Sadraj

1. Sadraj1
2. Uvod.. 2
3. Osnovna svojstva baza podataka....................................................................3
4. Oblici organizovanja baza podataka..........4
5. Relaciona algebra......6
6. MS Access.....8
7. Rad sa MS Accessom...10
8. Povezivanje tabela12
9. Upiti..13
10. Izvjetaji..14
16. Obrasci.16
17. Baza podataka faktura tamparije Print...........................................................17

1
 Uvod

Od samog poetka korienja raunara obrada razliitih vrsta podatka je

jedan od osnovnih zadataka. Kada elimo da imamo kvalitetne informacije o
svim segmentima naeg poslovnog ili privatnog ivota naj bolje je da na odreeni
nain organizujemo sve podatke koji mogu da nam prue informacije koje su
nam od velike vanosti u trenutku kada su nam potrebne. Posebno se to
odnodsi na situacije kada u kratkom roku treba da donesemo neku kvlitetnu odluku.
Tada bi bilo naj bolje da podaci za svaki pojedini element budu organizovani
tako da budu smjeteni u tabele sa istovrsnim zaglavljem. Moe, a esto i mora
da bude vie tabela koje bi obuhvatile sve segmente naeg interesovanja. Svi ti
segmenti se nerijetko zbog svoje prirode moraju organizovati u posebne tabele,
a te tabele se mogu povezivati preko odreenih zajednikih elemenata. Skup vie
tih tabela koje slue jednom zajednikom cilju zajedno sa njihovim veznim
elementima naziva se BAZA PODATAKA. Njihov zajedniki cilj se odnosi
na svoenje veoma brze i uspjene informacije o svim dogaajima koji se deavaju
unutar jedne cjeline. Kada kucamo neto u Wordu, vrimo neke tabelarne
proraune u Excelu u vie tabela onda imamo dodira sa bazom podataka. To je
u stvari pitanje organizacije naih podataka. Ako ispisujemo datoteke u
Wordu i smjetamo ih po odreenim direktorijumima na neki nain
organizujemo bazu podataka. U sluaju kada naa baza postane toliko
komplikovana da nismo vie u stanju da kontroliemo tok i razvoj podataka
potrebno je prei na vii nivo organizacije podataka i poeti razmiljati o sistemu
za upravljenje bazom podataka. Postoji vie sistema za rad sa bazom podataka
kao to su: ORACLE, SQL, ACCESS itd.

2
 Osnovna svojstva baza podataka

Baza podataka je skup velikih koliina (po nekom kriterijumu srodnih)

podataka. Svi podaci se organizuju kao jedna integrisana cjelina. Time se
prevazilaze neki problemi klasine organizacije podataka gdje se formiraju posebne
datoteke za posebne namjene.

Bazu podataka ine integrisne datoteke jer integracija podataka informacionog

sistema u jednu fiziku strukturu moe se shvatiti kao integracija nezavisnih
datoteka, koje su se ranije projektovale za pojedine aplikacije. Datoteke povezane u
bazi podataka mogu imati razliitu unutranju strukturu i nain predstavljanja
podataka. Iako je baza podataka zajednika za veinu korisnika, razliiti korisnici je
razliito shvataju i koriste. Korisniki programi obrauju razliite datoteke iz iste
baze podataka. Sloenost strukture podataka ne utie na aplikativne programe i rad
programera, jer taj problem rijeava struno osoblje i softver za upravljenje bazom
podataka.

Osnovne prednosti rada sa bazama podataka nad klasinom organizacijom

podataka u datotekakma su:
- integrisanost podataka (centralizovana kontrola svih podataka i
upravljanje podacima na sistematian nain)
- nezavisnost podataka od programa koji ih obrauje

3
 - razdvajanje fizikog zapisa od logike organizacije podataka

Oblici organizovanja baze podataka

Postoji vie naina kako se podaci mogu logiki struktuirati u bazi podatka, na
osnovu toga razlikujemo sljedee oblike baza podataka :
- hijerarhijski
- mreni
- relacioni
- hipermedijalni
- objektni

Hijerarhijski oblik

Hijerarhijski oblik zasniva se na strukturi stabla, gdje elementi stabla

prestavljaju slogove. Hijerarhijski oblik poinje korjenim slogom i grana se na
jedan ili vie niih nivoa. Ovo je najstariji model i prve baze su se zasnivale na
njemu. Najpoznatiji sistem za upravljanje bazama podataka razvijen na ovom
modelu je IMS (Information Management System) firme IBM.
Hijerarhijski oblik je pogodan za rad sa podacima kojima se pristupa na
unaprijed utvren nain, jer se u tom sluaju podacima pristupa na najbri mogui
nain. Problemi kod ovog modela su redudantnost podataka, oteano auriranje i
pretraivanje od podreenog ka nadreenom nivou.Ovi nedostaci su glavni razlog
za sve slabiju upotrebu ove vrste baze podataka.

