MASTEROPI UVJETI

O O P D O
I V O

VANO JE DA PALJIVO PROITATE OVE UVJETE

Z , 16. S 2016.
 SADRAJ

A P U U ..................................................................................................................... 8
B V U .............................................................................................................................. 9
C K U U .................................................................................................. 9
C.11. O - .............................................................................................................................................................................................................. 12
D K U .................................................................................................................................................................... 12
D.1. P ........................................................................................................................................................................................................................................................................................... 12

D.2. O ........................................................................ 12

E K U ........................................................................................... 13
F P U ......................................................................................................................................................................................... 13
G P U ............................................................................................................................................................................................................................................ 15
G.2. P U ............................................................................... 16
H K U ................................................................................................................................ 20
I R - . .............................................................................................................................................................................. 21
J K - . ........................................................................................................ 23
J.1. G - ...................................................................................................................................................................................................................................... 23
J.2. P - .......................................................................................................................................................................................................................................... 24

K P U - . ............................................................................................................................. 24
K.3. M .............................................................................................................................................................................................................................................. 24
K.3.1. V .................................................................................................................................................................................................................................................................... 25

L - . .......................................................................................................................................................................................................................... 27
M O ............................................................................................................................ 28

M.1. P ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 28

M.2. E ( )................................................................................................................................................................................................................................................................... 29
M.3. O .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 30

M.4. E ( ) .................................................................................................................................................................................................................. 31
M.4.1. U ....................................................................................................................................................................................................................................................................................... 32

M.4.2. T (G ) ..................................................................................................................................................................................................................................................................................... 32
M.4.3. P .................................................................................................................................................................................................................................................................................................... 32

M.6. P .................................................................................................................................................................................................................................................................................................. 34

N O .
.............................................................................................................................................................................................................................................................................................. 35
N.2. I - .......................................................................................................................................................................................................................... 35
O ( ), ...................................................... 38
O.2. K .................................................................................................................................................................. 38
O.3. K .................................................................................................................................. 39

O.4. M ............................................................................................................................ 39

O.5. S ......................................................................................................................................................................................................................................................................................... 41

P V ............................................................... 43
P.2. G U ......................................................................................................................................................................................................... 43
P.3. G ........................................................................................................................................................................................................................................... 43
Q N ( ) ........................................ 47
Q.3. O ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 48
Q.4. D ......................................................................................................................................................................................... 48

Q.9. N - ......................................................................................................................................................................................... 54

Q.10. O ........................................................................................................................................................................................................................................................... 54

Q.11. F .................................................................................................................................................................................................................................................................. 55

Q.14. P .................................................................................................................................................................................................................................................................................. 56

R ............................................................................................................................................................................................................................... 57
S U ( ) ......................................................................................................................................................................................................................................................... 59
T K M ....................................................................................... 59
U P ...................................................................................................................................................................................................................................................................... 60
V M ................................................................................................................................................................................ 61
W Z .............................................................................................................................................................................................................................................................................................. 61
X K U ....................................................................................................................................................................................... 61
Y M - ....................................................................................................................................................... 62
MM D ( ) .................................................................................................................................................................................................................................................................... 63
MM.1. I ...................................................................................................................................................................................................................................... 63

MM.2. P ................................................................................................................................................................................................................................................................................................................ 63

MM.3. S ............................................................................................................................................................................................................................... 64

Z O 66
....................................................................................................................................................................................................................................................................

Z.1. P 66
......................................................................................................................................................................................................................................

Z.1.11. O / .................................................................................................................................... 69

Z.1.13. O ................................................................................................................................................................. 70

Z.2. L , , ..................................................................................................................................... 71

Z.3. G .............................................................................................................................................................................................................................. 72

Z.3.2. G - ......................................................................................................................................................................................... 73

Z.3.6. P ...................................................................................................................................................................................................... 73

Z.3.8. S - .................................................................................................................................. 74

Z.3.11. P ......................................................................................................................................................................................................................................................... 74

Z.3.16. P ........................................................................................................................................................................................................ 77

Z.3.18. P . ...................................................................... 78

Z.4. L , , ........................................................................................................... 78

Z.5. O .............................................................................................................................................................. 83

P 1.
D ........................................................................................................................................................................ 83
 MASTER (OPI) UVJETI O
V i
JADRANSKO
INFORMACIJA
ZA KLIJENTA ILI UGOVARATELJA OSIGURANJA
N ,
(1) Naziv tvrtke - JADRANSKO osiguranje d.d.-
dioniko drutvo za osiguranje imovine i osoba i
druge poslove osiguranja.
(2) Upisani smo u sudski registar Trgovakog
suda u Zagrebu pod matinim brojem (MBS):
060006216, na OIB je: 94472454976
(3) Sjedite nae tvrtke: Listopadska
10 000 Zagreb, Republika Hrvatska.
O (11) Jezik ugovora i nae meusobne komunikacije
(4) Osnove Vaeg ugovora o osiguranju su ponuda,
odnosno polica osiguranja, uz ugovor priloeni
Uvjeti osiguranja i ostale moebitne pripadajue
ugovorne odredbe (klauzule) koje se navode u
polici osiguranja kao sastavnice ugovora.
P nama nije dovelo do eljenog rezultata, moete
(5) Visinu premije i ukupnog iznosa plaanja
moete vidjeti iz naeg izrauna premije ili
ponude. Ako se promijene podaci mjerodavni za
izraun premije do trenutka sklapanja ugovora
o osiguranju ili doe do promjene porezne
zakonske regulative, moe doi i do promjene
iznosa premije ili ukupnog iznosa plaanja.
(6) Na ovo osiguranje se prema trenutno vaeim
propisima ne obraunava porez na osiguranje
niti porez na dodanu vrijednost (PDV).
(7) Premiju za Vae osiguranje duni ste plaati u
skladu s ugovorenim rokovima plaanja. Ako se
premija plaa jednokratno (odjednom) istu ste
duni platiti prilikom sklapanja ugovora.
(8) U sluaju neplaanja dospjele premije Mi
moemo temeljem police osiguranja zatraiti
odreivanje ovrhe protiv Vas u cilju naplate
dospjele premije. Pravo na naplatu premije
osiguranja moemo ostvarivati i sudskim putem
od Vas.
T
(9) Ugovor o osiguranju sklapa se i ugovorne strane
obvezuje za vremensko trajanje ugovoreno i
navedeno u polici.
P
(10) Na sklapanje, postojanje, provedbu, ispunjavanje,
vaenje i na bilo koji drugi aspekt ovog ugovora
primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.
2,
J
jest hrvatski jezik, a pismo latinino.
R
(12) Ako kao osiguranik odnosno potroa, za vrijeme
trajanja ugovora o osiguranju, niste zadovoljni
naim odlukama ili ako neko pregovaranje s
se obratiti ombudsmanu u osiguranju: Hrvatski
ured za osiguranje, Pravobraniteljstvo za
djelatnost osiguranja, Martieva 73, 10000
Zagreb, e-pota: pravobranitelj@huo.hr, tel.: 01
4696 636.
(13) Ombudsman u osiguranju je neovisno i
samostalno tijelo mirenja koje radi besplatno za
potroae. No, preduvjet za postupak mirenja
pred ombudsmanom je da nam najprije pruite
mogunost da preispitamo svoju odluku.
N
(14) Sve eventualne sporove s nama koji proizlaze ili
su u vezi s predmetnim ugovorom o osiguranju
odnosno izvrenja obveza iz ugovora o
osiguranju, nastojat emo prvenstveno rijeiti s
Vama sporazumno u mirnom postupku u okviru
postupka izvansudskog rjeavanja sporova koji
smo uspostavili sukladno odredbama Zakona o
osiguranju.
5
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(15) Ako ste nezadovoljni naim postupanjem ili
naom odlukom kao osiguratelja, imate pravo
podnoenja pritube kao izjave nezadovoljstva
upuene nama, a koja se odnosi na pruanje
usluga osiguranja odnosno izvrenja obveza iz
ugovora o osiguranju.
(16) Podnositelj pritube moe biti osiguranik,
ugovaratelj ili korisnik iz ugovora o osiguranju.
(17) Pritubu moete podnijeti bez obzira na to gdje
ivite i podnoenje pritube je besplatno. Ne
trebate odvjetnika kako biste podnijeli pritubu.
(18) Prituba moe biti podnesena zbog:
(a) naeg postupanja kao osiguratelja
odnosno osobe koja za nas kao osiguratelja
obavlja poslove zastupanja u osiguranju
(b) nae odluke u vezi s ugovorom o osiguranju
ili izvrenjem ugovora o osiguranju
(c) naeg postupanja u vezi s rjeavanjem
odtetnog zahtjeva iz ugovora o
osiguranju.
Prituba se moe usmeno izjaviti na zapisnik
kod nas na adresi za kontakt ili na adresu naeg
najblieg prodajnog mjesta ili podnijeti putem
pote, telefaksa ili elektronike pote, prema
dolje navedenim podacima, u roku od petnaest
(15) dana od dana kada ste kao podnositelj
pritube primili odluku na koju podnosite
pritubu odnosno od dana kada ste saznali za
razlog pritube. Faks za pritube: 01 303 69 50,
e-pota: prituzbe@jadransko.hr.
(19) Vaa prituba obvezno treba sadravati:
(a) ime i prezime i adresu podnositelja
pritube koji je izika osoba ili njegovog
zakonskog zastupnika odnosno tvrtku,
sjedite i ime i prezime odgovorne osobe
podnositelja pritube koji je pravna osoba
(b) razloge pritube i zahtjeve podnositelja
pritube
(c) dokaze kojima se potvruju navodi iz
pritube kada ih je mogue priloiti,
a moe sadravati isprave koje nisu
bile razmatrane u postupku u kojem je
donesena odluka zbog koje se prituba
podnosi kao i prijedloge za izvoenje
dokaza
6
i
(d) datum podnoenja pritube i potpis
podnositelja pritube odnosno osobe koja
ga zastupa
(e) punomo za zastupanje, kada je prituba
podnesena po punomoniku.
(20) Obrazac pritube moete preuzeti i na naoj
internetskoj stranici: www.jadransko.hr.
N
(21) Stupit emo u kontakt s Vama kako bismo
razgovarali o Vaoj pritubi, a moda emo od
Vas zatraiti i dodatne informacije. Ako Mi ne
moemo rijeiti Vau pritubu objasnit emo
Vam zato.
(22) Rok za na pisani odgovor na Vau pritubu
je petnaest (15) dana od dana primitka
pritube, a iznimno, kada se odgovor ne moe
dati unutar roka, Mi emo Vas obavijestiti o
razlozima kanjenja i naznaiti kada e naa
istraga vjerojatno biti dovrena i kada e biti
odgovoreno na pritubu. Odgovor na pritubu
emo detaljno obrazloiti i potpisati.
(23) Na Va zahtjev, obavijestit emo Vas o
zaprimljenoj pritubi i tijeku postupka
odluivanja po pritubi.
(24) Ako se Vaa prituba ne rijei ili bude prekinuta
iz nekog drugog razloga, svoj predmet moete
iznijeti na sudu.
(25) Ako spor ne uspijemo rijeiti u mirnom
izvansudskom postupku kod nas, imate pravo
izabrati daljnji pravni put.
N
(26) Rjeavanje pritubi je odvojeno od rjeavanja
odtetnih zahtjeva kao i pojedinanih zahtjeva
za postupanje po ugovoru o osiguranju odnosno
zahtjeva za davanje informacija ili pojanjenja.
O
(27) Ovi Uvjeti sadre odredbu koja proizlazi iz
zakonske osnove o prijelazu svih Vaih prava
na nas prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi
odgovorna za Vau tetu (zakonska subrogacija).
(28) Meutim, ako prijelaz prava na nas onemoguite
svojom krivnjom (na primjer, sa tetnikom
sklopite nagodbu bez naeg odobrenja, tetniku
oprostite dug i sl.), Mi imamo pravo od osigurnine
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

odbiti iznos u visini naknade tete koju bi zbog

Vaeg ponaanja pretrpjeli, odnosno imamo
pravo potraivati u cijelosti ili djelomino, da
nam vratite ono to smo Vam na ime osigurnine
platili.

A
(29) Kao osiguratelj podlijeemo nadzoru Hrvatske
agencije za nadzor inancijskih usluga (HANFA),
Sektoru za osiguranja, Miramarska 24B, 10000
Zagreb, e-pota: info@hanfa.hr, tel.: 01 6173-
200, faks: 01 4811 406.

7
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

MASTER (OPI) UVJETI A.3. Naelo naknade tete Osigurljiv interes

A.3.1. Najvanije naelo suvremenog osiguranja jest

naknada tete. Osiguranje moe sklopiti samo
onaj koji dokae da moe nastupom odreenog
dogaaja pretrpjeti izvjesnu tetu. To je tzv.
A POJAM UGOVORA O OSIGURANJU I POJAM I
ZNAENJE UVJETA OSIGURANJA
osigurljiv interes, tj. interes koji se moe
osigurati.
Rije Interes znai zainteresiranost jedne
A.1. Ugovor o osiguranju
osobe za to da ne nastupi neki dogaaj jer bi
A.1.1. Ugovor o osiguranju je dvostrano-obvezni
njegovim nastankom ona pretrpjela tetu.
ugovor. Prema ovom ugovoru Mi se kao
Osigurljiv interes je onaj interes ije
osiguratelj obvezujemo (izjavljujemo) da emo
osiguranje dozvoljava pravni poredak.
isplatiti osigurninu ako se ostvari osigurani
A.3.2. Naelom osigurljivog interesa eli se sprijeiti
sluaj, a Vi kao ugovaratelj se obvezujete na
da osiguranje bude ugovor na sreu koji bi,
plaanje premije osiguranja. Bitni elementi
kada nastupi osigurani sluaj, za osiguranika
zakonske de inicije su: osigurani rizik (u smislu
koji nije pretrpio nikakvu tetu, predstavljao
budueg neizvjesnog dogaaja, nezavisnog od
isti dobitak.
iskljuive volje ugovaratelja ili osiguranika),
predmet osiguranja (osigurana stvar, objekt A.3.3. Osigurljiv interes nije bitan element ugovora o
osiguranja), premija osiguranja (naknada u osiguranju, ve preduvjet za njegovu valjanost.
novcu za preuzimanje rizika u pokrie koja se Iz bitnih elemenata ugovora slijedi postoji li
plaa pri sklapanju ugovora), novana naknada osigurljiv interes. Osiguratelji ne osiguravaju
iz osiguranja (osigurnina) ako se ostvari interese koji nemaju ekonomsku vrijednost.
osigurani sluaj. Odatle se izvodi zakljuak da bi se takvo
osiguranje protivilo prirodi osigurateljnog
A.1.2. Ugovor o osiguranju uz uporabu Uvjeta
posla.
osiguranja ima znaajke ugovora po pristupanju
pa sklapanjem ugovora o osiguranju, uz A.4. Ostala bitna naela kao znaajke ugovora o
ispunjenje potrebnih pretpostavki, Uvjeti osiguranju
osiguranja postaju dijelom njegova sadraja. A.4.1. Naelo dobre vjere (lat. bona ides) odnosno
A.2. Uvjeti osiguranja Opi i/ili Posebni naelo savjesnosti i potenja jedno je od
temeljnih naela ugovora o osiguranju. To je
A.2.1. Poslovanje u osiguranju obavlja se na
naelo etiko pravilo o savjesnom i potenom
temelju osigurateljevih Uvjeta osiguranja.
postupanju. Ono je izvanpravni kriterij za
Pod tim pojmom u poslu osiguranja treba
ocjenu ponaanja u meusobnim odnosima
podrazumijevati svaki od strane osiguratelja
sudionika obveznog odnosa iz osiguranja i
unilateralno stipulirani obrazac odnosno popis
to izvan onoga to je izrijekom ugovoreno
(zbirku) ugovornih odredbi (klauzula) radi
ili propisano. U pravnom poslu osiguranja
uporabe u redovitom poslovanju pri sklapanju
to podrazumijeva otvorenost, iskrenost
ugovora o osiguranju, a kojima je obuhvaen
i pouzdanost u meusobnim odnosima
osnovni sadraj iz tog ugovora.
ugovornih strana u vrijeme sklapanja ugovora
A.2.2. Uvjetima osiguranja ureuju se, u pravilu,
i poslije, sve do njegova ispunjenja. Ta dunost
pitanja koja nisu zakonski ureena, to se
tereti sve sudionike u obveznopravnom odnosu.
posebice odnosi na prisilne zakonske norme.
Speci ine okolnosti koje prate sklapanje
Prisilne (kogentne) zakonske norme radi
ugovora i ispunjavanje ugovornih obveza u
njihove primjene nepotrebno je unositi u Uvjete
ovom poslu nalau da u obostranom interesu
osiguranja. One e se uvijek primijeniti neovisno
ugovornih strana mora postojati vii stupanj
o tome jesu li sadrane u Uvjetima osiguranja
njihova meusobnog povjerenja. Primjena
ili nisu.
naela dobre vjere posebno dolazi do izraaja

