KLUB PUTNIKA

VODI ZA JEFTINO PUTOVANJE

Lea Rezi
Jesen, 2014. godina
 SADRAJ:

1. PRIJEVOZ 3
1.1. Autostop 3
1.2. Stopiranje preko vode ili zraka 3
1.3. Biciklom ili pjeke 4
1.4. Jeftini letovi, carpooling i vlakovi 4

2. SPAVANJE 5
2.1. Kampiranje na divlje 5
2.2. Oprema za kampiranje 6
2.3. Stranice za razmenu gostoprimstva 7
2.4. Volontiranje i razmjena rada 8
2.5. Meditacijski centri, Rainbow i okupljanja stopera 10
2.6. Ostala mjesta 11

3. HRANA 11
3.1. Recikliranje hrane 12
3.2. Po restoranima 14
3.3. Puke kuhinje i socijalni centri 15
3.4. Pitanje srama i morala 15
3.5. Spravljanje hrane na putu 16
3.6. Lovci/sakupljai 17
3.7. Voda 17

4. INTERNET NA SVAGDANJI 18
5. BESPARINA KOZMETIKA AKO STE BA HARD-CORE 18
6. POSLOVI PO PUTU 19
7. OSTALI SAVJETI 20

2
1. PRIJEVOZ

to se samog ina prelaenja od toka A do toke B tie, postoje razne alternative

konvencionalnim prevoznim sredstvima gdje putujete kao kofer. Ako nemate novca,
to obino znai da imate slobodu (jer ne troite vrijeme na stjecanje istog), te stoga
moete pribjei metodama putovanja koje iziskuju vie vremena, truda i kreativnosti.

1.1. Autostop

To je naravno ulaenje u automobile stranaca! Mnoge lanke moete pronai u rubrici

Stoperski vodi. (www.klubputnika.org > Servis > Stoperski vodic ). Sudei prema kolek-
tivnom iskustvu lanova Kluba putnika koji imaju na stotine hiljada kilometara preenih
autostopom, ovaj vid putovanja je sasvim bezbedan, uprkos brojnim predrasudama.

1.2. Stopiranje preko vode ili zraka

Osim stopiranja vozila koja se kreu po zemlji (to ne moraju uvijek biti
automobili), mogue je stopirati i brodove te uloviti ak i besplatne prekoocean-
ske plovidbe kao lan posade. Naravno da je iskustvo sa brodovima prednost!

www.findacrew.net tu moete napraviti profil i nai ljude koji trae posadu.

www.floatplan.com ista stvar, samo besplatna.
www.crewseekers.net jo jedna od takvih stranica.

Postoje ak i ljudi koji su ustopirali avione, uglavnom privatne, no ak i

komercijalne! O tome ne postoje neki veliki savjeti, samo morate biti dovoljno sretni
(i uporni) da naiete na pravu osobu u pravo vrijeme i objasnite im svoju situaciju.

3
Neki ljudi samo vise po aerodromu i pitaju ljude da im kupe kartu. Uglavnom ciljaju na
ljude u odijelima, od kojih su neki u mogunosti rei svojoj kompaniji da su propus-
tili let, te kupiti novi koji daju vama. Zvui nemogue, ali je u principu toliko blesavo da
je mogue.

1.3. Biciklom ili pjeke

Ako vam dosadi ovisiti o drugim prijevoznim sredstvima, moete probati napraviti
dulje ture biciklom, a ako vam je i to prebrzo, moete hodati! Ako ste s biciklom,
ljudi e biti jo spremniji pomoi. Valjda zato to je to neto zahtjevnije, a i zato to
je imid stopera ukaljan glupim filmovima, dok svi jo vjeruju umornom biciklistu.

1.4. Jeftini letovi, carpooling i vlakovi

U dananjem svijetu, nude se mnogi veoma jeftini letovi. SkyScanner :

www.skyscanner.com je dosta dobar pretraiva jer moete utipkati od neke
zemlje za bilo gdje, i to kroz itavu godinu. Moete naii, primjerice, na letove iz
panjolske za Meksiko za 100. Ili iz Njemake do Brazila za 280. Do Australi-
je moete otii za 400$ ako prvo odletite iz Norveke za Tajland (250$) te onda
od Tajlanda za Australiju (150$). Poigrajte se i vidite to se sve nudi! Dobar
pretraiva je takoer i Google flight explore. Jo uvijek ne podrava sve zemlje ili
letove, ali za one koje podrava je genijalan zato to isto omoguava dosta slo-
bode sa postavkama pretrage te vam ak izbaci kartu sa destinacijama i cijenama.

Za letove po Evropi dobar pretraiva je AzAir : www.azair.eu jer daje mogunost

pretrage okolnih aerodroma npr. moete pretraivati letove za London ne samo iz
Beograda, nego u isto vreme i iz Temivara, Budimpete i drugih oblinjih gradova.

