Zdravko Linari

Graevinski strojevi

Predavanje

IZBOR STROJEVA I
PLANIRANJE
STROJNOG RADA U
GRAENJU

1
Sadraj:
Ponavljanje:
Odreenje graevinskog stroja i podjela graevinske mehanizacije
Uinak graevinskog stroja
Kalkulacija trokova strojnog rada pri graenju
Prolog: Ciljevi graevinskog menementa
Izbor strojeva i planiranje strojnog rada pri graenju

Tko vri izbor strojeva i planiranje strojnog rada u graenju?

Na koji nain se vri izbor strojeva i planiranje strojnog rada u
graenju?
1. iri izbor
2. ui izbor
3. konani izbor.

Nabava graevinske mehanizacije od strane graevinske tvrtke

Prilog: Mogunost koritenja interneta odnosno web-adresa u smislu informiranja

studenata prilikom njihova promiljanja strojnog rada u graenju odnosno izbora
graevinskih strojeva

Prilog: IZBOR I PRIMJENA STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE U POGLEDU

VRSTE TLA I STIJENE

Prilog: IZBOR I PRIMJENA STROJEVA I OPREME ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I

KAMENIH GRADIVA

2
Ponavljanje:

Odreenje graevinskog stroja i podjela graevinske mehanizacije

Graevni stroj je svako pomono radno sredstvo u graenju koje se u radu i kretanju pogoni bilo
kojom vrstom motora (sastavni dio svakog graevinskog stroja je pogonski motor primjerene snage). U smislu
koncepcije rada i iz toga proizile strojne konstrukcije ukupna graevna mehanizacija dijeli se na standardne
graevinske strojeve i posebnu graevinsku mehanizaciju.
Standardni graevinski strojevi su samohodne strojne cjeline koje
sainjava na istom istom postolju pogonski motor, transmisija i radni dio ili alat
zajedno sa opremom za kretanje (bageri, dozeri, utovarivai, grejderi, valjci ).
Proizvode se serijski u velikom broju raznih vrsta i tipova razliite veliine, oblika
i snage. Ovim strojevima upravlja ovjek. Uglavnom rade cikliki. Rabe se
pojedinano ili u meusobno povezanim grupama tehnolokih lanaca. Jedno od
obiljeja nekih vrsta ovih strojeva je njihova svestranost u primjeni pa obuhvaaju
takoer u univerzalne graevinske strojeve (vidi slijedeu stranicu ).
Posebna graevna mehanizacija obuhvaa izvanstandardne, malo- ili izvanserijske te po konstrukciji i
radnoj koncepciji manje ili vie sloene strojeve, postrojenja i ostalu strojnu tehnoloku opremu za potrebe
graenja i graevinske proizvodnje. Rade kontinuirano ili u slijedu povezanih kontinuiranih mikrociklusa. Dijeli
se u dvije grupe. Jednu grupu ini samohodna ili (polu)pokretna strojno-tehnoloka graevinska oprema koja
se nalazi na jedinstvenom postolju uglavnom maloserijske izrade ija sloenost nadilazi radna i konstruktivna
obiljeja standardnih graevnih strojeva (tunelske builice, samohodni finieri za sve vrste zemljanih i
(asfalt)betonskih radova na prometnicama i kanalima i sl.).
Drugu grupu grupu ini ostala tehnoloka oprema vie ili vrlo visoke razine sloenosti sustavno sloena
od strojeva i pojedinane opreme u tehnike i tehnoloke cjeline zajedno sa energetskom, transportnom i
ostalom opremom raznih ureaja, mjernih instrumenata i ostalih tehnikih sredstava potrebnih za regulaciju,
automatizaciju i robotizaciju njihova rada. Ova oprema takoer se dijeli u dvije podgrupe. Jednu podgrupu ine
sloeni razmjerno manji, lako demontani ili ogranieno
pokretljivi jedinstveni ili ralanjeni strojni tehnoloki sustavi
za potrebe proizvodnje gradiva i izvedbe sloenih graevinskih
radova (pokretna, polupokretna vuena ili lako-demontana
prenosiva postrojenja drobilana, betonara i manjih asfaltnih
baza; zatim TBM, titovi za izvedbu tunela, zatim oprema za
betoniranje tunelske obloge; razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za prenos i montau velikih
betonskih konstrukcija odnosno dijelova kao to su tzv. skele za navlaenje betonskih nosaa itd.). Drugu
podgrupu ine ostala, tehniko-tehnoloki mnogo sloenija, industrijska postrojenja za proizvodnju
graevinskih materijala, ostalih gradiva, graevinskih elemenata i sklopova.
U pogledu podruja primjene te predmeta rada (materijala, gradiva) kojima se bavi ukupna graevna
mehanizacija dijeli se na strojeve i ostalu strojnu tehnoloku oprema za zemljane radove te strojeve i ostalu
strojnu tehnoloku oprema za betonske odnosno asfaltbetonske (asfalterske) radove. Navedene grupe nadalje
obuhvaaju podgrupe strojeva i ostale tehnoloke opreme za -
- pripremu, proizvodnju, preradu, (transport) i ugradnju gradiva,
- pripremu, proizvodnju, transport i sklapanje dijelova graevnskih montanih konstrukcija,
te ostale pomone strojeve i ostalu strojnu proizvodno-tehnoloku opremu.
Transportna sredstva za potrebe graenja obuhvaaju uobiajena transportna sredstva prilagoena
za potrebe graenja te posebne vrste graevnih transportnih strojeva i sline tehnoloke opreme za transport
gradiva i dijelova montanih graevinskih konstrukcija. Dijele se na vozila (vozila na tranicama ili slinim
konstrukcijama voenja, cestovna vozila autoprijevoza), plovila (plovila na vodi, zrakoplovi), dizala (toranjske
dizalice, autodizalice, bager-dizalice, dizalice na tranicama, plovne dizalice, podizai ostala dizala) i ostala
transportna sredstva (iare, transportne trake, konvejneri, crpke itd.) Pri tomu mogu izvoditi ili cikliki
(utovariva, vozila, dizalice) ili kontinuirani (transportne trake) ili kombinirani transport. Dio standardnih
transportnih sredstava serijske su proizvodnje (kamioni kiperi, damperi, pojednine
vrste graevinskih dizalica, utovarivai) a dio je sastavnica drugih graevinskih
strojeva i ostale tehnoloke opreme (transportne trake, crpke, dodavai, vitla).
Neka sredstva su svestrana u primjeni (vozila, utovarivai, graevinske dizalice)
a neka transportiraju samo odreenih gradiva (automjealice, betonske crpke).

3
 Primjer bagera kao univerzalnog graevinskog stroja:

Bager sa dubinskom (iskopnom) lopatom (desno) te isti taj bager sa utovarnom (eonom) lopatom

Mogui alati na kraku bagera (redom od gore prema dolje slijeva nadesno): univerzalna dubinska lopata, dva tipa
dubinske lopata za iskop stijene dubinska lopata za iskop uskih robvova, lopate za struganje (ienje) tla, bagerski
riperi, tri tipa utovarnih lopata (prvi za sijanje odnosno odvajanje sitnei od istog krupnog kamena), dva tipa
utovarnih lopata, bagerska lopata za planiranje, tri tipa grajferskih lopata, grajferska lopata za drva, polip-grajfer,
mjealica na kraku bagera, hidralina klijeta za razaranje betonskih konstrukcija, ureaji za prenos i postavu
betonskih elemenata, vibroploe, otkopna rotacijks glava.

4
 Uinak graevinskog stroja

Odreenje pojma uinak proizlazi iz odreenja pojma kapacitet. iri pojam kapaciteta moe se svesti na ui
pojam uinka. Naime kapacitet se izraava takoer kao obujam proizvodnje "Q" u vremenu "T" ostvarenja
te proizvodnje K = Q / T gdje navedeno pokazuje takoer tzv. propusnu mo proizvodno-tehnolokog sustava.
Kapacitet se takoer iskazuje kao "sposobnost izvrenja uinaka" to oboje navedeno omoguava da se utvrdi
(odredi) uinak kao koliina kvalitetnog proizvoda u jedinici vremena.
Za praktine ininjerske potrebe promilja se tri temeljne kategorije radnih uinka U graevinskih
strojeva:
- "Ut"- temeljni tehniki uinak graevinskog stroja - najvei mogui (teorijski) uinak stroja u
idealnim uvjetima rada na idealnoj putanji rada sa (neodreenim) idealnim gradivom,
- "Up" - planirani (planski) uinak graevinskog stroja - planirani (pretpostavljeni) uinak za
pretpostavljane uvjete rada stroja (tzv. potrebni "praktiki" uinak ili normativni uinak),
- "Um" - (iz)mjereni uinak graevinskog stroja - izmjereni (ostvareni ) radni uinak stroja u nekom
prethodnom razdoblju prilikom njegova koritenja.
Planirani uinak nekog stroja "Up" je njegov umanjeni "teorijski" "Ut" u skladu sa oekivanim
uvjetima u kojima se planira graditi, a koji su daleko tei i sloeniji od idealnih uvjeta rada koji odreuju
teorijski uinak stroja. Planirani i teorijski uinak su raunski uinci. Kao teorijski uinak moe se uzeti tzv.
nazivni uinak stroja ili uinak stroja koji je naveden u njegovoj tehnikoj dokumentaciji.
Mjereni uinak je uinak koji se dobije praenjem ostvarnih uinaka tijekom rada stroja na odreenom
gradilitu i u odreenom proizvodno-tehnolokom ili samo tehnolokom procesu graenja odnosno graevinske
proizvodnje i razliit je od planiranog uinka.
Pojedinani satni uinak "U" standardnih graevnih strojeva koji uglavnom cikliki rade rauna se u
naelu tako da se koliina mogueg uinka radnog dijela stroja "Qc" odnosno koliina uinka po jednom radnom
ciklusu pomnoi sa brojem ciklusa "nc" koji stroj napravi u razmatranom vremenu:

U = nc * Qc
U = (60 / tc) * Qc
U = (3600 / tc) * Qc

gdje je "tc" vrijeme jednog radnog ciklusa stroja u minutama odnosno sekundama.