8
 MASTER (OPI) UVJETI O V
kod sklapanja ugovora o osiguranju jer se od
ugovaratelja zahtijeva da osiguratelja obavijesti
o svim okolnostima koje su relevantne za
ocjenu rizika i dr.
Na pitanje s kojim intenzitetom panje
ugovaratelj mora nastojati doznati te injenice
vane za ocjenu rizika i drugo, odgovor je da
se radi o obinoj panji, znanju koje mora
imati svaki punoljetan graanin, a koje se od
njega danas moe zahtijevati. (Tako na primjer,
za osiguranje svaka punoljetna osoba mora
znati da je benzin zapaljiv, bez obzira na svoje
zvanje).
A.4.2. Naelo aleatornosti (lat. alea kocka) - ugovor
o osiguranju ne moe biti ugovor na sreu pa
u pravu osiguranja postoji zabrana okladnih
polica.
B VRSTE OSIGURANJA KOJE SE REGULIRAJU OVIM
UVJETIMA OSIGURANJA
B.1. Osiguranje od poara i elementarnih teta Vrsta
osiguranja 8.
Pokriva sva oteenja ili gubitak imovine osim
imovine ukljuene u vrste osiguranja 3., 4., 5., 6.
i 7. - kao posljedice dogaaja: poara, eksplozije,
oluje, elementarnih nepogoda osim oluje, atomske
energije, pomicanja tla i ostalih dopunskih
opasnosti.
B.2. Ostala osiguranja imovine Vrsta osiguranja 9.
Pokriva sva oteenja ili gubitak imovine osim
imovine ukljuene u vrste osiguranja 3., 4., 5., 6. i
7. kao posljedice svakog drugog dogaaja kao to
je na primjer kraa, osim onih iz vrste osiguranja 8.
C K ADA JE UGOVOR O OSIGURANJU SKLOPLJEN I
TO INI SASTAVNI DIO UGOVORA
C.1. Kada je ugovor sklopljen
C.1.1. Ugovor o osiguranju sklapa se prihvatom
ponude za sklapanje ugovora o osiguranju uz
istovremeno prihvaanje s Vae strane - naih
Uvjeta osiguranja koji se primjenjuju uz ugovor
o osiguranju.
C.1.2. Kako ne postoji zakonska obveza za sklapanje
ugovora o osiguranju imovine, Mi imamo pravo
9
i
ne prihvatiti (odbiti) Vau ponudu za sklapanje
ugovora koja nije u skladu s naim Uvjetima
osiguranja i cjenikom premija.
C.2. Na koje vrijeme trajanja se moe sklopiti
ugovor o osiguranju
C.2.1. Ugovor na odreeno vrijeme kod ovog ugovora
Mi preuzimamo obvezu naknade tete za
vrijeme tono odreeno u ugovoru ili na neki
drugi nain. Ako meu nama nije nita posebno
ugovoreno to vrijeme je odreeni vremenski
period koji se rauna od trenutka sklapanja
ugovora.
Prema ovim Uvjetima ugovor se sklapa kao
jednogodinje ili viegodinje osiguranje,
a izuzetno i kao osiguranje na rok krai od
godine dana. Ugovori na odreeno vrijeme
sklapaju se kada su okolnosti relevantne za
utvrivanje rizika poznate ne samo sadrajno
nego i vremenski.
Ako u pogledu vremena trajanja ugovora nije
nita posebno ugovoreno, smatra se da ugovor
traje za ono vrijeme za koje je plaena premija.
To proizlazi iz prirode posla osiguranja.
C.2.2. Ugovor na neodreeno vrijeme je onaj kod
kojeg vrijeme nae (osigurateljeve) obveze nije
unaprijed odreeno. Trajanje ugovora odreuje
se objektivnim injenicama za koje unaprijed
nije poznato kada e prestati. Kod ovih
ugovora naa (osigurateljeva) obveza prestaje
prestankom rizika koji smo na sebe preuzeli, na
primjer, zavretkom graevine u izgradnji.
C.3. to je Polica osiguranja, koji su njeni bitni
elementi i funkcija
C.3.1. Redovita, a i najvanija isprava o sklopljenom
ugovoru o osiguranju je polica. To je isprava
koja se ispostavlja u odreenoj formi prilikom
sklapanja osiguranja ili neposredno poslije
toga, a sadri sve bitne odredbe osiguranja kao
takvog.
C.3.2. U polici moraju biti navedeni: ugovorne strane,
osigurana stvar odnosno osigurana roba
(predmet osiguranja), mjesto osiguranja, rizik
obuhvaen osiguranjem, trajanje osiguranja
i vrijeme pokria, svota osiguranja ili je li
osiguranje neogranieno, premija osiguranja i
njezin nain plaanja, datum izdavanja police i
potpisi ugovornih strana, odnosno potpis nas
kao osiguratelja.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Pored toga, u polici smo Vas (ugovaratelja)
duni upozoriti da su Opi (i Posebni) uvjeti
osiguranja sastavni dio ugovora i predati Vam
njihov tekst, ako ti Uvjeti nisu tiskani na samoj
polici.
C.3.3. Na svakoj polici naznaen je datum kada
je sastavljena. Datum na polici moe imati
trostruko znaenje:
(a) kao dan sastavljanja isprave
(b) kao dan sklapanja ugovora
(c) kao dan poetka noenja rizika od strane
osiguratelja.
U polici moe biti naveden samo jedan datum,
ili moe za pojedine od navedenih znaenja
biti naveden poseban datum. Ako iz police ili
propisa odnosno pravila ne proizlazi neto
drugo, smatra se da u njoj navedeni datum ima
sva tri navedena znaenja.
C.3.4. List (pismo) pokria ili certi ikat osiguranja -
u praksi se moe dogoditi situacija da Vam
ne moemo odmah po sklapanju ugovora o
osiguranju izdati policu (ne raspolaemo sa
svim potrebnim podacima) ili Vam ona nije
potrebna pa u takvoj situaciji kada Vam
nije dovoljna samo potvrda o sklopljenom
osiguranju izdajemo list pokria kao posebnu
ispravu.
To je pismena izjava nas kao osiguratelja kojom
se obvezujemo da emo naknaditi tetu koja
nastane iz odreenih rizika i ujedno navodimo
sumarne uvjete ugovora o osiguranju. List
pokria mora kao minimum sadravati podatke
iz kojih se mogu ustanoviti bitni elementi
ugovora o osiguranju.
C.3.5. Polica osiguranja ima tri glavne funkcije:
(a) Polica je isprava o ugovoru o osiguranju
- to proizlazi prvenstveno iz kogentne
zakonske odredbe, prema kojoj smo u
obvezi bez odgaanja predati Vam uredno
sastavljenu i potpisanu policu osiguranja
kao potvrdu o sklopljenom ugovoru o
osiguranju
(b) Polica moe biti prenosivi papir putem
police se moe prenositi pravna pozicija
osiguranika. Ima i polica koje se ne mogu
prenositi pa se u tom sluaju govori o
neprenosivim policama
10
i
(c) Polica slui kao legitimacija Vas kao
osiguranika prema nama kao osiguratelju
ovi Uvjeti koriste u praksi uglavnom
prihvaeno naelo da osiguratelj koji je
izdao policu ne mora platiti osigurninu
osobi koja mu se ne legitimira policom
odnosno koja u sluaju njenog gubitka
ne prui odgovarajue jamstvo da e
osiguratelju biti naknaena teta koju
pretrpi to je platio osigurninu bez
prezentiranja police. Prezentacija police
kao osiguranikove legitimacije odgovara
pravnoj sigurnosti nas kao osiguratelja i
Vas kao osiguranika.
C.3.6. Potpisom police osiguranja ili lista pokria
izraava se suglasnost na sadraj istih, to znai
i na sadraj ugovora o osiguranju openito.
Suglasnost se osim potpisom moe izraziti i
uplatom premije osiguranja ime se ispunjava
jedna od bitnih ugovornih obveza iz ugovora.
C.3.7. Ako se sadraj police osiguranja razlikuje
od onog to smo meusobno ugovorili, takve
razlike e se smatrati kao da su ugovorene
od trenutka izdavanja police osiguranja, pod
uvjetom da nam Vi niste uputili pisani prigovor
na sadraj police u roku od etrnaest (14) dana
od dana primitka police.
C.4. to je Svota osiguranja, a to Vrijednost
osiguranog interesa
C.4.1. Svota osiguranja je najvei novani iznos koji
se osiguratelj obvezuje isplatiti osiguraniku
kad nastupi osigurani sluaj. Taj iznos kod
ovih vrsta osiguranja strane ugovaraju. Ona, iz
navedenih razloga, kod ovih vrsta imovinskih
osiguranja ne smije prijei vrijednost
osiguranog interesa.
C.4.2. Vrijednost osiguranog interesa je novana
vrijednost koju predmet osiguranja predstavlja
za osiguranika. Podatke o ovom elementu
osiguratelju moe dati ugovaratelj. Mi kao
osiguratelj prilikom izdavanja police nismo
duni kontrolirati tonost tih podataka. Prema
tome sadre li ovaj element, police se dijele na
dvije grupe:
(a) Nevalutirane (netaksirane) police i
(b) Valutirane (taksirane) police.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Valutirana polica je ona u kojoj je oznaena
vrijednost osiguranog interesa. Obratno od
toga, kod nevalutiranih polica ta vrijednost nije
naznaena.
C.4.3. Inae izmeu vrijednosti osiguranog interesa
i svote osiguranja mogu postojati teoretski tri
mogua odnosa:
(a) obadvije svote su jednake (puno
osiguranje)
(b) vrijednost osiguranog interesa vea je od
svote osiguranja (podosiguranje) i
(c) svota osiguranja vea je od vrijednosti
osiguranog interesa (nadosiguranje).
Kod podosiguranja obveza osiguratelja
na naknadu tete smanjuje se razmjerno
(proporcionalno) odnosu vrijednosti
osiguranog interesa i svote osiguranja, a kod
nadosiguranja osiguratelj nije duan isplatiti
iznos vei od vrijednosti osiguranog interesa.
C.5. Neovlateno sklapanje ugovora u ime drugog
C.5.1. Ako je ugovor sklopljen od strane neovlatene
osobe odnosno prekoraenjem granica
ovlatenja, isti nas obvezuje samo ako ga
Mi naknadno odobrimo odnosno odobrimo
uinjeno prekoraenje ovlasti.
C.5.2. Odobrenje za sklopljeni ugovor moe se dati
i nakon to se dogodio osigurani sluaj
dogaaj prouzroen osiguranim rizikom. Nae
prihvaanje odnosno pozitivno rjeavanje
podnesenog odtetnog zahtjeva smatrat e se
naim pristankom na tako sklopljen ugovor o
osiguranju.
C.5.3. No ako Vi niste znali niti ste morali znati za
prekoraenje ovlatenja naeg zastupnika u
osiguranju Mi ostajemo u obvezi po sklopljenom
ugovoru i smatra se da ogranienja ovlatenja
naeg zastupnika nisu niti postojala.
C.5.4. Na zastupnik u osiguranju nije ovlaten u nae
ime i za na raun davati izjave ili obvezna
tumaenja koja bi nas obvezivala po ugovoru
o osiguranju. Zastupnikom u osiguranju ne
smatra se osoba koja obavlja poslove zastupanja
u osiguranju na temelju zaposlenja kod nas.
C.6. Sklapanje osiguranja za tui raun
Vi kao ugovaratelj preuzimate na sebe obvezu
plaanja premija kao i sve ostale obveze iz
ugovora, ak i onda kada prava iz osiguranja
11
i
ne moete ostvariti ak ni kada ste iziki
u posjedu izdane police osiguranja - bez
pristanka osobe iji je interes osiguran i kojoj
prava iz osiguranja pripadaju.
C.7. to ini sastavni dio ugovora o osiguranju
C.7.1. Va ugovor o osiguranju se sastoji od:
(a) ovih Uvjeta osiguranja o ijem sadraju
ste upoznati prije sklapanja ugovora i
koje smo Vam predali prilikom sklapanja
ugovora, a koji de iniraju okvir i opa
naela odnosa iz ugovora. Oni opisuju
osigurateljnu zatitu koju Vam nudimo,
navode pravila funkcioniranja Vaeg
ugovora o osiguranju te podsjeaju na
naa uzajamna prava i obveze
(b) police osiguranja kao pisane isprave koja
dokazuje sklapanje ugovora o osiguranju
(c) ostalih moebitnih pripadajuih Posebnih
uvjeta i drugih ugovornih odredbi ili
klauzula koje se primjenjuju i navode u
polici ili ovim Uvjetima.
C.8. Mjerodavan jezik i pismo ugovora
C.8.1. Ponuda i polica osiguranja kao i naa
meusobna komunikacija vezana uz ugovor bit
e na hrvatskom jeziku latininim pismom.
C.8.2. Neke dijelove ugovora Vam moemo dostaviti
i na engleskom jeziku, posebno ako se radi o
riziku na koji se primjenjuju originalni Uvjeti
inozemnog reosiguratelja.
C.9. Neslaganja izmeu odredbi Vaeg ugovora
Ako postoji bilo kakvo neslaganje izmeu odredbi
Posebnih (dodatnih) uvjeta i Opih uvjeta, odredbe
Posebnih uvjeta imaju prednost. Pri neslaganju
bilo kojih Uvjeta i odredbe police, odredbe police
imaju prednost. U sluaju neslaganja neke tiskane
i strojem pisane odredbe primijenit e se pisana
odredba, a u sluaju neslaganja ovih s rukopisnom
odredbom, primijenit e se rukopisna odredba.
C.10. Duplikati dijela ugovora
Ako polica osiguranja bude izgubljena ili unitena
nakon sklapanja ugovora, moete zatraiti da
Vam izdamo duplikat police to nee za Vas
predstavljati novi troak. U svakom trenutku nas
moete i pozvati na dostavljanje pripadajuih
Uvjeta osiguranja koji se odnose na Va ugovor,
pri emu trokove prvog dostavljanja snosimo Mi.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
C.11. Oblici obavjeivanja - komunikacije
C.11.1. Naa meusobna komunikacija moe se
odvijati: usmeno, elektronikim putem
(e-pota, web-portal / e-oglasna ploa,
osobni korisniki pretinac i sl.), neposrednim
uruenjem pismena, potanskom poiljkom
(obinom ili preporuenom), faksom ili na
drugi prikladan nain.
C.11.2. Kao mjerodavna i pravno relevantna smatrat
e se iskljuivo naa meusobna komunikacija
u pisanom obliku, a ovo podrazumijeva i
onu koja se moe reproducirati pismeno (na
primjer, e-mail ili obavijest na web stranici
koju je mogue otisnuti na papir).
C.11.3. U pravilu, obavjeivanje - komunikacija
elektronikim putem smatra se obavljenim/
om, kod:
(a) e-pote - u trenutku kad je zabiljeena na
posluitelju za primanje takvih poruka
(b) web-portala (e-oglasne ploe i/ili osobnog
korisnikog pretinca) - u trenutku kada
smo pismeno oglasili, uinili dostupnim
te primatelj istom moe pristupiti.
C.11.4. Ako je, u konkretnom sluaju, potrebna
potvrda o primitku (na primjer, zakonska
osobna dostava, Mi ili Vi kao poiljatelj to
traimo), primatelj je duan bez odgode,
poiljatelju potvrditi primitak pismena prema
C.11.2.
C.11.5. U sluaju Vaeg moebitnog izbjegavanja
dostave, uruenja (izbjegavate potvrdu
primitka pismena) smatra se da je ista
izvrena putem e-oglasne ploe, ako smo
nakon dva neuspjela pokuaja dostave na
posljednju poznatu adresu, pismeno e-oglasili
na naoj internetskoj stranici www.jadransko.hr.
U tu svrhu, Vi nas opunomoujete za primanje
pismena, koje Mi nismo uspjeli dostaviti,
uruiti (dobiti potvrdu o primitku), a koja
pismena se odnose i/ili mogu odnositi samo
na predmetni ugovor o osiguranju.
C.11.6. U smislu ovih Uvjeta elektronika isprava
predstavlja jednoznano povezan cjelovit
skup podataka koji su elektroniki oblikovani
(izraeni pomou raunala i drugih
elektronikih ureaja), poslani, primljeni
i sauvani na elektronikom, magnetnom,
12
i
optikom ili drugom mediju i koji sadre
svojstva kojima se utvruje izvor (stvaratelj),
utvruje vjerodostojnost sadraja te dokazuje
postojanost sadraja u vremenu. Sadraj
elektronike isprave ukljuuje sve oblike
pisanog teksta, podatke, slike i crtee, karte,
zvuk, glazbu i govor. Elektronika isprava ne
mora nuno imati elektroniki potpis.
Alati i ureaji koji se koriste za komunikaciju
elektronikim sredstvima i njihova tehnika
obiljeja moraju biti nediskriminirajua,
opedostupna i interoperabilna s proizvodima
komunikacijske tehnologije u opoj uporabi, u
trenutku komunikacije.
C.11.7. U svrhu uporabe i prometa elektronikih
isprava, Vi kao ugovaratelj, sklapanjem
ovog ugovora o osiguranju prema C.1.1.
prihvaate uporabu i promet elektronikih
isprava za svoje potrebe kao i za potrebe
poslovnih i drugih odnosa s nama kao Vaim
osigurateljem.
D KOJE SU OBVEZE UGOVARATELJA KOD SKLAPANJA
UGOVORA
D.1. Plaanje premije
Jedna od glavnih obveza ugovaratelja je da plati
premiju. Modaliteti plaanja odreeni su ovim
Uvjetima ili s posebno ugovorenim klauzulama.
D.2. Obavjeivanje osiguratelja o injenicama
relevantnim za ocjenu rizika
D.2.1. Kako je ugovor o osiguranju ugovor dobre
vjere a to, drugim rijeima, znai da se Mi koji
preuzimamo obvezu iji je nastanak uvjetovan
nama jo nepoznatim okolnostima, moramo
pouzdati u Vas odnosno ugovaratelja da nas,
prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, niste
doveli u zabludu u pogledu injenica koje su
odlune za nau ocjenu teine rizika.
D.2.2. Dovoenje osiguratelja u zabludu moe nastati
na dva naina:
(a) ugovaratelj preuti iznijeti okolnosti koje
su odlune za ocjenu rizika (na primjer,
kod osiguranja skladita lakozapaljivog
materijala ugovaratelj ne navede da u
skladitu nema protupoarnih instalacija)
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

(b) ugovaratelj osiguratelju tvrdi da postoje

okolnosti koje stvarno ne postoje, a koje bi
okolnosti, da postoje, utjecale na procjenu F P RIJENOS UGOVORA O OSIGURANJU NA DRUGU
OSOBU

rizika (na primjer, kod osiguranja

F.1. Preambula
skladita lakozapaljivog materijala
ugovaratelj netono izvijesti osiguratelja
da skladite ima protupoarne instalacije.
Izjava odnosno preuivanje ugovaratelja
moe se odnositi na postojee ili budue
stanje).
Pravne posljedice na ugovor o osiguranju
zbog ovakvoga ponaanja ugovaratelja ureene
su u toki G. ovih Uvjeta.
Kada na osiguranoj stvari za vrijeme trajanja
ugovora o osiguranju doe do promjene vlasnitva
ili nekog drugog stvarnog prava na stvari ili
do promjene obveznopravnog ovlatenja glede
stvari, pravo iz ugovora o osiguranju prelazi na
pribavitelja stvari. Novi pribavitelj nee morati
platiti premiju osiguranja za dobavljenu stvar,
a osim toga je i siguran da mu je pribavljena
stvar stalno i bez novog ugovora pokrivena
osiguranjem.

E KOJE OSOBE IZJEDNAAVAMO S UGOVARATELJEM

TIJEKOM PROVOENJA UGOVORA Mi kao osiguratelj i pribavitelj osigurane stvari
moemo odustati od ugovora o osiguranju uz
otkazni rok od petnaest (15) dana ako u roku od
E.1. Popis osoba
trideset (30) dana od dana saznanja za otuenje,
E.1.1. Tijekom provoenja ugovora o osiguranju s podnesemo pismeni otkaz ugovora.
ugovarateljem navedenim u polici izjednaene
F.2. Kada se ne moe obaviti prijenos ugovora o
su u svojim obvezama i sljedee osobe:
osiguranju?
(a) osiguranik naveden u polici
Za prijenos prava i obveza iz ugovora o osiguranju
(b) korisnik osiguranja
karakteristina je okolnost da se prijenos vri
(c) osoba koja ima zakonom doputenu
dok nije nastupio osigurani sluaj, tj. dok se
faktinu vlast glede osigurane stvari
naelna osigurateljna obveza za naknadu tete
posjednik
nije pretvorila u konkretnu. Kada je jednom
(d) osoba koja osiguranu stvar upotrebljava osigurani sluaj nastupio i kada je nastala
uz znanje i volju njenog vlasnika ili obveza osiguratelja da naknadi konkretnu tetu
zakonskog posjednika odreenoj osobi i ta osoba je stekla odtetni
(e) osobe koje rade za ili su angairane od zahtjev prema osiguratelju, prijenos njezina
strane Vas kao ugovaratelja, osobe kojima zahtjeva regulira se po naelima graanskog
ste Vi predali izvravanje svojih poslovnih prava o prijenosu trabina.
aktivnosti i/ili svojih prava.
F.3. Prijenos naih (osigurateljevih) prava i obveza
E.1.2. Vi ste kao naveden ugovaratelj duni gore
F.3.1. Prijenos naih prava iz ugovora o osiguranju
navedene osobe upoznati i objasniti im dunosti
(cesija), znai konkretno prijenos nae trabine
i obveze koje imaju tijekom provoenja ugovora
za naplatu premije. Za prijenos trabine nije
o osiguranju.
potreban pristanak dunika (ugovaratelja).
E.1.3. Neispunjenje ili neuredno ispunjenje bilo
F.3.2. Prijenos naih obveza iz tog ugovora, tj.
koje dunosti ili obveze, koja je prema ovim
dunosti plaanja osigurnine, nema posebnih
Uvjetima na strani ugovaratelja, od bilo
propisa prava osiguranja pa se primjenjuju
koje gore navedene osobe izjednaava se s
naela graanskog prava. Za razliku od
neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem od
prijenosa trabine, kod prijenosa obveza (upute,
strane Vas.
asignacije) potreban je pristanak vjerovnika.
F.3.3. Prijenos prava koja nam pripadaju iz
subrogacije osiguranika - Mi imamo pravo
prenijeti svoja prava iz regresnog zahtjeva koja