Mreni oblik

4
 Mreni oblik zasniva se na orijentisanim grafovima opteg tipa iji vorovi
predstavljaju klase objekata, a lukovi odgovarajue veze. Mreni oblik sadri skup
meusobno povezanih logikih slogova u kome svaki slog moe biti povezan sa
bilo kojim brojem predhodnih i narednih slogova. Postoji viestruka hijerarhijska
zavisnost.U mrenim bazama podataka ne postoji jasna granica izmeu logike i
fizike strukture podataka. Struktura mrene baze zasniva se na poljima, slogovima
i setovima. Polja odgovaraju atributima (podacima), slogovi entitetima (objektima),
a setovi lukovima u hijerarhijskom obliku. Nedostaci su uglavnom vezani za
sloenost.

Relacioni oblik

Relacioni oblik zasniva se na pojmu relacije iz teorije skupova. U relacionim

bazama podaci se predstavljaju tabelama. Svaka tabela prikazuje jednu relaciju, pa
je relaciona baza skup tabela. Struktura je jednostavna, jer su tabele pregledne i to
olakava rad sa podacima. Sistemi za upravljanje relacionim bazama omoguuju
izvrenje sljedeih operacija: unija, presjek, razlika i Dekartov proizvod.Ovaj oblik
baze podataka je matematiki zasnovan na relacionoj algebri. Podaci se postavljaju
preko vrijednosti, a veze izmeu njih se ostvaruju jezikom visokog nivoa.
Relacioni model podataka ispisuje iskljuivo logike aspekte podataka,
odnosno relacije koje postoje meu razliitim podacima i ne bavi se problemom
fizikog smjetaja podataka u memoriju raunara.

Osnovni pojmovi relacionog modela su:

1. Domen (vrijednost)
2. Entiteti (vrste) i
3. Atribut (kolone)
Jedan entitet ima skup atributa od A1 do An, dok svaki atribut ima neki skup
domena.Kombinacije vrijednosti domena nazivaju se n-torke.
Relaciona tabela se jo naziva i relaciona ema, a nju karakteriu sljedea
svojstva:
- U relacionoj emi moe postojati samo jedan tip slogova, odnosno n-torki

5
 - Svaki red, odnosno slog ili n-torka ukljuuje tano odreen broj pola
podataka tj. atributa i svaki od njih je eksplicitno imenovan
- Relaciona ema ne sadri dva jednaka naziva atributa odnosno relacija ne
sadri dvije jednake kolone
- Redosljed kolona, odnosno atributa je nebitan
- Redosljed n-torki je nebitan
- Nove tabele se mogu stvarati povezivanjem preko vrijednosti polja podataka
iz istog domena iz dvije postojee tabele.

Hipermedijalni oblik

Hipermedijalni oblik baze podatka vie govori o obogaivanju sadraja

podataka. Ovaj oblik baze podataka moe sadrati tekst, brojeve, zvuk, slike crtee
itd.

Objektni oblik

Objektno orijentisan program predstavlja skup meusobno povezanih modula

meu kojima se razmjenjuju podaci preko ulaznih i izlaznih taaka. Program se
aktivira nekim spoljanjim dogaajem koji aktivira odgovarajui objekat.
Interakcija izmeu objekata zavisi od dogaaja i korisnika , objekti mogu da rade i
konkurentno i mogu se izvravati na raznim procesima.