Koliina uinka po jednom ciklusu "Qc" izraava se ili kao masa (primjerice tona) ili kao obujam
(m3) ili na drugi nain (m2, m1, kom). Ukoliko se uinak izraava u prostornim jedinicama (kod prorauna
uinka strojeva i transportnih sredstava za zemljane radove) koliina uinka po jednom ciklusu dobije se tako da
se konstruktivni obujam "q" radnog dijela stroja (utovarna lopata utovarivaa ili bagera, sanduk vozila ili
oprema za prihvat dizalice) ispravi sa koeficijentom punjenja "kpu" za pojedinu vrstu gradiva:

Qc = q * kpu

5
 Kalkulacija trokova strojnog rada pri graenju

Trokovi graenja su u novcu izraenu vrijednost utroenih elemenata proizvodnje te ostalih

izdataka u okviru realizaciji uinaka (usluga, radova) pri graenju. U smislu sveobuvatnosti dijele se na
ukupne trokove graenja te na jedinine trokove (trokovi po jedinici mjere) po pojedinim vrstama
graevinskih radova ili po pojedinim dijelovima graevine. Promiljaju se dvojako - ili kao prethodno
planirani (planski) trokovi graenja u svrhu pripreme neke investicije ili u svrhu nuenja te ugovaranja
graevinskih radova, ili kao ostvareni (realizirani) trokovi graenja koji su rezultat praenja ostvarenih
trokova graevinskih radova ili graenja.
Prethodne kalkulacije trokova za potrebe graenja provode se u okviru pred-investicijske studije
izvodljivosti neke gradnje ili u okviru njezina projektiranja. Slue za odabir optimalne inaice gradnje, zatim za
utvrivanje odnosa izmeu investitora i projektanta u razdoblju projektiranju kao i za planiranje financiranja
gradnje po investitoru. Prethodne su takoer ponudbene kalkulacije trokova u okviru ponudbenih cijena
graenja koje slue kao podloga ugovornih cijena za izvoenje radova izmeu ponuditelja (izvoditelja) i
investitora.
Naknadne (obraunske) kalkulacije trokova graenja rade se nakon dovrenja nekog razdoblja
graenja ili cjelokupne gradnje na temelju knjigovodstvenih podataka. Slue za utvrivanje stvarnih trokova
graenja a time za ocjenu poslovne uspjenosti realizaciji gradnje jer odnos planiranih i ostvarenih trokova
pokazuju razinu ekonominosti realizacije gradnje.
Naina prorauna i raspodjele indirektnih (posrednih) trokova graenja na (neposredne) direktne
trokove graenja odreuje vrstu prethodne kalkulacije trokova graenja.
Direktni trokovi graenja, kao tzv. prirodni trokovi, obuhvaaju troak materijala izrade
(osnovni, pomoni i potroni materijal, energija), plau izrade (plaa proizvodnih radnika) i troak sredstava
za rad. Vezani su na reprodukcijsko troenje proizvodno-tehnolokih radnih mjesta (tzv. trokovi uinaka).
Mogu se neposredno obuhvatiti po mjestima nastanka i po nositeljima troka. Mjesta nastanka trokova su
tvrtka ili pojedini dijelovi tvrtke (ili drugi oblici organiziranosti graenja) u smislu razdoblja ili djelova procesa
graenja, zatim u smislu vrste graevine, uinaka ili graevinskih radova, zatim mjesta izvedbe radova, zatim
prema pogonu, radilitu, gradilitu ili podruju nekog projekta gradnje itd. Nositelji trokova su pojedine vrste
uinaka (graevinski radovi, dijelovi gradnje, graevine) bez obzira na mjesta gdje su nastali. Utvruju se
racionalno na dva naina kao -
- jedinini troak (troak po jedinici mjere) pojedine vrste radova (dijelova graevine), te
- prosjeni troak po odabranoj jedinici mjere koja obiljeava graevinu;
Indirektni trokovi graenja vezani su posredno na troenje tehnolokih radnih mjesta (tzv. trokovi
mjesta trokova). Obuvaaju primjerice ope trokovi uprave tvrtke,ope trokove financijskog poslovanja
tvrtke, materijalne trokove i plau reije gradilita (tehniko, administrativno i pomono osoblje), trokove
pripremnih radova i raspremanja gradilita, trokove unutranjeg transporta itd. Kao opi trokovi vezani su
na ope poslovanje (funkcioniranje) tvrtke (ili nekog drugog oblika organiziranosti graenja) pa pripadaju
takoer u tzv. funkcionalne trokove. Ne mogu se jednostavno utvrditi po pojedinim uincima. Nastaju kao
zajedniki trokovi za vie mjesta ili za vie nositelja pojedinih vrsta uinaka. Utvruju se sveobuhvatno za
cjeloukupnu koliinu izvedenih graevinskih radova ili za ukupnost izvedbe neke graevine. Mogu biti fiksni
(stalni) trokovi i varijabilni (promjenjivi) trokovi graenja kao vrsta dinaminih trokova. Fiksni
trokovi su nepromijenjljivi bez obzira na promjene koliina radova u graenju ili veliinu izvedene graevine.
Varijabilni trokovi mijenjaju se u svom ukupnom opsegu promjenom koliine radova. Za razliku od fiksnih
trokova koji imaju vremensko obiljeje (vremenski trokovi time costs) vrijabilni trokovi imaju svojstvo
kvantitativnih trokova jer su u neposrednoj zavisnosti od koliine proizvodnje.
U graditeljskoj praksi koriste se slijedee kalkulacije navedenih trokova graenja-
- djelidbena kalkulacija trokova graenja (ukupni trokovi izvebe dijele se koliinom izvedbe pa
se dobija jedinina cijena po jedinici izvedbenog uinka) te
- dodatna kalkulacija trokova graenja koja se zasniva na dodavanju ukupnih indirektnih
trokova preko odreenog koeficijenta (tzv. kljua raspodjele) na pojedinane direktne trokove.
Dodatna kalkulacija podrazumijeva proraun dviju vrsta cijena i trokova graenja -
- ukupnu prodajnu (ponudbenu, ugovornu) cijene PC = (Qt * pct) (n.j)
- jedininu prodajnu (ponudbene, ugovorne) cijene pct = ckt + dt (n.j./j.m.)
ckt = dtt +itt
dtt = trt + tmt +tst
gdje je
PC ukupna prodajna cijena graevinskih radova (ili graevine)
Qt koliina odreene vrste radova po pojedinoj trokovnikoj stavci
t trokovnika stavka

6
 pct jedinina prodajna cijena po jedinici mjere trokovnike stavke
ckt jedinina cijena kotanja po jedinici mjere trokovnike stavke
dt kalkulirana dobit (profit) po jedinici mjere trokovnike stavke
dtt jedinini direktni trokovi po jedinici mjere trokovnike stavke
itt dio indirektnih trokova koji se raspodjeljuje na jedinine direktne trokove
trt= trnn jedinini direktni trokovi radne snage trokovnike stavke
tmt= tmnn jedinini direktni trokovi materijala trokovnike stavke
tst= tsnn jedinini direktn) trokovi strojnog rada trokovnike stavke
n.j. / j.m. novana jedinica / jedinica mjere

. Openito vrijedi za proraun vrijednosti pojedinog direktnog troka da je:

tr = csr * Nvr
tm = cm * Nm
ts = css * Nvs
Nvs = (1 / U)
gdje je:
csr cijena radnog sata radnika
Nvr norma utroka vremena rada radnika
cm cijena materijala po jedinici mjere
Nm norma utroka materijala
css cijena radnog sata stroja
Nvs norma utroka vremena rada stroja ili norma uinka stroja
U uinak stroja (odnosno planski uinak stroja Up).

Dodavanje ili raspodjela indirektnih trokova vri se u dodatnoj kalkulaciji putem tzv. kljua raspodjele
indirektnih trokova na direktne trokove koji se u praksi naziva faktor. Kod veeg uea strojnog rada
(niskogradnja, hidrogradnja, cestogradnja i slino) primjenjuje se klju raspodjele indirektnih trokova u
jedininu cijenu kotanja preko ukupnih direktnih trokova materijala (predmeta rada), radne snage (trokova
ivog rada) i strojnog rada odnosno primjenjuje se tzv. "manager faktor" ( fm ) :

ckt = dtt * fm = dtt +itt

fm = 1 + (itt / dtt) = 1 + fm
fm = itt / dtt
dtt = trt + tmt +tst

"Manager faktor" proraunava na osnovi analogiju ukupnih trokova i jedininih trokova: -

fm = 1 + (IT / DT) = 1 + fm
fm = (IT / DT)
DT = (TM + TR + TS)

gdje je
DT ukupni direktni trokovi graenja
IT ukupni indirektni trokovi graenjsa
TM ukupni direktni trokovi materijala
TR direktni trokovi radne snage
TS direktni trokovi strojnog rada

Indirektni trokovi mogu se racinalno proraunati u masi a direktni trokovi dobiju takoer jednostavno
putem zbrajanja pojedinanih trokova materijala, radne snage i strojnog rada po pojedinim stavkama
trokovnika. Ovaj proraun se radi pomuu tzv. TRMS tabele, gdje je se danas taj proraun provodi pomou
uinkovito raunala.

