Eneolitik

Sadraj:

1. Uvod................................................................................................................................ 2
2. Ope odlike eneolitika .................................................................................................... 5
3. Povijest procesa metalizacije .......................................................................................... 7
3. 1. Tehnoloki razvoj prerade bakra ........................................................................... 10
3. 2. Arheoloke potvrde tehnolokog razvoja.............................................................. 10
3. 3. Primarne i sekundarne posljedice uporabe bakra.................................................. 13
4. Halkolitik Anatolije ...................................................................................................... 15
5. Cucuteni - Tripolie ........................................................................................................ 20
6. Kodadermen - Gumelnita - Karanovo VI.................................................................... 22
7. Varna kultura ................................................................................................................ 25
8. Salcuta - Krivodol - Bubanj - Hum ............................................................................... 27
9. Tiszapolgar kultura ....................................................................................................... 29
10. Bodrogkeresztur kultura.............................................................................................. 31
11. Hunyadihalom - Vajska .............................................................................................. 32
12. Lasinjska kultura ......................................................................................................... 33
13. Badenska kultura ......................................................................................................... 36
14. Retz - Gajary .............................................................................................................. 40
15. Cotofeni kultura .......................................................................................................... 42
16. Kostolaka kultura ...................................................................................................... 44
17. Vuedolska kultura ..................................................................................................... 48
18. Eneolitik na istonom Jadranu .................................................................................... 57
19. Indoeuropljani ............................................................................................................. 61
19. 1. Openito o Indoeuropljanima ............................................................................. 66
19. 2. Eneolitike Indoeuropske kulture ....................................................................... 70
19. 3. Srednji Stog......................................................................................................... 71
19. 4. Novodanilovka .................................................................................................... 71
19. 5. Donja Mihajlovka - Kemi Oba ........................................................................... 71
19. 6. Majkop - Nal'ik ................................................................................................. 72
19. 7. Jamna kultura ...................................................................................................... 72
19. 8. Nekropole Mariupoljskog tipa ............................................................................ 72
19. 9. Gorodsk - Usatovo .............................................................................................. 73
19. 10. Cernavoda ......................................................................................................... 73

1
1. Uvod
-novi tipovi posuda, nove vrste ukraavanja
-neke tehnike su univerzalne, npr. tehnika urezivanja, oslikavanja, ali npr. rovaenje, inkrustracija ine bitne
odrednice za meusobno razdvajanje kultura
-postupna smjena sirovina, revolucija u tehnolokom smislu
-poetak metalizacije i kulture koje prepoznajemo po posebnoj keramici izazivaju prijepor meu arheolozima

termini
-eneolitik - eneos + lithos = najnovije kameno doba. Izmeu naziva eneolit i bakreno doba velike su razlike u
znaenju koje su posljedica razliitog pristupa. U Europi se koristi pojam eneolit kojim se pokuava u prvi plan
dovesti pojava koja karakterizira itavo razdoblje - kontinuitet koji postoji izmeu neolita i eneolita. Izmeu
neolita i eneolita nema otrog reza, prijelaza. Postoji kulturni i razvojni kontinuitet zbog kojeg se eneolit moe
promatrati kao finalni stupanj litikih razdoblja tj. kao integralni dio neolitika. U sadraju svakog novog
razdoblja inkorporiran je dio odlika proteklog razdoblja no prema kraju te odlike polako nestaju. Sadraj
eneolita bitno je drukiji od sadraja neolita. Razlike su izrazitije na kulturolokoj razini.
U razvojnom smislu niz pojava iz neolitika ivi i u eneolitu, a i pojava koje su zapoele u neolitu, a razvile su se
u eneolitu - jedan dio neolitskih kultura produava trajanje i u eneolit, transformiraju se i prihvaaju novi nain
ivota (kontinuitet). No postoji niz novih kultura koje se posebno razvijaju tek u eneolitu i nastaju kao
posljedica seoba od istoka na zapad. One unose nove tvorevine (diskontinuitet), no nastaju kulture koje su
simbioza autohtonih elemenata i novih kultura.
Pojam eneolit nema svoju osnovu ako u prvi plan stavlja kontinuitet i time zapostavlja druge sastavnice ovog
razdoblja. (Stojan Dimitrijevi, Nikola Tasi, Borislav Jovanovi, Alojz Benac, Milutin Garaanin, Henrieta
Todorova...)
-bakreno doba - Pojam bakreno doba inzistira na bakrenim predmetima kao najvanijoj tipskoj odlici. Sam
poetak razdoblja odreuje se poetkom upotrebe bakra (promjena ekonomske strukture). No postoji velik broj
nalazita i kultura koje koriste bakar jo prije poetka bakrenog doba, jo u slojevima od starijeg neolita:
Dimini, Sesklo, Var (Rumunjska), Vina, Rudna glava (Ida Bognar Kutzian, Alojz Benac, Pal Patay)
-halkolitik (halkos + lithos = kamen i bakar) - Mellaart uveo ovaj naziv. Ovaj se termin u literaturi iznimno
rijetko koristi (jedino kod bugarskih i donekle grkih znanstvenika). Funkcionira u kulturnom prostoru
Anadolije (upotreba bakrenih predmeta, ali i produavanje upotrebe kamena) (James Mellaart, Robert K.
Evans...)
-period prijelaza iz neolitika u bronano doba - pojam koji je posljedica starog pristupa ovom razdoblju kao
kratkotrajnoj i drugorazrednoj fazi u razdoblju prapovijesti. Koriste ga samo srpski znanstvenici. Uveo ga je
Milutin Garaanin. Karakterizira JI Europu. Eneolit je sveden na kratko razdoblje, svega nekoliko stoljea
(2200./2100.- 1100. pr. Kr.) od primarne upotrebe bakra, nastajanja novih kultura do procesa indoeuropeizacije.
(Jan Machnik)

2
periodizacija
J. Hillebrand, 1930-ih godina
I eneolitik - upotreba sitnih bakrenih predmeta
II rano bakreno doba - masivna bakrena orua bez rupa za usaivanje,
sjekire
III puno (razvijeno) bakreno doba - bakrene sjekire s otvorom za drke
-ova se podjela oslanja na jednu kategoriju arheolokih nalaza. Nije poduprta stratigrafskim zapaanjem jer se
sjekire s otvorom javljaju se i ranije

Milutin Garaanin - jedinstven period (bez periodizacije) - Srbija

- smatrao da se eneolitik ne mora dijeliti

James Mellaart I rani halkolitik podruje

II kasni halkolitik Anatolije

Borislav Jovanovi I rani eneolitik JI i dio

II kasni eneolitik srednje Europe

Henrieta Todorova I rani eneolitik

II kasni eneolitik Bugarska
III finalni eneolitik
(prijelazni stupanj)

Eugen Comsa I rani eneolitik

II srednji eneolitik srednja
III kasni eneolitik Europa
IV finalni eneolitik

-Hillebrand je najblii istini po svojoj periodizaciji

-saltaleone - uska bakrena traka spiralno uvijena - nizanje na konac za ogrlicu ili uplitanje u kosu kao dredloksi
- po Hillebrandu karakteristika ranog bronanog doba
-istoni Jadran -rani eneolitik
-razvijeni eneolitik
u hrvatskoj literaturi postoje tri razvojna stupnja u sjevernoj Hrvatskoj kao i na Jadranu, ali to nema
stratigrafsku potporu pa se moe govoriti o dva razvojna stupnja

3
apsolutna kronologija
Postoje dva metodoloka pristupa. Razlike meu njima su velike - za poetak 1400 godina (za eneolit), a za kraj
400 godina.

niska kronologija
-utemeljena na pojavama importa iz podruja s preciznijom i razvijenoj kronologiji (Mala Azija, Grka, Egipat)
-Vladimir Miloji, Milutin Garaanin, Alojz Benac, Stojan Dimitrijevi (zagovara umjereno nisku
kronologiju), Sinclair Hood, Nandor Kalicz, Nicolae Vlassa

visoka kronologija
-dobivena je metodama prirodnih znanosti - 14C-radiokarbonska metoda, metoda uran-olovo, metoda rubidij-
stroncij, metoda kalij-argon-kalcij i dendokronologije (godovi drvea)
-Hans Quitta, Borislav Jovanovi, Evzen Neustupny, James Mellaart, Dragoslav Srejovi, Ida Bognar-Kutzian

niska kronologija visoka kronologija

-2200 - 1850/1800 -3800 - 2000

(Miloji, Garaanin, Benac, (Evzen Neustupny)
Kalicz, Vlassa) 3800 - 3300 rani eneolitik
3300 - 2900 srednji eneolitik
-1800/1700 - 1500 2900 - 2000 kasni eneolitik
(Sinclair Hood)

-2450 - 1700 -3300 - 2000

(Stojan Dimitrijevi) (Ida Bognar Kutzian)
3300 - 2800 rani eneolitik
2800 - 2300 srednje eneolitik
2300 - 2000 kasni eneolitik

eneolitik 3500 - 2000

4
2. Ope odlike eneolitika
-paralelna uporaba kamenih i bakrenih artefakata
-razvoj rudarstva i metalurgije bakra i opi proces metalizacije
-nestajanje ili transformiranje neolitikih kultura
-razvoj novih keramiarskih tipova i stilova ukraavanja
-formiranje novih kultura
-nastajanje novih tipova naselja i poetak njihova utvrivanja
-intenziviranje stoarstva
-promjene u duhovnoj kulturi
-postupno nestajanje antropomorfne plastike
-promjene u nainu pokapanja
-promjene u drutvenoj organizaciji
-poetak indoeuropeizacije i promjene u demografskoj strukturi

naselja
-neolitik - tipa tell, u ravnicama, u dolinama rijeka, tipa palafit (sojenice),
peinska
-novost u eneolitiku - (Poljanica - (Kodadermen-KaranovoVI-
Gumelnica)) - fortificiranje, planiranje izgradnje, postoji zadani okvir
(fortifikacije) - slii na rimski logor (Sl.); prilino komplicirana gradnja
fortifikacija - u tri reda a prostor izmeu je formiran isto kao i kasnije
rovovi
-naselja su uvijek bila vezana za nizak prostor, nizine, doline...
-u eneolitiku dramatina promjena - premjetaju se na vie toke -
mogunost kontrole prostora (iz toga e se razviti gradine) - njih
nazivamo naselja tipa gradine i nemaju fortifikacije jer im je sam poloaj fortifikacija (Monkodonja - bronano
doba)
-kasnije se razvijaju proto-urbana naselja u eljeznom dobu, sjedita kontrolnih mjesta
-to sve poinje zbog velikih migracija, starosjedioci su ugroeni - fortifikacije i premjetanje na vie terene

pokapanje
-neolitik - pokapanje u kuama, unutar aglomeracije, malo priloga
-eneolitik - fiziko razdvajanje svijeta ivih i mrtvih, razvoj nekropola; poloaj spavaa, ali nema standarda,
vie lokalno odreeno
-ritus incineracije e se poeti javljati s vremenom
-proces indoeuropeizacije - u tumulima - moe biti samo 1 pokojnik (veliina tumula pokazuje pokojnikovo
znaenje u zajednici jer je tumul sam po sebi nadgrobni spomenik) ili vie pokojnika, ali to je ve nekropola
-iz tih jednostavnih formi razvit e se megaliti sa komorama koje e se sa svog prvotnog prostora (povie Crnog
Mora) rairiti na cijelu Europu i postati standardi - bronano doba
-kasnije grobovi bez ikakvog obiljeja (kraj eljeznog doba)
-javljaju se manje ili vie sloene grobne jame, od obine grobnice do tipa katakombe
-koliina priloga se poveava - povezana sa socijalnim statusom pokojnika, keramike posude svima, a oruje,
orue, nakit, ukrasi su pokazatelji socijalnog statusa

5
plastika
-nee potpuno nestati antropomorfna plastika ali poinje redukcija, bez naglaavanja, bez glave, ruku, a i tijelo
je krajnje shematizirano
-plona forma - figure violinskog tipa, razne linije po njima, nisu tako bogate kao u neolitiku (prikazi tetovaa),
prikaz odjevnih predmeta
-uz Magnu Mater se poinju javljati i muka boanstva
-gubljenje znaenja matrijarhata i jaanje patrijarhata
-vjerovanje da noenje nekih predmeta ima zatitno znaenje (antropomorfni prikazi spolno nedefiniranih
predmeta - prikaz enskog tijela)

bakar
-paralelno koritenje bakrenih i kremenih predmeta
-bakrene sjekire i ostali masivni predmeti zahtjevaju usavravanje proizvodnih procesa
-bakar nije do kraja eneolitika istisnuo stari medij, kamen, tj. litiku industriju
-bakreni predmeti omoguuju spoznavanje tono odreenih sredita gdje su se razmjenjivali, trgovina
-kao posljedica prelaska na novi medij - bakar - dolazi do dramatinih promjena u socijalnoj organizaciji i to se
moe promatrati prema arheolokoj grai najee pronaenoj u grobovima, na nekropolama
-insignija - predmet koji ima posebno znaenje - ezlo - posljedica socijalnog statusa iako jo uvijek nema
jasnog socijalnog raslojavanja da bi jedna osoba bila glavna
-Badenska kultura, nekropola Vrs [Vel] - lubanja enske osobe ("princeza") sa bakrenom "dijademom"
(bakrena traka ukraena iskucanim rubovima); bakar u Badenskoj kulturi nije est
-Varna kultura, nekropola u Varni - kostur, pokopan sa mnotvom nakita, ukrasa, ezlom
-Varna - kenotafi - prazni grob, ako se pokojnik ne pokopa, nee prei na drugi svijet, barem simboliki
-Varna - 3 groba u kojima nema nita osim ljudskih lica izmodeliranih u glini, naturalistiki modelirani -
dijademe zlatne, naunice, zlatni zub, jagodice, usnice, privjesci antropomorfni

-eneolitik donosi poznavanje kola, to mijenja mogunost kretanja, sva se kasnija tehnoloka rijeenja temelje na
kolu
-povie Crnog mora i Kaspijskog jezera su ivili stoari nomadi i njima su kola bila neophodna, nalazimo ih i
zapadnije u obliku glinenih modela takoer u grobovima kao prilozi

tehnike ukraavanja keramike

-urezivanje -lijebljenje
-slikanje -rovaenje
-kaneliranje -duborez
-inkrustriranje -brazdasto urezivanje nove tehnike
-igosanje (Furchenstich)
-barbotiranje -utiskivanje vrpce
(Schnur)

-tehnika slikanja - (od srednjeg neolitika), nastavlja se i u eneolitiku ali samo u poetku jer izrasta iz neolitike
osnove (keramika); promjene sredstava kojim se izvodi slikanje - neolitik - mineralne boje, eneolitik - grafit
("kompleks grafitirane keramike")
-luksuzna roba - posuda ukraena zlatom, zlatnom prainom; a vladanje zlatnom prainom zahtjeva poznavanje
ive, pomou ive se skuplja, zagrije se da iva ispari i s kistom se nanosi na posudu
-kaneliranje (kasni neolitik, rani eneolitik), kanelure postaju vrlo iroke (nisu plitke kao neolitike), duboke su,
poinju se izvoditi i koso (posude tipa turban), posude kaneliranog prepleta (Sl. ), Badenska
kultura se jo naziva kultura kanelirane keramike
-igosanje - utiskivanje posebno pripremljenog instrumenta koji ima odreeni oblik, viestrukim
utiskivanjem nastaju sloeni oblici
6
-duborez - izrezivanje povrine, motivi su povieni a povrina okolo je izrezana; ova tehnika nije ba
dekorativna
-rovaenje - (kasni eneolitik) grubo rovanje po povrini, obrubljivanje unutar odreene povrine kako bi se
istaknuo motiv i onda se umee bijela pasta - inkrustracija
-inkrustracija - (boca sa 3 recipijenta a 1 otvorom, nosi se kao ruksak na leima, sauvana bijela pastozna masa)
od koljki ili puia - usitnjavanje, mrvljenje u prah, povezivanje sa smolom i umetanje u ve pripremljene
udubine na posudi
-lijebljenje - identina urezivanju ali se urezivanje izvodi zailjenim instrumentom a lijebljenje se izvodi
tupim i irokim instrumentom - udubljenja su ira (mlaa faza eneolitika)
-brazdasto urezivanje (Furchenstich) - Retz Gajary kultura iri ovu tehniku, ta kultura se iri iz Transilvanije,
otri instrument se zabode u stijenku posude, kratko povue i izvadi... srednji i kasni eneolitik
-tehnika ukraavanja nazubljenim kotaiem - radl
-utiskivanje vrpce (Schnur tehnika) - na kraju eneolitika, iz prostora sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog
jezera, utiskivanje ispredene niti na vlanu stijenku posude, najee pravocrtni ali ima i krivocrtnih ukrasa
-barbotin - nanoenje gline i pusti se da se osui takva, neizravnana, da bi posuda bila grublja, izgleda kao kora
drveta
-punktiranje - ornament se izvodi utiskivanjem, plitko

3. Povijest procesa metalizacije

-dugi proces koji se odvija dulje od 1,5 tisuljea da se doe do spoznaje da se umjesto kamena moe i neto
drugo koristiti
-o tom procesu ne govorimo hipotetski nego na temelju naih empirijskih spoznaja o upotrebi bakra
-prva kovina u poznatoj uporabi je bakar na Bliskom istoku
-pretee miljenje da Bliski Istok i Anatolija nemaju kljunu ulogu pri poecima karpatsko-podunavske bakrene
metalurgije (s obzirom da izmeu ta dva podruja nema nikakvih stanica koje bi upuivale na to, niti od Trakije
na istok nema nalaza takvih bakrenih sjekira), ve da ona predstavlja lokalnu samoniklu pojavu. Pri tom nije
sigurno jeli rije o jednom sreditu ili vie njih (maarsko Podunavlje, Transilvanija, istona Srbija...)
-sva rudna leita bakra se nikad ne javljaju bez primjesa, koje se kasnije nalaze i u izraevinama, pa se po
spektralnim analizama (fiz. ispitivanje kemijskog
sastava nekog tijela promatranjem njegovog spektra) utvruje podrijetlo metalnog predmeta, bez obzira na
stratigrafiju
-Fafos, Plonik, Rudna Gora, Stapari... (Vinanska kultura se razvija na najbogatijem podruju bakra)
-Zengvarkony - velika nekropola s kraja neolitika, Maarska, lengyelska kultura
-proces za iji su poetak bila temeljna dva uvjeta: povijesni proces + prirodne mogunosti (traio se novi
materijal za napredak u tehnologiji - neolitska privreda je bila zasiena, a druge mogunosti su bile prirodni
resursi bakra), nalazita bakra poznata su ve iz neolitika - na istim su mjestima i rudita bakra
-lokaliteti se poklapaju sa planinskim lancem "S" tj. (Slovako gorje, preko Karpata, Transilvanija do
Balkanskog gorja izbija prema Kavkazu)
-javljaju se razliiti bakreni predmeti, od sitnih (nakit) do masivnih (ekii, sjekire)
-Karbuna, Moldavija - 444 bakrena predmeta, ima sitnih i masivnih (Cucuteni-Tripolie kultura - Predcucuteni 3)
- najvaniji nalaz su identina bakrena i kamena sjekira
-Plonik na Kosovu - pripada Vinanskoj kulturi - 4 ostave koje sadravaju neto sitnih i u znatno veem broju
masivne bakrene predmete (sjekire-dlijeta, sjekire-ekii, sjekire tipa Plonik)
-Male Levare (eka), Slovaka i Brzesc Kujawski [bt kujafski] (Poljska) - znatno razvijeniji tip orua,
sjekire s 2 otrice, krino postavljene; bakreni bodei; sljepoonik - ukras koji se nosi na traci oko glave
-Vladimirovka, Ukrajina - standardne kamene sjekire, obraene samo okresivanjem, nema glaanja; sjekire sa
krino postavljenom otricom i ojaanjem oko rupe za drku; salta leone - u obliku viestruko namotanih
spiralnih ica - narukvice, ukrasi za kosu, prstenje i obine kariice kojima se nezna primjena
7
povijesne okolnosti
-na kraju neolitika su sve tehnike dosegle svoj vrhunac, sve to se moglo izvesti iz kamena, ve se izvelo;
potreba za efikasnijim oruem, ideja u pronalaenju novih vrsta kamena, oni niti ne znaju jo za nove materijale
-ovo gorje S (...) je u okvirima Europe podruje koje je najplodnije bakrom
-(oksidne rude, sulfidne rude)

-samorodni bakar (nativ copper) - poetak uporabe ruda je povezana sa samorodnim bakrom; osim zlata i ive,
bakar je jedini metal koji je mogue nai u prirodi u istom obliku
-kuprit - oksidna ruda iz koje se dobiva bakar
-azurit - oksidna ruda - ima karakteristinu plavkasto-zelenkastu boju
-malachit - oksidna ruda - (pseudomalachit) - plavkasto-zelenkasta boja
-dolaze u meusobnim kombinacijama
-moe doi i u obliku finih malih oblutaka
-chalcopyrit - sulfidna ruda
-tehnika hladnog kovanja - nain oblikovanja najranijih bakrenih predmeta
-metalografska analiza - za izradu ranih bakrenih predmeta iskoritavan samorodni bakar
-zelenkaste povrine - glavni putokaz rudnih ila - veih ili manjih povrina zarobljene u stijenama
-Rudna glava kod Majdanpeka
-lokalitet rekognosciran 1968. g. i od tada neprekidno traju iskapanja do 1985. g. (3 etape) - Borislav Jovanovi
istaivao
-jedan od najveih rudnika bakra na podruju Europe - kod povrinskog kopa na 30ak mjesta otkriveno je
postojanje rudnih okana pripisanih nositeljima Vinanske kulture (Vina - Plonik), s ime su povezane i sjekire
iz Plonik ostave
-od posebnog su znaaja 4 keramike ostave
-taj prostor je bio vrlo intenzivno koriten u dobivanju rude od eneolitika do danas
-jame - nepravilnog oblika, koso poloene u tlo u pravcu irenja same rudne ile, irine - odreene minimalno
za pristojno kretanje jedne osobe
-okna - vana jer pruaju mogunost rekonstrukcija rudarskog postupka, a da pripadaju Vinanskoj kulturi
ukazuju sadraji u jamama - kao to su posude i rtvenici (obavljali kultne radnje prije ulaska u okna)
Vinanske kulture sa protomima i ptijim licem - tipina karakteristika mlae Vinanske kulture (sredina 4.
tisuljea pr. Kr.)
-pronaeni su i artefakti - dio jelenovog roga - koriten u procesu rudarenja, ne za kopanje (za kopanje su sluili
komadi vrste stijene (vulkanskog podrijetla) - oblutci - koji katkad imaju plitke lijebove za lake vezivanje za
konop)
-ukupni broj alatki naen na Rudnoj Glavi iznosi 210 primjeraka
-postupak rudarenja podrazumijeva tanak humusni sloj sa zelenkastom bojom (zelenkasta boja izbija
oksidacijom halkopirita), nakon skidanja humusa i subhumusa otkriva se rudna ila koja se razbija batovima, a
jelenji rog slui za otkidanje i vaenje
-kako se jama produbljuje (nikad vie od 20m) postupak je sloeniji - efikasnija primjena oblutaka
-u uskoj jami nema mogunosti zamaha, stoga je udarac neefikasan, preko okna zato stavljen komad debljeg
drva za koje je vezan malj na konopu i njim se odbijaju rude, a u oknima su vidljivi i ostaci loenja - primjena
fizikih zakonitosti (zagrijavanjem se iri, hlaenjem skuplja = pucanje) - konani rezultat - vei komadi rude
koji se liftom (konim koarama) vade van i prenose u metalurko sredite
-tom tehnologijom sluili se i na Ai Bunaru u Bugarskoj Trakiji - odavde potjeu zlatni predmeti iz Varne, i ne
samo zlato, nego i svi bakreni predmeti, ali i u Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji postoje brojna okna koja su
se poela koristiti tijekom eneolitika
-na stepskom podruju koje je po svom reljefu posve drukije, drukije su rudne karakteristike - odmah ispod
zemlje, humus, gusto rasporeene - sjeverno od Crnog mora prema Kaspijskom jezeru - ostava Karbuna je tamo
-za rani eneolitik su karakteristini sitni predmeti (igle, ila, pokoji ukrasni predmet - perlice; narukvice od
spiralno uvijene ice, karike, saltaleone - tip ukrasa izraeni od uske bakrene trake koja je spiralno namotana,
ima ih i u bronanom dobu, nizaju se na vrpcu - ogrlice ili kao ukras u kosi)
8
-neto kasnije - uz sitne predmete i masivni artefakti - klinovi, sjekire - klinovi koji podsjeaju na jeziaste
sjekire kasnog neolitika

*arsenova bronca - bakreni predmeti s malom koliinom arsena iz sulfidnih ruda

-arsen poboljava kvalitetu, otrica se manje tupi, artefakt je vri
-uvod u kombinaciju bakra s drugim elementima - dovest e do bronce

-dolazi do spoznaje da se metal ne mora nuno oblikovati u hladnom stanju, da se zagrijavanjem, toplim
kovanjem lake barata s metalom
-ila, igle i drugi alati za probadanje se lake prave toplim kovanjem
-to je korak koji je vodio k arsenovoj bronci i prema pravoj bronci
-sitni artefakti i ukrasni sitni predmeti
-javljaju se jednostavni obrui ali i kompleksniji spiralni oblici (narukvice)
-tehnika izvlaenja, istezanja - ica za narukvice i sl. ...
-samorodnog bakra u prirodi je malo, zalihe se brzo iscrpe - bilo je neizbjeno iskoritavanje oksidnih ruda - to
je vodilo u novi tehnoloki proces - razvoj tehnike lijevanja - taljenje rude, taljenje bakra, lijevanje u kalupe -
posve oponaaju svoje kamene uzore - jeziaste forme kamenih sjekira
-brojni primjeri tako izlivenih predmet
-otvori za uglavljivanje drke - kako se otvor radio ako je bilo lijevano u jednodjelne kalupe?
-u kamenim sjekirama se sa cjevkastom kosti i pijeskom pravila rupa, dubila se
-u bakrenim - postupak izbijanja, ponavljanje serije perforacija po zamiljenoj osi, iri se postupno otvor
-sva variranja sjekire idu samo u neto iri oblik, pribliava se blagom lepezastom obliku - skupina sjekira
jeziastog tipa
-iskljuivo od oksidnih ruda; sulfidne rude koje su rasprostranjenije i zasupljenije nisu jo ule u uporabu; moe
se otkriti odakle je bakar, komparacija sa leitima ali samo ako nisu "reciklirane" jer se mijenja sastav
-Tibava (Slovaka) - znaajna nekropola, est obiaj prilaganja bakrenih predmeta u grobove
-variranje od jednostavnih primjera od onih sa prelomljenom osi, do krino postavljenih
-tipovi nose nazive po nalazitima u kojima ih ima najvie
-jedna od najsloenijih - krino postavljena, zadebljanje oko utora za drku, sjekira-eki
-tehnika izgubljenog voska - vrlo ograniavajua - u takvom kalupu mogue izraditi samo 1 sjekiru - produkcija
ovakvog tipa sjekira nije mogla dati puno primjeraka, nikad 2 ista, nemogua masovna proizvodnja; svaku
takvu sjekiru potrebno je malo nadograditi, popraviti
-primjerak sa lokaliteta Tisza-Polgar kulture, Tisza-Polgar-Baatanja nekropola; bakrene sjekire oponaaju
svoje neolitike uzore sa 2 razlike - malo prelomljena os korpusa, ojaanje, prsten oko utora za drku; iz te
kulture najvie nalaza takvih sjekira, sa nekropole (muki grobovi), nema tragova uporabe na njima, nisu
namjenjene radu nego imale znaenje simbola dostojanstva unutar drutvene zajednice
-tijekom eneolitika bakreni predmeti rijetki u naseljima, ima ih puno u grobovima gdje oznaavaju socijalni
status i u ostavama (skrivnica, depo, spremite)
-kamene sjekire ostaju brojno prisutne u svim eneolitikim zajednicama - jer je bakar jo uvijek rijedak medij i
jer je sam po sebi vrlo skup i jer je produkcija zbog tehnolokih postupaka nezadovoljavajua za sve potrebe
neolitikih zajednica i jer je taj novi medij toliko nepraktian zbog svojih niskih vrijednosti, brzo se istupi,
iskrivi
-jedina promjena kamenih sjekira je pokuaj oponaanja bakrenih sjekira
-sljedei stupanj u tipolokom razvoju donose sjekire s 2 otrice krino postavljene, jedan dio ima taj tipian
sjekirasti oblik, dok je gornji dio obino krai, podsjea na motiku, trnokop
(Glimbocata - Rumunjska, Jaszladany - Maarska, Handlova - Slovaka)
-ove sjekire pripadaju srednjem eneolitiku, dok sjekire-ekii, jeziaste sjekire, sjekire-dijetla pripadaju ranom
eneolitiku
-sjekire Jaszladany tipa - naglaena motikasta forma lepezastog tipa
-iz ojaanja e se razviti tulac - pravi cilindrini uglavnik
9
-zavrni stupanj izradbe sjekira - ve znaajno koritenje i oksidnih i sulfidnih ruda; donosi dotad nepoznatu
tehniku izlijevanja u dvodijelnim kalupima - razvijanje posebnih epova koji osiguravaju otvor za drku i
potpuno nove forme - 1 otrica i otvor za drku - kraj eneolitika; varijante osnovnog tipa - prema irini otrice i
prema nainu oblikovanja tulca; Banijabik sjekire
-zajedno s ovim tipom dolaze i lepezaste sjekire - karakteristika - 1. dio tih nalaza su sjekire u pravom smislu
rijei - te sjekire promatrane u profilu - konveksne povrine - blago zaobljene; 2. dio tih nalaza ne koriste se kao
sjekire - ingoti - predmet trgovine, a katkad su sluili kao platena sredstva nekih drugih vrsta dobara

3. 1. Tehnoloki razvoj prerade bakra

I. stupanj -kvalitativno i kvantitativno proirivanje sirovinske osnove litike industrije kasnog neolitika,
istraivanje mineralnih izvora, poetak uporabe samorodnog bakra s prerastanjem tehnike okresivanja i glaanja
u tehnike hladnog i toplog kovanja
-upoznavanje procesa topljenja samorodnog bakra s upoznavanjem oksidnih ruda (malahit i kuprit)

II. stupanj -svladavanje osnovnih tehnolokih znanja s uporabom oksidnih ruda - topljenje oksidnih ruda i
lijevanje predmeta u jednodijelnim kalupima

III. stupanj -svladavanje sloenih metalurkih operacija - uporaba sulfidnih ruda - topljenje i lijevanje u
dvodijelnim kalupima, serijska proizvodnja

3. 2. Arheoloke potvrde tehnolokog razvoja

I. stupanj -sitni ukrasi i utilitarni predmeti, sjekire-dlijeta (plosnate klinaste sjekire, etvrtastog presjeka),
sjekire-ekii (masivne forme sa stalnim sjekirastim dijelom i varijabilnim ekiastim kod kojih gornji i donji
dio mogu biti ravno, luno ili pak kutno osovljeni) (tipovi Plonik, Tibava, Vidra...)