4
Za one koji nemaju jasno definisanu destinaciju nego bi samo mrdnuli,
predlaemo sajt Drungli : www.drungli.com ukucate polazni grad i datum kada biste
putovali, a ovaj pretraiva vam pokae kuda moete najjeftinije leteti u to vreme.
BlaBlaCar : www.blablacar.com je jedan od tkz. carpooling sajtova, mesto na kome
ljudi nude da vas povezu do odreene destinacije esto za mnogo manje novca nego
to vam treba za autobusku ili voznu kartu. Potrebno je samo napraviti profil, pronai
i dogovoriti vonju.

2. SPAVANJE

Uz internet je sasvim mogue spavati uokolo bez ikakve opreme. Ali ako
se ugledate na pua i ponesete sa sobom i svoju kuu, anse za pronalazak
mjesta za spavanje se poveavaju te imate vie slobode zalaziti u slabo
naseljene krajeve. esto postoji i mogunost da prenoite (ako nemate izbora)
i na autobusnim postajama, po klupicama u parkovima, na plaama, po kolod-
vorima, pa ak i naputenim kuama ili kojekakvim nastambama. Imajte mate!

2.1. Kampiranje na divlje

Na mnogim je mjestima mogue kampirati na divlje, a u nekim zemlja-

ma (poput Kanade, Finske, vedske, Norveke, Irske i kotske) ak i legal-
no. Nemojte biti buni, nemojte praviti vatru, tj. budite skroviti i pametni, ne
zadravajte se mnogo dana, ve samo preko noi i sve bi trebalo biti okej.
ak ako vas netko i ulovi, uglavnom vam nee praviti velike probleme ako
objasnite da ste siromani putnik koji se jednostavno umorio i odluio zaspati.
Mogue je takoer pitati ljude za gostoprimstvo. Samo pokucajte/pozvonite na
vrata, objasnite tko ste i tako to i upitajte biste li mogli kampirati u njihovom dvoritu.
Ponekad e vas ljudi odbiti, a ponekad prihvatiti. esto e isprva biti sumnjiavi (ipak
veina svijeta gleda glupe filmove na teveu), ali kad vas upoznaju, opustit e se, te
vam ak ponuditi neto hrane ili priliku da se otuirate.
5
2.2. Oprema za kampiranje

Dok neki ljudi preferiraju atore, drugi preferiraju samo karimate ili atorska
krila. Jo jedna alternativa su mree za spavanje, koje mogu biti vrlo kompaktne,
prostrane i kvalitetne poput onih koje dolaze sa mreicom za komarce (te se tako
sasvim zatvore) i ceradom za kiu. Prednost atora jest to vam ne treba drvee,
lake se u njemu kretati, preoblaiti i slino te moete u njega staviti i sve svoje stvari
ili pozvati nekoga da vam se unutra pridrui. Prednost mree za spavanje jest to
je lake sakriti se meu drveem, uvijek je jednako udobno jer vas ne probada-
ju kojekavi kamenii, eeri ili drvca, te niste na potencijalno vlanom podu.

U mrei je preko ljeta ugodnije, ali preko zime tee (ali ne i nemogue) to
se tie izolacije od hladnoe. Bilo da kampirate sa atorom ili mreom za
spavanje, obina podloga uda ini! To moe biti skupi karimat za kampi-
ranje, jednostavna spuvasta stvar za jogu ili plau, pa ak i one folije koje se
stavljaju na automobilske vjetrobrane za reflektiranje sunca u ovom sluaju
to moe reflektirati vau toplinu nazad prema vaem tijelu te ih ponekad moete
nai odbaene ili izgubljene uz cestu. Izolacija od tla i zraka je veoma bitna.

to se tie vrea za spavanje, ako idete iskljuivo po kuama stranaca

preko interneta, dovoljna je lagana ljetna vrea za cijelu godinu, ali ako
kampirate u prirodi van ljetnog perioda, razmotrite opciju da nabavite
neto teu i skuplju, ali topliju vreu. Alternativa kupovanju toplije vree jest
da sami napravite dodatni sloj od sintetike deke (doslovno, uzmite jednu ili
dvije sintetike deke i zaijte ih u vreu koju zatim moete staviti unutar vree za
spavanje). Ako hoete neto napredniju sam-svoj-majstor verziju, naite nekoliko
starih pernatih jastuka i napravite unutarnju vreu od deka i perja. Mata pomae!

6
2.3. Stranice za razmenu gostoprimstva

Internet je magina stvar za besparina putovanja. Postoje brojne stranice

preko kojih moete nai ljude sline vama koji vas mogu ugostiti na
nekoliko dana, ili dulje. Trenutno daleko najpoznatiji sajt sa najvie korisnika jest
CouchSurfing www.couchsurfing.org . Osim slanja poruka i zahtjeva, na kausur-
fu moete napraviti takozvane otvorene zahtjeve gdje samo upiete gdje biste i
kad ili i objasnite malo o svom putu te ekate da vidite hoe li vas itko pozvati.