7
Prolog: Osnovni ciljevi kod izbora i planiranja primjene odabrane graevinske mehanizacije

Voenje (iz)gradnje i u okviru njega voenje bilo koje vrste pripadnih procesa vezanih uz graenje, a
posebice voenje proizvodno-tehnolokih procesa ili postupaka graenja (putem organiziranih tehnolokih
sustava), moe se suvremenim jezikom shvatiti kao graevinski menedmet (engl. construction management)
za razliku od projektnog menedmenta (engl. project management) ili menedmeta openito koji
podrazumjeva voenje projekta1 ili slinih poslovno-organizacijskim sustava (primjerice voenje graevnih
tvrtki, sloenih ininjerskih pothvata itd.).
U Ekonomskom leksikonu se istie menedment odnosno upravljanje ciljevima, uincima i
nagraivanjem( engl. management by objectives, results and rewards) kao najeksponiraniji razvojni sustav
upravljakog planiranja, kontrole, motivacija, komunikacija i odnosa nadreenih i podreenih. Pojavljuje se u
raznim drugim modalitetima (koji mu, kronoloki gledano, prethode), a osobito kao upravljanje ciljevima,
upravljanje uincima, te upravljanje kompenzacijama, kojima je J. M. Higgins dodao uinke i nagrade, kako bi
naglasio vanost mjerenja uinaka i nagraivanja prema njima. Zajednike su im dimenzije: 1. utvrivanje
ciljeva, 2. sudjelovanje zaposlenih, 3. vrednovanje i kontrola ostvarenja, te 4. nagraivanje prema uincima
(podebljao ZL).
Prethodni navodi pokazuju, kao prvo, da upravljanje uincima u svakom smislu pripada znaajnim
aktivnostima posebice proizvodnog menedmenta. Ovaj proizvodni mendment ovdje bi se openito utvrdio kao
organizacija proizvodnje ili, u ovom sluaju, organizacija graenja ili organizacija graevinske proizvodnje
odnosno kao organizacija proizvodnih ili proizvodno-tehnolokih ili samo tehnolokih procesa (postupaka) u
graenju2.
Kao drugo, istie se vanost utvrivanje ciljeva u sagledavanju proizvodnih uinaka odnosno
kapaciteta u proizvodnji. U tom pogledu mora se ovdje utvrditi takoer ciljeve promiljanja problematike
radnih uinka i trokova strojnog rada kako openito u graenju tako posebice vezano na tehnologiju graenja.

Dva su osnovna razdoblja primjene strojnog rada u graenju ili graevnoj proizvodnji:
I. izbor strojeva i ostale sline strojno-tehnoloke opreme odnosno planiranje strojnog rada i
njegovih uinaka za potrebe budueg graenja pri emu izbor strojeva moe obuhvtiti takoer
bilo koji oblik nabave graevinske mehanizacije,
II. strojni rad odnosno koritenje strojeva (eksploatacija strojeva) i ostale strojno-tehnoloke
opreme prilikom graenja.

Osnovni je cilj pri planiranju strojnog rada i njemu odgovarajuih radnih uinaka da
odabrani strojevi odnosno strojno-tehnoloka oprema i njima odgovarajui radni uinci (za
pretpostavljane ili zadane uvjete i ogranienja u radu) daju najmanje trokove po jedinici
kvalitetnog proizvoda (= proizvod koji prihvaa trite ali ujedno proizvod koji zadovoljava sve uvjete,
bilo zakonom obvezatno propisane bilo po naruitelju traene odnosno zadne, i to u pogledu njegove
kvalitete te u pogledu sigurnost i uinkovitosti njegova koritenja) odnosno najmanje trokove
uinaka.

1
Znalci e primjetiti kako bi se "project managmenet" moralo poimati kaoupravljanje projektom. Ovdje je
rabljen pojam voenje odnosno rukovoenje umjesto upravljanja iz razloga to se smatra kako je upravljanje vezano uz
vlasnitvo a voenje ili rukovoenje uz ostvarivanje ciljeva upravljanja. Meutim, dalje u tekstu u navoenju Ekonomskog
leksikona, vidi se pojam "upravljanje ciljevima, itd." u skladu sa uobiajenim poimanjem aktivnosti vezanih uz
ostvarivanja nekog poslovanja ili poslovnog pothvata openito.
2
Kada se ovdje spominje ili razmatra organizacija graenja onda se ona ne pojmi u irem smislu kao
organizacija u graevinskom poslovanju ili kao organizacija poslovanja u graenju nego kao organizacija proizvodno-
tehnolokih procesa graenja u okviru nekog poslovanja ili poslovnog pothvata. Pri tomu je to poslovanje via razina
odnosno okruenje samog graenja.

8
 Izbor strojeva i planiranje strojnog rada pri graenju

Tko vri izbor strojeva i planiranje strojnog rada u graenju?

Izbor i moebitna nabava strojeva odnosno planiranje rada odbranih strojeva (u smislu subjekta
koji radi izbor i nabavu) moe se provoditi na slijedee naine:
1. Osnovni pristup: izbor strojeva i planiranje strojnog rada u naelu radi izvoditelj
radova. Izvoditelj radova takoer uglavnom provodi i nabavu potrebne graevinske
mehanizacije na jedan od moguih naina (kupnja, najam itd).
2. Izbor kao i nabavu strojeva te ostale strojno-tehnoloke opreme zajedno sa planiranjem
rada odbranih strojeva i opreme moe provoditi takoer investitor (naruitelj, vlasnik
ili korisnik graevine) ukoliko se radi o izvoenju takvih (posebnih) graevinskih
radova koji zahtijevaju uvoenje i primjenu posebne (izvanstandardne) graevinske
mehanizacije. U ovom sluaju sudionik u nabavi ovakve sloene strojno-tehnoloke opreme
najee je projektant kao konzultant investitora te moebitno budui izvoditelj kao korisnik
nabavljene mehanizacije (vidi prilog i slike na slijedeoj strani).
3. Investitor moe vriti izbor i nabavu standardne graevinske mehanizacije ukoliko eli,
kao njezin vlasnik, istu dalje primjeniti na nekom slijedeem slinom projektu. Ovaj pristup
je est u sluajevima kada je investitor drava ili kad su investicije, koje slijede jedna za
drugom, na neki nain zanaajni (istovrsni) infrastrukturni projekti, meusobno povezani i
uvjetovani. Investitor izbor i nabavu navedene mehanizacije moe takoer provoditi iz
razloga postizanja bilo kojeg oblika, po njemu zahtijevane ili utvrene, ekonominosti
realizacije graenja.
4. Okvirni (naelni) izbor odnosno odreenje vrste strojeva te ostale strojno-tehnoloke
opreme u tehniko-tehnolokom pogledu njezine primjenjljivosti odnosno u smislu
naina realizacije konstrukcije projektirane graevine moe neposredno ili posredno
provoditi takoer projektant graevine. Naime, vrsta konstrukcije i nain njezina
izvoenja, posebice ako se radi o posebnim (izvanuobiajenim) graevinskim zahvatima,
trai takoer promiljanje od strane projektanta moguu tehniko-tehnoloku te
organizacijsku izvodljivost projektirane graevine. Razumljivo je, da projektant ne vri
nabavu mehanizacije niti je njezin vlasnik odnosno korisnik.

Konano (zavrno, odgovorno) planiranje primjene i naina te vremena rada, na bilo koji
naine odabrane graevinske mehanizacije, u naelu uglavnom vri izvoditelj radova.
Izvoditelj radova, kao korisnik graevinske mehanizacije, kljuna je osoba takoer svih
oblika izbora i planiranja primjene posebne graevinske mehanizacije, bez obzira na koji se nain
ona bira i tko je njezin vlasnik. Naime, struan i odgovoran pristup realizaciji primjene takve
mehanizacije od strane izvoditelja kroz njegovu motivaciju bilo koje vrste (a posebice financijsku) jedino
mogu potvrditi opravdanost odabira i praktine primjene odabrane mehanizacije odnosno tehnoloke
opreme.

Izbor i planiranje primjene odabrane graevinske mehanizacije, u sluaju da se provodi samo

po buduem izvoditelju, razlikuje se po sveobuvatnosti i tonosti ovisno o tome je li se radi
- o izboru u razdoblju nuenja gradnje odnosno graevinskih radova ili se radi
- o izboru u razdoblju (tzv. operativne) pripreme gradnje ponudom dobivenih odnosno
ugovorenih graevinskih radova.
U naelu je tei izbor graevinske mahanizacije, odnosno predvianje radnih uinaka prilikom
planiranja budueg rada graevinskih strojeva, u razdoblju nuenja nego u razdoblju pripreme
graenja jer se u prvom sluaju radi o neizvjesnom nuenju i ugovaranju cijena izmeu konkurenata a
u drugom sluaju o ugovorenim cijena koje kao takove, uvjetno reeno, unaprijed utvruju mogui
(odnosno potrebnu mogunost) strojnog rada.