Relaciona algebra

6
 Skup operacija koje se provode na relacijama, odnosno tabelama naziva se
relacionom algebrom
Dijelimo ih na konvencionalne i specijalne relacione skupovne operacije:
a) Konvencionalne skupovne operacije
1.unija
2.presjek,
3.razlika i
4.Dekartov proizvod
Da bi se mogle izvriti operacije unije, presjeka, razlike i Dekartovog
proizvoda, relacije R1 i R2 moraju imati isti broj atributa, a njihovi odgovarajui
atributi moraju biti definisani nad istim domenima.

b) Specijalne relacione operacije:

1. Projekcija
2. Restrikcija
3. Spajanje
4. Djeljenje

Projekcija:
Projekcija predstavlja izdvajanje kolona u tabeli koje zadovoljavaju neki uslov
x, to moe dovesti do saimanja.

Restrikcija:
Pod restrikcijom relacije R po uslovu P1 u oznaci R [P] podrazumijevamo
skup takvih iksova da x pripada R i P od x, odnosno da x pripada relaciji i da
ispunjava zadati uslov. Pri restrikciji se broj kolona u tabeli ne mijenja.

Spajanje:

7
 Spajanje je relaciona operacija pomou koje se moe povezati vie tabela koje
moraju imati bar jedan zajedniki atribut.

Dijeljenje:
Neka su A (X,Y) i B (Z) dvije relacije sa osobinom da skupovi atributa Y i Z
imaju jednak broj atributa i jednake odgovarajue domene, tada pod djeljenjem
relacije A sa relacijom B u oznaci A [YZ] B podrazumijevamo najvei podskup
projekcije A [X] koji se u Dekartovom proizvodu sa B(Z) jo uvijek sadri u
A(X,Y).Svi atributi B moraju biti sadrani u A.

MS ACCESS

Microsoft Access je ukratko reeno sistem za upravljanje bazama podataka.

Koristi se za skladitenje i uitavanje podataka, njihovo prikazivanje i
automatizaciju poslova koji se ponavljaju. Baza je u stvari, jedinstven skup
podataka koje unosimo u zavisnosti od posla kojim se bavimo.Kasnije, te podatke
moemo pretraivati po bilo kojem kriterijumu iz baze.

OBJEKTI (Objects) radnog prozora Database:

Tables - Tabele
Queries - Upiti
Forms - Obrasci
Reports - Izvjetaji
Pages - Stranice za pristup podacima
Macros - Makroi
Modules - Moduli

Svaki od ovih elemenata ima posebnu funkciju u radu sa bazama podataka.

8
 Tables tabele su kolekcije podataka organizovanih u redove i kolone.
Redovi su slogovi ( records ), kolone polja ( fields ). Slogovi sadre podatke o
jednom objektu. Presjek reda i kolone je stavka tabele ( elija ).

Queries upiti su tip podataka za postavljanje pitanja o podacima iz tabela

(ili drugih upita), a u cilju njihovog auriranja kroz obrasce ili pregleda kroz
izvjetaje, pa se mogu definisati kao posredni izvori podataka.Upiti se mogu
koristiti za spajanje kolona iz vie tabela.

Forms - obrasci omoguavaju unos i prikazivanje podataka u prikladnom

formatu koji lii na tampane obrasce u kojima treba popuniti prazna mjesta. U
njima se prikazuju podaci iz tabela ili oni koji su upitom izdvojeni iz tabela. U
obrasce se mogu ukljuiti slike, grafikoni, govor ili muzika.

Reports - izvjetaj daje izvanredne mogunosti pregleda i tampanja

podataka.Njihov osnovni zadatak je da podatke predstave u obliku koji je lak za
pregled koji je razumljiv i gdje se brzo mogu uoiti greke.

Pages ili Data Access Pages ( Web stranica za pristup podacima) omoguuju
kreiranje sloenih obrazaca na internetu kompanije koji su povezani sa podacima te
mree.

Macro makro je niz MS Access komandi, a koristi se u sluajevima kada

nekoliko komandi (odreenim redosljedom) treba postaviti na vie mjesta u MS
Access aplikaciji (uglavnom iz forme). Oni automatizuju odreene akcije koje se
sastoje iz vie komandi bez potrebe za programiranjem. Pravljenjem makroa pie se

9
program koji oponaa procese koji se izvravaju kada se radi sa bazom podazaka na
interaktivan nain.

Modules moduli kao i Macro omoguava automatizaciju, ali mnogo

napredniju, jer se u njemu ,kao razvojna platforma, koristi VBA u obliku
preocedura tipa Sub i Function, koje su na raspolaganju cijelom projektu. Pomou
modula se moe napraviti aplikacija sa sopstvenim menijima i linijama sa alatima
koje olakavaju rad korisnika. Programiranjem se opisuju procesi koji se izvravaju
kada objekat prepozna odreeni dogaaj.