13
 MASTER (OPI) UVJETI O V
nama pripadaju iz injenice da smo osiguraniku
isplatili osigurninu. Kada, naime, Mi kao
osiguratelj osiguraniku isplatimo osigurninu,
Mi stupamo u osiguranikovu pravnu poziciju
prema osobi odgovornoj za tetu na koju se
isplaena osigurnina odnosi. Budui da smo Mi
kao osiguratelj na taj nain stekli samostalno
pravo prema tetniku, to pravo moemo i
prenositi po naelima graanskog prava.
F.4. Prijenos obveze ugovaratelja
Ugovaratelj ima samo jednu osnovnu prenosivu
obvezu plaanje premije pa samo nju moe
prenijeti na drugoga. I na to se primjenjuju
naela graanskog prava o uputi (asignaciji) pa
sve ono to je u tom pogledu reeno za prijenos
osigurateljeve obveze, vrijedi i za prijenos
ugovarateljeve dunosti na plaanje premije.
Shvatljivo je samo po sebi da u pogledu osobe
koja moe biti upuena, nema onih ogranienja
kao kod osigurateljeve upute, jer se za plaanje
premije ne trai nikakva posebna kvali ikacija
osobe koja se upuuje (asignata).
Za valjanost prijenosa obveze za plaanje
premije potreban je i na pristanak kao
vjerovnika.
F.5. Prijenos prava na isplatu osigurnine
F.5.1. Preambula
Kod prijenosa prava na isplatu osigurnine treba
razlikovati dva slina instituta: (i) prijenos
prava na drugu osobu i (ii) utvrivanje do tada
neodreenog osiguranika.
Dok je u prvom sluaju osiguranik poznat pa
on svoje pravo prenosi na drugoga, dotle u
drugom osiguranik nije bio poznat pa se ne
radi o prijenosu prava, ve o utvrivanju osobe
kojoj pravo pripada. To biva kod ugovora koji su
zakljueni za raun onoga koga se tiu. Prema
tome, nije potreban in prijenosa prava od
jedne osobe na drugu, ve se osiguranik i bez
toga legitimira prezentacijom police ili na neki
drugi nain, a njegovo je pravo originalno, jer ga
ne izvodi, kao kod prijenosa iz prava prijanjeg
osiguranika.
F.5.2. Na koga se to pravo moe prenijeti? - pravo na
isplatu osigurnine moe se prenijeti samo na
onu osobu koja u vrijeme prijenosa ima ili e u
vrijeme osiguranog sluaja moi imati osigurljiv
14
i
interes na predmetu osiguranja, drugim
rijeima na osobu koja moe biti osiguranik.
Nije, meutim, relevantno da je odnosno
pravo prelo na stjecatelja naplatno. Osigurljiv
interes, naime, ovisi o objektivnoj injenici da
odnosno pravo odreena osoba ima, a ne i o
okolnosti je li do tog prava dolo besplatno ili
naplatno. Osiguranik moe prenijeti i dio svojih
prava. To e biti u sluaju kada je na osiguranoj
stvari djelomino prenio osigurani interes
na drugoga (na primjer, djelomini prijenos
vlasnitva osigurane stvari).
Meutim, kada je osigurani sluaj ve nastupio
pa se, prema tome, do tada apstraktna
mogunost nastanka trabine pretvorila u
konkretnu osigurateljevu obvezu, trabina
se moe prenijeti i na osobu koja nema
kvali ikaciju osiguranika.
F.5.3. Vinkulacija police - pod tim se razumijeva izjava
osiguranika da e nakon nastupa osiguranog
sluaja osiguratelj osigurninu u cijelosti ili
djelomino isplatiti odreenoj osobi, odnosno
da se bez pristanka te osobe osigurnina
osiguraniku ne smije platiti. Vinkulacijom
se ne prenosi svojstvo osiguranika. Radi se,
ustvari, o unaprijed danoj osiguranikovoj
izjavi o prijenosu svoje dospjele trabine na
drugu osobu. Unato tome to se vinkulacijom
ne prenosi svojstvo osiguranika, polica se ne
moe vinkulirati na bilo koju osobu. Osoba
na koju se polica vinkulira mora na predmetu
osiguranja imati materijalni interes (na primjer,
vjerovnik koji kreditira nabavu osigurane
stvari, naruitelj gradnje koji plaa unaprijed,
ali ne postaje vlasnik objekta u izgradnji). Inae
bez ovog zahtjeva mogao bi se izbjei princip
osiguranja kao institut naknade tete.
F.5.4. Tko je ovlaten prenijeti pravo na osigurninu -
trabinu po naelima graanskog prava, moe
prenijeti ona osoba koja je ima, jer nitko ne
moe na drugoga prenijeti pravo koje ni sam
nema. U odnosu iz osiguranja to je osiguranik.
F.5.5. Od naelne legitimacije jedne osobe na
mogunost prijenosa svog prava iz ugovora
o osiguranju (toka F.5.3.) treba razlikovati
pitanje konkretnog ovlatenja da se to pravo
prenese. Ovo se ovlatenje moe temeljiti na
ugovoru ili propisu.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
F.5.6. Na temelju ovih Uvjeta ugovorom o osiguranju
moe se ugovoriti mogunost prijenosa
osiguranikovih prava na druge osobe. Kod
toga vrijedi naelo da osiguratelj promjenom
osiguranika ne smije doi u gori poloaj. Od tog
naela mogu postojati izuzeci koji proizlaze iz
odnosa ugovornih strana baziranih na polici.
Naelnu mogunost prijenosa prava, ili njegovu
zabranu zakljuuje ugovaratelj s osigurateljem.
Meutim, kada je takva mogunost ugovorena,
o prijenosu odluuje osiguranik.
F.5.7. U pogledu zakonskog prijenosa prava, tj.
prijenosa na osnovi nastupa odreene
injenice, i bez odredbe ugovornih strana,
treba prvenstveno navesti univerzalnu
sukcesiju u prvom redu putem nasljednog
prava. Nasljednik, naime, stupa u itavu
imovinskopravnu poziciju ostavitelja, koja nije
njegove osobne prirode. Budui da odnosi iz
imovinskog osiguranja nisu osobne prirode,
oni prelaze na nasljednika. To isto vrijedi i za
singularne sukcesore nasljednog prava (na
primjer, ostavitelj nasljedniku ostavi samo
jednu kuu koja je osigurana. Nasljednik za
tu kuu postaje osiguranik.) to vrijedi za
nasljedno pravo, primjenjuje se i na druge
oblike univerzalne sukcesije, na primjer, kod
spajanja poduzea, njihova odvajanja itd.
U sluaju prijelaza prava na temelju univerzalne
sukcescije to esto biva kod nasljeivanja
pravo prijee na vie osoba, sve one, razmjerno
svojim udjelima u pravu, sudjeluju u pravima i
obvezama iz ugovora o osiguranju.
No, ako u trenutku isplate osigurnine Mi
nismo znali niti mogli znati za ta prava, naa
izvrena isplata osigurnine osiguraniku ostaje
pravovaljana.
F.6. Dodatne obveze nakon promjene vlasnitva
F.6.1. Ako za vrijeme trajanja osiguranja doe do
promjene vlasnitva na osiguranoj stvari, sva
prava i obveze iz ugovora prelaze na novog
vlasnika danom prijenosa vlasnitva, ali
iskljuivo uz uvjet da smo Mi o tome uredno
obavijeteni i da smo se usuglasili s tom
izmjenom.
F.6.2. Smatra se da je obavijest o promjeni vlasnitva
uredna ako nam je u pisanom obliku od strane
Vas ili novog vlasnika dostavljena u roku osam
15
i
(8) dana, raunajui od dana promjene (na
primjer, izdavanja rauna za osiguranu stvar,
ovjere kupoprodajnog, darovnog ili drugog
ugovora kojim je dolo do promjene prava
vlasnitva ili dana pravomonosti rjeenja o
nasljeivanju).
F.6.3. Uz obavijest duni ste nam dostaviti i kopiju
dokumenata/isprava kojima se dokazuje
promjena vlasnitva (na primjer, kopija
rauna, kupoprodajnog, darovnog ugovora,
pravomono rjeenje o nasljeivanju).
F.6.4. Ako nas o promjeni vlasnitva ne obavijestite
odmah, Vi ostajete u obvezi plaanja premija
koje dospijevaju i poslije dana promjene
vlasnitva.
F.6.5. Pravne posljedice Vae neuredne obavijesti o
promjeni vlasnitva ravna se prema G.2.7.
G
P RESTANAK UGOVORA O OSIGURANJU
G.1. Prestanak ugovora o osiguranju na temelju
naela graanskog prava
G.1.1. Izvrenje obveze - kod graanskopravnih
dvostrano-obveznih poslova, ugovor o
osiguranju prestaje kad ugovaratelj ili netko
drugi za njega, osiguratelju plati premiju,
a osiguratelj, nakon nastupa osiguranog
sluaja, osiguraniku isplati osigurninu.
To kod osiguranja biva samo onda kada
ugovorne strane pravovaljano ugovore da e
osigurateljeva dunost na plaanje osigurnine
prestati kada isplati osigurninu samo za prvi
osigurani sluaj.
Inae, ako je osiguratelj duan naknaditi i
uzastopne (sukcesivne) tete koje mogu nastati
za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju,
ugovor isplatom osigurnine ne prestaje.
G.1.2. Protek vremena istekom vremena za koje je
ugovor o osiguranju bio sklopljen, on sam po
sebi prestaje. Protek tog vremena, meutim,
ne oduzima pravo ugovornim stranama da
zahtijevaju ispunjenje obveze koja je nastala za
vrijeme trajanja ugovora, a koja nije ispunjena.
G.1.3. Sporazumni odustanak - to je odustanak koji
nastaje sporazumom ugovornih strana i
redovito prije nastanka osiguranog sluaja. Na
 MASTER (OPI) UVJETI O V
pitanje tko kod ovoga naina prestanka ugovora
moe biti strana sporazuma, odgovor ovisi
o tome je li osiguranik u vrijeme odustanka
stekao prema osiguratelju samostalni pravni
zahtjev ili njegovo pravo ovisi o ugovarateljevoj
volji. U prvom sluaju odustati moe osiguranik,
a u drugom ugovaratelj.
G.1.4. Jednostrani odustanak to je nain prestanka
ugovora izjavom volje jedne od ugovornih
strana. Osobe ovlatene za jednostrani
odustanak kod ugovora o osiguranju jesu one
iste koje imaju pravo i zakljuiti sporazumni
odustanak. Prema graanskom pravu,
jednostrani odustanak moe biti:
(a) samovoljni odustanak to je odustanak
bez navoenja ikakvih, ili bez navoenja
opravdanih razloga. I za ugovor o
osiguranju vrijedi naelo graanskog
prava da takav nain odustanka nije
doputen. Prema graanskom pravu
jedna strana koja od ugovora sama
odustane mora drugu dovesti u onu
imovinskopravnu poziciju u kojoj bi se
nalazila da je ugovor u redu izvren. Za
ugovor o osiguranju to znai da u sluaju
odustanka ugovaratelja osiguratelj
ima pravo zahtijevati naplatu premije,
ali je duan platiti i osigurninu ako je
takav zahtjev postavljen. Ako odustaje
osiguratelj osiguranik ima pravo
zahtijevati plaanje osigurnine uz
istodobnu obvezu da plati premiju
(b) opravdani odustanak to je odustanak
uz navoenje opravdanih razloga. Taj je
nain prestanka ugovora prema naelu
graanskog prava doputen. U opem
zakonskom principu odustanka
(raskida) ugovora zbog neispunjenja
obveze navodi se: U dvostranim
ugovorima kad jedna strana ne ispuni
svoju obvezu druga strana moe, ako nije
to drugo odreeno, zahtijevati ispunjenje
obveze i, pod uvjetom predvienim u
iduim lanovima, raskinuti ugovor
prostom izjavom ako raskid ugovora ne
nastupa po samom zakonu, a u svakom
sluaju ima pravo na naknadu tete.
Za pravovaljanost odustanka potrebno
16
i
je da odustanik ostavi drugoj strani
primjeren naknadni rok za ispunjenje
svoje obveze i to pod uvjetom da ispunjenje
u roku nije bitni sastojak ugovora.
G.1.5. Sjedinjenje prava i obveza to je vie teoretska
mogunost prestanka ugovora o osiguranju,
a teoretski se moe zamisliti samo onda kada
osiguratelj na predmetu osiguranja stekne
interes koji je sam osigurao, na primjer, kupi
osiguranu stvar.
G.1.6. Prestanak postojanja ugovornih strana -
osiguratelja, osiguranika i ugovaratelja. Kad
prestane postojati osiguratelj, jasno je da
ugovor prestaje jer ga nema tko ispuniti. Isto e
tako ugovor prestati kad nestane osiguranik,
jer se nema kome izvriti ugovorna obveza.
Prestanak postojanja ugovaratelja sam po sebi
ne utjee na postojanje ugovora. Prestanak
postojanja navedenih osoba nee utjecati na
postojanje ugovora o osiguranju ako su prava
i obveze osobe koja je prestala postojati prele
na drugoga.
G.1.7. Steaj - steaj je poseban sluaj prestanka
postojanja jedne od ugovornih strana. U sluaju
steaja ugovaratelja osiguranje se nastavlja,
ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor
o osiguranju u roku od tri (3) mjeseca od
otvaranja steaja, u kojem sluaju steajnoj
masi ugovaratelja pripada dio plaene premije
koji odgovara preostalom neiskoritenom
vremenu osiguranja.
U sluaju steaja osiguratelja ugovor o
osiguranju prestaje nakon isteka trideset
(30) dana od otvaranja steaja dok steaj
osiguranika ne utjee na valjanost ugovora o
osiguranju.
G.2. Prestanak ugovora o osiguranju na temelju
odredbi prava osiguranja
Kao i svaki ugovor tako i ugovor o osiguranju
prestaje kada se za to ostvare odreene
pretpostavke. Sve razloge prestanka ugovora
o osiguranju moemo podijeliti na sljedee
naine:
G.2.1. Sklapanje ugovora bez punomoi, a pod uvjetom
da je odobrenje ugovaratelja izostalo Ako
je ugovor sklopljen putem punomonika koji
je za to imao valjanu punomo, tada izmeu
 MASTER (OPI) UVJETI O V
njega kao zastupnika i osiguratelja ne nastaje
nikakav direktan odnos. Ugovorni odnos
nastaje izmeu osiguratelja i zastupanog koji
postaje ugovaratelj. Inae ako je punomonik
nastupao bez ovlatenja, direktni ugovorni
odnos nastaje izmeu osiguratelja i tobonjeg
zastupnika koji postaje ugovaratelj.
G.2.2. Netonost prijave i preuivanje injenica koje su
vane za ocjenu rizika sa strane osiguratelja.
Ove sluajeve dijelimo na dvije grupe, ovisno je
li do netonih podataka dolo namjerno:
(a) namjerna netona prijava i preuivanje
Mi moramo dokazati namjerno navoenje
netonih injenica odnosno preuivanje.
Morat e se ustvari dokazati da su
ugovaratelju, s obzirom na sve konkretne
relevantne okolnosti sluaja, osnovne
injenice bile stvarno poznate. U tu svrhu
morat emo dokazati to nam je sve
ugovaratelj naveo kod sklapanja ugovora.
Budui da Mi imamo pravo odustati od
ugovora, po ovim Uvjetima, moemo
ugovaratelju predloiti da e ugovor
ostati na snazi pod uvjetom da se premija
povea proporcionalno stvarnom riziku u
odnosu na ugovoreni rizik, u rokovima i
na nain opisan u b) iz ove toke
(b) nenamjerna netona prijava i preuivanje
Za nenamjerno izjavljivanje netonih ili
nepotpunih podataka, prema naelima
graanskog prava, smatra se da nije
postojala namjera dok Mi ne dokaemo
suprotno. Ako dokaemo da je ugovaratelj
uinio netonu prijavu ili je propustio
dati obavijest, a to nije uinio namjerno,
osiguratelj moe, po svom izboru, u roku
od mjeseca dana izjaviti da raskida ugovor
ili predloiti poveanje premije razmjerno
veem riziku.
Za ovaj nain prestanka ugovora bitno je i
sljedee:
(i) ako smo odustali od ugovora, ugovor
prestaje nakon isteka etrnaest (14)
dana od dana kada smo svoju izjavu
o raskidu priopili ugovaratelju, a u
sluaju naeg prijedloga da se premija
povea, raskid nastupa po samom
zakonu ako ugovaratelj ne prihvati
17
i
prijedlog u roku od etrnaest (14)
dana od kada ga je primio
(ii) u ovim sluajevima, kada je dolo do
prestanka ugovora, Mi smo duni
vratiti dio premije koji otpada na
vrijeme do kraja razdoblja osiguranja.
Pod navedenim razdobljem
podrazumijeva se vrijeme za koje je
sklopljen ugovor. Ako premija nije
plaena Mi imamo pravo zahtijevati da
nam se plati dio premije za razdoblje
za koje je ugovor bio na snazi
(iii) ako se osigurani sluaj dogodio prije
nego to je utvrena netonost ili
nepotpunost prijave ili nakon toga, ali
prije raskida ugovora odnosno prije
postizanja sporazuma o poveanju
premije, naknada se smanjuje u
razmjeru stope plaenih premija i
stope premije koje bi trebalo platiti
prema stvarnom riziku
(iv) naprijed navedene odredbe o
netonim izjavama odnosno
preuivanjima injenica relevantnih
za ocjenu rizika, primjenjuju se i u
sluajevima osiguranja sklopljenih
u ime i za raun drugoga, ili u korist
treeg, ili za tui raun, ili za raun
koga se tie, ako su te osobe znale
za netonost izjave, ili preuivanje
okolnosti znaajnih za ocjenu rizika
(v) ova odredba dolazi do primjene
kada je osiguranik osoba razliita od
ugovaratelja u trenutku sklapanja
ugovora. Meutim, ako je u to vrijeme
ugovaratelj bio ujedno i osiguranik,
a kasnije je otuenjem predmeta
osiguranja osiguranik postao trea
osoba, Mi emo imati navedena
prava bez obzira je li novi osiguranik
znao za netonost izjave odnosno
preuivanje. To je iz razloga to se
u ovim sluajevima pravo prenosi
cesijom, a to meu ostalim znai da
svi prigovori koje smo Mi imali prema
ugovaratelju osiguraniku, imamo i
prema novom osiguraniku stjecatelju.
Drugim rijeima mora se raditi o
polici na ime.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
G.2.3. Neplaene premije - budui da je ugovor
o osiguranju dvostrani pravni posao
neizvravanje obveze sa strane jedne od
ugovornih strana (plaanje premije) drugoj,
daje pravo na odustanak (raskid) od ugovora.
Budui da je neplaanje premije negativna
injenica, ona se, logiki, ne moe direktno
dokazivati. Prema tome, ne moe se od nas kao
osiguratelja zahtijevati da dokaemo da nam
premija nije plaena. Treba, na na zahtjev,
pretpostavljati da nije plaena dok Vi kao druga
strana ne dokaete suprotno. Meutim, sama
okolnost da smo kao osiguratelj izdali policu te
da je u polici naveden iznos premije ne znai
da je ona i plaena.
Mi kao osiguratelj imamo pravo na
ugovora (kao pravna posljedica neplaanja
premije) u sljedeim sluajevima:
(a) ako ugovaratelj premiju koja je dospjela
nakon sklapanja ugovora ne plati o
dospjelosti - niti to uini koja druga
zainteresirana osoba ugovor o
osiguranju prestaje po samom zakonu
nakon isteka roka od trideset (30) dana
od dana od kada je ugovaratelju urueno
nae preporueno pismo s obavijeu o
dospjelosti premije, ali s tim da taj rok
ne moe istei prije nego to protekne
trideset (30) dana od dospjelosti premije.
Iz navedenog slijedi da se ova obavijest o
dospjelosti premije moe poslati i prije nego
to dospije (na primjer, premija dospijeva
15. travnja, a obavijest o njenoj dospjelosti
ugovaratelju je uruena 10. travnja. Ugovor
prestaje po samom zakonu ako premija ne
G.2.4. Poveani rizik (neplaanje dodatne premije) o
bude plaena 15. svibnja, a ne 10. svibnja)
(b) ako ugovaratelj premiju koja je dospjela
nakon sklapanja ugovora i uplate prve
rate (obroka) za ugovor u kojem smo
ugovorili plaanje premije u uzastopnim
mjesenim ratama i to najmanje etiri
(4), a najvie deset (10) ne plati po
dospjelosti tri (3) rate niti to uini koja
druga zainteresirana osoba ugovor o
osiguranju prestaje po ovim Uvjetima
s danom dospjelosti neplaene premije
pa naa obveza u smislu osigurateljnog
pokria prestaje u 24 sata dana kojega je
plaanje premije dospjelo.
18
i
Za prestanak ugovora nije potrebna
nikakva obavijest jer smo suglasno
ugovorili za ovaj model plaanja
premije - da je ispunjenje Vae obveze
na uplatu premije po dospijeu odnosno
u odreenim rokovima bitan sastojak
ugovora o osiguranju
(c) ako ugovaratelj premiju koja je dospjela
nakon sklapanja ugovora o osiguranju - za
ugovore u kojima smo ugovorili plaanje
premije u ratama i to najmanje u dvije
(2), a najvie u est (6) rata za vrijeme
trajanja vaenja ugovora uz uvjet uplate
(dospijea) prve rate u roku ne duem
od ezdeset (60) dana od dana sklapanja
ugovora - ne uplati po dospjelosti - niti
to uini koja druga zainteresirana osoba
- ugovor o osiguranju prestaje po ovim
Uvjetima s danom dospjelosti neplaene
premije pa naa obveza u smislu
osigurateljnog pokria prestaje u 24 sata
dana kojega je plaanje premije dospjelo.
Za prestanak ugovora nije potrebna
nikakva obavijest jer smo suglasno
ugovorili - za ovaj model plaanja
premije - da je ispunjenje Vae obveze
na uplatu premije po dospijeu odnosno
u odreenim rokovima bitan sastojak
ugovora o osiguranju
(d) ako premija ne bude plaena - kod
viegodinjih ugovora ili ugovora na
neodreeno vrijeme - u roku od godine
dana od dana dospjelosti. Pod ovom
pretpostavkom za prestanak ugovora nije
potrebna nikakva obavijest jer ugovor
prestaje po samom zakonu.
poveanju rizika radi se kada za vrijeme trajanja
ugovora o osiguranju nastane okolnost koja
pojaava osigurani rizik i koja bi, da je postojala
u trenutku sklapanja ugovora, prouzroila da se
on uope ne sklopi ili da se sklopi pod drugim
uvjetima. Iz navedene de inicije proizlaze ovi
bitni elementi:
(a) poveanje rizika, naime, kao promjene
elementa ugovora o osiguranju ide na
nau tetu kao osiguratelja
(b) mora se raditi o naknadno nastaloj
okolnosti, tj. okolnosti koja je nastupila
nakon sklapanja ugovora. Nije relevantan
 MASTER (OPI) UVJETI O V
uzrok njenog postanka, ve iskljuivo
posljedica. Od naknadno nastalih
okolnosti treba razlikovati sluaj
preuivanja postojeih relevantnih
injenica od strane ugovaratelja
(c) posljedica se mora sastojati u pojaanju
rizika - o pojaanju rizika radit e se kada
se nastup injenice koja pojaava rizik, nije
mogao oekivati na temelju situacije koja
je postojala u vrijeme sklapanja ugovora.
Mora se, dakle, raditi o jednoj buduoj
injenici. Za pojam poveanja rizika
pojmovno je potrebno da novonastale
okolnosti stvore poveanu opasnost. Ta se
opasnost moe odnositi na:
(i) mogunost nastupanja osiguranog
sluaja (na primjer, kada se u
osigurano skladite penice unesu
bave benzina)
(ii) intenzitet tete ako osigurani sluaj
nastupi (na primjer, uklanjanje iz
osiguranog skladita protupoarnih
naprava)
(d) pojaati se mora osigurani rizik - u
ovome je razlika izmeu nepokrivenog i
poveanog rizika (na primjer, ratno stanje
nesumnjivo poveava opasnost ruenja
osigurane zgrade, ali se ono ne ubraja u
poveani rizik ako taj rizik osiguratelj
uope nije pokrio). Okolnost koja pojaava
opasnost nastupa osiguranog sluaja,
mora se kretati u okviru pokrivenih
rizika (na primjer, kod osiguranja protiv
udara munje, od osigurane zgrade
ukloniti gromobran. U ovom primjeru nije
rizik pojaan neosiguranom okolnou,
ve unutar pokrivenog rizika udarom
munje)
(e) okolnost mora biti takva da bitno utjee
na poveanje rizika - to e biti u sluaju
kada se moe opravdano pretpostavljati
da osiguratelj, da je znao to e naknadno
nastupiti, ne bi bio uope sklopio ugovor
ili ga ne bi sklopio prema uvjetima kako ga
je sklopio.
Pravne posljedice poveanja rizika ovise o tome
je li poveanje takvo da je unaprijed izvjesno
da se to poveanje nee moi otkloniti do
19
i
predvidivog prestanka ugovora o osiguranju ili
to nije sluaj.
Na temelju ovih Uvjeta ugovorne strane mogu
ugovoriti koje e pravne posljedice nastupiti
ovakvim poveanjem rizika pa tako ugovaraju:
(f) prestanak ugovora - za sluaj da nastala
okolnost pojaava rizik u tolikoj mjeri da
bi u praksi bilo nemogue utvrditi je li
osigurani sluaj nastupio iz pojaanog ili
predvidivog rizika ili
(g) plaanje dodatne premije kada Mi kao
(osiguratelj) preuzimamo poveani rizik
i ugovor ostaje na snazi pod uvjetom
da nas Vi kao osiguranik ili netko drugi u
Vae ime, najkasnije u roku od etrnaest
(14) dana od poveanja rizika o tome
obavijestite i uz nae pravo da Vas u
narednih trideset (30) dana izvijestimo
o prihvaanju poveanog rizika i
predloimo poveanje. Ako ste suglasni s
iznosom obraunate dodatne (poveane)
premije, duni ste nas o istome obavijestiti
u roku od etrnaest (14) dana od primitka
naeg prijedloga, jer u protivnome ugovor
prestaje po samom zakonu.
G.2.5. O je izjava jedne od ugovorenih strana da
odustaje od ugovora. Tako:
(a) ako rok trajanja osiguranja nije odreen
ugovorom, svaka strana moe odustati
od ugovora s danom dospijea premije
obavjeujui pismenim putem drugu
stranu tri (3) mjeseca prije dospjelosti
premije, odnosno da otkazni rok ne moe
biti krai od tri (3) mjeseca od dana
dospjelosti premije
(b) ako je ugovor sklopljen na dulji rok od pet
(5) godina svaka strana ugovora moe
nakon isteka ovog roka, uz otkazni rok
od est (6) mjeseci pismeno izjaviti da
raskida ugovor
(c) na temelju ovih Uvjeta kod ugovora koji
traju odreeno vrijeme, ali iji je rok
trajanja dui od jedne (1) godine, a krai od
pet (5) godina, ugovara se otkazni rok od
dva (2) mjeseca prije isteka svake tekue
osigurateljne godine. Akoniti jedna strana
ugovora nije otkazala, ugovor prestaje
protekom vremena ako se sporazumno ne
produi.
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

G.2.6. Propast predmeta osiguranja - ako osigurana G.3. Vae pravo na povrat dijela premije
stvar propadne za razdoblja osiguranja uslijed U sluajevima iz G.2.2., G.2.4., G.2.6. i G.2.7. Vi imate
nekog dogaaja koji nije predvien u polici, pravo pisanim putem zatraiti od nas povrat 90%
ugovor prestaje vaiti dalje, a osiguratelj je iznosa plaene premije s pripadajuim porezom
duan po pisanom zahtjevu vratiti ugovaratelju koji odgovara preostalom vremenu trajanja
dio premije razmjerno preostalom vremenu (na osiguranja (neiskoriten dio premije), raunajui
primjer, premija za osiguranje jednog predmeta od trenutka podnoenja zahtjeva za povrat.
iznosi 1.000.000 kn, a predmet osiguranja iz
G.4. Pravne posljedice prijevremenog raskida
razloga koji osiguratelj nije pokrio propadne
viegodinjeg ugovora
nakon isteka tri etvrtine vremena za koje je
Va jednostrani otkaz (raskid) ugovora, koji ste
ugovoreno osiguranje, osiguratelj je duan
s nama sklopili kao viegodinji ugovor prije
vratiti iznos od 250.000 kn) ili kad jedna od
predvienog isteka, prema G.2.5. (b) i (c) obvezuje
vie stvari obuhvaenih jednim ugovorom
Vas na vraanje ukupnog iznos popusta koji
propadne uslijed nekog dogaaja koji nije
smo Vam odobrili na ime viegodinjeg trajanja
predvien u polici, osiguranje ostaje na snazi
ugovora i vidljivo iskazali na polici osiguranja,
i dalje u pogledu ostalih stvari uz potrebne
uveano za eventualnu korist (kamatu).
izmjene zbog smanjenja predmeta osiguranja
(na primjer, osigurane su dvije stvari, istorodne
stvari, ali je stvar A dva puta vrjednija od stvari
B. Za jednu i drugu stvar premijska stopa je
jednaka pa je za stvar A premija 1.000.000 kn,
H K ADA NASTUPA NITETNOST ILI SUSPENZIJA
UGOVORA O OSIGURANJU