9
 Primjer izbora i planiranja primjene sloene strojno-tehnoloke opreme:

Na donjim slikama prikazan je TBM kao oblik sloene strojno-tehnoloke opreme koja
obuhvaa otkopne rotacijske strojeve i neke vrste rotacijskih titova za iskop tunela. TBM izvodi
mehaniki iskop jako dugakih tunela
odreenog promjera u svim vrstama stijena u
punom krunom poprenom presjeku (slika
krajnje dolje desno). Mogu biti koncipirani
za buenje vrste i tvrde stabilne stijene ili za
buenje srednje vrste, odnosno razmjerno
meke stijene, ili kao otkopni rotacijski titovi
za iskop nestabilnih jako razlomljenih
poluvrstih tronih stijena. TBM radi na nain
da tiska okretnu buau glavu na elo iskopa,
a po njoj su rasporeeni odreeni alati-rezai
(slika krajnje dolje lijevo). Prevladava
uglavnom koncepcija disk-rezaa. Oni se
okreu kao kotai i putuju koncentrinim
krugovima po elu iskopa. Pri tome na njih
istodobno djeluje tlana sila, uslijed ega otrica rezaa djeluje poput klina koji razara stijenu u obliku
ploica. TBM obavlja istodobno niz radnih
operacija, kao to je iskop stijene,
zahvaanje iskopanog materijala te njegovo
premjetanje kroz TBM i punjenje
transportnih sredstava iza sebe. TBM kao
tehniko-tehnoloki sustav za sebe
obuhvaa nekoliko podsustava: za buenje,
za upiranje i podupiranje, za unutranji
transport iskopanog materijala, za
otpraivanje, za odvodnju, za pogon, za
energetiku, za upravljanje itd. Pogonski i
energetski podsustav zajedno s dijelom
transportnoga podsustava i podsustavom za
otpraivanje te ostalom pomonom
opremom za rad ine pomoni podsustav
TBM-a.
Izbor i planiranje rada TBM moe se provoditi samo u razdoblju
projektiranja tunela te je neprijeporni zakljuak kako taj izbor (a time i
finaciranje nabave) mora unaprijed provoditi investitor zajedno sa
projektantom kao jednim od konzultanata. Ostali kljuni konzultanti su
isporuitelji ove opreme koji svojim iskustvom jame uinkovitost
primjene po njima proizvedenog TBMa i njemu pripadne ostale opreme
opreme. Posebice su znaajna, kao prvo, jamstva napredovanja TBM na
buenju tunela koja se kreu u
tvrdoj stijeni do 50 m/dan. Kao
drugo, bitna su jamstva u svezi
prognoze utroka disk rezaa
kao kljunih imbenika ukupnih
trokova buenja tunela pomou
TBM. Uglavnom rizike
napredovanja TBM i utroka
disk-rezaa dijele zajedno
invetitor, isporuitelj TBM i izvoditelj radova.

10
 Na koji nain se vri izbor strojeva i planiranje strojnog rada u graenju?

Izbor strojeva i strojno-tehnoloke opreme odnosno planiranje njezina rada provodi se u tri
dijela, bez obzira tko je subjekt izbora i o kojem se razdoblju izbora radi po izvoditelju (nuenje,
operativna priprema), i to kao -
1. iri izbor graevinske mehanizacije (izbor vrste graevinske mehanizacije),
2. ui izbor graevinske mehanizacije (odreenje veliine odabrane graevinske
mehanizacije) te
3. konani (zavrni) izbor graevinske mehanizacije (odreenje uinkovitosti odabrane
graevinske mehanizacije).

1. iri izbor

iri izbor i planiranje primjene odabrane graevinske mehanizacije obuhvaa u naelu izbor
odnosno odreenje (okvirne) vrste gtraevinske strojeva i ostale strojno-tehnoloke opreme za
potrebe graenja. To je u naelu izbor oblika ili vrste tehnike i tehnologije graenja temeljem
promiljanja (sagledavanja) -
- vrste i koliine graevinskih radova (zemljani radovi, betonski radovi, asfalterski radovi,
sloeni radovi, nain temeljenja, zatita i osiguranje radova; istovrsni masovni radovi,
raznovrsni radovi manjih koliina, sloeni radovi) analiza graevine vezano na -
- vrstu gradnje odnosno graevine (viskogradnja, industrijska gradnje, niskogradnja:
cestogradnja, mostogradnja, hidrogradnja, podzemne gradnja; geotehnika graevina;
armirano -betonska graevina, zemljana graevina, montana graevina, sloena
graevina)
- tehniko-tehnoloka obiljeja graevine (veliina, oblik, povrina i visina;
pruanje: linijska graevina ili plona graevina; cjelovitost odnosno ralanjenost
pruanja; odnos graevine sa topografijom, morfologijom i gelogijom terena)
- organizacijske uvjete izvebe graevinskih radova (prirodno okruenje, drutveno okruenje,
urbanizam; broj gradiliata i radilita; pristup graenju; pristup resurasima graenja;
opskrba energijom i vodom, odvodnja, potreba zatite okolia) analiza organizacije
graenja;
- tehnolokih obljeja graevine u smislu mogue primjene vrste tehnike i tehnologije
graenja tehnoloka analiza graevinskih radova (koja se zasniva, uz ostalo, na
ralanjivanju graevine po vrstama radova i po dijelovima kao tehnolokim
aktivnostima proizvodnje, transporta i ugradnje (montiranja) gradiva, sklopova i
ostalih materjalnih resursa) odnosno analiza tehnologije graenja,
- vremena razdoblja graenja odnosno razdoblja izvedbe pojedinih vrsta radova (graevinska
sezona, sezona pojedinih vrsta graevinskih radova, jedno- ili viegodinje graenje)
analiza vremena graenja.
Tehnoloka analiza graevinskih radova pokazuje u pogledu redoslijeda pojedinih tehnolokih
aktivnosti na nain da se odredi -
- to emu prethodi (koja tehnoloka aktivnost prethodi da bi se na nju mogla nastaviti
meusobno zavisna aktivnost koja slijedi)
- to emu slijedi (koja tehnoloka aktivnost slijedi meusobno zavisnu aktivnost koja je
prethodila) a
- to se moe izvoditi uporedo i manje ili vie (relativno) nezavisno jedno od drugoga
(koje tehnoloke aktivnosti nisu meusobno zavisne u vremenu i prostoru odvijanja uz
napomenu da je u graenju nemogua apsolutna nezavisnost aktivnosti graenja jer su u
konanici sve one ograniene ukupnim prostorom i vremenom graenja)
Rezultat tehnoloke analize graevinskih radova odnosno analize tehnologije graenja prikazuje se, uz
ostalo, takoer grafiki kroz
- tehnoloke karte
- dijagrame toka
- tehnoloke mrene planove.

11
Primjer dijagrama toka zemljanih radova na iskopu, transportu i ugradnji gline:

12
 iri izbor takoer moe obuvatiti i promiljanje moguih inaica (varijanti,alternativa)
primjene raznih oblika i vrsta tehnike, tehnologije i organizacije graenja za potrebe izvoenja
razmatrane gradnje odnosno graevine.

2. Ui izbor

Ui izbor i planiranje primjene odabrane graevinske mehanizacije, kao prvo, obuhvaa odabir ili
odreenje jedne tehniko-tehnolke inaice graenja, od prethodno u irem izboru
razmatranih moguih, i to kao one inaice -
- koja e se kao najvjerojatnija primjeniti u razmatranom graenju ukoliko se radi o
izboru za potrebe nuenje graenja ili
- koja e se stvarno (konano) primjeniti u razmatranom graenju ukoliko se radi o
izboru za potrebe pripreme graenja.
U tom smislu ui izbor podrazumjeva takoer odreenje -
- pojedinih tipova graevinskih strojeva i njihovih proizvodno tehnnolokih obiljeja
(pokretljivost, logistika rada, radni uinak itd) kao i
- broja pojedinih tipova strojeva pojedine vrste graevinske mehanizacije (u pojedinoj
inaici).
Osnovni imbenici ueg izbora i planiranja rada odabrane graevinske mehanizacije su
- rok graenja koji utvruje potrebe uinaka po pojedinim vrsatama radova U(p) a koji se
potrebni uinak utvruje iz odnosa koliine radova QA i vremena graenja Tg odnosno
vremena izvedbe tih radova kao tehnoloke aktivnosti tA ,
- potrebni planski ili planirani (radni) uinak graevinskog stroja Up.

Prethodno je istaknuto, kako je problematika u promiljanju proizvodnih ili radnih uinka strojeva
u graenju te graevnoj proizvodnji, kao i na to vezano trokova uinaka a time i trokova samog
strojnog rada odnosno graenja, izrazitija je u razdoblju planiranja strojnog rada nego u razdoblju
ostvarenja strojnog rada i proizvodnih uinaka.

Rok (vrijeme) graenja Tg odnosno trajanje pojedinih aktivnosti tA moe biti

- determiniran(o) i to kao -
o (unaprijed) zadano (primjerice po investitoru traeni rok graenja ili po
izvoditelju u nekoj velini unaprijed vrsto odreena trajanja pojedinih
aktivnosti) i to bez posebna prorauna, ili
o proraunato temeljem odnosa koliina radova i uinaka njihova provoanja,
- vjerojatno (probabilistiko) pri emu se to vrijeme ili trajanje moe optimalizirati (tzv.
optimalno vrijeme graenja) po odreenim parametrima (posebice kroz odnos vremena
graenja i trokova graenja) vrijeme graenja odnosno trajanja pojedinih aktivnosti
optmalizira se suvremenim metodologijama odnosno tehnikama mrenog planiranja
posebice u sluaju uporabe raunala (i programskih paketa koji izvode na vioj razini
simulacije odnosno optimalizacije vremena graenja i trajanja pojedinih aktivnosti).
U smislu odreenja broja strojeva n postaji dvojak pristup (pojednostavljeni prikaz):
1. broj n strojeva se proraunava -
- kada je poznat potrebni uinak U(p) i
- kada je poznat potrebni planski (planirani) uinak stroja Up

n = U(p) / Up gdje je U(p) = QA / tA

2. vrijeme trajanja aktivnosti se proraunava -

- kada je poznat broj strojeva n i
- kada je poznat potrebni planski (planirani) uinak stroja Up

tA = QA / (n * Up)

13
 3. Konani izbor

Konani izbor i plan uporabe odbarane graevinske mehanizacije je ekonomsko dokazivanje

ekonominosti ireg i ueg izbora te mehanizacije gdje kao mjerilo ekonominosti treba utvrditi
trokove po jedinici proizvoda kroz cjenu jedininu kotanja odnosno pnudbenu (prodajnu) jedininu
cijenu (n.j./j.m.):

pct = ckt + dt
ckt = dtt +itt
dtt = trt + tmt +tst
tr = csr * Nvr
tm = cm * Nm
ts = css * Nvs
Nvs = 1 / U

Zakljuak: izbor strojeva i planiranje rada odbarane graevinske mehanizacije je u

naelu izbor i planiranje viskoproduktivne tehnike i tehnologije graenja .

