DR - Radojka Prastalo - Psihopatologija PDF

4
PSIHOPATOLOGIJA
Autor: Dr Radojka Pratalo
Psihopatologija
P S I H O P A T O L O G I J A ( D R R . P R A T A L O )
4.1. Psihopate
U svijetu je 2008. nastupila velika kriza koja
se svakim danom samo produbljuje i ne vidi joj se
kraj. Kau-ekonomska! Meutim, po svoj prilici nije
samo ekonomska, ve opa. Neki od rijetkih
amerikih novinara i analitiara jo od 2005.
upozoravaju da e korporacijski psihopate
dovesti svijet u katastrofu. Meutim, nitko nije
reagovao, a psihopate su se osim u korporacijama
namnoile jo i u svim drugim oblastima i potpuno
preuzele u svoje ruke upravljanje ekonomijom,
politikom i svijetom uope. Sad je ve vie nego
jasno da se to desilo.
Zato su psihopate postale predmet
medicinskih istraivanja. Ustanovljeno je da su to
ljudi koji imaju genetski naslijeenu osobinu koja
ih spreava da imaju osjeaj humane empatije,
tj. saosjeanja prema drugima. Nauna
istraivanja pokazuju da je 21. stoljee sa
financijskim institucijama velikog obrta novca i
irenja globalne moi veoma pogodno za
psihopate i njihovo bogaenje ma raun drugih
i na raun kompanije za koju rade. Visoko
pozicionirani psihopata moe veoma lako
slomiti svjetsku ekonomiju zbog svoje
naslijeene osobine nemogunosti sagledavanja
moguih posljedica svog djelovanja. A to je
najgore, psihopate su najee i savjetnici vlada i
savjetuju ih kako da izau iz krize u koju su dospjeli
1
njihovom zaslugom! To je isto kao da ste zaduili

piromana da gasi vatru!
Psihopatija nije bolest i ne moe se lijeiti,
ve je to psiholoki defekt, odnosno
emocionalna gluhoa, kako ju je nazvao Robert
Hare. Njihovo fiksiranje na lini interes ide do te
mjere da se prema ljudima ponaaju kao prema
ovcama. Nauka to objanjava naslijeenom
genetskom abnormalnou u oblasti amigdale
mozga.
Ljudska sposobnost za izgradnju socijalnog
kapitala podrazumijeva da ljudi mogu saradjivati i
vjerovati jedni drugima. Na osnovu toga moemo
predviati kako e se tko ponaati u odreenim
situacijama, na emu gradimo svoje povjerenje
prema njemu. Socijalni kapital je ljepilo koje dri na
okupu nae zajednice, sloena drutva, velike
institucije i ekonomiju, to sve moe nemilosrdno
da uniti samo jedan psihopata koji se nae na
poziciji moi. A takvih moralnih monstruma ija
lakomost nema granica je, prema rezultatima
naunih istraivanja, oko 1% u populaciji ( oko 3
milona u USA!). Izmeu takvih se regrutuju i moberi
kojih je sve vie i vie. Oni su doveli svijet u
katastrofu! Sad se katastrofa pokuava razrijeiti, ali
rezultata nema niti ga moe biti! To to se radi u
ime nekog rjeavanja problema ne moe dati
nikakve poeljne rezultate jer se nije poelo sa
protjerivanjem psihopata sa kljunih pozicija i
njihovom zamjenom sa ljudima od savjesti, ija
amigdala je normalna i zdrava! Tako svijet i dalje
ostaje, kako autor Boddy kae, potpuno
psihopatski institucionaliziran! Naime, i oni koji
2
se navodno izaberu na slobodnim izborima su

uglavnom psihopate ili njihovi poslunici u emu je
naa sveopa tragedija jer oni, ni jedni ni drugi, nisu
sposobni da ita urade u cilju opteg dobra.
Zato je otpoela akcija Okupirajmo Wal1 Street u
kojoj se mogu vidjeti i parole vezane za onih
1%/99%, to nije sluajno. Zar ne?
4.2. Psihologija balkanskog

stanovnitva (iz Knjige za
bolji ivot na Balkanu)
Znaaj poznavanja psihologije ovjeka
Psihologija izuava ponaanje zdravog ovjeka,

a psihijatrija se bavi psihiki bolesnim ljudima.
Psihologija ima sve vei znaaj jer prati ovjeka od
roenjado smrti. Naroito joj je velik znaaj u doba
kad je ovjek radno sposoban. Danas svaka ozbiljna
firma koja eli da bude uspjena, mora imati bar
jednog psihologa koji e za njihove potreba
izuavati ponaanje zaposlenih, poslovnih partnera i
potencijalnih kupaca.
Za mnoge nesree i nedae stanovnika
Balkana krivo je njihovo ponaanje. Zbog njihove
neinformisanosti i neprosvjeenosti postoji
sklonost ka fatalistikom gledanju i ponaanju.
Naime, ljudi obino misle ovako: Ja sam onakav
kakav jesam. Kao to je neka osoba roena visoka ili
niska, plavooka ili smeeoka, debela ili mrava, tako
je i sa ponaanjem. Neki su ljudi roeni sa
3
samopouzdanjem, drugi su povueni, neki su

inteligentni, neki tupi.. Meutim, nauna
istraivanja su samo u neznatnoj mjeri potvrdila
takvo fatalistiko gledanje. Svi smo mi roeni sa
irokim spektrom mogunosti. Zato bi trebalo da
budemo zainteresovani da se oslobodimo onih
oblika ponaanja koje smo posisali sa majinim mlijekom,
ukoliko su se pokazali kao neadekvatni, a koji nisu
upisani u na genetski kod. Mi smo ih samo
nauili posredstvom okoline u kojoj ivimo. To
drugim rjeima znai da svaki svjestan pojedinac
moe da utie na svoje ponaanje u eljenom
smjeru. Mnogobrojnim eksperimentima u
eksperimentalnoj psihologiji dokazano je da se
razliiti oblici ponaanja, pod odreenim uslovima,
mogu nauiti, te da se od nauenog ponaanja, opet
pod odreenim uslovima, pojedinac moe oduiti.
Meutim, treba biti svjestan da to nije ni lako ni
jednostavno. Ali, ipak je mogue! udesna
zamrenost psihikog ustrojstva ovjeka oteava to
sama po sebi, a posebno kad je u interakciji sa
uticajima okoline koju je esto veoma teko
kontrolisati. Ipak, vrijedi pokuati!
U razvijenim zemljama psihologija je veoma
popularna i cijenjena nauka. Naalost, kod nas
veina stanovnitva ne zna ni da takva nauka postoji
a da se i ne govori o tome kako se nita ne zna o
tome kako se ta nauka moe upotrijebiti u cilju
poboljanja i uljepanja ivota svakog pojedinca i
drutva u cjelini. Ipak, izdavaka preduzea su se
potrudila da se takva literatura stavi na raspolaganje i
balkanskom stanovnitvu. Naalost, na Balkanu se
malo itaju knjige. Zbog toga se preporuuje
4
stanovnitvu da takve svoje loe navike hitno

mijenja, to je u njihovom vlastitom interesu. Za
poetak mogle bi im se preporuiti ba knjige iz
oblasti popularne psihologije iji najprikladniji
predstavnik je komplet od tri knjige iz biblioteke
popularnae psihologije izdavaa Prosvjeta Zagreb,
pod naslovom PSIHOLOGIJA USPJEHA I, II i III,
autora Dejla Karnagija. Kad bi bar dio stanovnitva
primijenio u svom ivotu neka saznanja iz ovih
knjiga, dolo bi do znatnih promjena na bolje u
njihovom vlastitom ivotu, ali i u ivotu osoba iz
njihove okoline, a da pri tom nije potrebno uloiti
nikakva dodatna materijalna sredstva. Ako se desi,
to ni u kom sluaju nije opravdano, da se neki ljudi
opiru samom prijedlogu za takvu njihovu promjenu
pravdajui se starou ili neim slinim, treba im dati
do znanja da pravila promjene ponaanja ne poznaju
granice u pogledu godina, spola i obrazovanja.
tavie, ona se mogu nauiti i primijeniti u praksi u
izuzetno kratkom vremenskom periodu.
Nain na koji se ljudi sami ( i oni oko njih)
ponaaju, kao i razlozi njihovih reakcija u odreenim
situacijama, za veinu ljudi su gotovo misterij. Ako
koritenjem knjiga iz biblioteke popularne
psihologije razmrsite taj misteruj, umjesto da budete
rtvom okolnosti, postat ete gospodarom svoje
sudbine. Sve to se trai od vas je da rtvujete malo
vremena i truda danas, da biste izmijenili na bolje
svoju budunost sutra. Pomenuta literatura e
pomoi svima onima koji ele graditi uspjeniju sliku
o sebi i tee zadanom cilju ili pak imaju prepreke u
ostvarivanju uspjenog ivota. Pri tom svi trebaju
imati na umu da nain meusobnog saobraanja
5
ljudi, u svakom drutvu, mnogostruko utie na nain

ivota i da obrazovanje, izmeu ostalog, znai i
doraslost svim ivotnim situacijama. Te knjige e
vas, izmeu ostalog, pouiti kako da potstaknete
neke nove misli, ideje, ambicije, kako da brzo i lako
steknete prijatelje i naklonost drugih ljudi, ali i da
izbjegnete nesporazume u javnoj i privatnoj sferi.
Savjeti iz tih knjiga e vam pomoi kako da se
suprostavite konfliktnim situacijama, ali i kako da
dominirate u raznim prilikama, to je osnovna
pretpostavka svake drutvene promocoje. Autori
ovakvih knjiga ne zapostavljaju ni ovaj posljednji
aspekt odnosa jer su njihovi ispitanici uglavnom
poslovni ljudi ili oni koji to tek ele da postanu. Ne
treba posebno naglaavati koliko je znaajno
razmatranje tog aspekta ivota za one koji su
gotovo pola stoljea ivjeli uz real-socijalistika
pravila rada i ivota. Neosporno je da je sposobnost
suzbijanja briga uz tenju za uspjehom znaajan
inilac svake drutvene igre. Imajui za cilj da
preformulira, osavremeni i iznese prastare istine o
ljudskoj prirodi te ohrabri sve one koji ispituju i
ocjenjuju vlastite postupke, pomenuti autor se slui
nizom primjera iz stvarnog ivota. Tako su ove
knjige postale autentina zbirka prokuanih recepata
i tehnika samoispitivanja, a ti konkretni primjeri iz
ivota uinili su ove knjige veoma interesantnim
tivom za iroku italaku publiku. Naime, knjige se
itaju u jednom dahu, a usput se osjea i potreba
stalnog vraanja na pojedine, ve proitane,
odlomke. Toliko su sugestivne da neete moi
odoljeti a da neto od toga ne usvojite i ne isprobate
u vlastitom ivotu to e se zasigurno, pozitivno
6
odraziti na kvalitet vaeg ivota ali i na kvalitet

ivota osoba iz vaeg okruenja.
Znati postupati sa ljudima je jedna od najveih
tekoa s kojima se susree poslovni ovjek. Nije
toliko teko nai dobrog strunjaka, bilo da je on
inenjer, knjigovoa ili arhitekta, koliko je teko
pronai takvog strunjaka koji uz svoje tehniko
znanje posjeduje i sposobnost jasnog izraavanja
misli, nadahnjivanja i voenja svojih saradnika.
Ameriki bogata Rokfeler je jednom prilokom
rekao: Vjetina ophoenja s ljudima isto je tako
kurentna roba kao to su eer i kafa. Za tu vjetinu
spreman sam platiti vie nego za bilo ta drugo pod
suncem. Ali naalost, toj vjetini ljude nitko ne
poduava. U naoj sredini se za ovu dimenziju
ljudskih osobina ak ne zna ni da postoji, a kamoli
koliki joj je znaaj i kako je forsirati. Zbog toga su
takvi ljudi rijetki, a njihova vjetina u tom pogledu je
obino priroena ( neto kao talenat) ili steena
u porodici ili eventualno na nekom kursu (
kakvih u razvijenim zemljama ima sve vie i vie).
Naalost, kod nas, pored toga to se o tome nita ne
zna ( a samim tim nita u tom smislu i ne
preduzima), jo se i oni rijetki talentovani pojedinci
sputavaju i onemoguavaju na sve mogue naine
a naroito kroz politiku koja se pokazala
besprijekorno funkcionalnom jedino po tom
pitanju. Zbog toga e u ovoj knjizi biti neto reeno
i o tome. Naravno ne sa pretenzijom da se narod
poui u tome smislu, ve da ga se upozori na
postojanje i ove dimenzije ivota i da mu se ukae
na njenu vanost za uspjenost u poslu i ivotu
uope. Vie detalja o tome, oni znatieljniji ( a rekla
7
bih i savjesniji) mogu saznati iz knjiga popularne

psihologije.
Iako je umijee ophoenja sa ljudima vano u
svim politikim sistemima, ipak se mora naglasiti da
je u drutvenim ureenjima slobodne inicijative ono
vanije nego igdje. Od njega direktno zavisi poslovni
i svaki drugi uspjeh pojedinca a samim tim i njegova
egzistencija. A mi smo sada ba na poetku
stvaranja takvog drutvenog sistema. Treba li onda
uope naglaavati koliko e to biti vano za nae
stanovnitvo u vremenima koja dolaze?
Velika je razlika izmeu onoga to jesmo i to
bismo trebali biti. Koristimo samo mali dio naih
tjelesnih i umnih zaliha. Uopeno govorei, ljudsko
bie ivi ispod prosjeka svojih sposobnosti.
Obdareno je svakakvim sposobnostima od kojih se
mnogima nikada ne slui., rekao je ameriki filozof
Viljem Dejms. Gore pomenute knjige e vam
pomoi da otkrijete, razvijete i upotrijebite neke od
tih neiskorienih sposobnosti.
Prilikom donoenja odluke kako ete se
ophoditi prema drugim ljudima imajte uvijek na
umu: ljudi su krvavi pod koom i nisu prvenstveno
bia razuma ve bia osjeaja, podlona
predrasudama, ispunjena ponosom i tatinom. Ako
o tome budete vodili rauna, init ete manje
greaka i bit ete uspjeniji. Zato, umjesto da na
preac osuujete ljude, pokuajte da ih razumijete.
Nastojte da dokuite uzroke njihova ponaanja, to
e biti mnogo korisnije od pukog kritiziranja.
Razumijevanje raa saosjeanje, toleranciju i
dobrotu. A da bismo to mogli, moramo imati na
umu da svaki zdrav, odrastao ovjek eli:
8
-zdravlje i dug ivot,

-dovoljno hrane,
-dovoljno sna,
-novac i sve to novcem moe kupiti,
-sretan spolni ivot ,
-dobrobit vlastitoj djeci i
-osjeaj da neto znai.
Gotovo sve navedene elje bivaju, u manjoj ili veoj
mjeri, zadovoljene osim jedne koja je isto tako
duboka kao ona za snom ili isto tako potrebna kao
ona za hranom, a koju je najtee zadovoljiti. To je
ona koju Frojd naziva eljom za osobnom veliinom, a
Davej eljom da budemo vani . Ljudi su toliko eljini
panje i priznanja da ponekad doslovno polude u
nastojanju da ih dobiju. Znajui to, zamislite kakva
uda moete postii odajui iskreno priznanje
ljudima u svakodnevnom ivotu! Meutim, nemojte
pogrijeiti, te umjesto priznanja isporuiti nekome
laskanje! Laskanjem ete rijetko ta postii kod
pametnih ljudi jer je laskanje plitko, sebino i
neiskreno. Ipak, ono ima prou kod nekih ljudi i to
prvenstveno kod onih koji toliko ude za
priznanjem da su spremni progutati bilo ta ba kao
to ovjek koji umire od gladi nee oklijevati da jede
travu i korijenje. Pitat ete se, kakva je razlika
izmeu priznanja i laskanja? Priznanje je iskreno, a
laskanje neiskreno, tj. priznanje izvire iz srca a
laskanje iz jezika. U vezi s tim postoji i poslovica: Ne
boj se neprijatelja koji te napada, nego prijatelja koji
ti laska.
Znati postupati sa ljudima veliko je umijee, a
jedan od najboljih savjeta za provoenje tog umijea
dao je Henri Ford ovim rijeima: Ono se sastoji u
9
sposobnosti da sagedamo stav drugog ovjeka, te da

uzmognemo posmatrati stvari s njegovog stanovita
kao sa svog vlastitog. Ovo pravilo je toliko
jednostavno i toliko jasno da bi svatko, iole
pametan, morao shvatiti njegovu vrijednost i
ponaati se u skladu sa njim. U stvarnom ivotu,
naalost, veina ljudi naprosto se na njega ne
obazire. Svijet vrvi od grabeljivaca i sebinjaka.
Stoga rijetki pojedinci, koji nesebino pokuavaju
pomoi drugima, imaju malo takmaca i puno
uspjeha. Oven D. Jang je rekao: ovjek koji se
znade staviti u kou drugih ljudi i gledati stvari
njihovim oima, ne treba brinuti za vlastitu
budunost. Ta osobina je u psihologiji poznata pod
pojmom empatija, a temelji se na svijesti o vlastitim
emocijama. Naalost, nae kole su odavno prestale
da odgajaju djecu, ve ih samo obrazuju ( i to
neadekvatno), tako da su sve sadanje zrele
generacije emocionalno nepismene. Valjda ba zbog
toga, u zadnje vrijeme, moe se ponegdje od
strunjaka za psihologiju uti vapaj za potrebom
razvijanja emocionalne inteligencije koja podrazumijeva
vjetinu komuniciranja osobe sa svojom okolinom.
To drugim rijeima znai da su psiholozi (naalost,
samo oni) postali svjesni da je dananjem ovjeku,
vie nego ikad ranije, potrebno ostvariti dobru
koordinaciju izmeu razuma i osjeaja, a to se
podrazumijeva upravo pod pojmom emocionalne
inteligencije. Ne moe se rei da je to posve nova
kategorija u psihologiji, jer je postojalo i neto pod
im se to podrazumijevalo i ranije - bio je to
karakter. Meutim, kako se ta kategorija uslijed
svega to se dogaa u zadnjih nekoliko decenija
10
potisnula gotovo potpuno na marginu ( a bez nje se

oigledno ne moe), to se javila potreba njene
renesanse, pa makar i pod drugim imenom.
Mnogo je ljudi na svijetu koji u toku kolovanja
ue Vergilijeve stihove,viu matematiku i sl., a da
nikad ne proniknu u tajne vlastite prirode. Oni
naprosto i ne znaju da je to mogue, jer im o tome
nitko nije nikad govorio. O tome govore upravo
knjige iz oblasti popularne psihologije. Iz njih ete
saznati kako da upoznate samoga sebe, a samim tim
i druge ljude, to e uticati na porast sposobnosti
ophoenja sa drugim ljudima. Da biste u tome
uspjeli, svakodnevno naite vremena za razmiljanje
o vlastitom ponaanju i analizirajte greke koje ste u
toku tog dana nainili. Na kraju nedelje napravite
rezime u stilu: Kakve sam greke uinio u toku
nedelje? ta me je na njih navelo? Kakve su one
posljedice izazvale? Kako sam mogao bolje
postupiti? Kakvu sam pouku izvukao iz takvog
ponaanja?
Budete li se ponaali u skladu sa gore reenim,
bit ete u mogunosti da i kod svojih blinjih ( i ne
samo njih) pobudite elju za pozitivnim,
konstruktivnim djelovanjem. Ako to postignete,
cijeli svijet e biti uz vas, a ako ne - ostat ete sami.,
kae Overstrit.
elite li imati prijatelje meu ljudima, morate
za njih neto uiniti: morate im posvetiti vremena,
energije, nesebine ljubavi i panje. Takoer morate
pri susretu s ljudima biti srdani i veseli i pokazati
iskreno interesovanje za njih i njihove probleme. Ne
kae sluajno stara kineska poslovica:Tko se ne zna
smjekati, neka se ne igra trgovca. Naravno, to se
11
ne odnosi samo na trgovce. Vedar smjeak koristit

e svakom ljudskom biu i u raznim situacijama.
Takoer imajte na umu da su ljudi toliko
ponosni na svoja imena, te se slobodno moe rei
da je ovjeku njegovo ime najslaa i najvanija rije
na svijetu. Zato pamtite imena i oslovljavajte ljude
to ee imenom.
ivot svakog ovjeka krcat je problemima
razne vrste. Zbog toga, dobrog sluatelja jednako
cijene velikani kao i obini ljudi. Stara je istina da
mnogi ljudi odlaze ljekaru zbog toga to im je
potreban sluatelj pred kojim e moi istresti sve
svoje probleme. Naalost, ljudi se sasvim drugaije
ponaaju i najee uope ne sluaju ta im
sagovornik govori jer su u mislima zaokupljeni onim
to oni imaju namjeru rei sagovorniku, tj. onim to
njih lino titi. elite li da vas ljudi izbjegavaju,
preziru i da vam se smiju iza lea, posluite se ovim
receptom: nikad ne sluajte to vam ljudi govore
ve priajte o sebi bez prestanka. Mnogi se, naalost,
pridravaju tog recepta. To su gnjavatori prepuni
sebe, opijeni vlastitom veliinom, zaljubljeni u
vlastito ja. Treba znati da ovkoji koji govori samo o
sebi, on i misli samo na sebe. A ovjek koji misli
samo na sebe je neodgojen ovjek, bez obzira na
formalno obrazovanje, rekoao je Batler,
predsjednik kolumbijskog sveuilita. Zato, elite li
postati dobar sagovornik, pretvorite se u paljivog
sluatelja. elite li postat zanimljivim, zanimajte se
za ljude i njihove probleme i uspjehe. Da, potaknite
svoga sagovornika da vam pria o svojim uspjesima.
Imajte na umu da vaeg sagovornika vie zanimaju
njegovi problemi, elje i uspjesi, negoli vae brige. U
12
tom pogledu trebalo bi uiti od Ruzvelta, amerikog

politiara. Svi koji su ikad razgovarali s njim bili su
iznenaeni irinom i raznovrsnou njegova znanja.
Bilo da je razgovarao sa seljakom, umjetnikom,
politiarom ili diplomatom, on je za svakoga znao
nai pravu rije, sa svakim zapodjenuti zanimljiv
razgovor. Kako mu je to uspijevalo? Prije svakog
najavljenog posjeta on se potrudio da sazna neto
vie o sklonostima i zanimanjima dotine osobe, pa
bi onda do duboko u no prelistavao knjige itajui
sve to bi mu dolo pod ruku u vezi sa
odgovarajuom temom. Kao veliki dravnik, Ruzvelt
je shvatio da najkrai put do ovjekova srca vodi
preko razgovora o stvarima za koje se ovjek ivo
zanima.
Kad bi se uspjelo u tome da se balkanski
ovjek navede da prihvati bar neto od onog o emu
se govorilo u prethodnom tekstu, ivot na Balkanu
bi postao ljepi i bolji. Naravno, nita ne moe preko
noi. Oni koji su shvatili znaaj takvih promjena u
ponaanju i shvatanjima ovjeka, neka svojim
primjerom pokuaju navesti bar svoje blinje na
razmiljanja u tom smislu. tj. neka im stave bubu u
glavu koja e ih bar poticati na takva razmiljanja.
A kakav je to uope balkanski ovjek i zato je
neophodno da on promijeni svoje razmiljanje,
shvatanje i ponaanje?
Psihologija balkanskog ovjeka
udan je balkanski ovjek. Ako netko sa strane

posmatra njegovo ponaanje, analizira njegove
stavove i posmatra njegovo djelovanje u okviru
13
drutva u kojem ivi, ne moe da se oslobodi utiska

da taj ovjek konstantno radi u korist svoje tete!
Zbog toga nije udo to mu se to sve vraa na
najgori mogui nain: kroz ratove, bijedu i nesreu
svake vrste. Ne kae uzalud narodna poslovica:
Svatko je kova svoje sree. Ali i nesree!
Najalosnija injenica na Balkanu je upravo ta to je
ovdje bilo i jo uvijek ima mnogo, mnogo vie
kovaa nesree negoli kovaa sree, a to se skri kao
nesrea i na jednima i na drugima. Zato svaki
stanovnik Balkana treba da bude iskren bar prema
sebi i da analizirajui objektivno svoje ponaanje,
injenje i neinjenje postane svjestan svojeg vlastitog
udjela u nesreama koje se deavaju balkanskom
stanovnitvu i njemu samome.
Psihologija ovjeka kao vieg bia je vjerovatno
bar slina (ako moda ne i ista) u svim krajevima
svijeta, ali je ona razliitim tradicijama, religijama,
politikim sistemima, prosvjeivanjem i
obrazovanjem u mnogome korigovana i
usmjeravana, planski ili neplanski, u pozitivnom ili
negativnom smislu. Ovdje na Balkanu, u nedostatku
ozbiljnih politikih sistema, svi ovi razni uticaji su se
reflektovali na stanovnitvo uglavnom negativno
tako da se konstantno ima situacija koja bi se
mogla uporediti sa ratimovanim orkestrom. Tako
razne tradicije, umjesto da doprinose bogatstvu
kulture, one samo unose razdor i zabunu u
stanovnitvo koje je u tom smislu veoma aroliko.
Religije djeluju jo pogubnije, potpuno destruktivno
zahvaljujui injenici da ih mnogobrojni
zlonamjernici konstantno zloupotrebljavaju u svrhu
svojih vlastitih ciljeva, shvatajui njihovu mo.
14
Ozbiljnih politikih sistema na Balkanu nikad nije ni

bilo, a to se obrazovanja i prosvjeivanja tie ono je
uvijek na margini i nikad nije bilo sutinsko ve
uvijek samo formalno. Zbog toga je balkanski
ovjek upravo takav kakav je. Da bi ga bolje
upoznali, dajmo rije onima koji su ga najbolje
poznavali i koji su ga u svojim djelima bezbroj puta
opisali.
Ivo Andri, u ZNAKOVIMA PORED PUTA,
kae: ovek koji nastoji da poraste tako to u
svojim, a zatim u svaijim oima umanjuje sve oko
sebe, da bi to postigao, on primenjuje nadljudski i
neljudski visoka merila na svaija dela i postupke.
Pred njegovim sudom ne moe niko opstati, ni tu
meru izdrati, pred njim se sve sputa, povija i
smanjuje do nepostojanja. Jedinica mjerenja je nula.
Kad tako sve oceni, premeri i sravni sa zemljom,
onda se pobedniki proeta tom pustinjom, kao
melanholian trijumfator, alei se na nesposobnost
ljudi i nesavrenost stvari. A iza njegovih lea
odmah se ispravlja i die sve to je on svojim
merenjem oborio i unizio i dobija ponovo svoju
stvarnu meru i visinu koju je oduvek imalo. Ali on,
on se nikad ne okree da bi pogledao iza sebe, ide
samo napred, pobedniki i sigurno, i meri i obara
sve, a sam nita ne zna do to i nieg nema do svojih
visokih merila, i svog beskrajnog zadovoljstva zbog
njih.
Slijedei citat iz istog djela kae: Na kraju, svi
rauni i sve ispitivanje, sve se svodilo na jedno:
pravo prokletstvo njegovog ivota dolazilo je od
visokog miljenja koje je imao o sebi. I to je
najgore, on toga nije bio svestan; to miljenje je
15
ivelo u njemu kao to ivi u nama na krvotok i

stalno luenje lezda, a mi ga nismo svesni, ne
znamo ga, ne oseamo i ne vidimo drugaije do po
njegovim krajnjim posledicama. To je oveka
zavodilo na hiljade krivih puteva i pogrenih
zakljuaka u ivotu, nagonilo ga da uzroke svim
svojim mnogobrojnim nedaama i nezadovoljstvima,
i svim protivrenostima svog ivota -trai tamo gde
oni nisu i ne mogu biti.
U slijedeem citatu iz istog djela, Ivo Andri
kae: Istinski ponos dovoljan je sam sebi. Samo,
istinski ponos je redak. Mnogo ee susreemo
oholost, sujetu, uobraenje: nekad su pod njegovim
vidom i imenom, a nekad goli, bez maske. Oni nikad
nisu dovoljni sami sebi. Da bi se potpuno ispoljili i
iziveli , njima treba tue divljenje i priznanje, esto i
tue ponienje; oni su za onoliko vei za koliko
drugog umanjuju, a ta veliina nikad im nije dosta,
stoga su stalno nemirni, u pokretu, traei na ta bi
mogli da se popnu i izdignu, dok je ponos uvek
miran, zadovoljan onim to je i gde je, i samo ne da
nikom na sebe. Ponosni ljudi, prirodno, esto
stradaju zbog svog ponosa, ali im njihov ponos
pomae da podnesu svako stradanje. Naprotiv,
sujetni ljudi se i poniavaju da bi zadovoljili svoju
sujetu i, naravno, ne uspjevaju u tome, jer sujeta se,
kao udljiva ena iz ravog drutva, odjednom
okree i predbacuje im ono to su zbog nje uinili.
Na jednom mjestu Ivo Andri pie: Nekad
davno napisao sam da je jedna od ovekovih slabosti
njegova mala i ograniena sposobnost predvianja,
naroito kad su u pitanju ne sitne i svakodnevne,
nego krupne i sudbonosne stvari. ( To ne znai da
16
nije oduvek i svuda bivalo izuzetnih, velikih ljudi

koji su bili sposobni da svetlou svoga duha
obasjaju ua ili ira podruja budunosti.) Ali bez
obzira na tu nau ogranienu sposobnost
predvianja, i svaki od nas obinih ljudi treba da
razvija i usavrava svoje umne i moralne snage i da
savesno vri svakodnevne dunosti i poslove, kako
bi mogao spreman doekati tu teko predvidljivu
budunost i sa to vie razuma, hrabrosti i ljudskog
dostojanstva stati pred svaki zadatak i svako
nepredvieno iskuenje, koje ona moe da donese.
esto smo primorani da se zapitamo jesu li
neki od ljudi koji su bili (ili jo uvijek jesu) na
vodeim funkcijama u politici uope normalni ljudi?
Prema zvaninim medicinskim statistikama poznato
je da je u svakoj populaciji prisutan ogroman
postotak ljudi za koje se to ne bi moglo rei. Zbog
toga je neophodno obezbijediti mehanizme koji bi
mogli sprijeiti dolazak takvih ljudi na vlast. Ako se
to ne obezbijedi, manijaci poput Hitlera, Staljina,
Lenjina i mnogih drugih bit e i u budue u
mogunosti da izazivaju katastrofe poput onih koje
su takvi psihopatski bolesnici izazvali. Da je takvih
bolesnih politiara bilo ( a i sad ih ima) na politikoj
sceni Balkana, neosporno je. Zato nije sluajno to
se u ZNAKOVIMA PORED PUTA naao i ovaj
odlomak:
Jeste li primetili koliko ludaka i manijaka ima
oko nas? Obratite panju, pa ete videti. I kod onih
koje smatramo normalnim javi se povremeno blesak
nekog ludila, ili neeg to lii na ludilo, potraje due
ili krae, pa proe kao da nije nikad ni postojao. Ali
vi posle toga znate na emu ste i gde da svrstate toga
17
oveka. Istina, ima i takvih sa kojima se druite ili

viate godinama, a da nikad niste primetili nita to
bi moglo da lii na ludilo. To znai samo da taj nije
imao prilike da se oda. Ili vi niste umeli da vidite. Jer,
primetili vi to ili ne, moete slobodno uzeti kao
pravilo da u svakom od ovih oko vas ima kvasac
ludila, ovakvog ili onakvog, veeg ili manjeg.
(Razume se da to vai i za vas, lino, u odnosu
prema drugim ljudima.)
Razliite su i mnogobrojne sitne ili krupne
vrste duevnih poremeaja od kojih ovi ljudi pate,
nekad primetno, a nekad skriveno, ali mi se ini da
ih ponajee napada i zanosi ludilo veliine,
golematvo raznih oblika i stepena.
Analizirajui paljivo psiholoke osobine
stanovnitva svoje domovine, Ivo Andri kae:
esto mi se ini da je od svih naih ljudskih
ravih osobina najtee podnositi samovolju. Lake
se branimo od svakog drugog zla nego od
nepredvidljive i neuraunljive udljivosti, od
oseajnog i misaonog nereda sirovih i surovih ljudi.
Svaki se rav nagon pre ili posle zadovolji ili smiri, a
samovolja nas prati i goni stalno, susree gde to ne
oekujemo, pogaa gde se ne nadamo, jer se ona ne
zaustavlja ni pred im. Samovoljni i osioni ljudi,
kakvih u nas ima dosta, u svakom vremenu i u svima
redovima, nanose drutvu vie tete nego pijanci,
kradljivci ili ubojice. I plemenitija oseanja, kojih
samovoljni ljudi nisu potpuno lieni, unapred su
otrovana i obesnaena njihovom samovoljom koja
moe da stvara samo nered i pusto, u njima i oko
njih.
18
I Mea Selimovi je bio obdaren nekom vrstom

sklonosti za analiziranje psiholokih osobina ljudi iz
svog okruenja. Njegova djela su prepuna takvih
analiza ili bolje reeno, od njih se i sastoje. Citirajmo
neto od toga:
..Imao sam jednu nepoeljnu osobinu, ni od

koga nikad nisam traio nikakvu uslugu. Mojoj
nezavisnosti ljudi su postavljali razne prepreke.
Namjerno ili prirodno, nevani i zavisni ljudi uvijek
nailaze na podrku jaih. Ja sam uvijek iao
uspravno, nita nisam traio to mi normalno ne
pripada, sa svakim sam razgovarao ravnopravno, ne
sagibajui ni kimu ni iju. Primijetio sam da ovjek
ne smije da bude nezavisan a jo manje pametan, jer
e ga snai mnoge nevolje..
..Ne volim ljude koji rade kod kadije. Da mu je
kima od eljeza pukla bi za dva mjeseca. Njega nije
trebalo ni lomiti, on se savija prije dodira. Slian je
vodi, nema svog oblika, prilagoava se sudu u koji
ga uspu. Nita mu nije gadno, ako mu je korisno, jer
je imao jedan cilj u ivotu: da uspije..
..to ima vie sklonita iza kojih se ljudi kriju,
sve je vie prostora za ljudsko zlo. ovjek uvijek
izmisli razlog izvan sebe, da bi se oslobodio od
odgovornosti i krivice, to je podsticaj za zajedniku
neodgovornost. Teko ovjeanstvu dok je tako!..
..Sve e proi, gospodine,- govorio je tihi
Ibrahim Paro (TVRAVA) . Ali kakva je to utjeha?
Proi e i radost, proi e i ljubav, proi e i ivot.
Zar je nada u tome da sve proe?..
..Mislim da je naziv taan: otpadnik, konvertit,
ovjek koji je promijenio vjeru. Bili smo hriani, pa
19
smo ostavili staru vjeru i uzeli novu, okupatorovu.