II. stupanj -pei za topljenje oksidne rude, posude za taljenje sirovog bakra (bakrenca), posude za izlijevanje
bakra, jednodijelni kalupi, sjekire-ekii, sjekire s 2 krine otrice (gornja motikasta - ravnija ili luna - i donja
sjekirasta, razliite duine)

III. stupanj -pei za topljenje sulfidne rude (sumpor), keramiki zavreci puhaljki (sopalji), posude za taljenje
sirovog bakra, posude za izlijevanje bakra, dvodijelni kalupi, sjekire s 1 otricom (Baniabie) (variraju u duini
otrice i tuljca, kao i u profilaciji), lepezaste sjekire (plosnate naglaeno lune otrice)

-najeneolitikije nalazite/kultura - Gradac!, (Kukuruzite Streim, Vinograd Streim) - Richard Rudolf Schmit,
Vuedolska kultura; zatvorene pei za topljenje oksidnih ruda "Die Burg Vuedol"
Gradac - oko 600 m - jedina graevina megaron - vie keramikih pei za topljenje oksidne rude; postojao
princeps (pokopan 1 od princepsa sa svojom enom)
-Gradina kod Prijedora (Vuedolska kultura) - vaan za spoznavanje razlike izmeu pei za taljenje rude i pei
za taljenje bakra

10
pei za taljenje rude
-blago ukopana osnova i poluloptasta, zatvoreni oblik lopte

drveni ugljen - veliki komadi

drva se oblijepe glinom da se smanji dotok kisika i to tinja, ne gori
-bakrena ruda - oksidna ruda se usitni i stavlja na drveni ugljen i to oslobaa nepotrebne primjese
-nakon hlaenja sirovi bakar ima oblik diska i mora se taliti

-pepelite - skuplja se pepeo koji se koristi sa vodom kao zamjena za sapun

-i taj rastaljeni bakar slui za izlijevanje u glinene kalupe

-ognjite za topljenje rude i taljenje bakra

11
-arheoloki dokazi - sopalji - keramiki zavretak puhaljki u koji se uglavljuje drvena cijev od trstike ili neke
druge biljke - naeni na veem broju lokalitetu na kojima ima i drugih dokaza metalurgije
-posude za taljenje sirovog bakra, bakrenca (Ljubljansko barje - Vuedolska kultura)
-koritenje sulfidnih ruda (kojih ima vie i bogatije su bakrom) je proirilo produkciju i to je zahtjevalo
ubrzavanje proizvodnog procesa i usavravanja metalnih predmeta - razvoj dvojnih kalupa - ti su kalupi
masivni, napravljeni od keramike, oblikovani od 2 bloka koji slie na opeku, izmodeliran oblik eljenog
predmeta, vano dobro prirediti povrinski dio kalupa da ta 2 dijela dobro prianjaju da bakar ne iscuri sa strane,
neophodno otvoriti prostor za ulijevanje bakra i upljinu za uglavljivanje drke (epom od peene gline); nakon
ulijevanja i bakar se skruti i kalup se otvori - to je vidljivo i na bakrenim predmetima - na spoju kalupa se (na
sjekiri npr.) vidi mali sloj bakra radi istjecanja - ovakav kalup mogao biti upotrebljen samo jednom - to je
usporavalo itav proces izrade i nije bila mogua serijska proizvodnja
-napravljen kalup se sui prirodno i to do 20 dana to je mnogo i upuuje na teinu izrade, a ako se pojave
pukotine, kalup je neupotrebljiv, jer e se pri izlijevanju bakra kalup rasprsnuti ili e se bakreni predmet
deformirati
-zato je mogue samo jednom upotrijebiti kalup?
-zbog velikog temperaturnog oka dolazi do irenja a u procesu hlaenja do skupljanja i povrina se ljuska,
otkidaju se mali komadii i nemogue je kalup vie koristiti

12
-nalazi dvodijelnih kalupa - jednostavniji, bri i laki postupak suenja, pojednostavljivanje cijelog procesa, to
smanjivanje mase je poetak produkcije kalupa koji omoguuju serijsku proizvodnju. I dalje iz jednog kalupa 1
sjekira ali postoji prototip proizvoda koji se viestruko utiskuje u vie kalupa i nastaje "serijska proizvodnja"
-razvoj krinih sjekira - tehnika izgubljenog voska - srednji eneolitik
-s jednom otricom i cilindrinim usadnikom i sa lepezastim vrhom - dvodijelni kalupi - iskljuivo kasni
eneolitik

3. 3. Primarne i sekundarne posljedice uporabe bakra

primarne posljedice (ekonomske)
razvoj rudarstva
razvoj metalurkih procesa i metalurkog pribora
razvoj ljevakih tehnika i ljevakog pribora
razvoj rudarskih i metalurkih sredita
specijaliziranje proizvodnje
podjela rada
intenziviranje trgovine

sekundarne posljedice (socioloke)

ekonomsko raslojavanje
socijalna diferencijacija

-na Jadranu nema proizvodnje jer nema osnove, nema materijala za proizvodnju bakrenih predmeta. Svi nalazi
iz Dalmacije su stigli trgovakim putevima. Putevi kretanja sjekira bi u tom sluaju trebali biti unski i
neretvanski pravac. No unski se odmah eleminira jer na tom potezu nema nego jedna sjekira, a Neretva nije
mogla biti komunikacijski pravac jer dolina Neretve zapravo ne postoji (samo od Mostara do Metkovia), ostalo
su klisure
-u Dalmaciji nema najmlaih formi sjekira (lepezaste i baniabik) to znai da je u vrijeme proizvodnje tih
sjekira ta prirodna veza prekinuta
-depoi, ostave - vrlo jasno pokazuju razmjenu, trgovine; dragocjena imovina koja se skriva u kriznim
situacijama
-ostave o kojima je rije ne pripadaju skupini skrivanja predmeta. One pripadaju skupinama metalurkog otpada
ili trgovakih depoa
-Gornja Tuzla - Vinanska kultura - sitni bakreni predmeti

primarne posljedice (ekonomske)

-Vuedol - "megaron ljevaa bakra"
-Vinkovci - "jama ljevaa bakra"
-Ljubljansko barje - kalupi, sopalji
-Gradina Zecovi kod Prijedora - u starijem vuedolskom sloju naen je dio kalupa za lijevanje jednostavnijih
sjekira, vjerovatno trapezastih ili jeziastih, dio kalupa za lijevanje dlijeta ili klinova, te tri keramika zavretka
za mijeh (sopalji)
-Alihode (kod Travnika) - gradinsko naselje, kasno neolitiko - rano eneolitska Butmirska kultura. Iz
vuedolskog sloja na ovom lokalitetu potjeu dva ulomka kalupa za lijevanje sjekira sa cilindrinim usadnikom,
istog tipa kao to su one s Debelog brda.
-Debelo Brdo (iznad Sarajeva) - eneolitik, bronano, eljezno, Rim, srednji vijek... S ovog lokaliteta potjee
polovica kalupa za lijevanje sjekira s cilindrinim usadnikom, dva manja fragmenta kalupa za lijevanje sjekira

13
istog tipa, tri ulomka kalupa za lijevanje bodea, dio kalupa za lijevanje igala, ila ili tanjih bakrenih ipki, te
dva keramika sopalja
-Varvara - sloj eneolitika, bronano doba... razvijeni eneolitik jadranskog tipa - sopalji i manji dijelovi triju
kalupa (ija se namjena ne moe poblie odrediti)
-sva ova nalazita se nalaze u blizini onog "S" planinskog lanca na kojemu postoje znaajna nalazita bakrenih
ruda
-Rudna gora, Fafos, Gornja Tuzla
-Jadran - Split, Solin, Klis, Sinj, Mu, Grapeva pilja na Hvaru, Vela pilja na Koruli, Stabanj kod Biograda,
Lukovo na Kvarneru, Boljuni, Dugopolje, Unei
-Split - na Gripama - nekoliko sjekira i manji dio zlatnih nalaza koji nisu sauvani; zlatna traka u znaenju
dijademe
-u BiH nalazita prate vodotoke rijeka, trgovina od glavnih hrvatskih slavonskih nalazita vodotocima rijeka
(Vrbasko, ...)

sekundarne posljedice (socioloke)

-nalazi iz grobova najznaajniji su za utvrivanje sekundarnih posljedica
-neolitik - ekonomskog raslojavanja nema, sve su zajednice istog statusa, ima razlika u imovini ali to je nebitno,
neusporedivo s eneolitikom
-Vrs - Badenska kultura - enska osoba sa bakrenom dijademom na lubanji
-Sarmallek - Badenska kultura - bode (bakreni)
-grob iz Bogojeva - ostaci jedne zemunike nastambe, pokraj tijela pokopano govedo - iskljuivo pokazatelj
imovne moi, nema nikakvih ritualnih animalistikih pokazatelja
-Varna - "plemenski prvak" - ezlo, "kruna", sjekira ali nije nikad upotrebljena, bakrene sjekire - izraz
imovinskog stanja
-kenotafi - ezlo...
modelirano lice u glini - kenotaf - i ukraeno zlatnim aplikacijama, dijadema, nakurnjak
-Horodnitsa (Rumunjska) - dijadema sa dodatnim ukrasnim elementom, bode, keramika posuda koja slui kao
ambalaa, grafitom ukraena, kvalitetna, uglaana, fina keramika
-sjekira iz Osijeka - izraena u 1 komadu, drka u bakru odlivena, ukraena urezanim ukrasima - podsjea na
Badensku kulturu
-Mala Gruda (kod Tivta) - 70ih godina iskopavan, prije se mislilo da je u Vuedolskoj kulturi ali nije
-elektron = srebro + zlato
-sjekire u obliku kvake od elektrona
*bakar + srebro
-Sesklo - antropomorf. kruni prikaz enskog tijela, Alepotrypa - srebrni privjesak, srebrne narukvice, Dimini
-Pela (Grka) - zlatne ploice
-Varna - oslikavanje posuda zlatnim prahom

14
4. Halkolitik Anatolije
-halkolitik - pojam koji je za Bliski Istok uveo James Mellaart
-ovdje su ranije stvoreni prirodni uvjeti za razvijanje civilizacije pa tako i samo razdoblje poinje oko 2000
godina ranije nego u Europi - oko 5400.g.pr.Kr.
-u doba europskog predkeramikog neolitika na Bliskom Istoku se formiraju sredita s civilizacijom i
urbanizacijom, iako taj razvoj nije potpuno jedinstven
-gr. halkos = mjed, bakar; lithos = kamen; lat. aeneus = bakren
-osim Ilipinara sve su tell naselja

-3 podruja
JZ Anatolija - Hacilar, Beycesultan
Srednja Anatolija (Konya plato) - Catalhoyuk West, Can Hasan
JI Anatolija (Cilicia) - Mersin

Komparativna stratigrafija:
rani halkolitik kasni halkolitik
Mersin XXIV - XX Beycesultan XL - XX
Can Hasan 3 - 2B Can Hasan 2A - 1
Hacilar V - I Merin XIX - XVI
Catalhoyuk West Ilipinar VI - V
Ilipinar IX - VII

-5400.g.pr.Kr. - 4200/4000.g.pr.Kr - Anatolija

15
 Hacilar

rani halkolitik V - I 5400 - 4700

kasni neolitik IX - VI 5700 - 5400
hijatus
pretkeramiki neolitik 1 - 7

pretkeramiki neolitik
-naselje zbijenog tipa, erpii na kamenom temelju
-jedna glavna sredinja prostorija te nekoliko pomonih, zidovi su bukani slojem tuka kao i podovi koji su
redovito obojeni crvenom - oker bojom
-oprema interijera - manje ognjite i neka vrsta spremita
-nastambe su grupirane oko jednog sredinjeg glavnog prostora tako da nigdje nisu pronaena vrata nego se
komuniciralo preko krova
-pokopi van naselja, ali su pokraj ognjita pronaene lubanje - kult predaka
-uzgajale su se itarice o emu svjedoe kremeni srpovi i orua, ostaci na srpovima
-kotani artefakti, uglavnom kotana ila, jedna kamena sjekira i neto kamenih posuda

kani neolitik
-nastambe - nie, 2 kata, vrata nasuprot kojih je nadsvoena pe, etvrtasto ognjite
-pokapanje nije dokazano
-bukranije - plastine volovske glave
-keramika - fino modelirana, loptasti oblici, tamne boje, geometrijski ukrasi
-plastika - dva aspekta - mlada ena sa kosom u repu i starija ena uvijek sa punom

rani halkolitik
-najreprezentativniji lokalitet ranog halkolitika u Anatoliji

Hacilar II
-gradnja Hacilara II unitila je prethodna naselja
-grad tipa utvrde, tvrave, prostorno definiran bedemima od erpia, debljine 2-3 m
-sauvana su 3 ulaza u naselje (x2 na S, 1 na J)
-nastambe smjetene uz bedeme, oblika, od erpia, jedna glavna i jedna pomona prostorija, bogatije kue
imaju i zatvoreno dvorite
-u sredinjem dijelu - kompleks radionica za keramiku s peima, uz koje su naene i cijele posude, kotani alat
(patule), rvnjevi za drobljenje okera
SZ dio - nadsvoene pei za suenje ita i 3 silosa
SI dio - kultni kompleks, ispred njega se nalazi bunar - manja graevina od 2 dijela - dvorite i pominim
vratima odjeljena nia (ima funkciju oltara) sa 3 dvojna ukopa majke i djeteta - jedini ukopi u naselju - primjer
najstarijeg zajednikog svetita (za razliku od Catal Huyuka gdje imamo kune oltare sa figurinama itd.)
-Mellaart smatra da je pokapanje ekstramurijalno, iako nije dokazano
-keramika - crveno slikana, glatkih stijenki, kvalitetna, linearni motivi, svijetla podloga
-naselje uniteno u poaru

16
Hacilar I
-Hacilar I naselje je nastalo na mjestu predkeramike humke VII-I (ne na mjestu Hacilara II)
-naselje ovalno, 1/5 istraena, kue uz bedem, bedem debljine 3-4 m
-zbijene kue meusobno odvojene privatnim dvoritima, sredinji prostor prazan
-keramika - vrhunac u kvaliteti, ne mijenja se previe, motivi razliitiji, sloeniji - nema dominacije linearnosti i
jednostavnosti - to su apstraktni krivocrtni ili pravocrtni motivi u gornjem dijelu posude. U starijoj fazi je to
keramika slikana tamnom bojom na crvenoj podlozi, a u mlaoj tamni ornament na bijelim ili svijetlim
osnovama. Prevladava dvozonalna dekoracija i tzv. "Hacilar" ruka u obliku stilizirane ivotinjske glave sa
oima od opsidijana
-plastike nema puno, par figurina, uglavnom je rije o naturalistiki modeliranim gotovo shematiziranim
oblicima, stajae figure bez detalja osim oiju od opsidijana
-antropomorfne vaze - bogato ukraene, prikazivanje oiju od crnog opsidijana
-i ovo naselje je stradalo u poaru

Beycesultan

rano bronano doba V - IV

prijelazno doba XIX - VI
kasni halkolitik XL - XX (4800 - 4000)

-jugozapadna Anatolija
-nastavlja se na tip Hacilar, slina tehnika graenja kua
-malo iskopano, ne pokazuje neku veliku arhitekturu; prototipi kua tipa megaron, kulturni slojevi oko 27 m
-keramika - najreprezentativniji oblici; vrevi loptastog recipijenta, visoki cilindrini vrat; tamne boje,
urezivanje, bijela inkrustracija, slikanje rijetko - bijelom bojom na tamnoj podlozi; tehniki loija i
nekvalitetnija od Hacilarske
-dlijeta, ila, masivna narukvica od bakra, ulomak bakrenog bodea - vidi se da nedostaju pojave masivnih
primjeraka bakrenih sjekira koje su karakteristine za rani halkolitik

Catalhoyuk West

Catalhoyuk West -rani halkolitik 5400 - 4700

Catalhoyuk East -kasni neolitik I - 0
-rani neolitik XIV - II

-sredinji plato, ravnica Konya

-otkriven je 1958., istraivanja je zapoeo James Mellaart

rani neolitik (East)

-na breuljku, zbijenog tipa, tipa tell
-nastambe od erpia sa 1 prostorijom, komunikacija preko krova
-zidovi su bukani i bojani bijelom bojom
-ukopi ispod bankova - kosti bojane, m ne, licem prema unutranjosti prostorije
-keramika je vrlo skromna, prilino loa, jednostavne zaobljene forme, ukraavanja gotovo i nema, a kada ga
ima to su jednostavni urezi, daleko od onoga to je bilo u Hacilaru
-antropomorfna plastika - i enske (steatopigija) i muke (sa bikom) figure

17
rani halkolitik (West)
-kue - erpi i kamen, tlorisa, nisu pravilno rasporeene, 1 vea prostorija i niz manjih u svakoj kui,
krovovi vjerovatno ravni
-keramika - brojne su zdjele sa razgrnutim obodima i sa stopicom koja die zdjelu od tla
-brojne su i forme krukolikih oblika sa izdvojenim vratnim segmentima i loptastim recipijentom i zaravnjenim
dnom (u obliku diska)
-amfore koje naglaavaju krukolik oblik
-ovdje je drukija keramika- kompozicija je bogatija, sa profinjenim ornamentom i kompozicije su dekorativnije
naspram Hacilara

Can Hassan

kasni halkolitik 2A - 1 5000 - 4200

rani halkolitik 3 - 2B 5400 - 5000
kasni neolitik 7 - 4 5700 - 5400

-sredinji plato (ravnica Konya)

-3 breuljka

rani halkolitik 2B
-tell, kontinuitet od kasnog neolitika
-kue zbijene kao u Catalhoyuk-u, od erpia na kamenim
osnovama, komunikacija preko krovova, neke moda i imale 2. kat,
podjela kue na manju i veu prostoriju - prototip kue tipa megaron
-kue imaju ojaane zidove, kontrafore
-keramika - 2 faze
1) kvalitetne, loptaste i bikonine posude, tamna na svijetloj podlozi, smea ili crna
2) tamnija stijenka, bijela inkrustracija
-figurini - shematizacija, kult plodnosti, karakteristina izduena glava

kasni halkolitik
-mijenja se arhitektura, jo manje iskopano, nije vie zbijenog tipa, pravokutne kue tipa megaron
-nema slikane keramike- apsolutna dominacija urezane dekoracije koja se okree u okviru jednostavnih geom.
motiva
-zastupljene i monokrome posude (tamno smee i crveno smee), a rijetko se javlja i polikromno slikanje (na
bijeloj podlozi)
-upotreba bakra je znatno slabija naspram Beycesultana

18
 Mersin

kasni halkolitik XIX - XVI 4800 - 4000

rani halkolitik XXIV - XX 5400 - 4800
kasni neolitik XXVII - XXV 5700 - 5400
rani neolitik XXXII - XXVIII 6500 - 5700

-Cilicia
rani halkolitik
-ovalni oblik naselja
-bedemi od erpia debeli 3 m, utvrda koja podsjea na krunu utvrdu iz sloja Hacilar I
-kue uz bedeme, sredinji dio slobodan
-arhitektura - 1 vea prostorija i ispred je "dvorite" sa peima
-na ulazu 2 kule ("vodena vrata"), pokraj njih pravokutna prostorija za smjetaj branitelja utvrde sa izravnim
pristupom na kulu - pe - silos
-naselje se nalazi uz rijeku koja pridonosi obrambenom karakteru
-keramika neto bolje poznata - kvalitetna, slikanje tamno na svijetloj podlozi, loptasti oblici, tipa koarica,
urezivanje i bijela inkrustracija
-u slojevima 19 i 18 postoji vrsta Halaf keramike (koja je zastupljena i na lokalitetu Halaf, Mezopotamija)
-Mersinska keramika - urezivanje, karakteristina i jedinstvena - u slojevima 28 (neolitik) i 17 (halkolitik)
-drke na samom obodu, rogoliki produeci na drkama, ornamenti slini kao u Catal Hyku, ali nisu samo
pravocrtni nego i polukruni; sama monokromna keramika, tehnika punktiranja, urezani linearni ukras, upotreba
bijele inkrustacije
-razvijena bakrena industrija - igle, sjekire-klinovi, sjekire-dlijeta, ovdje nema tipova koji su karakteristini za
jugoistonu Europu

Ilipinar

kasni halkolitik V
prijelaz VI
rani halkolitik IX - VIII

-vieslojno nalazite (ali nije tell)

-kue - od drvenih greda, obljepljene glinom, dvoslivni krov, utjecaj sa Balkanskog poluotoka, ognjita, pei,
posude za uvanje hrane, naeno 50-ak kua
-keramika - grublja, urezivanje, bijela inkrustracija dominantna, nema slikanja

19
 5. Cucuteni - Tripolie
Moldavsko - ukrajinski kompleks slikane keramike

-4500 - 3000 g.pr.Kr

-rasprostranjenost - SI Moldavija, S Muntenija (Vlaka - Rumunjska), Ukrajina do Dnjepra
-ime je dobila po 2 vana lokaliteta - Cucuteni i Tripolie
-Tripolie -istraivao Vicenty Khvoika, vana Tripolie keramika
-Cucuteni - istraivao Hubert Schmidt, on definirao kulturu
-neki znanstvenici spominju Ariut kao facijes (SI Rumunjska)
-na okolnim podrujima zavrava neolitik kad poinje C-T kultura

-2 kulturna facijesa
-periodizacija: Cucuteni B 1-3 Tripolie C
Cucuteni AB Tripolie B2
Cucuteni A 1-4 Tripolie B1
Predcucuteni III Tripolie A2
Predcucuteni II Tripolie A1
Predcucuteni I
Ukrajina
Moldavija

-u ranijoj periodizaciji je bila izdvojena i C1 faza Cucuteni kulture, zbog stepskih elemenata (nekropole tipa
Gordosk-Usatovo - pokapanje u kovezima), no to se danas izdvaja kao Horodistea-Foltesti kultura, koja je
lokalna varijanta Gordosk-Usatovo kulture i uzrokuje propast ove kulture
-Cucuteni-Tripolie je veliki kulturni proces koji se poeo formirati u kasnom neolitiku, a nastavlja se u ranom
eneolitiku
-nalazita - Cucuteni, Trajan, Trueti, Vladimirovka, Kolomicina, Sabatinovka...

Predcucuteni I
-rasprostranjenost - Moldavija, Ukrajina do Buga
-Traian, Tirpesti, Floresti, Sabatinovka, Karbuna, Luka Vrubluvetskaia
-iz ove faze poinje metalurgija, uporaba bakra
-najstarija, poela se iriti na osnovi segmenata:
-linearno-trakaste keramike (Moldavska varijanta)
-kasno neolitske Bojan kulture (4 stupnja)
-Matino podruje Predcucuteni I kulture je SI Rumunjska, podruje rijeka Prut i Siret

Predcucuteni II i III
-zajednice s podruja SI Rumunjske uspostavljaju kontakte s istovremenom istonom Bugo-Dnjestrovskom
kulturom te dolazi do formiranja:
Predcucuteni II Tripolie A1
Predcucuteni III Tripolie A2
-ovdje se radi o tipinoj neolitskoj manifestaciji ije se zajednice bave neolitskom privredom, iako se ve u ovoj
fazi poinje koristiti bakar
-naselja se nalaze pored vodotoka, nastambe su , podnice od nabijene gline, zidovi od prua s lijepom sa
stupovima nosaima, dvoslivni krov, kasnije blokovi od suene gline
-keramika - kvalitetna; bikonine zdjele i posude na visokoj nozi, tamno glaana, dobro peena, ukraavanje -
krivocrtni motivi, urezivanje

20
-plastika - pod utjecajem neolitika, nije neto zapaena, steatopigija, noge suene, zailjene
-Mislioc iz Tripestia (ruke na glavi) - atipina statuica za C-T kulturu
Karbuna (Moldavija)
-ostava sa preko 800 predmeta, od ega 444 bakrenih i sitnih i masivnih predmeta (narukvice, sjekire - ekii i
sjekire s 2 otrice)
-postoji 1 metalna sjekira i identina takva kamena (mijenja se medij, oblici ostaju isti)

Cucuteni - Tripolie
-Moldavija, SI Muntenija, Ukrajina do Dnjepra
-Cucuteni, Ariusd, Trueti, Tiganeti, Valea Lupului, Botoani, Majdanec...
-moda jedna od najistraenijih kultura
-vie od 3000 lokaliteta otkriveno
-naselja - dobivaju fortifikacije (palisade, rovovi) zbog velikih etnikih migracija, raspored zbijenih kua ali je
komunikacija izmeu njih
-veina ili ovalnog oblika, kue poslagane u koncentrine krugove, sredinji prostor esto slobodan ili je
manje kua ili ak samo 1 kua (hram) u sreditu
-nastambe - pravokutne, preplet od prua i greda, kuni lijep, dvoslivni krov, najee 2 kata, podnice -
ploatke - grede se oblijepe glinom i zapali se - debela i vrsta, titi od vlage
-modeli kua - iz Tripolia - hram, iz Vladimirovca - model nastambe
-zapanjuje veliina kua - neke vee i od 300 hektara, preko 1000 kua, 10 000 stanovnika - protogradovi
-Talijanki u Ukrajini - ovalno naselje, najvee pronaeno, kue poslagane u koncentrine krugove, sredinji dio
slobodan, vie od 15000 stanovnika, cca. 3000 kua
-Majdanec - kruni raspored kua, na 2 kata, 1. kat - radionica, 2. za ivot
-Kolomicina - kruni raspored kua sa kuom rodovskog princepsa u sreditu naselja
-keramika - kvalitetna, glaana, motivi krivocrtni, bijela, crvena i ponekad crna ali samo za obrub, motivi
ispunjavaju cijelu posudu
-ornamenti uvijek izvedeni prije peenja, dakle trajni su
-oblici - na nozi, zdjele na kratkoj nozi
-faza A - bikolorno slikanje
-faza AB - bikolorno i trikolorno slikanje
-3. faza Cucuteni B - gotovo uvijek 3 boje za slikanje, motivi od apstraktnih do antropo- i zoomorfnih (novost!),
tamna boja na svijetloj podlozi

Tripolie
-malo drugaiji oblici keramike - loptaste posude, ukras otprilike isti - motivi meandra i spirala
-metalni nalazi - Horodnitza - 9 sjekira krino postavljene otrice, dijadema s ogrlicom, bode
-posude s dvostrukim recipijentom na 2 postolja
-plastika - najosnovniji dijelovi tijela; ako su ukraavane motivi su slini kao na keramici, urezivanje; ptije
lice, donji dio se suava prema dnu
-rupice na figurama - jer su visile na neemu ili su bile zakucane za neki drugi predmet
-niz figurina u sjedeem poloaju naeni poslagani u krug - steatopigija, kult plodnosti
-mukih figura jako malo
-figura bika od kosti - stoarstvo vano, bikova glava iz Tripolia
-prikaz enskog tijela - manje izraene i u glini; vee - zlatni prsten; vjerovatno negdje
visile (Sl. )
-grobova ba i nema, niti jedna nekropola, ima puno jama sa razbacanim ljudskim i
ivotinjskim kostima i razbijenom keramikom a oituju se i tragovi gorenja (Trajan)
-Predcucuteni III - 2 groba bez priloga
-Cucuteni-Tripolie - nekoliko zgrenaca

21
6. Kodadermen - Gumelnita - Karanovo VI
-kultura je otkrivena 1926. godine (Ion Nestor)
-Vladimir Dumitrescu, Hortenzija Dumitrescu, Silvia Marinescu, Ersila Tudor, Ion Nestor, Dumitru Berciu
(rumunjski arheolozi)
-rasprostranjenost - jezgra je Oltenija, iz nje se iri na Vlaku, Malu Vlaku, Dobruu i istonu Bugarsku
-Gumelnita, Vidra, Varna, Stojani, Baia Hamangia, Cascioarele, Harsova Draganesti, Malu Rosu, Sultana,
Tiganesti, Vitanesti, Ruse, Karanovo VI, Kodadermen, Ovarevo, Poljanica...
-podruje oko Crnog Mora
-razvija se na drugim kulturama - Bojan kultura - osnova (Oltenija), Marica kultura u Trakiji, Hamanda kultura
u Dobrui, Cucuteni-Tripolie na sjeveru prema Moldaviji
-srodna je i usporedna sa Salcuta kulturom, veim dijelom i mlaom Vinom

-kulture i periodizacija:
Gumelnita (Vlaka, Mala Vlaka, Dobrua, Oltenija - Rumunjska)
Kodadermen-Karanovo VI (istona Bugarska)