Prednost ovoga jest to stvarno moete biti brutalno iskreni te napisati neto
tipa Moda proem ovuda, moda ne, idem stopom pa pojma nemam. Ako bi
netko bio toliko fin da me pozove, molim vas da mi poaljete adresu i broj
mobitela pa vam se javim ako se tamo pojavim. A kad, ne znam. Jebiga, idem stopom.
Naravno, valja da napiete neto i o sebi i svom ivotu i da budete smijeni i
pozitivni, ali zaudili biste se kako ljudi dobro reagiraju na takve otvorene zahtjeve!

Ako pak birano traite ljude sline vama, CS je dobar jer se moete ulaniti u grupe
koje vas zanimaju (poput grupe za autostop ako idete stopom, ili u grupu za bicikliste
ako idete biciklom), te onda ograniite pronaene profile u odreenom gradu samo
na ljude koji su u toj grupi koja vas zanima. Npr, idete za Beograd, naete sve ljude
koji nude smjetaj u Beogradu, ali ih ograniite samo na ljude koji su u grupi zvanoj:

Hitchhikers https://www.couchsurfing.org/group.html?gid=12 . Kolege stoperi

razumiju da im ne moete dati toan sat dolaska. Takoer, moete ograniiti pre-
tragu sa nekom rijeju, te npr. moete rei ,,kausurfu da vam izlista u Parizu samo
ljude koji u svojem profilu spominju rije skvot ili pretraiti cijeli svijet za ljude
koji spominju ,,enjak. Moete nai ljude koji mogu udomiti preko troje ljudi, ili
ljude koji prihvaaju djecu ili ljubimce. Poigrajte se malo i otkrijte to se sve moe.

7
 WarmShowers https://www.warmshowers.org/ stranica za razm-
jenu gostoprimstva, prvenstveno za ljude koji putuju na dva toka (biciklistika).

BeWelcome http://www.bewelcome.org/ funkcionira po slinom

sistemu kao CouchSurfing, noviji je sajt i ima mnogo manji broj korisnika, ali
nije profitna organizacija (CS je postao profitna organizacija te ga mnogi ei
putnici izbjegavaju). BeWelcome je takoer i jednostavniji za koritenje samo
aljete i primate poruke, ne prepadaju vas silni razliiti prozorii i kojekakve opcije.

HospitalityClub http://www.hospitalityclub.org/ jo jedna alternativa

kauu, manje poznat, te se u zadnje vrijeme ini da pomalo izumire.

Airbnb https://www.airbnb.com/ isto kao kausurf, samo to je u pitanju

razmjena novca. Nekim ljudima je tako ugodnije. Ako netko ba tako voli, nek izvoli.

2.4. Volontiranje i razmjena rada

Osim ovih stranica, postoje takoer brojne stranice za volontiranje, odnosno razm-
jenu rada za smjetaj i hranu. Koncept jest da ne radite previe, ve do 5 sati po 5
dana u tjednu, te u razmjenu dobijete smjetaj i hranu. Ovo je super prilika za odmor
od duljeg putovanja, prilika za itanje knjiga, upoznavanje jednog mjesta ili uenje
novih vjetina. No, valja napomenuti kako esto neete nauiti nita ekstra magino
ili kul, ve ete obavljati kojekakve normalne svakodnevne poslove poput upanja
korova (naravno da ima iznimaka!), a esto ete raditi i vie od pet sati. Moete birati
biste li radili na farmama, u hostelima, ili pak uvali djecu ili konje ili neto esto.

8
 VolunteersBase http://www.volunteersbase.com/ -poprilino nov sajt, ali
sasvim besplatan.

ThePoosh http://thepoosh.org/ - jo jedna besplatna alternativa volonter-

skim bazama, u ovom sluaju iskljuivo za projekte ekolokih graevinsih poduhvata.

FreeWwoof http://free-wwoof.info/ lista nekih wwoof mjesta koji su

pristali biti na listi dostupnoj besplatno.

WorkAway http://www.workaway.info/ stranica koja se plaa 23 (ili 30

za dvoje ljudi) za pristup velikoj bazi kontakata za volontiranje na raznim projektima
(farme, obitelji, hosteli, socijalni centri) po cijelom svijetu. lanstvo vrijedi dvije
godine.

HelpX http://helpx.net/ 20E za jednu osobu ili par (ista cijena), za vo-
lontiranje po bilo kakvim projektima po cijelom svijetu za dvije godine. U principu
isto kao Workaway samo malo jeftinije, manje fensi sajt i manje profila u Europi, ali
neto vie po sjevernoj Americi.

Wwoof http://www.wwoof.net/ vjerojatno najpoznatiji sajt za volontiran-

je, ali samo na organskim farmama. lanstvo ovisi o zemlji (negdje je besplatno, u
veini ce plaa na jednu godinu samo za tu zemlju).