Rad sa MS Access om

Softverski paket Microsoft Access startuje se dvoklikom na ikonu Microsoft

Access koji se nalazi u programskoj grupi Microsoft Office.Kada je uitavanje
paketa zavreno u prednjem planu je prozor za dijalog Microsoft Access koji
omoguava izbor jedne od opcija:
kreiranje nove baze podataka korienjem
- prazne baze
- arobnjaka za baze
otvaranja postojee baze

Nova baza podataka se moe kreirati korienjem dijaloga Microsoft Access

ili na standardni nain pomou menija. Zadavanjem komande New iz menija File sa
kartice General treba odabrati Database za izradu prazne baze podataka. U prozoru
File New Database Microsoft Access daje provremeno ime novoj bazi podataka. U
polju File Name treba upisati stvarno ime nove baze podataka.
Prozor za dijalog Database koristi se za kreiranje objekata baze podataka
tabela, upita, formi, izvjetaja, makroa i modula.

Kreiranje tabela

10
 Kada je baza podataka stvorena mogu se u njoj kreirati tabele. Tabele se
kreiraju u tek napravljenim bazama podataka ili u bazama podataka koje su ranije
kreirane. Ako je baza podataka ranije kreirana, potrebno ju je otvoriti.
Da bi se odabrao nain na koji e tabela biti kreirana u prozoru Database,
treba kliknuti na dugme Table, a zatim birati:
Create table in Design view,
Create table by using wizard,
Create table by entering data.
U prozoru Database moe se kliknuti i na dugme New, ime se otvara prozor
New Table, koji takoe slui za izbor naina stvaranja tabele.

Procedura kreiranja tabele nainom opisivanja strukture sastoji se iz sljedeih

koraka:

1. Kada je baza podataka kreirana provjeriti da li je u listi Objects aktivna opcija

Tables i kliknuti na dugme New.
2. U prozoru New Table odabrati opciju Design View kliknuti na dugme OK.
3. Struktura tabele opisuje se upisivanjem imena polja ( Filed Name ); tipova
podataka koje ona uvaju ( Data Type ) i opisa ( Description )
Ime polja moe imati duinu do 64 karaktera, u kljuujui i razmake.
Tip podatka odreuje vrstu veliina koje e se uvati u polju.
4. Tabelu snimiti komandom Save iz menija File. Pri pokuaju zatvaranja tabele
bez snimanja ili pojavljuje se upozorenje da je tabelu potrebno snimiti.
5. Ako nismo odredili promarni klju pojavljuje se upozorenje. Primarni klju ne
smije da sadri duplikate i slui za pronalaenje i povezivanje podataka.
Primarni klju nije neophodan.
6. Unijeti u tabelu podatke i zadati komandu za snimanje.

Procedura kreiranja tabele pomou arobnjaka se radi na sljedei nain:

Prvo se kreira baza podataka, a zatim bira nain na koji e tabela biti kreirana. U
prozoru Database treba kliknuti na dugme Tables a zatim birati Create table by
using wizard. Ova opcija nudi vei broj promjera gotovih struktura tabela
(poslovnih ili privatnih) u kojima se nalaze raznovrsna gotova polja. Iz liste primjeri

11
tabela (Sample Tables) treba odabrati tabelu koja je najslinija tabeli koja se kreira.
Polja se biraju obiljeavanjem u listi primjeri polja (Sample Fields) i prebacivanjem
u listu polja u mojoj tabeli (Fields in my new table) pomou dugmeta >.Kada je
zavreno prebacivanje svih potrebnih polja dugmetom Next prelazi se u sljedei
dijalog (pomou dijaloga koji slijede imenuje se tabela, bira primarni klju,
odreuju ID brojevi koji se upisuju pri dodavanju novih slogova, uspostavljaju
relacije ili mjenja struktura tabele) ili se klikom na dugme Finish zavrava kreiranje
strukture tabele. Kada je struktura tabele kreirana prelazi se na unos podataka u
tabelu ( Datasheet View )

Procedura kreiranja tabele unoenjem podataka se radi na sljedei nain: Prvo

se kreira baza podataka, a zatim bira nain na koji e tabela biti kreirana. U prozoru
Database treba kliknuti na dugme Tables, a zatim birati Create table by entering
data. U prozoru Database moe se kliknuti na dugme New, ime se otvori prozor
New Table koji takoe slui za izbor naina stvaranja tabele ( odabrati Datasheet
View i kliknuti na OK). Pojavljuje se prozor tabele u koji se direktno unose podaci.
Kada je unos podataka zavren zadati komandu Design View iz menija View.
Snimiti tabelu, dati joj naziv i odrediti klju.