Vrijedi motto -

Svaka tehnika ima svoje vlastite pojmove i imanentna mjerila svrsihodnosti i

izdanosti. Sve tehnike mogunosti izbora svode se u poduzeima na nastojanje oko
ekonominosti3, tako da ekonomika premauje i ukljuuje u sebi svu tehniku. Osobito
ekonomska izdanost (ekonominost, naroito rentabilnost4) obuhvaa u sebi sadranu
tehniku izdanost (tehninost) kao unutarnju jezgru. I svrsihodnost kao i tehnika
izdanost organizacijskih mjera i stanja podvrgnuta je odlukama poduzea u primatu
koji predstavlja ekonomski ratio. Kao kod svake druge tehnike, tako je i za izbor izmeu
organizacijskih mogunosti potrebno ekonomsko prosuivanje ekonominosti.
(podebljao ZL)
Erich Kosiol: Temelji i metode istraivanja organizacije
Temelji analize organizacije: I. Organizacija i zadaa
1. Bit i smjetaj organizacije; 2. Zadaa kao centralni organizacijski pojam

3
(Izvor: Ekonomski leksikon ) ekonominost, gospodarsko naelo poslovanja poduzea koje se oituje u tenji da
se ostvare odreeni uinci uz to je mogue manji utroak koliine rada, predmeta rada, sredstava za rad i tuih usluga, ili
da se odreenom koliinom inputa ostvari to je mogue vei output. E. je najkompleksnije mjerilo uspjenosti poslovanja
jer obuhvaa racionalnije koritenje svih inputa. Djelovanje ekonomskih zakona prisiljava i stimulira sve gospodarske
subjekte da posluju i da se ponaaju prema navedenom naelu, pa je jedan od osnovnih ciljeva poslovanja da se odreeni
uinak ostvari uz to manje troenje inputa, tj. uz to manje trokove. U raunskom smislu e. se moe izraziti kao koeficijent
koji smo izraunali stavljajui u odnos ukupan prihod i ukupne trokove. Ovisno o veliini koeficijenta, poslovanje moe
biti ekonomino, ako je e > 1, neekonomino, ako je e < 1, i poslovanje na granici ekonominosti, ako je e = 1.
4
(Izvor: Ekonomski leksikon) rentabilnost, ekonomsko mjerilo uspjenosti poslovanja koje predouje prihod od
kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno u nekom poslu, a iskazuje se kao odnos poslovnog rezultata, odnosno
profita i uloenog kapitala. R. je razliita od poduzea do poduzea unutar iste grane te izmeu pojedinih grana i
djelatnosti, a i izmeu pojedinih nacionalnih gospodarstava. Te su razlike u ostvarenoj rentabilnosti ne samo pokazatelj
poslovnog uspjeha ve i vrlo vaan instrument poslovne orijentacije. Ostvarena r. ima golem utjecaj na alokaciju kapitala i
stalno prestrukturiranje poslovanja. Vlasnici kapitala, ulaui kapital prema kriteriju svoje najvee koristi na
slobodnom financijskom tritu, kupuju dionice onih poduzea od kojih se oekuje da e osigurati veu dividendu ili veu
vrijednost dionica i tako usmjeravaju postojei i reinvestiraju novostvoreni kapital u rentabilnija poduzea, grane,
nacionalna gospodarstva i sl.

14
 Postupak izbora

Postupak izbora strojeva i planiranja strojnog rada za potrebe graenja kroz tri navedena
dijela iri, ui i konani izbor uglavnom je iterativni postupak odnosno ponavlja se vie puta dok
se ne dobije konano (na neki nain optimalno rijeenje. Takoer ne postoje otre granice odnosno
esto iri izbor zavrava nekim oblikom dokazivanja ekonominosti razmatrane tehnnoloke inaice
dok ui izbor moe biti i konani izbor kada se ugovore predviene cijene koje su sdravale
predviene trokove.
Stoga se pojednostavljeno (ali svakako ako je potrebno iterativni) izbor strojeva i planiranje
strojnog rada za neke praktine potrebe moe provesti na slijedei nain kroz sljedeih desetak osnovni
dijelove odnosno faza izbora:

1. sagledavanje graevine te vrste i koliine graevina

graevinskih radova, graevinski radovi
2. tehnoloke aktivnosti po vrstama graevinskih tehnoloke aktivnosti
radova i po dijelovima graevine (tehnoloke
karte i dijagrami tokova za pojedine
aktivnosti),
3. promiljanje organizacije proizvodnje, organizacija (neposrednog)
transporta i ugradnje materijalnih resursa po graenja
tehnolokim aktivnostima (tzv. organizacija
tehnolokih tokova graenja),
4. izbor i utvrivanje vrste graevinskih strojeva graevinska mehanizacija
i ostale tehnoloke opreme,
5. izrada tehnolokog plana graenja odnosno tehnologija graenja
plana tehnolokih aktivnosti (tehnoloki (tehnoloka analiza)
mreni plan svih aktivnosti),
6. utvrivanje okrivnog vremena graenja i okvirno vrijeme graenja
trajanja pojedinih tehnolokih aktivnosti,
7. odabir tipova graevinskih strojeva po uinak
pojedinim vrstama i utvrivanje njihovih graevinskih strojeva
radnih obiljeja kao i radnih uinaka
8. utvrivanje broja radnih grupa i broja broj graevinskih strojeva
graevinskih strojeva po tim grupama,
9. izrada konanog plana vremena graenja, konano (optimalno)
vrijeme graenja
10. kalkulacija cijena odnosno trokova trokovi graenja
razmatranih graevinskih radova temeljem
odbarane tehnike, tehnologije i organizacije
tehnolokih tokova graenja.

15
 Nabava graevinske mehanizacije od strane graevinske izvoditeljske tvrtke

Ui izbor strojeva i planiranje rada odabrane mehanizacije moe odvijati u nekoj graevinskoj
tvrtki5 -
- unutar postojee (raspoloive, predodreene, stare) mehanizacije u vlasnitvu tvrtke6, ili
- u okviru koritenja dodatne mehanizacije izvan vlasnitva tvrtke.

Dodatna mehanizacija i tehnoloka oprema moe se za potrebe poslovanja neke graevinske

izvoditeljske tvrtke osigurati na dva osnovna naina
1. iznajmljivanje graevinske mehanizacije (posebice u sluaju zadovoljavanje vrnih
potreba graevinske tvrtke),
ili
2. kupnja nove graevinske mehanizacije -

plaanjem cijene stroja odjednom i to
ili gotovinom
ili gotovinom preko bankovnog zajma

otplaivanjem (plaanje u dijelovima) cijene stroja ugovorom izmeu kupca i
prodavatelja gdje na kraju nakon otplaivanja kupac postaje vlasnik stroja za ugovorenu
najmanjau svotu,