-faze:
Gumelnita B1 (Jilava)
(Gumelnita A3) Kodadermen - Karanovo VI faze I - III
Gumelnita A2 (Sultana)
Gumelnita A1 (Gumelnita)

-naselja - veinom tipa tell

-veina smjetena uz rijeke, neka fortificirana (rovovi i bedemi)
-u Rumunjskoj - kruni ili ovalni oblik naselja
-u Bugarskoj - etvrtastog oblika
-postoje grupiranja objekata, oko sredinje graevine; nastambe poredane u pravilne redove, sa komunikacijama
pod 90 (ima i nepravilnih), zbijenog tipa
-nastambe tipino neolitske - povrinske, prue i glina, podnice od nabijene gline; pravokutne ili s drvenim
nosaima konstrukcije
-1 ili 2 prostorije s ognjitem
-Poljanica - naselje kvadratnog oblika, podjeljeno sa 2 glavne ulice koje se sjeku pod 90, fortifikacije (prue i
lijep) - rovovi i bedemi
-Cascioarele / Ostrovel - modeli objekata, modeli svetita, kue s 2slivnim krovom, etvrtaste; naen veliki
hram, 2 stupa izmeu kojih je ukop
-Gumelnita - 1925. kopana, modeli kua i svetita
-Sultana - "posuda ljubavnika"
-Vitanesti - ostaci posuda ukraenih zlatom, ostaci drvene arhitekture

-ekonomija
-veinom zemljoradnja, neto manje stoarstvo (posuda sa karboniziranim itom), lov, ribolov (kotani harpuni)
-bakar - ve i prerada i proizvodnja
Aj Bunar - rudnik - prerada bakra
-Gumelnita - igle sa ispucanom glavom, sjekire tipa Vidra, zlato
-Hotnitsa - zlatna ogrlica, antropomorfni privjesci
-dugi kremeni noevi - odlika indoeuropskih zajednica - dokaz o kontaktima
-osim tehnike hladnog i toplog kovanja koriste se i jednodjelni kalupi za sjekire dlijeta

22
-pokopi
-zastupljeni i u naselju i u nekropolama
-veina na lijevom boku u zgrenom poloaju (pogotovo Karanovo VI kultura)
-inhumacija
-prilozi nisu esti, veinom posue
-esti su parcijalni pokopi (samo lubanje)
-za Karanovo VI je karakteristika da su nekropole uvijek zapadno od samog naselja, a pokojnici su uvijek na
lijevoj strani sa glavom orijentiranom prema istoku)
-u Gumelniti osim pokapanja na lijevom boku imamo i pokapanje na desnom boku i leima (jako zgrene noge)
-Hocker ili poloaj spavaa - kult mrtvih, posljedica vjerovanja da mrtvi lanovi zajednice zapravo spavaju

-keramika
-nema slikanja, kvalitetna, bikonine posude s razliitim prijelomima recipijenta; kaneliranje i grafitno slikanje
-neki znanstvenici misle da je za grafitno slikanje bilo potrebno i poznavanje metalurgije
-nakon prvog peenja premazana mineralima i onda jo jedno peenje
-stralucido ili izglaano (vrsta ukraavanja) uglaani ornament koji se razlikuje od ostatka posude;
karakteristian je za Gumelnica kulturu i javlja se bez obzira da li je posuda uglaana ili grube povrine.
Karakteristian je za faze 2-4, dok je u prvoj ukraavanje kaneliranjem
-black toped tehnika ukraavanja - tamne i svijetle povrine kao posljedica izlaganja razliitim temperaturama
pri peenju
-ukrasi po fazama:
1. -urezivanje i kaneliranje
-najee bikonine posude
2. -pojaanja na prijelomu recipijenta postaju jo vie prstenasta; grafitno slikanje
3. -obrubljivanje barbotinom
4. -posude sa 2 drke
-posude tipa askos (ruke povezuju vrat i trbuh posude), leee posude
-posude s vie recipijenata - sosijere
-ovalni poklopci, ukraeni nizom ureza, kruno-kvadratni ukras
-"vaza sa tulipanima"
-pintadere - peati (moda za ukraavanje tijela - jedna od teza), u uporabi od predkeramikog neolitika do
bronanog doba, uglavnom su sline
-modeli svetita (hrama) - kultni predmeti; iz Cascioarele i Harove te Gumelnite

-antropomorfna plastika
-keramika, kost, kamen, metal
-razliiti poloaji figura, gotovo svaka razliita, utjecaji Vine...
-prosopomorfni poklopac ("Batman") - gr. "prosopo" = lice
-hajd vaza - utjecaj Vine
-antropomorfno/zoomorfni oblici plastike: na ivotinjsko tijelo je aplicirana ljudska glava
-est je i hipertrofirani trbuh kod statua
-realistini prikazi glave (bez tijela)
-shematizirane figurine
lice plono, okruglo, istaknut nos, "ptije lice"
-rijetke muke figure
-figure imaju rupice na sebi, moda bile noene ili visile negdje
-antropomorfne posude
-zoomorfne posude / figure
-peatnjaci
-nalazi minijaturnog namjetaja
-sijamke
23
Marica kultura
-na prostoru JI Bugarske (sliv rijeke Marica)
-proizala je najvjerojatnije iz kulture Veselinovo (kasni neolit)
-razvijen je ornamentalni sustav koji je izveden zonalno: urezivanje dosta sloenih geometrijskih motiva sa
inkrustracijom

Karanovo V
-nastaje u Trakiji nakon kulture Marica. U toj su regiji registrirani najstariji rudnici bakra
-Karanovo V, Azmashka, Mariza, Kirilovo, Yunazite...
-i dalje se naseljavaju tellovi, ali zbog brzog poveanja populacije, nastaju i nova naselja
-ukrasi keramike: prevladavaju urezani ornamenti sa bijelom inkrustracijom; prostor izmeu motiva je ispunjen
crvenom bojom. Dominantni su linearni motivi

Gradeshniza (Gradenica)
-formirana na podruju SZ Bugarske
-istovremena sa kulturom Malo Karanovo. Starija faza odgovara kulturi Brenica, a mlaa kulturi Gradec
-veina naselja su jednoslojna (Gradeshniza, Krakra), ali su koriteni i tellovi (Okol-glava, Brenitza...)
-u svojim istonim dijelovima ova je kultura u dodiru sa kulturom Vadastra (Rumunjska)
-tipine su velike antropomorfne posude, kao i brojni antropomorfni i zoomorfni prikazi na rtvenicima,
drkama,... Takoer je kultura poznata po keramikim tanjurima sa urezanim znakovima, koje neki znanstvenici
tumae kao pismo
-za stariju fazu karakteristini su urezani ornamenti meandra, a za mlau spiralni motivi esto inkrustrirani sa
bijelom ili crvenom bojom.

Polyaniza (Poljanica)
-SI Bugarska
-rani Eneolit
-naselja na tom podruju su kvadratnog oblika i ograena palisadama
-u ovoj kulturi dominiraju cilindrino-konine posude, koje su ukraene grafitom kao i sa crvenom i bijelom
inkrustracijom esto kombiniranom sa vodoravnim lijebljenjem.

Sava (Crnomorsko podruje)

-prvi tellovi na ovom prostoru nastaju tijekom ranog eneolita kada na tom podruju nastaje kultura Sava koja se
razvija pod utjecajem kultura Marica i Poljanica
-tellovi Sava, Zonevo...
-tipino za ovu kulturu je ukras sastavljen od grupe paralelnih urezanih linija inkrustriranih sa bijelom bojom,
tvorei kutne motive. Ovakav nain ukrasa je prihvaen i od kulture Hamangia, od koje je Sava preuzela
ukraavanje sa urezanim ili igosanim trokutima koji okruuju centralni motiv. (Hamangia kultura nastaje u
srednjem neolitu na podruju Dobrue)

24
7. Varna kultura - 4500 - 4100.g.pr.Kr.
-rasprostranjenost - Bugarski dio Dobrude i uski obalni pojas uz Crno more (40-50 km)
-Varna, Devnja, Burgas Sozopol, Ropotamo, Durankulak, Goljama Delevo (jedino naselje s fortifikacijama -
utjecaj Gumelnice)
-do 1968. g. promatrana je kao integralni dio Gumelnita - Kodadermen - Karanovo VI kompleksa, a onda je
izdvojena kao samostalna kulturna cjelina; genetski vezana uz Sava skupinu

naselja se ne razlikuju od Gumelninih, ali nemaju fortifikacije, to je udno jer pritisci postoje i kultura je
nestala zbog dolaska Indoeuropljana
-naselja - 2 tipa - palafiti (sojenice) i tellovi (vie horizonata naseljavanja, dugotrajnost boravka i ekonomski
potencijal prostora)
kue - pravokutnog oblika, od gline na kamenim temeljima i sastoje se od 2 prostorije (pravokutni oblik
podsjea na megaron)
-prostorija za dnevni ivot - pravokutno ognjite nasuprot kojeg je pravokutni oltar; bankovi du zidova
-Durankulak - naselje na poluotoku unutar jezera, tipa tell - razvija se od ranog neolitika; uz naselje - nekropola
- donijela niz izraevina od dragog kamenja

keramika - bliska Gumelnikom kompleksu; konini recipijent; ukraavanje - grafitna tehnika, kaneliranje,
urezivanje i bijela inkrustracija (stambena keramika - dobre kvalitete)
-ukras tipa Ezerovo - plitko rovaena pozadina koja je hrapava i ispunjena crvenom ili bijelom inkrustracijom
-glavni motiv (spirale, meandri, S motivi, krugovi) fino je glaan i omeen irokim kanelurama
-crne ili tamnosive boje uslijed peenja, ali i premazivanja crnom bojom (potjee od mangana koji je esto
primjesa u tamonjoj glini, ili premazivanja otopljenim piroluzitom)
-dio posua je vjerovatno oblikovan na lonarskom kolu
-veina pronaena u grobovima, nedovrna, samo suena, nema potrebe da se pee i ukraava kad ima ljepih
priloga
-etvrtasti recipijent - kultne posude
-neke posude ukraene zlatom - malo takvih primjeraka (import iz Gumelnite ?)

plastika - utjecaj Gumelnite

-2 vrste - idoli od kosti - shematizirani, najvei broj u Varni
- idoli od keramike - plono lice s izboenim nosom - jednostavnost
-boica iz Durankulaka - na jednoj ruci narukvica od bakra, na prsima niz ureza - kultni zapisi (molitva...),
najpoznatija figura
-figura tipa mislioca
-veliki broj zlatnih privjesaka sa probuenim diskom

metalna produkcija - bakar za orue (sjekire), tek malo nakitnih predmeta

-to se tie bakrenih nalaza pronaen je velik broj svih vrsta alatki. ak je i jedini vrh koplja u JI Europi
pronaen na Varni.
-bakrene ekiaste sjekire tipa oka-Varna
-ogromne koliine zlata - 5, 6 tisua nalaza od zlata
izraene kovanjem, neke lijevanjem, od sjekira do sitnih nalaza
-astragal (kost) - za igru, kraljeak svinje izraen od zlata
-u jednom je "simbolinom" grobu pronaen i mramorni rog u koji je stavljeno nekoliko zlatnih perli. Vaan
detalj na rogu je ukras crvenom bojom oko otvora -nekropola Devnja
-igle sa glavom volute, ogrlice i privjesci od spondilusa - samo na Mediteranu (Grka), posude od zlata -
karakteristika Gumelnice, moda dole kao gotov proizvod, grafit - iz sredinje Bugarske

25
pokopi
-dualizam - mukarci u ispruenom poloaju, ene u zgrencu
-nekropola Devnja, Varna i Durankulak
-Varna nekropola - 300-tinjak grobova, vei broj grobova bio prazan; istraivali je Ivan Simeonov Ivanov i
Mihail Lazarov, otkrivena 1972.g. sluajno; 6,7 kg zlata
-3 vrste grobova:
1. klasini ukopi - u ovim se grobovima nalazi manji broj priloga - zlatni antropomorfni privjesci, narukvice od
spondilusa, sjekire, kremeni noevi, sjekire-ekii tipa Vidra, dlijeta, kljunaste "nefunkcionalne sjekire"...
-mukarci su pokopani na leima, a ene u zgrenom poloaju, veinom na desnom boku
-izuzetak po broju priloga je grob 43 - mukarac 40-50 godina sa izvanrednim prilozima od zlata (preko 1000
komada ukupne teine 1516 gr) -prilozi - kg i pol zlata, plat sa zlatnim krunim aplikacijama, niz ogrlica,
narukvice, ukras za spolni ukras - nakurnjak, brojni predmeti od bakra - sjekire, sjekire-ekici, brojni izdueni
noevi, zlatni titnici za koljena
2. kenotafi - 25% grobova, sa velikom koliinom predmeta ukrasnog, utilitarnog ili simbolikog karaktera
-grob 4 - pektoral, narukvice od spondilusa, sjekire, 500-600 predmeta, zdjele ukraene zlatom, ogrlice od
perlica, koljki; grob 36 - sjekire, ezla, aplikacije u obliku bikove glave, prikazi bika - ta osoba imala visok
status u kultnom smislu, na to ukazuje i dijadema, bovidi od debelog zlatnog lima - tehnika iskucavanja,
stilizacija
-ezla (sjekire) - nema tragova koritenja, ali izgrebana donja povrina - ukazuje na izdvajanje pojedinca;
sjekira-eki sa zlatnom drkom koju ini nekoliko cilindara, prstenova, unutar kojih je kotana drka
-ezla openito ima jako malo, kod nas u Osijeku, Badenska kultura, ezlo od bakra sa brojnim ukrasima
-ovi grobovi po Ivanovu nisu kenotafi jer ih je previe
3. grobovi bez pokopa s maskama - ukazuju na status pojedinca u drutvu - 5-6 grobova sa posmrtnim maskama
od suene gline, u funkciji usta i obraza zlatne ploice, ui - niz naunica, razni privjesci; glava - bit ljudskog
tijela, sredite ljudskog duha
-o statusu govori - sjekira sa tragovima iznoenosti na donjem dijelu - ezlo
-zlatni predmeti su se radili kovanjem i kasnije su polirani sa pijeskom i koom, dosta mali premeti pokazuju
visoko zlatarsko umijee

Durankulak
-nalazite (nekropola i naselje) je postojalo 800 godina i svoj zaetak je imalo u kulturi Hamangia. Nekropola
ima preko 1200 grobova i na njima se jasno vide sve promjene u pogrebnim ritusima. Brojni zlatni i bakreni
predmeti, te izraevine od spondylusa svjedoe o razvijenoj trgovini
-o velikom napretku ekonomije, tehnologije i kulture svjedoe i monumentalne kamene kue za stanovanje, od
kojih su neke na dva kata. Osim u Durankulaku kamena arhitektura (koja se razvija od kraja Hamangia kulture)
ustanovljena je i na lokalitetu Suvorovo.
-nekropola - najpoznatiji grob enske osobe - 5 zlatnih narukvica, od poludragog kamenja, ogrlica od
spondilusa ali manje predmeta nego u Varni
niz razlika Varna - Durankulak
-Varna -veina nakita od zlata -Durankulak -od spondilusa
-figurine od kosti -od keramike
-sjekire (orue) od bakra -od kosti
-puno bogatija, vei status od ostalih lokaliteta
-nekropola Varna nije vezana uz naselje - moda je potopljena, zato je nepoznanica odakle joj toliko bogatstva,
kasnije se dolazi do zakljuka: pristup tog bogatstva - zbog trgovine = akumulacija bogatstva = podijela drutva
-trgovanje potvreno analizom koja je dosezala i do 700 km, vjerojatno ilo i pomorskim putem - iako nema
sigurnih dokaza tome
-to blagostanje je bilo kratkotrajno - 100 - 150. g. - jer ih je ubrzo pomela seoba indoeuropskih naroda i sve
nemirnije razdoblje

-izrazito stoarska i poljoprivredna kultura

26
8. Salcuta - Krivodol - Bubanj - Hum
-Maliq tren - preko njega se utjecaj prenosi na Jadran, ima slinosti sa SKBH ali nije dio tog kompleksa
-naziv predloio Dumitru Berciu 1961. g. u Symposium Praque. Smatrao je da je blia neolitikim okvirima
nego metalodobnim
-rasprostranjenost - Oltenija, Z Vlaka, JI Banat, Z Bugarska, dolina Strume, I Srbija, Kosovo, Pelagonija
-Salcuta, Vebicioara, Vadastra, Orlea, Celei, Krivodol, Okol Glava, Pekluk, Galatin, Draganesti Olt, Almajel
-Istona Srbija: Zlotska peina, Krivelj kod Bora, Kovilo, Smedovac, Prhovo, erdap (jedini grob ovog
kompleksa) i Veljkovo.
-Juna Srbija: Bubanj (Ni), Hum, Plonik, Gradac kod Zlokuana.
-Kosovo: Hrisar kod Suve Reke, Gadimlje kod Lipljana i Gladnice kod Graanice.
-Skopska kotlina i Pelagonija: Skopsko kale, Bakarno Gumno, Usie na Drim (sojeniko naselje), Karaman,
uplevac, Crnobukije. Uz ova nalazita veu se i ona u Albaniji i sjevernoj Grkoj (Mali).
-eponimni lokalitet Piscul Corniorului sjeveroistono od mjesta Salcua, okrug Craiova-Oltenija; istraivan
1916., 1919., 1920., 1951. god.
-Krivodol - vieslojno naselje u sjeverozapadnoj Bugarskoj, iskopavano 1946. god. (Vasil Mikov), 1977. god.
(Bogdan Nikolov) - sloj 2,4-2,8m - 5 graevinskih horizonata, nadzemne kue
-Bubanj, vieslojno prapovijesno naselje (tell) 5 km JZ od Nia, istraivao 1935. godine Adam Ori-Slaveti,
1954. -1958. godine Milutin Garaanin
-istraivai - Dumitru Berciu (Salcuta; izdvojio kulturu od Gumelnice), Nikola Tasi, Todorovi, Milutin
Garaanin (Bubanj-Hum)
-nastali na neolitikoj tradiciji (Bojan kultura), utjecaj Vinanske kulture - pokriva dio njenog teritorija
-zauzima vrijeme prijelaza iz neolita (3800.g.pr.Kr - visoka kronologija), rani i srednji eneolitik

-regionalne kulture i periodizacija

-Salcuta (Oltenija, Z Vlaka, JI Banat) - faze: starija - I i II a-c, mlaa - III i (IV - sve vie se izdvaja kao
posebna faza) - Dumitru Berciu
-Krivodol (Z Bugarska, dolina Strume) - faze: 1, 2, 3
-Bubanj - Hum (I Srbija, Kosovo) - faze: Ia, Ib (eneolitik), II, III (bronano doba)
-uplevec - Crnobuki (Pelagonija-Makedonija) - faze: uplevec I (tell naselja), II (naselja tipa uplevec - na
uzvisinama)

-naselja - tipino neolitska, ali sa fortifikacijama (nasipi, rovovi, bedemi)

-naselja na povienim podrujima (stoarstvo) - slino gradinama - Hum, Kovilovo, Krivelj, Bubanj, Humska
uka, Gradac kod Zlokuana, Gadimlje, Hisar, Skopsko Kale, uplevac- nalaze se iznad rijeka ili potoka, teko
su pristupana sa 3 strane, a sa 4. se vezuju blagim prijevojem sa zaleem- mogue je da su bila utvrivana na
jedinoj pristupanoj strani nekom kamenom ogradom (Krivelj), rovom ili palisadom (Bubanj, Gadimlje)
-spiljska naselja (rudarstvo) - Zlotska peina - naselje se nalazilo u 1. dvorani, dok su u unutranjosti peine
nalazi bili rijei- od stalnih naseobinskih elemenata, pored nekoliko ognjita, konstatirani su ostaci kue ili
kolibe na samom ulazu u prednju veliku dvoranu- sudei po debljini kulturnog sloja i intenzitetu nalaza, peina
je due vrijeme bila u upotrebi za stanovanje; Petera Hoilor, Petera Romaneti, Devetaka Pestera
-tell (zemljoradnja) na uzdignutim rijenim terasama - zastupljene su u Pelagoniji i Albaniji- sa izuzetkom
uplevca, sva ostala nalazita u Pelagoniji pripadaju tipu tumbi, tell naseljima u ravniarskom terenu- Salcuta,
Krivodol, Crnobuki, Karamanska tumba, Bakarno gumno; nastambe pravokutnog ili ovalnog tlorisa, graene
pleternom tehnikom, opremljene graenim etverokutnim ognjitima
-sojeniarska (ribarstvo) - jedino sojeniko naselje u Makedoniji je Ustie na Drim kod Struge
-ova kultura ima gotovo sve vrste naselja zbog raznolikih morfolokih obiljeja prostora koji zauzima
-naselja nemaju puno nastambi, 10-ak u prosjeku
-kue - skromne, malih dimenzija, jednodijelne, etvrtaste; samo na podruju Bugarske grade se solidnije
nastambe - zidovi od gline, kamena podna platforma - utjecaj Egeje; u Makedoniji - velike kue, kamen

27
-gospodarstvo - stoarstvo, zemljoradnja, novo - metal - nije ravnomjerno rasporeen, najvie u peinama
Zlotska peina i Hotilo - ila, igle, sjekire (tip Jaszladany)
-sa krino postavljenom otricom - iskljuivo Salcuta kultura, nema ih u Gumelnici ali ih ima u ostalim
lokalitetima u Gumelnica grupi (potvrda da je Salcuta mlaa od Gumelnice???)

-pokapanje - nije osobito poznato, zgrenac na lijevom boku sa malo priloga

-keramika - kvalitetna, bikonine zdjele, Vina daje osnovu za oblikovanje predmeta; tanjuri sa proirenim
obodom; glavna karakteristika bikonine posude sa 2 drke (slino Gumelnici) koje poinju od oboda; posude
tipa amfora; crnoglaana - podsjea na Vinansku i Gumelnicu
-vrste ukraavanja - urezivanje, kaneliranje, urezivanje s bijelom inkrustracijom, slikanje crusted crvenom,
bijelom i utom bojom (utjecaj sa istoka Balkana), grafitno slikanje, stralucido ornament - kontrast glaanog i
neglaanog dijela posude
-Vinanski utjecaj oituje se na koninim posudama s uvijenom i pojaanim, tj. zadebljanim obodom. Zbog
uporabe grafita SKBH zajedno s Gumelnicom pripada kompleksu grafitnih kultura
-manje esti oblici, ali znaajni zbog specifinosti i determinacije nalazita- karakteristini oblik drki, tzv.
Salcuta IV tipa (Scheibenhenckel), dvodjelne preklade, neki oblici poklopaca, terakota
-drugi oblici: pehari na 1 nozi, poklopci sa ravno zasjeenim tjemenom, rtvenici na 4 noge sa apliciranom
glavom goveda, askosi...

-plastika - utjecaj neolitika (Bojan kultura), Vine i Gumelnice

-svi primjerci pripadaju enskim figurama
-steatopigija, spiralni urezani motivi (na gluteusima - figurica iz Krivelja) - utjecaj Gumelnice (PJZ - slika),
kotani idoli (kao u Gumelnici); Makedonija - figure sa posebno oblikovanom glavom koja se uglavi u figuru -
utjecaj sa podruja Grke
-dva su podruja pojavljivanja plastike: istona Srbija gdje su jae izraeni vinanski utjecaji, a ukraavanje
spiralom je slino Gumelniti gdje je izvedeno slikanjem; te juna grupa sa specifinim tipom u polusjedeem
stavu.

-Salcuta I -Gumelnica A -Vina C (Vina - Plonik I)

-Salcuta II/III -Gumelnica B/C -Vina D (Vina - Plonik II)
-Salcuta IV -Gumelnica D

-na podruju istone i june Srbije sva naselja su iz faze Salcuta IV i zamjenjuju Vinansku kulturu. U
Dobrudi (Bugarsko i Rumunjsko Pricrnomorje) ernavoda III Ezero pod pritiskom Indoeuropljana polazi
prema Olteniji i Transilvaniji zbog ega potiskuje Salcuta prema jugu, preko dijela I Srbije, Moravom i
Vardarom nailazi na prazan prostor (nema vie Vinanske k.). ernavoda III Ezero dolazi do podruja
Tiszapolgar i Bodrogkerezstur (istovremena Salcuti IV) i tu nastaje Badenska k., tj. njezin najraniji stupanj
Boleraz. Pomicanjem Salcuta - Bubanj sa sjevera na tim se prostorima javljaju Cotofeni, a zatim Kostoloka
kultura

28
9. Tiszapolgar kultura
-podruje sliva rijeke Tise (matino podruje) i Bodroga do J Slovake do Vojvodine
-Tibava, Luky, Viniky, Velke Rakovce, Deszk, Kenderes-Kulis, Kenderes-Telekhalom, Tiszapolgar, oka,
Basatanya, Crna Bara kod Mokrina, anine kod Belegia, Riica, Rospi-uprija, Sirig, Gospoinci, Gomolava
-prva prava izrazito eneolitska metalodobna kultura. Iako se metalni predmeti javljaju jo u Vini i ranoj
Salcuti, uglavnom se tu radilo o nakitu dok bakar u okviru tiszapolgara odraava promjenu u ekonimiji drutva,
izaziva rudarstvo, lijevanje, preradu, razmjenu...
-geneza: Tiszapolgar kultura je nastala evolucijom autohtonih kultura - od Potiske kulture preko Herpaly-
Csoszhalom do Tiszapolgar I ili je nastala razvojem na liniji Herpaly-Csoszhalom-Oborin preko
Prototiszapolgar
-nastavak iz neolitika ali sad prevladava stoarstvo i metalurgija postaje vana
-periodizacija: Ida Bognar Kutzian - stupanj A i B; kasnije se A izjednaio sa Prototiszapolgar
-po teritoriju se dijeli na 4 grupe:
1) Luky (Lucska) - uz gornji tok rijeke Tise, istona Slovaka, dio Ukrajine
2) Basatanya - Alfold sjeverno od rijeke Maros, pa do podnoja Bukki Zemplingorja, na istoku do
transilvanskih Alpi
3) Tiszaug - prostor izmeu rijeka Tise i Krs
4) Deszk- uz donji tok rijeke Tise: Vojvodina, rumunjski Banat, zap. dio Transilvanije

Prototiszapolgar
-Bogdan Brukner je na nalazitima Sirig-Kamendin, Gospoinci-Parohija i Gomolavi utvrdio postojanje
Prototiszapolgarskog horizonta i odredio njegovo mjesto u kronologiji eneolitskih grupa u Vojvodini, no pitanje
je da li tu vrstu materijala, koji nosi vrlo jake karakteristike Lengyelskog stila, treba oznaiti kao
prototiszapolgarski- sam termin podrazumijeva postojanje odgovarajue jezgre iz koje bi trebala nastati T.
kultura
-meutim prototiszapolgarska faza je otkrivena samo na periferiji tiszapolgarskog kruga, na S u Slovakoj, na J
u junoj Bakoj i Srijemu, zapravo u oblastima u kojima ne postoji tradicija ni Potiske, ni Herpaly kulture (tj.
Tiszapolgar-Csszhalom-Oborin grupa)
-ako se sa druge strane uzme maarsko Potisje kao genetsko podruje T. stila, onda bi bilo logino oekivati
prototiszapolgarsku fazu ba na ovom teritoriju- umjesto nje ovdje se nalazi Herpaly- Csszhalom-Gorzsan
grupa koja po miljenju maarskih arheologa prethodi T. kulturi, i u stratigrafskom i u genetskom smislu
-pored Lengyelskih elemenata na Prototiszapolgaskoj keramici prisutne su i stilske karakteristike drugih
kultura: Balatonske i Lasinjske
-sve ovo namee potrebu mijenjanja termina ove grupe i unoenje Lengyelske i Lasinjske komponente u
tumaenje njene geneze, a nedovoljno istraenih nalazita ne prua mogunost da je zovemo kulturom ili
kulturnom grupom, ve treba zadrati termin Gospoinci tip koji se razvija na periferiji T. kulturnog kompleksa,
na granici sa Lengyelskom, to je uslovilo i specifine karakteristike njegove materijalne kulture
-kronoloki Gospoinci tip je u vrijeme sa poecima T. kulture, koja je utjecala na njegovo formiranje
-posljednji sloj naseljavanja neolitikih tellova; zadrava neolitike osnove

klasina Tiszapolgar kultura

-u neolitiku su prevladavali tellovi, sada su veinom naselja kratkotrajna i jednoslojna, manja (10 - 20 kua),
nema fortifikacija; Slovaka - naselja gradinskog tipa
-jedina na prostoru Deszk grupe imamo tellove (Crna Bara kod Mokrina, Vilesava)
-promjena kua - neolitik-velike, viedjelne; sad - male, jedna prostorija, ognjite van kue; jedino Deszk grupa
- veliki objekti
-nisu bili nomadi, nego su se primarno bavili stoarstvom. Zato je najlake iskopati jamu i dignuti atorasti
pokrov. To pokazuju i sekundarni nalazi ivotinjskih kostiju.
Radi se o stoarskoj, a ne nomadskoj zajednici koja ima kratkotrajni boravak od nekoliko godina.