Povezivanje tabela

Smisao rada sa bazama podataka je u povezivanju podataka iz vie tabela. Pri

rjeavanju konkretnih zadataka potrebno je odluiti koji podaci treba da budu
smjeteni u bazu. Takoe, treba odluiti na koji nain e podaci biti organizivani i
da li e se koristiti jedna ili vie tabela.Poeljno je korienje to manjeg broja
obiljeja, a veeg broja slogova. Prednost treba dati veem broju tabela sa manje
obiljeja po tabeli u odnosu na manji broj tabela sa veim brojem obiljeja po
tabeli.
Povezivanje je mogue samo ako tabele sadre zajednika polja ( kljuna
polja za povezivanje ). Da bi se postiglo odgovarajue povezivanje, kljuna polja

12
moraju imati jednoznane vrijednosti za sve slogove u najmanje jednoj tabeli.
Uloga kljunih polja je jednoznana identifikacija slogova.
Standardne tehnike u povezivanju tabela (relacija izmeu tabela) su:
Jedan prema jedan
Jedana prema vie
Vie prema vie

Relacija jedan prema jedan iziskuje da vrijednost kljunog polja u samo

jednom slogu u jednoj tabeli odgovara vrijednosti povezanog polja u drugoj tabeli.
Kljuno polje mora biti jedinstveno (nisu doputene duple vrijednosti).
Relacija jedan prema vie primjenjuje se kada je jedan podatak u vezi sa vie
podataka. Ovaj tip veze iziskuje da u jednoj tabeli kljuno polje bude jedinstveno, a
u drugoj tabeli doputene su duple vrijednosti u povezanom polju.
Relacija vie prema vie uspostavlja se kada jednoj grupi slogova iz jedne
tabele odgovara takoe grupa slogova iz druge tabele.

Da bi se tabele povezale potrebno je otvoriti prozor baze podataka i iz menija

Tools zadati komandu Relationships. Prikazuje se prozor Relationships i u liniji
menija pojavljuje se novi meni Relationships. Iz ovog menija treba zadati komandu
Show Table da bi se pojavio prozor Show Table. U ovom prozoru treba odabrati
tabele koje elimo povezati i kliknuti na dugme Add, pa prozor Show Table
zatvoriti dugmetom Close. Ovim su potrebne tabele prebaene u prozor
Relationships.Linija za povezivanje odnosno za relacije, uspostavlja se tako to se u
prozoru Relationships selektuje polje koje hoemo da poveemo sa poljem u drugoj
tabeli tako to se jednostavno prevue sa stisnutim lijevim tasterom mia, a zatim
se u prozoru Edit Relationships klikne na dugme Create. Postojee relacije mogu se
mjenjati komandom Edit Relationships ili brisati komandom Delete.
Ako se u prozoru Relationships dvaput klikne na liniju koja pokazuje relaciju
izmeu dvije tabele, pojavljuje se prozor Edit Relationships. U ovom prozoru treba
aktivirati prekida Enforce Residential Integrity ( referencijalni integritet ) i klikom
na OK aktivira set pravila koji titi podatke od sluajnih promjena ili brisanja
osiguravanjem validnosti relacija izmeu povezanih tabela. Kada je postavljen
Enforce Residential Integrity ( referencijalni integritet ) dostupne su opcije Cascade
Update i Cascade Delete. Ako se ove opcije izaberu, mogua su auriranja

13
podataka. Automatski se prave promjene u povezanim tabelama da bi se sauvao
referencijalni integritet kad god se promjene vrijednosti primarnog kljua ili izbriu
slogovi u primarnoj tabeli.