nabava putem (preko) leasinga7 (putem ugovora o zakupu stroja zakupac dobije na
koritenje stroj od zakupodavca)
5
(Izvor: Ekonomski leksikon) tvrtka, 1. firma, trgovako drutvo, poduzee ili ustanova (npr. trgovaka t.,
odvjetnika t.); 2. ime pod kojim poduzee posluje i kojim se potpisuje. Slui za individualiziranje poduzea u pravnome
prometu, a mora se jasno razlikovati od tvrtke drugih poduzea upisane u trgovaki registar kod istoga registarskoga suda.
Dio poduzea koji ima prava i obveze u pravnom prometu, nastupa pod tvrtkom poduzea. Poduzee moe upotrebljavati i
skraenu tvrtku, koja mora sadravati karakteristini dio tvrtke i naznaku oblika poduzea (trgovakoga drutva). Tvrtka
obvezatno sadri: naznaku kojom se poblie obiljeava ime poduzea, oznaku predmeta poslovanja poduzea te oznaku
vrste i opsega odgovornosti.
6
(Izvor: Ekonomski leksikon) vlasnitvo, povijesno formirani nain prisvajanja dobara koji se sastoji u pravu
posjedovanja i iskoriivanja dobara te raspolaganja njima. V. je stanje i proces; to je poloaj ovjeka u prirodi i zajednici
i iz toga proiziao ovjekov odnos prema uvjetima njegova ivota i prema ljudima s kojima dolazi u dodir. Dvojaki karakter
vlasnitva dolazi do izraaja u jedinstvenom i kontinuiranom pripadanju i prisvajanju. Stvar pripada ovjeku, on ima vlast
nad njom, a prisvajanje je akt uporabe, potvrivanja, uivanja itd., ili in koji slijedi u prisvajanju plodova, zadobivanju
osjeaja vanosti i sl. Kad su posrijedi materijalna dobra prisvaja nastupa kao nositelj monopola vlasnitva. U
drutvenim stanjima u kojima jedni imaju vlasnitvo sredstava za proizvodnju, a drugi ga nemaju, akt prisvajanja
procesom proizvodnje nosi obiljeja nejednakosti, monopola, privilegija, prisilnog rada, rada za uzdravanje drugih. Za
razumijevanje vlasnitva valja uvaiti njegova temeljna obiljeja: pozitivnu bit, ljudsku prirodu ovjekovih potreba,
sveprisutnost vlasnitva u afirmaciji ovjekovih interesa, svojstava i osjeaja, prolaznost vlasnikih oblika i odnosa.
Pozitivnu bit vlasnitva ini odreena ovjekova djelatnost. V. moe biti privatno ili zajedniko. Zajedniko je v. spontano
jer proizlazi iz neporemeena jedinstva ljudi i prirode, identinosti samodjelovanja i vlasnitva, jedinstva ljudi s vanjskim
uvjetima njihove egzistencije i njihovim neposrednim prisvajanjem, uivanjem i iskoriivanjem. S takvim je vlasnitvom u
skromnim i skuenim oblicima zapoelo svoj ivot i razvoj malobrojno ovjeanstvo. Privatno se v. svodi na ekonomsko
vlasnitvo nad prirodom i proizvodima rada s istodobnim nevlasnitvom velikog broja drutvenih pripadnika. Poelo je
osobnim vlasnitvom, koje se oituje kao pokretno privatno vlasnitvo. Dominantno privatno v. prate i razni oblici
zajednikog vlasnitva, meu kojima su najei dravno vlasnitvo i kolektivno vlasnitvo, odnosno suvlasnitvo skupina
(organizacija, zajednica) ljudi angairanih u nekom poslovnom pothvatu i zadatku. Postoje razni oblici registracije, zatite
i prijenosa vlasnitva koji su pravno regulirani.
7
(Izvor Ekonomski leksikon), lizing (engl. leasing), poseban oblik tueg (vanjskog) financiranja ili financiranja
iz pozajmljenih izvora. Lizingom, mala ili srednje velika poduzea mogu pribaviti proizvodna i druga dobra bez troenja
vlastitih fondova i bez uzimanja skupih kredita na financijskome tritu. L. takvim poduzeima omoguuje plaanje
naknade za koritenje predmetom lizinga po naelu: plaaj iz onoga to zaradi (pay as you earn). Prema ekonomskoj
definiciji, l. je oblik financiranja nabave pokretnih i nepokretnih dobara koja se na temelju posebnog ugovora daju na
uporabu korisniku lizinga, uz odreenu naknadu i na odreeno vrijeme. Po pravnoj definiciji, radi se o ugovoru o lizingu,
kojim se davatelj lizinga obvezuje predati stvari na koritenje primatelju lizinga za odreeno vrijeme ili za odreeni posao,
a korisnik lizinga obvezuje se platiti odreenu naknadu u ratama, tako da istekom ugovorenog roka stvar vrati davatelju
lizinga, produi njezino koritenje ili je otkupi. Ovisno o nainu financiranja i odnosima koji nastaju tijekom odvijanja
lizing-transakcije, razlikuju se: 1. neizravni lizing (koji razumijeva trostranu poslovnu transakciju u kojoj sudjeluju:
proizvoa ili isporuitelj nekoga dobra, korisnik, odnosno primatelj lizinga i davatelj lizinga, odnosno lizing-organizacija,
pri emu se posebno sklapa kupoprodajni ugovor izmeu proizvoaa i lizing-poduzea te drugi ugovor o lizingu izmeu
lizing-poduzea i korisnika lizinga); 2. izravni l. (ugovor o lizingu sklapa se izravno izmeu proizvoaa kao davatelja

16
Plaanje cijene stroja odjednom (odnosno stroj je odmah vlasnitvo tvrtke-kupca):
- prednosti:
o kupovina se stimulira poreznom politikom drave
o stroj je uvijek na raspolaganju i njegovo koritenje je u podruju odluivanja tvrtke kao
vlasnika stroja
o zarada (ostvrena dobit) temeljem rada stroja je u podruju raspolaganja tvrtke kao vlasnika
stroja
o stroj je dio podobnosti (kvalificiranosti) tvrtke i garancija kvalitetnog izvoenja
ugovorenih radova
- nedostaci:
o u nepovoljnoj ekonomskoj konjukturi8 kupovina stroja moe se pokazati kao u poslovnom
smislu neuinkovito ulaganje kapitala tvrtke

lizinga i korisnika predmeta lizinga); 3. financijski l. (ugovaranje osnovnog razdoblja trajanja lizinga u kojem ga ugovorne
strane ne mogu otkazati, a koncipiran je kao ugovor pune amortizacije, to znai da korisnik lizinga, tijekom trajanja
ugovora isplauje davatelju lizinga punu vrijednost predmeta lizinga; trokove odravanja i zastarjelosti predmeta lizinga
snosi primatelj lizinga); 4. operativni l. (kratkoroni ugovor o lizingu koji se moe raskinuti u svakome trenutku, pod
uvjetima iz ugovora; traje krae od ekonomskog vijeka predmeta lizinga; lizing-naknada manja je od vrijednosti predmeta
lizinga, pa davatelj lizinga amortizira samo dio svojih trokova i preuzima rizik zastarjelosti i trokove odravanja
predmeta lizinga, zbog ega nastoji ugovoriti ovakvu vrstu lizinga s vie korisnika, ime osigurava sukcesivnost
iznajmljivanja opreme i rentabilnost vlastitog poslovanja; koristi se u sluajevima kada korisnik lizinga treba privremeno,
iz sezonskih ili drugih razloga osigurati poveanje svoga voznog parka, graevinskih ili poljodjelskih strojeva, ureaja i
sl.; omoguuje korisniku bolje gospodarenje raspoloivim kapitalom); 5. kratkoroni l. (trajanje koritenja predmetom od
jedne do tri godine); 6. dugoroni l. (koritenje predmetom lizinga due od tri godine); 7. neto l. (korisnik lizinga snosi
trokove odravanja, servisiranja i osiguranja predmeta lizinga); 8. bruto l. (davatelj lizinga snosi trokove odravanja,
servisiranja i osiguranja predmeta lizinga, a moe se ugovorom davatelj obvezati na zamjenu novijim i suvremenijim
predmetom lizinga). Prema predmetu lizinga, postoje: l. investicijske opreme (equipment leasing); l. kompletnih
postrojenja (plant leasing); l. robe iroke potronje trajnije vrijednosti (leasing of durables). Prema iskoritenosti
predmeta lizinga razlikuju se: l. neupotrebljavanih dobara (first-hand-leasing) te l. upotrebljavanih dobara (second-hand-
leasing). U vanjskotrgovinskoj praksi jo se koristi: 1. individualni lizing (predmet ugovora o lizingu tono je odreen); 2.
blanketni l. (okvirni ugovor o lizingu kojim se davatelj lizinga obvezuje nabaviti i predati na koritenje predmete lizinga po
izboru korisnika lizinga); 3. standardni l. ugovor (kod kojeg se predmet lizinga vraa davatelju lizinga po isteku
ugovorenog roka ili se novim ugovorom produuje njegovo koritenje); 4. ugovor s pravom opcije (kojim se korisniku
lizinga doputa da po isteku ugovorenoga roka odlui hoe li koriteni predmet vratiti ili produiti njegovo koritenje); 5.
ugovor s klauzulom o pravu otkupa (po kojemu korisnik lizinga pridrava pravo kupnje predmeta lizinga po isteku
ugovorenoga roka koritenja); 6. vremenski l. (unaprijed utvren rok koritenja i obveze vraanja predmeta lizinga - tzv.
run-off-leasing); 7. rotirajui - revolving lizing (s pravom korisnika da produi ugovor o koritenju ili zamijeni predmet
lizinga suvremenijim modelom); 8. povratni l. (sale and lease back, koristi se kada vlasnik nekoga dobra, da bi pribavio
gotovinska financijska sredstva, prodaje ta dobra lizing-poduzeu i istodobno uzima isto prodano dobro natrag u lizing,
obino financijski, pri emu nakon ugovorenog razdoblja, otplatom lizing-naknade, moe ponovno doi u vlasnitvo tog
dobra); 9. l. s odlukom o kupoprodaji (tzv. hire purchase, pri kojem se ugovor o lizingu moe sklopiti na nain da se odmah
donese odluka o kupoprodaji predmeta lizinga im istekne razdoblje zakupa; moe se koristiti za sve vrste proizvoda koji se
koriste dui niz godina - od obinoga pisaeg stroja, raunala, automobila i sl. pa do brodova, zrakoplova itd.). Lizing-
naknada moe se ugovoriti na sljedee naine: kao fiksna linearna naknada (sigurnija je za davatelja lizinga, jer ne ovisi o
ekonominosti koritenja predmetom lizinga); kao naknada s klauzulom revizije (titi interese obaju partnera, jer se
promjenom uvjeta lizing-naknada, kao i kod klizne skale, moe prilagoditi interesima obaju partnera); kao visoka naknada
u prvome mjesecu, koja se u daljnjim mjesecima smanjuje (kada se ugovorom predvia otkup predmeta lizinga); kao niska
naknada u poetnome razdoblju koja se nakon toga znatno poveava (pogodno za korisnika lizinga, koji u poetku ne
postie puno iskoritenje kapaciteta predmeta lizinga, npr. industrijskog postrojenja); kao naknada ija se visina
prilagouje intenzitetu i vremenu rada opreme uzete u lizing (elastino utvrivanje i prilagoivanje visine lizing-naknade
prema stvarnom intenzitetu koritenja predmetom lizinga; nesigurno je za davatelja lizinga, ako je kontrola stvarnog
koritenja predmetom lizinga oteana). Oblici ugovaranja lizing-naknade mogu se prilagoditi konkretnim sluajevima u
praksi. Prednosti koritenja lizingom za primatelja su sljedee: lizing-naknada otplauje se iz prihoda ostvarenih
uporabom predmeta lizinga; ne moraju se odmah angairati sva raspoloiva financijska sredstva; lizing-obroci su
iskljuivo materijalni trokovi; koristei opciju kupnje, investicijsko se dobro moe dobiti jeftinije, jer se plaa cijena
prema preostaloj, neamortiziranoj vrijednosti toga dobra; ovakav nain financiranja prua mogunost koritenja najnovije
visoke tehnologije koja je, inae, zbog visoke cijene nedostupna.
8
(Izvor: Ekonomski leksikon) konjunktura, realno stanje proizvodnje i prometa u gospodarstvu odreene zemlje;
stupanj ekonomske aktivnosti u cjelokupnom gospodarstvu ili nekom njegovom podruju; stanje na tritu; stjecaj svih
prilika o kojima ovisi ponuda i potranja u odreenom vremenu; odnos ponude i potranje neke robe. Izraz k. prvi je
upotrijebio F. Lassalle; ubrzo je prihvaen meu njemakim ekonomistima kao obiljeje ukupnosti nekontroliranih i
varijabilnih trinih pojava, odnosno uvjeta poslovanja i ostvarivanje poslovnih uspjeha koji nisu rezultat vlastitih napora