Zar to nije otpadnitvo? Meutim, ja sam ipak vezan
za bosansko i muslimansko porijeklo i uvjeren sam
da je naa sloenost ( zbog dugogodinjih
tuih navika koje smo prihvatili) zbog udne istorije,
zbog stvorenih kompleksa, zbog hiljada spletenih
vorova izuzetno bogata stvaralakim
mogunostima.
Moda su svoju prevjeru plaali veom
revnou u novoj vjeri.
S nejasnim osjeanjem stida zbog porijekla, i
krivice zbog otpadnitva, neemo da gledamo
unazad, a nemamo kud da gledamo unaprijed, zato
zadravamo vrijeme u strahu od ma kakvog rjeenja.
Emocionalna pozlijeenost moe u nama
okrenuti u potpuni nihilizam i cinizam ili u
neutoljivu emotivnu glad ili buntovnitvo, otpor,
tenju za nezavisnou svih ljudi i svih vjera, stalno
osjeanje povrijeenosti koje se nikad i niim ne
moe rekompenzirati, zbog ega je ovjek stalno u
stavu odbrane.
Ako pravilno shvatimo poruke pisaca zkljuit
emo da su nam oni eljeli savjetovati da svatko od
nas prepozna kod sebe iste takve mane i da ih, u
svom vlastitom interesu, pokua bar obuzdati.
Kako su ovdje citirani odlomci iz djela naih
pisaca, to je oigledno da se radi o opisivanju
karaktera ljudi sa naeg podruja. Meutim, time se
ne eli rei da su svi drugi ljudi van ovih balkanskih
podruja, bolji. Niti govora! Oni su samo uspjeli ( ili
ih je neto na to prisililo) da svoje takve loe osobine
stave pod kontrolu, bar u onolikoj mjeri u kolikoj je to
neophodno da one ne bi, u veim razmjerama,
20
zagoravale ivot i njima i ostalima. to se tie

stanovnitva Balkana, ono jo nije dostiglo taj stepen
razvoja na kojem bi moglo samo zakljuiti da ga
takve karakterne osobine vuku u propast, a do sada
se nije naao nitko dovoljno svjestan i sposoban da
stanovnitvu nametne takav kodeks ponaanja u
kojem bi se takve karakterne osobine okvalificirale
kao loe, nepoeljne i opasne. A u interesu je svakog
stanovnika Balkana da se bar neto uini u tom
smislu. Jer takva situacija kakva je sada na Balkanu,
ne moe odvesti narode Balkana u bolju budunost
jer ne postoje nikakvi zdravi moralni principi ( niti
bilo kakvi mehanizmi) koji bi onemoguili da ljudi
sa loim psiholokim osobinama lako dolaze do
najviih instanci vlasti, da se tu dugo zadravaju i
uzrokom su katastrofa koje su bile pogubne u
prolosti, koje su pogubne u sadanjosti a bit e
pogubne i u budunosti.
Sa aljenjem se, pored svega gore reenog,

mora jo konstatovati da je osnovna ivotna
filozofija stanovnika Balkana ona koja se moe
iskazati reenicom: Da komiji crkne krava ( pa
makar i moja crkla)! To je, dodue, izum
neprosvijeene, primitivne sredine. Sama injenica
da je ta ideja na Balkanu jo uvijek veoma prisutna,
mora ozbiljne ljude navesti na razmiljanje. Znai li
to da smo mi na Balkanu jo uvijek prevashodno
primitivna sredina? Ono to najvie uasava je
injenica da je ovakva filozofija ivota jednako
zastupljena kod nepismenih kao i kod
univerzitetskih profesora!
21
I kod njemakog naroda postoji poslovica koja kae:

Die reinste Freude ist die Schadefreude. To bi u
slobodnom prevodu znailo: Najistiji oblik
radovanja je zlobno likovanje nad nevoljama onih
kojima zavidimo, a to bi se moglo smatrati
identinim sa onim gore reenim. Meutim, po
stepenu razvoja koji je dostiglo njemako drutvo,
mora se zakljuiti da je filozofija ivota iskazana
gornjom sentencom potisnuta i marginalizovana, te
nije vie u stanju da iza sebe ostavlja pusto. Naalost,
na Balkanu je ona jo uvijek u ii ivota i
predstavlja osnovu za graenje sopstvenog stava
veine pojedinaca prema ostalim iz svog okruenja,
pa i ire. Naravno, sva injenja voena ovom
destruktivnom maksimom su krajnje destruktivna, a
to vue itavo drutvo nazad. Svaka nova, dolazea
generacija nema ta bolje da naui od prethodne do
to isto, zbog ega i ona postaje ista takva ( ili jo
gora), a to je izalo na vidjelo posljednjih godina
na Balkanu. Kao rezultat dugogodinjeg prisustva
ovakvog circulos vitiosus-a, oigledna je sve vea
prisutnost primitivizma meu svim slojevima
stanovnitva. A primitivizam nije neto ime bi se
neko drutvo moglo ponositi. Naprotiv. Iako bi
svatko iole razuman brzo i lako mogao uvidjeti
negativne posljedice ovakve svoje ivotne filozofije (
ak i na sebe samoga), alosno je da to ne uviaju
ak ni oni koje smatramo obrazovanima. Jer, da to
uviaju, borili bi se protiv nje, a ne bi bili njeni
najdosljedniji privrenici, kao to to jesu. Pa zar nije
vie nego oigledno da ako mojem komiji ne crkne
krava, bit e vie mlijeka i mesa za sav narod. A taj
narod, ako bude bolje ivio, bolje e i raditi, to e
22
voditi ka bogatijem drutvu i bogatijoj dravi. A u

bogatijoj dravi bit e bolje i zdravstvo i kolstvo i
sudstvo i privreda i penzije i sve ostalo. A to znai
da e i meni biti bolje! Zar svaka osoba ne bi trebalo
da tei k tome i da radi samo ono to vodi ka
takvom cilju? A na balkanski ovjek se upravo
suprotno ponaa! On ne samo da eli da komiji
crkne krava, nego e ak uraditi sve to god moe da
se to i desi, a ni najmanje mu nee biti ao svog
truda. Pri tom mu ni u jednom trenutku nee pasti
na pamet da se zapita : ta ako takvih kao ja ima
mnogo? ta ako su svi takvi? Kud e nas to odvesti?
Da li u ja, kao jedinka, na kraju od toga svega imati
korist ili tetu? Balkanski ovjek je toliko ogranien
u dometu svog razmiljanja da ne moe shvatiti kako
su to sve nae zajednike krave i ako sa njima ide sve
dobro, onda se i mi svi moemo nadati nekom
boljitku. A ako ne ide, svi moemo oekivati samo
propast. Osim toga treba imati na umu da pored
razoarenja, uzbuenja i urbe jo i mrnja, zavist i
pakost kvare duevnu harmoniju ovjeka i prizivaju
glavobolju i bolesti svake vrste. Svi oni koji se u
takvom drutvu raznim kriminalnim radnjama i
sitnim i krupnim pakostima obogate, bogatstvo nee
moi obdrati, a pogotovo to nee poi za rukom
njegovim potomcima, jer ratovi se ovdje javljaju u
ciklusima a za sobom ostavljaju pusto.
Sutina balkanskog mentaliteta ( koji vue
porijeklo od Dinaraca, a vidjeli smo da tih gena
imaju svi stanovnici Balkana), je i vea sklonost ka
usmenoj negoli pisanoj komunikaciji, to ima za
posljedicu nesklonost ka itanju knjiga. Takav epski
mentalitet potuje tuu linost to ima za posljedicu
23
individualnost. Meutim, ta osobina, iako se sama

po sebi ne bi mogla okarakterisati kao loa,
funkcionie samo u manjim zajednicama, gdje
svatko svakog zna. Kad ovjek iz takve sredine doe
u sredinu u kojoj je anoniman, on esto zaboravi
svaki moral jer ga tu vie nije stid svojih suseljana
koji ga znaju kao potenog, moralnog ovjeka, te je
sklon da radi svata to se ne bi moglo smatrati
moralnim. Sjetimo se samo onih snimaka na TV koji
su prikazivali automobile sa zagrebakom
registracijom iji su vlasnici u prikolicama, nakon
pada Srpske Krajine, nemilosrdno pljakali sve i
svata i vozili to kui u Zagreb, jer su vjerovali da
ih tu nitko nee vidjeti i prepoznati. Proradili u
njima geni primitivizma!
Osim prethodnih osobina ovom stanovnitvu
bi se mogla pripisati i pretencioznost, osornost i
netrpeljivost. Naime, nae stanovnitvo je sklono
pretjerivanju i megalomaniji. Osrednjost ih ne
zadovoljava i samo neto velianstveno ih moe
pokrenuti na akciju. Oni rade svoj posao nevoljno,
smatrajui sebe pozvanim za lake i bolje plaene
poslove, a esto nemaju sposobnosti ni za to to
rade. Kod nas bi svaki radnik htio biti direktor!
Dodue, veoma esto se mogu nai primjeri da
netko bez stvarnih zasluga i sposobnosti zauzima
visok poloaj, to je dalo pravo i onima drugima
da smatraju kako im takvo mjesto pripada. Tome je
naroito doprinijela skoro pedesetogodinja politika
negativne kadrovske selekcije i mogunost da
bravar bude ef drave, a nesvreni uitelj glavni
ideolog i teoretiar tog politikog sistema.
24
Takoer postoji sklonost ka kompliciranju

jednostavnih stvari ( to bi jednostavno kad moe
komplikovano?), kao i tenja ka prepriavanju
Markovih konaka umjesto konkretnog rada.
Jedna od velikih mana dinarskog mentaliteta je
sklonost da se marginalne razlike pretvaraju u
provalije, neznatno razilaenje u miljenju izaziva
trajno neprijateljstvo. Kao da dvoje ne mogu imati
razliite ukuse, razliite politike orijentacije a biti
dobri prijatelji ili se bar uvaavati. Valjda je to razlog
to Slaveni doivljavaju Zapad kao emocionalnu
pustinju, a Zapad Slavene kao ljude koji se
pretjerano uzbuuju nizato, to se moe ilustrovati
slijedeom anegdotom:
Zato Srbin potee revolver ako mu netko
kae da je magarac?- pitao Englez nekog naeg
ovjeka. Pa zar je mogao drugaije da reaguje?-
zaudi se on. Mogao je, ako se razmilja ovako:
Prvo, tko je on da sudi o tome? Drugo: moda je
ovjek u pravu.-posavjetuje Englez.
Drugim rijeima moglo bi se rei da je narod
bez tolerancije i trpeljivosti zbirka ostraenih i
meusobno nepomirljivo sukobljenih pojedinaca.
Javne i privatne diskusije se pretvaraju u lini
obraun, drski i grlati odnose pobjede, a ak ih ni
javno mnijenje ne osuuje. Nairoko se primjenjuje
ona narodna utuk na utuk , ne odgovara se
argumentom na argument, nego se ide na ovjeka (
ak i toljagom, kamenom, revolverom) a pogotovo
blaenjem i omalovaavanjem. Postoji opa
nestrpljivost da se saslua drugoga. Kultura govora (
i openito kultura) zahtijeva da se saslua drugi, da
mu se ne upada u rije, da se tek poslije pauze i
25
razmiljanja odgovori, potujui sagovornika i

njegove argumente. S obzirom na sve ovo gore
navedeno, zar moe neki od naroda Balkana tvrditi
da nema takve manire i dinarske gene? Ako ipak
tvrdi, molim da iznese protivargumente ( ako ih
ima).
Citirajmo ponovo Andria:I kad ljude grdimo
sa puno razloga, ne smemo izgubiti oseanje mere i
granice. Stvarajte i utvrujte nove mere, ali ne
prezirite stare i ne razarajte ih bez potrebe, jer na
njima esto poinju nove.
Pritajena ili otvorena mrnja prema istaknutim
linostima nije specifinost samo naeg stanovnitva
( iako je veoma istaknuta crta naeg balkanskog
mentaliteta), niti je vezana iskljuivo za samoupravni
socijalizam ( mada se tamo uzdigla do nivoa
osnovne filozofije ivota). Ovaj manir je poguban
za svako drutvo u kojem eskalira, pa bi ga trebalo
drati pod kontrolom. U tom cilju bi roditelji
trebali svojoj djeci ve u osnovnoj koli savjetovati:
Nemojte mrziti druge iz razreda to bolje od vas
sastavljaju pismene radove ili to bolje znaju
matematiku. Moda e oni jednog dana izmisliti lijek
koji e vama spasiti ivot. U svakom sluaju vea je
vjerovatnoa da e to uiniti oni, negoli oni koji ne
znaju ni matematiku ni svoj materinji jezik.
Naalost, samoupravni socijalizam je
potencirao tu osobinu kod masa. Osnovni razlog za
to je bio harizmatski voa koji nije trpio oko sebe
pametne i karakterne ljude. To se prenijelo na sve
spratove hijerarhijske piramide, ukljuujui i
prizemlje. Zbog toga je samoupravni socijalizam iza
sebe ostavio kadrovsku pusto, koja nas je dovela u
26
ovako teku situaciju, a njene posljedice se ne mogu

popraviti desetljeima, tj. ba toliko dugo koliko su
trajali i uzroci.
Samoupravni socijalizam je nalagao
uniformnost miljenja, njegovane stereotipe.
Pametni i kritini umovi bili su prisiljeni da se brane
utanjem. U protivnom, izmislili bi im se grijesi i bili
bi osueni na lomau . To je hranilo
zadovoljstvom prazne due socijalista- nai neku
izmiljenu manu u velikom ovjeku i time utjeiti
sebe u svom osjeaju inferiornosti.
Meutim, bez velikih umova i jakih karaktera,
nema progresa. Netko ak ree: Da bi se imala
domovina, treba imati jak karakter. Utoliko je jedno
drutvo stvaralakije, ukoliko podstie i nagrauje
inventivnost, pamet i karakter, a suzbija i kanjava
lijenost, glupost i beskarakternost. Svi veliki narodi,
oni koji su dali doprinos razvoju civilizacije, znali su
to. S obzirom kako se radilo kod nas zadnjih
pedesetak godina ( a i dalje se u tom pogledu radi
isto), zar smo mogli proi bolje i zar se imamo emu
nadati?
Prosjean ovjek zato tei uravnilovci. On u
hijerarhiji vrijednosti vidi sopstvenu smrt jer
uspostavljanje hijerarhije vrijednosti svodi svakog
prosjenog ( i ispodprosjenog) na njegove skromne
dimenzije, oduzima mu pravo na neodgovornost i
na slobodu u razaranju. Takoer, uspostavljanje
hijerarhije vrijednosti otvara polje individualnom
stvaralatvu to omoguuje formiranje duhovne
elite- karijatide hrama kulture iji portal nije nita
drugo do lice moderne civilizacije kojoj i mi
pripadamo.
27
Nipoto se ne smije zaboraviti da bez velikih

ljudi, bez podsticanja izuzetno sposobnih nema
napretka i da se njihovim sputavanjem dolazi do
toga da neznalice odluuju o vanim stvarima i da e
od toga svima biti gore. U svjetlu toga, neka se svaki
stanovnik Balkana upita koliki je njegov vlastiti
doprinos ovom kaosu u koji smo dospjeli. U tom
pogledu su nevini samo oni koji su bili digli svoj glas
oprotiv takvih nakaznih filozofija ivota i zbog toga,
na razne naine, stradali. Svi ostali su sukrivci jer su
utali a time takve pojave odobravali. Sad uivaju u
plodovima takvog svog (ne)djelovanja.
Kod balkanskog stanovnitvo primjetljiva je
jo jedna opasna osobina primitivizma koja se
ogleda u omalovaavanju ena.Veina balkanskih
mukaraca iz straha da ene ne ugroze njihovu (
bijednu) poziciju, sa svim svojim kompleksima,
frustracijama i primitivizmom, svaki pokuaj ene da
bude ravnopravna sa mukarcem, automatski
proglaavaju feministikim pokretom. Meutim,
ene ne ele da prevaziu mukarce i da budu
iznad njih, ve samo ele da stoje sa njima rame uz
rame i da participiraju u svemu, ak i u politici gdje
se donose sudbonosne odluke po pitanju sudbine
itavog naroda, a gdje se mukarci nisu ba pokazali
razboritima i uspjenima. Pogotovo ne ovi na
Balkanu. Pri tom je interesantno da su u tom
pogledu najugroenije one ene za koje se posumnja
da su pametne. Njih treba jo i unititi! Naravno,
objanjenje za to lei u podsvjesnom priznanju
Balkanca da je on u stvari minoran, a eli da bude
superioran. Tu njegovu navodnu superiornost moe
da ugrozi i samo jedna pametna ena! Zato se svaki
28
Balkanac sa toliko strasti ostrvi na takvu enu, ma

gdje da se ona pojavi, a naroito ako se pojavi u
blizini njegovog radnog mjesta! U tom pogledu su
isti gotovo svi mukarci sa ovog podruja bez obzira
na formalno obrazovanje. I ova osobina nije
specijalnost Balkana ve ostatak primitivizma.
Jednom prilikom je amerika glumica Barbara
Strejsend izjavila: Postoji potreba omalovaavanja
uspjene ene. Vjetovatno to nije rekla bez razloga,
ve je to osjetila na vlastitoj koi. Meutim, u
amerikom drutvu se , izgleda, uspjeno nose sa
ovakvim ostatkom primitivizma to se moe
zakljuiti po broju uspjenih ena u amerikom
drutvu. A slobodnih strelaca sa osobinama
primitivizma svakako da i tamo ima i uvijek e ih
biti. Samo, njihov uticaj je ipak pod kontrolom. Za
nau sredinu se to ne bi moglo rei. Kod nas
upravo takvi kolo vode!
Velika je teta to se sposobnosti ena jo
nikad nisu znatnije cijenile i koristile na ovom
podruju. Moda je ba to razlog to je situacija na
Balkanu jo uvijek takva kakva jeste. Moda je ba
zbog toga stanovnitvo u nedozvoljivim
razmjerama obrazovno zaputeno. Moda je ba to
razlog to se ratovi na ovom podruju javljaju tako
esto. Jedno je sigurno: ene u tome nisu imale
nikakvog udjela jer su odluujuu rije, do sada, na
ovom podruju uvijek i jedino imali mukarci!.
Pogledajmo do ega je to dovelo. Zato imamo pravo
da kaemo: Da su u svemu tome bar nekakvog
udjela imale ene, sigurno je da ne bi bilo sve tako
crno kao to jeste. Ovu tvrdnju je teko
29
argumentovano opovri! Nju balkanski mukarci

opovrgavaju jedino galamom i nasiljem.
U toku ovog rata izala je na vidjelo jo jedna,
neobjanjiva karakteristika balkanskog stanovnitva,
a to je: opa destruktivnost. Ne ogleda se to samo u
strasti za ruenjem neprijateljiskih kua, ve svega to
se moe smatrati tekovinom civilizacije, ukljuujui
tu i ono to je njima samima neophodno za koliko-
toliko normalan ivot. Sa stanovita zdravog razuma,
ova pojava je potpuno neobjanjiva i jedino
prihvatljivo objanjenje bi bilo: silazak sa uma takvih
pojedinaca! Navedimo samo jedan takav drastian
primjer: eljeznica Republike Srpske je itavo
vrijeme rata gotovo besplatno prevozila narod.
Zaposleni na eljeznici ili nisu primali nikakvu
naknadu za svoj rad ili je ona bila simbolina samo
da se ne bi moglo rei da ba nita ne primaju. Za
uzvrat, od svog naroda, bili su nagraeni neuvenim
vandalizmom nad objektima i sredstvima za rad
svog preduzea. Svi vagoni koji su saobraali za
vrijeme rata, potpuno su demolirani i uniteni, tako
da su se i po zimi putnici morali voziti vagonima bez
prozora i vrata, sa izrezanim meblom na sjeditima.
Kad se rat zavrio, odgovorni u TP-u su pomislili
da je doba ludila prolo i nabavili su polovne vagone
u inostranstvu, kako bi i nae stanovnitvo moglo
da se vozi u prevoznom sredstvu dostojnom
ovjeka, a ne u vagonima koji vie ni stoci ne bi
odgovarali. Meutim, slijedilo je veliko razoarenje:
u veoma kratkom roku, i ovi vagoni su doivjeli
istu sudbinu! Ne moemo a da se ne zapitamo akvi i
koji ljudi su se vozili u tim vagonima u inostranstvu
kad su vagoni mogli poslije viegodinje upotrebe
30
jo biti prodati kao polovni, u izvanrednom stanju,

a koji i kakvi se to ljudi voze u naim vagonima, koji
nakon upotrebe u toku istog perioda, mogu samo
zavriti na otpadu? ta rei o kulturi jednih i drugih i
kako se ne upitati: Zaboga, tko sve ne spada u ljude?
Pa zar takvi ljudi uope zasluuju da imaju prevozno
sredstvo? Izgleda da ih je trebalo ostaviti da idu
pjeice ili na konju kao u srednjem vijeku, kad im
progres i civilizacija ne odgovaraju. Takvi nisu nita
bolje ni zasluili. Jedino je teta ( i nepravda) to
ono malo normalnih i kulturnih ljudi mora da trpi
posljedice pameti i rada tih divljaka, koji se ni sa
stokom ne bi mogli uporediti, a da se pri tom stoka
ne povrijedi! Kako mi onda da ne budemo
siromano drutvo?
Veinu balkanskih stanovnika krasi jo jedna
udna karakteristika za koju nisam sigurna da li je
naslijeena ili steena. Radi se o nevjerovatnoj
sklonosti ka primanju mita, korupciji i mogunosti
da se narod lako potkupi za male pare. Moda je ta
sklonost ostala iz doba Turske Carevine jer je ta
drava sva bila zasnovana na tome, ali ti maniri su
bili preuzeti i od strane komunista, i rekla bih tamo
jo usavreni. Kao takvi imaju prou i danas, a
pogubni su za sudbinu i drave i naroda. Zbog toga
su, moda, sve dosadanje drave i propale jer je to
krajnje nezdrava osnova na kojoj poiva neka
drava. Upravo bi na ovom mjestu bilo korisno
opisati metod kojim su vajcarci, jo u l6. stoljeu
oslobodili svoju vlast mita i korupcije. Na zidu
gradske vjenice u Bazelu postoji freska iz tog doba
koja predstavlja detalj iz jedne perzijske legende. Na
fresci je predstavljen tron na kom sjedi glavni sudija
31
a tron je presvuen koom prethodnog sudije,

njegovog oca, koji je po nalogu kralja smaknut zbog
primanja mita, a njegovom koom je presvuen tron
na kom e sjediti sve budue sudije! Okrutno, zar
ne? Svakako neprimjereno dananjem dobu, ali se ne
moe osporiti efikasnost! Meutim, neto drugo sam
htjela ovim da kaem: Nije udo to narod koji se
jo od tada beskompromisno bori protiv mita i
korupcije ima danas tako uspjenu dravu, kao to
nije ni udo to narod koji jo ni danas nije stavio
na dnevni red pitanje borbe protiv te nemani, ni
danas nema nita to bi iole moglo da lii na pravu
dravu!
U dananje vrijeme, kad se tek uimo viestranaju
na Balkanu, primjetno je da politiari dre svoje
glasae za veoma glupe i kao takve uspiju jeftino da
ih kupe. Najinteresantnije u svemu tome je to ih
kupuju za njihov sopstveni novac! Naime,
penzionerima se dugo vremena ne isplauju penzije,
a zatim im se takve obezvreene isplate pred same
izbore, ime politiari namjeravaju kupiti njihove
glasove. ta rei za one glasae kod kojih to
uspijeva?
Mnogo sam razmiljala o poplavi kia na

Balkanu. Nisam bila sigurna da li i sklonost ka kiu
treba pripisati loim psiholokim osobinama
balkanskog stanovnitva ili uslovima ivota u kojima
su se ti narodi nali. Bilo kako bilo, potrebno je
neto rei i o ovom fenomenu, iako nisam posve
sigurna da li ba na ovom mjestu.
Ki je pseudoumjetnost i za njegovu pojavu i
procvat potrebni su slijedei uslovi:
32
-opa degradacija drutva,

-materijalni siromatvo
-marginalizacija pravih vrijednosti od strane
vlasti pa i drutva
u cjelini,
-destimulacija obrazovanih ljudi da se bave
kulturnim
djelatnostima jer se od tog posla ne moe
ivjeti,
-zatvaranje drutva u sebe i njegova izolacija.
To sve stvara plodno tlo za bujanje korova zvanog
ki. U tom smislu ki je parazitska pojava protiv koje
se veoma teko boriti, kad se jednom ukorijeni.
Potpuno istrebljenje kia je nemogue, ali je veoma
teko i njegivo svoenje u podnoljive granice kad
mu se dozvoli da ue u svaku poru ivota. Jedini
nain borbe je razvijanje osjeaja naroda za prave
vrijednosti i vea ulaganja u istinsku kulturu, te
nametanje te istinske kulture stanovnitvu to je
mogue jedino sistematskim i adekvatnim
obrazovanjem i prosvjeivanjem. Ki se ba zato i
javio to nije postojalo pravilo vrednovanja istinskih
vrijednosti, pa su one marginalizovane. U tom
vakuumu pojavio se ki kao nadomjestak, surogat
istinske kulture zbog stagnacije u razvoju pravih
vrijrdnosti. Ki je ekvivalent duhovne propasti
jednog drutva, a koliina kia je direktno
srazmjerna dubini posrtanja tog drutva. Kad bi se
sad odjednom i uspjeli ukloniti svi oni uslovi koji su
doveli do pojave kia, ilavog kia e se i dalje biti
teko osloboditi jer u pozadini stoje velike
materijalne koristi koje pojedinci izvlae plasirajui
narodu ki i gurajui ga tako sve dublje i dublje u
33
glib. Svaka kultura koja se zatvori sama u sebe i

prestaje da saobraa sa svjetskom kulturom, mora
postati rtvom kia jer praznine koje tim
zatvaranjem nastaju, popunjavaju se kiem u
nedostatku dovoljno vlastitih pravih vrijednosti.
Jer, ki je nastao iz potrebe da se uljepa sumorna
stvarnost u uslovima bijede i izolacije i svega to
nosi loa situacija, ali on nije adekvatan nadomjestak
za ono to nedostaje, ve predstavlja jednu plitku
obmanu i kamuflau koja ima prou samo kod onih
ljudi ije obrazovanje i svijest nisu na zavidnom
nivou Ali, ako takvo stanje predugo potraje, sve vei
je broj rtava kia, pa i meu onima koji nisu na tom
nivou, ali ih dugo trajanje takve situacije prisililo na
takvo srozavanje. Ako se takvi uslovi predugo
odravaju, prijeti opasnost da kompletno drutvo
postane rtva kia, tj. pseudokulture. A ako neki
narod, umjesto kulture i umjetnosti ima
pseudokulturu i pseudoumjetnost kao svoju
duhovnu odrednicu, onda je to i pseudonarod..
Prema izjavi Danila Kia, poznatog
jugoslavenskog knjievnika, koju je dao u jednom
intervjuu 1973. godine, pojava kia je usko vezana sa
pojavom nacionalizma. Nije udo to je to on ba
tada izjavio, s obzirom da se ve tada na naim
prostorima poeo osjeati zadah kia i
nacionalizma, na to je veliki pisac pokuao da
upozori. Svaka navodna kultura koja se zatvori sama
u sebe je nedostatna i plodno tlo je za pojavu kia.
Zato nije udno to se u jednom od brojeva
zagrebakog GLOBUS-a, mogla proitati izjava
kolumniste Zvonimira Berkovia, koji kae Franjo
Tuman je vjerovatno jedan od najveih
34
proizvoaa kia na svijetu. Nije onda ni udo to

ga hrvatska tampa naziva operetni vrhovnik!A bio je
istovremeno moda i najvei proizvoa
nacionalizma na svijetu, to potvruje ispravnost
tvrdnje Danila Kia.
Ki se ne javlja samo u muzici ( iako je tu
najoigledniji) ve u svim ostalim oblastima ivota
ukljuujui tu politiku i historiju. Historija koja je
pretvorena u mit ili ki ne moe biti nikome
uiteljicom ivota, pa ni Srbima i Hrvatima. Nije Broz
sam kriv to je toliko dugo ostao na vlasti nego i
narod koji ga je podravao, za to nije kriva samo
mo tog naroda nego i njegova slabost.- kae
Predrag Matvejevi. Zato ki treba na vrijeme
preduhitriti i sprijeiti inae e pojedinci i drutvo
postati njegovom rtvom, to podrazumijeva da se
samo istinskom kulturom i istinskom umjetnou
moe pobijediti ki. Ostalo je sve prazna pria.
Osnovne karakteristike kia u muzici su: nespretno
mijeanje stilova, naglasak na izazivanju nekih
trenutnih i plitkih pobuda, poziv na mrnju, osvetu i
proklinjanje, upotreba ne vie od polovice oktave
muzike ljestvice, naivan sadraj bez ikakvih poruka
i dubljih emocionalnih pobuda i sl. Ili, openito:
takva muzika ne moe izazvati nita pozitivno u
emocijama i razmiljanjima svojih slualaca, ve
samo primitivizam, destrukciju i sl., za razliku od
pravih umjetnikih djela koja kod posmatraa
izazivaju pozitivne emocije i pobuuju na
stvaralatvo.
Iako e na prvi pogled zvuati udno, treba

rei da se psihologija, ili bolje reeno psihijatrija,
35
bavi i problemom zaraenih naroda. Postoje i