a za stvar B 500.000 kn. Nakon isteka polovice

razdoblja osiguranja propadne stvar A. U ovom
sluaju osiguratelj vraa iznos od 500.000 kn i
to od premije primljene za stvar A).
G.2.7. Neuredna obavijest o promjeni vlasnika -
ako Vaa obavijest o promjeni vlasnika na
osiguranoj stvari prema nama nije uredna
(tj. nije u skladu s tokom F.6.2), osiguranje
prestaje vaiti istekom 24. sata dana u kojem
je dolo do promjene vlasnitva (na primjer,
to moe biti dan izdavanja rauna, dan ovjere
kupoprodajnog ili darovnog ugovora, dan
pravomonosti rjeenja o nasljeivanju i sl.).
G.2.8. Isplatom osigurnine kod tzv. totalne tete -
nastupom osiguranog sluaja unitenjem
(propau) ili gubitkom/kraom osigurane
stvari (za koju Vam isplatimo osigurninu)
prestaje i ugovor o osiguranju jer za postojanje
osigurateljnog odnosa vie nema bitnog
elementa odnosno predmeta osiguranja.
G.2.9. Nepopravljanje oteene stvari - naa obveza
kao osiguratelja po ovim Uvjetima prema bilo
kojem predmetu (stvari) koji pretrpi oteenje
e prestati ako se isti ne popravi na ispravan
nain i bez odlaganja odnosno u razumno
potrebnom vremenu za popravak.
20
H.1. Kada se ugovor moe utvrditi nitetnim
H.1.1. Ugovor e biti nitetan ako se ne ostvare sve
bitne pretpostavke za valjanost ovog posla.
Ovamo spadaju sljedei razlozi:
(a) nemogunost postojanja osigurljivog
interesa na strani osiguranika - kada
uope nema mogunosti da bilo koji
osiguranik ima osigurljiv interes. Pod tom
pretpostavkom ugovor o osiguranju ne
moe postojati jer je upravo postojanje
osiguranikovog interesa jedan od bitnih
preduvjeta ovog ugovora. Ugovorne strane
ne mogu ugovorom odustati od tog zahtjeva,
jer bi se takav ugovor protivio temeljnim
kogentnim naelima prava osiguranja.
Inae, da bi to bilo mogue, moglo bi se
veoma lako izbjei naelo osiguranja
kao institut naknade tete. Neki zakoni
izriito navode pomanjkanje osigurljivog
interesa kao razlog nitetnosti. Meutim,
i bez izriitog propisa ugovor je zbog tog
razloga nitetan, jer to proizlazi iz prirode
osiguranja
(b) mogunost postojanja osigurljivog interesa
na strani osiguranika, ali ga nema u
vrijeme nastupa osiguranog sluaja -
u ovom sluaju ugovor postoji, samo
 MASTER (OPI) UVJETI O V
osiguratelj nije duan isplatiti osigurninu
osiguraniku koji u vrijeme nastupa
osiguranog sluaja nije imao na predmetu
osiguranja osigurljiv interes
(c) nemogunost izlaganja predmeta
osiguranja osiguranom riziku - ako je
naime, ugovoru o osiguranju svrha da
osiguratelj naknadi tetu koju pretrpi
predmet osiguranja, prouzroenu
preuzetim rizikom, nepostojanje takvog
rizika ini ipso facto odmah od poetka
izvrenje ugovora nemoguim pa prema
tome i nitetnim
(d) nastupanje osiguranog sluaja u trenutku
sklapanja ugovora - razlog nitetnosti
ovdje je isti kao i kod sluaja koji je u
vrijeme sklapanja ugovora ve nastupio
(e) izvjesnost nastupanja osiguranog sluaja
- pod ovom pretpostavkom ugovor
je nitetan jer ne postoji jedan od
bitnih elemenata valjanosti ugovora o
osiguranju, naime rizik.
H.2. Suspenzija ugovora (karenca police)
Od nitetnosti, odnosno prestanka ugovora
treba razlikovati njegovu suspenziju. Postoje
naime razlozi koji ne utjeu na postojanje
ugovora, ali ako je osigurani sluaj nastao za
vrijeme dok odnosni razlog postoji, oslobaa
osiguratelja dunosti plaanja osigurnine.
Suspenzija ugovora moe nastati:
H.2.1. Podvrgavanjem osigurane stvari veem riziku
od ugovorenog - Suspenzija podvrgavanjem
osigurane stvari veem riziku od ugovorenog
proizlazi iz prirode osigurateljnog posla.
Osiguratelj se, naime, obvezao da e naknaditi
tetu koja proizlazi iz tono utvrenih rizika.
Logino je prema tome da izlaganje predmeta
osiguranja veem riziku od ugovorenog
oslobaa osiguratelja dunosti naknade tete
koja bude prouzroena nepreuzetim rizikom.
Suspenzija se odnosi samo na osigurateljevu
obvezu (na primjer, kod osiguranja skladita
protiv krae i poara, u skladitu se naknadno,
protivno njegovoj namjeni, uskladiti tekue
gorivo, pa nastaje poar prouzroen upravo tim
materijalom).
H.2.2. Izlaskom stvari iz mjesta osiguranja (prostora
gdje se stvar nalazi) u kojem osiguratelj
21
i
preuzima na sebe rizik - u pogledu suspenzije
ugovora kod izlaska stvari iz mjesta (prostora)
koji je osiguratelj pokrio osiguranjem, situacija
je, naelno, ista kao situacija navedena kod
toke H.2.1.
H.2.3. Vremenska karenca - do najvie trideset
(30) dana - Kako bi se izbjeglo osiguranje
nadolazeih opasnosti odnos rizika u
nastajanju i/ili pokrie odreenih teta koje su
nastale prije sklapanja ugovora o osiguranju, a
ije bi se posljedice mogle pojaviti u vremenu
nakon sklapanja ugovora o osiguranju, Mi
kao osiguratelj moemo odrediti razdoblje
na poetku ugovorenog trajanja osiguranja
za vrijeme kojeg nismo u obvezi ako nastupi
osigurani sluaj - vrijeme karence (na primjer,
kod ve nadolazeeg plimnog vala i/ili
poveanja vodostaja, strana eli osiguranje od
rizika poplave za predmet osiguranja, a koji se
nalazi na plavnom podruju).
I
RIZIK - I. ELEMENT NAEG OSIGURATELJNOG
ODNOSA
Elementi naeg osigurateljnog odnosa jesu oni koji
su svojstveni svakom osigurateljnom odnosu, a koji
proizlaze iz njegove speci ine prirode. Ovamo spadaju
rizik i predmet osiguranja, premija i svota osiguranja.
Uz svako osiguranje dolazi i vrijednost osiguranog
interesa. Napokon, ovamo spada i osigurani sluaj.
Odnos iz osiguranja moe nastati samo onda ako
postoji osigurljiv interes pa je taj element pretpostavka
za sve ostale.
I.1. Openito o riziku osiguranja
Jedan od bitnih elemenata osigurateljnog
odnosa je rizik. Bez tog elementa ugovor o
osiguranju ne postoji. U okviru pojma rizika
pojavljuju se sa stajalita osigurateljnog odnosa
ovi glavni problemi: (i) pojam rizika, (ii) vrste
rizika i (iii) odnos osigurateljeve obveze da
naknadi tetu od rizika. Neka od tih pitanja
mi kao strane moemo urediti ugovorom,
a na druga svojim ugovornim klauzulama
ne moemo utjecati i to zato to se radi o
pojmovima koji su izvanpravnog karaktera,
ili zato to bi se ugovaranje protivilo pravnoj
prirodi posla osiguranja pa su u tim granicama
odnosni propisi kogentnog karaktera.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
I.2. Pojam rizika u irem smislu
U najirem smislu rizik oznaava svaki budui
neizvjestan dogaaj, bez obzira na to je li taj
dogaaj ako nastupi tetan ili koristan za
osobu koje se tie. tetni je rizik, na primjer,
mogunost propasti stvari, a koristan je, na
primjer, mogunost dobitka na lutriji. Za pojam
rizika nije relevantno iz kojih je razloga dogaaj
nastao - prirodnim uzrocima ili ljudskim
djelovanjem. Razlog nastanka dogaaja moe
biti odluan za pravne posljedice koje su s tim
dogaajem povezane. U pravnom znaenju
pod rizikom se podrazumijeva i dogaaj vie
sile koji ini nemoguim ispunjenje ugovorne
obveze.
I.3. Vrste rizika
Sa stajalita pokrivanja od strane nas kao
osiguratelja, postoje dvije glavne grupe rizika:
(a) Osnovni (redoviti) rizici - u ovu grupu
spadaju svi oni rizici koji mogu prouzroiti
osigurani dogaaj, a koji nisu ni zakonom
ni ugovorom iskljueni iz osiguranja. Oni
se u polici odnosno Uvjetima osiguranja
ili taksativno navode ili se odreuju
metodom iskljuivanja. U ovom drugom
sluaju pokriveni su svi oni rizici koji nisu
iskljueni, odnosno za koje se ne trai da
budu posebno prihvaeni
(b) Dopunski (izvanredni) rizici - to su rizici
koji se redovito ne pokrivaju osiguranjem,
ve samo u posebnim sluajevima pa se
zbog toga i zovu dopunski (izvanredni).
Neobuhvaanje ovih rizika moe, pravno-
tehniki, uslijediti na dva naina:
(i) u zakonu se navodi da osiguratelj ne
pokriva odreene rizike, osim ako ih
nije izriito preuzeo. Ovo preuzimanje
moe biti navedeno u samoj polici ili
u Uvjetima osiguranja koji vrijede za
policu
(ii) u zakonu se o pokrivanju rizika
ne kae nita, ali ih osiguratelji u
uvjetima iskljuuju klauzulom da e
biti pokriveni samo ako su izriito
prihvaeni. To su izvanredni rizici u
uem smislu.
22
i
I.4. Rizik sa stajalita prava i obveza nas i Vas kao
ugovornih strana
Za sve vrste osiguranja rizik je budui neizvjesni
dogaaj. Iz te de inicije proizlazi da su bitni ovi
elementi rizika:
I.4.1. Dogaaj u okviru osiguranja pojam dogaaj
sastoji se od dvije komponente:
(a) uzrok koji prouzroi odreenu posljedicu
moe biti najrazliitiji. On se moe
sastojati kako od ljudskog djelovanja
(na primjer, nanoenje teta) tako i
od prirodnih dogaaja (kao to su
elementarne nepogode, oluja, potres itd.).
Jedna posljedica moe biti prouzroena
ne samo od jednog nego od vie uzroka.
Na primjer, osigurana stvar moe na
putovanju propasti uslijed poara,
razbijanja itd. Pa i samo jedna vrsta tete
moe imati vie uzroka (na primjer, poar
moe biti izazvan munjom, elektrinim
kratkim spojem, ljudskim djelovanjem
itd.)
(b) posljedica ili dogaaj u uem smislu. Ovaj
pojam obuhvaa promjenu prouzroenu
neijom radnjom, propustom, ili
zbivanjem, ili produenjem postojeeg
stanja, bez ikakve promjene.
I.4.2. Dogaaj mora biti budui - to znai da se mora
zbiti nakon sklapanja ugovora o osiguranju
ili nakon ugovorom predvienog vremena.
Ta je pretpostavka u vezi sa zahtjevom da
dogaaj mora biti neizvjestan. Nije dovoljno da
dogaaj bude neizvjestan samo za ugovorne
strane, naime da one ne znaju da je dogaaj
ve nastupio. Trai se da dogaaj nije uope
nastupio.
I.4.3. Dogaaj, nadalje, mora biti neizvjestan.
Neizvjesnost znai nemogunost utvrivanja
hoe li se, odnosno kada e se jedan dogaaj
dogoditi pod redovnim slijedom okolnosti.
Drugim rijeima, neizvjesnost dogaaja znai
da dogaaj mora biti izvanredan. Neizvjesnost
se u prvom redu odnosi na nemogunost
predvianja hoe li se dogaaj uope zbiti (na
primjer, hoe li se dogoditi poar osigurane
stvari).
 MASTER (OPI) UVJETI O V
I.5. tetne posljedice dogaaja kao element rizika
I.5.1. Kod elemenata rizika - u ovim Uvjetima - se
posebno opisuju tetne posljedice dogaaja. U
okviru tog problema postavljaju se dva glavna
pitanja:
(a) u Uvjetima se polazi od stajalita da
dogaaj, da bi stvorio obvezu osiguratelja
na isplatu osigurnine, mora za osiguranika
biti tetan. To stajalite posljedica je
naela da ugovor o osiguranju ne smije
biti aleatornog karaktera, ve ugovor o
naknadi tete. Konkretno, ako ugovor o
osiguranju mora biti ugovor o naknadi
tete, znai da osiguranik mora tetu
pretrpjeti, a on e je pretrpjeti samo ako
je dogaaj pokriven osiguranjem za njega
tetan, jer bi se inae ugovor o osiguranju
pretvorio u hazardni posao
(b) za drugo pitanje, naime o kakvoj se
tetnosti mora raditi, problem je u
odgovoru mora li dogaaj stvarno biti
ekonomski tetan za osiguranika ili je
dovoljno, a i potrebno da se ta tetnost
samo pravno pretpostavlja, drugim
rijeima, mora li se raditi o ekonomskoj
ili pravnoj tetnosti. Problem se u tom
pogledu nee ni postaviti kada dogaaj
prouzroi i pravnu i ekonomsku tetu. Ali,
ako je teta samo pravna, osiguratelj e
biti duan platiti osigurninu i bez obzira
na eventualnu injenicu da elemenata
ekonomske tete odnosnim dogaajem
nije ni bilo (na primjer, iako ste osiguranu
stvar dobili na poklon i Vi je niste platili,
Vi kao njen stvarni vlasnik ostvarujete
pravo na tetu na njoj).
J KOJA VRSTA VAE IMOVINE MOE BITI PREDMET
OSIGURANJA - II. ELEMENT
Predmet osiguranja spada meu bitne elemente
osigurateljnog odnosa. Ako nije poznato na to se
osiguranje odnosi, tada se o osiguranju uope ne moe
ni govoriti jer nije odreena osigurateljeva obveza.
Kod predmeta osiguranja pojavljuju se ova glavna
pitanja openite prirode: (i) to je po svom pojmu
predmet osigurateljnog odnosa, (ii) to sve moe
23
i
biti predmet osiguranja, i (iii) koji je predmet u
konkretnom sluaju osiguran. Kada govorimo o
predmetu osiguranja, mislimo na ono na to se
osiguranje odnosi - dakle na njegov objekt, a ne na
predmet u smislu materijalne stvari, koja je razliita
od osoba i prava.
J.1. G
G graenjem nastao i s tlom trajno
povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih
graevnih proizvoda s ili bez instalacija, sklop s
ugraenim postrojenjem, samostalno postrojenje
povezano s tlom ili sklop nastao graenjem - se
osigurava kao ili kao .
J.1.1. Z (stambena/nestambena) je stalna
zatvorena i/ili natkrivena graevina (ili njezin
dio, na primjer, stan kao etano vlasnitvo)
namijenjena stanovanju, obavljanju neke
djelatnosti ili smjetaju i uvanju ivotinja,
robe, opreme za razliite proizvodne i uslune
djelatnosti itd., s OPREMOM (a to su pojedinani
ureaji, strojevi, procesne instalacije i drugi
proizvodi od kojih se sastoji postrojenje ili
su samostalno ugraeni u graevinu radi
tehnolokog ili drugog procesa kojemu je
namijenjena graevina).
Uvjetima se dalje ureuju i sljedea pitanja:
(a) Z se smatra i graevina koja ima
krov, ali nema (sve) zidove (na primjer,
nadstrenice) i graevina koja je preteno
ili potpuno smjetena ispod povrine
zemlje (na primjer, sklonita, podzemne
garae)
(b) Z se smatra pojedinana
graevina unutar sustava infrastrukturne
graevine (na primjer, trafostanica)
(c) osigurava se i G graevina
u graenju - kao izvedba graevinskih
i drugih radova (pripremni, zemljani,
konstruktorski, instalaterski, zavrni te
ugradnja graevnih proizvoda, opreme
ili postrojenja) kojima se gradi nova
graevina, rekonstruira, odrava ili
uklanja postojea graevina
(d) kod osiguranja graevine u graenju -
smatra se da je osiguran i graevinski
materijal na gradilitu namijenjen za
ugradnju u tu graevinu. Pod gradilitem
 MASTER (OPI) UVJETI O V
se podrazumijeva svaka graevina (nova
ili stara) na kojoj se izvode radovi, bez
obzira na obujam i vrijednost radova.
J.1.2. O su sve graevine koje nisu
zgrade, na primjer:
(a) prometna infrastruktura (na primjer,
ceste, plonici, piste u zranim lukama,
eljeznike pruge, mostovi, vijadukti,
tuneli, luke, lukobrani i propusti, nasipi -
obloeni ili obzidani vrstim materijalom,
brane - masivno graene i nasute zemljom
s nepropusnom jezgrom i obloene
vrstim materijalom s unutarnje strane,
izgraene obale, etalita uz obalu,
sustavi odvodnjavanja i navodnjavanja)
(b) cjevovodi, komunikacijski i energetski
vodovi (na primjer, naftovodi, plinovodi,
vodovodi, kanalizacijska mrea, elektrini
i komunikacijski vodovi) te njihovi
pratei objekti (transformatorske stanice
i stupovi), osim mree koja je sastavni
dio zgrade kao i mree na podruju
industrijskog poduzea odnosno dvorita
osiguranika
(c) industrijska postrojenja na otvorenom
i ostale nespomenute graevine (na
primjer, graevine za sport i rekreaciju
na otvorenom, parkovi i vrtovi, djeja
igralita, bazeni ili otvorena kupalita
i klizalita, fontane, deponiji otpada,
ograde, potporni zidovi, poploena
dvorita, terase, staklenici, plastenici,
iane mree sa stupovima u vinogradima
i vonjacima i sl.).
J.2. P
J.2.1. Kako su pokretnine stvari koje se mogu
premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da im se
ne povrijedi bit (supstanca), u polici osiguranja
navode se pojedinano ili po skupinama
namjene za uporabu kada je osiguranik
izika osoba ili prema evidenciji u poslovnim
knjigama - kada je osiguranik pravna osoba ili
obrtnik.
J.2.2. Kod osiguranja pokretnih stvari smatra se da
su osigurane sve stvari koje se nalaze na mjestu
osiguranja u trenutku sklapanja ugovora kao i
one koje su za vrijeme trajanja ugovora unesene
kao zamjena za ranije evidentirane stvari, a
24
i
ija vrijednost znaajnije ne odstupa od ranije
ugovorene. Smatra se da vrijednost znaajnije
ne odstupa od ranije ugovorene ako odstupanje
nije vie od 20%.
J.2.3. Stvari koje su po svojoj naravi pokretne
smatraju se u smislu ovih Uvjeta nepokretnima
ako su pripadak nepokretne stvari ili ih zakon
izjednauje s nekretninama odnosno ako za
pojedini rizik u ovim Uvjetima nije navedeno
drugaije.
K PREMIJA OSIGURANJA KAO BITAN SASTOJAK
UGOVORA - III. ELEMENT
K.1. Pojam Premije
Premija je po svojoj pravnoj prirodi iznos na
koji osiguratelj ima pravo kao ugovorna strana
osigurateljnog odnosa. Drugim rijeima, ona je
naknada koju osiguratelj prima od ugovaratelja
u zamjenu za obeanu inidbu, osigurninu ili
osiguranu svotu, ona je cijena uz koju osiguratelj
preuzima teret rizika.
Premija moe biti osnovna i dodatna. Osnovna
premija plaa se za pokrie redovitih rizika, a
dodatna za izvanredne rizike ili za rizike koji se
tijekom trajanja ugovora poveaju, odnosno za
one redovite ili izvanredne rizike koji u vrijeme
sklapanja ugovora nisu uope bili pokriveni.
Prema tome, dodatna premija moe se platiti
i tijekom trajanja osigurateljnog odnosa kad
nastupi sluaj za njeno plaanje.
K.2. Tko je duan platiti premiju
K.2.1. Premiju plaa osoba koja je sklopila ugovor o
osiguranju, dakle ugovaratelj.
K.2.2. Osim od ugovaratelja navedenog u polici
osiguranja Mi prihvaamo uplatu premije i od
svake osobe koja ima pravni interes da premija
bude plaena.
K.3. M plaanja premije
U pogledu modaliteta plaanja premije, strane
u svim pravnim sistemima, s eventualnim
izuzecima koji se mogu odnositi na obvezna
osiguranja, imaju najveu slobodu ugovaranja. Ta
je sloboda, to nije potrebno posebno ni isticati,
ograniena openitim naelima prava i prirodom
osigurateljnog odnosa. Ako ugovorne strane u
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

tom pogledu nita ne ugovore, dolazi do primjene ugovora, a da dospjelost prve rate premije
ili dispozitivnih propisa koji se direktno odnose ugovorimo (odredimo) na odreeni
na osiguranje ili supsidijarnih pravnih vrela. budui datum nakon sklapanja ugovora
Glavni problemi koji se, u vezi s modalitetima koji ne moe biti dui od ezdeset (60)
plaanja premije pojavljuju su vrijeme, mjesto, rok dana od dana sklapanja ugovora. U ovom
i valuta plaanja. sluaju osigurateljno pokrie poinje tei
od isteka 24. sata onoga dana kada je
K.3.1. Vrijeme plaanja - Prema prirodi ugovora o
sklopljen ugovor o osiguranju
osiguranju premiju se mora platiti unaprijed
odnosno prilikom sklapanja ugovora (obveza Na polici ili u zasebnom ugovoru odnosno
osiguratelja da isplati osigurninu odreenu obavijesti, sve rate (obroci) moraju biti
ugovorom poinje idueg dana od dana uplate raspisani uz naznaku naina plaanja i
premije). dana (roka) dospijea uz naznaku da je
ispunjenje obveze (plaanja premije) u
Ako se, naime, osiguratelj obvezuje da e za
tono odreenom roku bitan sastojak
odreenu premiju snositi odgovarajui rizik,
ugovora o osiguranju.
logiki proizlazi da se premija mora platiti
prije nego li je nastupio (moebitni) osigurani (c) da e premija biti plaena poslije sklapanja
sluaj. Inae samo osiguranje gubi svoj pravni i ugovora o osiguranju (poetak pokria iz
ekonomski smisao. osiguranja nije vezan za plaanje premije).
U ovom sluaju osiguravajue pokrie,
Iz toga, nadalje, primjenom naela graanskog
poinje od dana odreenog u ugovoru
prava, proizlazi da plaanje premije dospijeva
odnosno dana kada je ugovor sklopljen.
im je ugovor o osiguranju sklopljen. Za
To znai da u takvim sluajevima kad je
dospjelost plaanje premije nije potrebno da
plaanje premije odgoeno osigurateljno
osiguratelj ispostavi policu pa i kada dunost
pokrie poinje tei od isteka 24. sata
ispostavljanja te isprave slijedi iz ugovora ili
onoga dana kada je sklopljen ugovor
osigurateljevih prava.
o osiguranju. U ovom sluaju premija
Prema ovim Uvjetima Mi moemo ugovoriti i
dospijeva u cijelosti s danom na koji je
drugaije modalitete plaanja premije i to na
odgoeno plaanje premije (to znai da
jedan od sljedeih naina:
nismo duni primiti premiju u ratama)
(a) da se premija plaa u uzastopnim
(d) da Mi nismo duni izdati policu, uz
mjesenim ratama (obrocima) i to
ve izdanu ponudu za osiguranje s
najmanje u etiri (4) i najvie u deset
obraunom premije i ostalim elementima
(10) rata - uz uvjet da se prva rata plati
osigurateljnog odnosa, sve dok nam
prilikom sklapanja ugovora o osiguranju.
premije ne bude plaena, a najdue
U ovom sluaju osigurateljno pokrie
etrnaest (14) dana - raunajui od dana
poinje tei od isteka 24. sata onoga dana
dostavljene ponude (i predrauna za
kada je sklopljen ugovor o osiguranju i
uplatu premije) - a to je razdoblje u kojem
plaena premija za prvu ratu.
ne pokrivamo rizik jer smo na ponudi
Na polici ili u zasebnom ugovoru odnosno
izriito naveli da postoji vremensko
obavijesti, sve rate (obroci) moraju biti
razgranienje izmeu dana izdavanja
raspisani uz naznaku naina plaanja i
ponude i dana od kojeg kao osiguratelji
dana (roka) dospijea uz naznaku da je
snosimo rizik, iji poetak veemo za
ispunjenje obveze (plaanja premije) u
trenutak uplate premije (na ponudi
tono odreenom roku bitan sastojak
tono navodimo dan poetka i zavretka
ugovora o osiguranju
noenja rizika tzv. klauzula oba dana
(b) da se premija plaa u ratama (obrocima) ukljuena).
- i to najmanje u dvije (2), a najvie u
Ako Vi kao ugovaratelj ne uplatite
est (6) rata - za vrijeme trajanja vaenja
premiju u roku od etrnaest (14) dana

25
 MASTER (OPI) UVJETI O V
smatra se kao da nije nastupio ugovoreni
osigurateljni odnos.
K.3.2. Mjesto plaanja mjesto plaanja premije je
mjesto u kojem ugovaratelj ima svoje sjedite
odnosno prebivalite, ako ugovorom nije
odreeno neko drugo mjesto.
K.4. Nastavak, dalje vezano za plaanje premije
K.4.1. Ugovorenu premiju osiguranja duni ste nam
platiti u ugovorenim rokovima navedenim u
polici osiguranja, a ako osiguranje traje due
od godine dana plaa se u godinjim rokovima,
budui da je premija bitan sastojak ugovora o
osiguranju.
K.4.2. Ako se drugaije ne ugovori i ne navede na polici
osiguranja, smatra se da je ugovoreno plaanje
premije odjednom i to prilikom sklapanja
ugovora o osiguranju.
K.4.3. Eventualni porez na osiguranje koji plaate
po ugovoru iskazat emo na polici, ako je isti
predvien zakonskim propisima.
K.4.4. Nae izdavanje i predaja police osiguranja ne
znai da je premija plaena, osim ako je uplata
premije od strane nas zabiljeena na polici.
K.4.5. Za plaanje premije koja se plaa nakon
sklapanja ugovora u ugovorenim rokovima
nije uvjet plaanja nae slanje ili Vae primanje
obavijesti o dospijeu premije.
K.5. Pogreno ili djelomino uplaena premija
K.5.1. Ako je premija osiguranja plaena prema
pogrenim podacima od onih koje smo Vam
naveli za uplatu premije (na primjer, pogrean
poziv na broj plaanja) i Mi nismo u mogunosti
sa sigurnou utvrditi na koji se ugovor o
osiguranju odnosi Vaa uplata premije, pismeno
emo (na jedan od naina obavjeivanja i
komunikacije prema toki C.11. ovih Uvjeta)
pozvati Vas da nam u roku od petnaest (15)
dana de inirate na koji tono ugovor se Vaa
uplata odnosi. Ako istekom tog roka Mi i dalje
ne moemo tono utvrditi na koji ugovor se ona
odnosi, smatrat e se da premija nije plaena (sa
svim pravnim posljedicama koje proizlaze po
ovim Uvjetima iz neplaanja dospjele premije).
K.5.2. Ako nam prilikom plaanja premije uplatite
djelomini umjesto cjelokupnog iznosa premije
ili rate premije, o tome emo Vas nastojati
primjereno obavijestiti (na jedan od naina
26
i
obavjeivanja i komunikacije iz toke C.11.
ovih Uvjeta) i zatraiti Vas uplatu preostalog
neuplaenog dijela premije.
K.5.3. Smatrat e se da je premija plaena iskljuivo u
onom trenutku kada Mi zaprimimo cjelokupni
iznos premije - za ugovor ili za pojedinu ratu -
kako je to navedeno u Vaoj polici.
K.6. Uplata premije - naelo primanja
K.6.1. Kod plaanja premije vrijedi naelo primanja
to znai da se trenutkom uplate smatra dan:
(a) primitka premije (novanih sredstava)
na na bankovni raun koji smo Vam
naveli kao vaei za plaanje premije
(jednokratne ili obrone)
(b) gotovinske uplate u nau blagajnu ili u
blagajnu naeg zastupnika o emu e Vam
se izdati potvrda o izvrenoj uplati.
K.6.2. Za uplate premije na bankovni raun koje nose
datum koji nije radni dan, trenutkom uplate
smatrat e se prvi sljedei radni dan. Radnim
danom smatraju se svi dani osim subote,
nedjelje i praznika.
K.7. Nai postupci nakon Vaeg ZAK ANJENJA s
plaanjem premije
K.7.1. Prema propisima i ovim Uvjetima, u sluaju
kad ste kao ugovaratelj pali u zakanjenje s
plaanjem premije, Mi kao osiguratelj - po
vlastitom izboru - moemo:
(a) obavijestiti Vas da raskidamo ugovor
po toki G.2.3. (a)
(b) raskinuti ugovor bez obavijesti - za
ugovore u kojima je ugovoreno obrono
plaanje po toki G.2.3. (b) i (c) ovih Uvjeta
ili (alternativno)
(c) zahtijevati od Vas da izvrite svoju
ugovornu obvezu
(d) izvriti prijeboj dune premije iz
osigurnine.
K.7.2. U sluaju neplaanja i kanjenja uplate/a rate/a
premije koja dospijeva nakon sklapanja ugovora
vrijede pravila iz toke G.2.3. ovih Uvjeta.
K.7.3. Mi kao osiguratelj zadravamo pravo da ne
pokreemo postupak za prestanak ugovora
raskidom iako su ispunjeni uvjeti po
propisima i ovim Uvjetima, u kojem sluaju
moemo od Vas zahtijevati da ispunite svoju
obvezu na uplatu zakanjele, odnosno dospjele
premije i pravnim putem.
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