17
 o kapital uloen u stroj i trokovi tog kapitala neprestano optereuje (ak moebitno
ponekad) ugroava ostalo poslovanje tvrtke

Otplaivanje cijene stroja (odnosno stroj je vlasnitvo tvrtke-kupca nakon otplate stroja):
- prednosti:
- pogodan nain nabave stroja u pogledu porezna politike drave prema tvrtki,
- dinamika otplaivanja prilagoava se poslovnim namjerama i mogunostima tvrtke:
o nije potrebno odjednom dati velika sredstva za nabavu stroja pa tvrtka moe uloiti
kapital u drugi oblik poslovanja,
o sa malim poetnim kapitalom tvrtka dolazi do novog suvremenog stroja pri emu
su kod ovog novog stroja trokovi odravanja i koritenja razmjerno niski (mali),
- nedostaci:
- otplatne rate su u pravilu optereene visokim kamatama odnosno cijena stroja je znatno via
od uobiajene za gotovinu,

Kupnja stroja putem leasinga (odnosno stroj teorijski nikad nije vlasnitvo tvrtke-kupca)
razlikuje se :
- finacijski leasing koji podrazumijeva pokrivanje zakupnine prema zakupodavcu od neke finacijske
institucije,
- opreativni leasing koji podrazumijeva pokrivanje zakupnine od strane zakupodavca (proizvoaa ili
prodavatelja stroja)

Financijski leasing
- prednosti:
- plaena zakupnina na osnovu leasinga ne daje zakupcu pravo na poreske olakice iako on
koristi stroj kao svoje vlasnitvo to je pogodno za male tvrtke koje imaju male ili nemaju
nikave porezne obveze,
- nedostaci:
- ugovor o zakupu se ne moe raskinuti dok zakupodavac ne ostvari svoju dobit odnosno ne
amortizira svoju investiciju,

Operativni leasing
- prednosti:
- zakup je uglavnom nii po vrijednosti nego kod finacijskog leasinga,
- zakup je povezan sa servisiranjem i opskrbom rezervnim dijelovima od strane zakupodavca
koji u tome nalazi svoju poslovnu dobit,
- nedostaci:
- nepodesan za male strojeve.

Kod nabave novih graevinskih strojeva za potrebe neke graevinske izvoditeljske tvrtke moralo
bi se svakako nastojati, posebice u sluaju standardnih graevinskih strojeva, na tzv. tipizaciju
(jednolikost) pojedinih vrsta i tipova strojeva. To je mogue ostvariti na dva naina:
- nabavom veeg dijela strojnog parka kod istog proizvoaa,
- (ili barem) uvoenjem istog proizvoaa pogonske opreme (motora) i hidrauline transmisije.
Takoer su vana jamstva u svezi pozdnosti rada strojeva (tzv. garantni rokovi kao
vremenska razdoblja u kojima isporuitelj opreme ili njegov zastpnik-serviser jami besplatni poravak
i zamjenu dijelova strojeva koji su pali u kvar uslijed nedostataka pri proizvodni i montai stroja.
Vana su takoer jamstva u svezi mogueg naina kvalitetnog odravanja (servisiranja) odnosno
opskrbe rezervnim dijelovima tijekom radnog vijeka stroja.

nekog pojedinca, ve sluajnih prilika u kojima on djeluje. Vee zanimanje za praenje poslovnih ciklusa potaknulo je
sustavno izuavanje konjunkture i konjunkturnih kretanja. Osnovani su brojni instituti te namjene, koji sustavno prikupljaju
podatke, obrauju ih i pokuavaju predvidjeti konjunkturne promjene. K. je dobra ili snana kad potranja na domaem ili
svjetskom tritu prekorauje ponudu; stabilna je kad se odrava ravnotea ponude i potranje; slaba je ili loa kada
ponuda prekorauje potranju. Ta se stanja smjenjuju pa se u tom smislu govori o konjunkturnim ciklusima.

18
o Izvaci iz asopisa Cinstruction europe juni 1999, lanak Assessment, selection and
the financing of construction equpment, koji pokazuju drvo odluivanja gornja slika
(sa polazitima u pojedinim granama odluivanja) prilikom nabave graevinskih
strojeva kao i vanost imbenike odluivanja donje slike lijedo i desno prilikom
nabave graevinske mehanizacije.
o

19
 Mogunost koritenja interneta odnosno web-adresa u smislu informiranja studenata prilikom
njihova promiljanja strojnog rada u graenju odnosno izbora graevinskih strojeva

Informacije o graenju openito te pristup katalogu adresa web-stranica proizvoaa

graevinskih strojeva i ostale tehnoloke opreme openito:
- http://www.cnh.com
- http://www.excite.it/directory/Business/Construction_and_Maintenance/
- http://www.yellowtrack.com
- http://www.probst-maveg.ch

Informacije o znaajnim velikim proizvoaima i njihovoj proizvodnji graevinskih

strojeva i ostale tehnoloke opreme (znaajnije tvrtke ije web-stranice omoguavaju
promiljanje graevinske mehanizacije):
- Tvrtke (multinacionalne kompanije i slini veliki proizbvodni sustavi) sa velikim i
raznovrsnim proizvodnim programom svih vidova graevinskih strojeva, postrojenja i ostale
tehnoloke opreme za potrebe graenja:
o http://www.astecindustries.com
o http://www.irco.com
o http://www.hcmac.com
o http://www.liebherr.de
o http://www.processmachinery.com
o http://www.terex.com
- Tvrtke sa velikim i raznovrsnim proizvodnim svih posebice graevinskih strojeva za
minerske (buae radove) radove, ostale geotehnike radove u tlu i stijeni (primjerice
treneri) te podzemne radove (ukljuivo poneki drobilane i sl.):
o http://www.atlascopco.com
o http://www.mastenbroek.com
o http://www.metsominerals.com
o http://www.smc.sandvik.com
o http://www.vermeer.com
o http://www.wirth-europe.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim graevinskih strojeva i transportnih
sredstava za zemljane radove (te neke radove u cestogradnji):
o http://www.bellequipment.com
o http://www.caterpillar.com
o http://www.casece.com
o http://www.deere.com
o http://www.equipmentcentral.com/europe/ Komatsu
o http://www.fiatkobelco.com
o http://www.jcb.com
o http://www.orenstein-koppel.com
o http://www1.volvo.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim toranjskih dizalica, autodizalica,
bager dizalica a time bagera sajlaa, te ostale opreme vezane uz te bagere sajlae i dizalice:
o http://www.comedil.com
o http://www.linkbelt.com
o http://www.manitowoc.com
o http://www.sennebogen.com
o http://www.tadanofaun.de
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim strojeva, postrojenja i ostale
tehnoloke opreme vezano uz proizvodnju kamene sitnei (drobilane, sita) :
o http://www.crushingplants.com
o http://www.eaglecrusher.com
o http://www.kleemann-reiner.de
o http://www.krupp-crusher.com ili http://www.krupphazemag.com
o http://www.kolbergpioneer.com

20
 o http://www.liedlbauer.at
o http://www.lippmann-milwaukee.com
o http://www.screensandcrushers.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim strojeva, postrojenja i ostale
tehnoloke opreme za betonske radove (tvornice betona, crpke za beton, bukalice, finieri za
beton, strojevi za cementnu stabilizaciju itd, neke i opremu za proizvodnju kamene sitnei):
o http://www.bhs-sonthofen.de
o http://www.cifa.com
o http://www.elba-werk.com
o http://www.gomaco.com
o http://www.guntert.com
o http://www.putzmeister.de
o http://www.schwing.de
o http://www.tremix.com
- Tvrtke posebice sa velikim i raznovrsnim proizvodnim strojeva, postrojenja i ostale
tehnoloke opreme za asfalterske radove te ostale radove u cestogradnji (takoer valjanje i
recikliranje asfaltnih zastora):
o http://www.benninghoven.com
o http://www.bomag.de
o http://www.dynapac.com
o http://www.marini-spa.com
o http://www.wirtgen-group.com
- Tvrtke posebice sa vozila (kamioni kiperi, damperi) i opreme vozila (granici tj. prirune
kamonske dizalice, sanduci),
o http://www.hydrema.com
o http://www.iveco.com
o http://www.hiab.com
o http://www.meiller.com
o http://www.man-nutzfahrzeuge.de
o http://www.moxy.no

21
Na slijedeim prilozima -
- IZBOR I PRIMJENA STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE U POGLEDU VRSTE TLA I
STIJENE
- IZBOR I PRIMJENA STROJEVA I OPREME ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I KAMENIH
GRADIVA, -
daje se tabelarni prikaz izbora odnosno mogue primjene svih vrsta graevinskih strojeva za zemljane
radove u pogledu vrste tla i stijene u kojima se ti radovi izvode. Naime, strojevi i ostala tehnoloka
oprema za betonske i asfalterske radove koncipirana je u naelu za bavljenje samo jednom
odreenom vrstom gradiva (beton ili asfaltbeton). Stoga je njihova radna koncepcija i tome primjerna
strojna konstrukcija unaprijed strogo utvrena u smislu prilagodbe tehnolokom postupku ili zahvatu
betonskih odnosno asfalterskih radova koji se njima izvodi. Pri strojevima za zemljane radove to nije
tako. Jedan te isti stroj mogue je rabiti za iskop raznovrsnih tala ili stijena. Postoji takoer mogunost
uporabe u nekom tlu ili stijenu vie inaica u smislu vrste graevinskih strojeva i transportnih sredstva
za zemljane radove i gradiva a to je vidljivo iz slijedeih tablica.