Upiti

Upiti se koriste za izvlaenje informacija iz baze podataka. Oni pruaju

mogunost jednostavnog i brzog traenja slogova, odnosno pretraivanja baze
podataka. Obino se trai grupa slogova koji ispunjavaju odreene kriterijume.
Upiti se koriste za biranje slogova, auriranje tabela i dodavanje novih slogova.
I upiti i komanda Find pronalaze i prikazuju neke podatke iz baze. Komanda
Find trai odreeni podatak u jednom polju, a upitima se mogu traiti podaci u
nekoliko polja i to iz raznih tabela. Upiti se mogu snimiti kao dio datoteke baze
podataka i koristiti kad god zatrebaju bez ponovnog definisanja. Komanda Find
svaki put zahtijeva definisanje onoga ta se trai.Dakle, komandu Find treba
koristiti kad se pretrauje samo jedno polje i kad se pretraivanje vri samo jednom.
Prikaz samo pojedinih podataka moe se postii i kombinovanjem komandi:
Hide columns ili Unhide columns iz menija Format
Filter iz menija Records

Za kreiranje upita potrebno je otvoriti bazu podataka i u prozoru baze podataka

kliknuti na dugme Queries. Koriste se dvije metode:
- dizajniranje u pogledu Design View i
- korienje arobnjaka Query Wizard

Upit se moe kreirati korienjem samo jedne tabele ili vie tabela.
Procedura se sastoji iz sljedeih koraka:
1. Kliknuti na dugme New da bi se prikazao prozor New Query
2. Odabrati opciju Simple Query Wizard i kliknuti na dugme OK
3. Iz liste Tables/Queries odabrati tabelu i zatim pomou dugmeta > prebaciti u
listu Selected Fiedls odabrana polja. Kada je prebacivanje zavreno kliknuti na
dugme Next>
4. U sljedeem dijalogu arobnjaka dati ime upitu i kliknuti na dugme Finish
14
 5. Na ekranu se pojavljuje prikaz traenih podataka.
Dobijeni upit se moe mijenjati korienjem Design View, a njegovo ime nalazi
se na listi Quires u prozoru baze podataka.

Izvjetaji

Izvjetaji su objekti koji su namjenjeni za tampanje. Prave se na osnovu

tabele ili upita. U programu Microsoft Access mogu se napraviti sljedei tipovi
izvjetaja:
izvjetaji sa jednom kolonom koji prikazuju u jednoj koloni vrijednosti
svakog polja
izvjetaji po grupama i zbirovima koji sabiraju podatke za grupe slogova
i na kraju formiraju ukupni zbir

potanske naljepnice za tampanje imena i adresa ili naziva artikala i

cijena ili drugih podataka iz vie polja u grupama
izvjetaji se mogu prikazivati u pogledima Print Preview i Design View
izvjetaji se sastoje od sekcija, sekcije sadre zaglavlja i podnoja

Za kreiranje izvjetaja potrebno je otvoriti bazu podataka i u prozoru baze

Podataka kliknuti na dugme Reports. Koriste se dvije metode:
1. Dizajniranje u pogledu Design View i
2. Korienje arobnjaka Report Wizard
Izvjetaj se moe kreirati korienjem samo jedne tabele ili vie tabela.
Procedura kreiranja izvjetaja sastoji se iz sljedeih koraka:
1. Kliknuti na dugme New da bi se prikazao prozor New Report
2. Odabrati opciju Report Wizard i odabrati tabelu ili upit baze podataka na
osnovu koje se pravi izvjetaj pa kliknuti na dugme OK.
3. Pojavljuje se dijalog arobnjaka u kome treba iz liste Available Fields
odabrati polja i pomou dugmeta > prebacivati ih u listu Selected Fields.
Kada je prebacivanje zavreno kliknuti na dugme Next>.
4. U sljedeem dijalogu arobnjaka treba obaviti eventualno grupisanje
podataka i kliknuti na dugme Next>
5. Zatim se biraju polja po kojima se sortiranje vri i pritisne dugme Next>
15
 6. U sljedeem prozoru bira se izgled izvjetaja i pritisne dugme Next>
7. Bira se jedna od ponuenih gotovih stilova izvjetaja i pritisne dugme
Next>
8. Dati ime izvjetaju i kliknuti na dugme Finish
9. Na ekranu se pojavljuje prikaz traenih podataka.

Dobijeni izvjetaj se moe mijenjati korienjem Design View, a njgovo ime

nalazi se na listi Reports u prozoru baze podataka.