EVS http://europa.eu/youth/evs_database Evropski volonterski servis:

bilo ko sa manje od 30 godina moe do godinu dana iveti i volontirati u zamenu za
hranu, stan i deparac u nekoj evropskoj zemlji.

Aupair babysitting u inostranstvu,u zamenu za smetaj, hranu i simbolini

deparac.

9
 Erasmus Placement Vjerujemo da ste svi uli za Erasmus, no ta-
koer postoji i Eramus struna praksa, koju po novim pravilima moete
odraditi i nakon zavretka studija, a koja mora zavriti najkasnije 12 mjese-
ci od diplome. Trajanje je od 3 do 12 mjeseci, a prvih 6 mjeseci imate mjesenu
stipendiju iji iznos ovisi o zemlji u koju idete. Od naih zemalja, ukljuene su
Slovenija, Hrvatska i Makedonija. Za vie informacija obratite se ECTS koordi-
natoru na svom faksu ili u Uredu za meunarodnu suradnju vaeg Sveuilita.

Eurodyssee http://www.eurodyssee.eu/ struna praksa koja pokriva veinu

europskih zemalja, samo ne u cjelini, ve po regijama. Ukoliko vaa regija nije ukljue-
na u projekt, moete ii do gradske, upanijske ili regionalne uprave i informirati ih o
programu te ih potaknuti da se ulane: http://www.eurodyssee.eu/regions/how-can-
a-region-join.html Na strunu praksu mogu otii svi izmeu 18 i 30 godina na boravak
od tri do sedam mjeseci. Plaeni su stan i ivotni trokovi, a ponekad i putni trokovi.

2.5. Meditacijski centri, Rainbow i okupljanja stopera

Jo neki od naina da se malo odmorite od stalnog putovanja jesu

Vipassana: https://www.dhamma.org/en/locations/directory meditacijski centri,
u koje su dobrodoli svi, moete ih pronai u mnogim zemljama svijeta, a operira-
ju po sistemu donacija. Ako imate neto za doprinjeti, doprinesite, ako ne moete,
ne morate. Morate, dodue, biti u mogunosti mirovati na jednom mjestu na due
vrijeme i (oito) biti zainteresirani za meditaciju.

Postoje takoer i sastajalita Rainbow obitelji:

http://en.wikipedia.org/wiki/Rainbow_Gathering , to su u principu suvremeni hipiji
i ini alternativni putnici koji se nau na jednom mjestu, ive skupa, zajedno kuhaju i jedu
te odravaju kojekakva zbivanja, poput velikih vatra, improviziranih koncerata i slino.

10
Uglavnom informacije nisu sasvim javne, ve morate biti pozvani, ali kada
krenete jeftino putovati lako upoznate ljude koji vam daju link na neki sajt
ili slino. to se rainbowa tie, moete upoznati mnoge drage ljude, ali
uvajte se rainbow-rrhee (eufemizam za moguu posljedicu kolektivne
rainbow kuhinje. Naziv su nadjenuli sami Rainbow ljudi, nije to nita strano).
U Europi, a esto i drugdje, moete naii na sastajalita stopera. U Europi je najjaa
skupina na FaceBook grupi HitchGathering:
https://www.facebook.com/groups/hitchgathering ,koja povezuje aroliku mreu
stopera koji se sastaju jednom godinje, ali komuniciraju neprestano o svemu i
svaemu.

2.6. Ostala mjesta

Ako vam se spava, spava vam se. Na to ste manje udobnosti navikli, to vie
izbora imate. Kojekakva naputena kua, gradilite, klupa u parku, mjesto ispod to-
bogana, plaa, pa ak i zahod mogu posluiti kao privremeno sklonite. Ako vam
treba neko sigurnije mjesto, uvijek moete potraiti vatrogasnu postaju, crveni
kri, crkvu ili ak policijsku postaju. Ako pitate u crkvi potrudite se priati izravno sa
sveenikom, kod vatrogasaca se redovito moete i otuirati, u crvenom kriu e vas
uglavnom primiti, a i policajci zauujue dobro reagiraju te vam mogu ili predloiti
gdje da kampirate na divlje ili vam ak ponuditi krevet u praznoj eliji. Pitati moete
i na benzinskim postajama i bolnicama, ili potraiti autobusnu postaju ili kolodvor.

3. HRANA

Vjerovali vi to ili ne, ljudi ne jedu novac, ljudi jedu hranu. A hrane ima svugdje! to
se besparinog putovanja tie, zemlje se mogu ugrubo podijeliti u dvije kategorije.
U bogate zemlje i one koje to nisu. U razvijenim zemljama moete ivjeti od otpada,
a u siromanim zemljama ljudi su uglavnom veoma gostoljubivi i vrlo rado e vam
pomoi ako im objasnite svoju situaciju.
11
3.1. Recikliranje hrane

Razvijene zemlje su ekstremno rastrone, te se lako moe preivjeti od

njihovog otpada. Iako u naem jeziku jo uvijek ne postoji neki uvrijeeni naziv za tu
aktivnost, rije je o recikliranju hrane, na engleskom znano kao Dumpster-diving
(takoer Skipping u Engleskoj ili Bin-diving u Australiji). Koncept je vrlo jed-
nostavan; umjesto da uete u duan, zaobiite ga, pronaite kontejner za smee,
otvorite ga i prekopajte. Vrlo vjerojatno ete pronai sasvim kvalitetnu jestivu hranu!