29
-pokopi - sada su u nekropolama (prva kultura sa zasebnim nekropolama)
-pronaen manji broj nekropola ali su puno vee od naselja - nekropola nije vezana uz jedno naselje - to se vidi
i po rasporedu grobova - grupiranje
-nekropole - Baatanja, Senta, Srpski Krstur
-dominira inhumacija ali postoji i incineracija na podruju Slovake; pravokutne grobne jame, zgrenac
najee, na boku, nema pravila osim negdje diferencijacija po spolu (M - desni, - lijevi bok)
-prilozi obilni - enski-nakit i keramika, muki-orue i oruje (oko glave su manje posude-uglavnom kalotaste
zdjele, dok su oko zdjelice vee-posude za mlijeko)

-keramika - kvalitetna, crnoglaana ili sivoglaana; posude na visokoj upljoj nozi koja je esto perforirana
(utjecaj neolitika): posude sa rogolikim aplikacijama - karakteristika kulture; poklopci s rogolikim aplikacijama,
obino zvonolikog tipa
-ukraavanje rijetko - urezivanje
-roaste drke su zajednika odlika kod veine zdjela, horizontalno probuene ili bradaviaste aplikacije
-specifian je nalaz poklopca iz Crne Bare (najbogatije nalazite), te je jedinstven na ovom podruju, a rijedak i
u Maarskoj te Slovakoj- konini poklopac sa 2 roasta dodatka na vrhu i sa 4 bradaviasta, horizontalno
probuena naljepka
-nakit - ogrlice od kotanih perlica, metalni bakreni predmeti, zlatni antropomorfni privjesci ()

-metal
-najraniji predmeti od bakra se nalaze na podruju Tiszapolgar kulture i njenog JI susjeda Salcuta kulture-
geografski to je oblast ogranaka Karpata od Slovake na S, pa do Oltenskih brda i Homoljskog masiva na J- ova
oblast je bogata naslagama bakrenih ruda i icama samorodnog bakra, pa je razumljivo da se nalazi tako puno
bakrenih predmeta iz vremena najranijeg eneolita- tako da ovu oblast smatramo matinom za ranu, primarnu
metalurgiju bakrenog doba
-sjekire-ekii - imaju prstenasto ojaanje usadnika u drku
-stariji tip-Vidra se poinje proizvoditi na poetku Tiszapolgar kulture, dok se mlai tip-Plonik proizvodi od
Tiszapolgar II faze
-bakreni predmeti su simbolinog karaktera - iskljuivo za nekropole, ne nalazimo ih u naseljima
-Tiszapolgar = Vina D2 = Gumelnica-K-K VI
-datacija: 3600/3500-3300/3200

30
10. Bodrogkeresztur kultura
-4000 - 3600/3500
-Tiszapolgar i Bodrogkeresztur kulture se ne mogu otro razgraniiti zato jer mlaa (B.) predstavlja prostu
evoluciju starije (T.), nastavak
-Nosa kod Subotice, Batka kod Sente, Viesava kod Bajine Bate
-Milutin Garaanin je predloio objedinjivanje ovih kultura pod jednim nazivom, no od maarskih arheologa to
nije prihvaeno, a njihovo se miljenje veinski uvaava s obzirom da se ove kulture rasprostiru najvie na
njihovom podruju
-dogaa se malo vee irenje prema zapadu
-istovremena je sa Salcuta IV
-veina karakteristika je ostala, samo su se dodatno razvile, razvijenija drutvena organizacija, jedina velika
razlika je keramika

-pokopi - nekropole velike, manje ih je nego naselja, inhumacija (Slovaka - incineracija), na boku, puno
priloga
-diferencijacija po spolu - M desni bok, oruje i orue, lijevi bok, nakit, keramika
-u enskim grobovima se oko kukova stavljaju ogrlice od perli (krenjak), a uz glavu zlatni predmeti. U mukim
grobovima se polae orue i oruje i to najee uz glavu
-eponimno groblje Bodrogkeresztur - iskopavao Lajos Bella 1920-22. i odredio kao eneolitiko s obzirom na
nalaz bakrenog noa
-Pusztaistvanhaza - nekropola koju je iskopavao J.Hillebrand i uoio da je rije o istoj kulturi, pa ju je nazvao
bodrogkeresturskom - kronoloki ju je smjestio u poetak eneolitika zbog prisutnosti samo jednostavnih
bakrenih predmeta
-Jaszladany grob 18 -1935. u njemu je otkrivena sjekira s 2 otrice, tzv. krina sjekira i otada je pripadnost
brojnih takvih nalaza sjekira odreena bodrogkeresturskoj kulturi, a potonja smjetena u razvijeni ili srednji
eneolitik

-keramika - nema vie crno/sivoglaane, loije posude, crveno peene, neki oblici ostali ali svi vaniji su
nestali; bradaviaste aplikacije; zvonoliki poklopci s perforacijom
-glavni oblik - posude za mlijeko ("Milchtopf") - krukoliki oblik; zastupljenije ukraavanje (cik-cak, meandri,
mreasti motivi)

-metal - veliki broj sjekira, sjekire sa krino postavljenim otricama

-nekropola Decia Mureslui - vezana uz indoeuropske zajednice - dugaki kremeni noevi (indoeuropska
karakteristika)
-zlato - antropomorfni prikazi enskog tijela, zlatne igle, cjevice
-zlatni nalaz iz Progara kod Zemuna koji predstavlja stiliziranu antropomorfnu, ensku figuru (Brukner misli da
su utjecaji na takve figure doli sa istoka: slini nalazi od zlata i kamena na lokalitetima od istonog
Mediterana, preko Bugarske i Rumunjske)
-predmeti od zlata ukazuju na visok ekonomski stupanj i na postojanje veza sa Transilvanijom i rudno bogatim
ograncima sjevernih Karpata

-geneza je sloenija, ali je jasna evolucija na liniji: Tiszapolgar - Bodrogkeresztur

-u njoj se nalaze elementi stranog karaktera, npr. Salcuta IV elementi
-pomicanje kulture iz Oltenije i junokarpatskih oblasti prema S, odnosno prema J, a u kontekstu pomicanja
esto se i spominje nastajanje Hunyadi-Vajska grupe...
-stepski slementi se oituju u kulturi, najvjerojatnije kao rezultat pomicanja nosilaca Cernavoda III kulture od I
prema Z, a to bi i uzrokovalo pomicanje Salcuta IV kulture prema S odnosno J

31
-Tiszapolgar i Bodrogkeresztur istraivali su:
S. ika (Velke Rakovce, Luky)
Bogdan Brukner (Gospoinci, Gomolava, Sirig)
Ida Bognar-Kutzian
P. Patay
J. Banner
Nikola Tasi
Stojan Dimitrijevi
Draga Garaanin
Milutin Garaanin

11. Hunyadihalom - Vajska

-prema nalazitima - Hunyadihalom u srednjem Potisju i Vajska u JZ Bakoj
-u Yu. prvi nalazi u JZ Bakoj- lok. Baba sivaka kod Vajske, a to je i jedino najjunije nalazite- ovdje
otkriveno prisustvo drugih eneolitskih kultura (Bodrogkeresztur, Boleraz, Baden)
-J i JI je Salcuta IV, a Z je Lasinjska kultura
-vie neka kulturna pojava nego prava kultura
-na prostoru Bodrogkeresztur kulture ali sa utjecajem Salcuta IV kulture
-promjena ima - naseobinski horizont, prije su bila kratkotrajna, sad su naselja trajnija, vea, imaju fortifikacije,
vieprostorne naseobine

-pokopi: inhumacija - Tiszalur, Vajska; incineracija - Barca, ebastovce; biritualne nekropole - Velikje Lazy,
Male aluzice - Lanany
-inhumacija - postoji red u poapanju, pravila u diferencijaciji

-posude su opet drugaije, utjecaj Salcuta IV

-zdjele karakteristine za kasni neolitik, blago bikonine zdjele sa lagano naglaenim vratom- karakteristina
novina kod ovih zdjela su horizontalne drke s proirenim spljotenim krajevima
-lonii - Salcuta IV drke
-u stilu Vajske se vide 2 komponente: Bodrogkeresztur i kasna Salcuta
-jedno od osnovnih njezinih stilskih obiljeja je pojava ploastih zavretaka ruki (tzv. Scheibenhenkel) kakve
se nalaze i na posudama Salcuta IV

-mali broj metalnih predmeta, kultura nije vie jaka (indoeuropski utjecaj), zlatni predmeti (antropomorfni
privjesci)
-prije i nemamo skoro plastike, sad ima, ne brojno ali vie nego prije - shematizirane figurine, veina ih naena
u otpadnim jamama

Vajska - jedini lokalitet ove kulture na prostoru bive Yu; nekropola - organizirano pokapanje, zgrenci u
rakama, sa rukama uz bradu, na boku (M/), orijentacija najee I-Z, prilozi naeni u pola grobova - kraj glave
ili ispod skeleta

Nositelji ernavoda III kulture pod pritiskom stepskih populacija ire se iz donjeg Podunavlja u Olteniju i Banat
gdje nailaze na starosjedilaka naselja Salcua IV kulture. Ovi pak lananom reakcijom kreu dalje na zapad i
jug (Prigrevica i Barandau jug. Banatu). Sjevernije zalaze u podruje Bodrogkeresztur kulture gdje kao rezultat
mijeanja oslabjele Salcua IV i autohtonog stanovnita nastaje jedna specifina, ali i kratkotrajna pojava
Hunyadi-Vajska.

32
12. Lasinjska kultura
-rasprostiranje - Koruka (Austrija), Transdanubija (Z Maarska - prije svega podruje oko Balaton), Slovenija,
meurjeje Save i Drave i dio S Bosne. Najjuniji lokalitet je akovac kod Josipdola
-nalazita
Slovenija: Ptujski grad, Drulovka, Ljubljansko barje - Resnikov prekop i Partski kanal, Brezje, Zre,
Ajdovska jama, Kevderc, Lubnika jama, Roka spilja, Vrlovka
Hrvatska: Lasinja (na Kupi) - Talijanovo brdo, Bente kod Beketinaca, Cerje Novo - Draguevac, Cerje
Tuno - Kr, Hrsina, Velika Mlinska, Koka kod Naica, Pavlovac, Jaki, Gradac, Novoselci, Aikovci,
Drljanovac, dralovi, Kiringrad, akovac, Vinkovci - Trnica
SI Bosna: Ljupljanica, Vis (lok. Modran) kod Dervente (od svih bosanski istraivanja najznaajnije je u
Visu, jer je tu jedino vieslojno naselje na otvorenom prostoru koje pripada Lasinjskoj kulturi), Gornja
Tuzla, Donji Klakar, Visoko Brdo
Austrija: sojeniki objekt na jezeru Keutschach, Kanzianberg, Polshals, Strappelkogel
Maarska: sistematsko rekognosciranje Transdanubije, te manja iskopavanja
-nazivi:
1) Polshals - Strappelkogel tip kasne badenske kulture - Richard Pittioni (Austrija)
2) Alpski facijes Lengyelske kulture - Josip Koroec (obradio je (nije ih nuno i istraivao) Ptuj, Ajdovsku
jamu, Drulovku, Ljubljansko Barje, Beketinec, Pavlovac)
3) Balaton grupa - Nandor Kalicz (Maarska)
4) Kanzianberg - Drulovka - Lasinja grupa - Stane Pahi (Slovenija)
5) Lasinjska kultura - Stojan Dimitrijevi

-periodizacija:
S. Dimitrijevi (kod nas) N. Kalicz (Maarska)
stupanj III - kasna ili baroknoklasina Balaton III (Retz - Gajary - Hrnjavec tip)
stupanj II - srednja ili klasina Balaton II (kulturna i stilska mjeavina II b
Lasinjske i Retz - Gajary kulture)
II a
stupanj I - rana ili pretklasina Balaton I (klasina lasinjska kultura)

-kod nas u zadnje vrijeme postoji jo jedna periodizacija (Markovi) :

stupanj I
stupanj II (utjecaj Retz - Gajary i Bodrogkeretur kulture)

-istraivai - Alojz Benac, uro Basler, Borivoj ovi i B. Beli za Bosnu, te Stojan Dimitrijevi, Vjekoslav
Duki (Lasinja, Beketinec), Rua Drechsler-Biic (Hrsina "Gorica"), Stjepan Vukovi (Cerje Novo, Cerje
Tuno) i Zoran Markovi za Hrvatsku
Stane Pahi (Brezje), Josip Koroec (Ptuj, Drulovka), S. Brodar (Ajdovska jama), Pittioni (Kanzianberg,
Polshals, Strappelkogel), Mossler (Keutschach)
-nije donjela gotovo nita novo
-po Dimitrijeviu Lasinjska kultura spada u rani i srednji, a dijelom i u kasni eneolitik
-po Kaliczu i Markoviu spada u srednji eneolitik
-po Koroecu spada u kraj neolitika i prijelazno razdoblje
-visoka kronologija - oko 3400. - 2800. g.pr.Kr.
niska kronologija - oko 2400. - 1900.g.pr.Kr.
-lasinjska kultura je nastala na kasnovinanskom, kasnosopotskom, kasnolengyelskom, te istonoalpsko-
lengyelskom neolitikom starosjedilakom supstratu i njome zapoinje eneolitik na dotinom podruju

33
-naselja - zbog samog reljefa postoji nekoliko tipova naselja:
-klasina lasinjska naselja (ravniarski prostor)
-naselja gradinskog tipa (prialpski prostor i Bosna) - Kiringrad, Hrnjevac, Letiani, Lasinja, Draguevac (jedini
lokalitet - gradina - Hrsina "Gorice")
-naselja peinskog tipa (krki prostor Slovenije) - Ozalj, Vindija, Kevderc, Lubnika i Ajdovska jama
-naselja sojenikog tipa (movarni prostor - npr. Keutschach (Austrija) i Ljubljansko Barje (Slovenija))
-naselja sojenikog tipa novost su koju donosi Lasinjska kultura, a zahtjevaju poznavanje tehnike gradnje na
takvom movarnom podruju - stupovi nosai, platforma, gradnja same nastambe...
-samo 2 lokaliteta pokazuju vieslojnu kompoziciju - Ajdovska jama i Vis u Modranu - oni ine osnovicu za
tvorbu kronolokog sustava Lasinjske kulture
-naznake dugotrajnijeg naselja - Zalavar (Maarska)
-kue su malo poznate, nalazita su tankoslojna to znai da je naseljavanje kratkotrajno - polunomadski ivot
-Draguevac kod Cerja Novog - pravokutna kua sa rupama od kolaca koji su drali krovnu konstrukciju, nema
bonih zidova
-Beketinec - 3 velike zemunice i temelji 5 nadzemnih kua

-pokapanja
-jako malo pogrebnih nalaza; veinom pojedinani ukopi, nema nekropola
-duboka jama, bez ikakvih konstrukcija; na leima; skeletna, rijee zgrena inhumacija
-pokopi ivotinja (goveda) - nisu uobiajeni, vie se veu za Badensku kulturu

-gospodarstvo
-lasinjska je populacija prilino pokretna (to se vidi i po jednoslojnosti naselja), prevladava stoarstvo uz
zemljoradnike, ribolovne i lovne nadopune
-nema znakova drutvene podjele to je neobino

-metali
-potpuno siromana metalima, Hrvatska nema nijedan primjerak
-u Maarskoj ima neto malo, zlatni diskovi, ima ih i od bakra; krine sjekire iz Bodrokeretura

-keramika
-utjecaji neolitika, nije ostvarila nita znaajno (vezana je uz ranije supstrate) u keramici i ornamentu
-1. stupanj
-grubo posue - redukcijsko tamno peenje, ukraavanje plastinim trakama s otiscima vrha prsta,
igosanje trokutastim ili izduenim pravokutnim igom (nova i tipina manifestacija lasinjskog karaktera)
-fino posue - bikoninost, jeziaste aplikacije - zdjele na upljoj nozi, ukraavanje - esto je urezivanje
(plitko povlaenje tupim predmetom) + ubadanje (Badenska), zatim riblja kost (ili vertikalni snopovi cik-
cak linija) - a motivi su takoer slini kasnoj Vini zbog kaneliranja
-2. stupanj
-vee posude bikonine, lonci, vjedra sa 1 ili vie drki na pregibu
-ukras: otisak nokta, vie se koristi igosanje, plastine aplikacije, urezivanje tupim predmetom - plitki
snopovi linija
-ukras kitnjastiji - urezivanje + ubadanje je pravilo; javljaju se i meandri
-3. stupanj
-ova faza je zastupljena eponimnim lokalitetom Lasinjom
-fino posue, bikonino - ekstremno velike noge u odnosu na zdjelu
-vrevi sa trakastom drkom uglato profiliranom
-ukras je bogatiji - tokaste bordure, urezane linije, poinju i girlande
-to je vrijeme procvata kulture, kada se izvukla iz nematovitosti i jednolinosti
-ove faze nema u Sloveniji
-brojne su lice u Lasinjskoj kulturi
34
-male posude, boice za neka ulja ili neto slino, nezna se za to su tono sluile
-plastine aplikacija - dugmaste aplikacije, ivotinjski protomi, jeziaste aplikacije na rubu posude
-boica iz Vrlovke* - Zoran Markovi je atribuita Vinjica tipu Retz-Gajary kulture, Stojan Dimitrijevi i T.
Teak-Gregl Lasinjskoj kulturi

-plastika
-shematizirani figurini, kult plodnosti, Magna Mater. S druge strane imamo realistinije figurine
-idol iz klasine faze poznat je jedino iz Ptuja- karakterizira ga realistika tenja
-idoli iz Poeke kotline - 2 tipa - idoli sa etvrtastom glavom (Novoselci x2, Gradac x1), te pravokutni idoli sa
naglaenim odreenim dijelom tijela (grudi, pupak) (Aikovci)
-3 statuete iz Kiringrada- minorne izrade, tendencija ka stilizaciji, adorant, statueta na stolici, trea u fragmentu
-u pravilu pripadaju kasnoj fazi kulture
-zoomorfna plastika - 3 figurice (1 iz Kiringrada, Ptuj, Virovitica)
-vrlo znaajnu osobinu Lasinjske kulture ine protome i protomske aplikacije- one su u pravilu zoomorfne, a
kao klasine protome poznate su iz Ptuja i Drulovke, kao zoomorfne dekorativne aplikacije opet iz Ptuja (3) i
Drulovke- oba oblika se oslanjaju na vinansko-sopotsku tradiciju

-nije se proirila na Jadran!! (PJZ)

-u I dijelu S Bosne smjenjuje je Kostolaka kultura

-Kostolaka i klasina Vinanska ive paralelno s kasnom Lasinjom
-kasna Lasinja istovremena je s klasinom Bodrogkeresztur
-kasna Lasinja smijenila je Vuedolsku u I Slavoniji
-u neposrednom je dodiru s Retz - Gajary

*
T. TEAK-GREGL, Ponovo o lasinjskoj boici iz Vrlovke , Pril . Inst . arheol . Zagreb u, 24/2007, str . 35-40
35
13. Badenska kultura
-rasprostranjenost - Moravska, eka, J Slovaka, I i S Austrija, Maarska, Srijem, dio J Poljske, J Baka,
Banat, Baranja, I Slavonija, S Srbija do Morave, S Bosna
-nalazita
-Slovaka - Nitrianski Hrdok, erveni Hrdok, Nevidzany, Baj, Vlkanovo, Beenovo, Vojnice
-Austrija - Baden-Koenigshoehle, Neusiedel am See
-Maarska - Bodzaspart, Boleraz, Fonyd, Pilismarot-Basaharc, Center, Budakalacz, Alsonemedy,
Hodmezvasarhely, Bekesmegyer, Szekely-reghegy, Ull, Oszentiran, Viss, Kiskrs, Uny
-Hrvatska - na slavonskom prostoru kultura je ograniena na istonu Slavoniju i Baranju - Vuedol
(Kukuruzite Streim, Vinograd Streim, Gradac), Sarva, Vukovar, Vinkovci (Trnica), Sotin Stari
Mikanovci, Borinci, Erdut, Sotin, Gornja Bebrina kod Slavonskog Broda, Beli Manastir
-BiH - Dvorovi kod Bijeljine, Vinogradine kod Doboja, Hrustovaa, Zecovi, Debelo Brdo, Varvara
-Vojvodina - Gomolava u Hrtkovcima, Bogojevo, Vina, Zemun, Karburma, Aradanska humka, Deronje-
Mostonga (jedan od dva okaliteta na kojima je prepoznat horizont Boleraz-Cernavoda III, drugi je Boleraz),
Dobanovci, Odaci, Bapska, Srpski Krstur, Novi Sad, Panevo, Baka Palanka, Mokrin
-nazivi:
Badenska kultura - Richard Rudolf Schmidt (istraivao Vuedol)
Kultura kanelirane keramike - Albin Stocky. Naziv je vezan za Slovaku (eka)
Peceler [Pecel] kultura - Jano Baner. Odnosi se na Maarsku

-teorije o porijeklu kulture:

1) nordijska teorija - Oswald Menghin, Richard Rudolf Schmidt, Richard Pittioni i Even Neustupny (nord -
sjever, sjeverna Europa, NE odnosi se na Skandinaviju)
-od prve polovice 20.st do 50-ih godina kada je naputena
2) autohtona teorija - Richard Rudolf Schmidt i Viera Nemejcova - Pavlikova
-nisu se mogli dogovoriti koji je autohtoni prostor pa je propala teorija. Maarski, austrijski i slovaki arheolozi
vide korijene svatko na svom prostoru (moravsko-slovaki - Even Neustupny, Nikola Tasi, Viera Nemejcova)
3) balkansko - anatolska teorija - Gordon Childe i Albin Stocky
Gordon Childe inzistira na balkanskom karakteru kulture, tj. na podruju Bubanj - Huma
-apsidalne kue iz Vuedola, Sitagroi ih isto ima (Grka), povezali su ih ali utjecaj je vjerovatno iao sa
jugoistoka a ne sa juga
4) anatolska teorija - Vladimir Miloji, Nandor Kalicz i Stojan Dimitrijevi
-Center povezali sa Trojom II radi antropomorfnih posuda ali u neolitiku su pronaene Moravske posude
stiliziranog tijela tako da utjecaj nije morao doi iz Troje
-incineracija - utjecaj iz Egeje (Larisa kultura), ali ima i iz neolitika Slovake
-kalupi za bodee iz Sarvaa - postoje analogije u Egeji - ne pripadaju badenskoj nego kostolakoj kulturi
-apsidne kue iz Vuedola i Sarvaa - lokalitet Hagias-Hosmos, kultura -naene su na Vuedolu u vrijeme
Schmidtovih iskopavanja. Richard Rudolf Schmidt tada nije izdvajao sloj badenske od kostolake. Po njemu to
je jedna badensko-kostolaka kultura. Kue su ipak kostolake
-veliki problem ove teze je i to nema usputnih postaja (naselja) na migracijskom putu.
5) istonostepska teorija - Milutin Garaanin i Nikola Tasi
-uporite za tvrdnje
-L jame, podrumi u Vuedolu = stepski tip
-amfore s polumjeseastim drkama i plastinim trakama karakteristine za ernavoda III
-glineni modeli kola = jamna i katakombna kultura
-L podrumi - kasnije se ispostavilo da su to najobinije jame, prvotno imaju namjenu kao spremita, a ne kao
grobnice, nisu vezane uz utjecaj sa I
-modeli kola - izum dolazi s indoeuropljanima
-sve ove teorije su nastale na temelju tek par nalaza

36
-periodizacije:
1) Stephen Foltiny i Orenberger - starija (Fonyod) i mlaa faza (Uny)
2) Richard Pittioni - Fonyou, Uny i Ossarn [Ozarn] (u tu fazu ukljuuje i Lasinjsku kulturu - Polshals-
Strappelkogel tip kasne badenske kulture)
3) Even Neustupny - A (Boleraz), B (Fonyod), C (Uny), D (Ossarn), E (Boaca). Kasnije je dopunio ovu
podjelu na stariju (A i B), srednju (C i D) i mlau fazu (E, kojom oznaava kostolaku kulturu)
4) Stojan Dimitrijevi
A. rana ili pretklasina faza (stupanj A1 ili Boleraz i stupanj A2 ili Fonyod)
B. rana klasina faza (stupanj B1 ili prijelazni i stupanj B2) - u ovoj fazi zauzima najveci prostor
C. kasna klasina faza (tip Budakalasz - Beli Manastir (JI Maarska, Baranja, Z Srijem), Hodmezvasarhely
[Hodmazevaarhelj] - Bodzaspart (sredinje i juno Potisje), Ossarn (donja Austrija i Burgeland), Uny
(Transdanubija) i Viss (S Potisje))
D. postklasina badenska kultura ili horizont raspada

-Jano Baner smatra da su Tiszapolgar i Bodrogkeresztur raniji od Badenske kulture

-Milutin Garaanin smatra da su Tiszapolgar, Bodrogkeresztur i Badenska istovremene
-danas se postanak Badenske kulture vee uz kulturu ernavoda III (njeno pomicanje dolo je do Vojvodine -
Brza Vrba), poetak srednjeg eneolitika
-gruba keramika pod utjecajem ernavoda III,a novosti su kaneliranje i glaana keramika
-nasljednica je vinanske, odnosno sopotske kasnoneolitske kulture na podruju ex Yu, odnosno potiskog i
lengyelskog kompleksa na irem podruju po jednima, a po drugima vremenska, manjim dijelom i prostorna
nasljednica Tiszapolgar-Bodrogkeresztur kompleksa
-na naim prostorima polako nestaje pojavom, odnosno izdvajanjem Kostolca, te potonjim irenjem Vuedola

-naselja
-preferiraju naselja na otvorenome uz rijene tokove (Dunava ili pritoka)
-kratkotrajna, tankoslojna - nastambe zemunikog tipa, mali broj naselja koji ukazuje na due naseljavanje
-ravniarska naselja tipina za neolitik i rani eneolit ovog podruja
-veinom jamski objekti, u Maarskoj neto nadzemnih
-u Hrvatskoj samo na Vuedolu i Sarvau (podnice naene) nadzemni objekti, na kat
-svega par lokaliteta sa nadzemnim graevinama i par dugotrajnijih - Stojan Dimitrijevi pretpostavio da je to
par centara, sve ostalo kratkotrajno
-Maarska - Balatonozov (4 - 5 kua), modeli kua; velika graevina (hram?)
-na slavonsko-srijemskom podruju postoji nekoliko nalazita koja su bila due naseljena (Vuedol, Sarva,
Gomolava). Osim to se radi o vieslojnim lokalitetima (vie stambenih horizonata) na njima postoje i rijetki
ostaci nadzemnih nastambi. Ti su ostaci na Gomolavi skromni, ali se moe prepostaviti da su nastambe
jednostavne pravokutne forme graene kao i neolitske kue. Na lokalitetu Vuedol nema ostataka iz najstarijeg
horizonta, ali ve iz sljedeeg, horizonta rane badenske kulture imamo siguran ostatak jedne graevine.
Nastamba ima konkavne strane pa se pribliava ovalnoj formi. R. R. Schmidt je ovo smatrao dijelom
fortifikacije, ali sigurno je da se radi o nastambi. Iz sljedeeg je horizonta djelomice sauvana nastamba
pravokutnog oblika. U sloju klasine badenske kulture nalaze se dva objekta pravokutne forme s apsidalnim
zavrecima. Vea nastamba se sastoji od dvije prostorije: vee koja zauzima pravokutni prostor i manje u apsidi.
Apsida je ira od bonih stranica uz koje je postojao trijem s vanjske strane. U sva etiri sluaja otkrivena su
brojna leita stupova koji su bili nosioci zidne strukture. U manjoj nastambi postoji vrsta podruma L oblika
koja je uz gospodarski karakter kasnije dobila i funeralni. I u Sarvau postoje ostaci apsidalnih oblika.
-naselja nisu gradinskog tipa, ali su na dominantnim tokama u prostoru
-injenica kako se samo na ovom prostoru nalaze vieslojni lokaliteti s nadzemnim nastambama moe se
objasniti osjeajem sigurnosti stanovnika Badenske kulture na tom prostoru zbog ega su i sama naselja bila
svojevrsna sredita kulture, a i pretpostavkom da se radi o migracijskoj kompleksnoj kulturi (autohtona, juno-
balkanska, stepska komponenta) koja donosi tipove objekata na to podruje kao posljedicu tradicije koja se
kasnije gubi i vie nema ni samih apsidalnih objekata
37
-gospodarstvo
-badenska je kultura izrazito zemljoradnika kultura i u tom smislu ne donosi nita novog
-uloga stoarstva u gospodarstvu badenske kulture znatno je skromnija to je suprotno duhu vremena i karakteru
istovremenih kultura
-ovo ima reperkusije i na metalurgiju. Zemljoradnja ima izrazito nisku akumulativnost zbog koje ova kultura
nije mogla razviti bakrenu metalurgiju: nema bakrenih predmeta (pokoje ilo, dlijeto, kalup, poneka sjekira)
-moe li se rei da je badenska kultura eneolitska samo kronoloki, a ne gospodarski?