22
 Prilog: IZBOR I PRIMJENA STROJEVA ZA ZEMLJANE RADOVE U POGLEDU VRSTE TLA I STIJENE
tehnoloki
zahvat iskop transport ugradnja
vrsta tlo trona vrsta minirana zbijanje
gradiva humus stijena stijena stijena
gline glinci guranje utovar prijevoz razastiranje zemljani kameni
strojevi pijesci lapori (prenos) planiranje materijali materijali
ljunci i sl.
dozeri
dozer da mogua - da do oko - da grubo dijelomice tijekom
gusjeniar uporaba 100 m razastiranja i planiranja
dozer gusjeni. da mogua da do oko (da grubo) (dijelomice tijekom
sa riperom uporaba 100 m razastiranja i
planiranja)
dozer na da u naelu - mogua do oko da grubo i mogua uporaba kao
gum. kotaima ne uporaba 150 m fino valjka gumenjaka
dozer- da mogua - - da - da da ne
kompaktor sa uporaba
je. kotaima
utovarivai
utovariva na mogua u naelu - da mogue (prenos - mogua u naelu ne
gum. kotaima uporab ne do300m) uporaba
a
dozer gusjen.- da mogua da da (prenos da dijelomice tijekom
-utovariva uporaba 2550m) razastiranja i planiranja
dozer gusjen.- da mogua da da (prenos da dijelomice tijekom
-utovariva uporaba 2550m razastiranja i planiranja
sa riperom
teleskopski mogua ne mogua - da ( i mogua -
utovariva uporab uporaba prenos uporaba
(handler) a do300m)
skrejperi
dozer-skrejper da ripana - mogua (da) prijenos odnosno prijevoz do da grubo djelomice u radu kod
(gusjeniar) da uporaba 1.500 m razastiranja
samohodni da ripana mogua - od 300 m pa do par da grubo djelomice u radu kod
skrejper na da uporaba kilometara razastiranja
gum. kotaima

23
 iskop transport ugradnja
tlo trona vrsta minirana guranje prenos prijevoz razastiranje zbijanje
stijena stijena stijena utovar planiranje
graevni bageri sa jednim krakom i lopatom
bager sajla da (sa u naelu - mogua - (da) - da grubo -
povlana korpa kopna ne uporaba izbjega-
(skrejperska) u vodi) vati
bager sajla da (sa u naelu da za (da) ugradnja
zahvatna korpa kopna ne kamene kamenih
(grajfer, polip) u vodi) komade blokova
bager sjla da mogua da da grubo
sa eonom uporaba profiliranje
lopatom
hidraulini da mogua da da grubo
bager utovarna uporaba profiliranje
(eona) lopata
hidraulini da (i sa mogua u naelu da mogue da da lake zbijanje manjih
bager otkopna kopna uporaba ne kratki povrina (pokosi i sl)
(dubin.) lopata u vodi) potezi
hidraulini da (i sa u naelu - da za ne da ugradnja ne
bager grajfer kopna ne kamene kamenih
(polip) u vodi) blokove blokova
teleskopski da mogua u naelu da mogue da da lake zbijanje manjih
bager uporaba ne povrina (pokosi i sl.)
bageri vedriari
bageri sa da mogua - u naelu - da - da fino -
lancem vedrica uporaba ne profiliranje
bageri sa da mogua da da grubo
kolom vedrica uporaba profiliranje
rovokopai (treneri)
rovokopai sa da mogua - - da - profiliranje -
lancem vedrica uporaba dio zahvata
rovokopai sa da mogua da profiliranje
kolom vedrica uporaba dio zahvata
rovokopai sa ne mogua da - da profiliranje
lancem iljka uporaba dio zahvata

24
 iskop transport ugradnja
tlo trona vrsta minirana guranje prenos prijevoz razastiranje zbijanje
stijena stijena stijena utovar planiranje
strojevi sa otkopnim krakom
bageri sa - da da razbijanje - grubo i fino
udarnim veih profiliranje
ekiom komada iskopa
strojevi sa mogua da mogua - - da - fino -
rotacijskim uporab uporaba profiliranje
glavom a iskopa
bageri sa mogua da mogua da sa fino
rotacijskom uporab uporaba utovar. profiliranje
glavom a lopatom iskopa
plovni bageri
plovni bager da - mogua transport na kopno uglavnom plovnim grubo -
grajferskom uporaba transportnim trakama koji su sastvni dio profiliranje
koarom opreme plovnog portalnog bagera sajlaa sa iskopa
plovni bageri da mogua - mogua grajferskom lopatom ili plovnog bagera sa profiliranje
sa lancem uporaba uporaba lancem vedrica iskopa
vedrica
plovni bageri sisavci (refuleri)
refuler samo sa da - mogua transport na kopno uglavnom cijevima na grubo
usisnom cijevi uporaba pontonima koji su sastvni dio opreme plovnog profiliranje
na kraku bagera sisavca ili refulera sastavni dio refulera iskopa
refuleri sa da mogua - mogua takoer su crpke za transport njeavine vode i grubo
rotirajuom uporaba uporaba iskopanog materijala kroz cijevi profiliranje
glavom iskopa
autoprijevozna sredstva vozila na kotaima
tegljai + - - da bez ogranienja -
(polu)prikolice duljine prijevoza
kamioni da bez ogranienja - djelomice tijekom
kiperi duljine prijevoza prijevoza po nasipima
zglobni da bez ogranienja djelomice tijekom
damperi duljine prijevoza prijevoza po nasipima
veliki da do nekoliko djelomice tijekom
damperi kilometara prijevoza po nasipima

25
 iskop transport ugradnja
tlo trona vrsta minirana guranje prenos prijevoz razastiranje zbijanje
stijena stijena stijena utovar planiranje zemljani kameni
materijali materijali
grejderi
standardni mogua - mogua mogue - da -
grejder uporab uporaba
a
grejder sa da mogua - mogua da da
riperom (i uporaba uporaba
dozerski no)
sredstva za zbijanje
statiki mogua da
glatki valjak uporaba
vibracijski mogua da
glatki valjak uporba
valjak vidi detaljnije o zbijanju u tabeli na slijedeoj strani da ne
(vibracij.) je
valjak stiki da da
gumenjak
vibroploe mogua da
uporaba
abe ili da mogua
skakvci uporaba

26
 Prilog:IZBOR I PRIMJENA STROJEVA I OPREME ZA ZBIJANJE ZEMLJANIH I KAMENIH GRADIVA
Vrsta Sitnizrni sipine
gradiva zemljani materijali Pijesci - ljunci drobljenci
Organski (tla) prirodni i drobljeni -(dobro minirana stijena)
materijal praina glina kredna glinoviti isti isti loe dobro vrlo krupni
(humus) tla pjesci loe dobro graduirani graduirani komadi
stroj graduirani graduirani ljunci ili ljunci ili ljunaka
pijesci pijesci ostali ostali ili ostalo
1. statiki mogua uporaba ne- nikako razmjerno nikako ne-
glatki za svakodnevno zatvaranje i glaenje uinkovit ili slabo uinkovit ili slabo uinkovit
valjak nakon glavnog zbijanja uinkovit uinkovit
2. valjak- mogua dobro razmjerno prilagen, neuinkovit slabo slabo ne-
(vibro) uporaba prilagoen ili slabo razmjerno odnosno uinkovit prilagodljiv uporabljiv
je i uinkovit uinkoviti uinkovit neuporabljiv
3. valjak- mogua vrlo uporabljiv razmjerno dobro prilagodljiv ne-
gumenjak uporaba odnosno dobro prilagodljiv uinkovit uinkovit
4. valjak- mogua uporaba dobro do prilino dobro razmjerno dobro kad je teak
(vibro) za svakodnevno zatvaranje i glaenje prilagodljiv uinkovit prilagodljiv vrlo je
glatki nakon glavnog zbijanja uinkovit
5. vibro- izbjegavati uporabu mogua dobro do prilino dobro razmjerno dobro teka vrlo
ploa uporaba prilagodljiva uinkovita prilagodljiva uinkovita
6. skakav. mogua izbjegavati mogua ne- prilino slabo prilino
(aba) uporaba uporabu uporaba uinkovit dobro prilagodljiv prilagodljiv
(udar) prilagodljiv

1. 2. 3. 4. 5. 6.

27