Nekoliko savjeta za recikliranje hrane:

Kopajte po kontejnerima nakon to se radnja zatvorilatako ete mati vie privatno-
sti, manja je vjerojatnost da vas netko otjera, a to je uglavnom i najbolje vrijeme, jer
mnogi duani bacaju proizvode netom prije zatvaranja. Mogue je, naravno, kopati
i po danu, samo budite savjesni i bez srama.

Budite pristojni! Ako je sve zapakirano u vreama, lako moete po osjeaju teine i
opipa ustanoviti ima li hrane u pojedinoj vrei ili ne. Ako opipate neto obeavajue,
vreu odveite, prekopajte, te zatim ponovno zaveite. Ponekad morate vreu nasilno
otvoriti, ali svejedno pokuajte biti to ii i nemojte nita razbacivati po podu. Ako
neto, pak, izvadite vani kako biste prokopali dublje, nemojte zaboraviti sve vratiti
unutra te na kraju poklopiti kontejner. Najbolje neka sve izgleda kao i prije, jer to
ste uredniji to su vee anse da nikome nee smetati vaa aktivnost te vlasnici duana
nee pribjei zakljuavanju kontejnera. Pokuajte biti to tii, makar to ponekad bilo
teko (kad naiete na kile okoladnih keksiju uglavnom ponete vritati od veselja.)

Zlatno pravilo recikliranja hrane jest da idete ravno do dna! Nemojte biti srameljivi,
mogue je da na vrhu nema niega, ali je dno kontejnera puno hrane. Jednostavan
trik jest da nagnete kontejner.

12
to se opreme tie, za nono kopanje trebat e vam svjetiljka. Najpriklad-
nije su one naglavne lampice, ali bilo to moe posluiti. Imajte takoer na
umu kako su neki kontejneri prljavi, ili se po dobrim namirnicama prolije neki
razbijeni jogurt ili trulo voe. Neka vas to ne sprijei. Ako vam se gadi dirati
neto ljepljivo, moete sa sobom ponijeti gumene rukavice, boicu vode ili
vlane maramice. Obavezno ponesite sa sobom vreice, veliku naprtnjau ili
bisage za bicikl. Morat ete nekako odnijeti svu tu hranu doma! Takoer, kraj
kontejnera esto moete nai odbaene kutije koje dobro dou za odnoenje ulova.

Ako vas, pak, zanima to ete uzeti a to ne, to ovisi o vama. Zaboravite na religiozno
vjerovanje u datum isteka roka trajanja. U Europskoj uniji, ti su datumi pomaknuti
unaprijed, te vrlo esto moete nai i sasvim jestive mlijene proizvode koji su istekli
prije nekoliko dana. esto se takoer nalazi i hrana kojoj nije istekao rok, ili pakiran-
ja od, primjerice, deset narandi od kojih je jedna trula, ostalih devet savreno, ali
sve se mora baciti. Valjanost namirnica takoer ovisi o vanjskoj temperaturi; preko
zime hrana ostaje hladna, a moe se i zamrznuti. Preko ljeta se bre kvari ali i
to ovisi, ponekad usred ljeta naiete na jogurt koji je jo uvijek hladan, to znai
da je netom baen. Eksperimentirajte, vidite na to nailazite, to vam se svia, a
to ne! Vjerujte svojim osjetilima mirisa i okusa vie nego itanju datuma. Iako je
to zdravorazumski, valja napomenuti kako je najbolje izbjegavati uzimanje proizvo-
da kojima je pakiranje otvoreno, te staklenki i limenki koje vie nisu vakumirane.
Mogue je pronai i stvari koje nisu hrana. Vrijedi proviriti iza sportskih
duana nevjerojatno je kakve stvari moete pronai, prolosezonsku odjeu,
cipele, ak i ruksake, bisage, svjetla za bicikle. Takvi ulovi su rjei, ali vrlo vrijedni!

Recikliranje i zakon legalni status ove aktivnosti ovisi o zemlji. U nekim zemljama,
poput Francuske, smee ne pripada nikome, te je kopanje po kontejneru legalno.