Prije pokretanja pravnog puta za naplatu emo Vam pismeno uputiti unutar zakonski
dospjele premije Mi emo Vam pisanim odreenih rokova, a pravne posljedice Vaeg
putem (na jedan od naina obavjeivanja i neprihvaanja poveanja premije ili ostvarenja
komunikacije prema toki C.11. ovih Uvjeta) osiguranog sluaja u meuvremenu ravnaju se
ostaviti novi primjereni naknadni rok za prema zakonskim odredbama.
ispunjenje Vae ugovorne obveze, a koji ne
moe biti krai od etrnaest (14) dana.
K.7.4. Kod zakanjenja s plaanjem jedne ili vie
premija (rate premije), Vaom uplatom
L TO JE OSIGURANI SLUAJ - IV. ELEMENT

premije red uraunavanja ispunjenja obveze

L.1. Pojam osiguranog sluaja
vri se sukladno zakonskom propisu (prvo se
namiruju trokovi, zatim kamate i napokon L.1.1. Osigurani sluaj je ostvareni rizik. Dok
glavnica premije, bez obzira na to to ste rizik znai mogunost nastupa odreenog
Vi prilikom uplate naznaili da time elite dogaaja, dotle osigurani sluaj predstavlja
podmiriti glavnicu premije, a ne kamatu). realizirani dogaaj. To je glavni preduvjet za
osigurateljevu obvezu na plaanje osigurnine,
K.7.5. Posao naplate zakanjele premije osiguranja
jer je on obvezan isplatiti osigurninu samo ako
moemo povjeriti i agenciji za naplatu
osigurani sluaj nastupi.
potraivanja, kojoj imamo pravo proslijediti
Vae podatke u svrhu naplate zakanjele L.1.2. Kod osiguranog sluaja koji u sebi sadri
premije. promjenu postojeeg stanja ta promjena, kao
posljedica, nuno mora imati i svoj uzrok.
K.7.6. U pogledu prijeboja osigurnine i premije i
O preuzetom riziku ovisi je li, sa stajalita
dospijea premije nakon tete, prema ovim
osiguranja, relevantno da posljedica nastupi
Uvjetima:
iz tono predvienog rizika ili se osiguratelj
(a) ovlateni smo jednostranom izjavom
obvezao da e osiguranjem pokriti odreenu
obaviti prijeboj uzajamnih potraivanja,
posljedicu bez obzira na njezine uzroke.
iznosa osigurnine koju smo duni isplatiti
L.1.3. Osigurani sluaj treba razlikovati i od predmeta
po ugovoru s iznosom zakanjele premije
osiguranja. Dok je predmet osiguranja objekt na
osiguranja (dospjele neplaene), bilo
koji se osiguranje odnosi dotle osigurani sluaj
prema Vama i bilo kojoj drugoj osobi,
predstavlja promjenu ili produenje stanja
osiguraniku po polici ili drugoj osobi koja
predmeta osiguranja (na primjer, predmet
se za pravo iz ugovora poziva
osiguranja je zgrada, a osigurani sluaj oteenje
(b) u sluaju plaanja premije u vie rata,
te zgrade, dakle promjena postojeeg stanja).
kod isplate tete cjelokupno ugovorena
L.2. Pojedini osigurani sluajevi prema
premija po ugovoru dospijeva na naplatu
POSLJEDICAMA
(ukljuivo i nedospjele rate).
K.8. Poveanje premije osiguranja L.2.1. Unitenje (propast) stvari - je takva promjena
na stvari na temelju koje stvar ili potpuno
K.8.1. Zakonski smo ovlateni traiti Vas poveanje
nestane ili izgubi svoj identitet, a ne postoji
premije po ugovoru, razmjerno stvarnom
mogunost da se dovede u prijanje stanje
riziku, ako tijekom trajanja ugovora:
(na primjer, kad vatra uniti knjigu, radi se o
(a) saznamo za Vau netonost ili
nestanku stvari, a ako knjiga bude poderana
nepotpunost prijave okolnosti i injenica
na sitne dijelove, ona je izgubila svoj identitet).
(b) doe do poveanja osiguranog rizika,
Dok postoji mogunost popravka, ne radi se o
pri emu time smatramo poveanje
gubitku nego o oteenju. Stvar, nadalje, mora
vjerojatnosti nastanka tete, neovisno je
biti u takvom stanju da je nemogua njena
li do toga dolo Vaim postupkom ili ne
upotreba prema njenoj konstruktivnoj ili
K.8.2. Ako se odluimo koristiti ovim zakonskim prirodnoj namjeni. Nemogunost upotrebe za
ovlatenjima zahtjev za poveanjem premije speci inu namjenu u okviru moguih prirodnih