strunjaci za ovu oblast meu kojima treba
spomenuti dr Vamika Volkana, profesora psihijatrije
na sveuilitu u Virdiniji, porijeklom ciparskog
Turina. On se specijalizirao za konflikte izmeu
etnikih grupa i u tom cilju je formirao
multidisciplinarni tim koji se sastoji od
psihoanalitiara, psihijatara, psihologa, historiara,
politologa i bivih diplomata. Oni svi zajedno
izuavaju psihologiju velikih grupa, odnosno njihove
konflikte. Rezultatima ovakvih istraivanja koristi se
i amerika vlada. Da se posveti ovim izuavanjima,
dr Vamika je podstakla injenica da psihologija
identiteta naroda predstavlja veliku nevidljivu silu
koja se uplie u svaki segment ivota- od ekonomije
do pravnih pitanja i uzrok je iracionalnim odlukama-
to je on primijetio u svojoj domovini. Dr Volkan
kae da se uglavnom radi o sukobima meu
susjedima i da zajednice mnogo lake se oporave od
drastinih gubitaka koji su uzrokovani elementarnim
nepogodama negoli od trauma koje im je prouzroio
susjed. On smatra da sukob na Balkanu obino
proistie iz sukoba meu susjedima koji su se borili
oko zemlje. Oni koji zakopavaju svoje mrtve na
nekom mjestu, polau pravo na tu zemlju. Ali,
problem nastaje kad dvije grupe zakopavaju svoje
mrtve na istoj zemlji. U takvim konfliktnim
situacijama ovjek se eli sakriti pod svoj etniki ator,
a to znai da mora biti siguran gdje mu je mjesto.
To je esto veoma teko utvrditi, pa su zbog toga i
male razlike veoma znaajne, to identitet grupe ne
moe dopustiti, pa zduno radi na uveavanju tih
razlika. Zbog toga su isfabrikovani razni jezici na
36
Balkanu, a ni jedan stranac ne moe uoiti razliku

izmeu srpskog, hrvatskog i bonjakog. I ne samo
stranac. A te razlike se ba iz gore navedenih razloga
potenciraju. Ako je granica nejasna, dolazi do
konflikta.
Etniki sukobi se obino javljaju u onim
sredinama gdje je borba za zemlju jo uvijek
znaajna jer zemlja jo uvijek predstavlja simbol
moi i ugleda. U civiliziranijim sredinama je zemlja
kao takva izgubila znaaj jer se mo i ugled moe
ostvariti na mnogo drugih, efikasnijih naina, te je ta
glad za zemljom manje uoljiva, a samim tim i
etniki sukobi s e rjee deavaju. Za meuetnike
sukobe je karakteristino da se oni cikliki javljaju,
zamru pa se pojave. Poslije konflikta uvijek mora
proi neki period potreban da strane oplau svoje
gubitke. Traume koje strane nose su snaan osjeaj.
On ukljuuje nesvjesne procese, tako da i slijedee
generacije upadaju u zamku nezavrenog posla..
Jedna od veoma loih i kontraproduktivnih
karakteristika ljudi sa ovih prostora je velika sklonost
ka laganju. Naravno, ne moe se tvrditi da su svi
skloni tome, ali se stie utisak da nedopustivo velik
procenat stanovnitva jeste sklon laganju. Moda je
takvim sklonostima doprinijela injenica to je
komunistikli politiki sistem sav bio zasnovan na
laima pa je upravo takve osobe izbacio na povrinu
zbog ega se moe stei utisak da je dominantna
osobina balkanskog stanovnitva- laljivost. Recimo
neto vie o tome.
Psihoterapeut Brad Blanton u svojoj knjizi
ISKRENOST BEZ REZERVE poruuje: laganje je
loe po vae zdravlje, istina moe da bude lijek. On
37
predlae terapiju istinom, s obzirom da la ostavlja

posljedice i na fiziko zdravlje. Mnogi irai, osobe
koje pate od nesanice ili imaju tegobe sa debelim
crijevom uope ne pomiljaju da su uzroci tih
smetnji mnotvo malih lai kojima se svakodnevno
slue. Ljudi nisu svjesni toga da ih lai kotaju
mnogo vie nego to uope mogu pomisliti.
Meutim, dr Jovan Mari, ef Katedre za psihijatriju
Medicinskog fakulteta u Beogradu smatra da ipak
postoji jedna prilika kad je bolje slagati nego rei
istinu. To je kad se procijeni da bi istina dramatino
pokvarila odnose jer druga strana nije dovoljno zrela
da prihvati istinu. U svakom drugom sluaju je ipak
bolje rei istinu. Opoj poplavi lai i laganja
doprinose pojedini politiki sistemi. Nakon
tridesetogodinjeg iskustva vezanog za
samoupravljanje koje je bilo prepuno dvolinosti,
licemjerja i zamjene teza, mnogi pojedinci su shvatili
da u takvom sistemu prolazi samo la, tj. da je la
jedino to se moe dobro unoviti. Zbog toga su
generacije i generacije, ivei u takvom ambijentu,
odmalena shvatile da se treba ponaati licemjerno. U
nekim krajevima se licemjerno ponaanje podrava
jo i od strane religijskih slubenika, pa se jedan
normalan ovjek ne moe uope snai u takvoj
sredini. Neki psihijatri su pokuavali da ukau na to
da samoupravljanje kvari meuljudske odnose (
pomou ove ideologije lako su se pljakale iroke
narodne mase od strane kriminaliziranih politiara
lojalnih reimu) jer la dominira na sastancima i
zborovima, ali su zbog toga esto imali neprilika, a
nauna istraivanja vezana za ove sociopatoloke
pojave su im bila zabranjena. Takoer nisu smjeli
38
nita rei ni vezano za uticaj jezuitizma koji se

plasirao preko oltara, a sutina mu je takoer bilo
licemjerje. Inae, psihijatrija razlikuje dva nivoa
laljivosti: patoloku laljivost ( poznatu kao
sindrom Minhauzen) i obinu laljivost. Prva se
smatra boleu a druga defektom moralnosti.
Oigledno da se u gornjem tekstu radi o ovoj drugoj.
Ipak, bez obzira na materijalne i drutvene koristi
koje su pojedinci sticali laganjem, mora se priznati
da ivot zasnovan na laima ne moe biti lijep. Brzo
poinju nesanice, komarni snovi, preznojavanja i
drugi neprijatni simptomi. Jer, teko je ivjeti na dva
kolosjeka i kontrolisati oba. Neminovno se mora
desiti greka koja e uiniti da se laov zaplete kao
pile u kuine, a tada slijedi suoenje sa istinom. Svaki
potencijalni laov bi se morao upitati: Jesam li
spreman na to?
U tom smislu vrlo je ilustrativan slijedei
primjer: Prilikom pobjede na nekom takmienju
sportiskinji Jasni ekari su estitali na pobjedi svi
prisutni osim ekipe Republike Hrvatske. Povodom
toga Jasna je izjavila: Stalno su motrili na njih i
zato sve razumijem. Mi smo mirni i oputeni, oni
optereeni. Ali, to je ipak njihov problem. Zaista je
teko onima koji moraju da lau ne samo ono to
kau ve i ono to osjeaju. Tako smo stigli do
pitanja morala.
Moral
ta je zapravo moral? Definicija kae: Moral je

skup pravila nekog odreenog drutva o sadraju i
nainu meusobnih odnosa ljudi i ljudskih zajednica.
39
Moralnost znai: ispravnost, potenje, estitost,

krepost, vrlinu i etiku uope. Pod etikom se
podrazumijeva nauka o moralu koja vri vrijednosnu
procjenu i ukazuje na prave i istinske vrijednosti.
U kontekstu gore reenog, ako se osvrnemo
oko sebe, nakon skoro pedeset godina ignorisanja
svega onoga to se podrazumijeva pod etikom i
nakon ovog posljednjeg rata, opravdano se pitamo:
Je li igdje jo ita ostalo od onoga to se
podrazumijeva pod moralom? Sa aljenjem moramo
konstatovati da su u dananjim dravama na
Balkanu potpuno poremeeni svi sistemi vrijednosti
potencirani etikom i moralom i da moral koji dolazi
od strane organizovanog drutva ne postoji. A kako
bi i postojao kad uope ne postoji ni organizivano
drutvo? Ovo to se trenutno ima na Balkanu je
haos do haosa! Zar se organizovanim i moralnim
drutvima mogu nazvati drutva u kojima ne
funkcionie ni policija, ni sudstvo, ni kolostvo, ni
zdravstvo, ni privreda, a na cijeni su, umjesto rada i
stvaralatva, kriminal, pljaka vlastitog naroda, uplje
ideologije, religijska diskriminacija, lai, prevare i
obmane svake vrste i sve to je tome slino. Zbog
toga, nakon toliko godina proivljenih u takvom
okruenju bez morala, samo su izrazito vrsti,
savjesni i dobronamjerni ljudi ostali moralni. Naime,
u tom periodu su sruene sve istinske moralne
norme, a nametnute neke nove, koje bi po etikom
kriteriju prije mogle da se nazovu amoralom nego
moralom. A drutvo bez morala je dekadentno i
ono ne samo da ne moe naprijed nego ne moe ni
opstati. Ovakva situacija u postkomunistikom
vremenu je stvorila prostor teolozima da nametnu
40
tezu kako je socijalistiki poredak odbacio crkvu i

njene moralne norme, a da pri tom nije obezbijedio
nekog novog uvara morala To i jeste i nije tano. Da
socijalistiki reim nije obezbijedio uvara morala, to
je tano. A kako je i mogao kad socijalistiki
poredak ne zagovara pravnu dravu, ljudska prava i
sl., to u stvari jedino moe da uspostavi pravi
istinski moral? Nasuprot tome, socijalistiko-
komunistika ideologija favorizuje politiki
voluntarizam, licemjerje, la, privredni kriminal i sl.
to se tie moralnih normi koje navodno uspostavlja
i uva religija, one su vrlo diskutabilne. U vrijeme
kad su nastajale dananje religije nije bilo pravnih
drava i meunarodnih organizacija pa su bili dobro
doli bilo kakvi opi propisi koji bi uveli bar malo
reda u tadanje haotine uslove ivota. Moda su
neki od tih propisa i mogli donekle zadovoljiti u to
doba. Meutim, sasvim je deplasirano tvrditi da su
sve moralne norme koje propisuju religije nastale
prije hiljadu i vie godina primjerene potrebama
dananjeg ovjeka ili drutva u cjelini. Naime, neke
religije favorizuju kao ideal i takve vrline koje u sebi
nemaju nita ljudskog. One trae potpuno
predavanje bogu, naputanje drutva, svojine pa i
porodice i zahtijevaju krajnju uzdranost i asketizam,
te sa prezirom gledaju na stvarne ljudske vrline.
Jasno je da se religiozni moral zasniva na ideji boga,
ali kad bi taj i takav bog sluio kao uzor moralnog
ponaanja (a morao bi), onda bi ovjek morao biti
okrutan, prevrtljiv, hirovit, ne bi mogao da istinski
voli ( jer njegov bog svoju ljubav u trenu pretvara u
mrnju), a natprirodne vrline bi se zasnivale na
zanesenosti i zabludi. Posmatrajui protivrjeni lik i
41
isto takvo ponaanje kranskog boga, nijedan pravi

kranin ne bi mogao imati one moralne
dosljednosti i ustaljenosti bez kojih je nemogue
govoriti o moralu i njegovoj koristi za ljude. tavie,
religiozni moral ima pogubne posljedice za drutvo.
Svugdje gdje on vlada iz temelja se rue moralna
shvatanja: ljudi se mrze umjesto da ive u ljubavi; u
stalnom su sukobu umjesto da pomau jedni
drugima; oni se ubijaju i progone, preziru i
unitavaju; najmanja razlika u njihovim religijskim
uenjima (sekte) ini ih netrpeljivim neprijateljima.
Dakle, neredi, nesloga, mrnja i nesrea obiljeavaju
puteve religioznog morala!
Uprkos nekorisnom i izopaenom moralu
kojemu religije ui ljude, njegove pristalice se
usuuju da kau da bez religije ne bi bilo morala. Ali
ta uope znai biti moralan, npr., u kranskom
smislu? To znai neprekidno se moliti, posjeivati
crkve, kajati se, uzdravati se od zadovoljstva, ivjeti
u pobonosti i povuenosti. Kakvo dobro moe
proizai za drutvo iz ovakvih djelatnosti ? Ako
ovakav moral vodi vjernike u nebo, on je na zemlji
veoma nekoristan.
Treba razlikovati religiozni moral od politikog.
Prvi stvara svece a drugi korisne graane. Jedan
stvara ljude nekorisne ili ak tetne po drutvo, a
drugi treba da stvara korisne i aktivne lanove
drutva koji su u stanju da ispunjavaju zadatke mua,
oca, prijatelja, druga, graanina.
Nita nije bolja situacija kad je u pitanju
doprinos moralu od strane islama. Zar je moralno
prisiljavati pripadnike drugih religija na prihvatanje
islama koji im ne odgovara? Zar je moral prisiljavati
42
svoje sljedbenike da se u svakom trenutku ( tj. kad

god nekom nesavjesnom i vlastoljubivom moniku
padne na pamet) fiziki rtvuju za Alaha ? Kamo to
moe drugdje odvesti osim u rat? A rat je, ipak,
najgora mogua pojava.
Religije su razorile ljudski razum i moralan
ivot, iskvarile politiku ( dajui joj neogranienu
mo), izazivale ratove, unijele nemir u ovjeka,
rasprostrle zlo i patnju, neznanje i glupost, a trae
od nas da im priznamo njihove navodne zasluge!
Umjesto nezasluenog priznanja, ograniimo
im uticaj. U tu svrhu treba favorizirati
prosvjeivanje, unititi neznanje koje vodi u
zablude. U doba prosvjetiteljstva esto se govorilo:
Znanje e zauvijek satrti udovite koje je rodio
mrak ljudske due i uma, ono e raskinuti okove
kojima je zlo okovalo ovjeka. U nekim sredinama
se to desilo, ali u nekima jo nije.
Zato se ipak mora rei da je priroda ta ( a ne
religija i njen smueni bog) koja upuuje ljude da
budu moralni. Nije potrebna nikakva boja
intervencija da bi ovjek shvatio da je nepravda
predmet prezira i nesree, da ljudi treba da se
pomau, da zlo kodi i donosi propast svima, da
dobro uiva ope priznanje. To sve proistie iz
iskustva.
Religija ( i svaka dogma, openito) ne razara
samo moral. Ona isto tako doprinosi i neprocjenjive
tete istinskoj politici, ona izopaava njena naela,
nepovratno odbacuje sigurnost, slobodu pravdu,
unosi u politiku hir i samovolju. Ona titi tiranine i
voluntariste i dozvoljava njihovu neodgovornost i
svirepost. Dovoljno je pogledati kakva je situacija u
43
dravama u kojima civilna vlast nije odvojena od

religijske. To su sve islamske zemlje osim Turske. Ni
u jednoj od tih zemalja kranska manjinska
zajednica ne ivi na civiliziran nain, pa ak ni
muslimanska koja je veinska. Nasuprot tome, u
kranskim dravama ( u kojima je crkva odvojena
od drave) islamske manjinske vjerske zajednice
ive na civiliziran nain, kao to skoro ree ser
Alfred erman, bivi savjetnik Margaret Taer. On je
takoer konstatovao da muslimani nisu bili
diskriminisani ni u jednoj Jugoslaviji, a Srbi i Hrvati
jesu u Otomanskoj Carevini, zbog ega je strah ovih
drugih od ponovnog uspostavljanja takve drave
sasvim opravdan.
Jasno je da amoralni ljudi na vlasti slue
negativnim primjerom svojem narodu u pogledu
morala. Zato narod sam mora sprijeiti da mu na
vlasti budu amoralni ljudi, a to moe jedino ako je
potpuno svjestan svog prava, svoje mogunosti i
svoje obaveze da to uini. Pri tom mora biti svjestan
toga da e jedino smjenjiva vlast koja se neprestano
podvrgava procjeni svoje (ne)uspjenoasti biti, kroz
to, prisiljena da bude moralna. Kao takva, jedino e
ona moi obezbjeivati uslove u kojima e narod
morati biti moralan. Ne moe se oekivati da se
narod ponaa po onoj popovskoj: Nemojte vi raditi
to mi radimo, ve vi radite to vam mi kaemo.
Tako su se ponaali i komunisti, a i sad je jo tako jer
se tog sindroma komunizma jo dugo neemo
osloboditi. U takvoj situaciji onaj tko je to htio
posluati bio je moralan, a onaj koji se ugledao na
vlastodrce, bio je nemoralan. Pri tom je ovaj drugi,
naalost, bolje prolazio. To je dovelo do potpunog
44
kraha morala! Do sad, na balkanskim prostorima

vaspitanje i moral nisu uope zanimali vlast. Ona je
konstantno pokazivala najdublju ravnodunost
prema najbitnijem faktoru koji doprinosi srei
naroda i drave.
Moral moe da uspostavi samo pravna drava,
a odravati ga moe svjestan narod kroz pravilno
shvatanje i koritenje svojih demokratskih prava,
onemoguujui tako da se na vlasti dugo odravaju
amoralni politiari koji sigurno vode dravu i narod
u neku novu propast. Sama pomisao na mogunost
smjenjivanja, natjerat e politiara da bude moralan
i efikasan
4.3. Porodini raspored (Family

Constelation Berta
Hellingera)
SINDROM KONVERTIZMA U SVJETLU
PORODINOG RASPOREDA
Uvod
Svaki ovjek je dio porodice u kojoj cjelokupan

ivot ini odnos izmeu njenih lanova. Taj odnos
je zavisan od dinamike unutar porodice, a on je
temelj iz kojeg izlaze sva deavanja u naem ivotu.
Zbog toga mnogi koji to shvate, trae strunu
pomo da bi poboljali te odnose. Takvu pomo
pruaju strunjaci za psihoanalizu ili openito
strunjaci za psihologiju.
45
Na osnovu ideje da je familija jedna interaktivna

jedinica na koju utiu prole generacije i na osnovu
principa da je cijelo vee nego suma njegovih
sastavnih dijelova, temelji se porodina terapija.
Njen razvoj su trasirali Bowen, Satir, Minuchin, MRI
grupa i Milan grupa. Ranih 60-tih godina Virginia
Satir je uoila da simptomi koji se prepoznaju kod
jednog lana familije imaju ulogu u balansu sistema,
a sistem ima ulogu u odravanju tih simptoma, na
osnovu ega je zasnovala svoju teoriju Family
Reconstruction. Istraivaka grupa iz Italije je dola do
spoznaje da problemi familije kao cjeline se prenose
kao uzorak sa jedne generacije na drugu. I mnogi
drugi autori su dali doprinos postavljanju osnova za
razvoj metode Family Constellation koju je,
zahvaljujui svojoj multidisciplinarnosti i velikom
iskustvu, ustanovio Bert Hellinger. Ovo je jedna
od novijih metoda tradicionalne medicine koja je
svoje mjesto nala i u Srbiji gdje je ozvaniena
Pravilnikom o tradicionalnoj medicini. Vlado Ili,
uenik rodonaelnika ove metode Berta Helingera,
kae:Pomirenje u prolosti-zalog za
budunost. Naime, velika je mogunost da se
kroz porodini raspored doe na nivo povrede u
prolosti koja je zapisana u naim genima, pa da
se tu doe do pomirenja, do iscjeljenja koje onda
omoguava da se u sadanjem ivotu bolje i
kvalitetnije ivi.
Porodini raspored Berta Hellingera
46
Porodini raspored-poredak ljubavi je

fenomenoloka metoda nastala 80-tih godina pod
uticajem grupne dinamike, primalne terapije,
transakcione analize i razliiih oblika hipnoterapije
koju je razvio i prilagodio savremenom
terapeutskom pristupu, te metodoloki uokvirio,
njemaki psihoterapeut, filozof, katoliki teolog i
pedagog Bert Hellinger. Ona se danas uspjeno
primjenjuje na svim kontinentima pod jednim od
naziva: Order of Love, Familienaufstellung,
Family Constellation ili Helinger-Work.
Ova fenomenoloka metoda svojim efikasnim
iscjeliteljskim dejstvom prevazilazi okvire klasinog
terapeutskog rada. Ona ukljuuje transpersonalno,
unutranji duevni domen, odnose unutar porodice i
odnose unutar drutvene sredine. Ovaj postupak
prevazilazi granice linog i omoguava uvid u
transgeneracijsku dinamiku i njeno dejstvo na
pojedinca, u emu je njen najvei znaaj. Sama
spoznaja tih dinamika koje se manifestiraju kroz
tzv. kolektivno pamenje a povezuju nas sa
transpersonalnim, omoguuje nam uvid u
povezanost i smisao meusobnih odnosa kroz
vrijeme i time dovodi do nevjerovatnog napretka i
konanog rjeenja mnogih problema.
Pristup porodinog rasporeda ( Family
Constellation) proizlazi iz duge tradicije sistemskih
terapija koje posmatraju ivot kao cjelinu a ne kao
izolovane incidente ranjavanja i bola. Posmatrajui
porodinu situaciju u kontekstu vee cjeline, mi
dobivamo uvid u dublje razloge zato se stvari
dogaaju tako kako se dogaaju.
47
Polje porodine energije ili dua porodice, po

rodonaelniku ove teorije Bertu Helingeru, je osnov
za istraivanje i razumijevanje porodinih relacija i
eventualno iznalaenje rjeenja za probleme koji
opstruiraju nae bie. Ta porodina dua ukljuuje
i ive i mrtve lanove ire porodice i ima dubok
uticaj na sadanju generaciju.
Takav uvid dobijen ulaenjem u dublji kontakt sa
tim poljem porodine energije omoguuje
uspostavljanje energetske ravnotee unutar
porodice. To je nain da se radi na problemima koji
utiu na nas na fizikom, emocionalnom i dubljim
nivoima svjesnosti. Na taj nain Family Constellation -
pristup omoguuje da se desi ozdravljivanje dublje,
na nivou due. Taj uzorak porodine energije
Hellinger naziva order of love ili poredak
ljubavi. Nekoliko tih poredaka su: da su lanovi
te familije povezani zajednikom svijeu; da svatko
ima pravo da pripada, dobija i gubi, to je
izbalansirano kroz generacije, a rjeenje naeg
sadanjeg problema je zasnovano na prihvatanju i
razumijevanju vee cjeline iji smo i mi dio.
Kao to vidimo, radi se o sveobuhvatnom
holistikom i integrativnom sagledavanju pojedinca i
njegovog okruenja i uvidu u interaktivno djelovanje
energetskih polja. Ovom oblau se mogu baviti oni
koji imaju zavreno struno obrazovanje
humanistikih nauka, npr. ljekari, psihijatri,
psiholozi, pedagozi, defektolozi, prosvjetni radnici,
sociolozi i sl. Dodatnom edukacijom oni se
upoznaju sa osnovnim teoretskim i metodolokim
konceptima tzv. poretka ljubavi i prirodnim
energetskim zakonitostima koje djeluju unutar
48
porodinog sistema, a sve sa ciljem kvalitetnijeg

poimanja sopstvenog ivota ( ali i ivota drugih) i
rjeavanje svakodnevnih ivotnih problema..
Ovaj pristup kreiranjem slike porodinog

energetskog polja u obliku konstelacije nas
ohrabruje da se okrenemo ka porodici porijekla i da
kroz to dobijemo snagu na novi, zdrav nain ivota.
Znajui da smo duboko vezani za duu nae
porodice i da nikakva niti vremenska niti neka druga
distanca to ne moe promijeniti, postajemo
sposobni da istraimo kompleksnost prolosti nae
familije. Otvoreno gledajui na nau familiju od
njenog (pra)poetka imamo priliku da vidimo i
dobro i loe, i neotkrivene tajne i istinu i da
istraimo izgubljeno i neobjanjeno. Sagledavanjem
tih razliitih komponenata saznajemo dublje istine o
naoj familiji i stvarima koje nas vezuju zajedno.
Ako gledamo sa otvorenim oima, razumom i
srcem, izbjegavajui moralne prosudbe, stiemo
mogunost da se otklonimo od onog to smeta
naem napretku i da kanaliemo energiju svoje
porodice u produktivnije svrhe. Radei sa poljem
porodine energije nauili smo da sve razne grupe
imaju kolektivnu svijest koja ima nesvjesni uticaj na
one koji su u toj grupi. Nain da se razumije taj
energetski fenomen moe proizai iz posmatranja
nae veze i identifikacije sa razliitim grupama
kojima pripadamo. Kao prvo, najjaa duevna
grupa kojoj pripadamo je naa familija porijekla.
Poslije toga je naa veza sa naom batinom i
grupom koja predstavlja nae kulturno zalee. To
moe ukljuiti porodinu religiju, rasu, etnicitet u
49
kojima smo roeni, zaviaj u kom ivimo i naciju ili

dravu sa kojom se identifikujemo. Svaka od ovih
veih duevnih grupa posjeduje oba i svjesni i
nesvjesni energijski uticaj na nae ponaanje.
U sutini ove metode centralno mjesto zauzima

tzv. reprezentativni osjeaj. To je jedna od osnovnih
ljudskih sposobnosti kojom se na tjelesnoj i
osjeajnoj razini mogu osjeati iskustva i osjeaji
drugih ljudi i imati spoznaja i znanje o njima iako
prije toga nisu dobijene nikakve kognitivne
informacije o njima. Biti medijum za prenoenje i
iskazivanje iskustava drugih ljudi je sposobnost
ovjeka koja ima svoje korijene u prapoetku
ljudskog postojanja, pa se moe smatrati kao jedno
od najstarijih znanja ljudske vrste. To se koristi i u
nekim drugim vrstama terapija- npr. u odavno
opteprihvaenoj psihoanalizi, mada je najvii stepen
diferencijacije ove sposobnosti postignut ba u
poretku ljubavi. Porodini raspored, u sutini,
predstavlja tzv. polje znanja pomou kog se
praktino odslikava energetsko stanje u okviru
porodinog ( ili nekog drugog) sistema, sa izuzetno
velikim iscjeliteljskim potencijalom. Ovo energetsko-
informativno polje ve ulazi u oblast prirodnih
nauka i morfogentskih polja Ruperta Sheldrake-a,
koja imaju svoje informacije, ali na drugom nivou.
Terapija porodini raspored ne bavi se samo
povrinskim simptomima, ve traga za njihovim
korijenima i probleme rjeava na mnogo dubljem
nivou, na kojem su i nastali. Rad u polju poretka
ljubavi je orijentisan ka rjeenju i podvrgava se
prirodnim poretcima i zakonitostima koji djeluju
50
unutar porodice ili sistema, dakle faktikim

kategorijama bez obzira na moralne kodekse.
Povreda tih zakonitosti moe dovesti do tekih
patnji i bolesti, a njihovo ponovno uspostavljanje,
do iscjeljenja. Podvrgavanje tim prirodnim
zakonitostima i preputanjem energetskim
procesima dosee se do ljubavi koja postaje
odluujua i nosea snaga porodice ( sistema). U te
zakonitosti spada, npr., pravo svih lanova porodice
( sistema) na pripadnost nezavisno od moralnih
kodeksa. Tu spada i neprikosnoveno pravo na
vlastitu sudbinu, na sopstvenu patnju i krivicu.
Tako, djeca ne mogu da snose teret svojih
roditelja, ve moraju svojim roditeljima prepustiti
da sami nose svoje breme, te tako doprinose
prosperitetu vlastitog ivota. Teorija o
morfogenetikom polju kae da se genetski prenose
informacije o bolu, ljubavi, ljepoti... Sve je to u nama
i zato treba raditi na sebi. Ne treba da ispravljamo
krive drine naih predaka jer je to nemogue, a
moglo bi biti kontraproduktivno. Time bi samo sebi
natovarili teret, nikome ne bismo pomogli. Radi se o
tome da u nama postoje energetske mrlje i
energetski vorovi koje su vezali jo nai preci, a
koje ometaju normalan protok energije u nama.
Ukljuivanje predaka i mrtvih lanova porodice kao i
onih koji su se u ratnim stradanjima energetski vezali
za porodicu dovodi do pomirenja na jednom
dubljem nivou, pa ivi dobijaju novu snagu. To nije
metoda arobnog tapia koji moe da lijei sve
bolesti, ve je vie rije o spoznaji i linom
napretku.
51
Rad u polju poretka ljubavi zahtjeva visoku

strunu postdiplomsku nadogradnju i
kvalifikovanost. Podrazumijeva dobro poznavanje
priznatih psihoterapeutskih metoda, ali i sposobnost
praktiara poretka ljubavi da se odrekne
predstave o kontroli nad situacijom i da radi bez
namjere i straha- kao to kae Hellinger.
Oblasti primjene
Ova fenomenoloka metoda je nala iroku

primjenu irom svijeta i to u oblastima:
-socijalni rad (porodica, djeca, starateljstvo,
usvajanje, djeji domovi, zatvori, nasilje,
zlostavljanje, alkoholizam, narkomanija i druge
bolesti zavisnosti, hendikepiranost i sl.);
-psihoterapija (individualna patologija i forme
sistemske vezanosti, iscjeljenje gubitka i
ponovno uspostavljanje veze prekinutog odnosa,
sklonosti ka suicidu, trauma, ratna
trauma);
-medicina (bolest i lijeenje, organi, medikamenti,
prevencija);
-kolstvo i obrazovanje ( sistem prosvjetnih radnika,
uenika, roditelja i administracije);
-kultura, pozorite i umjetnost;
-savjetovalite za parove i porodice ( ljubav,
intimnost, vezivanje, seksualnost,
razilaenje, samohrani roditelji, smrt, bolest,
nesree, incesti, seksualno zlostavljanje i
dr. );
-organizovanje, poduavanje, postupanje pri
smjenjivanju profesionalnih i linih
52
aspekata, spoznaja razlika;

-rat, proganjanje rtava i zloinaca,
konvertovanja, integracija drugih kultura i rasa,
- i sl.
Temelj porodinog radsporeda
Mi nismo samonikli! Nai preci su na

svojevrstan nain zasijali ono to mi danas
anjemo, i dobro i loe. Bilo da smo toga svjesni
ili ne, preci i primarna porodica odreuju na
ivot u velikoj mjeri. Drugim rjeima, mnogi nai
ivotni problemi ( zdravlje, brak, materijalni
problemi, posao, problemi sa djecom, bolesti i dr. )
imaju veze sa familijom u kojoj ivimo, sa familijom
u kojoj smo odrasli, kao i sa familijama iz kojih
potiu nai roditelji i openito preci. Mi nismo
naslijedili od naih predaka samo boju oiju, kose ili
sklonost ka epilepsiji ve i razliite psiholoke
osobine, traume i bolove koji mogu biti
prikriveni. To je slikovitio reeno u jednoj srpskoj
poslovici: When grandpas eat sour grapes the
grandsons teeth turn numb ( Kad djed jede kiselo
groe, unuku trnu zubi).
Ovo je polazna taka uenja Berta Helingera.
Ponekad se blokade iz prolosti prenose sa
koljena na koljeno kroz vie generacija i utiu
na ponaanje potomaka. Jedan od vrlo efikasnih
naina za otklanjanje ovih blokada je upravo
porodini raspored ili popularnije- poredak
ljubavi.
Kad bolje razmislimo, mi nesvjesno u ivotu
stalno koristimo elemente iz porodinog
53
rasporeda, bar za nekoliko prethodnih generacija.