13
 U mnogim zemljama nije, ali nitko vas u principu nee tuiti, jedina potencijalna
neugodnost jest da vas netko zamoli da se prestanete i odete od kontejnera. Ponekad
su kontejneri zakljuani ili sakriveni iza ograda. Iako je traspassing ilegalan, ako to
inite nou, lako je mogue te esto moete nai vrlo dobre stvari. Naravno, takve
aktivnosti poduzimajte uz vlastitu odgovornost i dodatnu dozu opreza. Najkorisniji
sajt za recikliranje hrane je TrashWiki http://trashwiki.org/en/Main_Page gdje
kolektivno piu svi za sve. Wiki je pun lanaka o vrstama kontejnera, pojmovima (dump-
ster-diving, freeganism i slino), a moete i ukucati lokaciju, dravu ili grad koji vas
interesira, provjeriti koji je legalni status te vidjeti je li itko napisao lokacije dobrih
mjesta. Ako otkrijete koju dobru lokaciju sami, molimo vas da nadopiete na ovaj
kolektivni wiki!

3.2. Po restoranima

Kako jesti u zemljama gdje nema smea? Prihvatite slatkie od stranaca sa ulice.
tovie, ukoliko se ne sramite previe, moete otii u bilo koji restoran ili se obratiti
ulinom prodavau; predstavite im se, objasnite tko ste i to ste, odakle dolazite
i kako putujete i pitajte imaju li moda neto ostataka ili bilo kakve hrane koje bi
vam mogli dati besplatno. Po mogunosti, na lokalnom jeziku. Ne biste vjerova-
li kako pozitivno ljudi reagiraju na takvo pitanje. Moda zvui nevjerojatno, ali u
stvarnosti ljudi su poprilino dobroduna bia i ako ih izravno upitate za pomo,
rado e vam biti na usluzi. Moete takoer ponuditi svoju pomo, malo pomes-
ti ili oprati sue, ali veina ljudi e reagirati sa smjekom, rei vam da sjednete,
pitati vas kojakakva pitanja te vam dati neto hrane. Ako malo razmislite, za jedan
restoran, tanjur rie ili dvije tortilje stvarno nisu nikakav gubitak, a cijela ta situ-
acija ih pomalo izbaci iz takta i esto razveseli. Najbolje je izravno pitati vlasnika,
budui da zaposlenici ponekad ne znaju to da naprave. Mogue je da vam netko
kae ne, ali ako vas to ne obeshrabri, vrlo lako moete preivjeti bez novca (ak
mnogo kvalitetniju hranu po restoranima bez para nego sa niskim budetom jer
u toj situaciji uglavnom jedete najjeftiniju tjesteninu sa umakom od rajice).
14
 3.3. Puke kuhinje i socijalni centri

U nekim zemljama vrlo lako moete pronai centre koji gladnim ljudima servira-
ju besplatnu hranu. Suprotno uvrijeenom miljenju, ta mjesta ne postoje isk-
ljuivo za lude beskunike, ve sve one koji su gladni a nemaju novca da se stal-
no hrane. Ako se pojavite na takvom mjestu kao zalutali besparini putnik, ljudi
e vam vrlo rado pomoi, nahraniti vas i posluati vau priu. Moete ponuditi
svoju pomo sa ienjem i slino, iako je uglavnom takva mjesta nee prihvatiti.

Takoer moete naii na mjesta u kojima moete dobiti prehrambene namrnice, te

ak odjevne predmete, obuu ili kozmetiku. Pitajte lokalne ljude ili Google. U Europi
je to primjerice Crveni kri i Emmaus.

3.4. Pitanje srama i morala

Ako vam neto treba, pronai e se, pa makar zatraili pomo od dobrodunih
ljudi ili socijalnih centara. U tome nema nieg loeg i nieg ega se treba srami-
ti. Ako nemate novca, nemate novca, nije bitno jeste li izgubili posao ili ste po
izboru siromani. Ali uvijek budite pozitivni, ponudite pomo, zahvalite se, i naravno,
pomognite drugima na koje naiete! Ako primjerice odete u lov po smeu, naete
mnogo stvari, te na putu nazad kui naiete na nekoga tko prosi ponudite im neto
od toga to ste nali. I objasnite im odakle je dolo i kako i sami mogu nai hranu.
Neke zanima samo novac, ali zaudili biste se koliko prosjaka pojma nema
da mnogo fine hrane lei u kontejnerima! I svi uvijek prihvate pokoji jogurt,
kekse ili okoladu, neto to se lako jede i ne zahtijeva kuhanje. Vrlo je bit-
no da odvuete svoj um iz uvrijeenog sklada recipronosti. To to je netko vama
pomogao, ne znai da im dugujete neto vie od iskrene zahvalnosti. Takoer,
kad god moete, pomozite drugima bez da od njih oekujete ita zauzvrat!

15
3.5. Spravljanje hrane na putu

Ako preferirate sami spravljati svoju hranu, vrlo jeftina alternativa ponekad skupim
prijenosnim kuhalima (skupima zato to esto morate kupiti poseban plin u poseb-
nim spremnicima), jest da sami napravite svoje kuhalo:
http://www.instructables.com/id/Can-Stove/?ALLSTEPS primjerice od praznih
konzervi pive ili kole, koje zatim palite sa medicinskim alkoholom (to vei postotak to
bolje, a moe se lako nai u veini zemalja i jeftinije je od plina u malim spremnicima).