27
 MASTER (OPI) UVJETI O V
ili konstruktivnih namjena ne znai unitenje
ve oteenje stvari (na primjer, potres porui
itavu unutranjost kue tako da samo zidovi
i krov ostanu neoteeni pa se zgrada umjesto
za stanovanje moe upotrijebiti kao skladite.
Ne radi se o unitenju, ve o oteenju zgrade
jer se zgrada moe upotrijebiti za svrhu za koju
zgrade mogu biti namijenjene).
L.2.2. Gubitak/kraa stvari gubitak stvari znai
nemogunost osiguranika da njome raspolae
jer je nema u dranju (tj. nemogunost faktinog
raspolaganja tom stvari), a nije sigurno hoe
li je i kada opet u dranje dobiti. Ne radi se o
gubitku ako neka druga osoba dri stvar u ime
osiguranika ili je dri osoba kojoj je vlasnik
stvar predao. Redovito osiguranik ne zna gdje
se i kod koga izgubljena stvar nalazi, ali to nije
bitan preduvjet za pojam gubitka. Tako e se na
primjer, raditi o gubitku premda vlasnik stvari
zna da ju je ukrala odreena osoba.
L.2.3. Oteenje stvari - oteenje je umanjenje
vrijednosti stvari zbog pogoranja njenog
stanja, a ne radi se o propasti stvari. I kod
propasti stvari radi se o umanjenju njene
vrijednosti, ali odnosna promjena kod
oteenja ne prouzroi nestanak stvari niti
gubitak njenog identiteta. Dok je za pojam
propasti stvari bitno da ne postoji mogunost
popravka, dotle se o oteenju moe raditi kod
moguih i nemoguih popravaka (na primjer,
za nemogunost popravka: umjetnika slika
djelomino zahvaena poarom).
L.3. Osigurani sluajevi prema UZROKU openito
L.3.1. Osigurani sluaj, kako je navedeno, moe biti
individualiziran ne samo posljedicom nego
i uzrokom. Koji e pojedini uzroci biti za
osiguranje relevantni, ovisi ili o pozitivnim
propisima ili o ugovoru ugovornih strana.
Premda svaka vrsta osiguranja ima svoje
speci inosti u pogledu uzroka koji dovode do
tetne posljedice, ipak postoji nekoliko tipinih
koji se, u jednoj ili drugoj formi, javljaju kod
veeg broja osiguranja.
L.3.2. U ovim Uvjetima osiguranja nalaze se de inicije
pojedinih uzroka osiguranog sluaja kao
osnovni i dopunski rizici te posebni rizici za
ostala osiguranja imovine iz vrste osiguranja 9.
28
i
M OSIGURANI SLUAJEVI PREMA UZROKU OSNOVNI
RIZICI POJEDINANO
M.1. P
M.1.1. Poarom se, u smislu ovih Uvjeta, smatra vatra
nastala izvan odreenog vatrita ili vatra koja
je ovo mjesto napustila i sposobna je dalje iriti
se svojom vlastitom snagom.
M.1.2. Za pojam poara su, sa stajalita ovih Uvjeta,
karakteristina dva elementa:
(a) teta mora nastati izgaranjem pod
izgaranjem se razumijeva kemijski
proces izazvan vatrom. Gdje nema vatre
nema ni poara, pa makar teta nastala
djelovanjem visoke temperature (na
primjer, jedna tavanska greda smjetena
je blizu dimnjaka, to prouzroi njenu
karbonizaciju, koja dovede do ruenja
krova). To, meutim, ne znai da
osiguratelj odgovara samo za tetu koju
je vatra direktno prouzroila. Vatrom,
sa stajalita ovih Uvjeta, moe biti
prouzroeno vie vrsta teta: izgaranje,
bilo potpuno ili samo karboniziranje,
teta od temperatura (na primjer,
deformacija nesagorivog materijala),
razaranje (na primjer, ruenje zgrade u
poaru). Poarom moe biti prouzroena
i eksplozija (na primjer, u zapaljenoj kui
eksplodira boca benzina)
(b) vatra mora biti stihijska - to znai da se
mora razvijati nekontrolirano, tj. da je
nastala ili da se iri izvan prostora koji
joj je namijenjen. Meu prostore koji
su namijenjeni vatri spadaju naroito:
otvoreno ili zatvoreno ognjite, pei,
kotlovi itd. teta nastala u tim prostorima
redovito se ne smatra da je, u smislu
osiguranja, prouzroena poarom pa
makar bila prouzroena namjerno,
na primjer, sluajnim padom jednog
osiguranog predmeta u tednjak. Vatra
e postati stihijska kada se proiri iz
navedenih prostora.
Za pojam nekontroliranosti vatre dovoljna
je samo objektivna injenica da vatra
gori izvan odnosnih prostora bez obzira
na razlog zbog kojega je do toga dolo.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Tako poar moe biti podmetnut, nastati
sluajno ili viom silom. Drugo je pitanje,
nezavisno od ovoga, koji e uzroci poara
biti pokriveni osiguranjem.
M.1.3. Poar u okviru osigurateljnih odnosa, kao
uzrok koji je prouzroio tetnu posljedicu,
moe imati dvostruko znaenje.
Moe biti sam inicijalni uzrok tete, a moe
biti posljedica nekog drugog inicijalnog
uzroka. Poar e biti inicijalni uzrok kada je
osiguratelj izriito preuzeo taj rizik. Inae
je posljedica nekog drugog uzroka. To e na
primjer, biti sluaj kada osiguratelj pokrije
rizik elementarne nepogode pa poar bude
tom nepogodom prouzroen. Ovo razlikovanje
moe biti relevantno za prosuivanje je li
osiguratelj duan naknaditi tetu prouzroenu
poarom (na primjer, kada osiguratelj pokrije
rizik elementarnih nepogoda, moe iskljuiti
rizik poara).
M.1.4. Za nau obvezu na naknadu tete nije relevantna
okolnost je li poar nastao na osiguranoj stvari,
odnosno je li vatra tu stvar zahvatila.
Osim toga mogu nastati i tete direktno i
indirektno prouzroene gaenjem. Primjer
za direktnu tetu: teta prouzroena vodom,
parom, kemikalijama. Primjer za indirektnu
tetu: teta prouzroena bacanjem stvari kroz
prozor, kraa stvari za vrijeme poara.
M.1.5. Osiguratelj je, naelno, obvezan naknaditi svu
onu tetu koja je direktno poarom prouzroena,
M.2. E
ukljuivi i tetu prouzroenu gaenjem poara.
M.2.1. Eksplozijom se, u smislu ovih Uvjeta, smatra
to se posebno tie tete prouzroene
gaenjem poara, treba primijeniti opa naela
o odgovornosti osiguratelja za tete nastale
povodom poduzimanja mjera da bi se tetne
posljedice nastupa osiguranog sluaja smanjile.
Za tete koje prouzroe vatrogasci osiguranik
nee biti odgovaran jer je on, na temelju
M.2.2. Meutim, za odnose iz naeg osigurateljnog
osigurateljnog odnosa, bio duan pozvati
vatrogasce u pomo, a nema apsolutno nikakve
mogunosti da na bilo koji nain utjee na njihov
rad.
M.1.6. I Ne smatra se da je nastupio
osigurani rizik poara i Mi kao osiguratelj nismo
u obvezi isplatiti osigurninu ako je osigurani
predmet uniten ili oteen iz drugih razloga
(izvan ovdje navedenih primjera iskljuenja),
29
i
a koji se - uvaavajui tekst police i/ili ovdje
navedenog za ovaj rizik te uz primjenu naela
pravinosti - objektivno i opravdano ne mogu
smatrati osiguranim rizikom poara.
Navodimo neke od primjera tete:
(a) pale predstavlja izravnom ljudskom
namjerom podmetnut (izazvan) poar s
ciljem da uniti ili oteti osiguranu stvar,
dakle napad zapaljivom napravom ili
sredstvom (na primjer, osoba benzinom
polije osiguranu stvar ili njezin dio i
potpali vatru).
No ovo iskljuenje se ne odnosi na
podmetnut umski poar ili poar koji je
izazvan obinom nepanjom (krivnjom)
na nain koji ne upuuje na to da je poar
podmetnut, na primjer, djeja igra vatrom,
in neubrojive osobe, svijea koju ste
zaboravili ugasiti, zaspali ste s upaljenom
cigaretom
(b) zbog izlaganja vatri ili toplini radi obrade
ili u druge svrhe (na primjer, u industrijskoj
preradi, zbog vrenja, zagrijavanja,
glaanja, suenja, kuhanja, peenja i sl.),
zbog pada ili bacanja u ognjite (pe,
tednjak i sl.)
(c) osmuenjem, nagorenjem, progorijevanjem
od cigarete, cigare, svjetiljke, eravice,
svijee i sl.
(d) nastale na dimnjacima u svezi s njihovom
namjenom.
( )
izuzetno brza kemijska reakcija praena
praskom, oslobaanjem velike koliine topline
i naglim poveanjem volumena zbog stvaranja
plinovitih proizvoda, tj. iznenadno djelovanje
sile temeljeno na tenji pare ili plinova da se
proire.
odnosa, za pojam eksplozije kao osiguranog
sluaja potrebno je da se ostvare i sljedee
pretpostavke:
(a) da eksplozija (implozija) prouzroi tetu
- taj se zahtjev, naelno, namee sam po
sebi, jer gdje ne postoji teta, ne postoji ni
dunost osiguratelja da je naknadi. Inae
se, teoretski, dadu zamisliti sluajevi
 MASTER (OPI) UVJETI O V
eksplozije i bez ikakve tete, (na primjer,
eksplozija plinova u kanalima koja
proe bez posljedica). tete direktno
prouzroene od eksplozije moemo
grupirati u tri glavne skupine: i) unitenje
materije koja eksplodira (na primjer,
eksploziva), ii) unitenje ili oteenje
posuda u kojima se ta materija nalazi
(na primjer, unitenje stvari u kojima se
nalazio eksplodirani eksploziv) i iii) teta
eksplozijom prouzroena na stvarima.
tete prouzroene eksplozijom mogu biti
raznolike, kao to su: daljnja eksplozija,
poar sa svim svojim posljedicama,
razaranje itd. Osim tih direktnih teta,
eksplozijom mogu biti prouzroene i
indirektne. Ovamo spadaju sve one tete
koje su prouzroene umanjenjem ili
uklanjanjem tetnih posljedica eksplozije
(b) da eksplozija (implozija) nastane
nepredvieno postoje, naime, eksplozije
koje su namjerno izazvane (na primjer,
miniranje zemljita). Meutim,
vjerojatnost nastanka eksplozije, pa
makar bila i veoma velika, ne ini
eksploziju u tom smislu predvidivom, na
primjer, mogunost eksplozije u tvornici
ili skladitu eksploziva.
M.2.3. Eksplozija posuda pod pritiskom (na primjer,
kotlova, cijevi i sl.) postoji samo kada su
stijenke posuda u tolikoj mjeri oteene da
nastaje trenutano izjednaenje unutranjeg i
vanjskog tlaka.
M.2.4. Ako je u unutranjosti posude nastala
eksplozija zbog kemijskog pretvaranja, teta
koja od toga nastane na posudi pokrivena je
osiguranjem i onda kad stijenke posude nisu
rastrgane.
M.2.5. Implozijom se, u smislu ovih Uvjeta, smatra
uvlaenje stijenka posude s plinom prema
unutra kao posljedica nastanka vakuuma ili
nagloga pada tlaka u posudi.
M.2.6. I - Osiguranjem obuhvaene
tete:
(a) od eksplozije na posudama pod pritiskom
zbog dotrajalosti, istroenosti ili
prekomjerne naslage hre, kamenca,
taloga, mulja, ali se naknauje teta na
30
i
drugim stvarima u svezi s tako nastalom
eksplozijom
(b) ako je predmet uniten ili oteen iz
razloga koji se, uvaavajui tekst police
i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz
primjenu naela pravinosti, objektivno i
opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom eksplozije, na primjer, tete:
(i) prouzroene miniranjem odnosno
detonacijom eksplozivne naprave
namjerno postavljene u cilju
nanoenja tete na osiguranom
predmetu osiguranja, neovisno o
motivu (na primjer, ako je na Vau
kuu postavljena detonirajua
eksplozivna naprava teta na Vaoj
kui nije pokrivena, no ako je teta
nastala detonacijom eksploziva
postavljenog na kuu Vaeg susjeda
tetu na Vaoj kui emo naknaditi)
(ii) gospodarskim miniranjem tla ili
graevina koje se na taj nain rue ili
uklanjaju
(iii) eksplozijom u prostoru za unutarnje
sagorijevanje stroja (na primjer,
cilindar motora)
(iv) eksplozijom koja su normalna pojava
u proizvodnom procesu
(v) od eksplozivnog ispuhivanja iz pei i
slinih naprava
(vi) nuklearnom (atomskom) eksplozijom
ili eksplozijom biolokog karaktera
(na primjer, eksplozija uslijed bioloke
razgradnje)
(vii) zbog probijanja zvunog zida pri
emu nastaje prasak koji se doima kao
eksplozija
(viii) tetu nastalu kao posljedica vodnog
(hidraulinog) udara u tlanim
postrojenjima i/ili cjevovodima koji
se manifestira kao eksplozija.
M.3. O L U J A
M.3.1. U meteorolokoj praksi brzina vjetra esto se
odreuje pomou njegova vizualnog uinka
i izraava se u boforima (Beaufortovom
skalom).
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Olujom, u smislu ovih Uvjeta, smatra se vjetar
minimalne jaine 8 bofora (oznaava vjetar
minimalne brzine 17,2 metra u sekundi) kao
i tornado (vrtloni vjetar manjeg razmjera
i kratkog trajanja koji se stvara pri izrazito
nestabilnoj atmosferi) minimalne jaine T0 po
Torro ljestvici (oznaava ekvivalent 8 bofora).
No, vjetar ili tornado ove jaine po svojim
uincima ne znai i jednak utjecaj na sve
graevine (na primjer, oluja osrednje jaine
porui tronu zgradu, a ta ista oluja za jednu
normalnu konstruiranu i odravanu zgradu
ne predstavlja nikakvu opasnost).
M.3.2. Smatrat e se da je puhao vjetar ove brzine
u mjestu gdje se nalazi osigurana stvar,
ako je vjetar lomio grane i stabla ili otetio
redovno odravane graevine. U sluaju
sumnje, osiguranik mora dokazati brzinu
vjetra ili nastanak tornada izvjetajem
hidrometeoroloke slube. Eventualni
troak pribavljanja dokaza priznajemo kao
dio naknade iz osiguranja ako se potvrdom
dokae ostvarenje osiguranog sluaja oluje.
M.3.3. Osiguranjem je obuhvaena teta direktnog
mehanikog uinka vjetra, teta nastala
udarom stvari oborene ili noene olujom
kao i teta nastala prodiranjem vremenskih
oborina kroz otvor koji je uzrokovala oluja.
M.3.4. Za postojanje osiguranog sluaja nije uope
relevantno predstavlja li nepogoda odnosne
jaine u konkretnom sluaju viu silu. Mi kao
osiguratelj emo se u svoju korist moi pozivati
na okolnosti da olujom oteena ili unitena
graevina (a) nije bila u ugovorenom stanju
ili, u nedostatku toga, (b) stanju primjerenom
konkretnim okolnostima.
Inae, kad snaga nepogode nije maksimalna,
postavlja se pitanje mora li imati karakter
vie sile da bi za tetne posljedice osiguratelj
bio odgovoran ili e on odgovarati i za tete
koje prouzroi nepogoda koja nema te
karakteristike.
M.3.5. I - Osiguranjem N obuhvaene
tete:
(a) na stvarima smjetenim na otvorenom
prostoru u otvorenim ili poluotvorenim
zgradama ili dijelovima zgrada (na
primjer, stvari pod nadstrenicom, na
balkonu, terasi ili loi)
31
i
(b) na staklima, pokrivnim plastinim i
slinim folijama od drugog umjetnog
materijala na staklenicima i plastenicima,
a koji slue za biljnu proizvodnju
(c) na graevini koja nije izgraena sukladno
projektu ili pravilima struke ili nainu
gradnje uobiajenom za svoje podneblje, tj.
klimatske prilike mjesta gdje je izgraena,
koja je slabo odravana ili dotrajala (na
primjer, nije pokrivena teta nastala na
fasadi graevine s koje ve prethodno
buka otpada)
(d) ako je predmet uniten ili oteen iz
razloga koji se, uvaavajui tekst police
i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz
primjenu naela pravinosti, objektivno i
opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom oluje. Navodimo neke od primjera
tete:
(i) teta od prodiranja vremenskih
oborina ili nanosa kroz bilo koji
otvor koji nije nastao izravno olujom
ili udarom stvari oborene ili noene
olujom (na primjer, kroz ostavljen
otvoren ili pritvoren prozor, zbog loe
konstrukcije, loeg materijala ili loe
izvedbe graevinske stolarije)
(ii) teta od gibanja ili pritiska snjene ili
ledene mase.
M.3.6. P : uz navoenje u polici i
naplatu dodatne premije, osiguranje se moe
proiriti prema sljedeoj klauzuli:
(1) KLAUZULA 89-01P
/
ovom klauzulom ugovara
se rizik oluje i/ili tue za tete nastale na
staklima, plastinim i slinim folijama
od drugog umjetnog materijala iji je
vijek trajanja po jamstvu proizvoaa ili
isporuioca dui od jedne godine.
M.4. E ( )
Nepogoda koja prouzroi tetu redovito ima
znaaj vie sile, ali to uvijek ne mora biti sluaj.
Pojam elementarne nepogode, u smislu ovih
Uvjeta, obuhvaa iskljuivo iznenadne dogaaje
navedene o ovoj toki M.4. te on nije istovjetan
zakonskom pojmu elementarne nepogode
koji podrazumijeva i dogaaje poput poara,
 MASTER (OPI) UVJETI O V
potresa, olujnog i orkanskog vjetra, sue,
jakog mraza, izvanredno velike visine snijega,
snjenih nanosa i lavina, nagomilavanja leda
i drugih slinih pojava takvog opsega koje
uzrokuju prekide normalnog odvijanja ivota
ljudi na odreenom podruju.
Premda ti dogaaji nastaju redovito bez
ljudskog djelovanja, ipak nisu iskljueni
sluajevi da oni budu prouzroeni i tim uzrokom
(na primjer, snjenu lavinu moe izazvati osoba
koja hoda po snijegu. Isto tako poplava moe
biti prouzroena oteenjem brane itd.).
Kada je jedna elementarna nepogoda
prouzroena, pa makar i namjerno, ona
moe imati, a redovito i ima, za osiguranika
karakteristike vie sile (na primjer, ljudskim
djelovanjem izazvana snjena lavina ne moe se
vie sprijeiti dok se sama po sebi ne zaustavi).
M.4.1. Udar munje osiguranje od udara munje
(direktni), u smislu ovih Uvjeta, obuhvaa
tete koje munja svojim direktnim udarom
(direktno elektrino atmosfersko udarno
pranjenje) uzrokuje uz vizualno razorni
uinak svoje snage ili topline na predmet
osiguranja, kao i tete koje nastanu od udara
druge stvari koja je oborena udarom munje.
Obuhvaena je i teta na osiguranim stvarima
koje su ukljuene u elektrinu mreu unutar
graevine, a koja je na njima nastala zbog
prenapona elektrine mree izazvanog
direktnim vizualno prepoznatljivim udarom
munje u graevinu unutar koje se nalaze.
I Osiguranjem obuhvaene
tete:
(a) na gromobranskoj instalaciji, odvodnicima
struje munje ili prenapona, osiguraima
ili drugim ureajima ili sklopovima za
prenaponsku zatitu ili drugu zatitu od
udara munje, a koje su nastale u obavljanju
njihove funkcije
(b) na osiguranoj stvari koja je ukljuena
u elektrinu mreu zbog poremeaja
napona ili smetnji u elektrinoj mrei (na
primjer, oscilacija napona u elektrinoj
mrei), a koja se ne moe dovesti u izravnu
vezu s udarom munje u graevinu unutar
koje se osigurana stvar nalazi
32
i
(c) ako je predmet uniten ili oteen iz
razloga koji se, uvaavajui tekst police
i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz
primjenu naela pravinosti - objektivno
i opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom direktnog udara munje - na
primjer, tete:
(i) nastale indirektnim udarom munje
bez povezivanja oblaka i tla (na primjer,
zbog magnetskog i elektrinog polja
nastalog djelovanjem munje izmeu
dva oblaka)
(ii) kontaktnim prenoenjem udara
munje (na primjer, zbog prenapona
kao posljedice djelovanja ili direktnog
udara munje u stup energetske
mree u koju je predmet osiguranja
ukljuen).
M.4.2. Tua (grad) - smatraju se najkrupnije
vremenske oborine, kao smrznute ili pothlaene
kapi vode. Osiguranjem su obuhvaene tete od
unitenja odnosno oteenja osiguranih stvari
koje prouzroi tua svojim udarom kao i tete
direktno prouzroene prodiranjem oborina
kroz otvore nastale padanjem tue.
Kod rizika tue analogno se primjenjuju
I iz toki M.3.5., a pokrie se
moe ekvivalentno proiriti kao i Klauzulom
(1) 89-01.
M.4.3. Poplava kao jedna vrsta elementarne
nepogode u osiguranju se redovito de inira - u
irem smislu - kao stihijsko plavljenje terena
uslijed bujica, visokih voda (izljeva rijeka iz
korita i provale obrambenih nasipa ili brana),
izlijevanje u sluajevima izvanredne plime i
druge opasnosti koje su opisane u ovoj toki.
teta karakteristina za poplavu je ona koja je
prouzroena prodorom vode na ili u predmet
osiguranja ili preciznije:
(a) osiguranjem od poplava obuhvaene su
samo tete prouzroene na osiguranom
predmetu za cijelo vrijeme dok poplava,
vodena bujica ili visoka voda traje i
neposredno nakon povlaenja (otjecanja)
vode
(b) obveza osiguratelja za tete od visoke
vode i podzemne vode kao njene posljedice
poinje s porastom visoke vode iznad ve
 MASTER (OPI) UVJETI O V
registriranih mjesenih kvota vodostaja
ili protoka izmjerenih prema najblie
postavljenom pokazivau vodostaja. Za
svaki pojedini mjesec normalan je onaj
najvii mjeseni vodostaj za posljednjih 20
godina koji pokazuje pokaziva vodostaja
najblii osiguranoj stvari, uz iskljuenje
iznimno visokih vodostaja.
U smislu ovih Uvjeta pojedini pojmovi i -
kao posebne opasnosti koji imaju zajedniki
izravnu posljedicu povratnog toka - imaju
sljedee znaenje:
(a) Poplavom se smatra stihijsko neoekivano
plavljenje terena od stalnih tekuih ili
stajaih voda (na primjer, mora, jezera,
rijeka, potoka i dr.) zbog izljeva vode iz
svog korita ili probijanja obrambenog
nasipa ili poputanja brane, izlijevanja
vode zbog izvanrednog poveanja
razine mora (plime) ili valova na moru i
jezerima neobine snage, nadolaska vode
iz umjetnih jezera, zbog naglog otapanja
snjenih ili ledenih masa
(b) Jakom kiom se, u smislu ovih Uvjeta,
smatra vremenska oborina koja stvara
neoekivano plavljenje terena zbog
naglog stvaranja velike koliine vodene
mase u kratkom vremenu: ako je palo
vie od 17 mm u 60 minuta. Kao jaina
kie mjeri se u dvije mjere: u milimetrima
mm ili litrama po etvornom metru
(ove dvije jedinice mjere su identine),
1 mm znai da bi na tlo pala 1 litra vode
po kvadratnom metru kad voda ne bi
otjecala
(c) Vodenom bujicom se, u smislu ovih Uvjeta,
smatra stihijsko djelovanje prirodnog
povremenog padinskog vodotoka s
nestalnim koritom i jakim prenoenjem
i odlaganjem nanosa (mjeavine tla i
vode) zbog u kratkom vremenu obilnih
vremenskih oborina ili naglim otapanjem
snijega
(d) Visokom vodom se, u smislu ovih Uvjeta,
smatra izuzetna pojava neuobiajenog
porasta vodostaja u neoekivano vrijeme,
kao i podzemna voda kao posljedica visoke
vode. Osiguranjem su obuhvaene tete
33
i
od visokih voda na hidrograevinskim
objektima
(e) Blatnim tokom smatraju se viskozni tokovi
mjeavine debrisa (tla) i vode koji se kreu
niz padine, nastalih obino nakon obilnih
oborina u kratkom vremenu.
U sluaju sumnje osiguranik mora dokazati
ostvarenje bilo koje od gore navedenih pojava
izvjeem od strane nadlenog tijela (na primjer,
Dravni hidrometeoroloki zavod). Eventualni
troak pribavljanja dokaza priznajemo kao dio
naknade iz osiguranja ako se potvrdom dokae
ostvarenje osiguranog sluaja.
I Osiguranjem obuhvaene
tete:
(i) nastale s unutarnje strane cjevovoda,
kanala i tunela prouzroene mehanikim
djelovanjem vode
(ii) na zalihi robe koja nije uskladitena
uz minimalno 10 cm povienje iznad
razine poda podrumskog ili suterenskog
prostora u kojem su smjetene, ako uz to
povienje do tete ne bi niti dolo
(iii) na stvarima smjetenim u inundacijskom
podruju
(iv) od podzemnih voda - u podzemnim
rudnikim prostorijama, ili ako kod
izgradnje objekta u neposrednoj blizini
stalnih voda nisu prethodno provedene
odgovarajue tehnike mjere za
zatitu od podzemnih voda ili ako kod
izvoenja zemljanih radova nema na
gradilitu dovoljan broj pripremljenih
ispravnih vodenih pumpi za crpljenje
podzemne vode koji se prema podacima
iz prethodnog hidrogeolokog ispitivanja
terena odnosno prema strunim
pretpostavkama u projektu smatra
oekivanim
(v) prodorom vremenskih oborina kroz
nezatien otvor graevine (na primjer,
kroz ostavljen otvoren ili pritvoren
prozor ili vrata, nezatiena graevina u
izgradnji), zbog loe konstrukcije, loeg
materijala ili loe izvedbe graevinske
stolarije
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(vi) na zemljanim povrinama, nasadima i
travnim povrinama
(vii) ako je predmet uniten ili oteen iz
razloga koji se - uvaavajui tekst police
i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz
primjenu naela pravinosti - objektivno
i opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom poplave. Navodimo neke od
primjera: tete od gljivica nastalih zbog
vlage kao posljedice poplave, tete od
slijeganja (ulegnua) kao posljedice
poplave, tete nastale povratnim tokom
vode kroz kanalizacijske (odvodne) cijevi
ili sanitarije unutar graevine koji nije
nastao kao posljedica plavljenja terena
poplavom.
K 72
osiguranjem su pokrivene tete i nakon isteka
osiguranja unutar uzastopnih 72 sata od
trenutka isteka osiguranja, ali iskljuivo ako
je prva direktna teta osiguranim rizikom
prouzroena prije isteka osiguranja. Unutar
navedenih 72 sata, sve tete od gore navedenih
rizika smatrat e se jednim tetnim dogaajem.
Kao mjerodavan podatak o poetku ostvarenja
navedenih osiguranih rizika priznaje se
izvjee od strane za to nadlenog tijela (na
primjer, Dravni hidrometeoroloki zavod).
M.5. A
teta koja nastaje kao posljedica koritenja
atomske (nuklearne) energije u mirnodopske
svrhe iskljuena je iz pokria po ovim Uvjetima.
Odgovornost za ovu tetu ureuje Zakon o
odgovornosti za nuklearnu tetu.
M.6. P
M.6.1. Osiguranjem su obuhvaene tete direktno
prouzroene na osiguranom predmetu
pomicanjem tla kao: klizanje tla, odronjavanje
tla, prevrtanje ili uruavanje tla.
M.6.2. U smislu ovih Uvjeta pojedini pojmovi imaju
sljedee znaenje:
(a) Klizanjem tla smatra se kretanje mase
tla ili stijenskog materijala niz padinu po
kliznoj plohi pod utjecajem gravitacije,
tj. iznenadni pokreti zemljine povrine
na kosim terenima s jasnim lomovima
na povrini tla i srozavanja, koji s
34
i
pojavom jakih deformacija i irokim
pukotinama na graevinama nastaju u
kratkom razdoblju. Bitna razlika izmeu
klizanja tla i potresa jest u tom to se kod
potresa radi o osciliranju tla, dok klizanje
predstavlja neoscilirajue pomicanje tla u
smjeru nagnutosti kosine. Karakteristine
tete klizanja iste su kao i kod potresa
(b) Odronjavanjem tla (erozijom) se smatra
otkidanje i pad materijala (mase) kao
geoloke pojave sa strmih padina po
povrini gdje dolazi do slobodnog pada
materijala, prevrtanja ili kotrljanja zbog
gravitacije. Erozija moe biti uzrokovana
vodom, otopljenim snijegom, snjenom
lavinom ili vjetrom.
Smatra se da je osigurani sluaj
odronjavanja na osiguranoj stvari nastao
samo ako je materijal koji se odronio
udario predmet osiguranja i pritom ga
unitio ili otetio
(c) Prevrtanjem tla se smatra rotacija
odvojene mase oko osi koja se nalazi u
njezinoj bazi ili u blizini baze, a moe
prethoditi ili slijediti nakon odronjavanja
ili klizanja
(d) Uruavanjem tla smatra se prirodno
sputanje zemlje preko prirodnih upljina.
Osiguranjem se naknauje i uruavanje
tla uslijed djelovanja podzemne vode.
M.6.3. I - Ne smatra se da je nastupio
osigurani rizik pomicanja tla i Mi kao
osiguratelj nismo u obvezi platiti osigurninu
ako je predmet uniten ili oteen iz razloga
koji se - uvaavajui tekst police i/ili ovdje
navedeno za ovaj rizik te uz primjenu naela
pravinosti - objektivno i opravdano ne mogu
smatrati osiguranim rizikom pomicanja tla.
Navodimo neke od primjera tete:
(a) od geolokih klizanja tla, kad je tlo
na kojemu se nalazi osigurana stvar
ve poelo geoloki kliziti u trenutku
sklapanja osiguranja, tj. ve je bilo
utvreno klizite
(b) prouzroene ljudskom aktivnou (na
primjer, crpljenjem vode, zbog usijecanja
tla, miniranja, buenja unutranjosti tla,
kopanja iskopa i sl.)
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(c) od slijeganja tla (ulegnua)
(d) od polaganog (postepenog) geolokog
klizanja tla koje se oituje u manjim
pukotinama na graevinama
(e) na ljudskom aktivnou oblikovanom
reljefu (natrpavanjem cigle i sl. graevnog
materijala ili deponija otpada)
(f) od normalnih pritisaka zbog uinjenih
propusta u proraunu ili izvoenju
graevinskih odnosno montanih radova
(g) za saniranje tla uslijed nastanka tete na
osiguranom predmetu.
OGRANIENJA TZV.
N
OSIGURANIH RIZIKA
ZAKONSKA I UGOVORENA ISKLJUENJA I GUBITAK
PRAVA IZ OSIGURANJA
N.1. Preambula
Unutar ogranienja osiguranih rizika moramo
razlikovati iskljuenje osiguranih rizika od
gubitka prava iz osiguranja. Jedno i drugo ima
za posljedicu neisplatu osigurane svote uslijed
nastanka tete na osiguranoj stvari, samo su
uzroci razliiti.
Kod iskljuenja iz osiguranja, dogaaj koji je
nastupio uope nije obuhvaen osiguranjem.
Naime, ima rizika koji, premda imaju sve
elemente tog pojma, ipak ne mogu biti pokriveni
osiguranjem, jer bi takvo osiguranje bilo protivno
postojeem pravnom poretku. Za ove se rizike
kae da su nezakoniti, odnosno uobiajen je naziv
. To su tzv. neosigurani rizici
koji nisu obuhvaeni ugovorom o osiguranju.
U sluaju gubitka prava iz osiguranja ostvaren je
rizik koji je obuhvaen osigurateljnim pokriem,
premija je uredno plaena (nju osiguratelj i
dalje zadrava) i osiguranik bi mogao normalno
ostvariti pravo na naknadu iz osigurnine da nije