Dodue, zbog ponavljajuih ratova, progona,
konvertovanja, genocida i slinih runih dogaanja
koja su svojstvena balkanskim prostorima, rijetko
tko moe da prati svoje porodino stablo dublje u
prolost od 3. koljena. Na Balkanu ne umiru u
istom krevetu ak ni otac i sin, a kamoli dalji preci.
Meutim, esto emo se susresti sa tvrdnjama i
pitanjima poput ovih: Isti je kao njegov djed.;
Ima mnogo zajednikog sa svojom babom, tetkom,
ujakom; Da li se zna da je netko u iroj ( ili
dubljoj) porodici bolovao od eerne bolesti,
kancera, cistine fibroze ili sl.?, Da li je bilo
sluajeva ludila ili suicida u porodici? itd. To sve
ukazuje da smo mi svi, manje-vie, svjesni da na na
ivot bar u izvjesnoj mjeri utie prtljag koji su
nam u naslijee ostavili nai roditelji i preci. Zato je
veoma korisno ne potiskivati i ne trpati pod tepih
te injenice, ve se suoiti na vrijeme s njima kako
nam ne bi upropastile ivot. Tim vie, to mi za ono
loe to su eventualno uradili nai preci, ili osjeamo
ili nam netko natura krivicu. Meutim, to je
nepotrebno i veoma opasno, jer svako je
odgovoran za svoja djela i svako nosi svoj teret.
Ali, svatko mora biti svjestan toga, u emu mu moe
pomoi upravo ova metoda porodinog
rasporeda. Dua e prihvatiti tu novu sliku tokom
vremena na najkorisniji mogui nain, bez
uputanja u prie, razmiljanja, analize ili istraivanja
to sve je potpuno nepotrebno. Vano je izvui
pouku da niti jedan budui izdanak te porodice
takvo neto loe vie nikad ne uradi. A to je
54
dovoljno i omoguit e svim potomcma da se

razvijaju neometano, u budunosti, od tog tereta.
Priznati ono to jeste-zvui jednostavno, zar ne?

Koliko nas je takvih koji to moemo? Da li je
mogue i da li je potrebno prihvatiti ba sve onakvo
kakvo jeste: ljubav, dobrotu, mrnju, nepravdu? O
tome govori Bert Helinger u svojim knjigama. On
razmatra pitanja ivota i smrti, sudbine, savjesti,
pravde i nepravde, krivice i nedunosti, dobra i zla.
On ne zazire niti od pitanja due i duhovnosti,
ivotne misije i neeg veeg od nas ( valjda zato to
je i teolog). Ono to je najvie iznenadjujue kod
njega je injenica da centralnu ulogu u polju
psihoterapije on dodjeljuje- ljubavi. Ne ba onoj
sentimentalnoj ili romantinoj, ve onoj koja
predstavlja pokretaku snagu.
Meutim, Bert Helinger je izvrgnut i mnogim
kritikama, pridolim naroito iz redova njegovih
sunarodnika. Naroito su estoke one vezane za
njegovu percepciju incesta i Hitlera, a zamjera mu se
i izvjesna doza misticizma. Neki od njegovih
kritiara predviaju da e njegovo djelo poslije
njegove smrti, zajedno sa njim, zavriti na smetlitu
historije . Meutim, u stvarnosti ne izgleda ba tako
jer njegov Family Constellation svakim danom stie
sve vie pristalica, a i rezultati su prilino opipljivi.
Prije negoli se pristupi izvoenju postupka

porodinog rasporeda, vano je saznati neke
injenice koje mogu dati najznaajnije informacije za
rad u Family constellation. U tom se sastoji bitna
razlika u odnosu na konvencionalnu terapiju koja
55
interpretira stanje na osnovu opisa karaktera,

osobnosti i interpersonalne dinamike. Zato je ovdje
najvanije pitanje: to se desilo u ivotu lanova
tvoje sadanje familije ili u nekoliko zadnjih
generacija tvojih predaka, to je bilo traumatino,
neobino, a to je znaajno promijenilo tok
potonjih dogaaja? To podrazumijeva pitanja kao
to su:
Da li je netko u sadanjoj familiji ili familiji vaeg
porijekla :
-Umro za vrijeme poroaja?
-Patio od bolesti ili nesposobnosti zbog
poroaja?
-Bio ivotno ugroen?
-Izvrio samoubistvo?
-Sluio ili umro u vojnoj slubi?
-Imao abortus ili spontani pobaaj?
-Imao naputeno dijete ili dijete dato na
usvajanje?
-Imao teak poroaj?
-Odvojen od majke u ranoj dobi?
-Doivio traumatian doivljaj u djetinjstvu?
-Imao ivotno ugroavajui doivljaj?
-Imao dugotrajnu bolest?
-Pokuao suicid?
-Izvrio kriminalno djelo ukljuujui i ratni
zloin?
-Uestovao u holokaustu ( genocidu) kao
rtva ili izvoa?
-Postao nestala osoba?
-Preao u sveenike ili monahe?
-Nasilno mijenjao vjeru ( i naciju!)?
56
-Bio skrajnut iz drutva zbog vjere, nacije,

rase, seksualne orjentacije i dr.
-Prognan i izbjegao u drugu zemlju?
-ivio neobian ivot?
- ili sl.
Ovo su stvari koje naa dua ne moe tek tako

probaviti, jer ona nije maina koju moete
naprosto ukljuiti ili iskljuiti, to se esto
pokuavalo. Misli mogu biti brze, ali dua je spora!
Zato smo mi, na nivou due, duboko povezani sa
svim lanovima naeg porodinog sistema, bez
obzira bili oni ivi ili mrtvi.
Iz tih porodinih ema proistiu mnogi
problemi koje ljudi imaju. Mnogi su nesvjesni tih
porodinih ema pa je najbolji nain da se sa
njima bavimo upravo onaj na nivou energije.
Ako mi odravamo sve to je u vezi sa naom

familijom u svjesnoj ljubavi, respektujui njihove
sudbine i njihove terete kao njihove sopstvene,
tada nas oni nee optereivati i koiti u naem
ivotu. Tako se patnja uzrokovana time
zamjenjuje saznanjem o tome.
U protivnom, moe se desiti da smo opetereni
pitanjem: iji ivot ja ivim? i n taj nain uhvaeni
u zamku transgeneracijskih porodinih veza i
sudbine koja ne pripada nama ve nekom naem
pretku iz dvije, tri ili vie generacija prije nas.
Takva zbrka moe uticati na na lini i
profesionalni ivot rezultujui u psiholokim i
fizikim bolestima i disharmonijom. Te nevidljive
sile imaju snagu da nas zapletu u sudbine koje ne
57
pripadaju nama, sudbine koje datiraju iz vremena

dve, tri i vie generacija prije nas, to predstavlja
batinu koje se ne moemo rijeiti za ivota.
Zahvaljujui Bertu Helingeru ta zbrka moe postati
vidljiva i rjeiva.
Tehnika primjene metode porodinog rasporeda
Tehnika provoenja porodinog rasporeda

moe biti individualna ili grupna, s tim da pojedinac
samo u nekoliko reenica iznese simptome koji ga
onemoguuju i smetaju mu u ivotu. Nakon toga
klijent bira po linom nahoenju, izmeu ljudi koji
su prisutni u grupi, po jednog predstavnika za
svakog kljunog lana porodice: oca, majku, brata,
sestru i sl., koji tako postaju ivi model originalnog
porodinog sistema. Tako se dobija porodina
konstelacija ili drugim rjeima porodino energetko
polje kome pripada i osoba na ijem problemu se
radi ( klijent), to uskoro rezultira iznoenjem
nesvjesne porodine dinamike na svjetlo dana. Ono
to je nama, zasad, najudnije je injenica da se ti
predstavnici lanova porodice ubrzo ponu
ponaati kao to bi se ponaali sami lanovi te
porodice: osjeaju njihovo unutranje stanje,
ponekad ak i izgovaraju iste reenice koje su
karakteristine za osobu koju predstavljaju, iako o
toj osobi nemaju nikakva konkretna znanja. To se
objanjava energetskim znanjem prisutnog
klijenta. Meutim, injenica je da se na taj nain
otkrivaju nesvjesne veze klijenta sa sudbinom
porodinih predaka. Dogaaji kao to su smrt
novoroenadi, iskljuenje lana porodice, ubistvo
58
lana porodice ili ubistvo izvreno od strane lana

porodice, zlostavljanje drugih od strane lanova te
porodice i sl. vodi ka stvaranju konfuzije koja
kasnije ometa neiji ivot i njegove odnose.
Posljedice toga mogu biti osjeaj izolovanosti,
depresija, mentalne i fizike bolesti, nesree,
financijski problemi, problemi uspostavljanja odnosa
sa drugima i ak suicidne misli i pokuaji
samoubistva. Kad klijent vidi sebe na pozornici u
interpretacije nekog izabranog lana grupe, on
mnogo lake doe do spoznaje i na kognitivnom i na
energetskom nivou jer energija, kad doe do
iscjeljenja, automatski iscjeljuje i tijelo i duu.
Pri ovakvom radu ak i male gestikulacije
reprezenata lanova posmatrane porodice mogu
dati korisne informacije. Rijei se minimalno
upotrebljavaju i zbog toga im je snaga vea.
Konstelacioni rad rezultuje pokretanjem promjena
na veoma dubokom nivou- na nivou due (
energije). Kad se lanovi porodice postave u
centru kruga u odnosu jedni na druge, dolazi do
neobinog fenomena: predstavnici lanova ove
porodice ponu osjeati i ponaati se kao stvarni
lanovi te porodice. Najbolje objanjenje ove pojave
dao je biolog dr Rupert Sheldrake: polje energije
koje se zove morfoloko polje, spaja ljude, mjesto i
ak i ivotinje i ima memoriju i uticaj. Dr Sheldrake
je dokumentovo postojanje ovog polja u svojim
brojnim knjigama, a Bert Hellinger je posmatranjem
tog knowing field spoznao kako ga upotrijebiti da
bi se modelirala ranije sakrivena dinamika u njemu.
59
Svaki pojedinac posjeduje jedinstveno energijsko

polje koje se pomjera i zavisi od njegovog fizikog,
emocionalnog, mentalnog i spiritualnog zdravlja.
Facilitator u radionici prati tu energiju kako
pojedinaca u grupi tako i itave grupe. Energijska i
intuitivna svjesnost pomae mu da sagleda dublja
unutranja kretanja i proces ozdravljivanja klijenta i
da formira krug energije koja je kanalisana kroz sve
uesnike. U sutini mehanizam dogaanja u okviru
porodinog rasporeda nije do kraja razumljiv.
Da bi se dalje moglo razumjeti to se dogaa, mora
se proi obuka, jer se ovdje radi i o hipnozi i o
neem slinom to se deava i u ritualima vraeva i
openito o ulaenju u sferu nesvjesnog, pa se to i
ne moe objasniti na nivou svjesnog. Drugim
rijeima radi se o neem to se moe iskusiti ali ne i
objasniti ( bar ne zasad), jer predstavlja jednu od
veih misterija ivota. Ta znanja bi nam mogla biti
na raspolaganju samo ako bismo dozvolili sebi da
idemo izvan naeg mentalnog razumjevanja ivotnih
dogaanja i situacija. Upravo zbog toga se
konstelacioni pristup smatra nekom vrstom svetog
rituala, iako su snaga i jaina tog rituala veoma realni,
kaoto je i snaga i efekt ovakvog rada ako se on
obavlja predano i sa integritetom. Bilo kako bilo,
Family Constellation je visoko efikasan nain
ozdravljivanja na dubokom osjeajnom energetskom
nivou, sa dugotrajnim a esto i trajnim rezultatima
promjene.
Sam tok rada u radionici porodinog rasporeda

moe se nai na internetu, a facilitatori koji ga
obavljaju su prethodno proli bar dvogodinje
60
intenzivne obuke u kojima su stekli potrebna znanja

i izvjebali specifinu osjetljivost za ovaj posao, te
dobili potrebni certifikat.
Sindrom konvertizma u svjetlu porodinog

rasporeda
Sistemska zbrka u familiji nastaje ako se razne

nerijeene traume prenose kao batina na
naredne generacije i djeluju na njih bez obzira
na to da li su oni svjesni tih dogaaja iz
prolosti ili ne ( taj fenomen je poznat pod
nazivom Invisible Loyalities).
Stalni sukobi, ratovi i strani okupatori su na
ovim naim prostorima ( Turska, Austrija, Venecija,
Maarska i dr. ) su ostavili velike i strane
posljedice na stanovnitvo. To je razdvojilo brojne
srodnike, nerijetko i najblie; usmjerilo ljude u nove
zajednice drugaije kulture, izmjestilo ih u nove
prostore, suoilo ih sa novim iskustvima, osuujui
ih istovremeno na sjeanja i pamenja; dovelo ih je
u nova najee neeljena podanitva, u nove vjere
u koje inae nikad dobrovoljno ne bi ni htjeli ii..
Najgore od svega to im se desilo je opasni
SINDROM viestrukog nasilnog
KONVERTIZMA, koji im je time instaliran,
koji ih prati i danas, a prema tvrdnjama
psihologa i psihijatara on e uati potisnut u
duama njihovih potomaka i hiljade godina (
to je tvrdio jo i Freud!) uz stalnu opasnost da
izbije na povrinu i manifestira se u najgorem
moguem obliku ( npr. kao genocid nad svojom
nekonvertovanom sabraom kao 1941, 1991.)
61
Radi se o tome da, kad postoji odreeni energetski

proces u organizmu izazvan traumom, to NIKAD
NIJE ZABORAVLJENO, ve se kao neka vrsta
sjeanja prenosi tzv. genetskim putem. Kad se u
svakodnevnom ivotu susretnemo sa slinom
situacijom u kakvoj je bio neko od naih
predaka, mi najee i ne znamo to se tada
desilo, ali na neki neobjanjiv nain dolazi do
energetskog sjeanja ili hemijskog spoja koji
na organizam dovodi u fazu sjeanja i tada
reagujemo kao to je reagovao neko od naih
predaka.
Da bismo shvatili historijski kontekst runih

dogaanja na Balkanu koji optereuju svaku
balkansku porodicu, vie ili manje, proitajmo
sljedei tekst:
Historija Balkana je strahovito krvava, puna
zloina, genocida i sveopih tragedija. Razlog za to
je levitski plan koji se sprovodi ve 2000 godina
sa ciljem da se ljudska rasa potini jednoj maloj
grupi manijaka koji su sebi uvrtjeli u glavu da oni i li
njihovi potomci treba da vladaju svijetom, a da ostali
ljudi treba da budu svedeni na nivi poslune marve.
U tom cilju su morali najprije unititi sva dotadanja
vjerovanja ljudi koja su bila vezana za vjerovanje u
njihove pretke kao bogove, u bogove prirode, u
kosmike bogove ( tzv. mnogobotvo). Vjerujui u
ove bogove ljudi su izgraivali sebe kao ljude sa
ponosom, dostojanstvom, hrabrou i potenjem i
kao takve leviti ih nisu mogli transformisati u
poslunu marvu. Zato su smislili pakleni plan koji se
sprovodi ve vie od 2000 godina, a ija prva faza je
62
bila nainiti od izabranog naroda ( za to

izabran?!) biorobote koji e u njihovo ime,
POSLUNO vladati drugima. To su uradili
naturanjem novosmiljene vjere judaizma Jevrejima.
Nakon toga su od ostatka stanovnitva (tzv. goje-
stoka, marva) trebali napraiti poslunu rulju koja e
se bezpogovorno pokoravati tim od boga (!?)
izabranim gospodarima, a to su uradili izmiljanjem
samoubilakog kranstva koje favorizira muenike,
bijednike, robove....Usput su konstantno vrili sjeu
knezova, tj. istrebljivanje pametnih koji bi mogli
razotkriti ovaj pakleni plan, organizovati
stanovnitvo i upropastiti realizaciju levitskih
sumanutih ideja i planova.
Prije naturanja monoteistikih vjera ljudi su

vjerovali u paganske bogove i to na taj nain da su
ih potovali kao svoje pretke. To su bile paganske
religije (grka, rimska, slavenska, budistika,
intoistika i dr. ) Vjerovao je tko je u to htio i to
prvenstveno u sile prirode i kosmike sile koje
su stvorile ovjeka i Zemlju na kojoj moe da ivi, a
dale su mu razum i volju da moe opstati u tom
okruenju. Na religiji staih Grka i Rimljana temelji
se evropska civilizacija, na religijama budizma,
intoizma i sl. religija temelji se istonjaka
civilizacija. Na monoteistikim vjerama ne
temelji se nita jer su one destruktivne,
pokvarile su ljudski materijal i odsjekle ljude od
svih znanja steenih do tada. Krani, kad su se
dokopali vlasati preko cara Justinijana, prvo su spalili
Aleksandrijsku biblioteku koja je sadrala ogromna
znanja sakupljena do tada. A Arapi su bili izrazito
63
napredni i razvijeni prije negoli ih je zajaio islam.

Kranstvo je zabranilo matematiku, a komunizam
logiku i genetiku. Kranstvo nipodatava enu, a
islam joj ne priznaje ni duu! Zato ovdje spominjem
komunizam? Zato to je komunizam ISTO to i
kranstvo, samo bez boga. I komunizam spada u
monoteistike vjere kao i judaizam, kranstvo i
islam. I to je najvanije- sve te vjere su nastale u
istoj radionici i sa istim ciljem! Kojim? Evo
kojim:
Prije nekoliko hiljada godina u Egiptu su

postojali sveenici leviti ije okultno krilo je sebi
dalo u zadatak da osmisle nain kako e njihovi
potomci jednog dana zagospodariti svijetom!
Zvui nevjerovatno, ali je tako. Za to ima sve vie i
vie dokaza koji sve vie i vie izlaze u javnost. A oni
koji to ne mogu da prihvate- nek pogledaju oko
sebe. Sve vrvi od dokaza! Zato su sukcesivno
izmiljali monoteiszike religije kako bi dobili
vie vremena za postepeno i neprimjetno
realizovanje ovog cilja. To traje najmanje 2000
godina. Prvo su kreirali judaizam, pa
krianstvo kao pandan ( ili komplement)
judaizmu, zatim islam ( jer izrazito pametni i
napredni Arapi su teko prihvatali kranstvo!),
pa komunizam kao zamjena za oslabjelo ( i
dobrano kompromitovano) kranstvo. Sad kad
je propao komunizam, uurbano rade na novoj
religiji koja e obezbijediti nastavak na
stvaranju haosa i unitavanju ovjeka kao
ovjeka i svoenjem njega na nivo ivotinje.
64
Svatko iole razuman ne moe a da ne vidi da

je gotovo sve to se radi u domenu politike i
vlasti OBRNUTO NEGO TO BI TREBALO
BITI ( tj. naopak sistem vrijednosti koji nam ne
obezbjedjue opstanak ve propast, a o progresu
drutva nema ni govora); da se veliaju slave i
brane zloinci i kriminalci i po njihovim
potrebama je ustrojen sektor pravde; da se kroz
stoljea i milenijume istrebljuju pametni i
potiskuju talentovani; da taj navodni bog
niukom sluaju ne radi za nas druge narode (
npr. Ruse, Srbe), ve samo za Jevreje ( i levite)
jer je njih izabrao; da nema Boga ve samo
vraga ( bar to se nas tie!); da nema bitne
razlike izmeu komunizma i kranstva; da je
Lenjin bio najvei krvnik Rusa, Broz Srba; da
nas sa katolikih ikona gledaju beivotni
iskeeni sveci koji reklamiraju patnju kao
ljudski ideal; da se svugdje ukorijenila
negativna kadrovska selekcija; da uimo lanu
historiju a prava je TABU tema; stravina hajka
i zatiranje Srba i Rusa; itd. itd.
Zar treba jo dokaza? Ako treba, ima ih i to u
izobilju!
U okviru tog monstruoznog plana ovladavanja

cijelim svijetom, Mojsije je vodao po Sinajskoj
pustinji Jevreje vie od 40 godina da bi od njih
napravio biorobote i naturio im monoteistiku vjeru
judaizam, osmiljenu sa ciljem da preko nje
kontroliu svoje vjernike i postupkom obrezivanja 8.
dana ivota djeteta da spree kod njih razvoj gornjih
akri ( osjeaji, razum). Na taj nain ta vjera od
65
svojih vjernika pravi robovlasnike, bezosjeajne

ljude, poslunike bogu Jahvi. Da bi levitski
projekt bio uspjean, bilo je potrebno stvoriti vjeru-
antipod judaizmu koja e od svojih vjernika tzv.
goja napraviti robove, bijednike, muenike,
bezvoljnike. Za tu namjenu je izmiljeno
kranstvo.
Zato nije neumjesno zakljuiti da idovska

elita pod kontrolom okultnih levita koristi
vjere kao ( informaciomo) oruje. Oni su u tu
svrhu svom narodu ( Jevrejima i jevrejima)
nametnuli vjeru judaizam, koji svoje vjernike
ui da su oni izabrani narod koji ima pravo ali i
obavezu da osvoji svijet! U isto vrijeme, svojim
protivnicima su nametnuli vjeru kranstvo,
koje svoje sljedbenike ui i prisiljava da izvre
kolektivno samoubistvo! Da je tomu tako,
zavirimo u Novi zavjet gdje pie: prodaj sve to
ima i daj sirotinji, bogatstvo je grijeh, seks
je neto vrlo grijeno, ne opiri se zlu, ne
sudi da ti ne bi bilo sueno, voli svoje
neprijatelje... itd, itd. Dakle, ako malo bolje
pogledamo, bit e nam oigledno da je
kranstvo dizajnirano sa iskljuivim ciljem da
judaizmu prokri put do svjetskog trona!! Pri
tom je vano zakljuiti da jevrejski narod samo
obmanjuju da su izabrani narod u nekom
njima korisnom smislu. Oni su zapravo izabrani
da odrade jedan dio posla za levite, a krani
( kasnije komunisti) da odrauju drugi dio
posla ( plana) za levite, a ivoti i jednih i drugih
ne vrijede piljiva boba i rasipaju se u milionima
66
( lomae, holokaust, genocidi, istke itd...) Svi

su oni jadne rtve paranoinih i lakomih levita
i njihovih kooperanata malobrojne jevrejske
elite u njihovom nastojanju da zagospodare
svijetom!
To sa kranstvom i judaizmom je
funkcionisalo izvjesno vrijeme, ali su leviti nakon
vie stoljea uvidjeli da su Arapi prepametan narod
sa mnogo znanja, pa ih je bilo teko prevesti
masovno u krane. Taj biznis je loe iao! U
levitskoj radionici su zbog toga smislili jednu
neto izmjenjenu verziju kranstva koja je vie
odgovarala mentalitetu Arapa i prozvali su je
novom religijom-islam. Nakon toga se sve opet
odvijalo i dalje po planu. A onda je evropska rulja,
stenjui pod jarmom kranstva i Vatikana podigla
revoluciju. Da bi spasili stvar, leviti su formirali
protestantizam u kom je hrianski bog postao samo
dekor i paravan, a bog pobunjenih zapadnih zemalja
je tada postao novac. I opet su leviti mogli da
odahnu jer se sve i dalje odvijalo po planu. A onda
su radnici poeli da stenju pod vlau kapitalista i
pretili da sve unite, ba kad su leviti bili nadomak
stvaranja svjetske vlade! Tad su angairali svog levita
Marksa da im izmisli novu monoteistiku vjeru
koja e nastaviti realizovanje paklenog levitskog
plana. I on je po narudbi levita smislio novu
vjeru- komunizam. Komunizam je trebao
prvenstveno da uniti rusku carevinu jer se u njoj
nikad vrsto nije primilo kranstvo, ve je njihovo
pravoslavlje jo uvijek imalo duboke veze sa
paganstvom ( a paganstvo stvara ovjeka
67
slobodarskog duha, a ne pokornog muenika!).

Isto vai i za Srbe.
Sve je dalje ilo po planu dok nisu naili na
veliki problem nametanja kransttva Rusima i
Srbima. Oni su imali jaku mnogoboaku religiju
koja je bila duboko urasla u due njihovog
stanovnitva i bilo ju je teko iupati. Zbog toga
im dozvoljavaju da zadre dio svog paganstva s
tim da prihvate i kranstvo i da se napravi neka
simbioza, sa namjerom da se paganizam jednog dana
potpuno istisne. Meutim, to se nije desilo jo ni do
dana dananjeg. Zbog toga se ovi narodi nisu nikad
preobratili u poslunu kransku rulju, ve stalno
pokazuju slobodarski duh umjesto pokornosti.
Zbog toga moraju biti potpuno uniteni.... Zato im
je naturen i komunizam, vjera kreirana u istoj
radionici kao i prethodne, s tim da je iz nje
izbaen bog, a bogovi su postali samozvani
komunistiki funkcioneri. A svi principi i svrha
komunizma su isti kao i kranstva: unititi Srbe i
Ruse! Gotovo da im je to i uspjelo....
Drugi zadatak komunizma je bio stvaranje

svjetske vlade. Zbog toga su leviti preko svoje
udarne pesnice biorobota jevreja pokrenuli I svj. rat.
On je unitio rusku carevinu ali nije stvorio svjetsku
vladu. Zato je zapodjenut II svjetski rat, koji je i to
rijeio (OUN, MMF, NATO itd).
Ako se bolje pogleda, nema BITNE razlike
izmeu komunizma i kranstva. Samo ovdje nije
bog Hrist ( on je ak zabranjen DA SE RULJA
NE DOSJETI i ne prepozna prevaru!), a bogovi su
68
komunistiki funkcioneri. Tj. oni su uivali status

bogova!
Da bi se ljudima nametnule i ODRALE ove
nakaradne monoteistike vjere ( judeokranstvo,
islam i komunizam) u populaciji je trebalo
smanjiti drastino broj pametnih ljudi koji
prirodno imaju razvijenu lijevu hemisferu CNSa
a time i mogunost logikog razmiljana. Zato ve
najmanje 2000 godina sijeku knezove, NA
NAJRAZLIITIJE NAINE ( 13 miliona na
lomaama, bezbroj miliona u ratovima, 60 miliona u
Lenjinovim istkama, u Brozovim istkama, Golom
otoku itd...) Zbog toga danas u populaciji ima
najvie do 5% pametnih ( podatak iznio psihijatar
iz Beograda Petar Bokun). Zato? Zato to
monoteistike vjere istrebljuju PAMETNE ve
2000 godina da ne bi otkrili o emu se zapravo
radi i to saoptili onima od kojih su ve
napravljeni posluni boji robovi! A onda bi stvar
propala! Ovako, pedantnim istrebljivanjem
pametnih, leviti su stigli na domak cilja. Sumnjate u
ovu tvrdnju? Pogledajte oko sebe i procijenite koliko
% u populaciji ima lijepih ljudi? 30% ili ak 50%?
Zato ne bi toliko bilo i pametnih jer se i za to brinu
geni? Zato to po kriterijumu ljepote ljudi nisu
nikad istrebljivani, a po kriterijumu pameti se
to radi ve 2000 godina!
Sad je ostao jo jedan levitski cilj: drastino
smanjiti broj stanovnika na Zemlji sa 6 na 1 (tzv.
zlatnu) milijardu da bi ono troilo manje zemaljskih
resursa i tako ostavili levitskim potomcima
dovoljno zemaljskih resursa da budu vjeni....
Kako e to uraditi? Daljnjim podsticanjem ratova i
69
proizvodnjom raznih laboratorijskih bolesti i

vakcinacijom protiv njih, ubacujui im ip sa
otrovnim litijumom koji mogu aktivirati daljinskom
komandom. Najprije e tako stradati ono malo
preostalih pametnih, a onda i svi drugi koji su
prekobrojni! Vie o ovom moete proitati u knjizi
akademika Istarhova: Udarac ruskih bogova (
mogue dowenlodovati: ukucaj u Google>
ISTARHOV...........). U toj knjizi se nalazi jedna
izuzetno vana poruka: Svako, u granicama svog
shvatanja, misli da radi za sebe i svoje ideje, a u
granicama svog neshvatanja radi za one koji
znaju vie od njega. Dakle, trudite se da vam
granice vaeg shvatanja budu to ire, kako ne biste
bar nesvjesno radili za one koji rade na vaem
unitenju!
U svjetlu ovog prethodno reenog i nastojanja

da se jedan narod potpuno uniti, bilo je potrebno
izvriti strahovito mnogo zloina i ubijanja. To nisu
mogli izvriti ni leviti ni njihove sluge jevrejska
elita, jer su malobrojni za tako opseno nedjelo.
Zato su, preko kranstva, a kasnije i komunizma,
otpoeli masovno i nasilno konvertovanje tog
stanovnitva. Zatim su ih zavadili sa njihovom
nekonvertovanom braom i natjerali jedne na
druge da se meusobno istrebljuju! To je
omiljena metoda levita: hvatanje zmija tuim
rukama!
S obzirom na ogroman broj rtava u
Jasenovcu, hercegovakim jamama, Jadovnu, te sva
dosadanja protjerivanja stanovnitva, otimanje
teritorija i etniko ienje mnogih podruja na
70
kojima su Srbi bili veina, itd, moete li da zamislite

koliko se negativne energije moralo nagomilati u
svim porodicama na Balkanu, bez obzira da li one
bile izvrioci ili rtve tog genocida? Budui da
inspiratori i podstrekai ovog svega ( Vatikan i
njegovo kranstvo) nisu nikad dozvolili da doe do
stvarne katarze, izvinjenja i oprotaja, ve samo
zatakavanja zloina i umanjivanja broja rtava, to
ta energija i dalje cirkulie u tim porodicama i
koi ove narode da budu prosperitetni i sretni....
Zato je jedina pouka iz svega ovoga:
SUOITI SE SA ISTINOM. Ako to nije
mogue na dravnom ili nekom slinom nivou,
onda bar na LINOM, kroz postupak poretka
ljubavi, tj. porodinog rasporeda.
Zakljuak
Svaka bolest, bez obzira da li je fizike ili psihike

prirode, trai od nas da se ponemo baviti sobom,
da istraujemo sebe. Dok slubena medicina jo
vjeruje da smo sazdani od mesa i kostiju, ovjk je
ipak neraskidiva veza duha i tijela, to ova metoda
uvaava. Ova metoda moe da se primijeni na sve
sisteme koji su sloeni kao to je i ovjek, tj. na sve
sisteme poput poslovnog, partijskog, drutvenog i
dr., tj gdje god postoje lanovi sistema koji su
odreenom dinamikom meusobno povezani.
Dodue, oni malobrojni pametni koji su
preivjeli sva ta istrebljivanja odavno su govorili i
govore o potrebi suoavanja sa istinom i na nivou
svijesti, ali su ta njihova upozorenja zatakana ili
71
zabranjivana, s obzirom da su sve te vlasti i sva mo

pod upravom levita, bez obzira da li su njeni akteri
toga svjesni ili ne. Pa kad ne moe tako, uradite to
onda bar na nivou podsvijesti, jer Istina e vas
osloboditi, kao to kae David Icke.
72
4.4. Otvoreno pismo tuiocima i

sudijama hakog tribunala
u procesu Radovanu
Karadiu, njegovim
pravnim savjetnicima i
Radovanu, podsjeanja
radi
Autor arko Kariik Durmitara
Gospodo,
Autor sam knjiice Obrati se, duo izgubljena!