-pokapanje
-aroliko, inhumacija i incineracija
-moe se pratiti po stupnjevima Badenske kulture

stupanj A
-nekropole - Fonyod - 15ak grobova, kosti u urnama i pokrivene kamenom, prilozi okolo
- Pilismarot [Pilimarot] - Basahare [Baahare] - preko 60 grobova
-u obje nekropole u vie od 90% grobova radi se o incineraciji. Ostaci spaljenih pokojnika polau se, bez jame,
na humus ili u sam humus, prekrivaju se sa zdjelama svakodnevne namjene ili stavljaju u njih
-na nekropoli Pilismarot prisutan je fenomen da veina grobova ima niski kameni plat koji asocira na humke -
stepske tumule

stupanj B
-potpuno se gubi incineracija, prisutna je samo inhumacija
-najee pokapanje u starijim nastambama, zemunikim jamama, pojedinano ili skupno u fetalnom poloaju s
vie ili manje priloga
-u nekim jamama uz nastambe su sekundarno pokapani pokojnici - to se uzima kao argument o istonom
porijeklu badenske kulture
-Bogojevo - nekropola sa 200tinjak grobova
muki pokop u zemunici, za njega je iskoritena starija jama, podloga od keramikih ulomaka, govedo kao
prilog - nije u pitanju religijski aspekt nego ekonomska i socijalna diferencijacija, sve skupa prekriveno
keramikom, prilozi od kremena (takoer ekonomska i socijala diferencijacija) i na to je opet dola jedna pernata
ivotinja
-Vuedol - enski dvojni grob (tijela u istoj osi suprotne orijentacije) i djeja skupna
grobnica
- isprueni poloaj, uz njega pronaen bakreni no, keramiki no i cijeli pokop zasut spaljenom glinom,
lijepom (crveni lijep - zamjena za oker - Indoeuropljani)
-nekropola Vrs - "princeza" s bakrenom dijademom sa iskucanim ornamentima

stupanj C
-biritualizam; prevladava inhumacija
-Budakalacz - nekropola - 221 grob; pronaen model kola
-Center - nekropola, urne koje podsjeaju na Troja II urne
-Araanska humka - tumul s incineracijom - dva potpuno suprotstavljena rituala - incineracija - netipino
stepsko, u badenskom vru je pepeo pokojnika i pokapanje pod tumulom - tipino stepsko; veliki tumul -
kneevski pokop
-Hodmezevasarhey - ukopi ivotinja

-keramika
-grubo posue - redukcijsko, veliki trbuasti pitosi, mlai krukoliki pitosi, lonci S profila... ukraavanje -
plastine trake, urezani cik-cak, mreasti ili prepleteni snopovi, ubadanje, rogolike, bradaviaste i lune
aplikacije, barbotin

38
-fino posue - trbuasti vrevi, vrevi lukoviastog oblika (faza B), visoki cilindrini vrat, trakaste drke koje
nadilaze obod, fisch - butte... ukraavanje - kaneliranje, fino, plitke i iroke, istaknute kanelure. Najee je
skromno, ali se pojavljuje i koso kaneliranje i preplet.
-veliki utjecaj ernavoda kulture - ukraavanje i oblici, a s druge strane - kaneliranje, kvalitetnija, glaana
keramika
-Budakalacz - Beli Manastir (faza C) - veliki broj kupa na visokoj nozi, 4-tasti
-Ossarn - velike posude i udno profilirane, visoki profilirani vrat; urezivanje glavne, ne kaneliranje
-Uny - posude sa pregradom
-Viss - lice sa nazubljenim krajevima

-plastika
-siromana, 10-15 komada
-violinski idoli, plone sa tu i tamo istaknutim grudima, urezi po tijelu
-figurice koje nemaju glavu (vj. od kosti ili drveta - nije sauvana)
-Balatonoszod - glinena maska, ritualne svrhe

-metal
-broj metalnih predmeta mali, neki autori smatraju da je to radi pritiska indoeuropljana, neki radi iscrpljenosti
metalnih ruda
-veina metala se pretvara u statusne simbole, npr. dijadema iz Vrsa
-autohtona pojava ali pod utjecajem s istoka, socijalna diferencijacija!
-kod nas - bode tipa lamele iz Vuedola (Vinograd-Streim)
-Sarva - naeno naselje sa nizom zemunica, manje jame s peima, 3 pei koje su okruivale jednu veu
graevinu u kojoj su naeni kalupi, pei za lijevanje bakra...
-Sarva - listoliki bakreni bodei + kalupi (Teak Gregl: "Badenskoj kulturi danas vie ne pripisujemo ni nalaze
kalupa za lijevanje listolikih bodea iz Sarvaa, kako je to na osnovi Schmidtove dokumentacije dokazao
Dimitrijevi") ??
-Leobersdorf, Austrija - dvije ogrlice od bakrene ice iz dvojnog groba
*

*
Tihomila Teak-Gregl: "Prilog poznavanju metalne produkcije Badenske kulture", Opuscula archaeologica, 11-12, 73-81, 1987
39
14. Retz - Gajary
-rasprostranjenost - Austrija, Moravska, JZ Slovaka, Z Maarska (Transdanubija), Erdelj, kontinentalna
Slovenija, S i I Hrvatska
-nalazita - Retz, Gayari, Mondsee, Stare Zamky, Jeviovce, Edek, Hajdu - Bihar, Lubnika jama, spilja
Kevderc kod kofje Loke, Vinjica, Vindija, Drljanovac, Hrnjevac kod Kutjeva

-regionalni tipovi:
Retz tip - donja Austrija
Waltrahohle - Jeviovice tip - od I tajerske do Moravske
Gajary - Baj tip - jugozapadna Slovaka
Mondsee tip - gornja Austrija (Attersee - kasni tip)
Erdeljski (Transilvanijski) tip - srednji Erdelj, Transilvanija
Vinjica tip - sjeverozapadna Hrvatska (Velika peina kod Vinjice, Vindija kod Donje Voe) i
kontinentalna Slovenija (Predjama kod Postojne)
Kevderc - Hrnjevac tip - sjeverna Hrvatska (okolica Kutjeva i akova), S regija kontinentalne Slovenije
i Transdanubija u Maarskoj

-radi se o nekonzistentnoj i nekoherentnoj manifestaciji ije zajednice nisu vezane za jedan odreen prostor,
iako se isti stilski elementi mogu nai na velikom prostoru
To je nomadska, izrazito mobila kultura ije zajednice upadaju na teritorij drugih istovremenih kultura i mirno
koegzistiraju s njima, a esto dolaze i u naputena naselja i nastambe drugih kultura
-Prema Dimitrijeviu ova kultura traje kroz cijeli eneolitik (po niskoj kronologiji - 2300. - 1900.g.pr.Kr.),
usporedna je s Badenskom i Lasinjskom kulturom, a po keramikom ukraavanju - rovaenje, inkrustracija,
brazdasto urezivanje (Furchenstich) - slina Kostolakoj i Vuedolskoj kulturi, ije su to takoer glavne odlike

-privreda
-polunomadska i nomadska populacija koja se uglavnom bavi stoarstvom, a dijelom i lovom i ribolovom
(ovisno o terenu)

-naselja
-na brdovitim i breuljkastim terenima, lesno - terasasta mjesta
-sojenice, spilje, zemunice (na sjeveru zemunike nastambe, rijetko sojenice)
-otvorena gradinska naselja (Hrnjevac)
-Pepelana - nadzemne kolibe

-pokopi
-gotovo da i nema dokaza, nekropola..., u novije vrijeme u Sloveniji i Rumunjskoj naeni
-najee pojedinani ukopi
-manji tumuli - kasnoeneolitski pokopi - zgrenci na boku - u Erdelju (rtvenici i menhir u blizini)
-obini zgrenci - na jugozapadu Slovake (Baj)
-keramika
-kod svih regionalnih tipova (osim Kevderca) dominantno je brazdasto urezivanje (Furchenstich) - podrijetlo
ove tehnike 1. od rovaenja u drvetu, 2. iz revolucije ubodnovrpastog ukraavanja (Stichbad)
-tzv. okvirni stil (Rahmenstil) - nizovi brazdastih crta, iscrtkani trokuti rasporeeni u zatvorene zone
-trokutasti motivi, ahovsko polje...
-posude tamnih stijenki, bijela inkrustracija, rovaenje s inkrustracijom (i u Vuedolu)
-grubo posue - bombasti lonci s uicama
-barbotin, rebraste trake, aplikacije, bijela inkrustracija

40
-Kevderec - Hrnjevac - mlai i simbiozniji s Lasinjom; grubo posue, redukcijsko peenje, fino posue
ine alice i vrevi s trakastom drkom
-bijela inkrustracija, duborez, rovaenje, bez brazdastog urezivanja
-za Vinjica tip karakteristian je motiv zvijezde na dnu -ukrasi - brazdastim urezivanjem, rovaenjem, a
igosanje je kao standardna nadopuna brazdastom urezivanju
-Drljanovec - mix Vinjica i Kevderec - Hrnjevac tip

-Velika peina kod Vinjice- vie od 60 primjeraka ukraene keramike i znatan broj grubog posua - naene
polirane sjekire u trapeznom obliku i kao ekiasti ripovi s rupom za nasad drke - naena kotana ila,
prljenovi
-Vindija - 20-ak primjeraka ukraene i velika koliina grubog posua
-Predjama - 4 primjerka ukraene i velik broj grube keramike
-Hrnjevac - zanimljiv predmet, kao nekakav labris, ali bez rupe za nasad drke (moda gladilica, a moda
nekakava statueta) - naen i 1 enski idol primitivno izveden
-u SZ i S Hrvatskoj je ova kultura bitna jer dovodi brazdasto urezivanje - ona je rodonaelnik Furchensticha i
bitan inilac njegova irenja
-ona je prva kultura koju je bilo mogue prepoznati na Yu tlu da je egzistirala bez posjeda nad teritorijalnim
prostorom - mobilna nomadska kultura

-plastika
-kod nas je gotovo i nema, 2-3 komada
-idol iz Vindije - motiv romba - proglasili enskom osobom

-istraivai
Austrija - Otto Seewald, Richard Pittoni, Matthus Much, Moriz Hoernes
Erdelj - Moriz Wosinski, Hermann Schroller
Slovaka - Bohuslav Novotny, Anton Toik, Jaroslav Paliardi, Vjera Nemejcova- Pavukova, Oswald Menghin
Moravska - Anna Medunova-Beneova
Transdanubija - Nandor Kalicz, Istvan Torma
Hrvatska - Milan Turkovi, Stjepan Vukovi, Mirko Malez, Stojan Dimitrijevi
Slovenija - Josip i Paula Koroec, France Leben
*

*
Aleksandar Durman: "Prilog stratificiranju Kevderc Hrnjevac tipa Retz-Gajarske kulture", Opvscvla archaeologica 7,
41
15. Cotofeni kultura
-rasprostranjenost - Oltenija, Muntenija, I i S Srbija (SZ oblasti ue Srbije, tonije teritorija izmeu Crne Reke
(Crnog Timoka) na J, Dunava na S, masiva Homoljskih planina (I od Poreke reke) na Z, do jugoslavensko-
bugarske granice na I)
-u Rumunjskoj ima preko 305 nalazita ove kulture
-lokaliteti
Rumunjska - Cotofeni din Dos, Pestera Hotilor (kod Herculana-e), Ripa Rosie, Ostrovui Korbului, Locusteni
Yu - starija faza kojoj nedostaje keramika sa Furchenstich ornamentikom - Donje Butorke, Kapu - aluluj kod
Veljkova, Grabar-Svraar u Smedovcu - keramika s linearnim motivima, zarezima ili plastinom trakom. Mlaa
faza sa Furchenstich ornamentikom - Krivelj, Klokoevac, Crnajka, Zlotska peina

-periodizacija:
Petar Roman - I, II, III (Rumunjska)
Nikola Tasi -I. faza - obino urezivanje Srbija
-II. faza - furchenstich
-javlja se krajem ranog eneolitika i traje do kraja eneolitika
-u Srbiju dolazi kao ve formirana pojava i mijea se i utjee na Kostolaku (matino podruje - Oltenija,
Muntenija)
-u Rumunjskoj prekid u ranoj bronci

-naselja
-U Yu. se ne razlikuju mnogo naselja od onih u matinim oblastima (Rumunjskoj)
-Petar Roman je izdvojio 4 osnovna tipa naselja:
1. ravniarska naselja- dunavski otoci
2. naselja na terasama, platoima iznad rijeka- najea- naselja u dolini Timoka, Krivelj kod Bora,
javljaju se na poloajima gdje je prije bio BSK
3. naselja na teko pristupanim brdskim ili planinskim terenima- rjea- javljaju se kao jednoslojna i
kratkotrajna stanita sa materijalom iskljuivo cotofenskom ili kostolako-cotofenskom keramikom, te
vezana uz kostolaku stoarsku ekonomiju- naselja kod Klokoevca i Crnajke, nalazite Donje Butorke
kod Kladova
4. naselja u peinama- bolje su istraena u Rumunjskoj, nego u Yu.- u I Srbiji jedino su iskapanja vrena u
Zlotskoj peini, iji jedan dio pripada kostolako-cotofenskoj kulturi- u Rumunjskoj je pored peine
Pestera Hotilor, jo 10 drugih sa ostacima Cotofeni kulture- velik dio njih ima privremeni stoarski
karakter, a neke se mogu povezati sa iskoritavanjem i preradom bakrene rude slino nalazitu u
Zlotskoj peini

-pokopi
-Ni nekropole ni pojedinani grobovi nisu otkriveni u Yu; neto podataka prua Rumunjska koje ne bi mogli
oznaiti kao nekropole ve kao pojedinane grobove, bez priloga esto ili sa netipinim nalazima
-Petar Roman ih je podijelio na:
1. grobove u peinama (Baja de Fjer)
2. grobove pod humkama ili humka-grobove (Izvoarele, Vladhaza)
3. oker grobove - ija cotofenska kulturna pripadnost nije uvijek dokazana i prisustvom karakteristinih
priloga ove kulture (irna, Rat)
-uz skeletno sahranjivanje sree se na rumunjskim nalazitima i spaljivanje pokojnika i sahranjivanje u urnama -
nova pojava - moe dovesti u vezu sa sloenim kulturno etnikim promjenama u eneolitskim kulturama,
naroito u mlaoj fazi ovog perioda
-u I Srbiji ono se manifestira u nainu sahranjivanja na Padini (erdap), iji materijal sadri osim kostolakih
obiljeja i elemente Cotofeni kulture

42
-privreda -poljoprivreda, stoarstvo, metalurgija slaba
-tek od 3. faze postoji neto dokaza o metalurgiji
-velik broj izraevina od jelenjih rogova, posebno je bogato u Zlotskoj peini, koja je vjerojatno bila centar
proizvodnje alatki iz jelenjih rogova
-sjekire sa rupom za privrivanje
-ila, bodei
-brojni nalazi nedovreni
-pokraj velikog bogatstva bakrenih predmeta u BSK kompleksu i Tiszapolgar-Bodrogkeresztur kulturi, ovdje je
to dosta rijetko - osjetan je pad proizvodnje bakra (poneko ilo ili igla)

-keramika
-za rumunjska nalazita rane faze karakteristino je da se sreu elementi drugih kultura koje vremenski
pripadaju periodu formiranja Cotofeni kulture - urezane linije, motiv riblje kosti, sa tokastim ubodima na kraju
(tipini motivi za Badensku kulturu), cik-cak, brazdasti motivi po cijeloj povrini u kombinaciji sa plastinom
trakom (tipino za ernavoda kulturu)
-ispoetka urezivanje - cikcak, linearni motivi; u fazi 3 javlja se furchenstich
-loptaste posude sa izvuenim obodom, moda sa drkom...
-krukolike posude - utjecaj Badenske kulture
-posude tipa amfore, sueni vrat, izvueni obod
-leee posude (askosi), izdueni recipijent
-esto je ispreplitanje kostolake i cotofeni keramike- teko se razlikuju
-keramika Cotofeni kulture esto je vrlo bogato ukraena, mada nema utiska da je ornament tako organiziran u
kostolakoj
-u Zlotskoj peini u cotofeni sloju este su posude ukraavane na ovaj nain: irok mreast motiv, nepravilni
rombovi, koso urezane linije
-pojava leastih aplikacija u kombinaciji sa urezanim linijama, jedna je od osnovnih stilskih odlika kulture
-rjee se one nalaze i samostalno, obino na ramenu ili na trakastim drkama
-zoomorfna plastika je prisutna

-istraivai - Petar Roman, Sebastian Morinz, Ion Alexandru Aldea, Dumitru Berciu, Nikola Tasi, Dragoslav
Srejovi

-u peini Hotilor, Cotofeni kultura je izdvojena kao posebna cjelina kojoj prethodi Salcuta IV i Heculana-Cheile
Turdei kultura a takoer i dio praznog sloja za koji bi se moglo rei da pripada prodoru Cernavoda III-Boleraz
kulturi - u ovoj peini nakon Cotofeni kulture poinje kultura tipa Verbicioara
-na drugima rumunjskim nalazitima je utvreno da Cotofeni k. prethode slojevi sa Celei-Cernavoda III
materijalom, a mlae pojave koje dolaze iza su materijali Glina III-Schneckenberg kulture
-jasno je da izmeu Salcuta IV i rane faze Cotofeni postoji jedan vremenski interval koji ispunjava prodor
nosilaca Cernavoda III-Boleraz stila - on je kad se radi o Olteniji i Banatu prekinuo dug i kontinuiran razvoj
Salcuta (ili Bubanj-Salcuta-Krivodol) kulture i potisnuo nosioce ovog stila prema J i SZ
-prisutnost Cernavoda III u Yug. je samo u Banatu (Brza Vrba i nalazita u okolini Vrca), dok se juno na
nalazitima u dolini Timoka, u Homolju, dolini Niave pa i na Kosovu, nastavlja razvoj kasne faze Bubanj-
Salcuta-Krivodol kompleksa
-u Yug. bez hijatusa ide Cotofeni iza BSK

-Cotofeni = kasnija BSK = kraj Bodrogkeresztur = razvijena Kostolaka = Vuedolska = Badenska = (prisustvo
ernavoda III Boleraz) = Verbicoara (poetak)
-geneza Cotofenija je rezultat irenja ernavoda III prema zapadu (na Salcutu IV)
-kratkotrajno zadravanje ernavoda III u Olteniji i Banatu slui kao supstrat za nove kulture
formiraju se Badenska u Panoniji, a Cotofeni u Olteniji i Z Munteniji (rana faza bez furchensticha)
Juno od Cotofenija (dolina Niave - Bugarska i Srbija) razvija se i dalje Bubanj-Hum
43
16. Kostolaka kultura
Gomolava:
III c - razvijena Vuedolska kultura
III b - kostolaka kultura s 2 stambena horizonta
III a - horizont badenskih jama

Vuedol:
6. horizont D2 - mjeavina Kostolake i mlae Vuedolske kulture
5. horizont D1 - mjeavina Kostolake i srednje Vuedolske kulture
4. horizont C - mjeavina Kostolake i starije Vuedolske kulture
3. horizont B - mjeavina Badenske i Kostolake kulture
2. horizont A - mjeavina Badenske i Kostolake kulture
1. horizont - Baden B

-dugo nije bila posebno izdvojena, nije bila poznata kao samostalna kultura
-redovito je smatrana sastavnim dijelom neke druge eneolitske kulture - badenske na maarskim nalazitima
(Pecel), vuedolske na Sarvau i Vuedolu i kao dio Cotofeni kulture u Rumunjskoj
-Kostolaka kultura je u arheoloku znanost kao samostalna pojava ula 1943. godine zahvaljujui Vladimiru
Milojiu. On ju je izdvojio meu nalazima iz uplje Stene na Avali, Kostolca, Vine, Vuedola i Sarvaa
(prema materijalu u Marburgskom muzeju)
-prvi nalazi Kostolake kulture otkriveni su poetkom 20. stoljea od strane Miloje Vasia, Mate Vohalskog i
Josipa Brunmidta. Drugi, ili bolje reeno prelazni period oznaavaju istraivanja Richard Rudolf Schmidta na
Vuedolu i Sarvau i . Karapania na Zoku. Trei period zapoinje ve spomenutim radovima Vladimira
Milojia, od kad se i materijal ove keramike vrste obrauje u okviru jedinstvene kulture.
-Alojz Benac - 80ih godina istraivao lokalitet Pivnica kod Odaka (BiH) - Kostolaka kultura potvrena kao
samostalna pojava

-rasprostranjenost: juna Slovaka, istona Maarska, Transilvanija, Oltenija, istona Slavonija, Vojvodina,
Srijem, sjeverna Bosna
-nalazita
-Srbija - peinska - Zlotska i Begovinska peina, Kulmja kopului, Pjatru Kosta, naselja na podruju erdapa -
Manastir kod Gospoinog vira i nekropola Padina te najpoznatija- Kostolac, Korbovo i Kostol. U okolici
Kragujevca i Rae Kragujevake (Koriane i ot), i nalazite Jelenac kod Aleksinaca
-Sjeverna Bosna - Alojz Benac spominje etiri nalazita sa kostolakom keramikom: Alihode i Obre II u
centralnoj Bosni, Pivnica i Donja Mahala u Posavini. Ovim nalazitima prikljuuju se Vis kod Dervente,
vieslojno nalazite s jednim stambenim horizontom, koji pripada kostolakoj kulturi i nekropola Dvorovi kod
Bjeljine
-Slavonija i Srijem - Regija sa najbolje i najvie istraenih nalazita, i ini zapadnu granicu rasprostiranja
Kostolake kulture. Od Zemuna u okolici Beograda koji geografski izlaze iz granica ove regije, pa do linije
Osijek - Vinkovci utvreno je 20 nalazita. Nalazita od istoka prema zapadu su: Gardo, Govei brod,
Pravoslavno groblje, Dobanovci, Banovac, Belegi, Stari Slankamen, Gomolava, Petrovaradin, Maarski
Brijeg u Rami, Ceri, Lovas, Vuedol i Sarva. Od ovih nabrojanih vanija su - Vuedol, Sarva, Gomolava,
Belegi i Dobanovac! Na ovom se prostoru kostolaka keramika javlja u vie naseobinskih horizonata, i to ista,
bez mijeanja sa drugim kulturama.
-Banat i Baka - ne ine jedinstvenu regiju, i s ovog podruja ima malo evidentiranih nalazita, a gotovo niti
jedno nije sistematski istraeno. Od onih nalazita koji su iskapani vaniji su - oni iz okolice Odaka (Most III i
Odaci III), koje je obradio Karamanski, a sjevernije od njih je ve od ranije poznato nalazite kod Bogojeva
-Maarska - nalazita grupirana u dvije zone. U srednjem toku Tise (Zikra, Deszk, Zentes), a drugu ine ona
oko Dunavskog koljena (Zigetmonostor - Dunaport, Senandre-Dera-Potak), Hdmezvsrhely, Pilismarot

44
-Slovaka - Maria Novotna spominje 10 nalazita boacko-kostolakog horizonta, od kojih su naim
nalazitima najblii Trenin i I
-Rumunjska - Ripa Rostie, Romanesti, Kujna Turkuluj, Hocilor kod Herculane, Igiel, ilnik

-Vina prethodi Kostolakoj i daje joj autohtoni element

-utjecaj Badenske kulture (Tasi PJZ - nije ba tono kao to je on protumaio)
-Kostolaka kultura kasnije utjee na Vuedolsku kulturu, jedno vrijeme su bile u konstantnom dodiru,
Vuedolska je pritie pa se seli

-periodizacija
-Stojan Dimitrijevi - starija faza (Pivnica - Ceri) - mlae Vuedolsko
mlaa faza - klasina Vuedolska
-Borislav Jovanovi
I - nastanak Kostolake s elementima Badenske
II - klasina Kostolaka
III - irenje, pomicanje prema Slovakoj
-po Nikoli Tasiu ova kultura ima 2 faze, po Borislavu Jovanoviu ima 3 faze (1. formiranje, 2. cvjetanje, 3.
selidbena faza)

-naselja
-u kostolakoj kulturi ne postoji jedan jedinstven tip naselja, ve se ona meu sobom znatno razlikuju. Nositelji
kostolake kulture za svoja su naselja birali razliite krajeve, i ravniarske i bregovite. Prema izboru terena za
podizanje naselja razlikuju se tri tipa:
1. tell-naselja kraj obala rijeka, na lesnim gredama, nju karakterizira Slavonsko - Srijemska regija.
Naselja tipa Gomolava, Vuedol, Sarva i druga, preteito vieslojna nalazita, na kojima se Kostolaka kultura
formira na osnovama starijih neolitskih i eneolitskih horizonata. Ovakva naselja su redovito utvrena opkopima
ili ancima. Pravi primjer utvrenog naselja predstavlja lokalitet Ceri - Plandite kod Vinkovaca. Prostrani
ovalni plato zatien je strmo usjeenim, dubokim opkopom. Ostali primjeri ovakvog naselja su Vuedolski
Gradac, anine u Belegiu i Gomolava.
2. planinsko brdski ili gradinski tip, nastao iz potrebe nosilaca kulture za stonim ispaama. Njihovo
postojanje je zabiljeeno u Bosni, centralnoj i istonoj Srbiji i jedno slino na Frukoj Gori - lokalitet Peine
kod Vrdnika. Tipini predstavnici ove grupe naselja su Pivnica kod Odaka, Koriane kod Kragujevca, ot kod
Rae Kragujevake i nalazita u istonoj Srbiji koja su slina Cotofeni naseljima, a i keramika se mijea sa
Cotofeni kulturom.
3. peinska, uz uplju Stijenu, koja je poznata i od ranije, kostolaka keramika je otkrivena u Zlotskoj
peini, a i u Bogovinskoj peini, nedaleko od Bora. Od tri spomenute peine, samo se uplja stijena nalazi van
podruja mjeanja Kostolake i Cotofeni kulture.

-nastambe
-skromni i fragmentirani nalazi
-Pivnica i slavonsko-srijemska regija - vrste, trajne nastambe, etvrtaste, debele podnice od prua i lijepa,
dosta velike, do 50 m
-Bosna i Srbija - na strmim padinama podizane nastambe, niveliranje terena, usjecanje u padinu... manjih
dimenzija, uz stijenu (Klokoevac i Crnajka u Srbiji, Cetea, Ighiel u Rumunjskoj)
-Obre II - jedino naselje sa zemunicama
-apsidne kue - Vuedol, Sarva - budui da je badenska populacija u veini svojih naselja ivjela u
poluukopanim jamskim objektima, ne pokazujui previe zanimanja za trajnijim nadzemnim objektima,
uvjerljiva je pretpostavka da je veina nadzemnih kua na spomenuta dva lokaliteta pripadala kostolakoj
kulturi
-na gotovo svim kostolakim naseljima je utvreno postojanje ognjita, te manjih i veih jama od kojih su neke
mogle sluiti za stanovanje
45
-privreda
-stoarstvo, poljoprivreda, potvruju i brojni nalazi alatki za obradu polja i kameni rvnjevi
-u srijemsko-slavonskoj oblasti i Maarskoj je dominirala zemljoradnja, a stoarstvo pak u Bosni, I Srbiji,
Rumunjskoj i Slovakoj
-metalurgija slabo zastupljena (manji utilitarni predmeti) - razlozi - veliki prostor, neimanje izvora-troenje...
-Gomolava - posuda za lijevanje
uplja Stjena - ostaci rudarskog naselja

-pokapanja
-biritualno, i inhumacija i incineracija
-inhumacija - zgrenac, bez previe priloga (Gomolava i Bogojevo)
-incineracija - 2 vrste
-Silajet kod Dvorova - spaljene kosti stavljene na zemlju (kao u Badenskoj) i pokrivene posudom -
slian nain sahranjivanja je konstatiran i u Boleraz grupi badenske kulture na nekropoli Pilismarot-
Basaharc - to je zasada jedina pouzdana analogija, bez obzira to pripadaju neto ranijem vremenu
-Padina III kod Gospoinog vira - pepeo u posudi (nisu urne u klasinom smislu rijei, posude u
funkciji urni), polagane u zemlju i 1 pokrivena kamenom ploom

-keramika
-dosta kvalitetna, tamnijih stijenki
1. niske zdjele kalotastog recipijenta, kratkog vrata, dno najee udubljeno
2. mali vrevi - ae - ruka ide visoko iznad oboda (nastavak Badenskih vreva)
-veina oblika je utjecaj Badenske kulture
3. fisch butte - vretenaste amfore - direktno preuzete iz Badenske kulture, u kostolakoj su obino bez ukrasa
-ukraavanje - brazdasto urezivanje (furchenstich), ubadanje, igosanje
-obino urezivanje gubi na znaaju i prisutno je samo kao okvirna linija najee s gornje, a rjee s donje strane
ukrasne zone
-u kompoziciji ukrasnih motiva kostolaka kultura je predstavnik tzv. okvirnog stila ili Rahmenstil, to znai da
se motivi grupiraju u horizontalne ili vertikalne zone i polja
-bijela inkrustracija
(posuda iz groba u Gomolavi)
-najbogatije ukraavanje javlja se u Srijemu, Slavoniji i Bosni

-periodizacija
Kostolaka = Badenska = rana Vuedolska = Lasinjska = Retz Gajary = Cotofeni = kraj BSK
-traje u srednjem eneolitiku (ili dijelom i u kasnom), po niskoj kronologiji od 2200.-2000. (Stojan Dimitrijevi,
Nikola Tasi, Colin Renfrew), a stratigrafski je dijelom mlaa od Badenske, a dijelom starija od Vuedolske
kulture

-istraivai
Srbija - Vladimir Miloji, Nikola Tasi, Borislav Jovanovi, Milorad Giri, Bogdan Brukner, Rastko
Raajski, Na, Sergej Karmanski
Hrvatska - Stojan Dimitrijevi
Bosna - Alojz Benac, Brane Beli
Maarska - Ida Bognar-Kutzian, Jano Banner
Rumunjska - Dumitru Berciu, Ion Berciu, Petar Roman, M. Roka, Alexandru Aldea
Slovaka - Marija Novotna, Even Neustupny

46
Najvanije nalazite ove kulture je Pivnica kod Odaka. Prve vijesti o ovom lokalitetu objavio je kustos
Zdravko Mari. Zemaljski muzej je zapoeo iskapanja 1958. godine. Tom prilikom su pronaena dva kulturna
sloja na Pivnici, od kojih mlai pripada kasnom dobu, a stariji kostolakoj kulturi. 1960. godine izvreno je
sistematsko iskopavanje koje je vodio Alojz Benac. Naselje je na dominantnoj lokaciji, gradina srednje visine,
odvojena sa tri strane od okolnog terena, a sa samo jedne strane vezana za zalee. Najvaniji pronalazak je
velika nastamba koja je donijela i najvie podataka. Sa cijelokupnog iskopanog prostora u Pivnici (233 m2 u 6
sondi) dobivena je odreena slika o nainu stanovanja i ivota tamonjih stanovnika. Oni su prije svega imali
velike i solidno graene kue. Pored kua, graene su i kolibe, moda za manje ili odvojene porodice. Sudei po
ovim podacima, kue su bile razbacane, nema nekog zajednikog plana naselja, niti odreenog komunalnog
sistema. Kulturni ostaci su u dva stratuma, mlai je dosta oteen zbog izoravanja zemlje, pa nije ostavio
bogatiji kulturni inventar, dok stariji ima posve drukiju kulturnu fizionomiju, pa se mogu promatrati kao
zasebne kulturne cijeline. Pronaeni su kremeni, kotani i bakreni predmeti. Keramika se dijeli na neukraenu i
ukraenu, neukraena je i manje kvalitetna i za svakodnevnu uporabu, dok je ukraen vrlo kvalitetna, jako vrsta
i uglaana do visokog sjaja. Ukrasni motivi su izvedeni u nekoliko standardnih manira koje su karakteristine za
kostolaku kulturu.
*