Od konzervi moete napraviti i malu pe na drva:

http://www.thediyworld.com/DIY-Rocket-Stove-Make-Your-Own.php neto vee i
tee, ali dobro ako putujete sa vie ljudi i kuhate za sve, a ostaje vam uvijek i mo-
gunost da napravite malu vatru, samo budite veoma paljivi.
Dok kampirate, lako moete napraviti doruak ili kavu bez kuhala. Prije spavanje
moete namoiti zobene pahuljice sa obinom vodom (i po elji dodati cimet, eer,
okoladu), te ujutro pojesti finu zobenu kau. Kavu lako moete napraviti kao hladni
frappe neto instant kave (po izboru sa eerom) stavite u boicu, dolijte vodu i
energino promukajte! Rezultat nije neka fina kava, ali za vrlo malo novca funkcioni-
ra za zadovoljavanje kafeinske ovisnosti.

Ako svaki dan odete u birtiju po alicu kave to je mnogo mnogo novca na dulje
vrijeme, te se kupovanje jednog pakiranje instant kave isplati ve nakon tri jutra hlad-
nog frappea.
Sa sobom moete nositi i jednu od onih poklopnih termos aa, u kojima moete
napraviti vruu kavu, aj, zobene ili jednostavnu juhu. U veini restorana ili kafia,
ljudi e vam rado pokloniti au vrue vode, a isto moete zatraiti i na benzinskim
postajama, ili ak kuama obinih ljudi.

16
3.6. Lovci/sakupljai

Ne zaboravite, naravno, brati voke i sakupljati oraaste plodove. Mogue je

takoer i ribati, u nekim zemljama je legalno ako nemate nikakvu kompliciranu
opremu, a i ondje gdje nije legalno, rijetko e vas netko smetati ako ribate samo
sa flaksom, udicom i olovom. Vrlo jednostavnu spravu za ribanje moete napraviti
od prazne limenke ili male boice, samo zaveite flaks i omotajte ga oko boce ili
limenke, to dalje bacite olovo, te zatim tu bocu/limenku ostavite
drati u ruci i pustite da se flaks odmota. Isto moete uraditi i bez boce,
samo imajte flaks na plastinom kolutu ili prvom tapiu iz umarka.

3.7. Voda

Ne verujte u lai proizvoaa vode u plastinim bocama. U mnogim

zemljama skroz je okej piti vodu iz pine. ak i ako stvarno ne elite piti tu vodu, ne
morate stalno kupovati boice. Imajte jednu uturu rijetko koja birtija ili resto-
ran e vam odbiti napuniti bocu, a ako lokalni ljudi ne piju iz pine, dat e vam
s aparata za vodu. Besplatno. Samo pitajte, nasmijeite se i zahvalite. U obzir
dolaze i kojekakvi filteri, od mehanikih do kemijskih, ili ak prokuhavanja vode
ili ostavljanja na suncu u npr prozirnoj staklenoj boci na jedan dan. Za putovanje
bi moda najprikladnije bilo neto poput LifeStraw: http://www.buylifestraw.com/
,jer je maleno i lagano. Postoje razne podjednako prikladne alternative, iako sve
iziskuju poetni novani ulog (ili kontaktirajte neku od tih kompanija i ponudite
usluge reklamiranja u razmjenu za besplatne proizvode provjereno mogue).

17
4. INTERNET NA SVAGDANJI

Mnogi ljudi putuju sa kojekakvim pametnim telefonima, tabletiima i kompjuteri-

ma. Sve je to korisno, i moe biti super, ali da se moe bez toga moe! Do besplat-
nog interneta, kao i pristupa raunalu, esto moete doi u javnim knjinicama,
turistikim uredima i kopiraonicama. Ako nemate druge opcije i stvarno nemate
para, moete u internet cafe-u zamoliti za besplatnih 15 ili vie minuta i uglavnom
e vam ljudi dopustiti sa smjekom!
Ako pak imate svoj ureaj, besplatni internet moete nekada nai na
trgovima, te vrlo esto u prijespomenutim knjinicama i turistikim uredima.
McDonalds restorani uglavnom imaju nezatiene mree, kao i slini lanani
restorani, a ta mjesta su obino krcata i nitko nee primjetiti ako se pojavite sa
raunalom a nita niste naruili. Takoer, ako ste dovoljno uporni, uvijek moete
provaliti pokoju wifi lozinku (zauujue esto je ime birtije ujedno i lozinka).
Ako razmiljate koju spravu nabaviti, imajte na umu da je bitno za to vam sprava
treba. Ako vam treba neto samo da provjerite mail i fejs, dovoljno je imati pametni
mobitel koji hvata wifi. Dobra alternativa su e-book itai, jer im baterija dugo traje,
noviji modeli mogu na internet, a oito slui i za itanje knjiga. Ako pak volite imati
vie slobode za pisanje i obradu fotografija, ponesite svoje prijenosno raunalo, ali
imajte na umu da je to dosta potencijalno bespotrebne kilae.