otvoreno pismo Radovanu Karadiu, koju sam
kao autor-izdava objavio u prvom (latininom)
izdanju 2000. i u drugom (irilinom) 2001.
godine. Dva primjerka te knjiice (u latininom
izdanju) dostavio sam predstavniku Tribunala u
Sarajevu 2001. godine, koliko se sjeam on se
prezivao Hodi, uz molbu da tu knjiicu
dostavi, jedan primjerak tuiocu Tribunala, a
drugi biblioteci Tribunala. Ako je knjiica stigla
do Tribunala, bilo je normalno da dobijem
informaciju o tome, ali to nije uslijedilo, pa vi,
gospodo, ako knjiicu niste primili, na osnovu
ovoga procjenjujte kako rade slubenici koje
plaate da svoj posao obavljaju profesionalno.
73
Da ste tu knjiicu imali priliku proitati, vi

kojima je ovo otvoreno pismo naslovljeno,
sasvim drugaije biste vodili krivini postupak
protiv Radovana Karadia, zahvaljujui
saznanjima koja biste iz te knjiice stekli i na
koja biste njome bili upueni uz oekivanje da
radite po profesionalnoj i linoj savjesti i ako
pretpostavimo da tu savjest imate pokazujui
potom svjetskoj javnosti da ste kompetentni za
dunost koja vam je povjerena, a ne da
pokazujete, kako sada inite, da ste za ono to
treba da obavite osobe nedorasle za svoje uloge.
Da biste shvatili da ste nedorasli svom zadatku
pouiu vas ovom priom. Bila jedna kua (na
Balkanu) udaljena od seoske kole i otac svog
sina, koji je ve kao mali uvao ovce, poalje u
kolu tek kada je on dovoljno porastao da moe
prelaziti razdaljinu od kue do kole i nazad.
Kad ga je uitelj pouavao raunu meu
djecom, od kojih je djeak bio oko duplo stariji,
da bi mu pomogao pri ovladavanju osnovnim
raunskim radnjama, navede mu primjer koji bi
djeaku trebalo da je razumljiv, pa mu veli: ima
u toru 20 ovaca, 10 ovaca je preskoilo preko
ograde, koliko je ovaca ostalo u toru? Djeak
odgovori, kao iz topa: nijedna. Uitelj pitanje
ponovi strpljivo, a djeak se uzjoguni pa veli:
uitelju, znam da mi raun ide teko, ali ti
pojma nema o ovcama. Ako je u toru i stotinu
ovaca, pa ako samo jedna preskoi ogradu, u
toru nee ostati nijedna.
74
Gospodo, vi ste slini seoskom uitelju iz ove

prie. Vi, slino kao on raun, znate zakonske
paragrafe i pravne zavrzlame, ali vi pojma
nemate o tome zbog ega se Radovan Karadi,
ili bilo ko drugi, njemu slian, ponaao tako
kako je to inio, nakon to su u njemu, ovako i
onako egzogenim i endogenim faktorima
aktivirani kompleksi, a njegovo ponaanje
potom usmjeravano u onom pravcu kako su to
egzogeni faktori unaprijed zamislili radi
ostvarenja svojih ciljeva.
Vi pred sobom imate ovjeka koji je, prije
ulaska u politiku, bio psihijatar. Kome je
poznavanje i lijeenje oboljele ljudske psihe bila
profesija i koju je, kako su njegove kolege
izjavljivale, on uspjeno obavljao, a koji se meni
njegovom dugogodinjem drugaru, nakon to
je uao u politiku, kada su ga preplavili lini i
nacionalni kompleksi, podstaknuti odreenim
obeanjima od strane obavjetajaca koji su bili
mnogo vei strunjaci za psihu od Psihijatra
doimao kao osoba s kojom u psiholokom
smislu nije sve kako bi to trebalo biti, posebno s
obzirom na novu poziciju s koje je on mogao
initi jak uticaj na, novonastalim okolnostima,
zbunjene, skoro sasvim samoizgubljene ljude.
Na Srbe u BiH na jedan nain, a na pripadnike
druge dvije nacije, Muslimane i Hrvate,
drugaije.
Nauno su tek poetkom XX vijeka P. D.
Uspenski i K. G. Jung podrobno objasnili
segmente ljudske psihe i postojanje vie
psihikih funkcija, meu kojima su osjeajnu
75
(emocionalnu) oznaili kao primarniju i po

redosljedu stariju od intelektualne. A poseban
doprinos boljem poimanju emotivne funkcije
dao je Daniel Goleman, objavljivanjem 1995.
godine knjige Emotional Intelligence, Bantam
Books. (Emocionalna inteligencija, Geopolitika,
Beograd, 2001.)
Molim vas da imate u vidu da ne smatram kako
Radovan Karadi, po ulasku u politiku, nije bio
normalan, vieno to u uobiajenom smislu te
rijei. Takva kvalifikacija se ni danas ne bi, na
primjer, mogla dati ni za Hitlera. Meutim,
osjeajna funkcija je rezervoar potisnutih
nesvjesnih sadraja i kompleksa, koje ima svaki
ovjek, kao i ono to je Nie nazvao voljom za
mo. Kada se kod nekog pojedinca, najee
odreenim okolnostima podstaknuto, udrui
ispoljavanje njegovih glavnih kompleksa sa
voljom za mo,1 taj e rado odabrati politiki
poligon za manifestaciju svojih dugo
prikrivanih kompleksa, pa i kompeksa nie
1
Iz moje knjige Srbi, oglednimo se! (Uzgred reeno, kada ovjek u odnosu sa
svojim branim partnerom bude nagnan da potisne ispoljavanje volje za mo to
je bio sluaj i kod Miloevia i kod Karadia u kom odnosu ta volja prirod-
no tei da se ispolji, onda potisnuta energija, kompenzacije radi, tei
ispoljavanju na nekom drugom polju; kod oficira e vojnici biti poligon za
torturu, kod profesora aci ili studenti, a politiari, zavisno od politikih prilika,
nai e najpogodniji nain da se pokau moni i dominantni, to esto moe
biti tragino i po njih i po one koje predvode. Sve se to odvija nesvjesno. Vri-
jeme e, bez sumnje, pokazati da su dvije ene, uz dva mukarca oni pred
enama mlakonje, makova zrna, a u politici umiljeni Herkuli bile najpre-
sudnije da Srbi uu u koban politiki tok pri kraju XX vijeka. Shvatiti program
po kome se odvijaju ljudske aktivnosti i reakcije nemogue je ako se ne poznaje
uticaj nesvjesnih sadraja na svjesno ponaanje. Svjesnim ponaanjem naziv-
amo i ono koje je oito uveliko uplivisano nesvjesnim i zato bi uz svjesno
ponaanje esto trebali biti navodnici ili rei takozvano).
76
vrijednosti i svoje aktivnosti e, da se Vlasi ne

dosjete, zaogrnuti u nacionalne, klasne, vjerske
itd. apstraktne ciljeve. Takvi ljudi su, kao
bogom dani, da kroz svoje aktivnosti realizuju
ciljeve vladara iz sjenke (tajnih drutava i
obavjetajnih slubi). Da tako rade, neki od njih
su toga svjesni od poetka i revnosno obavljaju
dodjeljenu im ulogu radi benefita, koje tim
povodom dobijaju, a neki nisu ni svjesni da su
samo marionete u onome to ine kao svoje
aktivnosti, u emu ih podravaju toboe
dobronamjerni.
Moj utisak je da je Radovan najprije pripadao
ovdje pomenutoj drugoj grupi, dok je bio u
slubi ruenja jednopartijskog i socijalistikog
sistema, ali kada se, kasnije, aktivnostima
kojima nije bio dorastao, uvalio u ivo blato,
tada, ta god da je inio tonuo je samo dublje i
dublje.
Radovan, nakon ulaska u politiku, vie nije bio
u stanju kontrolisati Pandorinu kutiju u sebi i
uz to postao je bezosjeajan za realnost, to se
dogaa svakom neurotiaru kada njegov super-
ego (Frojd) vie nije u stanju da ima kontrolu
nad kompleksima koje je ranije uspjevao
zadravati u podsvjesnom. Jedan od dokaza da
je ovo moje zapaanje bilo tano, moe se nai
u knjizi Biljane Plavi Svjedoim, u kojoj ona
opisuje neke Radovanove postupke na poetku
rata i kasnije, koji su joj se doimali kao
nenormalni. U Otvorenom pismu Radovanu dao
sam mu prekore i savjete na osnovu svojih
77
utisaka o njegovim postupcima, a Plavieva,

koju je Radovan muki nasamario, o njemu pie
na osnovu vienja Radovanovih postupaka
izbliza. S Radovanom sam se vidio, po mom
zahtjevu, jednom na poetku rata i tada smo
razgovarali. Drugi put sam ga vidio sluajno
(1994. g.) nekom prigodom. Oba puta moj
utisak o njegovom psihikom stanju bio je isti
da on nije u mogunosti pojmiti realnost oko
sebe, zbog toga to nema samosvjesnost
realnosti u sebi. Kasnije, itajui knjigu
Svjedoim Biljane Plavi, saznam da nisam bio
jedini koji je imao utisak Radovanove
svojevrsne nenormalnosti. Nakon potpisivanja
Dejtonskog sporazuma, saznavi da se priprema
iseljavanje Srba iz Sarajeva i okoline, doem iz
izbjeglitva na Pale da o tome, kako sam rekao
njegovoj sekretarici, razgovaram s Radovanom i
pokuam ga urazumiti da se to ne ini, ali on
me nije htio primiti na razgovor. Da nita
drugo, onda, nakon potpisanog mirovnog
sporazuma, po kome je BiH jedinstvena drava
s dva entiteta, iseljavanje oko 130.000
sarajevskih Srba sa njihovih vjekovnih ognjita,
dokaz je da je Radovan Karadi bio emotivno
nenormalan, a oito je da je takav i sada, i da ga
ta nenormalnost sprjeavala da bar sada
racionalno promilja. On sada, umjesto da se
pokaje i prizna kako je tokom rata bio samo
marioneta raznih i svakojakih interesa, kojima
je bio cilj da se ovdje dogodi ba ovo to se
dogodilo, on proba da opravda svoje ponaanje
kao razumno i bezgreno, a da su za sve to se u
78
BiH dogaalo bili krivi Muslimani, jer oni su

bili odluili da se iz jedinstvene drave izdvoje i
po cijenu rata, to je tano. Da oni tako postupe
na to su bili navedeni i od onih instruktora, koji
su ve bili Radovanovi mentori, i od drugih,
kojima je bio cilj reislamiziranje bh. muslimana
i time kod Srba aktiviranje kosovskog mita, te
sijanje ovdje, u predvorju Evrope, sjemena
najradikalnijih islamskih sekti. Da bi to sjeme
palo na plodno tlo i potom isklijalo, pa izraslo u
biljku koja se iri kao korov, prvo je trebalo
obaviti pripremu tla, a to se ratom
najuspjenije postie, posebno ako to jo podri
i Vatikan.
Gospodo, ako niste upoznati sa sluajem
gospoe Emilije Lombardi, koja je krajem XIX
vijeka u vajcarskoj, u stanju emotivne
pomraenosti zaklala etvoro svoje djece, nakon
ega je pokuala samoubistvo, upoznajte se sa
zavrnom rijei njenog advokata u krivinom
postupku protiv nje, u kojoj je prvi put
zatraeno lijeenje optuenog umjesto zatvora.
To e vam pomoi da shvatite zato vam se
javljam ovim otvorenim pismom i upozoravam
vas da u postupku protiv Radovana Karadia
ne poinite greku, kojom e, ako je uinite, biti
osramoena svjetska pravna struka.
Adrijen Lanal, advokat gospoe Lombardi,
svojom dubinskopsiholokom analizom
postupka gospoe Lombardi, sudijama u
postupku protiv nje pomogao je da donesu
pravilnu presudu, tvrdei da je u djelu gosp.
79
Lombardi patoloki problem stariji i bitniji od

pravnog pitanja. Zahvaljujui tome ona je
upuena na obavezno lijeenje i iz bolnice za
duevno bolesne otputena je nakon
2
sedmogodinjeg lijeenja. U ovom mom pismu
vama, moja namjera je ista, kakva je bila i
advokata Lanala, samo to je u ovom sluaju u
pitanju ast svjetskog pravosua.
Lanal ree sudijama: Nasuprot utisku koji
samo delo na prvi mah izaziva, ovo ipak nije
nikako voljni zloinac, surovo i odvratno bie
koje bi imalo biti predmet gnuanja i strogosti
suda, ve jedna nesrenica, satrvena
nauasnijom boleu koja joj, uz sauvani
razum, unitava moralnu snagu i koja odrava
razboritost a unakaava volju i unitava
upravljanje samom sobom.
Imajte u vidu da je ovo to ete itati kao izvode
iz knjiice Obrati se, duo izgubljena!
2
Emilija Lombardi je i pismeno izjavila da nije luda i da se nimalo ne kaje.
Lanal zakljuuje: ona je, dakle, izvrila delo pod pritiskom strasti i oajanja, a ne ludila.
U Radovanovom sluaju je slino. On zloine, za koje ga se optuuje po
takozvanoj komandnoj odgovornosti, teko je i zamisliti da je tolerisao zato to
nije mogao shvatiti da su to zloini, ve zato to je bio prikljeten strastima i
oajanjem. Strast se ispoljavala provalom linih i nacionalnih kompleksa u
Radovanovom biu i uz to nezasitom gladi prenaduvanog ega da zadovolji volju za
mo. Oaj se javljao zbog toga to se glad za vlau uveavala sve vie to je on
vlasti vie prigrabljivao, a oni koji su, ranije obavljenom specijalnom i
perfidnom pripremom, nad njim vladali, stalno su uveavali arsenal naina
kojim su ga drali u aci i ucjenjivali, tjerajui ga da radi kako su oni zahtijevali.
(Moda ti Radovane bude za utjehu ili razoarenje, ako je istinito to to

se govori diskretno, da su Holbrukovi mentori, to se svodi na izreku da
i iznad popa ima pop, reirali njegovu smrt mogue ba zato da ne bi
bilo prilike da se on pojavi kao svjedok u tvom procesu a Holbruk je
bio jedan od onih koji su ti, tokom rata i kasnije, najsnanije zavrtali
ruku).
80
otvoreno pismo Radovanu Karadiu objavljeno

2000. godine, a pisao sam godinu-dvije ranije.
Mogu pretpostaviti da e kod tebe ve
naslov ovog pisma stvoriti animozitet za
njegov sadraj, ali, Radovane, meni je, nakon
na sebi samom izvedenog procesa
samospoznaje, jedino stalo da pomognem
drugima da postignu slino stanje duha. No,
da bi tebi sada iko pomogao, a pomo ti je
oito potrebna, i zato ti je na ovaj nain i
nudim, ti mora prihvatiti da otrpi bol koji je
potrebno podnijeti da bi se stiglo do stanja
ozdravljenja.
Ti si, Radovane, vrlo specifian bolesnik, a za
izljeenje je osnovni uslov da shvati da si
bolestan. Reeno rijeima Bore Stankovia, ti
si bolestan od sebe samog. Bolestan si od
neuravnoteenosti izmeu svjesnih i
nesvjesnih dijelova svoje psihe. Tvoj problem
je danas odlika najveeg broja ljudi, ali je on
kod tebe, s obzirom na tvoje politiko
angaovanje, postao tragino vidljiv, ali,
budimo bez zabluda, nije to bilo nimalo
sluajno.3
3
Frenklin Ruzvelt (predsjednik SAD 1933-45. g.) rekao je da se u politici nita
ne dogaa sluajno. Ako se neto desilo, onda je to tako bilo i zamiljeno. ()
U svim vremenima, a sada vie nego bilo kada, svijetom vladaju prije svega
tajna drutva. Da, ona vladaju putem kapitala i obavjetajnih slubi, koje su
specijalizovane da perfidno i s poetka kamuflirano vrbuju one za koje one
ocijene da e dobro sluiti interesima njihovih gazda. A kada neki od tih
pohlepnika kasnije shvati u kakvo kolo se uhvatio, tada je ve kasno da prestane
igrati kako mu se svira i u najslinijoj je situaciji kao mi koji je, privuen
mamcem, uao u miolovku, a onda u njoj ostao zarobljen. O ovome govorim
na osnovu posrednog znanja, a Radovan bi o ovome mogao napisati vrlo
interesantnu knjigu na osnovu iskustva, samo kada ga u tome ne bi sprjeavala
81
Ti si od svoje umne zasljepljenosti i

harizmatike pojave, uspio da o sebi stvori
mistifikovan lik spasioca. Za to ti je veliku
uslugu uinio Alija Izetbegovi, a ti mu
zahvalno uzvratio protuuslugom, jer bez
vaeg meusobnog odnosa, onakvog kakav je
on bio, nijedan od dva naroda ne bi se mogao
onako totalno zbuniti i potom zaluditi. Ali
potrebno je pomoi narodu, i srpskom, i
bonjakom, da napokon progledaju i da
uvide da ste vi bili samo ekstremni
zanesenjaci opinjeni slinim, a oprenim
idejama svaki od svojih svetenika podra-
n to je Zapad vjeto iskoristio: da prak-
tino realizacija tih ideja bude pogubna po
oba naroda; ak u budunosti i mnogo vie
od ovog to je to sada vidljivo.
Iako je za rat na ovim prostorima bilo mali
milion razloga, psihiki faktor je bio
presudan da se rat dogodi. Ukratko, svjesni
dio psihe, svijest, pritijenjena sadrajima
podsvjesnog, koji su se godinama tokom
odumiranja komunistikog sistema komeali,
a u odreenom momentu podstaknuti
nacionalistikom politikom, jae se pobunili i
traili da ih svijest prihvati, i ova je, prihvata-
jui ih, bila raznesena centrifugalnim silama;
bila se otrgla od samoureujueg i centripe-
talnog sredita, koje je u nesvjesnim dijelo-
vima psihe. Jung takvu pojavu naziva napu-
havanjem svijesti, koje se po njegovom
sujeta da prizna koliko je bio pohlepan kada je upecavan na mamac, pa zbog
toga na kraju ispao budala.
82
miljenju moe ublaiti samo najstrahovi-

tijim drutvenim katastrofama. Napuhana
svijest uvijek je egocentrina i svjesna samo
vlastite prisutnosti. Ona nije sposobna uiti iz
prolosti, poimati savremena dogaanja i do-
nositi ispravne zakljuke o budunosti. Hip-
notisana je samom sobom i s njom se ne
moe govoriti. Stoga je osuena na katastrofe
koje e je, ako je potrebno, usmrtiti. Na para-
doksalan nain napuhnue je onesvjeenje
svijesti. (Treba li pametnom jo ita rei o
tome zato nam se desio rat?). Iz injenice
onesvjeene svijesti, Radovane, i kod voa i
kod naroda, proistiu svi nai osnovni prob-
lemi. Ali kako da to bude shvaeno, kada je
svijest onesvjeena? Jedino osvjeenjem
svijesti, i zato ti piem ovo otvoreno pismo,
svjestan da oni umni slijepci koji su bez mor-
alnog integriteta nee moi shvatiti zato sam
ga pisao. Umno sljepilo je strano, ono je
poprimilo razmjere epidemije, a potpirujui
ga, ti si pridobio naklonost mase, ljudske go-
mile, ali od te boljke due moramo se lijeiti,
a svakom, ko se tog munog procesa bude
dotakao, ne gine mu i muka, i trenutna bruka
anateme. ()
Radovane, nema veih ljudskih postignua
ve: prvo, samospoznati sebe, a iz ovog, u
njegovom najviem nivou, proizilazi i drugo
voljeti ljude, biti za njih empatian, ali bez
ikakvog svjesnog nastojanja da se takav bude,
ve se jednostavno prepustiti stanju kad nas
ljubav za druge ljude preplavljuje, ali ne za
83
neke apstraktne, ve i za nae prve susjede,

bez obzira ko su i ta su oni, najslinije
nekako kao to je sluaj sa zaljubljenom oso-
bom. Ovo se Radovane, kao normalno stanje
duha postie kad se ovjek oboi. Tada se u
nama generie ljubav za druge ljude, slino
kao to tebe (nesvjesno) razdire mrnja
prema njima. Energetski rezervoar u nama, i
za ljubav, i za mrnju je jedinstven, jedan te
isti, samo je pitanje koja je slavina skroz
odvijena. Ako je otvor za ljubav potpuno
propustan, tada nema ta da dospije u kanal
kojim bi oticala mrnja. Ovo saoptavam na
osnovu iskustva, a u vrijeme najveeg ludila
od meunacionalne mrnje zapisao sam da
svoju ljubav za ljude drugih vjera i nacija
moram da sramno skrivam samo zato da mi
zaludo, bez ikakvog efekta, ne bi odletila
glava, ali da znam da e doi vrijeme kada e
mrnju biti sramota pokazivati i onima koji
e je jo i tada osjeati. ()
Crni Radovane, edno tumarajui za vlau,
poto si je traio u prostorima ljudskih
obmana, iluzija i lai, ti si nabasao na
svetenike, koji su se tu zatekli kao na svom
terenu, kao na gruntu 1/1. Ugledavi se, od-
mah ste shvatili, i to je jedino to ste bili u
stanju da shvatite, da ete svoje ciljeve
nakon rastakanja komunistike ideologije:
ponovnog duhovnog zamlaivanja naroda i
njegovog materijalnog poharavanja, sa svr-
hom vaeg linog i grupnog koristoljublja
postii udrueno jednostavnije nego to bi
84
vam to bilo izvodljivo pojedinano. U tu

svrhu ste otpoeli da oponaate, trapavo i
karikaturalno, one na koje ste projektovali
svoju mrnju, dok ste tim, ovjeka
nedostojnim osjeanjem, opijali narod, tako
kao da je ono neko boansko pie. ()
Svrha i ovog pisma je da se periodu mrnje
podspjei kraj i podri vrijeme preokreta.
Moe li u ovom asu i na ovim prostorima od
ovog biti uzvienijeg, ovjeka dostojnijeg ci-
lja? Ne moe! Ako misli da nemam pravo,
imenuj u svom odgovoru ta bi to drugo bilo?
A zarad preokreta, nastaviu s Jungovim
sjajnim zapaanjem u vezi problema
onesvjeenja svijesti, jer dok problem ne
shvatimo, nemogue e nam biti prevazii
ga.
Kada je sudbina priredila Evropi
najgnusniji rat (Jung misli na Prvi svjetski
rat) koji je trajao etiri godine, rat koji niko
nije elio, gotovo se niko nije pitao ko je
zapravo prouzrokovao taj rat i njegov
nastavak. Niko nije priznavao samome sebi
da je Evropljanin bio opsjednut neim to ga
je liilo svakog slobodnog odluivanja. To
opsjednuto i nesvjesno stanje trajae
podjednako i dalje, sve dok Evropljanin ne
zadrhti od svoje slinosti Bogu. Taj
preobraaj moe otpoeti samo u pojedincu;
jer mnotvo, gomila su slijepe ivotinje, to je
dobro poznato. Stoga mi se ini vanim da
bar pojedinci, ili odreeni pojedinci, ponu
85
uviati kako ima psihikih sadraja koji ne

pripadaju samo svijesti ve su u nama stariji i
dublji, a svijesti su prethodili. Te sadraje je
do izvjesne mjere mogue svijeu dokuiti i
tako postii odgovarajue, preporaajue
ucjelovljenje psihe i ujedno osvjeenje
svijesti. Taj postupak treba izvriti uvijek
kada se eli izbjei prijeteem napuhnuu
svijesti".
Tebi je poznato da se tridesetak godina
bavim jogom. Njome, uz Jungovo djelo, polo
mi je za rukom da postupak koji bi se mogao
imenovati i kao osvjeenje svijesti, i koji se
klasino zove samospoznaja, na sebi
sprovedem do zadivljujueg nivoa, a i da
uobliim pouku za druge, relativno
jednostavno razumljivu, konstruiui
duhovnotjelesni metodu koji sam nazvao na-
a joga. (Ovo naa, znai hatha joga razastrta
na nau duhovnu podlogu).
Iako si neuropsihijatar, ti, uprkos svog
strunog znanja i flertovanja s religijom, do
sada nisi znao kako da izae na kraj sam sa
sobom. Odnosno, uzeo si da izigrava ulogu
narodnog spasioca prije nego to si sebe samog
spasio od sebe onakvog kakav si uistinu. Ta
injenica mi daje osnova da ti preporuim du-
hovnotjelesni metod nae joge, koji bi ti mogao
biti od pomoi da sada spasi sebe od sebe,
poto se taj metod, pored hatha joge, temelji i
na nauci Karla Gustava Junga, nadam se tebi,
bar intelektualno, unekoliko poznatoj.
86
(Neobrazovan italac ovog pisma ovaj prijedlog

nee moi ni pojmiti, iako je sva umna dubina
ovog pisma upravo u ovome, a nadam se da e
ti bar naslutiti o emu je rije. Uslijedie
pojanjenje ovog prijedloga, i za tebe, i za
sluajnog, a dobrodolog, itaoca ovog pisma).
Sasvim sam svjestan da u ovim ispasti
neskroman, a za neke i blesav, pa ak i sasvim
lud, jer se, bez ikakve svjetovne moi, ak
devetu godinu i bez zaposlenja, najslinije,
spolja vieno, kao neka kolovana bena koja je
prolupala, a teko je pred umno zaslijepljenima
i porei da tako nije, im se izlaem moguem
riziku jer oni e rei, ovo pametan niko ne bi
uinio to se na ovako duhovno superioran
nain stavljam sam naspram tebe Radovane, te i
jo mnogih, svjetovno vieno, silnih i monih,
koji iza sebe u umnom toru drite podosta
naroda i za svoju odbranu od bilo kakve kritike
raunate na manipulacije s njegovom zaslijep-
ljenou. Tim ljudima, koje bolno alim zbog
njihove zavedenosti, poruujem Senekinim rije-
ima: Imajte na umu da nita osim duha ne za-
sluuje divljenje; i ako je on velik, nita se ne
moe suprotstaviti njegovoj veliini. Razum-
ljivo, vieno to na dugi rok. Duh je na najniem
nivou kod onoga ko pati od napuhnua ili
onesvjeenja svijesti. Svaki ovjek se raa s po-
tencijalnim mogunostima da se vine do jednog
vieg nivoa duha, ali ipak najvei broj ljudi ivot
proivi ne dokuivi ga; ostajui u svojim, ak
svim, ivotnim aktivnostima na nivou svijesti,
87
intelekta, a svijest, razum ili um je samo jedan

segment (carstva) duha.
Konstatujui ovo ne iskazujem nita to ve
nije poznato, ali jedno je o neemu imati
intelektualno znanje, a sasvim je neto drugo o
toj boanstvenoj mogunosti ljudskog duha
imati i odgovarajue iskustvo. E, to iskustvo,
koje teko i muno postigoh, to je Isus nazvao
ponovnim roenjem a Jung vitalnim i iz osnove
preobraajnim zbivanjem, daje mi mogunost
da vidim i ono za ta si ti, Radovane, sada
potpuno slijep. ta je to, nije jednostavno
predstaviti onome ko je bez odgovarajueg
iskustva, a pokuau predoiti ti to uz pomo
Njegoeva duha, na iju duu, velianstvom
neba raznesenu, si ti, svojim postupcima, kod
muslimanske populacije bacio grdnu sjenku, a
nadam se da e moje djelo doprinijeti tome da
ona bar malo bude uklonjena.
ovjek izgnat za vrata udestvah, /on sam
sobom udo soinjava; ... Njegova e duevna
tablica / s obje strane biti naertana / s dva
sasvijem protivna zakona: / na jednu e
zakon pravde blage / bit u svete naertan
linije, / na drugu e prevlasnika njina / zla
svakoga crnjat se zakoni / adski spomen
veze sa Satanom
Vidi kako veliki umovi govore isto o istome,
samo razliito to izriu. Prije Junga, ono to
je vrlo blisko njegovom pojmu napuhnute
svijesti, Njego je imenovao drugom,
tamnom stranom Boanskog zakona u nama.
Prema tom zakonu svaki ovjek je
88
potencijalno i Aneo, i avo, jer u nama su

obje mogunosti, ali tu je i naa svijest, koja
uz duhovnu tradiciju i kulturu, treba da nam
pomogne da odaberemo i u sebi podstiemo
ljudsku mogunost, umjesto satanske. Kako
nastavlja Njego:
Mo e ovjek ova dva zakona, / kad posveti
misli mojoj (Bojoj) pravdi, / bez nikakve
muke razliiti; / ali adsko prokletije duha /
ovjeka e ee pljenivati. / Ova borba
pravde i nepravde, ... bie ona sa svijem
uasom / peatana na duu ovjeku.
Ono ranije pominjano spaavanje sebe od
sebe samog, znai sticanje umijea
samospoznaje, kada ovjek spoznaje i avolj-
sku stranu sebe samog, ali i naui da je
prevazilazi u korist svoje boanske strane. Sve
civilizacije svijeta i sva kultura u njima dosti-
zana, svodila se na to da ovjeka uputi kako
da on u svom ivotu postigne, kao svoje
normalno stanje, ispoljavanje svijetle strane
svog bia. Kad je to ovjeku polazilo za
rukom, tada su u kulturno-civilizacijskim to-
kovima biljeeni najvei mogui uzleti, a
dogaali su se padovi, kad je bivalo obrnuto.
Napuhnute, onesvjeene svijesti, Radovane,
esto i preesto su dovodile do drutvenih
katastrofa, i u jednom danu bile u stanju da
unite viedecenijska postignua. Koji i kakav
cilj moe opravdati zasljepljenost, a bilo je nje
unekoliko na svakoj strani, da se, npr.,
obinim, miroljubivim ljudima, koji su se go-
89
dinama muili da sastave kraj s krajem, samo

zato to su negdje nacionalna manjina, zapali
kua a njih se protjera u nigdje ili ih se jae
pobije a neja pusti da tamo negdje preko
brda trai sebi kakvog-takvog spasa. Kakvog
li, Pjesnie, varvarsko-zloinakog uasa?!
Zbog tih i takvih uasa, to ih drugima prire-
uju svojom onesvjeenom svijeu
zasljepljeni, Njego zapisa:
Boestvenu moju duu njenu / zaboljee
sudba ovjeeska: / ja u slovo moje
vozljubljeno / u plot ljudsku poslje oblaiti, /
poslati ga da izbavi ljude / i zakonom svete
moje pravde / pomraene osv'jetli umove.
Radovane, tvoj um je pomraen, kako god da
se pogleda, a s Njegoeve visine, odnosno s
nivoa prosvetljenika vieno, to to se u tvojoj
psihi moe nazrijeti uasno je do
neizrecivosti.
Jedno od boijih slova vozljubljenih sada je i
knjiga Naa joga i prosvetljenje u kojoj izlaem
osavremenjen metod samospoznaje, u koji
proces se ravnopravno ukljuuju i duh i tijelo.
Tu metodoloki nauno minuciozno, a relativno
lako razumljivo i stilski pitko, pouavam
ovovremenog ovjeka kako da on sam, uz
uporan individualan rad, dosegne prirodno nam
svima namijenjeni nivo duha na skali do visine
koja se zove: ucjelovljenje bia ili prosvetljenje, i
ujedno tako osmisli svoj ivot. Prema cilju, to se
svodi na ono isto na to su upuivala sva origi-
nalna vjerska uenja, odnosno emu su
90
pouavali svi Prosvetljenici, a sada to u metodu

nae (evropske) joge iskombinovano tako da je
ovjeku naeg doba razumljivo i metodoloki
mu prihvatljivo.
Taj metod tebi moe pomoi da se prvo
oslobodi zaslijepljenosti koja je posljedica
onog to Jung naziva prenaduvavanje svijesti,
a za laike je razumljiviji termin hipertrofirani
ego, pa kada doe na nivo, da tako kaem,
prosjenog ovjeka, ali optereenog velikim
grijehom, tada e grijeh doivjeti kao teret
na dui, pa e zbog toga osjetiti uasnu
provaliju u sebi (a tada e ti se samoubistvo
javiti kao jedini izlaz iz pakla). Meutim, taj
uas due, to suoenje sa sobom samim,
raskre je na koje prvo mora doi, i s kojeg
potom treba krenuti putem pokajanja, koji
put te, ukoliko ga bude dosljedno slijedio,
jednom moe dovesti do koliko-toliko
normalnog stanja psihe. ()
Gospodine Radovane, nekada, dok ti bjee
samo neuropsihijatar, volio sam, pa bilo to i
uzgred, da s tobom razgovaram o onome to
je bilo u domenu tvoje struke, o ljudskoj psihi
i njenim raznim stanjima. Mogue da sam ti
zbog toga esto bio i dosadan, a sigurno je da
si me drao za sebi nedorasla sagovornika.
Mene sada vrlo udi i ak sablanjava tvoje
aktuelno ponaanje, skrivanje negdje u
ilegali, posebno s obzirom na to da se zna
kako na kraju zavravaju oni koji tako
postupaju.
91
Ima koju godinu kako oekujem ili