*
Alojz Benac: "O odnosima Vuedolske i Kostolake grupe". Simpozij neolit i eneolit u Slavonij: Gradski Muzej u Vukovaru, pp.
119-127, 1969
47
17. Vuedolska kultura
-rasprostranjenost - juna Slovaka, Donja Austrija, istona Slavonija, Maarska ravnica (Alfold), Vojvodina,
umadija, Bosna

-nalazita
Hrvatska - Lovas, Mitrovac, Vuedol (Gradac, Vinograd Streim, Kukuruzite Streim), Vinkovci - Trnica i
Nama, Sarva, Gornja Bebrina, Borinci, Voinci, Erdut, Vukovar-Barii, Samatovci, Otok, Sotin
Vojvodina - Bapska, Hrtkovci-Gomolava, Belegi-anine, Netin, Zemun, Surin, Vrdnik
Maarska - Zok, Nyirseg - Zatin
Slovenija - Ljubljansko barje
Bosna - Zecovi, Hrustovaa, Debelo Brdo, Bosanska Kostajnica, Pejia gradina, Topia glavica, Dabar peina,
Vis, Crkvina, Alihode, Fortica, Kotorac, Varvara, Zelena peina
Srbija - urevaka Glavica, Vojka, Batajnica
Austrija - Mondsee, Attersee
Slovaka - Kosihy - aka

-nazivi
sojenika keramika - Moritz Hoernes
Slavonska kultura - Gordon Childe, Josip i Paola Koroec, Alojz Benac
Vuedolska kultura - Oswald Menghin
Ljubljanska kultura - Oswald Menghin, Rajko Loar - danas naziv za ranobronanu kulturu
Sarva-Vuedol-Zok - Fridrich von Tompa

-porijeklo: miljenja su razliita i uglavnom se poklapaju sa tezama porijekla badenske kulture

nordijska teza - Carl Schuchardt (prvi ju iznio), Paul Reinecke, Richard Pittioni, R. R. Schmidt,
Vladimir Miloji, Oswald Menghin, Rajko Loar, Richard Wilk...
istonoalpska teza - Fridrich von Tompa, Pal Patay, Alojz Benac (istone Alpe i Slovenija) - povezuju je
sa kulturom zvonolikih pehara
juna teza - Moritz Hoernes i Gordon Childe (od Grke do Egeje)
stepska teza - Milutin Garaanin i Nandor Kalicz (indoeuropske seobe)
autohtona teza - Josip Koroec, Werner Buttler, Gordon Childe, Alojz Benac, Nikola Tasi, Borislav
Jovanovi (razvila se iz autohtonih elemenata (Badenska i Kostolaka) uz blagi utjecaj stepskih
zajednica s istoka)

-periodizacija: (Stojan Dimitrijevi)

stupanj A - rana ili pretklasina - veliki utjecaj Kostolake kulture - posude, oblici, ukraavanje -
brazdasto urezivanje; nalazi iz Mitrovca, Lovasa, Belegia (anine) - od I periferije Poeke kotline
(Mitrovac) do Zemuna (Belegi) u meurjeju Dunava- Drave-Save (I Slavonija i Srijem)
stupanj B1 - ranoklasina - gube se Kostolaki utjecaji, nestaje furchenstich, rovaenje se razvija i
postaje dominantna tehnika + inkrustracija; isto podruje kao prije- glavni su mu reprezentativni
vuedolski horizonti na sva 3 naselja na Vuedolu, rani vuedolski horizont u Sarvau, vuedolski
horizont na Gomolavi, Borinci- to je vrijeme kulminacije vuedolskog stila i megaronskih kua
stupanj B2 - kasnoklasina (sarvaka faza) - rovaenje - skidaju se sve vei dijelovi posude -
inkrustracija, furchenstich; novo - trbuaste amfore; vrijeme 1. irenja Vuedolske k. - lok. Sarva,
Vinkovci-Trnica, Zok (maarska Baranja), Moldova Veche (rumunjski Banat) - na prijelazu ove u
kasnu ili postklasinu fazu ili pod kraj B2 stupnja, dolazi do daljnje eksplozivne penetracije prema Z, J i
JI (prema Sloveniji, Bosni i Srbiji)
stupanj C - kasna Vuedolska ili stupanj regionalnog razdvajanja - zauzimanje svog maximalnog
teritorija, ali i raspad jedinstvene kulturne fizionomije na niz regionalnih tipova:

48
-regionalni tipovi
slavonsko - srijemski tip - Srijem (Opatovac, Sotin), Slavonija (Vikovci i Samatovci), Baranja (Zok), u
SZ Hrvatskoj (Velika Barna kod Grubinog polja, Veliko Trojstvo i Martinac kod Bjelovara) do okoline
Krievaca, te u dijelovima bosanskog Posavlja (Bosanska Kostajnica) i Pounja (Gorika)
-oblici keramike - kupe na nozi (uplja noga, a moe biti i zatvorena- noga slui kao zveka jer su u njoj
kamenii) i vrevi s cilindrinim vratom su vodei oblici
-ukras- oslanja se na B2 - furchenstich, ali dolazi i obino urezivanje - i dalje zonalna organizacija -
trokutasti uzorci, cik cak
-najblii je slovenskom tipu
slovenski ili tip Ljubljansko barje - ukras- identina slavonsko srijemska lakoa, prozranost-
furchenstich dominira- motivi iz B2 faze kao to su andrijin kri, frizovi, krievi
-askos oblika kozjeg vimena (zanimljiv)
-idoli- sva 3 idola imaju oblik kutije za violinu (oni su daljnja razvojna faza statuete iz Vinkovaca)
-dvije ljubljanske statuete
-ono to je bio Vuedol u ranoj fazi to je sad Ljubljansko Barje
-metropola civilizacije se preselila na taj prostor, koji je tada bio najsigurniji i najzatieniji- u tom
bezbjednom refugiju mogle su se uspjeno njegovati stare tradicije i navike
zapadnobosanski ili Hrustovaki tip - u Z Bosni
-2 pilje: Hrustovaa, Dabar peina, 3 naselja na breuljcima gradinskog tipa: Zecovi, Topia Glavica,
Pejia Gradina
-keramika- bikonine zdjele, lonci, amfore, vrevi i kupe na krinoj nozi
-ukras - oslanja se na B2, ali ne na furchenstich, nego duborez i rovaenje, ali nije onolika dominacija
bijele
-arhitektonski stil u prvom planu, inkrustacija, ali nema profinjenosti klasine V kulture, ve je ovo
rustinija verzija
junobosanski ili tip Debelo brdo - zastupljen u Sarajevi i okolici, oko rijeke Bosne, Fortica na Bakijama
u Sarajevu, Gradac kod Homolja (nedaleko od Sarajeva), Gradac u Lepenici (kod Fojnice), Alihode u
dolini Bile, Gradac kod Toplice (nedaleko Kreeva), Gradac u Kotorcu
-keramika- vie pokazuje odlika trbuate profilacije, nego bikoninosti - trbuasti lonci s niskom
cilindrinim vratom
-ukras - oslanja se na zatvorene forme - arhitektonski stil, dominira furchenstich, ali i igosanje
-kompromis izmeu slavonskog i zapadnobosanskog tipa
-plastika- oteena statua iz Debelog Brda podsjea na lasinjske iz Aikovaca
-nakon Vuedola i Sarvaa, Debelo Brdo je sljedei sigurni metalurki centar
umadijski tip - urevaki tip; Srbija
-keramika- vodei oblici su kupe na nozi
-ukras: klasino slijedi furchenstich - najblii mako tipu
Mako tip - Maarska ... (Nandor Kalicz)
Nyrseg [Nirse] tip - ... i dio Slovake (Nandor Kalicz)
-slavonsko-srijemski tip i slovenski ili tip Ljubljansko barje su najblii klasinoj Vuedolskoj kulturi

-periodizacijom Vuedolske kulture su se bavili i Paola Koroec i Nikola Tasi

-poznati su njeni nalazi jo od iskopavanja Ljubljanskog barja
-iskopavanje Vuedola (R. R. Schmit) i Sarvaa 40-ih godina (Aleksandar Durman i) Jacquelin Balen sad
kopaju Vuedol
-Stojan Dimitrijevi smatra da poetke ove kulture treba traiti u utjecajima Bapsko-lengyelske kulture
(usporeuje keramografske odlike)
-Aleksandar Durman smatra da je Vuedolska kultura dospijela do Jadrana. Danas se zna da je samo vrila
utjecaj, na Jadranu nema nalzita ruda pa nije imala razloga se irit jer su vuedolci prvenstveno usredotoeni na
metalurgiju

49
-moda je i najvea kultura eneolitika koja je na naem podruju
-Vuedolska kultura pripada kasnom eneolitiku, 2900. - 2000. g.pr.Kr. prema Neustupnevoj visokoj, tj. 2150. -
1800. g.pr.Kr. prema Dimitrijevievoj niskoj kronologiji

-kasna vuedolska je potisnula lasinjsku

-Retz Gajarska je istovremena s Lasinjskom
-Hunyadiahalom-Vajska (kraj Bodrogkeresztur kulture) u Potisju je unitena ekspanzijom vuedolske tj.
nastupom Mako i Nyirseg tipa
-u Z Bosni hrustovaki tip je unitio lasinjsku
-iz Vuedolske i zvonastopeharne komponente dolazi do formiranja ljubljanske kulture karakterizirane tzv.
"litzen" keramikom
-Ljubljanska kultura smjenjuje u srednjoj i J Dalmaciji Nakovansku kulturu (rani eneolit)- /prema Marijanoviu
NE/, a u Istri kulturu s metliastom keramikom
-u Gudnji nakon Nakovanske kulture ide hijatus za kasni eneolit, pa ljubljanska kultura
-ljubljanska kultura i cetinska su istovremene
-nasljednik Vuedolske u slavonsko-srijemskom prostoru je vinkovaka kultura

Sl. 1 - Preuzeto iz - Stojan Dimitrijevic: "Prilog daljem upoznavanju Vuedolske kulture",

Opvscvla archaeologica I

-istraivai
Hrvatska - Stojan Dimitrijevi (Vinkovci), Josip Brunmid, Viktor Hoffiler, Zoran Markovi, Dragica
Ivekovi, Aleksandar Durman, R. R. Schmidt (Sarva), Oswald Menghin, Moritz Hoernes, Moritz
Wosinski, Gordon Childe
Slovenija - Karl Deschmann, Moritz Hoernes, Moritz Wosinski, Oswald Menghin, Josip i Paula
Koroec, Rajko Loar
Bosna - Franjo Fiala, Mihovil Mandi, Alojz Benac
Austrija - Moritz Hoernes, Richard Pittioni
Srbija - Nikola Tasi, . Karapandi, Miodrag Grbi, Milutin Garaanin, Borislav Jovanovi, Vojislav
Trbuhovi, Bogdan Brukner
Maarska - Fridrich von Tompa, Amalia Mozsolics, Nandor Kalicz
Slovaka - Bohuslav Novotny, Jozef Vladar, Viera Nemejcova - Pavukova
50
-naselja
-2 najee vrste - na lesnim gredama uz rijene tokove (Belegi, Netin, Lovas, Zemun, prodol Crvenka,
Vuedol, sva 3 naselja u Vuedolu, Vukovar (vinogradi Barii i Laudenbach, Erdut, Gomolava, Vinkovci
(Trnica, Nama), Sarva) i na uzvisinama - gradinskog tipa (Mitrovac...)
-postoje jo i peinska - iznimke
-Bosna - brdoviti teren, gradinska; Slavonija - na lesnim gredama
-sam poloaj daje fortifikacijski karakter + palisade, rovovi
-najpoznatije naselje je Vuedol - R. R. Schmidt '38 iskopavao - "Die Burg Vuedol"
-Schmidt kopao i Sarva - najvea arheoloka iskopavanja u vrijeme 2. svjetskog rata
-Vuedol - od 3 dijela, 3 platoa - Gradac, Kukuruzite Streim, Vinograd Streim
-Gradac - plato na kojem se nalazi tzv. megaron "lijevaa bakra" (cca. 15,40x9,50m) koji je sluio za manji broj
ljudi ili samo jednog ovjeka
megaron ima 2 faze i isto izgleda u obje
1. faza - 5 pei sa kupolom, 2 vani, 3 unutra (za topljenje i taljenje bakra)
2. faza - 1 lonarska pe i 1 malo ognjite
u megaronu je vjerovatno obitavao voa zajednice koji se izdvaja u drutvu, princeps, izdvaja se metalurgijom
-ostatak naselja - Vinograd i Kukuruzite - kue uz rub platoa
-Kukuruzite Streim ima najmanje 2 graevne faze vuedolskog razdoblja sa standardnim nadzemnim kuama-
u sprezi s kuama su jamski objekti
-Vinkovci (Trnica-Hotel)- grupiranje kunih osnova u 2 homogena bloka, S i J- blokove ine pravokutne kune
osnove manjih i srednjih dimenzija, bez jedinstvene orijentacije, koje ine gotovo labirintski raster- u uglu
jednog objekta naeno zanimljivo rogoliko ognjite velikih dimenzija, koje ini spregu izmeu ognjita i
rtvenika tj. veliki rtveni objekt u vidu tzv. konsekrativnih rogova (B2 stupanj - kasnoklasina faza)*
-vuedolski nain stanovanja pokazuje osobine trajnije prisutnosti na jednom mjestu
-postojala je elja za poboljanjem uvjeta ivota jer su izgraivani novi objekti, a oni prethodni nisu bili jo
uniteni
-velik broj fortifikacijskih naselja pokazuje trajni karakter naseljavanja na jednom mjestu, to je suprotno
vjerovanjima populacije iz lasinjske kulture

-objekti
-tradicionalna gradnja iz neolitika - debele podnice, pravokutne nadzemne nastambe sa zaobljenim rubovima
(paetvorinaste), ulaz na iroj strani, prue i lijep
-jame krukolikog oblika - zaglaene stijenke radi vlage - skladita za namirnice
-Ljubljansko Barje - sojenice

-privreda
-sve isto samo primjetan pomak u broju divljai (Vinkovci pogotovo) - teorija da je u Vuedolu postojao broj
ljudi (vieg stalea - "bogatai" koji nisu imali to radit) koji su se bavili lovom
-kotani predmeti od jelenjeg roga, ila, dlijeta, spatule, harpuni, alatke za pletenje ribarskih mrea s Barja

-metalurgija
-glavna odlika ove kulture, serijska proizvodnja
-razvili su i obradu sulfidnih ruda, doli do arsenske bronce, usavrili kalupe
-metalurgija poznata iz ostava - npr. u Borincima - ostava sa lepezastim sjekirama
-Durman usporeuje Vuedolsku vojsku sa Egipatskom zbog velike koliine naenog oruja (yeah, right...)
-razlika lepezaste sjekire i ingota - u zaobljenosti
-pribor za metalurgiju - pei (za oksidne rude - kupola da zadrava kisik - Vuedol), za sulfidne - otvorene pei
jer fali kisika; sopalji; posudica za lijevanje (5 komada na Ljubljanskom barju); kalupe su doveli do savrenstva,
tanki su i bre se sue, manje pucaju

*
Ina Miloglav: "ERVENICA DIO NASELJA VUEDOLSKE KULTURE" Opusc.archaeol. 31, 2748, 2007 [2008].
51
-veliki broj kalupa na Ljubljanskom barju - veinom jednodijelni; Aleksandar Durman smatrao da su pokuali
kalup iskoristiti vie puta
-Vuedol-Gradac- naen kalup za lijevanje sjekire, a kasnije i sjekira od tog kalupa
-blizu pei naen je maleni ingot, a naeni su i na drugim pozicijama ulomci minijaturnih ingota
-u Sarvau imaju istaknuto mjesto kalupi za 2 listolika bodea i 1 dlijeto
-Vinkovci (Trnica-Hotel)- kolekcija kalupa za lijevanje u jami, pa je stoga nazvana jamom ljevaa- 3
kompleta kalupa za lijevanje bojnih sjekira s cilindrinim tuljcem za usad drala, 1 komplet kalupa za isti tip
sjekire ali minijaturnog oblika, te 1 kalup za lijevanje dlijeta- jama je sadraavala najvrjednije predmete jednog
majstora ljavaa, koji su neoteeni ostali deponirani u toj jami
-nosioci Vuedolske kulture su prvi stvarni nosioci bakrene metalurgije u ovom dijelu Karpatske kotline

-keramika
1. faza - stupanj A
-lokaliteti: Lovas-Gradac, Belegi-anine, Netin-Kulutra, Mitrovac-Gradac
-kvalitetna glina, redukcijsko peenje, polirana, tamne boje
-bikonine posude, ponekad tunelaste drke
-ukras - brazdasto urezivanje (Furchenstich), obino urezivanje i rovaenje
-motiv se nalazi u jednom redu, frizu - cik-cak, rombovi, krunice, mini rozete,
-bliskost s kostolakim stilom zbog dominacije brazdastog urezivanja i slinih motiva (cik cak negativni), u
kostolakoj nema mini rozeta i rovaenja
-u odnosu na klasini vuedolski stil ovo djeluje skromno, ali nije jer je bijela inkrustracija djelovala poput fine
tekstilne dekoracije bijelog, ne pretekog veza na jednoj crnoj ili tamnoj podlozi

2. faza - stupanj B1
-razvoj, puni cvat vuedolskog dekorativnog stila
-osim u Vuedolu tu su slojevi i u Sarvau i Gomolavi
-grubo posue - od loije gline, velike amfore, trbuasti lonci, esto neukraene, a badenski element su plastine
trake sa otiscima prsta
-fino posue - bikonino, nekad na epastim nogama ili na 4 noge - kadionice, trodjelne boce, rtveni stolii,
sedlasti rtvenici, zidne posude u obliku kupolaste pei i etvrtaste kutije
-ukras - duborez, rovaenje, brazdasto urezivanje potisnuto
-geometrijski uzorci u metopama - od jednostavnih cik cak, trokutastih pa do sloenih kao umetanje rombova u
pravokutnike, ahovska ploa, od krivolinijskih je jedino elipsa ili krunica (sunani krug ili rozeta)
-najraskonije ukraene zdjele sa epastim nogama, kadionice
-inkrustacija je nekad crvena - vie ritualne funkcije (terina iz grobnice branog para)

3. faza - stupanj B2
-ovaj stupanj naen u Sarvau i u Vinkovcima (Trnica, Ervenica), to je vrijeme prvih prodora vuedolske
civilizacije prema van
-oblici ostaju neizmjenjeni - nestaju trodjelne boce, zidne posude; novost su trbuaste amfore sa cilindrinim
vratom
-bitne su i zanimljive kupe na krinoj nozi, te na niskoj nozi
-ukras - kod grubog posua preteno plastine trake s otiscima prsta na vratu i barbotin na tijelu, esto je
urezivanje i igosanje (duh badenske)
-negdje jako rovaenje i mnogo inkrustacije, bijele povrine jae su naglaene nego u B1- to stvara dojam
ogrubljivanja
-veina posuda ima dekorativni stil od B1
-ponovno Furchenstich
-motivi - sad u prvi plan dolazi kri (andrijin X) - centralni motiv, povezuje se sa kupom na obinoj ili
kriolikoj nozi, esto na bazi noge (nije vidljiv dio) - to je moda sluilo u kultne svrhe
-ostali oblici- zidne posude (badensko nasljee), dekorativne kadionice
52
-gruba keramika - veinom kuhinjsko posue veih dimenzija, uglaane povrine ili ukraena barbotinom
fina keramika - nije sluila u svakodnevne svrhe, ali u drugu ruku ima je poprilino puno
-najpoznatiji oblik - Vuedolska terina* - mala trakasta ruka, veina ukraena na prijelomu solarnim motivima
(rozete, koncentrine krunice)
-u ranoj i klasinoj fazi terine su ukraene urezivanjem, a nakon peenja inkrustirane bijelim prahom
zdrobljenih pueva, sauvani su i tragovi crvenog okera
-terine na prijelazu iz kasnoklasine u kasnu fazu se mjenjaju. Bikonini se prijelom zaobljuje, gornji konkavni
dio postaje ravan, a tunelasta ruica zamjenjuje se dugom ruicom koja spaja obod posude sa srednjim
zaobljenim dijelom. Takve preoblikovane terine nikad se ne ukraavaju
-Orion je oznaen s pet zvjezdica i na manjim je terinama uvijek na bikoninom prijelomu posude. On je
najdominantnije zvjee zimskoga neba. U Vuedolsko doba, on je zapadao za horizont upravo na proljetnu
ravnodnevnicu. Nestankom Oriona s neba je oznaen kraj zime

-nalaz s Vuedola koji mnogi interpretiraju kao adoranta, jedini je poznati grafiki prikaz nekog ljudskog lika u
vuedolskoj kulturi. Nalazi se okruen dvama krunicama na dnu jedne slomljene posude, a uz njega je i prikaz
sunca. Ovaj lik nesumjivo podsjea na Orion, a veza sa suncem to samo potkrepljuje

-kultni predmeti
-rtvenici koji podsjeaju na rogove bika - utjecaj iz Egeje vjerovatno
-2 vrste - mali i veliki - mali najee ukraeni
-Vuedolska golubica (ili po novom jarebica) - posuda u kojoj je bila tekuina koja se koristila tijekom obreda
-Aleksandar Duraman je Vuedolsku golubicu povezao sa Hefestom - Hefest je kova koji epa, jarebica - epa
kad je u opasnosti
U Vuedolu ne postoji dokaz uporabe sulfidnih ruda tj. kova nije epao jer nije bio izloen arsenu koji ubija
ivani sustav, radi kojeg kovai epaju kao i Hefest
-nije ovo jedina ptica u Vuedolskoj kulturi - u Vinkovcima - glava price - umjesto oiju ima Vuedolske rozete
-Vuedolska golubica na vratu ima pleksidru/labris/dvostruku sjekiru
-osim na golubici tih motiva ima i na drugim predmetima (komad keramike - adorant)
-Vuedolska terina iz groba branog para - pokrivala glavu jednog od pokojnika - ukraena inkrustracijom i
crvenom bojom (kult), poprilino velika
-zdjele, plitki tanjuri - slue kao rtvenici
-Vukovar - patka - M. Jakovljevi je pronaao, od tamnosive gline, uplja (kao i "golubica", sluila vj. kao
kultna posuda), imala dvije uice za vjeanje

-plastika
-ima je poprilino; od jednostavnih primjera bez ukrasa do violinskog tipa
-plone, naznake spola, esto ukraene - prikazi odjee
-imali su feti na cipele i izme - nalazi u keramici
-od ljudskih figura dao je samo Vuedol Gradac fragmente (samo noga), B1
-Vinkovci (Trnica)-B2- 2 statue- ploni gornji dio, noge volumne, suknje, gornji dio tijela prelomljen i nagnut
naprijed + i X ukrasi - sveenice? (tetovae ili skarificiranje - oiljci)
-pokraj ovih nagnutih postoje i plosnate
-"Vuedolska golubica"- 3 epaste noge, uplja s otvorom na glavi- to je boca za kultnu upotrebu- na vratu
urezan motiv poloene klepsidre odnosno labrisa, pa je Schmidt kult golubice, labrisa i sedlastih rtvenika
doveo u vezu s kretsko-mikenskim krugom
-"Glava s vratom figure patke"- Vuedol- jedan od najljepih vuedolskih predmeta uope- oblikovana jo
superiornije od golubice- kako se barske ptice veu uz solarnu simboliku, jednako kao i simbol kria u rozeti,
ini se da je solarni kult imao istaknuto mjesto u religijskom svijetu vuedolske populacije
-"Figura jelena"- megaron II- u kultne svrhe, kult jelena, lov

*
A. Durman : Vuedolska terina i Orion , Opvsc. archaeol. 23-24, 1-9 1999-2000.
53
-pokopi
-nema nekropola; pojedinani grobovi i tumuli, podatci se odnose na klasino razdoblje
-kosturni ukopi:
1. pokopi unutar naseobinskog sklopa
-Gradac- (mada Gradac nije klasino naselje)- radi se o dvojnom pokopu u jednom L podrumu
(jama) ispod proelja Megarona II- oba pokojnika su u zgrenom poloaju (mukarac na desnoj,
ena na lijevoj strani)- bogat prilozima: zdjela na glavi + 21 itava i 30 razbijenih posuda, te 800
ulomaka- radi se o pokopu branog para iz sloja rodovskog plemstva (protokneevski grob)-
kasnije je u istu grobnu komoru poloeno i tijelo jednog mladia (naknadni pokop)- grob je
Schmidt imenovao grobnicom branog para- Draga Garaanin ovdje vidi rtvovanje ene
blizu njih i ukop jelena ali nije vezan uz grobnicu branog para - Durman ga vee uz golubicu i
megaron - amanizam, jelen - simbol amana
-Vinkovci- 3 pokopa bez priloga
-pokop iz Kukuruzita - pokojnik prekriven velikim pitosom
2. izdvojeni pokopi
-tumuli (inciniracija):
1. tumul u Batajnici- Velika humka u Batajnici- urna badenska ili kostolaka vretenasta amfora tj.
Fischbutte ukraena na vuedolski nain- tumul promjera 30 m- prvi dosada poznati kneevski grob
ranijeg tipa iz Yu te predstavlja znaajnu pojavu svog vremena
2. tumul u Vojki- Humka u Vojki- u Vojki su naeni i maleni bakreni tutuli kapastog, odnosno kalotastog
oblika- relativno je malen tumul
-oba paljevinska groba pod tumulima imaju na bazi humaka konstatirano spalite na kojemu je spaljen
pokojnik- tu su naeni i ostaci rtvenih obreda (ivotinjske kosti i ulomci posua)- u sredini tumula je urna sa
pepelom i nagorjelim kostima
-sahranjivanje ivotinja je u vuedolskoj kao i u badenskoj kulturi igralo vanu ulogu u ritulima vezanima uz
naselja- na Gradcu je kod megarona konstatirana tzv. rtvena jama u kojoj je naen skelet jelena
-vrhunac raslojavanja drutva - Mala Gruda (rana bronca) - bodei i sjekire od elektrona i dvije posude - prije se
mislilo da je Vuedolska ali nije nego Ljubljanska kultura
*

Aleksandar Durman: Ostava kalupa vuedolskog ljevaa bakra iz Vinkovaca

Aleksandar Durman: Metal u vuedolskom kulturnom kompleksu
Aleksandar Durman: Metalurgija vuedolskog kulturnog kompleksa

1977/78. vrena su iskopavanja na lok. Vinkovci-Hotel. Na samom sjeverozapadnom uglu lokaliteta,

otkopan je pod prethistorijske kue, koji je pripadao vuedolskoj kulturi. Donji joj je dio ukopan u zdravicu, a
primarno je sluio kao ostava.
Na samom dnu jame naena je kolekcija glinenih kalupa za lijevanje bakrenih predmeta. Ukupno su u
jami naena etiri dvojna kalupa za lijevanje bakrenih sjekira s cilindrinim produetkom za nasad drke, dio
dvodijelnog kalupa za lijevanje bakrene ice, jednodijelni kalup za dlijeto i dio kalupa nejasne namjene. Ta
velika kolekcija kalupa, raenih prilino masivno od gline, predstavljala je vrijedan kapital nekog ljevaa bakra.
Jama pokazuje, da nalazi pripadaju kasnoklasinoj fazi vuedolske kulture ili B stupnju podjele S.
Dimitrijevia.
Svi su kalupi vrlo masivno raeni, te time osobito pogodni za rukovanje. Prije toga valja neto rei o
izradi kalupa. Gotov metalni predmet - prototip, otiskivan je u glinu do polovice svoje debljine, a sljubnica se
premazivala nekom tekuom smjesom koja nije doputala da se glina, koja se pritiskivala odozgo i inila drugi
jezgrenik, zalijepi. Zbog svojih identinih dimenzija vrlo je vjerojatno da su se jezgrenici u trenutku oblikovanja
nalazili u drvenom okviru.