Obrasci

Obrazac prikazuje jedan slog baze podataka. Obrasci prikazuju podatke u

obliku pogodnom za auriranje i korienje. Prikazuju se podaci iz tabela ili ono kiji
su upitom izdvojeni iz tabela. U obrasce se mogu ukljuiti slike, grafikoni, govor ili
muzika.
Obrasci omoguavaju rad sa bazom podataka i korisnicima koji ne znaju nita
o softverskom paketu Microsoft Access i vrlo malo o bazama podataka i
raunarima.
Obrasci sadre uputstva i objanjenja koja se odnose na unos podataka, to je
veoma korisno kada vie osoba treba da unosi podatke u bazu podataka.
Obrazac moe da simulira dokument sa kog se itaju podaci. Obrasci mogu da
sadre pravila koja spreavaju greke kao to su unoenje podataka koji su izvan
odreenog intervala ili unoenje negativnih brojevaMoe se sprijeiti unos
podataka u odreena polja.
Za kreiranje obrasca potrebno je otvoriti bazu podataka i u prozoru baze
podataka kliknuti na dugme Reports.
Objekti obrazaca mogu se kreirati korienjem arobnjaka za formulare ili
potpuno samostalno pomou alata za dizajn formulara.

16
 Procedura kreiranja obrasca sastoji se iz sljedeih koraka:
1. Kliknuti na dugme New da bi se prikazao prozor New Form
2. Odabrati opciju Form Wizard i odabrati tabelu baze podataka na osnovu
koje se pravi obrazac pa kliknuti na OK
3. Pojavljuje se dijalog arobnjaka u kome treba iz liste Available Fields
odabirati polja i pomou dugmeta > prebacivati ih u listu Selected Fields.
Kada je prebacivanje zavreno kliknuti na dugme Next>
4. U sljedeem prozoru bira se izgled obrasca i pritisne dugme Next>
5. Bira se jedan od ponuenih gotovih stilova obrazaca ipritisne dugme Next>
6. U posljednjem dijalogu treba dati ime obrascu i kliknuti na dugme Finish
7. Na ekranu se pojavljuje prikaz traenih podatka u obrascu.
Dobijeni obrazac se moe mijenjati korienjem Design View, a njegovi ime
nalazi se na listi Forms u prozoru baze podataka.
Komponente koje se vide u prozorima obrazaca zovu se kontrolni objekti.

Ima dvije vrste kontrolnih objekata:

Prikazuju podatke ( koriste se za unos i izmjenu podataka)
Prikazuju statike podatke ( oznake za imena polja, okviri za tekst)

Obrasci se sastoje iz tri sekcije:

1. Zaglavlje obrasca ( Form header )
2. Detalji ( Details )
3. Podnoje ( Form footer )

Svojstva cijelog obrasca, sekcije ili kontrolnog objekta odreena su vrijednostima

prikazanim u prozoru Properties ( osobine ). Prozor Properties se prikazuje tako to
se selektuje objekat ili obrazac klikom na dugme u pogledu Form View ili Design
view.

Baza podataka faktura tamparije Print

17
Za ovu bazu podataka formirane su etiri tabele sa sljedeim atributima:
FAKTURE (BROJ FAKTURE,DATUM,IFRA KOMITENTA)
KOMITENTI (IFRA KOMITENTA,NAZIV KOMITENTA, ULICA I BROJ,PIB,GRAD)
STAVKE ( BROJ FAKUTRE, IFRA USLUGE, KOLIINA)
USLUGE (IFRA USLUGE, OPIS USLUGE, CIJENA)

Kreirane su sljedee tabele:

18
Da bi se mogle ostvariti veze meu navedenim tabelama pomou komadne
Relationships napravljene su sljedee veze:

19
Poto su tabele povezane sada se mogu praviti razni upiti npr. Ako treba
izdvojiti spisak kupaca iz Banja Luke sa brojem fakture i datumom.

20
Ili spisak kupaca koji su koristili usluge tampanje CB A4 ili koji su imali
izradu peata itd.

21
22
 Forms - izvjetaj daje izvanredne mogunosti pregleda i tampanja podataka
npr adrese komitenata:

23
 Obrazac za unos podataka moemo kreirati pomoo opcije Forms koja se
nalazi u dijalokom prozoru Database. U kreirani obrazac moemo unositi podatke,
zatim ih pomou komande Remove filter/sort iz padajueg menija Records

24