prieljkujem da te neko drugi javno upita:
Radovane, ta to ni? Ako tebe nije stid od
takvog ponaanja, pomisli li ikada, od kuda ti
pravo da takvim postupanjem dodatno sramoti
narod, koji si donedavno, kao njegov istorijski
voa, predvodio? Radovane, ti ima diplomu
strunjaka za psihu, pa se zato zaueno pitam:
gdje ti je znanje koje si kao psihijatar morao
imati? Pokuaj objektivno i neutralno osmotriti
koliko je psihiki nenormalno, neuraunljivo to
to ini.
Gospodine Radovane, prolo je vrijeme, ako
je ikada i postojalo, dokazivanja da smo u pravu
na takav nain kako to ti ini. Zato ti
predlaem ako misli da nisi kriv, da pravno to
pokua dokazati i porei ono za ta te sada
tvoji mentori optuuju. Samo za primjer, u tvom
Drobnjaku (na abljaku) mene su zbog jedne
knjige, Moralna zora rudi nad Durmitorom,
izveli pred sud, a to s radou doekah, iako
znadoh da u nevin biti osuen, to se, u prvo-
stepenom postupku, i dogodi. Ali taj proces mi
zgodno omogui da narednim izdanjem knjige
javno razobliim moralnu monstruoznost i
klana protiv kog sam svojim tekstovima ustao,
ali i suda koji me sudio. Na ta bi liilo, kada
dobih poziv od suda, da sam nekuda strugnuo.
ta bi time pokazao? Osim priznao da nisam
dovoljno ozbiljan. Da je Novi svjetski poredak
potpirio rat pri raspadu SFRJ, u to nema
nikakve sumnje. Zato treba otii u Hag i to
argumentovano razotkriti. Ali, iako je on rat
92
potpalio, politike i vojne vrhuke bive SFRJ

krive su to mu je to na onakav nain bilo
doputeno. A za rat u BiH najkrivlji ste vi, lideri
nacionalnih stranaka, koji ste bili u koaliciji pa
se posvaali, te svojom svaom ratni sukob
prizvali.
Konfucije ree: ovjek koji napravi greku i
ne ispravi je, ini drugu greku.
Oito je Radovane da ti nisi shvatio da si
poinio veliku i stranu greku, kad si uzeo na
sebe da ti bude osoba drugi su procijenili vrlo
pogodna za njihove namjere preko koje, a uz
pomo vojske, e se Srbi u BiH navui u
bratoubilaki rat? Posljednjem ratu u BiH mogu
se dodati jo mnogi atributi, ali on je bio
prvenstveno bratoubilaki rat. Kaini su uzeli
oruje, a Avelji su bjeali kud koji ili izuavali
vjetinu mimikrije. (...)
Jung je oduevljeno u vezi joge Zapadu
prenio miljenje da se takvo uenje rijetko uje
jednom u hiljadu vjekova. (Trenutno kod
neukog svijeta stvoreno je podozrenje i prema
rijei joga, ali metod nae joge je duhovni lijek
za pokoljenja).
Ovim mi je jedina namjera Radovane da ti
pomognem da svoju greku shvati i prihvati.
Ti se predstavlja i za velikog pravoslavca, to je
neviena lakrdija, koju eto na svoju sramotu,
moe da prihvati institucija Crkve kojoj
pripada, samo zato to ona ve odavno nema
nikakve veze s Isusovim uenjem. udi me da
te sada tvoji savjetodavci, svetenici, ne
93
podsjete na veliki Isusov dar Svijetu: pokajanje;

u njegovom uenju originalan doprinos u
odnosu na sve to je do tada bilo poznato u
oblasti ezoterijskih nauka. Evo uiniu to uz
Njegoevu pomo:
Obrati se, duo izgubljena! / Prolij tople
suze pokajanja / pred optijem tvorcem
milosnijem; / poznaj ime svemogue to je / i
znaenje tvoje prema njega; / ien' tamu iz
slijepa uma / i zlu zavist iz pakosne due! /
Blagi tvorac mnogomilostiv je, / oprostie tvoje
zabludenje ....
Ukoliko si hrianin i pravoslavac, za
kakvog si se narodu predstavljao, kako sada
moe dopustiti da narod, pored onog to si mu
i ti svojom neusreditenom psihom priredio,
dodatno ispata zbog tvog nedolinog
ponaanja. Zar ne bi bilo hrianskije da ti
kae avolu Novom svjetskom poretku s
kojim, odnosno s ijim zastupnicima, si tikve
sadio, koje e jo dugo i dugo narodu (u BiH)
pucati o glavu: Brajko, nadskoio si me! ta sad
mogu nego da okajem zabludu i grijehe? Poui
me, Boe, i pomozi mi da s tim otponem to
prije. A jedna od svrha i namjena ovog pisma,
Radovane, upravo je i u tome.
Mogu samo zamisliti koliko je golema
tvoja duevna patnja, jer ti si, Makovim rijeima
reeno: Zatvoren u mozak zarobljen u srce / U
toj tamnoj jami vjeno sanja sunce ... Zatvoren
94
u rebra zarobljen od srebra / I kad si visokan

bjelji ni od sebra. (Sebar je rob, kmet).4
Sada u navesti jedan izvod iz moje knjige Srbi,
oglednimo se! opstati ili nestati? (2010. g.)
Donedavno sam se premiljao da li da
napiem da sam imao utisak, kada sam vidio na
tv kako je izgledao Dragan Dabi, to je bilo
lano ime Radovana Karadia, da sam ga jedne
godine vidio na Sajmu knjiga u Beogradu.
Moda ba one kada je njegova knjiga udesna
hronika noi bila najprodavanija. A onda u
jednoj tv emisiji Vladimir Vukevi, tuilac za
ratne zloine Srbije, ree da je posmatrao
Radovana kada su ga privodili u sud. Kao
interesantno ree da je Radovan iao kao da je
na tulama. Govorei nekima, da kada su nam
se pogledi sreli u prstenu Hale 1, bez obzira na
onako debela stakla njegovih naoala, da me
pogled tada neobinog ovjeka podsjetio na
Radovana, ali kako se gegao dok ide bilo je
nespojivo s Radovanom. Htio sam neobinom
4
Da je Radovanova duevna patnja, i dok se skrivao i bio slobodan, bila
golema pokazivalo je Radovanovo lice pri prvim pojavljivanjima u Tribunalu u
Hagu. Kasnije, kada je imao priliku da se epuri pred kamerama, to je eliksir za
naduvani ego, lice mu je poprimalo normalan izgled.
Evo kratkog izvoda iz knjige Srbi, oglednimo se! Moj drugar iz '68. i kasnije, Ra-
dovan Karadi, sada je u eveningenu, dok ja kao podstanar ne znam
doklen ovdje ivim u vikendici svojih poznanika, u jednoj pravoj pravcatoj
Vukojebini, ali ne po svom izboru, ve po Alijinom projektu i Radovanovom
ueu u tom projektu. Ipak, uprkos toga, osjeam se blaeno, iako mi komfor
nedostaje, pa u stihovima Duka Trifunovia upitati Radovana: ta bi dao,
da si na mom mjestu? Prenaduvani Ego, kome bi najtee palo kada ne bi
mogao da se javno, na ovaj ili onaj nain, epuri, odgovorio bi: Nita!
Ovakav je moj utisak o Radovanu i sada.
95
ovjeku pokloniti jedno Otvoreno pismo

Radovanu, ali me na as pokoleba u toj namjeri
mladi koji mi je pomagao na tandu. Ipak,
malo kasnije, uzeh Obrati se, duo izgubljena! i
pooh u smjeru kuda je neobini prolaznik oti-
ao, ali ga ne pronaoh. Tada je imao veliki
eir i u onolikoj guvi dovoljno je bilo da ga
skine i da ga lako ne uoim. Neobian mi je bio
nain hoda. Da, iao je kao da mu neto s noga-
ma nije u redu. A Radovan je imao hod koji je
asocirao na oficirski. Vukovi ree im su ga
oiali i obrijali, Radovan je prohodao svojim
nainom hoda. Da sam tada priao Radovanu,
ako bi on progovorio ili me direktno pogledao,
prepoznao bih ga, to je on znao, pa je susret
vjeto izbjegao.
Radovan je vjerovatno imao priliku, ako je
elio, proitati moje Otvoreno pismo njemu, za
koje mi je, kada ga je proitao, jedan od
dvadeset najuspjenijih Srba u XX vijeku rekao
da od poetka devedesetih godina (prolog
vijeka) pa do tada (2002. g.) o dogaajima u tom
periodu nije proitao nita jae od tog Pisma.
Nakon Radovanovog hapenja mnogi su mi
pisali da imaju utisak da je on ideju kako da se
skriva dobio na osnovu sadraja mog pisma
njemu, to je mogue. Na svom sajtu Radovan
(Dragan Dabi) predstavljao se i kao
poznavalac joge, koju je, toboe, uio u Indiji.
Da Radovan emocionalno nije bio zdrav,
normalan, ni tokom skrivanja, dokaz je i to to
za itavo vrijeme provedeno u ilegali ni
96
najmanje nije mario zbog toga to je to

uslovljavalo neki vid maltretiranja mnogih
osoba, od porodice, stranakih kolega do
itavog srpskog naroda. Najdrastiniji sluaj je
fiziko unakaenje, od strane SFOR-a,
svetenika Starovlaha u Palama.
Evo je jednog izvoda iz Otvorenog pisma
Radovanu.
NARODU i TEBI ZA OSLOBAANJE

OD ROPSTA SEBI SAMIMA!
Osjeam se obaveznim rei ti: da za tebe

nema boljeg naina da se izvue iz nezavidne
pozicije u koju si sebe doveo, nego da se preda
sudu u Den Hagu, ma ta ti o njemu mislio. On
e suditi svima, a najvie onima koji su ispali
najvee budale. Njegova svrha je i u tome da
prikrije direktnu umijeanost monih zapadnih
drava u raspad SFRJ, a tako i u izazivanje rata
na ovim prostorima. Koliko e biti objektivan,
vidjee se na kraju, ali on je za tebe idealna
prilika da omogui da se malo zaviri iza Maske
demokratskih vlada, pa tako da od tuenog
postane i tuilac. Da shvati ovu mogunost i
da ujedno nazre da e i tamo moi ivot osmi-
sliti bolje nego u besmislenom doivotnom skri-
vanju, ma gdje da to bude probao izvoditi,
znatno bi ti moglo pomoi ukoliko otpone s
prouavanjem moje knjige o prosvetljenju.
Nemoj a priori, u svojoj umiljenosti, da
ignorie moj prijedlog. Prije nego to si se ti
97
pojavio na politikoj sceni, imao sam intuitivnih

saznanja da bi se ovdje mogla dogoditi neka
strana drutvena kataklizma. To sam u jednom
strunom tekstu jo 1984. godine bio i napisao,
ali je od mene ultimativno zahtjevano da to
izbacim, to sam pod pritiskom i uinio. A
umno sljepilo oko mene podsticalo me da
upornije radim na sebi, na sopstvenom pro-
svetljenju, ali i na uoblienju metodolokog pos-
tupka za druge. A kome je sada jedan takav
praktini postupak za ucjelovljenje rasprenog
bia i osvjeenje potrebniji nego tebi? Za
ilustraciju omoguavam ti da proita posvetu
knjizi. Podsjeam te da je openhauer
konstatovao da nas autor ve prvom reenicom
obavjetava dokle nas daleko moe odvesti, pa u
skladu s tim zapaanjem nadam se da e
promiljati o mojoj knjizi.
ovjeku zapadne civilizacije! (radi spasa od
civilizacijskog sunovrata); narodu mom! (kome
je ovo preno i ivotno potrebno, radi duhovno-
tjelesnog preporoda); i tebi, dragi iotoe!
(ukoliko shvati da ti ovo moe biti korisno):
radi oslobaanja od ropstva iz okova ega; dakle,
opteg ropstva i ljudskom rodu imanentnog, a
civilizacijskim razvojem uslovljenog, dok ga se
nekim duhovnim postupkom ne oslobodimo; i
nama, od specifino nacionalnog, u koje je nas
bacilo vievjekovno robovanje tuinu, te po-
sebno po nas katastrofalno skoranje polu-
vjekovno, perfidno nam potureno, psihiko
preusmjeravanje, to je rezultiralo naim dalj-
njim obeskorjenjivanjem, ali i stranim mental-
98
nim pustoenjem, i uvlaenjem nas u dodatno i

tee nam primjetno ropstvo sebi samima
ovakvima kakvi sada jesmo; koji, kao takvi,
uopte nismo u stanju shvatiti ta je to to nam
nedostaje, a to je neophodno za ovjekov
dostojan i ikoliko smislen ivot, odnosno, ta
nam je umjesto da nam bude dato uzeto:
odgojem, kolovanjem i ivotom u jednom per-
fidno-diktatorsko-marionetskom i poltronsko-
totalitaristikom drutvenom sistemu kome je
osnovni cilj bio zatiranje bilo kakvog traga o
ovjekovoj individualnosti; a to znai da se
smiljeno ilo na to da se stvori generacija
moralnih kretena kod kojih e sav smisao ivota
biti u tome da udovoljavaju svojim prenadu-
vanim i od ljudske sutine otuenim ego
eljama.
Od primarnog i karakteristino nacionalnog,
ali i najnovijeg specifinog ropstva, koje je
opustoilo nae i od ranije ne naroito
plemenite due, mogli bismo se poeti
oslobaati, na dugi rok posmatrano uspjenije
nego na bilo koji drugi nain, uz pomo naune
duhovnotjelesne metodologije koju ovdje saop-
tavam, ukoliko bismo je kao oito nam
ivotno potrebnu prihvatili, iako ona nije
lagana. Ne postoje laki metodi ili putevi do
slobode od okova Ega, monstruma u nama, a
koji se tokom drutvenog sistema koji smo
imali, i u ijim ostacima jo gmiemo, izrodio u
stranu moralnu nakazu; takvu i toliku da ju je
ovakvu kakvu mi sada oliavamo naim precima
bilo nemogue ni za svog dumanina zamisliti,
99
ali mi to i ne primjeujemo dovoljno jasno jer se

s egom identifikujemo i zato bi nam moglo biti
spasonosno prihvatanje duhovnog puta koji
vodi raskidanju identifikacije s egom. Dakle,
laki metodi samospoznaje i duhovnotjelesnog
preobraaja ne postoje i nemogue ih je kao
takve otkriti ili smisliti pa bi nam zato moglo
biti spasonosno ukoliko prihvatimo kao svoju
optekulturnu duhovnotjelesnu praksu nau
jogu, iako ona nije laka duhovnotjelesna-
preporoajna metoda; a kako bi i mogla takva
biti, kada je zasnovana na (za nas) komple-
mentarnom jedinstvu joge drevne mudrosti,
koja ini temelj svekolike duhovnosti Istoka i
savremene nauke o ovjeku, ali nas ona zato na
pouzdan i na relativno lako razumljiv nain
vodi ka pravom cilju; od naeg Stvoritelja nam
namjenjenom u vidu zadatka: svjesnom
reintegrisanju naeg rasprenog bia, od sebe
sama sasvim otuenog; a potom, kada smo
moralno, duhovno i tjelesno potpuno prepo-
roeni, do naeg centriranja u Bitku, Sopstvu ili
praslici (skrivene) Sile, koju religije imenuju
Bogom, u centru nae nesvjesne psihe; to do-
vodi, pored ostalog, do toga da iz osjeaja je-
dinstva nas samih s tim u sebi novootkrivenim
mikrokosmikim centrom, a to je Isus imeno-
vao carstvom Boijim u nama, rezultira spozna-
ja smisla naeg ovozemaljskog postojanja i iz
toga nov bez obzira na sve ostalo u sebi
usrediten blaen ivot, koji je duhovno neza-
mislivo (dok ga se ne dostigne) i neizrecivo (i
100
kada je ostvaren) bogatiji od najbogatijeg i

najispunjenijeg uobiajenog.
Ovim, ne samo za nas, ve uopte za ovjeka
zapadnocivilizacijske kulturne tradicije, sijem
na nov nauno-popularan nain sjeme
vjeno najmirisnijeg duhovnog cvijeta:
prosvetljenja, to ga u naem narodu kao
rijetko iko u Evropi, a na kamenjaru, to e rei
skoro samouko uzgoji i u Lui, u vidu najlje-
peg svjetskog zapisa o njemu, trag nam ostavi:
Veliki Njego.
Vrijeme za sjetvu je stiglo, jer ako
savremeni ateistiki ovjek ne usvoji nauni
duhovnotjelesni metod, kao put koji intelek-
tualno vodi prosvetljenju civilizacijski
sunovrat e biti neizbjean. Meutim,
mogunost spasa od neeg takvog, vrlo izvjes-
nog, postoji, a samo je problem u tome da li
emo biti dovoljno pametni pa da tu mogunost
na vrijeme prepoznamo, jer "prema jednom sta-
rom indijskom verovanju, kada svet zapadne u
krizu i imanentni nered prevagne javlja se
uvar boanskog poretka i na nov, situaciji
primeren, nain nudi svetu jogu, tu, inae,
vanvremenu mudrost", a meni je sudbinski u
vidu nasune potrebe bilo namijenjeno da kroz
iskustvo traim i pronaem, prvo za sebe, a
potom na odgovarajui nain uoblieno, i za
druge: nov, ovocivilizacijskim prilikama primje-
ren nain predstavljanja joge; to sam uspjeno
postigao povezivanjem njenog cilja sa (istim, no
zaboravljenim) ciljem u naoj duhovnoj tradiciji,
ali i sa najvrjednijim dostignuima savremene
101
nauke, te jogijskih metoda s nasunom

potrebom savremenog ovjeka da u sobnim
prilikama svakodnevno vrlo sistematino po
zdravlje do minucioznosti proraunato kao
veoma korisno, a nama s obzirom na urbani
nain ivota zato ivotno potrebno temeljito
aktiviramo svoje uglavnom fiziki nedovoljno
aktivno tijelo.
Gospodine Radovane, nadam se da si na
osnovu posvete mojoj knjizi iz nae joge mogao
pojmiti da ti ona moe pomoi, da odlazei u
zvanini zatvor, jednu vrstu zatvora zamijeni
drugim, ali da u tom drugom, daleko prije nego
u tom u kome si sada, moe probuditi nadu u
sebi u duhovnu slobodu, pa mogue i postii, u
tom smislu, odreeni rezultat. To bi u tvojoj ne-
zgodi mogla biti i zgodna prilika za provjeru
djelotvornosti mog metoda nae joge i u
uslovima za koje nije (izvorno) namijenjen, ali
vjerujem i tvrdim da i u njima moe biti od
velike koristi.
Kad u tom smislu uini odgovarajui
korak, neki e se sjetiti ovih Njegoevih stihova:
Poklonika vii siromaha / kako plovi morem k
svetilitu: / gotovo je smrznut pobonou.5
Ali da bi ti mogao uiniti ono to je sada
jedino razumno da uradi, da se preda i poe
u Hag i tamo kae kako si bio na iracionalan
5
Sjetite se Radovanovog izgleda i izigravanja pobonosti (post, tihovanje) nakon
to je bio uhapen. I sm se i sada udim, pa i ponosim visprenou da sam
ovim Njegoevim stihovima devet godina ranije predskazao ono kako e biti
kada se Radovan preda ili bude uhapen.
102
cilj naveden, zaveden i potom nasamaren, a

preko tebe i itav narod u BiH, sjeti se i
Njegoa i moda ti se dogodi da jednom nekom
pripovjeda da i uz moju pomo ti se dogodi da:
U no stranom burom razjeanu, / sinu mene
zraka pred oima / i glas zauh kano glas
angela: / Ja sam due tvoje pomraene / zraka
sjajna ognja besmrtnoga: / mnom se sjea ta
si izgubio; / bada vi vatreni poete / satvaraju i
kliu boginje: / ja jedina mrake pronicavam .
Gospodine Radovane, u tebi se duhovna
zraka zatamnila pod teretom tvog
prenaduvanog ega. To ti onemoguava da shva-
ti da si ti u politiku usrljao, ne zato da bi neto
korisno uinio za Srbe u BiH, ve da bi
zadovoljio ambicije svog ega da bude voa, da
ima vlast i uz njenu pomo osjeaj da si neko i
neto. Ljudi, ili tanije veina njih, s kojima si
se bio okruio, u moralnom, a neki od njih i u
intelektualnom smislu, bili su daleko ispod
zadovoljavajueg nivoa, ali ti to nisi bio u stanju
da vidi, jer osoba kao to si ti, jedino takve
ljude podnosi u svojoj blizini. Pored mog pacifi-
stikog pogleda na svijet, to je bio drugi od
razloga to vam se ne htjedoh pridruiti ni po
koju cijenu. Naalost i na najveu istorijsku
sramotu srpskog naroda, svojom politikom,
Njegoevim rijeima reeno: Vi ste ljudsko
ime unizili / i zvanije pred Bogom ovjeka, /
103
jednae ga sa beslovesnou, to jest, sa

sobom takvima, kakvi ste veina vas.
Gospodo, vi ste potpuni duhovni slijepci.
Dugorono vieno, skoro sve to ste inili i to
sada radite ide u korist tete naroda koji ste
predvodili. Vi ste drugima, a i svom narodu
nanijeli toliko zla i uvalili ga u istorijski nazad-
luk, da je u tom narodu ikoliko sauvana
moralna iskra a da vi svojom politikom niste
rastjerali one koji vau politiku nisu podravali,
te iskre bi bilo vama bi sada prvo sudio sud
srpskog naroda, pa bilo to i u entitetu u koji ste
ga vi satjerali, najslinije kao obani stoku u tor,
kada hoe da odvoje onu to je za prodaju (itaj:
za klanje). Vi, nacionalvoe-slijepci,
razluujui narod na svoj i tui, prepunili ste
groblja, ive rastjerali i poharali, pa nas prodali
Svijetu u bescijenje, na nain koji nikada i
nigdje ranije u svijetu nije vien.
Odabrati rat uopte, a bratoubilaki
posebno, kao nain rjeavanja bilo kakvih
nesporazuma meu dravama, narodima,
zajednicama ili etnikim grupama, pa i prilikom
podjele ranije zajednike drave, zbog prevage
dezintegracionih tenji kod nekih njenih nacija,
znak je duevne bolesti i najveeg moralnog
posrnua onih koji u rat pozivaju i instituci-
onalno ljude nagone u ratne aktivnosti.
104
Sjetie se kada sam te, po spoljnjem izgle-

du, kao najbjedniji siromaak, na poetku rata
posjetio da te upitam zato, s kojim ciljem si rat
otpoeo i kako e narod izvesti iz rata? Zato
se ini sa Sarajevom ono to se tada dogaalo
gradu u kome smo mi proveli najljepe godine
ivota? Ti si tom prilikom pun sebe,6 potpuno
opijen ludilom veliine, (napuhane svijesti)
samo bulaznio, nastojei ostaviti utisak da na
moja pitanja ne moe iskreno odgovoriti, jer je
takav odgovor tajna vojne strategije. Tada mi bi
samo potvreno miljenje da si ti marioneta
koja e od srpskog naroda u BiH napraviti
nevienu budalu i, tako i bi!
6
Kod Radovana sam bio u maju 1992., istog dana kada je kod njega u pojetu
bio doao Pedi Edaun. Radovan mi se pohvalio da je imao susret sa velikim
prijateljem Srba. U kolikoj zabludi je on bio, valjda je to sada jasno svakom
Srbinu u BiH. Tog dana sam odluio da u otii u izbjeglitvo im budem u
stanju to izvesti. U izbjeglitvu sam ostao est godina (u staroj poluupljoj
zgradi na 1450 m/nm, bez stuje i vode). Kasnije sam saznao za udan
Radovanov postupak. On je za svog potparola imenovao Omera Zameticu, koji
je prije rata ivio u Engleskoj, a onda, nakon to se kobajagi sjetio svojih
korjena, doao kod Radovana da primi pravoslavlje i krtenjem uzeo ime Jovan.
Kakva koincidencija? Prezime Zametica vodi porijeklo od zametnuti trag.
Radovan me, svojevremeno, pored ostalih, a jedan od takvih je bio i Zlatko

Lagumdija, pokuao okolino, kao deklarisanog disidenta, uvui u ralje jedne
strane obavjetajne slube, iji cilj je bio ruenje ondanjeg politikog sistema u
SFRJ, ali meni se i pomisao na neto tako gadila. Ve tada sam znao ta znai
postupak kuhane abe, a to je ako aba bude ubaena u vrelu vodu ona e
pokuati da iskoi, ali ako bude stavljena u hladnu vodu ona e biti u svom
ambijentu. Kasnije postepenim zagrijavanjem vode kod abe e se umrtviti
refleks za spaavanje i ona e biti skuhana. Slino se dogaa onima koji budu
namamljeni u ralje obavjetajnih slubi. Kada bi na poetku znali ta ih eka
kasnije, neki ne bi pristali na saradnju, ali postepenim zagrijavanjem vode budu
skuhani, odnosno primanjem nagrada dou u stanje kada vie ne mogu nita
odbiti.
105
Unaprijed sam odbolovavao muke koje su

me spopadale zbog tvog nepoimanja u ta se
uputa i naina na koji te narod, preplavljen
probuenim kompleksima, prihvata, nemajui
pojma gdje e ga odvesti. Ti sada svojim
odnosom prema Hakom tribunalu, ma kakvo
da je zvanino srpsko miljenje o njemu, kao da
eli pokazati da su karikaturalne medijske
tvrdnje Zapada o Srbima poprilino tane, iako
je meni, koji te unekoliko poznajem, jasno da ti
time u prvom redu ispoljava svoju dominantnu
osobinu: Ja sam u svemu to naumim u
pravu!
Moja knjiga o prosvetljenju mogla bi ti
pomoi da shvati da je najvea sloboda biti
slobodan od svog ega, ne biti njegov rob.
Vjerovatno je najgore ne biti slobodan u
uobiajenom smislu te rijei, a uz to ostati i rob
sebe samog, svog prenaduvanog ega. Moj
metod nae joge je kombinovan duhovnotjelesni
put do slobode od prenaduvane svijesti ili iz
okova ega, put do stanja meditativne svijesti. A
kako u knjizi naglasih, na putu do ovjekovog
usreditenja u sebi samom ili u praslici,
arhetipu Boga u nesvjesnim dijelovima nae
psihe, uz Njegoa, Jung najvei dubinski
psiholog to ga je svijet ikada imao osnovni je
tuma hijeroglifa na putokazima koji vode do
tog najuzvienijeg cilja.
106
Kako izgleda ponaanje ovjeka kojeg su

preplavili kompleksi i nada u lana obeanja,
jedan od dokaza je ovo to ete proitati iz
jedne fusnote moje knjige Srbi, oglednimo se! -
... (2010. g.)
Koliko su Srbi nemoni da sagledaju, ni

post festum, injenice onako kako bi to trebalo,
podsjetiu jednim svjeim primjerom iz BiH.
Lazar je najkrivlji za srpsko padanje u ropstvo
Turcima, ali ga Srbi slave kao onoga ko ih je od
toga htio zatititi.
Radovan Karadi je sukrivac to je u BiH
1992. g. dolo do bratoubilakog rata, ali ga bh.
Srbi smatraju svojim spasiocem. Pred osnivanje
SDS sretnem Radovana (stanovali smo u istoj
ulici). (On je volio sa mnom da pria o politici a
ja s njim o psihologiji. Pored ekonomije svoje-
vremeno sam studirao i politike nauke). On mi
prigovori to nisam bio na jednom inicijativnom
sastanku za osnivanje srpske stranke. Prenosim
sr razgovora.
Radovane, ti si ljekar, a ja sam studirao i
politike nauke. Uz to ja sam roen ovdje, a ti u
Crnoj Gori. Ti ne zna odnose u BiH. Ako Srbi
osnuju nacionalnu stranku, nacionalne stranke
107
e pobijediti na izborima i (reformisani) komu-

nisti e pasti. Ali uskoro poto nacionalne
stranke osvoje vlast Muslimani i Hrvati e se
udruiti protiv Srba. Tada sam mislio u smislu
postavljanja ljudi na kljuna rukovodea mjesta
i na investicije po teritoriji na kojoj koja nacija
preteno ivi. Na rat nisam mogao ni pomisliti.
Radovane po Srbe je najbolje da nemaju
nacionalnu stranku, ve da se rasporedimo u
graanske stranke. U tom sluaju muslimanska
i hrvatska nacionalna stranka nikada nee moi
doi na vlast i ekonomski razvoj BiH bie
ravnomjeran, jer e Muslimani i Hrvati u
graanskim strankama znati da im opstanak na
vlasti zavisi prvenstveno od podrke Srba. Na
ovo mi je Radovan, u svom stilu velikog
mislioca, slino kako to sada ini u Hagu,
oponirao, ignoriui moj prijedlog: Zato ne i
mi, kad su oni to ve uinili. Osnovno za
njegovo odbijanje mog prijedloga bilo je to je
on sebe mogao da vidi kao lidera Srba jedino u
etnonacionalistikoj stranci. Tada, kao ni
sedam dana prije izbijanja ratnih sukoba u
Sarajevu, Radovan nije bio svjestan da e biti
rata. Na moje direktno pitanje njemu (28. marta
1992. g.): hoe li biti rata?, odgovorio mi je:
Bie rokanja, ali zbog toga civili nee imati
nekih problema. Poto je tada uz nas bio
108
akademik Milorad Ekmei upitam isto i njega,

a on potvrdi Radovanov odgovor.
Bez Srpske Demokratske Stranke, Stranka
Demokratske Akcije i Hrvatska Demokratska
Zajednica u BiH nikada se ne bi mogle
doepati vlasti.7 Prema tome, Radovan Karadi
je na vlast doveo Aliju Izetbegovia, koji e
kasnije (1992. g.) rei: Ako treba birati izmeu
suverenosti i mira, ja u izabrati suverenost.
Dakle, Radovan je bh. Srbe prvo doveo u
situaciju u kojoj su oni morali rat prihvatiti, a
onda im se predstavljao kao spasilac. to je
najtunije, najvei broj Srba ga je tako i
doivljavao. Zabludno poimanje slino kao i o
Lazaru, koji je Srbe prvo doveo u stanje u kome
se oni nisu mogli suprotstaviti Turcima, a kada
ih je, uprkos tome, izveo na izgledno gubilite,
on postaje spasilac.
Moda bi se BiH osamostalila i da Srbi nisu
imali svoju nacionalnu stranku, da su bili u
graanskim, ali je vjerovatno da bi to bilo
izvedeno pametnije nego to se dogodilo. Ni do
danas istoriari nisu postigli saglasnost o
karakteru rata u BiH. Jedni kau da je poeo
kao agresija, drugi kao graanski rat, a on je
7
Evo izvoda sa jednog drugog mjesta u istoj knjizi. (Nikola Koljevi u svom
dnevniku spominje da je Alija Izetbegovi, ispred SDA, prisustvovao
Osnivakoj skuptini SDS. Izetbegovi je govorio o srpskoj orjentaciji svog
oca, i svoje porodice, i o tome kako je ve bio zabrinut to Srbi kasne sa osni-
vanjem svoje stranke. A to se Alija Izetbegovi brinuo to Srbi ne osnivaju
nacionalnu stranku? Pa zato to bez SDS on i njegova stranka, to sam ve
rekao, nikada se ne bi doepali vlasti).
109
ustvari poeo i voen je kao stranaki rat od

strane etnonacionalistikih partija, u kome se
odmah nametnuo stav: ako kao pripadnik odre-
ene nacije nisi lojalan njenoj nacionalistikoj
partiji ti si izdajnik svog naroda. Ako si se
zatekao tamo gdje si manjina, bio si sumnjiv.
Preostalo je: il' se pokloni ili bjei kud zna! Da
je Zapad debelo bio umijean u rat u BiH dokaz
je i to da je on (etnonacionalnim) strankama,
koje su svojom politikom rat uslovile, dozvolio
da postoje i nakon rata, a narod im ponovo dao
vlast.
Zbog simbiotike veze nacionalistikih
stranaka i vjerskih voa za bh. rat bi se moglo
rei i to da je on bio prvi vjerski rat u svijetu koji
su poveli i vodili nevjernici. Paradoksalno, ali
istinito. Ratko Mladi i Sefer Halilovi
(naelnici generaltabova suprotstavljenih
vojski) nisu bili vjernici, ali su se, sticajem okol-
nosti, za takve predstavljali. Postali su vjernici-
imitatori.
Naveu prvo jo dva izvoda iz knjige Srbi,
oglednimo se! a potom pokazati da Radovan,
ulaskom u politiku, nije sebe bio samo
emotivno i moralno ubogaljio, ve njegov
prenaduvani ego vie nije bio ni intelektualno u
stanju poimati ni ono to bi mu se predoilo kao
oigledno. Kao na primjer govorio sam mu ovo
to slijedi, pa kad sam shvatio da on ono nije u
stanju razumjeti, preporuio sam mu da mu ovo
110
objasni ministar pravde BiH, koji je bio iz