povrijedio svoje obveze iz ugovora o osiguranju
(na primjer, tetu prouzroio namjerno). Gubitak
prava na osigurninu nije ni u kakvoj vezi s
rizikom koji je obuhvaen osiguranjem, jer se
u konkretnom sluaju rizik doista ostvario i
prihvaen je od osiguratelja (na primjer, poar na
nekretnini je redoviti osigurani rizik, meutim,
ako poar namjerno podmetne osiguranik,
gubi prava iz osiguranja jer je takvo ponaanje
protupravno).
35
i
Gubitak prava iz osiguranja kako smo naveli
treba razlikovati od iskljuenja iz osiguranja. U
potonjem sluaju rije je o tome da dogaaj koji
se dogodio uope ne predstavlja osigurani sluaj
pa za osiguranika (ili korisnika osiguranja) nije
ni nastalo nikakvo pravo iz ugovora o osiguranju,
to znai da ako pravo nije ni nastalo, onda ga ne
moe ni izgubiti.
N.2. ISKLJUENI RIZICI Opa iskljuenja
Osiguranje rizika moe biti zabranjeno iz jednog
od sljedeih glavnih razloga:
N.2.1. Pozitivnim zakonskim propisom koji se
neposredno odnosi na osiguranje Postoje
sluajevi da se izriito zabranjuje sklapanje
osiguranja za odreene rizike (kogentne
odredbe) ili takva obveza mora biti izrijekom
iskljuena uvjetima (dispozitivne odredbe).
Bez takve zapreke ne bi postojala zapreka da
se osiguranje sklopi. Prema propisima i ovim
Uvjetima ili tzv. neosigurani
rizici (ili rizici koji se pokrivaju samo izriitim
prihvatom nas kao osiguratelja, izuzev rizika
pod (e) su sljedei:
(a) Ratni rizici odnosno ratne operacije pod
ratnim rizikom podrazumijevaju se samo
tete koje su neposredna posljedica ratnih
operacija, a ne i druge koje su ratom kao
takvim prouzroene
(b) Politiki rizici odnosno pobuna pobuna
obuhvaa djelovanje masa koje ima svrhu
oboriti postojei poredak ili iznuditi
odreena prava koja predstavljaju
bitnu promjenu postojeeg politikog
stanja. Tako se nipoto ne moe raditi o
pobuni ako radnici, u svrhu poveanja
plaa, obustave rad. Isto tako jedna
demonstracija ne moe ni u jednom
sluaju biti kvali icirana kao pobuna (na
primjer revolt masa protiv odluka suca na
jednoj nogometnoj utakmici)
(c) Nuklearna teta koja nastaje iz
radioaktivnih svojstava ili kombinacije
tih svojstava s otrovnim, eksplozivnim ili
drugim opasnim svojstvima nuklearnog
goriva ili radioaktivnih proizvoda ili
otpada kao i teta od magnetskog,
elektromagnetskog ili ionizirajueg
 MASTER (OPI) UVJETI O V
zraenja, od laserskih ili drugih slinih
zraka
(d) Terorizam smiljena uporaba
nezakonitog nasilja s ciljem tekog
naruavanja javnog reda zastraivanja
vlasti ili drutva kako bi se postigli
ciljevi koji su openito politiki, vjerski ili
ideoloki
(e) Namjera ili prevara ako ugovaratelj,
osiguranik ili korisnik osiguranja
(zainteresirane osobe) izazove osigurani
sluaj odnosno prouzroi tetu namjerno
ili prevarom.
Prema ovim Uvjetima navedeni pojmovi
imaju sljedee znaenje: Namjerno je
tetu prouzroila osoba koja je htjela
prouzroiti tu vrstu tete ili odreeno
ponaanje znajui da e takva vrsta tete
biti ili gotovo sigurno biti prouzroena.
Prevara postoji ako jedna ugovorna
strana izazove zabludu kod druge strane
ili je odrava u zabludi u namjeri da je
time navede na sklapanje ugovora
(f) Krajnja (gruba) nepanja - ako ugovaratelj,
osiguranik ili korisnik osiguranja
(zainteresirane osobe) izazove osigurani
sluaj odnosno prouzroi tetu krivnjom
(ili krajnjom nepanjom, kao osobnom
voljnom radnjom).
Prema ovim Uvjetima navedeni pojam
ima sljedee znaenje: Krajnjom (grubom)
nepanjom je tetu prouzroila osoba ije
ponaanje, ili ne udovoljava posebnim
standardima panje koje propisuju
odredbe propisa iji je cilj zatita
oteenih osoba od pretrpljene tete ili
na drugi nain ne dostie panju koja se
moe oekivati od razumno paljive osobe
u okolnostima sluaja
(g) Obina kraa dogaaj u kojem jedna
osoba tuu pokretnu stvar oduzme
drugome s ciljem da je protupravno
prisvoji.
N.2.2. Propisom koji zabranjuje djelatnost iji se
rizici ele prikriti osiguranjem. Za nevaljanost
osiguranja dovoljna je sama objektivna
injenica da se osigurani rizik kao takav
protivi zakonu, bez obzira na to je li za takvu
36
i
protupravnost osiguranik znao (na primjer,
osiguranje vrlo opasnih kemikalija koje se
prodaju na malo, osiguranje ugroenih vrsta
ivotinja, osiguranje farmaceutskih proizvoda
koji se povlae s trita ili ukidaju i sl.)
N.2.3. Propisom koji zabranjuje odreenu djelatnost
kojoj je podvrgnuta osigurana stvar nakon
sklapanja ugovora o osiguranju. U ovom
sluaju je osiguranje samo po sebi valjano, ali
je stvar koja je predmet osiguranja naknadno,
nezavisno od ugovora o osiguranju, bila
umijeana, odnosno upotrebljavana, za
zabranjenu djelatnost (na primjer, osiguranik
ima od rizika krae osiguranu trgovinu u kojoj
dozvoljeno prodaje kemikalije. Promjenom
propisa za vrijeme trajanja ugovora o
osiguranju dosadanja kemikalija dolazi na
listu vrlo opasnih kemikalija ija je prodaja na
malo zakonom zabranjena).
N.3. I - Prirodna svojstva i
nedostatci (mane) stvari
tete koje proizlaze iz samih svojstava stvari
mogu se, sa stajalita osiguranja, podijeliti na tri
glavne grupe i to na: prirodna svojstva stvari,
mane stvari i dotrajalost stvari. Sve ove rizike
Mi kao osiguratelj - bilo na temelju zakonskih
propisa bilo na osnovi ovih Uvjeta - pokrivamo
samo onda kada se to (tzv.
izvanredni rizici).
N.3.1. Prirodna svojstva stvari - pod ovim se za
odnose iz osiguranja razumijeva takva
normalna osobina osigurane stvari koja je ini
neotpornom protiv redovitih rizika kojima je ta
stvar za vrijeme trajanja odnosa iz osiguranja
podvrgnuta. Ovamo, na primjer, spada
hlapljivost, lomljivost, pokvarljivost, rastur,
hranje, samozapaljivost, eksplozivnost,
higroskopnost, kvar uslijed djelovanja insekata
i mikroorganizama itd. Vjerojatnost nastanka
tete ne utjee na ovaj pojam. Tako je, na
primjer, svjea riba kudikamo podlonija kvaru
nego to je drvo crvotoini, ali jedno i drugo
spada u prirodno svojstvo. Iz pojma prirodnog
svojstva jedne stvari proizlazi logiki da ta
svojstva ne mogu biti nevidljiva u smislu da
nisu bila poznata.
Da bi osiguratelj na temelju ovog razloga bio
osloboen plaanja osigurnine, potrebno je da
 MASTER (OPI) UVJETI O V
teta bude neposredna posljedica prirodnog
svojstva stvari. teta e biti neposredna
posljedica prirodnog svojstva osigurane
stvari ako ta stvar nije bila za vrijeme trajanja
osigurateljskog odnosa izloena izvanrednim
rizicima. Ako je teta, pa makar proizlazila
iz prirodnog svojstva stvari, posljedica
izvanrednog dogaaja, ne radi se o teti
prouzroenoj prirodnim svojstvom odnosne
stvari, ve kao mjerodavni uzrok treba smatrati
dogaaj koji je tu tetu izazvao (na primjer,
pucanj iz puke u prozorsko staklo. Premda
je puano zrno razbilo staklo zbog njegovih
prirodnih svojstava, ipak se ta teta ne moe
smatrati posljedicom prirodnog svojstva stakla
- lomljivost - ve puanog zrna, jer je pucanj iz
puke sasvim nepredvien dogaaj).
N.3.2. Pod nedostatkom (manom) jedne stvari -
razumijeva se njezino negativno svojstvo koje
moe prouzroiti oteenje, ali ta osobina nije,
za razliku od prirodnog svojstva, normalno
svojstvena toj stvari. Mana moe prouzroiti
tetu u obliku oteenja same stvari (na primjer,
lom osovine radnog stroja), nemogunosti
upotrebe odnosno oteane upotrebe (na
primjer, kvar jednog stroja koji onemoguuje
njegovo funkcioniranje), ili pak mogu biti
oteene druge stvari (na primjer, zbog mane
N.3.3. Dotrajalost stvari - znai istroenost jedne
stroj eksplodira i oteti stvar koja se nalazi u
njegovoj blizini).
Faktori koji mogu utjecati na mane jedne stvari
jesu:
(a) Tvar (materijal) mana na tvari nastaje
vanjskim djelovanjem ljudskih ili
prirodnih sila. I ovdje, kao i kod tete
nastale prirodnim svojstvom, vanjski
inioci moraju biti u uzronoj vezi s
prirodnim svojstvom odnosne tvari, jer
da te uzrone veze nema, vanjski faktori
na dotinu tvar ne bi mogli uope djelovati
(na primjer, da jedno stablo po svojim
prirodnim svojstvima nije lomljivo ili
zapaljivo, udarac groma ne bi ga mogao
niti zapaliti niti slomiti). Meutim, za
razliku od prirodnih svojstava, kod mana
se radi o takvim vanjskim faktorima
koji se ne mogu oekivati normalnim
tijekom stvari, i kao takvi predstavljaju
neoekivanu pojavu
37
i
(b) Konstrukcija i proraun pod tim se
pojmovima razumijeva zamisao vrste
i oblika stvari i eventualno odnosa
pojedinih dijelova stvari u svrhu namjene
te stvari odreenoj svrsi, na primjer,
zamisao jednog stroja. Svaki konstruktivni
element koji ometa zamiljenu upotrebu
odnosne stvari predstavlja njezinu
konstruktivnu manu. Stvar, osobito
ako je sastavljena, moe imati takvih
konstruktivnih mana koje je ine potpuno
ili djelomino neupotrebljivom u njezinu
funkcioniranju ili ak dovode do njezina
oteenja
(c) Izvedba to je nain izrade jedne stvari.
Taj pojam ima dvostruko znaenje. Prema
jednom, izvedba znai usklaenost izrade
jedne stvari s nacrtom odnosno zamilju
uope. S toga stajalita jedna e stvar imati
mane u izvedbi ako ta izvedba ne odgovara
zamisli na koji je nain stvar morala biti
napravljena. U uem smislu, izvedbom
se smatra izrada jedne stvari ili njenih
pojedinih dijelova u skladu s pravilima
odnosne struke. Ovamo, na primjer, spada
greka u odljevu, zavarivanju, nedovoljna
inoa izrade, nepravilna montaa itd.
stvari u tolikom stupnju da postoji velika
vjerojatnost da e se ta stvar otetiti ili da e
biti onemoguena njezina upotreba uope
ili njezina pravilna upotreba. Za ovaj je
pojam bitno da se radi o objektivnom stanju
istroenosti, bez obzira na uzroke koji su do
toga doveli. Dotrajalost moe biti posljedica
kako normalne upotrebe odnosne stvari, tako
i njezine nepravilne upotrebe (na primjer,
nedozvoljeno optereenje jednog stroja). U
ovom drugom sluaju dotrajalost moe, ali
ne mora, biti posljedica krivnje. Dotrajalost
jedne stvari takoer je jedan od rizika koje
osiguratelji redovito ne preuzimaju. Uzrok tog
nepreuzimanja zapravo je isti i kod prirodnog
svojstva stvari. Radi se, naime, o teti koja
moe veoma lako nastupiti. Pravni razlog za
osigurateljevu neodgovornost za dotrajalost
stvari treba traiti u okolnosti da se tetne
posljedice negativnih osobina vlastite stvari
ne mogu prebaciti na drugoga. Dotrajalost
 MASTER (OPI) UVJETI O V
meutim, moe nastati i bez ikakve upotrebe
stvari, iskljuivo protekom vremena. Na
primjer, boje jedne slike ljute se zbog starosti.
Nema uope stvari koja nije podlona
dotrajalosti, jer svaka stvar ima svoj vijek
trajanja, samo je pitanje konkretnog sluaja
kada e ona nastupiti. S tog stajalita, dotrajalost
ustvari znai prirodno svojstvo. Ova, nazovimo
je prirodna dotrajalost, moe biti ubrzana
raznim vanjskim negativnim faktorima, kao to
su njezina normalna ili nenormalna upotreba,
a naroito mane itd. I obratno, mogu postojati
inioci koji produuju vijek trajanja jedne
stvari, kao to je poduzimanje raznih mjera
konzerviranja.
Dotrajalou mogu nastati tete koje moe
prouzroiti mana stvari. Za osiguranje je
stupanj zastarjelosti vaan i kod isplate
osigurnine.
N.4. I - izmakla dobit
Kod moebitnog osiguranja izmakle dobiti Mi
kao osiguratelj se obvezujemo da emo Vama kao
osiguraniku naknaditi tetu koju ste pretrpjeli u
obliku izmakle dobiti, a koja je teta posljedica
nastupa osiguranog sluaja.
Izmakla dobit - kao izvanredni rizik - moe se
osigurati putem osiguranja stvari. U tom se
sluaju Mi kao osiguratelj obvezujemo da emo
Vama kao osiguraniku naknaditi i izmaklu dobit
koja je nastala oteenjem stvari koja Vama slui
kao izvor prihoda, za vrijeme dok je ta stvar, zbog
dogaaja za koji Mi snosimo rizik ili nastupa
osiguranog sluaja, izvan mogunosti upotrebe.
O TO JE VRIJEDNOST OSIGURANOG INTERESA
(OSIGURANE STVARI), A TO SVOTA OSIGURANJA
O.1. Vrijednost osiguranog interesa openito
O.1.1. Vrijednost osiguranog interesa postoji,
pojmovno, kod svakog osiguranja bez obzira
na predmet na koji se to osiguranje odnosi,
jer svaki predmet osiguranja ima jednu svoju
vrijednost koja se moe izraziti u novcu.
Meutim, ta vrijednost sa stajalita osiguranja
nema uvijek jednako znaenje.
O.1.2. Vrijednost osiguranog interesa, tj. vrijednost
osigurane stvari, ne mora se uvijek poklapati sa
svotom osiguranja. Vrijednost osigurane stvari
38
i
ne moe se, odnositi na osigurani i neosigurani
idealni dio. Za odnos iz osiguranja osigurana
stvar, a u pogledu svoje vrijednosti, prosuuje
se kao jedna cjelina(na primjer, kod osiguranja
zgrade koja vrijedi 300.000 kn mora se uzeti u
obzir puna vrijednost zgrade, bez obzira na to
kolika e biti svota osiguranja).
Kako ugovaratelj odluuje u kojoj e vrijednosti
osigurati odnosni predmet, proizlazi da
iznos vrijednosti osiguranog interesa i svote
osiguranja mogu meusobno biti jednaki, vei,
odnosno manji (na primjer, stvar koja vrijedi
300.000 kn moe se osigurati na 320.000 kn ili
280.000 kn, a moe biti osigurana i na 300.000
kn). U prvom sluaju govori se o nadosiguranju,
u drugom o podosiguranju, a u treem o punom
osiguranju. Uz te mogunosti osiguranja moe
se pojaviti i viestruko osiguranje.
O.2. Kakva moe biti vrijednost osiguranog
interesa
O.2.1. Stalna o stalnoj vrijednosti se radi kada
se za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju
vrijednost osiguranog interesa pod
predvienim slijedom okolnosti nee mijenjati.
Ovamo, na primjer, spadaju zgrade. Normalno,
upotrebom i starenjem, predvidivo umanjenje
vrijednosti za ovaj pojam nije relevantno. Ni
okolnost da osigurana stvar izvanrednim
dogaajem izgubi na svojoj vrijednosti ne ini
njenu vrijednost promjenljivom.
O.2.2. Promjenljiva promjenljiva vrijednost postoji
onda kada je unaprijed poznato da e se
predvidivim - normalnim - slijedom okolnosti
vrijednost osiguranog interesa poveati. U ovu
grupu spadaju tri tipina sluaja osiguranja:
(a) Osiguranje stvari u izgradnji, na primjer,
zgrada itd. Ugovornim stranama je
unaprijed poznato da osigurana stvar
protekom vremena izgradnjom dobiva
na svojoj vrijednosti
(b) Osiguranje usjeva - i ovdje je situacija
identina kao i za sluaj pod (a) samo s
tom razlikom to se vrijednost usjeva
poveava ne samo ljudskim radom ve i
prirodnim putem. Razmjer udjela ljudskog
rada i prirodnog procesa u poveanju
vrijednosti za osiguranje nije relevantan
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(c) Osiguranje unaprijed individualno
neodreenih stvari koje se nau u situaciji
predvienoj u ugovoru o osiguranju.
Ovamo u prvom redu spada osiguranje
robe u skladitu ili namjetaja u stanu.
O injenici koliko stvari i koje e se
vrijednosti nalaziti u navedenom prostoru
u trenutku kada nastupi osigurani sluaj,
ovisi i visina vrijednosti osiguranog
interesa.
O.2.3. Kod odreivanja vrijednosti osiguranog
interesa stvari postavljaju se ova glavna
pitanja: (a) koje se vrijednosti uzimaju u obzir,
(b) na temelju kojih se kriterija utvruju i (c) je
li utvrena vrijednost za strane mjerodavna.
O.3. K vrijednost osiguranog
interesa stvari
O.3.1. Visina vrijednosti osigurane stvari prema ovim
Uvjetima odreuje se ugovorom ugovornih
strana.
Prema ovim Uvjetima u ugovoru o osiguranju
navedena vrijednost moe biti odreena na
temelju: (a) zajednike procjene ugovornih
strana ili (b) procjene nas kao osiguratelja.
O.3.2. Odreenje visine vrijednosti osigurane stvari
prema ovim Uvjetima utvruje se temeljem
naih pravila i to na dva glavna naina:
(a) Prema jednom, pravila sadre odreeni
kataloki (nabavni) iznos. To redovito biva
kod osiguranja stvari serijske tvornike
izrade, kao to su, na primjer, kuanski
aparati itd.
(b) Drugi nain sastoji se u tome da pravila
sadre osnovne kriterije za utvrivanje
vrijednosti osiguranog interesa, a u
polici se, na temelju tih kriterija unese
konkretna vrijednost bilo na temelju
nae zajednike procjene kao strane ili
procjene nas kao osiguratelja.
O.4. M za utvrivanje visine vrijednosti
osigurane stvari
Prema ovim Uvjetima i propisima, a u skladu s
prirodom osigurateljnog odnosa za ugovorno
odreivanje visine vrijednosti osigurane stvari
postoje osnovna modela:
I. Osiguranje na osnovi stvarne vrijednosti
II. Osiguranje na osnovi nove vrijednosti
39
i
III. Osiguranje na osnovi sporazuma
(ugovorena vrijednost).
O.4.1. Osiguranje na osnovi st varne vrijednosti -
Kod osiguranja na osnovi stvarne vrijednosti
uzima se u obzir stvarna vrijednost predmeta
osiguranja (stvari) u trenutku (na dan)
sklapanja ugovora ili nastupa osiguranog
sluaja.
Ova se vrijednost utvruje - u oba gore
navedena trenutka (dana) - tako da se od
vrijednosti stvari odbije vrijednost
prouzroena redovitom upotrebom ili samim
protekom vremena (tzv. odbijanje s naslova
novo za staro ili amortizacija, na primjer, na
temelju godina starosti osigurane stvari i sl.)
te umanjenje vrijednosti nastale izvanrednim i
nepredvienim dogaajima.
Drugim rijeima, uzima se u obzir gubitak
vrijednosti stvari prouzroen dotrajalou i
drugim elementima koji utjeu na smanjenje
vrijednosti. U prvom redu uzima se u obzir
stvarna dotrajalost. Ako nije mogue ustanoviti
stupanj dotrajalosti, ona se odreuje prema
normalnom vijeku trajanja odnosne vrste stvari
s obzirom na njezinu konkretnu upotrebu.
Prema ovom modelu Vi kao osiguranik dobivate
realnu tetu koju ste pretrpjeli
O.4.2. Osiguranje na osnovi nove vrijednosti
Za pojedine vrste stvari odnosno predmete
osiguranja, odreuje se na sljedei nain:
(a) Osigurana vrijednost -
- je nova vrijednost,
koja se utvruje na sljedee naine:
(i) nova vrijednost je iznos odtete koji
treba upotrijebiti/utroiti kako bi
se stvari iste vrste i kvalitete vratile
u jednako vrijedno novo stanje.
Mjerodavna je mjesna vrijednost
novogradnje ukljuujui i trokove
arhitekta kao i ostale graevinske
trokove i trokove planiranja
(ii) sastavni dio nove vrijednosti su i
trokovi koji nastaju kada obnova
stvari iste vrste i kvalitete zbog
tehnolokog napretka nije mogua
ili je mogua samo uz jo dodatne
neekonomine trokove. Zamjenske
stvari/dobra pritom moraju biti to
blie predmetnoj stvari
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(iii) ono to nije dio nove vrijednosti jesu
dodatni trokovi zbog slubenih
dravnih ogranienja i koji nastaju jer
temeljem javnopravnih propisa nije
mogua obnova na razini iste vrste
i kvalitete, osim ako se ovi dodatni
trokovi ne mogu podvesti pod
trokove nastale radi tehnolokog
napretka sukladno prethodnom
stavku
(iv) dodatni trokovi nastali porastom
cijena izmeu nastanka osiguranog/
tetnog dogaaja i saniranja iste
takoer dio nove vrijednosti.
(b) Osigurana vrijednost sastavnih dijelova
zemljita a koje nisu graevine je, ako
neto drugo nije ugovoreno, stvarna
vrijednost sukladno toki O.4.1. ovih
Uvjeta (na primjer, drvee, plodovi i sve
uporabljive stvari koje zemlja raa na
svojoj povrini dok se od zemlje ne odvoje)
(c) Osigurana vrijednost P
postrojenje, oprema (ureaj, stroj),
alat, inventar ili stvari kuanstva je nova
vrijednost:
(i) nova vrijednost je iznos koji se mora
utroiti kako bi se stvar iste vrste
i kvalitete ponovo vratila u novo
jednako vrijedno stanje ili nanovo
nabavila - mjerodavan je nii iznos
(ii) sastavni dio nove vrijednosti su i
trokovi koji nastaju kada obnova
ili ponovno nabavljanje stvari iste
vrste i vrijednosti nisu mogui radi
tehnolokog napretka ili samo uz
dodatne neekonomine trokove.
Zamjenska dobra moraju biti to
slinija predmetnoj stvari.
(iii) novoj vrijednosti se ne pribrajaju
trokovi isti kao pod (a) (iii) i iv) ove
toke Uvjeta
(d) Svota osiguranja je detaljno i sporazumno
dogovoren iznos izmeu nas kao
osiguratelja i Vas kao osiguranika kojemu
osigurana vrijednost odgovara od (a) do
(c) ove toke Uvjeta.
Kada je osiguranje ugovoreno na osnovi nove
vrijednosti, tada Vi kao osiguranik trebate
40
i
svotu osiguranja osigurane stvari prilagoditi
trajanju osiguranog odnosa svake vaee
osigurane vrijednosti.
Ako u trenutku nastanka osiguranog sluaja
osigurana svota ne odgovara vrijednosti
osiguranog interesa, tada se moe primijeniti
pravilo o podosiguranju.
Osigurateljno opravdanje za ovaj model nalazi
se u okolnosti da Vi kao osiguranik trpite
onoliku tetu koliko je potrebno da umjesto
propale nabavite drugu odnosno popravite
oteenu stvar. Za jedno i drugo mjerodavna
je vrijednost nove stvari. Zbog toga razloga
procjena osigurane stvari na temelju nove
vrijednosti ne smatra se aleatornom.
O.4.3. Osiguranje na osnovi sporazuma
(ugovorena vrijednost) kod ovog modela
utvrivanja visine vrijednosti osigurane
stvari mjerodavna je sporazumna, odnosno
ugovorena vrijednost. Ugovorena vrijednost
osiguranog predmeta mjerodavna je i za
utvrivanje osigurnine (neovisno o tome
odgovara li stvarnoj vrijednosti osiguranog
predmeta pa i neovisno tomu promijeni li se
stvarna vrijednost predmeta osiguranja dok
ono traje).
Za ovaj model utvrivanja vrijednosti
osigurane stvari, vano je i sljedee:
(a) u ugovoru ili polici osiguranja mora biti
izriito navedeno da je rije o sporazumno
utvrenoj vrijednosti. Dovoljno je da
se uz oznaku osigurane svote navede
biljeka ugovorena vrijednost (klauzula
valutacije)
(b) ako u polici osiguranja nije navedeno na
koji nain je sklopljeno osiguranje, smatra
se da je osiguranje sklopljeno na osnovi
vrijednosti
(c) osiguranje po ovoj osnovi moe se sklopiti
iskljuivo za one stvari za koje postoji,
izraen od strane ovlatenog procjenitelja
osiguratelja, procjembeni elaborat kojim
se procjena vrijednosti stvari jasno i
transparentno obrazlae i prezentira u
pisanom obliku
(d) kako naa sloboda pri ugovaranju
vrijednosti osigurane stvari
na ugovorenu vrijednost nije
 MASTER (OPI) UVJETI O V
neograniena, jer ogranienje proizlazi
iz opih naela obveznog prava, naela
osigurljivog interesa, naela dobre vjere
i naela zabrane okladnih polica, duni
ste nas - pri sklapanju ovakvog ugovora
o osiguranju - sukladno naelu dobre
vjere, pismeno obavijestiti o posebno
opravdanim razlozima za ovu vrstu
ugovora
(e) da Mi kao osiguratelj moemo osporavati
ugovorenu vrijednost u ovim
sluajevima:
(i) u sluaju oite pogreke pri
odreivanju ugovorene vrijednosti
(ii) u sluaju prevare (ako se ugovaratelj
poslui prijevarom i ugovori znaajno
vii iznos od stvarne vrijednosti)
(iii) ako ugovaratelj pri sklapanju ugovora
namjerno nije istinito prijavio
vrijednost osiguranog predmeta
(osiguratelj ima pravo ponititi
ugovor jer je rije o znaajnoj
okolnosti)
(iv) ako ugovorena vrijednost znaajnije
nadilazi vrijednost osigurljivog
interesa (tada bi osiguranje dobilo
znaajke igre na sreu, to je suprotno
naelu odtete.
Prema ovim Uvjetima pojam znaajnije
nadilazi vrijednost osigurljivog interesa se
podrazumijeva kada ugovorena vrijednost
nadilazi za vie od 20% posto stvarnu
vrijednost predmeta osiguranja.
O.4.4. Osigurana vrijednost za pokretne stvari:
Z ( )-
za sva tri modela iz toke O.4. ovih Uvjeta - je
iznos koji se treba utroiti kako bi se stvari iste
vrste i kvalitete ponovo vratile u novo jednako
vrijedno stanje ili ponovo nabavile ili iznos
neto utrive vrijednosti koji se moe realizirati
u redovitom tijeku poslovanja - mjerodavan je
nii iznos.
Dodatni trokovi nastali porastom cijena
izmeu nastanka osiguranog sluaja i obnove
ili nabave kod zaliha se ne uzimaju u obzir.
Osigurateljna zatita za ove dodatne trokove
postoji sukladno ugovoru o osiguranim
trokovima.
41
i
O.5. S
O.5.1. Svota osiguranja je najvei iznos koji smo
Mi kao osiguratelj obvezni platiti Vama kao
osiguraniku ako nastupi osigurani sluaj.
To, grubo reeno, zapravo moe znaiti i da
ugovaratelj odluuje u kojoj e mjeri osigurati
svoju stvar (na primjer, premda je nesporno
da zgrada koja je predmet osiguranja vrijedi
500.000 kn ipak ugovaratelj eli da bude
osiguranje samo do 250.000 kn, tj. u polovici
svoje vrijednosti).
Svota osiguranja redovito se unosi u policu. Ako
nije unesena, treba smatrati da je sklopljeno
puno osiguranje, tj. da vrijednost osiguranog
interesa odgovara svoti osiguranja.
O.5.2. Svota osiguranja vana je:
(a) za utvrivanje krajnje granice
osigurateljeve odgovornosti - to znaenje
proizlazi iz pravne prirode osigurateljnog
odnosa. Realizira se kod potpune propasti
osigurane stvari (na primjer, ako kua koja
je osigurana do polovice svoje vrijednosti
do temelja bude unitena osiguranjem
pokrivenim poarom, osiguratelj e platiti
pun iznos svote osiguranja). Ipak postoje
sluajevi kada je osiguratelj duan isplatiti
osigurninu i iznad tog iznosa. Meutim, ta
dunost proizlazi iz drugih razloga, a ne iz
pravne prirode svote osiguranja
(b) za obraun osigurnine - to dolazi u obzir
kod djelominih teta. Vrijedi, naime,
naelo da osiguratelj kod tih teta
isplauje osigurninu razmjerno realnoj
vrijednosti osiguranog interesa i svote
osiguranja, ako je ova druga manja od
prve (naelo proporcionalnosti)
(c) za obraun premije - budui da svota
osiguranja slui kao baza za utvrivanje
osigurateljne obveze, prirodno je da e
ona predstavljati i jedan od temelja za
odreivanje visine premije.
O.5.3. P o ovom osiguranju radi se
kada je vrijednost osiguranog interesa jednaka
svoti osiguranja, na primjer, zgrada koja vrijedi
500.000 kn osigura se za taj iznos. Teoretski je
za puno osiguranje potrebno da se navedene
svote slau u potpunosti. Meutim, u praksi
se na to previe strogo ne pazi pa se toleriraju
 MASTER (OPI) UVJETI O V
manje uobiajene razlike. Treba pretpostavljati
da se radi o punom osiguranju osim ako iz
police osiguranja ili druge relevantne isprave
o osigurateljnom poslu jasno ne proizlazi
drukije.
O ovom osiguranju radi se i onda kada u polici
vrijednost osiguranog interesa nije uope
navedena, ve se osiguratelj za ugovorenu
premiju obvezuje naknaditi tetu na bazi
stvarne vrijednosti osiguranog interesa.
O.5.4. N nadosiguranje postoji
kada je svota osiguranja vea od vrijednosti
osiguranog interesa (na primjer, osigurana stvar
vrijedi 100.000 kn, a svota osiguranja iznosi
120.000 kn). U ovom primjeru nadosiguranje
iznosi 20.000 kn.
Kod nadosiguranja vano je sljedee:
(a) nadosiguranje moe nastati na jedan od
ovih (najeih) naina:
(i) Mi kao ugovorne strane nenamjerno
grekom ugovorimo visinu vrijednosti
osiguranog interesa i svotu osiguranja
(na primjer, da u ugovoru navedena
svota osiguranja iznosi 200.000 kn,
a vrijednost osigurane zgrade koja je
navedena u polici procijenjena je na
150.000 kn)
O.5.5. P
(ii) visina vrijednosti osiguranog
interesa, koja je manja od svote
osiguranja, ustanovi se procjenom
nakon sklapanja ugovora, prije ili
poslije nastupa osiguranog sluaja
(na primjer, u ugovoru navedena svota
osiguranja i vrijednost osigurane
zgrade iznose 200.000 kn, a naknadno
se ustanovi da je vrijednost zgrade
150.000 kn)
(iii) nadosiguranje, napokon, moe
nastati i nakon sklapanja ugovora. To
O.5.6. D
biva u sluaju kada osigurana stvar
izgubi na vrijednosti (na primjer, bude
oteena iz razloga koje osiguratelj
nije pokrio).
(b) za pojam nadosiguranja nije relevantno
iz kojih je razloga do toga dolo. Tako nije
relevantno je li ono nastupilo krivnjom ili
bez krivnje ugovornih strana
42
i
(c) kod nadosiguranja, po prirodi same
stvari, osiguratelj plaa osigurninu do
punog iznosa tete koja je osiguranjem
pokrivena (na primjer, osigura se zgrada
u deklariranoj vrijednosti od 480.000
kn za koju se kasnije ustanovi da vrijedi
400.000 kn. Kod nastupa osiguranog
sluaja zgrada izgubi polovinu svoje