5. BESPARINA KOZMETIKA AKO STE BA HARD-CORE

Dentalna higijena; moda zvui nemogue, ali zubi se ne moraju prati kupovnom
zubnom pastom! Neki putnici koriste sol (da, sol koje doe iz mora). Uvijek lako
moete pronai malo soli, te ju nositi u nekoj kutijici (tipa ona iz kinder jaja). Ili samo
uskoite u more sa etkicom za zube. Neki pak ne koriste nita, ve etkaju na suho ili
sa vodom. Mogue je i sam napraviti svoju pastu za zube: http://www.wikihow.com/
Make-Toothpaste , bilo u formi paste ili praha sa suenim biljem, a moete koristiti
i sodu bikarobonu.

18
Osobna higijena; neki ljudi se peru bez sapuna. Kao alternativa, za odstranjivan-
je prljavtina moete koristiti pepeo (super za smrdljive ruke ili pranje sua) ili
pijesak (super ako ste kraj mora gdje ima pjeska). Neki putnici kosu peru sa sodom
bikarbonom, ili sve tijelo, kosu i odjeu peru sa obinim sapunom za rublje.

Odjea; ne morate plaati maine na kovanice, ako umijete jeftino putovati, onda
umijete i oprati pokoju majicu i rublje na ruke. Jedan od savjeta jest da gdje
god stignete operete po jednu majicu i gae i suite tako da zakvaite na ruksak.
to se tie odnosa ena i mjeseca; veoma dobra alternativa stalnom kupovan-
ju uloaka i tampona (ovo nije savjet samo za putovanje) su silikonske aice.
Koncept moda zvui udno, i definitvno vam je potreban period privikavan-
ja, ali jednom kada se naviknete, predivno je to ne morate brinuti o zalihi
uloaka (em su skupi, em mogu biti nedostupni, em nisu ba ekoloki), te vam je
za odravanje higijene dovoljan pristup vodi, bilo iz pine ili iz boce dok kampirate.

6. POSLOVI PO PUTU

Ako pak postanete besparini i to vam se ne svia, moete probati nai

posao. Ako se dovoljno smucate uokolo i pitate ljude, moete nai kojekakve
poslie na crno. Ono emu putnici esto pribjeguju za irenje budeta jesu
poslovi sakupljanja plodova PickingJobs: http://www.pickingjobs.com/.
No, nisu vam neke velike anse pronalaska posla preko interneta, bolje je da
odete u odreenu zemlju prije sezone, raspitujete se uokolo i pronaete neto.
Ukoliko znate svirati, moete pokuati sa ulinim muziciranjem :
http://www.klubputnika.org/ > Servis > Iskustvenik > Kako-postati-ulicni-svirac.

19
Postoje takoer i tkz Working Holiday vize za Kanadu, odnosno za SAD Work &
Travel program. Sa tom vizom moete putovati po zemlji te legalno raditi, a ako
poelite ostati u jednoj od tih zemalja, mogue je ako pronaete poslodavca koji bi
vas htio zadrati na dulje vrijeme, te se tako prijavite za radnu vizu (ali u tom sluaju
ste doslovno vizni rob tog poslodavca!) .U tim zemljama, vrlo lako moete pronai
jednostavne poslove poput ienja, selidbe i slino, sezonske poslove, te neto
bolje plaene poslove ako ste zanatlija!

7. OSTALI SAVJETI

Ovaj ika napisao je itavu knjigu o ivljenju bez novca, moe se proitati na netu
besplatno, samo na engleskom, dodue. Moneyless Manifesto:
http://www.moneylessmanifesto.org/book/foreword-by-charles-eisenstein/ .
ivot je mogu bez mobilnog telefona. Ako mijenjate zemlje itavo vrijeme, posje-
dovanje takve sprave postaje veoma besmisleno i skupo, osim ako se ne koristi isto
za pristup besplatnom internetu. Korisno je, dodue, imati brojeve ljudi kod kojih
planirate prenoiti, budui da lako moete zamoliti nekoga na ulici da vam posudi
svoj mobitel da poaljete sms ili napravite kratki poziv ako se za isto pojavi nunost.
Kupovati mape takoer ne trebate, ako vam nije u budetu. Vrlo jednostavan trik
jest da se posavjetujete sa Googlom ili sa neijom kartom (moe i karta na bezinskoj
ili u knjinici), te zatim fotoaparatom (ako isti imate) fotografirate dio karte koji vam
treba. Moete i nacrtati kakvu skicu ili napisati imena cesta i mjesta kroz koja plan-
irate proi. to se planova gradova tie, besplatne karte moete dobiti ne samo u
turistikim uredima, ve i u bilo kojem hotelu bez da ste gost.
I naravno, doite na na forum: http://www.klubputnika.org/forum .

20
 Lea Rezi
Jesen, 2014. godina