njegove stranke (Miodrag Simovi), ali ni to nije
pomoglo. Radovanova tvrdoglavost je bila
maligna.
Ustavom iz 1974. g. uvedeno je pravo
republika na samoopredjeljenje, umjesto ranijeg
tog prava naroda, i time je Srbima poturena
stupica, na koju su ukazivali neki profesori s
Pravnog fakulteta u Beogradu, zbog ega su bili
otro sankcionisani. Pri rasturanju SFRJ srpski
politiari, kao mutavi, govorili su o pravu naro-
da na samoopredjeljenje, pravu kojega vie de
jure nije bilo, to je konstatovala i Badinterova
komisija i iznenadila ih glupane. (Kraljevinu
SHS 1918. g. nisu konstituisale nikakve republi-
ke, ve je Kraljevina Srbija svoju dravnost
prenijela na zajedniku dravu s ostalim Junim
Slovenima, koji do tada, sem Crnogoraca, nisu
imali dravnost. Makedonija, kao stara Juna
Srbija, nakon Drugog balkanskog rata pripala je
Kraljevini Srbiji, a ostali su bili pod Austrougar-
skom. Jugoslovenske republike su oformljene
na II zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu 1943. g., na
kome su ogromnu veinu delegata inili Srbi
Titovim ublehama zasljepljeni. Apsurdno je bilo
ustavnim izmjenama od 1974. g. omoguiti
pravo na samoopredjeljenje republikama,
tvorevinama koje nisu stvorile jedinstvenu dra-
vu, a tada su dobile mogunost i pravo da je
razgrade, tako da svi narodi dobiju nacionalne
drave sem Srba, zbog ega je i dolo do
graanskog rata, u kome su Srbi najvei
111
gubitnici, a uz to proglaeni krivima za rat i

satanizovani). (...)
Kolike su Rakovieve zablude bile, ali ne samo
njegove ve i Karadieve i Miloevieve u vezi ko
ima pravo na otcjepljenje, svjedoi i ovo: Mi
emo biti prinueni da traimo svoje demok-
ratske izlaze. Recimo, referendumom Srba.
Uostalom, i dananji jugoslovenski Ustav govori
o otcjepljenju naroda. Pazite, naroda, a ne
nacionalne manjine! A Srbi u Hrvatskoj su
narod. 8
itali ste na poetku da ni Karadia nisam
uspio ubijediti da su po Ustavu (iz 1974.) narodi
izgubili pravo na samoopredjeljenje do
otcjepljenja, a to pravo dobile republike. Mogu
zamisliti koliko su se Tuman, pa i Alija
Izetbegovi, radovali Miloevievom politikom i
pravnikom sljepilu, a on pravnik, kada je pristao
da Badinterova komisija ocijeni imaju li republike
po Ustavu pravo na otcjepljenje ili ne. Kada je ta
Komisija obznanila da je secesija republika legiti-
man ustavni in, srpsko nastojanje da se ouva
8
Ovaj citat sam preuzeo od Jovana Rakovia, Radovanovog mentora u
politici, iz knjige Luda zemlja. Ovo je primjer kako ljekar netano zaluuje narod,
govorei mu ono o emu pojma nema. Radovana nikako nisam mogao
ubijediti da ne organizuje referendum Srba u BiH 1992. g., nakon referenduma
koji su odrali Muslimani i Hrvati (1. marta 1992.) godine. Govorio sam mu da
je njihov referendum legalan a Srpski da e biti, sa stanovita Saveznog Ustava,
nevaei. Ali Rad ovan je bio toliko umiljen u svoje tobonje znanje da nije bilo
mogunosti urazumiti ga.
112
jedinstvena drava postalo je za svijet nelegitimna

aktivnost i potom je poela satanizacija Srba.
Nedavno je Vojislav eelj,9 profesor prava, u
svojoj zavrnoj rijei pred hakim Tribunalom
izrekao istu glupost (navodim po sjeanju): ako
su drugi narodi imali pravo oruanom borbom da
se osamostale iz Jugoslavije, Srbi su imali pravo
na isti nain da brane opstanak jedinstvene
drave. Ovakav stav pri rasturanju SFRJ bila je
velika srpska zabluda. Zabluda kojoj jo i sada,
slino kao i eelj, robuju mnogi zabludnici.
Gospodo, do poetka rata u BiH bio sam
univerzitetski profesor, a od tada sam bez katedre
pa do penzionisanja po osnovu godina starosti.
Na poetku rata odbio sam sve ponude da se
ukljuim u vlast i, im sam mogao, pobjegao sam
u izbjeglitvo. Poto je tokom rata dolo do
podjele mojih predratnih kolega, kod jednih
nakon rata nisam htio da radim, a drugi nisu
htjeli da radim kod njih. to ree Sokrat: moje
siromatvo je najtaniji dokaz da govorim istinu,
a ono ujedno potvruje i mudrost narodne
poslovice da, ko ISTINU gudi, gudalom ga biju
po grudima.
9
On me je 1979. g. pijunirao za Slubu dravne bezbjednosti (SDB), to je
vidljivo u njegovom kartonu u toj slubi, objavljenom u crvenoj knjizi uvari
Jugoslavije suradnici UDB-e u BiH.
113
U stanu u Sarajevu ostao mi je i nestao rukopis

mog ivotnog djela, na kome sam radio 12
godina. Iz izbjeglitva sam pisao Radovanu, kao
lino pismo, kasnije to objavljeno kao otvoreno:
E, vidi Radovane, dok si se ti brinuo
kako da silom budu raseljeni ljudi u BiH kako
bi se stvorili nacionalno isti prostori, ja sam
1995. godine zapisao da su mi neshvatljive takve
dravne tvorevine, i u izbjeglitvu sam se brinuo
kako da ponovo stvorim djelo koje e
ravnopravno svim narodima biti od pomoi da
se samopronau u ovom civilizacijskom
bespuu. Moja nastojanja su bila da pouim
ovovremenog ovjeka da se pravilno usmjeri,
poto smo se civilizacijskim tokom poeli gubiti
u tehniko-tehnolokoj dungli, moralnoj
kaljuzi i duhovnoj pustinji. Traio sam put, i
pronaao ga, kojim se ovjek moe vratiti k sebi
samome, svom duhu, onom to je u nama
najvrjednije, a to je svakojakim civilizacijskim i
ideolokim smeem prekriveno. A moe li u
ovom asu sveopte duhovne izgubljenosti biti
veeg doprinosa od toga, ne samo za nas, ve i
za ovjeanstvo?
Znam da e ovo shvatiti kao neumjesno
samohvalisanje, ali Radovane, dok si ti u
psihama naroda, a i kod sebe, ratimavao ono
to ni od ranije nije najbolje stajalo, mene je od
tvog postupanja spopadala ledena jeza, ali
umjesto beznaa, traio sam nain kako da i u
114
takvim uslovima neto uinim da narodu

kasnije, kad za to doe vrijeme, pomognem.
Pored ostalog, da sreuje psihiki haos u koji e
on upasti nakon materijalnog, moralnog i
duhovnog pustoenja, koje e, znao sam,
uslijediti pod tvojim vostvom i savjetima i
instrukcijama ti od strane tvojih mentora. Srbi i
Crnogorci su do ovog rata u njih ulazili
motivisani uzvienim idealima ouvanja
sopstvene slobode koliko je to bilo mudro, a
koliko po sistemu ho...ruk, sada emo ostaviti
po strani ali ovoga puta, kada izuzmemo
nametnuto pravilo vojne obaveze, za ulazak u
rat vi ste mase harlakali u njega i motivisali pri-
vlaei ih izgledom da e se u njemu moi da
ispoljavaju najnie i najtamnije (ne)ljudske
sklonosti, gadosti. Sramno je da su se informa-
cije o tome preuivale i ono to je pokazivano
kao injeno predstavljano je kao
najrodoljubivije, a da je krivica jedino kod druge
strane. (Druge strane ovim ne branim od toga
to su tvoju stranu plagirale ili, to su potpuno
autohtono, u sferi ljudskog zla nabasavale na
isto, slino, pa i na jo monstruoznije10 ali
njihovo ponaanje ovdje nije predmet
razmatranja, sem uzgred).
10
Mislim na to to su Muslimani, bez sumnje, to su mi potvrivali nakon rata
neki moji prijatelji Bonjaci, granatama i na druge naine gaali svoje civilno
stanovnitvo, da bi pomou medijske i ostale reije to pred svijetom pripisali
Srbima.
115
Dakle, Radovane, nakon tragedije koja nas

je snala, a kojoj si ti uveliko svojom umnom
zaslijepljenou doprinio, moj duh je i u krajnje
bijednom nainu ivota, bio zaokupljen najuz-
vienijim moguim ciljem kako da uinim
neto korisno za druge a tvoj um je
istovremeno bio opsjednut kako da ti, i uz tebe i
Srbi (s obje strane Drine i Crnogorci uz njih),
zauzmete to bolje mjesto na svjetskom
ideolokom smetljitu.
Radovane, shvati, bar sada i napokon, da si
ti zbog tvojih brojnih kompleksa, iracionalnim
sadrajima svoje psihe opsjednut. Jung je vrlo
dobro zapazio da je opsjednuti uvijek religio-
zna osoba sa obrnutim predznakom. On ne
primjeuje da se iz istog straha da ne padne
ivom Bogu u ruke potpuno izloen njegovoj
avoljoj suprotnosti.11
Bez Jungove pomoi teko je u osnovi i
potpuno shvatiti tvoje fanatizovano prigrljavanje
mantijaa, nakon vas politiara, najveih
ublehaa, kao i njihovo srdano prihvatanje tvog
11
Po ovoj karakteristici Radovan i Alija Izetbegovi bili su povezani kao to su
to sijamski blizanci. Alija je na minderu (u krugu bliskih osoba) pred rat rekao da
Muslimani trebaju biti spremni rtvovati oko 100.000 ljudi da bi ostvarili
samostalnost BiH. Muslimanskih rtava je bilo manje, samostalnost je
ostvarena, a ta sada, realno vieno, Bonjaci (i ostali u BiH) imaju od toga u
odnosu na ono to su imali do aprila 1992. godine? Nita! Do jad i bijedu. Ali,
za razliku od stanovnitva, nacional-ovinisti, zahvaljujui ratu u BiH, imaju to
ranije nisu mogli ni zamisliti, jer nisu mogli ni sanjati da je narod stado, takvo
kakvo je, a za to je kriv Titov reim.
116
zagrljaja, to je sramota nad sramotama, i nju

nikada nee biti mogue oprati, i bez toga, sa
ne naroito istog lica Crkve.
U svakom narodu ima moralnog ljama, ali
naa tragedija je u tome to se taj moralni ljam,
zakien ponekim asnim-zabludnjelim imenom,
pod tvojim politikim vostvom bio doepao
vlasti, i zahvaljujui tome predstavljao se
narodu kao njegov spasilac u asu kada ga je
navlaio u nau najveu tragediju.
Poto nema ovjeka koji je bez Sjenke, bez
tamne strane svog bia, a trebalo bi da zna da
smo je mi nesvjesni sve dotle dok je nekim
dubinsko-psiholokim ili duhovnim postupkom
ne osvijestimo, zato ti predlaem za
samoosvjeenje duhovnotjelesni metod nae
joge. On e ti, ukoliko ga prihvati i pomou
njega se samocentrira, omoguiti da shvati ta
si uradio i da izvede preporoajno pokajanje
zbog poinjenih grijeha i srpskom narodu i
ostalim bratskim nam nacijama. Istrajavajui na
svojoj, tobonjoj, bezgrenosti, ti samo svakim
danom upada u sve dublju grenost. Kako je
Isus poimao grenost, samonesvjesnost je naj-
vei ovjekov grijeh. Ta grenost, samone-
svjesnost, tebe je navela da politikom koju si
inaugurisao poini i strane svjetovne grijehe,
koje pravo naziva zloinima, i sada te takoe
117
samonesvjesnost onemoguava da pojmi istinu

i o tome, i o sebi. Tvoje osvjeivanje vie nije
samo tvoja privatna stvar, ve je ona u direktnoj
vezi sa nunou opameivanja naroda, kome si
se za vou bio nametnuo, a on te prihvatio, u
stanju svog mitomanskog sljepila, koje je imalo
nedopustivo mnogo elemenata psihotinosti ili
masovnog ludila, od koje uge se sada moramo
lijeiti.
Narodnim ludilom imenujem stanje kod
srpsko-crnogorskog ovjeka kada u njemu
prorade sadraji nacionalno podsvjesnog i
nesvjesnog, koji su u psihama naih predaka
taloeni tokom robovanja Turcima i
kristalizovani nakon fizikog osloboenja od
ropstva, a odgojem se usauju u psihu. U
treem izdanju knjige Moralna zora rudi nad
Durmitorom budite se! dajem (kratko)
objanjenje nae zle sudbine to se ni dva vijeka
nakon fizikog oslobaanja od ropstva Turcima
ne uspjesmo psihiki osloboditi od robovanja
kosovskom mitu.
Vrlo esto ti nacionalno-podsvjesni sadraji,
kao npr. ono to imenujem kao kosovski mit
kod Srba, moe poprimiti sudbinski tragine
posljedice, jer na nacionalno bie ima slino
autorazorno dejstvo kao kompleksi na
neurotiara. Kada su Turci otili, razumljivo nije
118
bilo mogue da time iz Srba odmah nestane i

sadraj kosovskog mita, koji se stoljeima
taloio u podsvjesnom, ali je po nas prava trage-
dija to taj mit nikada do sada nismo osvijestili i
oslobodili se njegove tetnosti po nas u ovovre-
menosti. (Destruktivnog dejstva mita nemogue
se osloboditi ignoriui ga ili prekrivajui ga
nekom ideolokom zabludom, kao to je to na-
ma Titov reim bio poturio, a mi to, slino kao
namamljena stoka so sa dlana, polizali, te kad
smo utonuli u dubok san sanjali kako smo kraj
divnih izvora ivota, ali se probudili edni
prolosti).
Zato to je u nama ostao mit i nakon
nestanka razloga koji su bili uslovili njegovo
nastajanje, mi smo kao narod postali neurotini.
Znaci te boljke pokazuju se na razne naine, a
posebno u naem iracionalnom junaenju,
stalnim neslogama i podjelama, u sklonostima
da dok svim biem teimo demokratiji, ba tada
prizovemo nekog diktatora da bi klekli pred
njega, ali i u nerazumnom odnosu prema
muslimanima, koji zbog toga skoro jedan vijek
doivljavae Srbe slino kao mlai brat starijeg
u ijoj sjeni, uz neprestana podozrenja,
ljubomore i svae, mora da ivi dok im otac ne
umre i dok se ne podijele. Srpsko-bonjaki od-
nosi bie bremeniti munom prolou sve
dotle dok se, na obje strane, u podsvijest potis-
119
nuti sadraji ne osvijeste razumljivo da ti

sadraji nisu isti, ali nisu ni toliko razliiti
koliko bi to laiku moglo izgledati po naem
meusobnom ponaanju te se uz to ne uini
duboko pokajanje zbog svih, a posebno stranih
svjeih ratnih rana i potom se postigne
zdravorazumsko pomirenje. To e biti muan
proces, koji e posebno ometati svetenici i
vjernici-imitatori, bez ijih rijei, kao po suhim
drvima posutog benzina, plamen ratnog poara
ne bi mogao onako progutati razum. ...
Zato sve dotle dok se potisnuti sadraji ne
prizovu u svijest i tu ne budu spaljeni, mi
emo, pored infantilne vezanosti za Ruse, biti
robovi meusobnih podjela i raznih iracional-
nosti. Iracionalnost se zapaa svaki put kada
mit proradi, to je vieno u svim ratovima u
ovom vijeku, a za poslednji je to bilo presudno,
jer bez toga sve drugo bi bilo nedovoljno. Pot-
paljeni nekakvom belosvjetskom ujdurmom, mi
(a i nai susjedi slino) po kriteriju religijske (ili
ideoloke) razliitosti jurinemo jedni na druge
kao ludi. ...
Karaorevii, dinastija sopstvenom krvlju
zalivena i tuom uprskana, uinili su Srbima
strano zlo, uanujui nas u kosovkom mitu
upravo onda kada je trebalo da ga se ponemo
oslobaati. Krajnje vrijeme je da shvatimo kao
nunost da se oslobodimo od iracionalnog
120
mita, a da je to uinjeno kad je tako trebalo

postupiti, ne bi mit, i po osloboenju od ropstva
Turcima, ostao jo dva vijeka da dominira
psihom srpskog ovjeka. Pri raspadu SFRJ,
mitoloko sjeivo, isprovocirano naglaenom
islamizacijom tenje kod Muslimana za
odvajanjem BiH iz Jugoslavije, tako se strano
zasjeklo u bratsko tkivo, da je to nau dota-
danju vezu rasjeklo i razdvojilo nas. ...
Jasno mi je da e ovaj tekst ljudima koji su
pod vlau kosovskog mita (a ega nisu svjesni)
izgledati strano, totalno antisrpski, iako mi nji-
me nije stalo ni do ega drugog nego da upravo
takvi ljudi shvate da su pod vlau iracionalne
sile, koja kada njima ovlada sasvim zavede
njihov um i onemoguava im da racionalno
misle, iako oni upravo tada vjeruju da donose
najmudrije odluke u istoriji, a koje se kasnije
pokazuju kao velike gluposti. ta to znai moe
se pokazati s mnogo primjera iz BiH tokom rata
(ako se i ne pomene raseljavanje srpskog naroda
nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ili
imenovanje nekakvih prlesija gradom Srpsko
Sarajevo). kolovani, do jue, reklo bi se,
normalni, ak ugledni ljudi, najednom su se po-
eli ponaati na nain zdravom razumu neobja-
njiv i, zarad nekog cilja, samo njima shvatljivog,
ugurali su mase u ratni sukob, a svako je na
svojoj strani stvarao osjeaj opravdanosti za to,
121
jer se, kao, eto tako jedino mogue odbraniti od

onih luaka to su s druge strane. Umrijeu a
neu moi osjeajno pojmiti kako su ljudi
tokom rata u BiH, koji su u njemu uestvovali,
mogli sebi dozvoliti da budu takve i tolike ovce,
odnosno da budu na(za)vedeni, da rade to to
su inili. ...
Ako se ne uzme u obzir da su nesvjesni
sadraji psihe i jedne i druge bili preplavili
nemogue je objasniti kako je dolo do tako
suludog postupanja, jer da je bilo razuma i
strpljenja na miran nain, uz pregovore i
sporazume, moglo se postii daleko bolje
rjeenje od onog koje e na kraju ispasti.
Ali, kada sadraji nesvjesnog preplave svijest,
ljudi se ponaaju nerazumno. Kada ponaanje,
koje bi na individualnom nivou znailo (pri-
silno) slanje u ludnicu, bude uogrnuto politiki
u plat nekih optih, nacionalnih interesa, tada
se ne svrstati, ve se od toga distancirati,
znailo je ili se izloiti najveem moguem
riziku po ivot ili bjeati u izbjeglitvo.
Jasnim i briljivo planiranim namjerama
stranih interesa da ovdje doe do rata,
raznorazne tenje domaih nacionalnih lidera
ile su sasvim na ruku. Uskoro e oni koji misle
da su ratom neto dobili uvidjeti da je ujdurma,
koju su oni uzeli za potencijalni dobitak,
podmetnuta im kao mamac, ali kada to njima
bude jasno, tada e za bilo kakvo popravljanje
greke biti kasno.
122
Iivljavanje nad nedunim ljudima do

njihovog ubijanja ili progonjenja, te ruenje
bogomolja, istorijskih spomenika i sl. inili su,
bez obzira na kojoj strani da su bili, oni ljudi, u
stanju samovlaa, koji su imali potrebu da tako
daju oduak pomijeanim mitolokim (ili
fanatino-religijskim) sa psihopatolokim sadr-
ajima u svojoj psihi. Ali tih sadraja se tako
nemogue osloboditi. Zloinci i ruitelji nisu
sada, niti e to biti ikada, nita sreniji nego to
su bili prije nego to su pokuali protjerati ljude
i/ili skloniti tue simbole sa prostora koje
proglasie za svoje. Ako ovjek nije pod domi-
nacijom zla u sebi, sakralni ili dragi simboli
njegovih komija, koji su druge vjere nego je on,
ni najmanje mu ne smetaju, ve naprotiv, on
prema tim obiljejima drugaije religijske
pripadnosti osjea simpatiju slinu ljubavi
kakvu ima, ako je ima, za ljude iji su to sim-
boli. Ovo sam napisao na osnovu linog iskus-
tva steenog osvjeivanjem nesvjesnog. Tako
problem stvarno nije u bogomoljama, koje nam
je jedno doba ostavilo, ve u psihama ljudi, u
projekcijama potisnutih i nesvjesnih psihikih
sadraja.
Ako ponovo pogledamo u Lanalovu odbranu
gospoe Lombardi moglo bi vam to biti od
koristi. Lanal, imajui u vidu koje ivotne
okolnosti su gospou Lombardi prisilile da
uini straan zloin prema svojoj djeci,
sudijama ree: Sad sudite i recite: da li je ubica
123
ova ena koja se nalazi na optuenikoj klupi, ili

se ubica nalazi van ovih sudskih svodova ...?
Da, da, gospodo, Radovanove sudije, sudite i
recite: da li je u lutkarskom pozoritu lutka,
koju pokreu nevidljivi konci, zasluna to
svojim gegovima zasmijava publiku ili, da li je
kriva ako se djeci predstava u kojoj je ona akter
ne dopadne. Radovan je bio samo lutka u
traginoj lutkarskoj predstavi vjersko-
graanskog rata u Bosni i Hercegovini.
Reiseri, stvarni krivci ubice u toj predstavi
su van svodova Tribunala. Oni su vas, tuioce i
sudije, delegirali da u njihovo ime odigrate
ulogu marioneta u maskenbalnoj predstavi,
kako bi se svijetu pokazalo da je to to je,
uglavnom njihovo zlodjelo, toboe, samo
posljedica kavge u balkanskoj krmi.
Gospodo, vama je poznato ko je Hakija
Meholji (prenosim iz knjige Srbi, oglednimo
se!), komandir policije u Srebrenici 1995., o
emu ima tv svjedoanstvo, izjavio je da mu
je Alija Izetbegovi rekao: Klinton trai da
pustimo etnicima da pobiju 5.000 naih ljudi
i tada e NATO bombardovati srpske vojne
poloaje. Meholji je izjavio da je on
odgovorio da to ne moe dopustiti. Dakle,
srebreniki masakr je dogovoren i Srbima
poturen, pa kasnije proglaen genocidom, ia-
ko u njemu nije bilo ubijanja, u pravilu, osim
onih koji su bili pripadnici vojske.
124
Pomenuti Hakija Meholji je (2010. g.) na

BHT1, govorei o dogaanjima u Srebrenici u
julu 1995. godine rekao da je Memorijalni centar
u Potoarima (u kome se sahranjuju stradali
Srebreniani) spomenik amerike politike
voene prema BiH tokom rata.
Zar je potrebno biti posebno pametan pa se ne
zapitati, zapravo ne moi se udu isuditi, zato
je Bil Klinton, predsjednik najmonije drave na
svijetu, doao na ratno stratite u Potoare,
jedno malo mjesto u bosanskoj selendri, kada je
u njemu bilo otvaranje Memorijalnog centra?
Odgovor na ovo pitanje daje naa narodna
poslovica: da se zloinac uvijek vrati na mjesto
zloina. Radovan Karadi i Ratko Mladi jesu
sukrivci, zato to su pristali da budu marionete12
u zloinu u Srebrenici, ali stvarne ubice
Srebreniana i odgovorni za genocid ako se
zloin to je poinjen u Srebrenici moe zaista
imenovati genocidom su Alija Izetbegovi i
Bil Klinton.13
12
Radovane, sjeti se da je Draa Mihailovi, tokom suenja, koje mu je
(1946.) priredio Titov reim, rekao da je njegova najvea greka bila u
tome to se nije znao snai u vrtlogu obavjetajnih slubi oko sebe . Ti si
tokom rata pokuavao da izigrava Tita, ali s tom razlikom to tvoj ratni
cilj i ciljevi obavjetajnih slubi oko tebe nisu bili u korelaciji, kako to
bjee kod Tita, kome su u ostvarenju jenog od ciljeva poturanja
Srbima kukaviijeg jajeta bili naklonjeni i eril i Staljin, a oni su
izigrali Drau, slino kao i tebe tvoji mentori, pa je vama dvojici
zajedniko to da niste bili u stanju prepoznati u korist ijih ciljeva
iniste to to ste inili.
13
Prilikom sahrane Alije Izetbegovia, Karla del Ponte izjavi da je Tribunal
pripremao optunicu i protiv Alije ali da se otezalo sa njenim
125
Evo glavnog pitanja: ako jedan strunjak za

psihu, neuropsihijatar, bude od strane svjetskih
monika i njihovih tajnih slubi,14 perfidno
naveden i zaveden, da ini to za to ga se sada
optuuje u kom ponaanju su njegovi
kompleksi imali znatnog udjela, na to su tajne
slube raunale od poetka, kao na ono to e
im biti najpouzdanije u ostvarenju njihovih
ciljeva bar je to sada oigledno, da se
Radovanovo tadanje ponaanje ne moe
ocijeniti kao normalno, pa da li se on onda
moe osuditi na zatvorsku kaznu ili bi jedino
pravedna presuda bila: upuivanje na boravak u
psihoterapeutskoj ustanovi radi ozdravljenja
do ozdravljenja ili do smrti?
Gospodo, ako vama nakon ovog pisma nije
jasno da Radovan Karadi, tokom rata u BiH,
za svoje postupke za koje ga optunica tereti
nije odgovoran, jer ih je inio pod duplom
prinudom: linih kompleksa i unakrsnih
zahtjeva obavjetajnih slubi, dakle, pravno
vieno, on je bio neuraunljiv,15 i da ga iz tog
objelodanjivanjem. Preutila je da se otezalo zato to su njoj, a i drugima u
Tribunalu, brda dolara iz islamskih drava zaklanjala pogled prema pravdi.
14
Ako bi neko rekao, da je moju tvrdnju da je Radovan bio u mengelama
obavjetajnih slubi nemogue dokazati razumljivo da je to nekome
kao to sam ja, nemogue izvesti onda bi se, bez toga, njegovo onakvo
ponaanje, ako je bilo zaista samo voljno, pokazalo jo nenormalnije.
15
Gospodo, razmislite zbog ega je Norveanin Brejvik, prologodinji
hladnokrvni ubica 77 osoba, za svog uzora odabrao Radovana? Brejvik, ovih
dana izjavi, umjesto pokajanja za poinjeno zlodjelo, da mu nije ao to je pobio
toliko osoba, ve da ali to nije jo vie. Ne trebaju nam psihijatri rei je li
Brejvik normalan ili nije. Oito je da nije. Stari Latini imaju izreku similes simili
126
razloga ne moete osuditi na zatvorsku kaznu,

ve jedino na obavezu lijeenja. Ako ovoga niste
svjesni, to znai da ni vi sada niste uraunljivi;
radite ono ega niste samosvjesni ili, ako jeste,
to inite pod pritiskom, slino kakav sluaj
svojevremeno bjee s Radovanom. Isus je
odlino zapazio kada je rekao: ovee, ako
zna ta ini, blaen si; ali ako ne zna ta
ini, proklet si i prekritelj zakona. Isus je
mislio na univerzalni duhovno-moralni zakon, a
s njim bi trebalo da su, iako naalost najee
nisu, u saglasnosti i ljudski zakoni.
Mislim da bi Radovan i njegovi sljedbenici prije
i rae pristali i na doivotnu robiju nego na oba-
vezu njegovog lijeenja u psihoterapeutskoj
ustanovi, jer hipertrofirani ego sve moe
podnijeti lake nego da mu se kae i pokae,
kao to to uinih, da njegovo psihiko stanje
nije normalno.
Jasno mi je da e ovo pismo kod nekih od
adresata, a posebno kod Radovana, te mnogih
njegovih sljedbenika, izazvati ogroman revolt i
mrnju prema meni. Ali ta u, kako piem u
gaudet (slian se slinom veseli, slinosti se privlae). Brejvik je u Radovanu
prepoznao neto od onoga to Radovan u sebi ima i to prikriva kao zmija
noge, a upravo za to Brejvik je osjetio simpatiju, a to veina onih, koji
Radovanu nisu slini, nisu u stanju to zapaziti, bez obzira koliko da su
obrazovani. To to je Brejvik prepoznao u Radovanu, poetkom rata sam
naslutio i ja, ali ja, za razliku od Brejvika, za to nisam osjetio simpatiju, ve
jezu, zgraavanje i odvratnost. (Nakon zlodjela koje je Brejvik poinio
Ambasadi Kraljevine Norveke u Sarajevu pismeno sam ponudio da na
norveki bude besplatno prevedena knjiica Obrati se duo izgubljena - , da oni
Norveani, kojima bi Brejvik mogao postati uzor, vide kakav je njegov uzor.
Prijedlog je odbijen pismeno. Molio sam da s nekim razgovaram, ali je i taj moj
prijedlog drsko odbijen. Bie mi drago ako se Norveani jednom ne pokaju
zbog postupka njihove ambasadorice u Sarajevu).
127
knjizi Srbi, oglednimo se! opstati ili nestati?