*
Vuedol - tree tisuljee p.n.e. Katalog izlobe
Stojan Dimitrijevi: "Prilog daljem upoznavanju Vuedolske kulture", Opvscvla archaeologica I
54
Poslije otvaranja okvira te razdvajanja jezgrenika i vaenja metalnog predmeta, u ovom sluaju sjekire, kalupi
su bili spremni za suenje. Ovdje se, zbog njihove velike masivnosti poinje uoavati i njihov nedostatak.
Pravilno suenje prirodnim nainom moglo je potrajati i do 20 dana, a to je vrlo dug proces. Ukoliko postupak
suenja nije pravilan, na predmetima se stvaraju jedva vidljive napukline.
Predoeni kalupi pokazuju da su, premda kvalitetno izraeni, u procesu suenja i peenja bili
upropateni, jer se u njih zbog brojnih rascijepljenih napuklina nije moglo lijevati. Prilikom lijevanja, zbog
topline kalup bi bio oteen i u njemu se vie nije moglo lijevati.
D. Bercij smatra da rani i srednji eneolitik donose u Karpatsku kotlinu tehniku lijevanja bakra "a cire
perdue" ("tehnika izgubljenog voska"), to iziskuje vrlo velik napor prilikom izrade svakog bakrenog predmeta.
Za svaki izliveni predmet mora se izraditi njegov prototip u vosku i upravo tu vidimo prednost koju donosi ka-
sni eneolitik, jer se u njemu javlja nova tehnika, tehnika dvojnih kalupa. Premda smo prije ustvrdili da nema
serijske proizvodnje metala iz jednog kalupa, ve samo na principu jedan kalup - jedna sjekira, ipak se ovdje
samo jednim prototipom moe nainiti stotine kalupa istovremeno. Na temelju toga moemo zakljuiti da kasni
eneolitik donosi serijsku proizvodnju dvojnih kalupa, a posredno, i serijsku proizvodnju bakrenih predmeta.
Unato ovoj konstataciji potrebno je zakljuiti da se u okviru stupnja B, vuedolske kulture na tom
lokalitetu u samom naselju ili njegovoj neposrednoj blizini odvijala metalurka djelatnost. Ve su od prije
poznati nalazi dvojnih kalupa i bakrenih predmeta unutar naselja vuedolske kulture, kako u njegovoj klasinoj,
tako i u kasnoj fazi. U ranoj fazi naselja vuedolske kulture na samom se Vuedolu (Gradac), koji pripada nje-
zinom ranoklasinom stupnju, B, uoava u objektu Megaron I, metalurki radioniki centar tzv. Megaron
ljevaa bakra. U njegovoj blizini naen je kalup dvojne namjene, za lijevanje plosnatih bakrenih sjekira
(naena i sjekira) i dlijeta. Takvi vienamjenski glineni kalupi iskljuivo su jednodijelni.
Kalupi iz mlae faze znatno su tanjih stijenki i sve vie im oblik prati oblik predmeta koji se lijeva.
Kalup tanjih stijenki bre se suio, ime se smanjivala mogunost oteenja. Ostaci ovakvih kalupa naeni su na
lokalitetima Debelo brdo, Ljubljansko barje, Domony, Vinkovci-Zvijezda...
Metalurka aktivnost kasne vuedolske kulture ili stupnja C poznata je s bosansko-hercegovakih
gradina i Ljubljanskog Barja. Dosada su u Bosni i Hercegovini poznati nalazi kalupa s etiri gradine od ukupno
pet istraivanih: Zecovi, Debelo brdo, Alihode, te Velika gradina u Varvari.
Na Ljubljanskom Barju naena je dosad najvea koliina kalupa za lijevanje bakrenih predmeta.
Najveim dijelom dominiraju jednodijelni kalupi za lijevanje plosnatih, trapezastih sjekira, ali su naena i etiri
jezgrenika za lijevanje sjekira s jednom otricom i cilindrinim produetkom za nasad drke.
Pratei nalaze vienamjenskih kalupa moemo lako zamijetiti da je takvih kalupa najvie na
Ljubljanskom Barju, gotovo 50% svih jednodijelnih kalupa. Izuzmemo li jedini nalaz takva kalupa iz klasinog
stupnja vuedolske kulture, koji je ujedno i prototip, moemo zakljuiti da Ljubljansko Barje razvija ideju
takvih kalupa kao tehniki napredak, te se sada jedan kalup mogao uporijebiti dva ili vie puta. Moda upravo
oni predstavljaju mlau fazu nalaza s ovog lokaliteta - Ljubljansko Barje II.
to se tie pei zanimljivo je da je klasina faza kulture upotrebljavala pei sa kupolom (Vuedol-
Gradac), dok je mlaa faza koristila otvorena ognjita. Zbog koritenja otvorenih ognjita razvile su se puhaljke
i mjehovi.
Do kasnog eneolitika najvjerojatnije jo nisu bili poznati ingoti. Naime kako do vuedolske kulture
nema serijske proizvodnje bakrenih predmeta tj. veih koliina bakra, nije niti bilo potrebe da se manje koliine
rudae obrauju na dva razliita mjesta. Vjerojatno nije niti postojala populacija oko rudnih podruja sa tolikim
znanjem o bakru da bi koristili ingote, pa se dio vuedolske populacije preselio u rudna podruja i postao
nositelj C faze kulture. Tek je ova populacija dosegnula stupanj koritenja ingota.
Tehnika lijevanja u dvojne kalupe donijela je i novi tip orua-oruja; sjekiru sa jednom otricom i
cilindrinim produetkom za nasad drke, dok su u ostavama posebno brojne lepezaste plosnate sjekire, od
kojih dosada nije pronaen niti jedan kalup. Najranije lepezaste sjekire su bile lijevane u dvodijelnim kalupima,
i vjerojatno su bile orue, dok su mlae lijevane u jednodijelnim kalupima (jednostavnije) i vjerojatno su
preuzele funkciju ingota.

55
 Na prostoru klasine faze vuedolske kulture upotrebljavala se iskljuivo oksidna rudaa, dok se u
kasnoj fazi upotrebljavala i oksidna i po prvi put na tlu ex-Yu sulfidna rudaa (tetraedrit). Sulfidna rudaa nije
toliko bagata bakrom kao oksidan, pa su se razvijale nove tehnike da bi se bakar oslobodio neistoa. Upravo
nemo da se istisne sav nebakar dovela je do sluajnog stvaranja prvih legura i poboljanja kvalitete predmeta.
Metalurgija bakra u vuedolskoj kulturi nesumnjivo je potaknula dolaskom putujuih ljevaa izvan
Karpatske kotline, ali se uz njih ubrzo razvijaju i domai majstori. Kasni stupanj vuedolske kulture, u kojem je
dolo do njezine ekspanzije, nosi biljeg proizvodnje bakra domaih, lokalnih radionica. Vuedolska metalurgija
je razvila vlastite standarde, a poveana potreba za metalom rezultirala je zauzimanjem gotovo svih podruja
bogatih bakrom: zap. Srbija, BiH, sj. Albanija, jadranska obala (ipak se nije proirila na Jadran!!), Slovenija,
Donja Austrija, preko eke i Transilvanije, pa do erdapa.
Stoarstvo i metalurgija uvjetovali su raslojavanje drutva to najbolje potkrepljuje nalaz iz Velikog
tumula u Maloj Grudi u Tivatskom polju. U kamenom su sanduku, uz kostur pokojnika, kao prilog ostavljene su
dvije posude kasne vuedolske kulture, a pronaeni su i nalazi bodea, bojne sjekire i pet karika za kosu. Svi su
predmeti izraeni od zlata ili elektrona. Ovo je primjer klasinog vladarskog groba, a zlatna sjekira
posvjedouje da je u vuedolskoj kulturi postojao kult bojne sjekire, koja je ovdje ujedno i statusni simbol.

56
18. Eneolitik na istonom Jadranu
-nalazita - Odmut IV-V/VI, Peina Vranjaj II-III, Gudnja IV-V, Nakovana, Vela pilja III-II, Grapeva pilja,
Lastva, tumul u Orahu, tumul u Ljubomiru, Hateljska peina III, Lazarua IIa-b, Guvnine I, Ravlia peina IIC-
IIIA, Zelena peina II, Varvara A1, Vlake-Otii, tumul u Ruminu Biteliu, karin samograd, Lastvine -
Bukovi...
-kasno je poelo istraivanje ovog prostora, 60-ih godina
-1962. godine. Paola Koroec - prvo sustavno definiranje, itav eneolit Jadrana definirala kao jednu kulturu
-godine 1976. Dimitrijevi izdvaja posebnu grupu keramike - kanelirana
-godine 1979. izdvaja se jo jedna vrsta keramike - Nakovanjska, prijelaz iz ranog (Protonakovanjska) u srednji
eneolit (Nakovanjska)
-Nika Petri je ovu kulturu obuhvatio pojmom Peljeka kultura
-Paola Koroec, Nika Petri, Stojan Dimitrijevi - PJZ
-obuhvaa podruje Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore
-prevladavaju peine i naselja na otvorenom
-periodizacija:
ime Batovi -I. stupanj (rani) - cetinska kultura
-II. stupanj (kasni) - jadranski tip ljubljanske kulture
Nika Petri: protopeljeka i peljeka kultura (po Gudnji i Nakovani; hvarsko - lisiika kultura -
crvena crusted boja i nova pojava - kanelirana keramika; Peljeka - rani eneolitik)
Stojan Dimitrijevi -I. faza (rani) - protonakovanska
-II. faza (srednji) - nakovanska kultura (kaneliranje i
bikonine posude - Vina I.)
-III. faza (kasni) - prodori kontinentalnog eneolitika i
stepski elementi - Lasinjska kultura prodire na Jadran (nije imao puno dokaza za to); Lasinja
utjee na Cetinsku kulturu (rano bronano doba); prodor stepskih elemenata - prodor schnur keramike;
kontinentalni eneolitik - Vinanski i kasnije Ljubljanski elemenati
Brunislav Marijanovi: -I. stupanj (rani eneolitik)
-II. stupanj (razvijeni eneolitik)
-ne razlikuje se puno od Dimitrijevia, koriste se istim nalazima
-kaneliranje vidi kao utjecaj iz BSK
jedina razlika ovih periodizacija je to drukije vide podrijetlo kaneliranja

-komparativna stratigrafija:
I. stupanj - Ravlia peina IIC, Lazarua I, Odmut IV, Vela pilja III, Lastvine -
Bukovi, Lastva
II. stupanj - Varvara A1, Ravlia peina IIIA, Lazarua IIa-b, Hateljska peina III, Guvnine I,
Zelena peina II, Odmut V/VI, Gudnja V, tumul u Orahu, tumul u Ljubomiru, Vlake - Otii,
Vela pilja II

-okolni prostor u ranom eneolitiku - kasna Butmirska jo uvijek postoji samo opada, utjecaji Lasinjske,
Badenske i Kostolake kulture
Vina ve oslabljena - zauzima je BSK
-Jadran (i Hercegovina) - kasni neolitik hvarsko-lisiike - gubi izriaj prije svega u ornamentici, tehnologija
ostaje ista i na sve to dolaze nove pojave - bikonine posude i kaneliranje
-taj spoj hvarsko-lisiike kulture i novih elemenata najbolje se vidi u Ravlia peina 2C!
2B je klasina hvarsko-lisiika
2C - gubi se slikani izriaj i urezivanje kao dominantno, javlja se bikonini recipijent, izvuen vrat i
kaneliranje. Jedan dio ostaje hvarsko-lisiiki (urezivanje) ali tipologija je nova i javljaju se kanelure, razvija se
na autohtonom supstratu uz utjecaj BSK
57
-u razvijenom eneolitiku - Ljubljanska, Vuedolska, stepski elementi i prodori kontinentalnog eneolitika - ali
nemogu se uzeti kao dominantni, mali je broj nalaza, samo su niz utjecaja
-Brunislav Marijanovi kao glavna 2 oblika posuda smatra -
1. loptasti recipijent, kratki vrat i prstenasto zadebljanje oboda - autohtoni elementi
2. oblik - zdjele s proirenim i koso zasjeenim obodom (uvuenim) - nisu autohtone, vezane za Gorodsk
Usatovo
Ova dva oblika ine preko 70% svih nalaza na istonom Jadranu (razvijeni eneolitik)

Sekundarni ukrasi su doli kroz niz utjecaja:

1) lijebljena keramika (Lasinja po Stojanu Dimitrijeviu - ali ta teorija ne postoji vie!), dolazi sa istoka, esta
je uz nalaze schnur keramike koja je znak seoba; najvie je ima na junom Jadranu
2) vrpasta keramika (schnur) - Indoeuropljani; Borislav ovi je dijeli na 2 vrste:
-pravi schnur (istona obala Jadrana i Hercegovina) i
wickel schnur - tehnika namotane niti (Makedonija)
-Gudnja, Lazarua...
3) Ljubljanska kultura - igosanje (trokuti!); ime Batovi i slini spominju Jadranski tip Ljubljanske kulture,
ali Brunislav Marijanovi to opovrgava jer nema puno lokaliteta i nije dominantna
-nazubljeni kotai = radl
-na lokalnoj proizvodnji imamo mjeanje stilova - dokaz da te populacije nisu morale doi na taj prostor nego
samo vre utjecaj
4) barbotin - utjecaj Vuedolske kulture - samo ta odlika Vuedolske kulture tako da je teko da je Vuedolska
boravila na tom prostoru - opet samo utjecaj
5) prva faza Cetinske kulture - Brunislav Marijanovi je stavlja u razvijeni eneolitik - to je samo jedna od
komponenti koja odlikuje razvijeni eneolitika Jadrana - veina posuda je neukraena - glavni su mreasti motivi

-ovih 5 komponenti se mijea na lokalnim posudama

-nijedan utjecaj nije dovoljno jak da bi se izdvojila kultura
-svo ovo mijeanje e rezultirati Cetinskom kulturom (rano bronano doba)

58
 Brunislav Marijanovi: "Prilozi za prapovijest u zaleu Jadranske obale"
GUVNINE
faza I = RAZVIJENI ENEOLITIK,
~posude manjih dimenzija sa izrazito loptastim donjim dijelom i cilindinim vratom + prstenasto zadebljalim
obodom (to je odlika razvijenog eneolitika)
~u gospodarstvu prepvladava stoarstvo nomadskog tipa.
Relativno kronoloka pozicija ove faze je usporeena sa : LAZARUOM II, HATELJSKOM PEINOM IIIA,
ODNUTOM V/VI, GUDNJOM VI

faza II =SREDNJE BRONANO DOBA,

~lonci, zdjele i pehari - preovladavaju zaobljene forme nad bikoninim, jajasti lonci sa neprofiliranim obodom
~ u gospodarstvu preovladava zemljoradnja.
Relativnokronoloka pozicija se poklapa sa fazom GAGRICE - HATELJI posuke kulture.

HATELJSKA PEINA
faza I = STARIJI NEOLITIK = IMPRESSO KULTURA
~kojeg karakterizira MONOKROMNA I IMPRESSO KERAMIKA
a) prevladavaju lonci (najjednostavniji konini, jajasti i ei zatvoreni loptasti) zdjele (konine i zatvorene), lonii i
pehari
b) posude manjih dimenzija - preovladavaju zaobljene forme, duboke zdjele u zatvorenoj varijanti.
Relativnokronoloka pozicija ove faze spada na prijelaz iz ZRELE U KASNU FAZU IMPRESSO KULTURE, a
gornja granica odreuje poetak DANILSKE KULTURE.

faza II =MLAI NEOLITIK = HVARSKO - LISIIKA KULTURA

1. gruba keramika - konini i bokati lonci + posude manjih dimenzija poluloptastih i loptastih oblika
2. fina keramika - preovladavaju zdjele loptastih i poluloptastih formi, dok ormanentika ima obiljeja hvarsko -
lisiike kulture.
Relativnokronoloka pozicija ovu fazu datira najdalje u KRAJ KLASINE HVARSKO - LISIIKE KULTURE.

faza III = RAZVIJENI ENEOLITIK,

~ najbrojnije su posude sa cilindrinim neto suenim vratom i dojnjim dijelom jajastog do loptastog oblika +
konine i poluloptaste posude.
~ ukrasni sustav pripada RANOJ FAZI CETINSKE KULTURE - za posude manjih dimenzija sa loptastim
recipijentom i viim cilindrinim vratom + obiljeja LJUBLJANSKE KULTURE ~ JADRANSKI TIP
LJUBLJANSKE KULTURE - vezan za konine i poluloptaste zdjele.
Relativnokronoloka pozicija ove faze podudara se sa : RAVLIA PEINE IIIA/ GUVNINE I/ LAZARUA II/
VELIKAGRADINA U VARVARI I/ I FAZI I CETINSKE KULTURE.

faza IV = TIP POSUKE KULTURE

faza IV a = RANO BRONANO DOBA,
~ preovladava gruba keramika - posude manjih dimenzija, sa eneolitikom tradicijom - duboki jajasti lonci, blago
zaobljena gtrbuha + bokati lonci naglaenog oboda sa kratkim konkavnim vratom + bikonini lonci + zdjele
poluloptase I bokati.
Relativnokronoloka pozicija ovu fazu stavlja u fazu SOVII posuke kulture, te PRELAZU PREMA NEAJNO -
SOVII .

faza IV b = SREDNJE BRONANO DOBA,

~preovladavaju lonci ( krukastog oblika sa visokim suenim vratom, jajastog oblika + bokati ), zdjele - zaobljene
poluloptaste ili loptaste forme + alice i pehari.
Relativnokronoloka pozicija ove faze se poklapa sa fazom GAGRICE - HATELJI POSUKE KULTURE.

59
LAZARUA
faza I = PRELAZ IZ KASNOG NEOLITA U RANI ENEOLIT,
~gruba keramika, posude veih dimenzija - duboki lonci sa dubokim prstenastim vratom
~fina keramika, gotovo iskljuivo samo zdjele ( duboke, poluloptaste + bikonine sa uvuenim I polukruno
zadebljalim obodom.
~ova keramika nosi karakteristike neolitike tehnologije = to znai tipoloke podudarnosti sa keramikom hvarsko
- lisiike kulture.
Relativnokronoloka pozicija Lazaruu I ja na prelazu faza IIB/IIC RAVLIA PEINE, TO ODREUJE
NJEN POLOAJ UNUTAR KASNOG NEOLITIKA I RANOG ENEOLITIKA.
faza II a-b
~ neornamentalna keramika - posude sa zaobljenim recipijentom I visokim vratom+ barbotin keramika
~ornamentalna keramika - posude sa izrazito zaobljenim vie-manje loptastim recipientom + duboke konine
zdjele blagozaobljenih stjenki + zatvorene loptaste + polulpotaste sa uvuenim I profiliranim obodom.
Ova faza se uspoteuje sa RAVLIA PEINOM IIIA/ VARVAROM A1/ HATELJSKOM PEINOM III/
ODMUTOM V/VI I GUVNINE II.

60
19. Indoeuropljani
-hetitski - najstariji indoeuropski jezik
-indoeuropska jezina zajednica je prema broju govornika najvea svjetska jezina porodica kojoj pripada
veina jezika Europe, obje Amerike, june i zapadne Azije. Ima oko 450 jezika i dijalekata kojima govori 3
milijarde ljudi. Vie od 100 milijuna ljudi govori bengalski, engleski, francuski, hindi, njemaki, perzijski,
portugalski i panjolski

-Joseph Justus Scaliger - podijelio jezike na 4 glavne skupine prema rije Bog
1. romanska (Deus, Dio, Dieu...)
2. germanska (Gott, God...)
3. grka (Theos)
4. slavenska (Bog, Bg, Bh...)

-Sir William Jones (osniva Royal Asiatic Society) - 1786. g. izloio je svoju raspravu o indijskoj kulturi, te
upozorio na slinost sanskrta i grkog jezika te latinskog, gotskog, keltskog i staroperzijskog - pretpostavio je
zajedniki izvor
-sanskrt = sam - "zajedno", krta - "napravljeno" = sastavljeno, sastavljeni jezik
-jezik Veda - najstarije indijske knjievnosti; nastao u 12. st. pr. Kr.; imao je ulogu u hinduizmu; to je klasini
jezik Brahmana, a sistematiziran je u 4.st.pr.Kr.

-Filip Vezdin (1748. - 1806.g.) - iz reda bosonogih karmeliana, 13 godina boravio u Indiji (pionir europske
indologije), 1790. g. napisao je prvu sanskrt gramatiku, a 1798. prvu studiju o srodnosti Jonesovih jezika,
kojima je dodao jo avetistiki, germanski i druge jezike, te primjere paradigmi i leksika
Grammatica Samscrdamica
-dobio potansku marku u Austriji
-u Velletri dobio poasnu plou
-memorijalna ploa u muzeju u Tivandru u Kenoli, Indija

-August Schlegel i Friedrich von Shlegel - stvaraju ozraje i uvjete za usporedbu jezika

-Rasmus Christian Rask - danski komparativni lingvist prvi je 1818.g. ukazao na glasovne promjene i
gramatike usporedbe meu jezicima

-Thomas Young - 1813.g. skovao termin indoeuropski - pokuaj lingvistike srodnosti usporedbom prijevoda
oenaa

-Franc Boop - u dijelu O konjugacijskom sustavu sanskrta u usporedbi sa grkim latinskim, perzijskim i
germanskim pretpostavio je postojanje zajednikog prajezika smatrajui sanskrt najbliim. Postaje utemeljitelj
poredbene lingvistike.

61
a) difuzionistike teorije:
Indoeuropljani postoje na jednom prostoru - pradomovini kao jedinstven pranarod i govore indoeuropskim
prajezikom. Iz pradomovine (iranska visoravan, euroazijske stepe, sredinja i sjeverna Europa) rasuli su se po
svijetu nositelji pojedinih indoeuropskih jezika koji su ve ranije bili formirani

b) stadijalne teorije:
Indoeuropski jezici razvili su se postupno, stadijalno, formiranjem na irim prostranstvima u vezi s promjenama
u drutvenim i ekonomskim strukturama ali bez dublje unutarnje veze i kontakata raznih ljudskih zajednica

-August Schleicher - rekonstruirao indoeuropski prajezik (1861.). Osniva je rodoslovnog stabla prema kojem
se svi jezici granaju iz 1 izvora, a ukljuio je i darvinistiku teoriju i divergenciju
*Indoeuropljani, str 22 - indoeuropsko jezino stablo A. Schleihera
-duljina grana pokazuje vrijeme tijekom kojeg su temeljnice ostale blisko povezane
-udaljenost grana pokazuje stupanj srodnosti

-Johanes Schmidt i Hugo Schuchrdt upotpunjuju teriju rodoslovnog stabla koja je vremenski orijentirana
svojom valnom teorijom. Ona prikazuje prostorno irenje promjena
*Indoeuropljani, str 23 - model valova J. Schmidta

-danas se najee primjenjuje teorija o indoeuropskom jezinom stablu u kojem postoji osnovna podjela na 2
skupine jezika:
satemski jezici nazivi utemeljeni na
centumski jezici izrazu za broj 100

-Satemska jezina skupina je nazvana prema avetskom izrazu za broj 100, obuhvaa jezike koji imaju istu
osnovu
-baltoslavenska grana (hrvatski, rusi, poljski, eki, bugarski slovenski...)
-indoiranska grana (indijski, hindski, partski, skitski, iranski, romski...)
-armenski jezik (posvjedoen od 5.st. - Biblija prevedena)
-albanski jezik
-Centumska jezina skupina je nazvana prema latinskom izrazu za broj 100
-keltska grana (velki, kotski, bretonski, keltski (najstariji, 6.st.pr.Kr.))
-anatolska grana (hetitski, luvijski, letski, likijski, lidijski - od 18.st.pr.Kr)
-italska grana (francuski, panjolki, katalonski, istroromanski, dalmatinski...)
-germanska grana (vedski, norveki, gotski, njemaki, nizozemski, engleski...)
-grki jezik (14.st.pr.Kr. - Linear B)

-vremenski odnosi koji postoje meu jezicima s obzirom na vrijeme kada su posvjedoeni
-ne moe se uoiti toan poetak nekog jezika, tj. kada je nastao, nego se samo moe govoriti o vremenu kada
se nalaze u pisanim izvorima

drugo tisuljee BC prvo tisuljee

-anatolski -germanski
-indoiranski -armenski
-grki -toharski
-baltiki
prvo tisuljee BC -slavenski
-italski -albanski
-keltski
-sanskrt
62
Teorija o paleolitikom kontinuitetu
-problematiku nastajanja indoeuropskih jezika promatra u kontinuitetu od paleolitika
-nju zastupaju uglavnom talijanski lingvisti Mario Alinei, Gabriele Costa, Cicero Poghire; njemaki i belgijski
prapovjesniari (arheolozi) Aleksander Hansel i Marcel Otte
-sugeriraju da su indoeurpski jezici nastali u Europi i da ih se moe pratiti od paleolitika
-obrazloenje: polazi od konstatacije da postoji koincidencija izmeu pojave Indoeuropljana i prvih regionalnih
naselja Homo sapiensa u srednjem i gornjem paleolitiku
-srodnost u nazivima za neke vrste drvea, npr. hrast, bukva - polazei od ove slinosti izvodi se zakljuak da su
indoeuropski jezici nastali na onim podrujima za koja je izvorno vezana neka od tih vrsta drvea
-nijedna od ovih vrsta nije postjala u paleolitiku!!

Teorija kontinuiteta
-iskljuuje pleistocen i obuhvaa holocen
-sugerira da su govornici indoeuropskih jezika, kao nositelji razliitih mezolitikih i neolitikih kultura, doli u
Europu krajem ledenog doba kao ve formirani etniciteti:
-Kelti, Germani, Italici, Slaveni - zauzeli podruja koja im se kasnije tradicionalno pripisuju
-nastoji sintetizirati lingvistike i arheogenetike studije Briana Sykesa koji na temelju DNA analiza i
podudarnosti ukazuje da 80% genetikog materijala ima paleolitiku osnovu

Teorija o anatolskom podrijetlu

-zastupa Colin
-sugerira podudarnost izmeu brzine irenja i pravca irenja Indoeuropljana s pravcima i brzinom irenja i
neolitikog paketa (proces neolitizacije)
-sukladno tome, svi neolitiki stanovnici u Europi sluili su se indeuropskim govorima, iako nema niti jednog
natpisa
-Renfrew kao dodatak ovoj interpretaciji uzima Kurgan migraciju koja je imala zavrnu ulogu u rasporedu
indoeuropskih zajednica i jezika
-prema ovoj teoriji irenje Indoeuropljana zapoinje s Pred-Proto-Indoeuropljanima koji su se oko 6500.g.pr.Kr.
poeli iriti iz Anatolije formirajui Arhajske Indoeuropljane koji su oko 5000.g.pr.Kr. prouzroili formiranje
Indoeuropljana u smislu u kojem se poznaju kasnije
-proces i brzinu irenja prema Renfrew-u mogue je pratiti kroz:
-oko 6500.g.pr.Kr. su Pred-Proto-Indoeuropljani postojali na podruju Anatolije
-razdvajaju se na Anatolce i Arhajske Proto-Indoeuropljane
-jezik se u Europi iri u okviru inicijalnog irenja neolitika u cijelosti
-zauzimaju Balkan (Starevaka, Koros, Cris kultura), Podunavlje (kultura linearno-trakaste
keramike), moda i podruje Buga i Dnjestra (istoni kompleks linearno-trakaste keramike)
-oko 5000.g.pr.Kr. Arhajski Proto Indoeuropljani se dijele na:
sjeverozapadnoeuropske (Italici, Kelti, Germani) u Podunavlju
balkanske - odgovaraju starim europskim kulturama prema Mariji Gimbutas
rane stepske proto-indoeuropske zajednice (Tocharian)
-poslije 3000.g.pr.Kr. iz balkanskih Proto-Indoeurpljana razvija se grka, armenska, albanska,
indoiranska i baltoslavenska grana
-govornici proto-grkog nisu locirani na mjestu na kojem su prvi put prepoznati preko lineara B -
sputaju se na taj prostor oko 3000.g.pr.Kr. to koincidira s poetkom egejske civilizacije bronanog doba
-proto-indo-iranski govornici se pomiu sjeveroistonije u stepsko podruje

63
-Renfrew - "Archaeology and language" - smjeta Indoeuropljane u Anatoliju odakle kreu prema jugoistoku
Europe
-oko 5000.g.pr.Kr. dospjeli na JI Europe, a zatim se ire u nekoliko valova prema krajnjim granicama zapadne
Europe, tj. prema stepskom podruju
-potporu svojoj tezi Renfrew nalazi u C14 mjerenjima - sugeriraju da stvarno postoji odreena dinamika u
irenju neolitikih paketa, tj. u procesu neolitizacije
-neolitike zajednice govore i sporazumijevaju se, ali struktura tih govora je potpuno nepoznata
-ova teza nema potporu u arheolokoj grai koja se moe pripisati Indoeuropljanima
.
.
.

Teza o Armenskoj Proto-indoeuropskoj pradomovini

-utemeljena na glotikoj teoriji, koju zastupaju Tamaz Gamquerlidze i Vyacheslaw V. Ivanov
-sugerira da su se proto-indoeuropski jezici govorili tijekom 3. tisuljea na Armenskom gorju
-u ovaj model je ukljuen samo indo-hetitski jezik, bez drugih anatolskih jezika za koje se zna da su najraniji
prepoznati i potvreni jezici
-ove druge jezike, npr. grki, armenski, arijski, prema njima je mogue datirati tek poslije 3000. godine. To
potvruju arheoloki izvori, prije svega linear B ploice
-Ivanov i Gamquerlidze promatraju stvaranje indoeuropskog jezika kroz postojanje jednog, najranijeg supstrata
kojeg dijele na A i B granu
-iz te jezgre se po njima najprije izdvaja hetitski jezik, a njegov razvoj traje, od poetka do nestajanja, potpuno
neovisno o drugim jezicima
-iz A i B grupe odvajaju se druge, npr. toharsko-italski jezici koja se opet razdvaja na italsko-keltski i toharski
-toharski nastavlja samostalan razvoj gotovo do danas, a italo-keltska grana se razdvaja na italske i keltske
-iz B grane se prvo izdvajaju balto-slavensko-germanski i arijsko-grko-armenski:
balto-slavensko-germanski balto-slavenski
germanski
arijsko-grko-armenski grki
armenski
arijski (iranski)
-jedna grana govornika ide prema indo-iranskom podruju, druga ide sjevernim dijelom Europskog kontinenta
prema njegovim zapadnim granicama

Teza o balkanskom ili srednjoeuropsko - balkanskom podrijetlu

-nositelj Igor akonov
-smjeta Indoeuropljane na prostor Balkana i malo prema srednjoj Europi
-iz ovog podruja se odvija proces irenja Indoeuropljana, ponajprije u JI pravcu prema prostoru govornika
anatolskih jezika I. stupanj
II. stupanj - Indoeuropljani idu prema toharijancima (Turkestan) na istoku i prema zapadnom Balkanu,
Sredozemlju i zapadnoj Europi
III. stupanj - germani odlaze na sjever, grci na jug
-balto-slaveni prema sjeveru Europe, govornici indo-iranskih jezika na indo- iranski prostor
-toharski jezik otkriven je tek poetkom prolog stoljea - zadnji otkriveni indoeuropski jezik, vezan uz kineski
Turkestan
-kod spomenika toharskog jezika radi se uglavnom o pisanim izvorima, tj. prijevodima budistikih spisa na
toharski A i toharski B
-govornika toharskih govora danas uglavnom nema
-govorili su se u II. tisuljeu
64
Teorija o stepskom podrijetlu Indoeuropljana
-nije iskljuivo lingvistika; utemeljila ju je Marija Gimbutas (podrijetlom litavka)
-s jedne strane se oslanja na lingvistiku grau, ali je kombinira s arheolokom graom(Kurgan kultura)
-nositelje ove kulture Marija Gimbutas izjednaava s najvanijim nositeljima indoeuropske kulture
-ovaj naziv je zapravo rije preuzeta iz ruskog, a kojom se oznaavaju grobni humci
-sve pojave koje se u arheolokom i lingvistikom smislu mogu povezati s kurganima definiraju jedinstvenu
kurgan kulturu (kurgan kultura = jamna kultura)
-Gimbutas nositelje kurgan kulture izjednaava s proto-indoeuropskim etnicitetom koji je svojim podrijetlom
vezan za prostor okocrnomorskih stepa i JI Europe od V. do III. tis.
-disperzija kurgana i s njima povezanih kulturolokih pojava indicira i irenje Indoeuropljana u Europu
-ideja da su nositelji kurgan kulture izvor svih indoeuropskih migracija i samog procesa indoeuropeizacije
kasnije je modificirana u kronolokom smislu
-rani nositelji proto-indoeuropskih korijena se ne izjednaavaju s nositeljima kurgan kulture, nego s nositeljima
ranije kulture Srednji stog
-nositelji kurgan kulture pripadaju kasnijem vremenu kada je najvaniji dio procesa indoeuropeizacije ve
zavrio - rano bronano doba
-James Mallory - daje varijaciju teze Marije Gimbutas
-sputa ProtoIndoeuropljane junije na prostor izmeu Crnog mora i Kaspijskog j.
-neto drukije definira i pravce kretanja:
1. prema Turkestanu (indo-iranski prostor)
2. anatolski (hetitski) prostor
3. istonoeuropski prostor
4. zapadnoeuropski prostor
5. baltiki (sjevernoeuropski) prostor

Arheoloko - lingvistiki pristup

-polazi od pretpostavke da formiranje indoeuropskih zajednica nije proces razdvajanja ve formiranih grupa
nego obrnut proces - proces povezivanja i integracije prvotno posve razdvojenih grupa
-Indoeuropljani postoje, ali nikad nisu govorili jedinstvenim jezikom. Ipak su se na nekom prostoru, zbog vrlo
bliske komunikacije, razvili srodni govori. Govori su razvili niz zajednikih elemenata (rijei koje imaju isti
korijen i podudarno znaenje), a unato odreenim dijalektikim razlikama, bilo je mogue sporazumijevanje
-kada su govornici ovih govora sa svog prvotnog podruja krenuli na druga podruja, prenijeli su i dio
zajednikih jezinih osnova. Kada su se jezici razdvojili, svaka grana je nastavila svoj samostalni razvoj u posve
drukijem okruenju, u procesu simbioze s autohtonim stanovnitvom, ovisno o prostornoj udaljenosti, dolazi
do manjih ili veih razlika u kasnijim govorima
-svi promatraju Indoeuropljane kao u poetku homogenu cjelinu, a kasnije se razdvajaju i tako dolazi do
slinosti koje se danas prepoznaju po vokabularu, strukturi, ...
-arheoloko - lingvistiki pristup je neto drukiji, polazi od toga da na jednom prostoru postoji niz zajednica
koje su meusobno razliite po svom postanku i imaju svoje govore. Prisiljene su meusobno komunicirati i
zato se javlja potreba da se formira neto zajedniko u razliitostima njihova govora. Potreba komunikacije
namee potrebu stvaranja odreenog fundusa rijei koje su bitne za sporazumijevanje (brojevi, nazivi za
rodbinske veze, ivotinje, alate...). to su udaljenosti vee i stupanj razliitosti je vei. to su povijesne
okolnosti daljnjeg razvoja ovih jezika razliitije, vea je razlika u posljedicama razvoja koje se iskazuju u njemu
- smisao indoeuropeizacije shvaene na ovaj nain!

-sve teorije se mogu staviti u skupine, ovisno o prostoru za kojeg veu Indoeuropljane:
teze koje vezuju Indoeuropljane za baltiko pontski prostor
teze koje vezuju Indoeuropljane za Anatoliju
-vezivanje za odreeni prostor se odraava i u kasnijem interpretiranju procesa indoeuropeizacije
65
19. 1. Openito o Indoeuropljanima

-radi se o brojnim zajednicama koje ive na odreenom podruju, bave se slinim oblicima privreivanja, a
zbog toga su vrlo mobilni. Zbog mobilnosti esto dolaze u meusobne kontakte koji znae i meusobno
sporazumijevanje - uvjetovano prije svega potrebom za odravanjem ekonomskih, a onda i drugih drutvenih
odnosa. Ove potrebe nameu formiranje odreenog fundusa zajednikih jezinih osnova iz kojih se razvija
jezgra indoeuropskih jezika. irenjem na nove prostore prenose sa sobom zajednike elemente koji su dalje
imali svoj poseban, izdvojen razvoj - u isto vrijeme dolazi do razliitih oblika simbioza s autohtonim
zajednicama koje takoer imaju svoje govore. Zajednike jezine osnove se razlikuju u onoj mjeri u kojoj su
daljnji kontakti izmeu govornika protoindoeuropskih jezika u novim ivotnim prostorima smanjeni.
-formiranje zajednikih jezinih osnova i kontakti meu zajednicama odvijaju se na nepreglednim ravnicama za
koje se koriste razliiti nazivi; gotovo iskljuivo zaravnjene - stepe
-podruje junoruskih stepa, sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog jezera, a na istoku zavrava na kineskom
Turkestanu, na zapadu dopire do ogranaka Karpata
-zajednice na ovom prostoru bave se iskljuivo uzgojem stoke sitnoga i krupnoga zuba - ovaj oblik
privreivanja ne mijenja se od neolitika do danas
-krajem 4. i poetkom 3. tisuljea pr. Kr. dogodili su se velike klimatske promjene - sue pa su nomadi morali
potraiti novu ispau za stada te su krenuli prema zapadu
-prvi val je zahvatio Podunavlje i Balkan. Ovaj uspjean val potaknuo druge seobe tj. niz sukcesivnih selidbi na
prijelazu iz 3. u 2. tisuljee (lanana pomicanja, zadnje selidbe su bile indoeuropske)
-zajednice ovakve privrede nisu trajno vezane uz neki prostor pa najmanje ima nalazita naseobinskog karaktera
-90% nalazita pripada onima sepulkralnog karaktera.
...
-intenzivno kretanje, stoarstvo nomadskog tipa, zajednice raznorodne po genetskim osnovama (ne mogu biti
srodne na ovako velikom prostoru) - neprekidno dovodi do meusobnog kontaktiranja u kojem nema sukoba -
postoji potreba za kontaktiranjem koje je prije svega odreeno potrebom razmjene dobara
-razmjena dobara podrazumijeva imenovanje istih dobara istim imenom pa dolazi do jezinog izjednaavanja
-uz ovu ekonomsku, javlja se i potreba bitna za bioloko preivljavanje i odravanje svake od ovih zajednica -
definirana genetskim razlozima. Sline potrebe u svim malobrojnim zajednicama koje brzo iscrpljuju
mogunost branih veza. Zajednice se moraju meusobno mijeati to dovodi do vrih biolokih veza izmeu
razliitih zajednica. Slinosti u nazivima za rodbinske veze
-razmjena dobara podrazumijeva i sline nazive za brojeve
-slini nazivi za divlje ivotinje - ne trguje se samo sa stokom, nego i drugim ivotinjama

-prevladavanje velikih prostornih distanci trai:

1. iskljuivanje izgradnje vrstih nastambi, ali ipak dovoljno kvalitetnog i sigurnog zaklona u otrim
klimatskim prilikama
2. prikladna sredstva za prijenos dobara - i danas ive gotovo nepromijenjeno u odnosu na nain ivota
karakteristian za rane Indoeuropljane
-izmeu nastambi suvremenih i ranih Indoeuropljana nema nikakve razlike
-nastambe moraju biti lako sklopive i rasklopive. Imaju lagan kostur formiran od krunog okvira, u sreditu
nosivi stup koji nosi krovni dio konstrukcije, a preko cijelog kostura se stavljaju koe. Ovakve nastambe su
lagane za rukovanje i ne iziskuju velik prostor
-zajednica se premijeta onom dinamikom koju namee stado i iscrpljivanje panjaka
-ivot se kod Indoeuropljana odvija u neprekidnom kretanju to neizbjeno dovodi do meusobnog susretanja, a
to onda postavlja potrebe za komunikacijom

66
-osnovni zahtjev u kretanju je mogunost transporta pa se zato u ovom periodu, kod ovih zajednica po prvi put
javlja revolucionarno tehniko otkrie - kolo
-uvjetovano je potrebom za neprekidnim kretanjem i prenoenjem dobara,
ukljuujui i sitnu djecu
-otkrie kola je jedno od najvanijih otkria u ljudskoj povijesti openito
-model kola iz badenske nekropole Budakalacz (sl. ), ovakvi glineni modeli su
temelj za rekonstrukciju kola
-model iz Szigetzenmartona
-nalaz iz Stare gmajne pri Vrdu (Slovenija)

-modeli indoeuropskih kola u grobovima jamne kulture redoviti

-Jaman kultura je jedinstvena, ima 2 razvojna stupnja:
1. stariji stupanj - jamna
2. mlai stupanj, sloeniji oblik grobova - katakombna

-jezini aspekti Indoeuropljana se ne mogu zaobii, ali lingvistika ne moe sama rijeiti esencijalni problem
kronologije i mehanizma irenja indoeuropske kulture; to moe samo arheologija

-dugaki noevi od tesanog kremena - karakteristino je to se radi o tehnici tesanja i to se prvi put
radi o iznimno dugim primjercima noeva koji doseu i preko 20 cm duine. Zastupljeni su prije svega
u nekropolama, tj. grobovima koji se mogu pripisati Indoeuropljanima - na podruju sjeverno od Crnog
mora i Kaspijskog jezera, a njihova distribucija na zapad je pouzdani pokazatelj pravca irenja sa tog
podruja
-Decea Muresului - nekropola sa podruja Transilvanije, Bodrogkeresztur kultura; najstariji poznati
primjer irenja Indoeuropljana prema zapadu.
-istraivana 1912.g.- 15 grobova- dugo je bila totalno nejasna i nedefinirana -pokojnici u
dugakim grobovima pokapani sukcesivno, na leima sa savijenim nogama prema prsima s
karakteristinim prilozima, npr. kremeni noevi, vrlo malo keramike (gruba)
-neobian obiaj prilaganja ogrlica s perlicama od vapnenca ili kosti koje nisu oko vrata nego su
stavljene oko bokova
-karakteristino zatrpavanje pokojnika crvenom zemljom koja je posebno donesena s drugog mjesta -
zamjena za indoeuropski obiaj posipanja pokojnika okerom - postoji interpretacija da simbolizira krv, tj. sam
ivot
-uklapa se u tzv. nekropole Mariupoljskog tipa
-ova nekropola je dugo bila smatrana Bodrogkeresztur kulturom to nije tono

-u ovoj nekropoli, ali i na drugim mjestima su osim kremenih noeva, u mukim grobovima
prilagani i buzdovani 4-lisnog oblika od kamena
-kremeni noevi nalaze se i u drugim nekropolama Bodrogkeresztur kulture, ali i u ostavama
-vrlo skromi prilozi u obliku keramikih posuda koje su vrlo jednostavne i grube, bez ukrasa -
jedna od karakteristika ranih Indoeuropljana
-za Indoeuropljane su gemeralno karakteristine "posude vreastog tipa" sa zailjenim
donjim dijelom
-bradaviasta ispupenja, tehnike utiskivanja nokta ili prsta
-posude s ralanjenom noicom ili noicom u obliku kria - nisu ranije poznate
(ukraavanje urezivanjem, stvara se motiv friza s ribljom kosti)
-glina + izmrvljeni puevi = gruba keramika
-lijebljenje - vaan za jadranski eneolitik
67
-pred kraj eneolitika = metopski raspored motiva na posudama
-schnur keramika se na prostoru sjeverno od Crnog mora i Kaspijskog jezera nalazi ve u srednjem eneolitiku a
karakteristina je za razvijeni i kasni eneolitik

-este su bogate ogrlice od kotanih ili vapnenakih perlica ili duguljaste cjevice od upljih kostiju - lijebljene
pa asociraju na vei broj perlica - grobni inventar

-ukrasne kotane igle - glava razliitih oblika; mogu biti ukraene sloenije nego keramika

-pokopi - jednostavne grobnice, relativno duboke - grobna jama prekrivena ili daskama ili s vie amorfnih
kamenih ploa - posebno Gorodsk-Usatovo i njezina inaica Horodistea - Foltesti
-veliki humci, tj. tumuli - izvorno su Indoeuropski (kurgan); pokopi jednostruki ili viestruki
-karakteristino pokapanje na lea sa savijenim nogama
-oko humka esto vijenac od suhozida
-jamna kultura - pokop u dubokoj jami preko koje je nasut jednostavni zemljani nasip. U katakombnoj fazi -
jame kompliciranije - u obliku slova L, zatvorene s veim kamenim blokom, a onda nasut zemljani humak.
Gotovo uvijek unutra pronaeni primjeri indoeuropskih kola

68
-Kupres
-kod Kupresa Sacer Kampus (sveto polje - Alojz Benac ga nazvao) sa 50-ak tumula
-Benac 80-ih godina iskopavao 5 tumula od koja su 4 bila kenotafa
-5. tumul - prirodni uvjeti konzervacije (Kupreko polje ima puno eljeza) su
sauvali itavu konstrukciju i znatan dio pokojnika
-u cjelosti sauvan sanduk, koveg - dno bilo presvueno koom nekog sisavca
-zgreni poloaj; umotan u neku vunenu tkaninu
-sauvani dijelovi miia, organa, crvenkasta brada, kosa i obrve
-pronaeno nekoliko ulomaka keramike, nije bilo priloga
-koveg uvren sa 4 klina i povezani s 2 oprene gredice - 1 je bila obina a druga od
skije sa saonica
-prekriveno busenima trave okrenutim naopako - moglo se utvrditi o kojim je
biljkama tono rije
-kosti neobine - tirkizne i savitljive kao guma - eljezo iz tla izvuklo sav kalcij iz
kostiju
-od pokojnika nije ostalo nita, zavrio na Medicinskom fakultetu, ne zna se njegova
sudbina
-fizionomija tipina Indoeuropska - poetak bronanog doba (bronca A2) - zadnji val
Indoeuropske seobe (ukupno su 3 vala indoeuropeizacije)

-1. nadgrobne stele - Ukrajina, Transilvanija, Rumunjska...

-Gorodsk - Usatovo (prije svega Ukrajina) - pokapanje u ravnim grobovima i u tumulima - nii - oko 15ak m u
promjeru, 1 - 1,5m visine. Na tim tumulima nalazimo kamene ploe koje su dijelom stilizirane u ljudsko oblije,
glava nije neto posebno ukraena, jednostavno pravokutno tijelo ali naglaene antropomorfne znaajke - sjekira
zataknuta za pojas, prikazi ivotinja
-stele su rasprostranjene na velikom podruju, najvei broj je koncentriran na crnomorsko - kaspijskom
stepskom prostoru, a njihovo pojavljivanje prema zapadu, npr. Bala Hamangia, Dobrua, Ezero, Trakija, jasno
pokazuju pravac kretanja zajednica
-Bala Hamangia -jedan od najreprezentativnijih primjera
-ruke urezane u plitkom reljefu, neto oblija lica i naglaene spolne oznake

-Indoeuropljani donose nove pojave kao to je pokapanje ivotinja

-nekropola Osentivan, Ile...
-u Vuedolskoj i Badenskoj kulturi
-Retz-Gajary

-prikazi glave konja - simbol statusa - ezlo - Fedelseni, Sudorovo, Ariust, Casimcea, Salcuta, Reovo, Suvodol,
Terekli-Mekteb...
-prikaz zlatnog bika - simbol muke snage, plodnosti su nerazmjerno veliki rogovi
-zlatni prikaz bika iz Varne - statusno obiljeje
-u prapovijesnim zajednicama duhovna i svjetovna vlast je u istoj osobi, vrhovni "vladar" zajednice je i vrhovni
sveenik
-konj je u ovom razdoblju prvi put koriten kao domaa ivotinja, poznat je i od prije - meso, koa, kobilje
mlijeko
-nisu koriteni kao zaprene ivotinje jer su bili mali, visoki prosjeno 130 cm
-pitanje je jesu li se konji koristili kao jahae ivotinje - u Novodanilovki i Donjoj Mihaljevki pronaen tip
predmeta od roine koji su mogli sluiti kao dijelovi vala
-168 cm - prosjena visina Indoeuropljana
-Latvija - kotani primjer konjske glave
69
-Naquane Rock (Valcamonica) - dijelom Italija, vicarska i Austrija - crtei konja na stijenama - kasni
eneolitik, rano bronano doba
-Bangolo (Valcamonica) - scene stvarnog ivota (bronano doba) - prikaz koritenja volova kao
zaprenih ivotinja u poljodjelskoj djelatnosti; sjekire Baniabic tipa, s 1 otricom i usadnikom za
drku - Indoeuropljani; bodei tipa Remedello - slini triangularnim bodeima (sl. ); simbolika
solarnog aspekta

-Backa Bohustern (Jutland) - prikaz ivotinja, kola

-Kamennaja Mogila - Mihajlovka kultura (Azovsko more) - 2. pol. IV. tisuljea - prikaz konja i jahaa; 2. crte
- oprema za uprezanje volova u kola - drvena konstrukcija - jaram

-bode na palici - nije sjekira ali slui kao sjekira, karakteristian za ona podruja na kojima nema tzv. bojnih
sjekira
-izgleda kao triangularni bode, jedino mu je gornji dio koji slui za privrivanje drke neto asimetriniji
-karakteristian za rano bronano doba

19. 2. Eneolitike Indoeuropske kulture

-neolitike kulture zapadnog Crnomorja:

Bugo-Dnjestrovska i Dnjepro-Donjecka kultura
(Bug i Dnjestar) (Dnjepar i Donec)

-iz ovih kultura e se kasnije izdefinirati:

kultura Srednji Stog - pripadaju joj nekropole mariupoljskog tipa i nalazi nekropole Decea Muresului
kultura Novodanilovka
Donja Mihajlovka - Kemi Oba
kultura Samara
kultura Hvalinsk
Jamna kultura
druge kulturoloke pojave proirene prema umsko-stepskom podruju, sjevernije od okocrnomorskog i
kaspijskog prostora

-poetak kretanja prema zapadu pada u vrijeme kada na prostoru Moldavije, istonog i sredinjeg Balkana i
peripanonskom prostoru imam ve formirane enelitike kulture koje su izrasle na kasno neolitikim osnovama,
pa tim i autohtone u svojoj genezi

Indoeuropljani se prema zapadu kreu u 3 osnovna pravca:

sa okocrnomorskog podruja u Podunavlje, a du Podunavlja prema sredinjoj i zapadnoj Europi
iz podunavskog dijela se odvaja krak prea junoj Europi koji je izmeu ostalog doveo Grke na podruje
dananje Grke, te ostale kasnije povijesne etnicitete, npr. Iliri Traani, Daani...
preko umsko-stepskog i umskog prostora prem sjevernoj Europi, prije svega prema baltikm podruju
gdje su kasnije rasporeene povijesn poznate etnike skupine meu koje spadaju i baltoslaveni

70
19. 3. Srednji Stog
-juni dio umsko-stepskog i stepskog podruja Ukrajine i Rusije izmeu rijeka Inguleca i Dona (prostor
srednjeg Dnjepra, Doneca i donjeg Dona)
-Sredny Stog, Dereivka, Igren, Aleksandria, Konstantinovka...
-prostorni dodir s Cucuteni-Tripoliem
-mali broj naenih naseobina; veliki broj nalaza nekropola
-Dereivka
- fortificirano naselje (palisade i rovovi)
-1 velika nastamba
-nastambe - 1 prostorija, ognjita unutar kua
-vie radionica
-privreda - stoarstvo (ovce, koze, govedo, svinje)
-svinja nije nomadska ivotinja. Nosici ove kulture su nomadi ali je postojalo jedno centralno naselje
-ezlo konjske glave - skeptri !
-vidre lovljene zbg krzna
-ribolov
-rtve konja i psa - ti obiaji se kasnije ire na Z Europu
-nalaz dijela konjske opreme (cheek piece) od roine ide u korist Danilenkove teorije da su jahali konje
-keramika -vrlo gruba, bez posebne obrade povrine
-skroman ukras
-u smjesu se dodaju usitnjene pueve kuice
-posude vreastog tipa - veih dimenzija, obino vise na rukama ili su vezane konopom
-jednostavni ornamenti su povezani sa Kostolakom kulturom

19. 4. Novodanilovka
-stepsko podruje Ukrajine istono od Dnjepra
-Novodanilovka, apli, Jama, Mariupolj...
-gotovo iskljuivo nalazita sepulkralnog karaktera
-pokopi -u jamama, sa bone strane obloene kamenim ploama
-zgrenac
-i pojedini i dvojni ukopi
-ponekad se jama prekriva kamenim ploama
-siromatvo priloga
-ponekad pokapanje u obine, ovalne jame; bez priloga, ali s nalazima bakrene ice
-bakar nabavljan iz Trakije (Ai Bunar)

19. 5. Donja Mihajlovka - Kemi Oba

-stepsko podruje izmeu donjeg Dnjepra i Krima
-Donja Mihajlovka, Kemi Oba, Kernosovska...
-poznata na temelju nekropola
-pravokutne jame obloene kamenim ploama, zgrenac na boku
-prilozi rijetki, a ako ih ima to je nakit te jednostavna keramika
-loptasta forma sa ravnim dnom i blago izdvojenim vratom
-posude sa ralanjenim dnom u obliku kria
-prva kultura u kojoj su stele dminantne - Kernosovska (Ukrajina)

71
19. 6. Majkop - Nal'ik
-izmeu Crnog Mora i Kaspijskog jezera
-2 facijesa -Majkop
-Nal'ik
-Majkop
-posuda od arsenove bronce
-zlatni bik
-vrci kopalja od kremena kraljevska jama?
-kugle za sapinjanje stoke
-bojne sjekire

19. 7. Jamna kultura

-stepsko podruje S od Crnog Mora i Kaspijskog jezera od Buga i Dnjestra do Urala
-Mihajlovka, Repin, Dikovo, Berjanovka, Tiritaka, Hamangia, Ezero...
-esto se koristi naziv Kurgan kultura (Marija Gimbutas) - naziv je prikladan samo za opisivanje pogrebnog
rituala
-dotie se sa Horodnitza - Foltesti
-iz mating podruja se kree prema JZ i JI
-nekropole poznatije od naselja
-Donja Mihajlovka
-djelomino istraeno naselje
-fortificirano
-nastambe relativno pravilnih pravokutnih oblika
-privreda - stoarstvo (govedo najzastupljenije); ribolov i lov
-pokopi -grobni humci (u poetku manji)
-zgrenci, upotreba okera, najee skupni pokopi
-bez puno priloga (posebno u jamnoj fazi)
-ponekad prsten kamenja oko tumula
-jamna faza - jednostavna duboka jama
-katakombna faza - sloenije jame; polaganje pokojnika na kola ili prilaganje modela
-keramika - neto kvalitetnija
-este plitke zdjele na epastim noicama s jednostavnim ukrasom

19. 8. Nekropole Mariupoljskog tipa

-J dio umsko-stepskog i stepsko podruje Ukrajine i ruskih stepa izmeu Inguleca i Dona
-Mariupoljski magilnik, Vasiljevski magilnik, Aleksandria, Dereivka, Igren...
-pokapanje u dugim rovovima; sukcesivno; na leima savijenih nogu; tijela pokrivaju crvenom zemljom
(zamjena za oker)
-prilozi -dugi kremeni noevi uz glavu s desne strane ili izmeu nogu
-ogrlice od kotnih perlica ili koljaka oko boka
-etverolini buzdovani
-Decea Muresului - primjer ovog tipa nekropole
-1930.g. istraena Mariupolj nekropola, gdje je otkriven 1 grob sa 124 individue - dug 28 i irok 2 m u obliku
roga - kosturi prekriveni slojem crvene zemlje (to simbolizira krv i nastavak ivota) - sahranjeni na isti nain
kao u Decea Muresului - malo keramike (grube i neukraene) - dugi kremeni noevi, buzdovani, privjesci (od
razliitih materijala)
72
19. 9. Gorodsk - Usatovo
-Ukrajina (Bug i Dnjestar)
-Gorodsk, Usatovo, Nataljevka, Kernosovka, Belogrudovka
-naselja - fortificirana
-pokopi -u ravnim grobovima s kamenim ploama ili daskama
-tumuli (kenotafi i stvarni ukopi)
-skupni ukopi, zgrenac
-prisutnost kamenih stela
-ostvaruju prvi kontakt s Cucuteni-Tripolem (rani eneolitik) - jedan od pokazatelja je keramika iz stupnja C
-Gorodsk-Usatovo preuzima neke elemente keramike i plastike karakteristine za Cucuteni-Tripolie
-metalurgija bakra - bojne sjekire, sjekire s jednom otricom i cilindrinim usadnikom, triangularni bodei

varijanta Horodistea - Foltesti

-Moldavija (podruje rijeke Prut)
Horodite, Foltesti, Baia de Cris, Glavanesti...
-gruba eramika, ali se javlja ukraavanje schnur tehnikom, jednostavan, linearni ukras
-posude s dislociranim vratom, moda preuzimanje oblika iz npr. Salcute, Gumelnite

19. 10. Cernavoda

-Dobrua, Vlaka, JI Oltenija, SI Bugarska
-ernavoda, Harsova, Ulmeni, Boian, Reni, Malu Rosu, Hamangia...
-razvija se na podruju Dobrue kao posljedica simbioze elemenata autohtonog (Hamangia kultura) s
elementima indoeuropskih nositelja; a zatim se iri u Vlaku, Olteniju, SI Bugarsku, na Z prema Transilvaniji i
Podunavlju
-ukljuuje i dio dananje Vojvodine

-naziv vezan uz 4 lokaliteta koji su priblino istovremeno iskopavani:

C - D = Cernavoda III
B = Cernavoda II
A = Cernavoda I

-ova podjela nije bitna u odnosu na periodizaciju ove kulture u cijelosti:

Cernavoda I - Reni (stupanj) - pripada poetku u nastajanju ove kulture Karakteriziraju je naselja
gradinskog tipa. Kod izrade posuda za uvrivanje se koriste izmrvljene koljke: Ukrasi idu od
apliciranih plastinih traka, utiskaivanja koljki, utiskivanja vrpce...
Cernavoda II - Horodistea - Foltesti - ne pripada kulturi Cernavoda, nego kulturi Horodistea - Foltesti
Cernavoda III - Celei - opet pripada Cernavoda kulturi
Jedan dio slijedi stariju fazu (izmrvljene koljke), ali se javlja i fina keramika sivih i crnih tonova.
Ukraavanje je kaneliranjem i urezivanjem. Ova je faza izravno utjecala na pomicanje Salcute iz
Rumunjske i stvaranje Boleraz kulture.
-u periodizaciji onda postoje samo 2 stupnja - Cernavoda I i III, a drugi stupanj sa ovom kulturom nema nita
zajedniko

-povezana s kulturom Gorodsk - Usatovo koja je izvorno indoeuropska, ali koja takoer ima svoju varijantu
Horodistea - Foltesti (moldavska varijanta)
-kultura Decea Muresului - u kronologiji indoeuropskih kretanja prema zapadu je na prvom mjestu
-neki izdvajaju Ezero kao posebnu kulturu, a zapravo je povezana sa Cernavoda
73
-keramika - jednostavne forme, gruba, karakteristine velike zdjele, tj. lonci sa masivnim potkoviastim, tj.
polumjeseastim apliciranim drkama i trakama uz obod ili na prijelazu ramena i vrata, modelirane
utiskivanjem prsta
-karakteristini motiv riblje ksti, duboko urezani
-otro prelomljene prema vanjskom dijelu posude
-loptaste posude
-plitke zdjele, t. tanjuri, od kojih su neki ukraeni kvalitetnijim i likovnijim ukrasom u obliku koncentrinih
krunica

-iz matinog prostora (zap. Crnomorje) ernavoda III prodire na prostor Transilvanije i potiskuje Salcuta
kulturu (jedan dio prema vinanskoj pa nastaje Bubanj-Hum kultura, na podruju Pelagonije formira se Bakarno
Gumno-uplevac kompleks, u Albaniji Maliq AB...). Nositelji ernavoda kulture nisu se dugo zadrali u
Transilvaniji nego idu prema Slavoniji to uzrokuje stvaranje ernavoda-Boleraz kompleksa.
-pomjeranje Cernavoda kulture dovelo je do dalekosenih posljedica. Cernavoda III kree dalje prema zapadu,
do Srijema i Slavonije - Boleraz-Cernavoda III, odnosno najraniji sloj Badenske kulture. Na temelju Badenske
izrasti e Kostolaka, a na osnovi nje Vuedolska. Zato je Cernavoda bitna, jer je izazvala niz pomicanja koja
su odredila kulturnu sliku Europe onog vremena.

74