Zato prosvjetljenici i uz njih neki moralisti
imaju potrebu da ispravljaju krivu Drinu?
ovjekoljublje, empatija, je u osnovi te potrebe.
U pravilu oni time sebi prireuju samo neprijat-
nosti. Znak njihove vrline je, kako zapisa Ivo
Andri, u tome to ne mogu da odole
iskuenju i da ne kau ono to ljudi uglavnom
znaju ali ne ele sami sebi da priznaju, jo
manje da to uju od drugih. Oni se trude da
budu to blie istini, a ljudi ih utoliko manje
vole to vie u tome uspevaju. Moda je bilo
neophodno da neko meu ljudima sve to kae,
ali je utoliko manje zavidna sudbina onoga koji
je to morao da uini.
Bilo je neophodno da neko od Srba Srbima
prinese ogledalo; da se mi, u kontekstu
civilizacijskih i nacionalnih neprilika, ovakvih
kakve su, vidimo onakvima kakvi smo zaista.
Utisak mi je da niko osim mene to nije smio,
prije nego da niko nije znao uiniti. To sam
uinio u svojim knjigama, koje nijedan izdava
nije smio da publikuje, pa sam ih sm
publikovao. Osjeao sam, prema moralnom
zakonu u sebi (Kant), kao ivotnu obavezu da to
uinim i, uinio sam.
U knjizi Srbi, oglednimo se opstati ili nestati?,
onima koji mi prijete (i smru) poruio sam:
zakasnili ste! Sokratovim rijeima reeno, sada
moete me ubiti, ali mi ne moete nahuditi. to
sam imao potrebu da napiem, napisao sam i
objavio, a umni ljudi se tome oduevljeno dive.
128
Moje Otvoreno pismo Radovanu Karadiu

zavrava se ovako:
ISTINA: KOLIKO BOLNA, TOLIKO JE

LJEKOVITA
Onesvijeene svijesti, kakva je i tvoja
Radovane, nisu u stanju shvatiti da rat koji je
narodima bio nametnut, upravo su takve svijesti
prizvale. Bonjaci za rat kao krivce optuuju
Srbe, a Srbi Bonjake, dok ni jedni nisu u stanju
uvidjeti, ni sada, da su tenje Zapada za
stvaranjem banana drava na Balkanu, te
opsjednutost nazadnim idejama vas, narodnih
voa, ono to je narod uguralo u rat. A vae
stranke e da praktikuju rat dok postoje, ali i
mafijaku saradnju u vaem profiterskom vla-
danju svojim narodima, kao, npr., to je bilo
vae meusobno trgovanje orujem tokom rata.
Po narod je bilo kobno to su muslimanski
lideri u BiH, a i srpski (ovdje i tamo) svi
podrani od religijskih institucija bili
opsjednuti idejama koje, iako su razliite, one
su, u ovom dobu ili retrogradne, ili neostvarive.
Srpske voe su htjeli da postojeu dravnu
zajednicu odre to veom, pored ostalog, i zato
da bi ona tako imala vie moi da se suprotstavi
Novom svjetskom poretku i Vatikanu u njiho-
vom odlunom prodoru na jugoistok i istok
Evrope, a muslimanske su bile uzele kao svoju
129
istorijsku misiju da udnog li paradoksa, i uz

pomo zapadnih, katolikih drava od BiH
stvore odmorite islamu na njegovom putu ka
srcu Evrope. Oni ni sada nisu u stanju uvidjeti
ta tim nastojanjem prireuju svom narodu,
naroito na dugu stazu. Narodna mudrost to to
oni uporno rade imenuje: sjeenjem grane na
kojoj se stoji.
Ali ni naa, srpska, zasljepljenost nije nita
manja. Jedan od naih velikih usuda je da
glorifikujemo voe i onda kada su nas oni,
slijepi za budunost, a opsjednuti linim i
nacionalnim kompleksima, vodili u sigurnu
propast. Svje doprinos tom usudu Srbi dadoe
svojim (pretenim) odnosom prema tebi i S.
Miloeviu nakon Lazara: najveim
upropaivaima Srba! Da bi va lik i djelo bili
demistifikovani, trebae mnogo truda najbrilja-
ntnijem dijelu srpskog duha i jo neizmerne
patnje srpskoj dui.
Nauni autoritet svjetskog glasa, Jovan
Cviji, za antropoloko-psiholoki tip dinarsko-
durmitorskog ovjeka, kome egzemplarno
pripadate ti i Miloevi, konstatovao je kao
jednu od bitnih karatkeristika: nepodoban za
politiku. Potvrda ovog naunog stava, preko vas
dvojice stigla nam je na najtraginiji nain.
alosno je Radovane i za tebe kao zvaninog
strunjaka za psihu i za srpski narod u BiH, koji
130
te, kao doljaka, bjee prihvatio za vou, to je

kod tebe bila prevagnula arhaina i destruktivna
predstava o budunosti, koja je usmjeravala tok
drutvenih zbivanja ka prolosti, i, to bjee jo
gore, ka sputanju duha nanie, ak do njego-
vog potpunog potonua u moralni glib. A duh,
nae istinsko produhovljavanje, moglo je biti
na jedini put spasa. Pred istorijom ak ako ne
bi ni uzeli u obzir ratne zloine na tebi e
ostati najvea sramota to se srpski narod u BiH
uvalio u najdublju moralnu kaljugu u svojoj
istoriji. Da si ti sam moralan ovjek, ti nam ne
bi kao rezultat svojih politikih avantura u ruke
gurnuo moralno kopile, a predstavljao nam ga
za Princa kraljevske loze.
Svojim dolaskom na vlast ti si Radovane
doslovno potvrdio ovo moje zapaanje (iz
Moralne zore) o nama. Prastari problem kod
srpskog naroda, koji je postojao i prije Kosova, a
nakon njega usaen nam je kao karakterna crta,
ogleda se u tome da kad se njegov pripadnik
doepa vlasti, njemu ni na kraj pameti ne pada
da svoj poloaj koristi za dobrobit svog naroda,
kako bi to trebalo da bude, ve postaje
opsjednut da zadovoljava komplekse svog
prenaduvanog ega ili da se materijalno bogati
tako kako je karakteristino za fukaru kada mu
zapadne da grabi tue. Ova osobina je veliki
usud srpskog (ali i crnogorskog i bonjakog)
131
ovjeka. Ona izvire iz nae neusreditenosti u

sebi samima, pa zato na politiar kao
optedrutveni interes, a to znai i svoj cilj, vidi
samo ono u emu e se egzaltirano do
delirinosti ispoljiti njegove egoistike elje.
Zato ovoliko insistiram na samospoznaji, jer
samospoznat ovjek prvenstveno radi za opte
dobro. ...
Mi ne moemo, slino kao ni neki drugi
narodi bive SFRJ, da shvatimo da su nakon
pada komunizma vlasti se doepali oni, od kojih
neki nisu psihiki zdravi, ne bar toliko koliko je
to nuno da budu s obzirom na poloaje koje su
prigrabili, drugi su toliko bili edni vlasti da
kada su je se dograbili, ponaali su se kao opi-
jeni, trei su se bili umislili da su kao stvoreni
za velika naela, iako su bili suvie malog ela, i
oni su omoguavali sadistima i raznom ljudsk-
om ljamu da ine svakojake zloine, ali i da uz-
gred obavljaju nevienu pljaku, a sada mi svi,
zato to su poinioci zloina u prijateljstvu ili
dosluhu s vlau, moramo da snosimo teret
onog to se zove kolektivna krivica. Od tog mo-
ralnog gliba moramo se istiti, iako njegov
smrad vlastodrcima godi.
Znam da e mi neki prigovoriti zato koju
rije neposredne kritike ne uputih i drugim
stranama u ratu. Razloga za takvu kritiku ima,
ali takvoj kritici ovdje nije bilo mjesto. Piui
132
ovo sjeao sam se sjajnog Isusovog zapaanja,

da prije nego to ukaemo na trun u oku brata
svog, treba da iz svoga oka izvadimo brvno. A
ta mi inimo? Svoje sljepilo mi opravdavamo
tako: to ukazujemo na tue sljepilo ili zle
namjere. Ovo to slijedi bie digresija, ali
uiniu je da bi ti ukratko ilustrovao kako bo-
njaki lideri uviaju sada poneto od onoga za
ta su ranije bili slijepi ili se, iz nekih razloga,
pravili da to ne primjeuju. Ali prije toga, za
uvod, naveu kako sam u Moralnoj zori
napisao da znam rei: kada god vatikanski
establiment eli da sjebe Srbe i muslimane na
Balkanu on vatru potpali, pa vjeto preko
Hrvata muslimane uzima u zatitu, to Srbe
posebno iziritira te nasjednu, i ne znajui kako
da obuzdaju, kada im prorade", komplekse
nastale onim to imenujem kosovskim mitom,
prihvate bratoubilaki rat, a u njemu stratezi
evangelizacije Balkana vide najbolje obavljen
posao za njih. A mi, ostajemo li bene, ostajemo!
Ovih dana bio sam vrlo iznenaen kada sam
proitao u intervjuima dva elna ovjeka kod
Bonjaka sledee: 1. Alija Izetbegovi izjavi
doslovno: Nasluuju se konture jednog runog
projekta za na narod... i 2. ef. Ceri: Nas se
ovdje proziva za boje, za nekakve znakove, to
uope nije bitno. Unato tome to je Federalni
sud u New York-u donio presudu o masovnim
133
silovanjima naih ena od nas se trai da

budemo manje muslimani, da budemo manje
Bonjaci i da je to uvjet da opstanemo ovdje. Te
paradokse mi moramo zamjeriti. Nema,
naravno, koristi ni ovo to ja govorim, na ovakav
nain. elio bi samo ukazati muslimanima da je
ovo pravi trenutak da se zamisle nad svojom
sudbinom i da ne sjede skrtenih ruku, da
ekaju da im sve neko rijei, jer odnos o kome
smo govorili je i stvar nas samih i to to mirno
posmatramo, i to smo postali sebini, to smo
se povukli sami u sebe i to smo prihvatili igru.
(U vezi prethodnog mislim da je pravi trenu-
tak kada su se muslimani trebali zamisliti nad
svojom sudbinom bio onda kada je osnovana
SDA ali ko i kako da o sudbini naroda misli u
onakvom stanju euforije a sada, ne da nije
rije o pravom trenutku, ve je za bilo ta
pametno poprilino kasno, jer je sudbina naro-
da, izgleda, ve dospjela u ejtanske ruke. Ili, da
li je to sudbina namijenila bosanskim mus-
limanima, sunitima-hanefijama, da im i u
budue neke bradonje budu najvea opasnost
po njihov identitet, iako vie u vezi s tim nee
biti rije o etnicima).
Navedene izjave prilino tano odraavaju
tragino stanje Bonjaka, a srpsko nije nita
bolje, ali ono to me u intervjuima dva vrhovna
134
(svjetovnog i duhovnog) elnika kod Bonjaka

zaprepauje je to, da oni pokazae kako svoju
zasljepljenost uopte ne primjeuju, ve, prema
njima, za sve to se zakulisno, a eto sada i
otvorenije, sprema Bonjacima, u vidu nekih
runih projekata ili igara, kriva je meunarodna
zajednica.
O politici, naoj sudbini, poneto zapiem
samo ugred, kao npr. u junu 1995., da se u BiH
vodi rat koji je reiran od strane korifeja novog
svjetskog poretka, pored ostalih ciljeva daj
boe da se ne pokae kao tano s namjerom
da bi preko muslimanske brae, Srba
(bremenitim kompleksima prema svojim islami-
ziranim sunarodnicima, to je slino i obrnuto),
u katoliki zagrljaj bili epani bosansko-herce-
govaki Muslimani, ali uz njih i Srbi.
U svojoj knjizi, Moralna zora rudi Budite
se!, piem (isto uzgred), a naveu dva izvoda s
dva razliita mjesta.
Za zajednitvo na prostorima Balkana ovo su
najtraginije godine, za to pored starih tenji
Srbije i Hrvatske za prevlast nad BiH, raskolu
najvei doprinos, meu internim faktorima,
dadoe obezboene religijske institucije i
imanentna netrpeljivost izmeu katolianstva,
pravoslavlja i islama. Greka Bonjaka u
njihovoj potpuno opravdanoj borbi za svoj iden-
135
titet je to su svoju borbu suvie vjerski obojili,

tako, uz sijanje tokom rata sjemena na Balkanu
ranije nepoznatih islamskih sekti, ispada da je
irenje islama ono to je bilo primarno u borbi
za samostalnost BiH. Ovom grekom Bonjaci
pridobie veliku naklonost islamskog svijeta, a
da li, u odnosu na Zapad, oni time sebi
dugorono svezae kamen oko vrata? O velikoj
gluposti rukovodstva SDS-a da im ratni pokli
ima miris tamjana, i o bruci to vladike to prih-
vatie, nemam ta rei do: neviena sramota.
Sve religije tokom rata poveae broj svojih
vjernika, iako one kumovae stranom i
sveopem moralnom posrnuu i svetenika, i
sledbenika. Kako je mogue shvatiti takav
apsurd? Ili, koja je svrha takve teizacije? Nije li
to navoenje i zavoenje ljudi da budu slijepi
idolopoklonici teoideologije, koja slino, kao i
komunistika, dok su joj usta puna morala,
doputa svaki nemoral, ali samo svojim
pripadnicima?
Drugi izvod je: Politika, a naroito podmukla
i vjeta, kakva je npr. ova novog svjetskog
poretka, ima pored vidljive i drugu stranu lica
na koju je veoma teko baciti pogled dok je
aktuelno ono to ona reira.
Oni koji se odlue da politiki predvode
(male) narode, trebalo bi da budu ljudi takvih
sposobnosti da su u stanju svojim umom bar
136
unekoliko zaviriti i na onu drugu stranu politike

monika, jer ti monici sada nerazvijene narode
porobljavaju na perfidan nain: prvenstveno
preko njihovih despotskih voa, nekom
zabludom zaslijepljenih i/ili potkupljivih i
potkupljenih. A za ovo smo mi, Srbi i Bonjaci,
toliko eklatantan, a tragian primjer, da e on
nekada biti navoen, to se kae, kao kolski
sluaj te vrste.
U prosvjeenom svijetu politika je i projekat i
igra, a samo kod naroda kao to smo mi,
Balkanci, ona moe biti i diletantska avantura
svakojakih opsesivaca. Projekat je a da li
ruan ili lijep, zavisi s koje strane ga se gleda
u smislu da se sve do najmanje sitnice
prethodno prorauna i potom se tano zna ta
se odreenim politikim potezima eli postii.
Realizacija projekta je i igra, po komponenti da
se tokom realizacije projekta nastoji protivnika
ili pridobiti ili zavarati, zavesti, nadmudriti i
tako nadigrati.
A uprkos svega oiglednog, vi, nacionalne
voe, idalje drite da ste vi bili u pravu, ali da se
vae bajkovite namjere ne ostvarie zbog meu-
narodne zajednice koja se urotila protiv vas, tj.
protiv naih nacija, i sada je ona kriva to mi
imamo ovo samoneodrivo dravno-pravno
stanje ili beznae od ivota, odnosno, to je
obian ovjek, onaj ko nije u vlasti ili uz nju, ko
se nije nagrabio Alajbegove slame, pa jo ako
ivi u entitetu kome po naciji ne pripada, tada
posebno, sveden na: nulu. Vi ste, nemajui
137
sluha za evropske namjere prema Balkanu i ne

mogavi se sporazumjeti, dva bratska naroda
gurnuli u meusobni rat, uglavnom u ime krsta
i polumjeseca, te tako kriarskom Zapadu pru-
ili zgodnu priliku da nas, i jedne i druge, on
zauzda pa zajae.
Radovane, ti jo nisi u zatvoru u Hagu, ne
zato to si ti vjet u skrivanju, ve samo zbog
toga to inostrani mentori rata na ovim
prostorima znaju koliko e po njih biti kompro-
mitujue kada ti bude, branei se, konkretno
pokazao koliko su oni u rat ovdje bili od
poetka umijeani. Koliko su ga podstakli,
direktnim akcijama preko svojih obavjetajaca i
specijalaca, ali i dajui tebi, direktno ili
posredno, ovakva i onakva iluzorna obeanja, a
Aliji drugaija sve s namjerom da bi vi,
vjerujui u to, doveli do toga da narod zbunite
pa zakrvite, a oni potom ovdje dou za tutore.
Haki tribunal jeste institucija koja pod platom
suenja za poinjene ratne zloine na prostoru
bive SFRJ, treba da prikrije politike i
kolonijalne tenje Novog svjetskog poretka
prema ovom podruju. Ti si vjerovatno jedini
koji u unaprijed pripremljeni scenarij moe
unijeti odreene izmjene i poneto raskriti, a
moda, ukoliko ode u Haki tribunal, uini
time da ga: nestane.
138
Uini to! A osvjeivanje naeg naroda (i

pomirenje s Bonjacima) nemoe otpoeti dok
se ne pokae kao korpus delikti da si ti bio
samo jedna zabludna marioneta: i jedne
Svjetske Nemani, ali i jedne ovdanje, takoe
zabludne marionete, preko Atlantika na vrijeme
zapaene. Ako suenje tebi u Hagu bude
pravino, to e se pokazati kao uzgredan re-
zultat tog suenja. Iz tog razloga od tebe sada
zahtijevam, u ime interesa naroda kojeg si
zaveo, da se preda svojim tuiocima i da tako
to prije otpone sahrana onog to je mrtvo, pa
da se nakon toga narod okrene sebi i svom
svakodnevnom ivotu. A sve dotle dok se ti i
tvoji saradnici, optueni za ratne zloine, bu-
dete skrivali, vi ete time to inite na srpsko
nacionalno bie djelovati slino kao, npr.,
nesahranjen mrtvac na porodicu, nakon proteka
uobiajenog vremena za sahranjivanje
upokojenog.
Svjestan sam da e ove, i mnoge njima sline
rijei, neke itaoce iritirati toliko da e oni na
mene jako omrznuti. Inae, nita nema bolnije
nego otrpiti istinu o onome to se intenzivno
gura u podsvjest. Ali, koliko je to bolno, toliko je
i ljekovito, a meni je stalo da mi postanemo
sasvim duevno zdravi kao narod i zato ne
mogu da ne kaem da sam zgaen naim ludi-
lom. Posebno sam indigniran sljepilom i/ili
139
kukavilukom naih tobonjih intelektualaca,

koji od straha nisu u stanju pokrenuti proces
pranja naeg moralnog lica od krvi kojom je ono
uprljano. Neoprana krv lako postaje pogodna
podloga za novu i svjeu krv.
Zaluditi ljude, nekom na prvi pogled
primamljivom idejom, vrlo je jednostavno, ali ih
je osvijestiti od zablude kudikamo tee. Vi,
nacional-voe, prihvatiste se prvog, a ja sam
svjesno odabrao ovo drugo. Vi se mnogima i
sada doimate kao veleumni, a ja ispadam bena
to se bavim Sizifovim zadatkom. Izgleda da je
to moj lini usud, ali e od toga mnogi ljudi,
kad-tad, imati bar neke koristi, a od vaeg
zaluivanja naroda ostae: i grobovi, i robovi,
invalidi; tuga i bol, patnja, siromatvo, bijeda
izbjeglitva i razdvojenosti. Vae greke sada, i
kada bi htio da to uini, ne bi mogao ispraviti, u
smislu neutralizacije njihovih posljedica, ni
cijeli Svijet. Eto toliko ste zla uinili, milione
ljudi totalno unesreili, a pored toga niste u
stanju da shvatite ta ste uradili. Pa kako, pobo-
gu, da vas smatramo za uraunljive? Vi u svojoj
zabludnosti oekujete za sebe najvisoija mjesta
u istoriji svojih naroda, a biete, kad-tad,
pohranjeni na istorijsko-ideolokom smetljitu.
Kao to moja dua, Radovane, osjeti dodatnu
milinu svaki put kada pomislim na sadraj
Lue, osjeanje slino mi se javlja i kada god
140
koju knjigu od filozofa stoika uzmem u ruke. A

jedan od mojih uitelja, Epiktet, od kada
otpoeh ovo pismo, kao da me pogledavae sa
eljom da mu omoguim da i on ovom prilikom
neto mudro kae, a ima ta, itekako. Evo
pruiu mu priliku da On, na svoj nain,
prokomentarie pasus koji je ispred ovog.
"Nita nije obinije nego videti velikae koji
veruju da sve znaju, mada ba nita ne znaju.
Koliko njih plivaju u bogatstvu, ne elei ni za
im a ovamo i ne sumnjaju da im nedostaje
neto, najglavnije. Tako rekoh jednog dana
jednom: Ti vrlo dobro stoji kod kralja, ti ima
sijaset monih veza. Tvojim uticajem moe
pomoi prijateljima i slomiti vrat neprijateljima.
'Pa, ta mi to jo nedostaje?' upita me on
ponosito. Sve ono to je najvanije i
najpotrebnije za pravu sreu. Ti ne zna ni ta
su bogovi, ni ta je ovek; ne poznaje prirodu
dobra, ni prirodu zla; ali, ono to e te najvema
iznenaditi, to je da ti ne poznaje ni sebe sa-
mog! ... Ah, ti bei, besan si to sam govorio
sasvim otvoreno. Kakvo sam ti zlo uinio? Ja
sam ti samo prineo ogledalo da sam vidi kakav
si. ... Kai mi, molim te, jesi li ikada preuzeo
kakav put da bi imao bolja miljenja i bolja
oseanja? Jesi li ikada pitao koga da bi popravio
ono to je u tebi ravo? U koje to doba svog
ivota i kad se ti rei da ispita svoje pomisli,
141
svoje namere? Prei paljivo sve godine svog

ivota i nai e da si uvek radio ono isto to i
danas radi".
Ali ta emo sada Radovane, ta je tu je. Da

se prepiremo oko toga ko ima pravo, a ko je u
zabludi, koliko je ko kriv i slino, nikuda ne bi
vodilo. Zato je pametnije da se injenicama po-
gleda u oi. A ono to je i tebi i Srbima koji su te
slijedili najtee prihvatiti je: da si ih ti olako
uveo u jedan straan rat u kome su oni
gubicima totalno poraeni i nasamareni, ali da
bi njihov ok od tog saznanja bio ublaen, a
tako se i naa agonija produila u nedogled, od
strane glavnih (inostranih) mentora rata, za
privremeno je Srbima data jedna Iluzija
(mogue obeana ti jo onda kada te se na rat
podsticalo) kako ne bi mogli da se ale, a i da
imaju ime, u smislu meusobnih svaa, da se
bave, ali e se kad-tad ta ploica, planirana za
jedan neostvareni mozaik, pokazati
neupotrebljiva za bilo koju drugu smislenu
namjenu.
Na najvei usud je to smo mi neusrediten
narod, i kao takvima s nama upravljaju
iracionalne sile nesvjesne psihe. Ali nama je to
skoro nemogue shvatiti, slino kao to je
ovjeku nemogue vidjeti sopstveno lice
ukoliko ne nae neki nain njegovog odraza, na
primjer u ogledalu ili u mirnoj povrini vode.
Umjetnika djela, knjievna prvenstveno,
predstavljaju neku vrstu ogledala, ali ona malo
doprinose da ovjek, odnosno nacija, kada u
142
njima na as vidi svoje runo lice, ponastoji da

ga popravi. Tako ivot uglavnom tee stihijno.
Iz tog razloga je nama neophodan duhovni
metod koji e nas sistematino usmjeravati ka
samospoznaji i samousreditenju u boanskom
centru u nama. (...)
Radovane, ti, svo tvoje bie, primjer je
ovjeka sazdanog od lai, a samo istina je trajna
kao stijena. Neusrediten ovjek je nesiguran
ovjek, koji zato mora biti umotan u lai i
iluzije, kao to mi za vrijeme zimskih dana, da
nam ne bi bilo hladno, trebamo imati
odgovarajuu odjeu. Meutim, ti si dobrim
dijelom i morao biti laan, jer je takvog vou
narod htio. A na tvom mjestu bi i svako drugi
unekoliko morao biti tebi slian, inae ga narod
ne bi prihvatio za vou, jer narodu je, u vrijeme
kad si mu se ti nametao za vou, bila potrebna
nova iluzija, a nju mu je mogao pruiti samo
onaj ko je i sam bio u iluzijama. No, sada,
nakon tragedije, kao posljedice opijenosti
iluzijama, to treba shvatiti, te oporoj realnosti
pogledati u oi i otpoeti s munim, vrlo
munim procesom osvjeivanja!
Na osnovni problem izvire iz nae duhovne
neusreditenosti. Pojedinani uzleti srpsko-
crnogorskog duha doseu prilino visoko, i na
to moemo biti ponosni, ali to nije sve. Da bi
planinski vrh visoko strio u nebo, on mora u
svom podnoju imati stabilnu osnovu, a to
nama nedostaje. Takvu osnovu obezbjeuje us-
reditenje na zdrav nain u nesvjesnim
143
dijelovima psihe. Dok to ne shvatimo, mi emo

stalno graditi visoke graevine na pijesku (rije
je o naem olakom usrljavanju u ratove i
svakojake dravne projekte), ali prije nego to
se u te kule u oblacima smjestimo, one nam se
na nae oi i na nau veliku alost rue. Mi
svaki put za to naemo hiljadu i jedan
opravdavajui razlog, ali je svaki od njih mimo
nas. Ili, gusle sve opravdaju, svu krivicu za nae
nepromiljenosti i propasti prebace na nekog
drugog. U pjesmi, mi smo samo junaci ili rtve,
a glupaci, lude i krvnici nikada. (Srbe bi se
moglo imenovati nebeskim narodom samo po
tome to s luakom upornou probamo da
sagradimo kulu u oblacima).
Naem narodu predstoji muan proces, koji
se u psihologiji zove, povlaenje projekcija ili
osvjeivanje, tokom kog procesa bi trebalo da
shvatimo da je tragedija koju smo raspadom
SFRJ doivjeli, a i drugima je priredili, prven-
stveno posljedica greaka naeg politikog,
vojnog i crkvenog vostva, odnosno, posljedica
je nae duhovne neusreditenosti u zdravoj
duhovnoj osnovi.
Neusrediten narod, kada postane opsjednut
pritiskom podsvjesnih sadraja i kada ti sadraji
preplave svijest, ima potrebu, da bi privremeno
izaao na kraj sam sa sobom, da ih projektuje
van sebe, a za to je voa transmisija, jer on, s
druge strane, vapi da projekcije primi i prenosi.
Tako on postaje neka vrsta kino-platna na koje
opsjednuti projektuju svoje elje i oni su tada u
144
stanju na platnu, odnosno na voi, da vide

jedino ono to oni ele da vide. Ako nastavim
metaforino, tada: dok kino-predstava traje niko
ne misli skoro ni o emu, ak je spreman i da
trpi, jer se uivi da je fatamorgana realnost. A
poto se takve kino-predstave u pravilu zavr-
avaju tako to se predstava prekida zbog puca-
nja vrpce, ali bez palenja svjetla, tada se svi
osjete nelagodno, ali, zbog strane oporosti
realnosti, rae nastavljaju da se skljunjuju u
umnom mraku nego da otvore duhovne oi, pa
se u polusnu sjeaju onih slika koje su djelovale
najopojnije. Dok je predstava, odnosno rat
trajao, najvanije je bilo preko medija podra-
vati ratnu euforiju, kako proces projektovanja
psihikih sadraja iz pojedinanih psiha na
platno ne bi prestao, a onda su platna pozvana u
Dejton i nareeno im da ponesu sa sobom kino-
projektore, kako bi oni bili prilagoeni za
drugaiju vrpcu.
Na to prilagoavanje projektora tebe,
Radovane, nisu ni pozvali. Zato? To ti najbolje
zna. Ali i po povratku tvojih bliskih saradnika
iz Dejtona, projektor, koji je na tebe kao na
platno projektovao igrokaz zaluivanja srpskog
naroda, nastavio je na isti nain da obre staru
filmsku vrpcu: vremeplova.
Urazumi se Radovane i napokon prekini s
tom komedijom! Svojom koom sada uzmi, prvi
put stvarno, uea u tragediji naroda, pa bar
tako doprinesi da je to prije vidimo
okonanom.
145
Radovane, Radovane, da si imao imalo sluha

za razumne rijei, kao npr., za one koje i ja pred
tobom izgovorih u proljee 1992. godine, sada bi
ovdje mnogo tota bilo drugaije nego to je.
Na primjer, u maju 1992. godine rekoh ti pri
jednom susretu: Radovane, BiH je priznata od
monika kao samostalna drava, poloi oruje i
idi Aliji na pregovore. Ovo to ini nije nita
drugo nego hajduija... uo si ove rijei, ali od
svoje silne egzaltiranosti to se, po tvome, Svijet
poeo da vrti oko tebe, nisam siguran da li si
tada mogao dokuiti ikakav njihov smisao.
Sada, ovo to ti napisah, imae priliku na
tanane i vie puta itati, a na to te obavezujem u
ime prostog ljudskog dostojanstva, uprkos toga
to si ti hraknuo, pa potom na njega pljunuo.
Radovane, ako ve 1992. godine nisi mogao
da pojmi nita od onoga to sam ti tada
govorio, potrudi se, smogni snage, sada pa me
posluaj. Uini tako ak i ako ne bude razumio
potencijalnu spasonosnu dalekosenost mojih
rijei i prijedloga, i za tebe, i za narod, kako
jednom ne bi bio u novoj neprilici naknadno
shvatajui ta si propustio svojevremeno zbog
tvoje tvrdoglavosti, iako si na svoje greke bio
otvoreno i direktno upozoren.
elim ti da uz pomo mojih knjiga, a svakako
i drugih kao literatura uz njih do cilja
samospoznaje, predlae se skoro jedna manja
biblioteka iskoi iz mitolokog mraka, a na
svjetlosti duha tada e iz sebe uti: da srea i
elja nikada ne idu skupa (Epiktet) i da srea
146
nije laka stvar, da ju je vrlo teko nai u sebi, a

da je nemogue na drugom mjestu (amfor).
19. avgusta 2000. godine

arko Kariik Durmitara
P. S.
Poto i ovo pismo ispade za novine preobimno,
ako naem ikoga ko bi mi posudio novac,
tampau ga kao knjiicu.
(Kraj izvoda iz knjiice Obrati se, duo
izgubljena otvoreno pismo Radovanu
Karadiu)
Pozajmicu sam dobio, knjiicu tampao i

izloio na svom malom tandu na beogradskom
Sajmu knjiga u oktobru 2000. godine. Naredne
godine prvi primjerak irilinog izdanja prodao
sam Draganu Kaliniu, Radovanovom
stranakom kolegi. Zbog objavljivanja ove
knjiice imao sam svakojakih problema i
nemam namjeru ponovo je tampati, jer sam
njenom, uglavnom komisionom prodajom, uz
mnoge neprilike, imao i gubitak. Mogue je da
neki izdava, na osnovu ovih kratkih izvoda,
shvati da bi njenim tampanjem, sada bez
rizika, imao priliku da zaradi.
__________
147

DR - Radojka Prastalo - Psihopatologija PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DR - Radojka Prastalo - Psihopatologija PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

4

njihovom zaslugom! To je isto kao da ste zaduili

se navodno izaberu na slobodnim izborima su

4.2. Psihologija balkanskog

Psihologija izuava ponaanje zdravog ovjeka,

samopouzdanjem, drugi su povueni, neki su

stanovnitvu da takve svoje loe navike hitno

ljudi, u svakom drutvu, mnogostruko utie na nain

odraziti na kvalitet vaeg ivota ali i na kvalitet

bih i savjesniji) mogu saznati iz knjiga popularne

-zdravlje i dug ivot,

sposobnosti da sagedamo stav drugog ovjeka, te da

potisnula gotovo potpuno na marginu ( a bez nje se

ne odnosi samo na trgovce. Vedar smjeak koristit

tom pogledu trebalo bi uiti od Ruzvelta, amerikog

Psihologija balkanskog ovjeka

udan je balkanski ovjek. Ako netko sa strane

drutva u kojem ivi, ne moe da se oslobodi utiska

Ozbiljnih politikih sistema na Balkanu nikad nije ni

ivelo u njemu kao to ivi u nama na krvotok i

nije oduvek i svuda bivalo izuzetnih, velikih ljudi

oveka. Istina, ima i takvih sa kojima se druite ili

I Mea Selimovi je bio obdaren nekom vrstom

..Imao sam jednu nepoeljnu osobinu, ni od

smo ostavili staru vjeru i uzeli novu, okupatorovu.

zagoravale ivot i njima i ostalima. to se tie

Sa aljenjem se, pored svega gore reenog,

I kod njemakog naroda postoji poslovica koja kae:

voditi ka bogatijem drutvu i bogatijoj dravi. A u

individualnost. Meutim, ta osobina, iako se sama

Takoer postoji sklonost ka kompliciranju

razmiljanja odgovori, potujui sagovornika i

ovako teku situaciju, a njene posljedice se ne mogu

Nipoto se ne smije zaboraviti da bez velikih

Balkanac sa toliko strasti ostrvi na takvu enu, ma

argumentovano opovri! Nju balkanski mukarci

jo biti prodati kao polovni, u izvanrednom stanju,

a tron je presvuen koom prethodnog sudije,

Mnogo sam razmiljala o poplavi kia na

-opa degradacija drutva,

glib. Svaka kultura koja se zatvori sama u sebe i

proizvoaa kia na svijetu. Nije onda ni udo to

Iako e na prvi pogled zvuati udno, treba

bavi i problemom zaraenih naroda. Postoje i

Balkanu, a ni jedan stranac ne moe uoiti razliku

predlae terapiju istinom, s obzirom da la ostavlja

nita rei ni vezano za uticaj jezuitizma koji se

ta je zapravo moral? Definicija kae: Moral je

Moralnost znai: ispravnost, potenje, estitost,

tezu kako je socijalistiki poredak odbacio crkvu i

isto takvo ponaanje kranskog boga, nijedan pravi

svoje sljedbenike da se u svakom trenutku ( tj. kad

dravama u kojima civilna vlast nije odvojena od

kraha morala! Do sad, na balkanskim prostorima

4.3. Porodini raspored (Family

Svaki ovjek je dio porodice u kojoj cjelokupan

Na osnovu ideje da je familija jedna interaktivna

Porodini raspored Berta Hellingera

Porodini raspored-poredak ljubavi je

Polje porodine energije ili dua porodice, po

porodinog sistema, a sve sa ciljem kvalitetnijeg

Ovaj pristup kreiranjem slike porodinog

kojima smo roeni, zaviaj u kom ivimo i naciju ili