vrijednosti, dakle 200.000 kn osiguratelj
plaa 200.000 kn jer ovom isplatom
osiguranik nije nepravedno obogaen)
(d) kako nadosiguranje, pojmovno, postoji
im se radi o prekoraenju, bez obzira
na visinu tog prekoraenja, Mi temeljem
ovih Uvjeta odreujemo da se samo
prekoraenje svote u odnosu na stvarnu
vrijednost preko 15%, smatra znatnim
prekoraenjem. U ovakvoj situaciji
po ovim Uvjetima sklopljeni ugovor je
nitetan samo u granicama nadosiguranja,
sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze
po zakonu (Mi kao osiguratelj zadravamo
primljene premije i imamo pravo na
neumanjenu premiju za tekue razdoblje.
Pod tekuim razdobljem podrazumijeva
se vrijeme za koje aktualno vrijedi ugovor
o osiguranju).
podosiguranje je sluaj
suprotan od nadosiguranja. O ovom se nainu
osiguranja radi kada je osigurana svota manja
od vrijednosti osiguranog interesa. Kao ni kod
nadosiguranja, tako ni kod podosiguranja za
postojanje ovog pojma nije relevantno iz kojih
je razloga dolo do neslaganja navedenih svota.
Dovoljna je samo objektivna injenica da je
do tog neslaganja dolo (na primjer, stvar koja
vrijedi 100.000 kn osigura se na 80.000 kn.
Razlika izmeu tih dviju svota dakle 20.000 kn
predstavlja podosiguranje).
o ovom se
osiguranju radi kad osiguranik na osiguranoj
stvari nema osigurljiv interes u njenoj punoj
vrijednosti. O djelominom osiguranju se radi i
kada se osigura jedan iziki dio stvari. I ovdje
je za pojmove punog osiguranja, nadosiguranja
i podosiguranja relevantna vrijednost
osiguranog dijela, a ne cijele stvari.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Prema naelima prava osiguranja moe se
osigurati samo svoj dio interesa (na primjer,
zgrada koja vrijedi 500.000 kn nalazi se u
suvlasnitvu dvojice vlasnika, u jednakim
dijelovima, dakle po 250.000 kn. Svaki od
suvlasnika moe osigurati samo svoj dio
interesa, tj. vrijednost do 250.000 kn. Na temelju
tog iznosa prosuuje se radi li se o punom
osiguranju, nadosiguranju ili podosiguranju.
O punom osiguranju e se raditi kada svota
osiguranja iznosi 250.000 kn, svota iznad tog
iznosa predstavlja nadosiguranje, a ispod toga
podosiguranje, iako zgrada vrijedi 500.000 kn).
P VAE POSTUPANJE I OBVEZE KOJE IMATE PRIJE I
NAKON NASTANKA OSIGURANOG SLUAJA
P.1. Preambula
Osiguranika kao osobu u iju je korist sklopljen
ugovor o osiguranju, terete obveze iz osigurateljnog
posla. Ako osiguranik nije ujedno i ugovaratelj,
njegova se obveza prema osiguratelju, za razliku
od ugovaratelja, ne temelji na injenici sklopljenog
ugovora, ve na okolnosti da je on, tj. osiguranik,
ugovoru o osiguranju pristupio. Prema tome, dok
osiguranik ne pristupi ugovoru, osiguratelj prema
njemu ne moe postavljati nikakav zahtjev niti
isticati bilo koje svoje pravo.
Osiguranikove obveze mogu se podijeliti na dvije
glavne grupe:
I. obveze koje postoje bez obzira na nastup
osiguranog sluaja
II. obveze koje se pojavljuju samo pod
pretpostavkom da je osigurani sluaj
nastupio.
Svoju suglasnost na sklapanje ugovora Mi smo
izrazili uzimajui u obzir okolnosti koje su
postojale i koje su nam bile poznate u vrijeme
sklapanja ugovora s Vama (Naelo dobre vjere).
Duni ste odravati i voditi brigu o osiguranim
stvarima za cijelo vrijeme trajanja osiguranja te
oekujemo da se prije i nakon nastanka osiguranog
sluaja prema osiguranoj stvari ponaate s
osobitim oprezom kao to bi se ponaali i u
situaciji da nemate sklopljeno osiguranje po ovim
Uvjetima.
43
i
P.2. G iz ugovora o osiguranju
Gubitak prava iz osiguranja je zapravo prigovor
osiguratelja prema osiguraniku (ili korisniku
osiguranja) kojim osiguratelj odbija isplatiti
osigurninu iako je nastao osigurani sluaj kao
sankcija zbog toga to je osiguranik (ili korisnik
osiguranja) povrijedio neku svoju obvezu.
Gubitak prava osiguranika (ili korisnika
osiguranja) iz ugovora o osiguranju uvijek se
pojavljuje kao sankcija povrede neke obveze
(dunosti) iz ugovora o osiguranju bilo da se radi
o propisanoj ili ugovorenoj obvezi.
Ugovorom o osiguranju (Uvjetima osiguranja) ili
propisom mora tono biti odreeno u kojim se
sluajevima, tj. zbog povrede kojih obveza dolazi
do gubitka prava iz osiguranja (najee prava
na osigurninu). Pravovaljani gubitak prava iz
osiguranja pojavljuje se kao sankcija zbog povrede
propisanih ili ugovorenih obveza do koje (povrede)
je dolo prije nastupa osiguranog sluaja, ali i
nakon nastupa osiguranog sluaja, ako se radi o
ugovorenim obvezama koje ne predstavljaju neku
nerazmjerno veliku obvezu koju bi osiguranik
morao ispuniti (naelo savjesnosti i potenja).
P.3. G
Glavne Vae obveze kao osiguranika koje postoje
bez obzira na nastup osiguranog sluaja jesu:
(a) Obavijest o promjeni rizika tijekom
trajanja ugovora duni ste nas obavijestiti
o promjeni okolnosti i injenicama koje
mogu biti nama znaajne za ocjenu rizika,
to posebice smatramo da su okolnosti i
injenice koje navedemo na Vaoj polici.
O ovome ste nas duni bez odlaganja
obavijestiti ako je osiguran rizik povean
Vaim postupkom (subjektivno poveanje)
te u roku etrnaest (14) dana otkad ste
Vi za to saznali ili mogli saznati ako se
poveanje dogodilo bez Vaeg znanja
(objektivno poveanje). Poveanjem
rizika smatramo poveanje vjerojatnosti
nastanka tete u trajanju osiguranja.
Kako ova Vaa dunost (obveza) - prema
ovim Uvjetima i ugovoru - ima znaaj
ugovorene dunosti (obveze), odnosno
uvjet je za nau obvezu na isplatu
osigurnine, postavlja se pitanje kada e
se smatrati da postoji poveanje rizika.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Odgovor je da to postoji samo onda kada
nastupe:
(i) okolnosti koje ne spadaju u rizik koji je
ugovorom pokriven (na primjer, stvar
je osigurana na podruju Republike
Hrvatske pa e osiguranik, ako eli da
stvar bude pokrivena osiguranjem i
izvan tih granica, prijaviti osiguratelju
da e stvar prekoraiti granice
ugovorom pokrivenog rizika. Budui
da se radi o novom riziku, ugovorena
obveza obavjeivanja, ima svoju
punu valjanost. U tom se sluaju,
naime, ne radi o isplati osigurnine za
rizik koji je pokriven ugovorom, ve
o uvjetnom preuzimanju novog ili
poveanog rizika).
Meutim, samo proputanje prijave
poveanog rizika ne utjee na
osigurateljevu obvezu da naknaditi
tetu prouzroenu nepromijenjenim
rizicima (na primjer, zgrada je
osigurana protiv rizika poplave i
poara. Nakon zakljuenja ugovora
o osiguranju zgrada se upotrebljava
za skladite tekueg goriva, koja
injenica, nesumnjivo, poveava
rizik poara. Osiguratelj e biti
duan naknaditi tetu prouzroenu
poplavom i unato tome to ga
osiguranik nije obavijestio o
poveanju rizika poara, jer je teta
prouzroena od rizika koji nije
povean).
Poveanje rizika postoji, kada nastupe
okolnosti:
(ii) koje se kreu u okviru preuzetog
rizika - ugovorena obveza
obavjeivanja nema pravnu
(c) Ouvanje
valjanost u onim sluajevima kod
kojih od obavjeivanja osiguratelj
nema nikakve stvarne koristi i gdje se
one pojavljuju samo kao nepotrebna
formalnost ije proputanje moe
samo neopravdano osiguranika liiti
prava na osigurninu.
(b) Obveza poduzimanja potrebnih mjera
da se sprijei nastanak tete - te mjere
44
i
mogu se pojavljivati u dvostrukom obliku:
(i) u negativnom, u smislu da osiguranik
ne smije uiniti nita to bi moglo poveati
mogunost nastanka osiguranog sluaja i
(ii) u pozitivnom, naime u pravcu dunosti
otklanjanja uzroka koji mogu prouzroiti
tetu.
Prema ovim Uvjetima dunost
poduzimanja ovih mjera ima znaaj
ugovorne dunosti, odnosno uvjet su za
nau obvezu kao osiguratelja na isplatu
osigurnine.
Pravne posljedice nepoduzimanja
preventivnih mjera za sprjeavanje
nastanka osiguranog sluaja treba
promatrati kroz pravnu prirodu
osigurateljnog odnosa. S tog stajalita
treba razlikovati osiguranikovo djelovanje
koje se kree u okviru pokrivenih rizika i
izvan toga. U situaciji kad se osiguranikovo
djelovanje kree u okviru preuzetih
rizika (na primjer, kod osiguranja zgrade
protiv poara osiguranik je duan
poduzimati uobiajene protupoarne
mjere) tada osiguranik mora poduzimati
sve uobiajene mjere prevencije o svom
troku, a osigurani predmet ima pravo
upotrebljavati samo prema njegovoj
namjeni. Drugim rijeima, ne smije
poveavati rizik. Kao mjerilo za tu dunost
slui panja dobrog gospodarstvenika
odnosno panja dobrog domaina, ali i
vlasnika ili korisnika osigurane stvari.
Ako Mi kao osiguratelj dokaemo da je
teta nastala povredom ove Vae dunosti
(obveze) neemo biti duni isplatiti
osigurninu uz dodatni uvjet da izmeu
Vae povrede predmetne dunosti
(obveze) i tete postoji uzrona veza
osiguratelju prava
subrogacije - Vi kao osiguranik moete
svojim postupcima onemoguiti prijelaz
naih prava kao osiguratelja prema
tetniku (na primjer, moete tetniku
oprostiti dug, odrei se prava na naknadu
tete, sklopiti nagodbu sa tetnikom bez
odobrenja nas kao osiguratelja, a s druge
strane postaviti nama kao osiguratelju
zahtjev za isplatu osigurnine).
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Kako Mi kao osiguratelj svoja prava
prema tetniku izvodimo iz prava koja
Vi kao osiguranik imate prema tetniku,
a prije isplate osigurnine, ispada da i dug
tetnika prema nama kao osiguratelju
zbog ovakvog ponaanja osiguranika
ne bi postojao. Zbog toga je izriito
propisano da ako je krivnjom osiguranika
prijelaz prava onemoguen u cijelosti
ili djelomino, osiguratelj se oslobaa
svoje obveze prema osiguraniku i to u
odgovarajuoj mjeri.
To znai da Mi kao osiguratelj imamo
pravo od osigurnine odbiti iznos u
visini naknade tete koju bi zbog Vaeg
ponaanja pretrpjeli. Ovo ne znai da Vi
kao osiguranik gubite pravo na naknadu,
ve Vam se smanjuje visina naknade za
onoliko koliko je nama kao osiguratelju
onemogueno ostvarivanje regresnih
prava prema tetniku.
Ako smo Mi kao osiguratelj isplatili
osigurninu osiguraniku pa smo zatim
ustanovili da smo radnjama osiguranika
onemogueni u ostvarivanju regresnih
prava prema tetniku, tada Mi kao
osiguratelj imamo pravo potraivati
od Vas kao osiguranika da nam vratite
natrag ono to je plaeno, u potpunosti ili
djelomino.
Ponaanje osiguranika mora biti
skrivljeno, a prema ovim Uvjetima trai
se najnii stupanj krivnje odnosno obina
nepanja.
P.4. Glavne nakon nastupa
osiguranog sluaja
Glavne Vae obveze nakon nastupa osiguranog
sluaja su:
(a) Prijava nastupa osiguranog sluaja
- svaki osigurani sluaj koji moe imati
za posljedicu isplatu naknade za tetu
odnosno osigurnine s nae strane po
ugovoru, duni ste nam prijaviti odmah
bez odlaganja, a najdulje u roku od tri (3)
dana od dana nastanka osiguranog sluaja
ili saznanja za nastanak.
Morate nas obavijestiti o svim, za nas
kao osiguratelja, bitnim okolnostima
45
i
dogaaja. Obavijest mora kao minimum
sadravati: predmet osiguranja, osigurani
sluaj (na primjer, poar, provalna kraa i
sl.), njegovo mjesto i vrijeme nastanka
te eventualnu opasnost nastupa daljnjih
teta.
Zakanjelom prijavom o nastupanju
osiguranog sluaja ili postavljenom
odtetnom zahtjevu Vaa prava po ugovoru
su ouvana, a moebitne posljedice takve
zakanjele prijave moemo promatrati
samo kao Vau obvezu da nam kao
osiguratelju naknadite tetu koja nam je
propustom slanja obavijesti prouzroena.
Prema ovim Uvjetima smatra se
da je osiguratelj zbog proputanja
obavjeivanja o nastupu osiguranog
sluaja pretrpio tetu ako uini
vjerojatnim da bi on mogao poduzeti
mjere koje nije poduzeo osiguranik, a koje
bi, da su poduzete, umanjile tetu
(b) Obveza umanjivanja tete jedna od
vanijih ako ne i Vaa najvanija dunost
(od dunosti koje Vas terete nakon nastupa
osiguranog sluaja) je poduzimanje mjera
kako bi teta prouzroena osiguranim
sluajem bila to manja. Okolnosti koje
dovode do poveanja tete mogu biti
dvostruke: (i) pozitivno djelovanje koje
je kao nepravilno prouzroilo veu tetu
i (ii) nepoduzimanje odgovarajuih mjera
da se daljnja teta izbjegne ili umanji. Po
svojim su pravnim posljedicama jedna i
druga okolnost izjednaene.
Premda se naprijed govori o Vaoj
dunosti da poduzimate odnosne mjere,
ipak se moe govoriti i o Vaem pravu da
te mjere poduzmete. Taj element prava
vaan je za sankcije koje mogu nastati
zbog poduzimanja odnosnih mjera. To se
osobito odnosi na Vae pravo da Vam kao
osiguratelj naknadimo trokove koji su
odnosnim mjerama prouzroeni.
Kao osiguranik duni ste poduzeti sve
razumne mjere koje su se u konkretnom
sluaju objektivno mogle poduzeti, ali ste
duni poduzeti i one mjere koje ste morali
ocijeniti razumnim upotrebom dune
 MASTER (OPI) UVJETI O V
panje, tj. da poduzmete one mjere koje
se, upotrebom dune panje u vrijeme
nastupa osiguranog sluaja, ukazuju kao
razumne.
Iz povrede Vae obveze da poduzmete
mjere za umanjenje tetnih posljedica
nastupa osiguranog sluaja, moraju
nastupiti i odreene pravne sankcije. S
obzirom na svrhu tih mjera, tj. umanjenje
tete nastale nakon nastupa osiguranog
sluaja i pravne sankcije mogu se odnositi
samo na injenice koje nastupe nakon to
je nastao osigurani sluaj.
Ako kao osiguranik ne ispunite ovu svoju
obvezu, a za to nema opravdanja, naa
obveza kao osiguratelja smanjuje se za
onoliko za koliko je nastala vea teta
zbog tog nepoduzimanja.
Osiguratelj mora u svrhu utemeljenja
svoje odluke za umanjenjem osigurnine:
(i) uiniti vjerojatnim da bi poduzimanjem
odgovarajuih mjera teta bila manja
(u tom pogledu situacija je ista kao i
kod propusta obavijesti), (ii) dokazati
da je nepravilno poduzetim mjerama
prouzroena teta i (iii) dokazati da
su poduzete mjere bile kao preskupe
nerazumne.
Osiguranik, naprotiv, nee odgovarati ako:
(i) dokae da nije kriv za nepoduzimanje
odnosno nepravilno poduzimanje
odnosnih mjera (on, naime, odgovara
po naelu pretpostavljene krivnje jer
se radi o ugovornim odnosima. Kako je
gore istaknuto, za svoje osobe odgovara
bez obzira na vlastitu krivnju, a za druge
samo ako je kriv), (ii) dokae da su mu se u
vrijeme poduzimanja odnosnih mjera one,
sa stajalita trokova, upotrebom dune
panje, ukazivale kao razumne i (iii) pobije
vjerojatnost da bi teta poduzimanjem
mjera na koje se poziva osiguratelj, a koje
nisu poduzete, bila manja
(c) Dunost osiguranika da postupi prema
uputama osiguratelja iz istih razloga
iz kojih je osiguranik duan obavijestiti
osiguratelja o nastupu osiguranog sluaja,
osiguranik je duan postupati prema
46
i
uputama osiguratelja. Osiguratelj, naime,
jer se radi o zatiti njegovih interesa, ima
pravo odluivati na koji e nain te svoje
interese zatititi.
im je naime, sklopljen ugovor o
osiguranju, osiguranik je time osiguratelju
priznao pravo da se on brine o vlastitim
interesima.
Kako osiguranik odgovara za poduzimanje
ovih mjera i ovdje je pravna situacija ista
kao i kod drugih slinih osiguranikovih
obveza prema osiguratelju. Njegova se
odgovornost, naime, zasniva na principu
pretpostavljene krivnje. To znai da e
biti odgovoran ako ne dokae da je kod
provoenja odnosnih uputa postupio s
dunom panjom.
Koje je upute osiguranik duan primijeniti?
Nema dvojbe da mora primijeniti one
mjere na koje se obvezao ugovorom. Ako
takve obveze nema, mora primijeniti
samo one koje se od njega razumno mogu
oekivati da ih moe i zna poduzeti.
Sankcije za nepotivanje ove
osiguranikove obveze iste su kao pod (b)
ove toke Uvjeta
(d) Ostale obveze osiguranika:
(i) do dolaska nas ili naeg predstavnika
na mjesto nastanka osiguranog
sluaja duni ste nastojati ne mijenjati
stanje unitenih ili oteenih stvari i
sauvati postojee dokaze i tragove,
osim ako je poduzimanje mjera
potrebno zbog javnog interesa ili radi
spreavanja poveanja tete
(ii) po mogunosti, prije promjene, mjesto
tete dokumentirajte fotogra iranjem
i kao i okolnosti nastanka osiguranog
sluaja iz vie kutova s vee i
neposredne udaljenosti
(iii) ako Mi ne pristupimo utvrivanju i
procjeni tete u roku osam (8) dana
od dana prijave nastanka osiguranog
sluaja, moete sami poeti s
procjenom i otklanjanjem tete, uz
uvjet da prethodno osigurate dokaze
o uzroku nastanka osiguranog sluaja
i opsega i visine tete
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(iv) duni ste sudjelovati u utvrivanju
injeninog stanja i pruiti nam
sveukupnu opsenu podrku
u rjeavanju osiguranog
sluaja sukladno prihvatljivim
mogunostima. Duni ste slijediti nae
upute potrebne za rasvjetljavanje
nastanka osiguranog sluaja.
To posebno znai da nam morate
istinito i potpuno odgovoriti na
pitanja o okolnostima nastanka
tetnog dogaaja i da ne smijete
napustiti mjesto nastanka osiguranog
sluaja, a da niste omoguili potrebne
injenice.
(v) obvezni ste dopustiti svaku
objektivno prihvatljivu istragu o
uzroku i visini tete ili o opsegu nae
obveze isplate te predoiti potvrde u
svrhu dokazivanja visine tete
(vi) na na zahtjev duni ste pruiti
nam sve dokaze i podatke kojima
raspolaete kao i omoguiti nam uvid
u izvornike dokumenata ili dostaviti
javnobiljeniki ovjerene preslike
istih, a koji su nam neophodni za
ocjenu osnovanosti odtetnog
zahtjeva, opsega i visine tete. Ovo
ukljuuje i nalaze nadlenih tijela u
vezi s nastalim osiguranim sluajem.
Sva predana nam dokumentacija
postaje nae vlasnitvo trenutkom
predaje.
(e) Nekoliko osiguratelja dunost
otkrivanja ako je neka stvar osigurana
i kod drugih osiguratelja od istog rizika
(viestruko ili dvostruko), duni ste nas
odmah obavijestiti o tom sklopljenom
ugovoru, a naroito ste nam duni taj
ugovor otkriti kada nastupi osigurani
sluaj pruajui nam podatke o drugom
osiguratelju i iznosima osiguranja
osigurane stvari drugog ugovora
(f) Preputanje oteene st vari - nemate
pravo nakon nastanka osiguranog sluaja
prepustiti nama oteenu stvar i od nas
zahtijevati na ime osigurnine isplatu
punog iznosa svote osiguranja.
47
i
P.5. Promjena osobnih ili identifikacijskih
podataka - Dunost obavjeivanja
P.5.1. Duni ste nas bez odlaganja obavijestiti o
svakoj promjeni osobnih ili identi ikacijskih
podataka (na primjer, promjena adrese svojeg
prebivalita ili boravita, sjedita, naziva
tvrtke, poslovnih e-mail adresa) bez odlaganja,
a najkasnije u roku od petnaest (15) dana od
izvrene promjene.
P.5.2. U suprotnome, dostava svih naih pismena
prema Vama - slanjem pismena na
posljednje poznatu adresu na jedan od oblika
obavjeivanja i komunikacije iz toke C.11.
ovih Uvjeta - smatra se uredno i valjano
izvrena - uruena, (ukljuujui i sve pravne
posljedice koje iz toga proizlaze uzimajui
u obzir da navedena povreda ima karakter
povrede ugovorene dunosti ili obveze koju ste
namjerno povrijedili).
Q
NAA GLAVNA OBVEZA UTVRIVANJE I ISPLATA
OSIGURNINE (PO NAELU NAKNADE ZA TETU)
Q.1. Koje su nae obveze kao Osiguratelja
Q.1.1. Glavna obveza naa glavna obveza, kao
osiguratelja jest da Vama kao osiguraniku
platimo osigurninu. Bez te obveze nema ni
osiguranja.
Q.1.2. Sporedne obveze sporedne osigurateljeve
obveze jesu one koje, dodue, proizlaze iz
osigurateljnog odnosa, ali bi taj odnos i bez njih
bio valjan. Ovamo naroito spada osigurateljeva
dunost da preda uredno sastavljenu policu,
kada se za to ostvare pretpostavke potpuno ili
djelomino vrati premiju itd.
Q.2. B ( )
Q.2.1. Kad je ustanovljena teta koja je pokrivena
osiguranjem i njena visina, samim tim jo nije
odreena i visina osigurnine. U ovom pogledu
vrijede tri osnovna principa:
(a) Vi kao oteeni ne moete ostvariti veu
naknadu od vrijednosti pretrpljene tete,
odnosno iznos osigurnine ne moe biti
vei od tete koju ste Vi kao osiguranik
pretrpjeli nastupanjem osiguranog
sluaja, ako posebno nismo ugovorili
drukije
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(b) osigurnina ne moe prijei svotu
osiguranja
(c) kod podosiguranja se visina osigurnine
odreuje razmjerno (proporcionalno)
vrijednosti osiguranog predmeta i svote
osiguranja.
Q.2.2. Od ovih principa iz toke Q.2.1. postoje
i to:
(a) naa krivnja ili osobe za koje Mi
odgovaramo (misli se samo na trokove
koji su krivnjom obuhvaeni)
(b) trokovi koji su uinjeni u nau korist (Mi
smo duni naknaditi trokove, gubitke,
a i druge tete uzrokovane razumnim
pokuajem da se otkloni neposredna
opasnost nastupanja osiguranog sluaja
te pokuajem da se ogranie njegove
tetne posljedice)
(c) tete i trokovi poduzeti po naem nalogu
ili odobrenju
(d) trokovi utvrenja tete (ovi trokovi,
ako su prouzroeni postupkom koji Mi
propisujemo u Uvjetima, padaju na na
teret jer ih Mi zahtijevamo).
Q.2.3. Prema ovim Uvjetima odnosno ugovoru o
osiguranju Mi kao osiguratelji pridravamo
pravo na izbor naina (oblika) popravljanja
tete na jedan od dva mogua naina:
(a) isplatom naknade za tetu osigurnine
Osiguranik se sam brine bilo o popravku
bilo o nabavi druge stvari. Osiguratelj s tim
formalno nema nikakve veze. Osiguranik
je, naelno, slobodan birati osobu koja
e izvriti popravak, odnosno od koje
e dobaviti stvari ili pak raspolagati
osigurninom na drugi nain koji njemu
najvie odgovara (ne postoji Vaa obveza
da za primljenu osigurninu popravite
oteenu stvar ili nabavite novu)
(b) uspostavljanjem prijanjeg stanja
- naturalna restitucija - Naturalna
restitucija provodi se tako da Mi kao
osiguratelj preuzimamo brigu da na
vlastiti troak popravimo oteenu ili
nabavimo izgubljenu odnosno unitenu
stvar. To znai da emo se Mi morati
ponaati kao uredan vlasnik i za popravak
48
i
ili izgradnju upotrebljavati novi materijal,
odnosno ugraivati nove dijelove.
Q.3. O
Q.3.1. Osigurnina je iznos koji Mi (osiguratelj)
plaamo Vama (osiguraniku) nakon nastupa
osiguranog sluaja. Ona se od pojma svote
osiguranja razlikuje po tome jer svota
osiguranja predstavlja najvei iznos koji Mi
(osiguratelj) moemo biti duni platiti Vama
(osiguraniku), a osigurnina je iznos koji Mi
Vama u tim granicama, stvarno plaamo.
Ako u ugovoru ili polici nije navedena svota
osiguranja, Mi naknaujemo svaku tetu koju
Vi pretrpite iz pokrivenog rizika.
Q.3.2. Kod naknade za tetu isplatom osigurnine
- po ovim Uvjetima i ugovorom o osiguranju -
postoje :
(a) poto se procijeni teta, Mi (osiguratelj)
isplaujemo Vama (osiguraniku)
procijenjenu vrijednost tete, bez ikakvih
daljnjih dokumenata za opravdavanje
i bez dokaza da je popravak stvarno i
izvren, odnosno stvar nabavljena i bez
obzira koliko je to kotalo
(b) Mi (osiguratelj) plaamo utvrenu
tetu prema priloenoj dokumentaciji,
prvenstveno prema raunima o izvrenim
radovima. Isplata osigurnine, za razliku
od sluaja navedenog pod (a), plaa se
poto su radovi izvreni odnosno poto
je stvar nabavljena. Ovdje ne postoji
mogunost gubitka odnosno dobitka.
Pravo izbora koje se model ima primjenjivati
odreujete Vi u odtetnom zahtjevu.
Q.4. D za isplatu osigurnine
Q.4.1. Da bismo Mi kao osiguratelj bili duni platiti
osigurninu, Vi kao osiguranik morate dokazati
injenice na temelju kojih osnivate svoj zahtjev.
Sama prijava (obavijest) da je osigurani sluaj
nastupio, koliko god ona mogla biti preduvjet u
Vaem pravu na osigurninu, nije dovoljna.
Q.4.2. Iz prirode osigurateljeve obveze na isplatu
osigurnine proizlazi da ste Vi kao osiguranik
duni dokazati ove injenice:
(a) da ste Vi osoba koja je ovlatena zahtijevati
isplatu osigurnine
(b) da je nastupio osigurani sluaj
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(c) da je osigurani sluaj nastupio na
predmetu osiguranja
(d) visinu tete prouzroene osiguranim
sluajem (ako je ovo posljednje u
konkretnom sluaju relevantno).
Ispunjenje navedenih elemenata osnovni je
preduvjet za dospjelost Vae trabine. Prije toga
trabina ne moe biti dospjela. To, meutim ne
znai da trabina ne moe dospjeti i poslije
toga. tovie, normalno je da dospijeva jedno
vrijeme kasnije, jer se nama kao osiguratelju
mora dati primjeren rok za prouavanje
predmeta i donoenje odluke te eventualno
izvrenje isplate.
Q.4.3. Taj primjeran rok je propisan sljedeim tekstom:
Kad se dogodi osigurani sluaj, osiguratelj je
duan isplatiti osigurninu odreenu ugovorom
u ugovorenom roku koji ne moe biti dulji
od etrnaest (14) dana raunajui otkad je
osiguratelj dobio obavijest da se osigurani
sluaj dogodio.
Nije u duhu osigurateljnog odnosa to se u
citiranom propisu govori o poetku toga roka
od dana od kada smo kao osiguratelj dobili
obavijest da je osigurani sluaj nastupio, jer
ste Vi kao osiguranik duni, odnosno morate
adekvatnom dokumentacijom dokazati, kako
opravdanost svoga zahtjeva openito, tako i
visinu osigurnine. Pod ovom pretpostavkom
se nee govoriti da je rok za isplatu osigurnine
poeo tei od dana primljene obavijesti o
nastupu osiguranog sluaja, ve od dana od
kojega smo kao osiguratelj dobili odgovarajuu
dokumentaciju i kada protekne stanovito
vrijeme za prouavanje predmeta, donoenje
odluke, a i to je propisano: Ali ako je za
utvrivanje postojanja osigurateljeve obveze
ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme,
osiguratelj je duan isplatiti osigurninu
odreenu ugovorom u roku od trideset (30)
dana od dana primitka odtetnog zahtjeva ili
ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev
nije osnovan.
Q.4.4. Ako nam uz odtetni zahtjev odnosno obavijest
da se osigurani sluaj dogodio dostavite
odgovarajuu dokumentaciju kojom dokazujete
sve injenice navedene i opisane u sljedeoj
toki (Q.5.3.) ili kada Mi sami moemo to isto
49
i
pribaviti i utvrditi sve relevantne injenice,
isplatit emo Vam - u propisanom roku od
etrnaest (14) dana ili najdue u roku od
trideset (30) dana - osigurninu u cijelosti ili
djelomino (po nama nesporan iznos).
Ako Va odtetni zahtjev za isplatu osigurnine
bude pravno neosnovan ili o njemu ne moemo
donijeti odluku zbog nedostatka dokumentacije
kojom dokazujete sve injenice na kojima
temeljite svoj zahtjev, dostavit emo Vam
obavijest (obrazloenu kao utemeljen odgovor)
- u propisanom roku od trideset (30) dana da
Vam zahtjev za isplatu osigurnine nije osnovan.
Q.4.5. Ako se kao ugovorne strane nismo sporazumjeli
da odreena visina osigurnine predstavlja
konano Vae namirenje, imate pravo u
zastarnom roku - pod uvjetom da udovoljite
svojim obvezama koje su pretpostavka za
ostvarenje prava prema nama kao osiguratelju -
u pravnom putu (tubom u sudskom postupku)
dokazati da ste osiguranim sluajem pretrpjeli
i tetu koja nije bila obuhvaena isplaenom
osigurninom.
Q.5. Dokazivanje ovlatene osobe i ostalih injenica
na kojima Vi temeljite svoj zahtjev
Q.5.1. Svojstvo osiguranika - to ete dokazati policom
iji ste zakoniti imalac ili, ako polica nije izdana,
na neki drugi pogodan nain.
Relevantan moment je trenutak nastupa
osiguranog sluaja. Ako isplatu osigurnine
zahtjeva osoba koja u trenutku nastupa
osiguranog sluaja nije bila osiguranik, morat
e dokazati da je osoba koja je u tom trenutku
bila osiguranik naknadno na nju prenijela svoje
pravo, ili da je to pravo od osiguranika stekla
na neki drugi zakoniti nain.
Q.5.2. Postojanje osigurljivog interesa u trenutku
nastupa osiguranog sluaja. Da bi neka osoba
imala pravo na osigurninu, nije dovoljno
da bude legitimirana kao osiguranik, ve
je, uz to, potrebno i da u vrijeme nastupa
osiguranog sluaja na predmetu osiguranja
ima osigurljiv interes, ako je taj interes uope
vaan za osigurateljski odnos. Nakon nastupa
osiguranog sluaja pravo na osigurninu moe
se prenijeti i na osobu koja u trenutku kada je
taj sluaj nastupio nije imala osigurani interes.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Q.5.3. Vi kao osiguranik dokazujete samo objektivne
injenice na temelju kojih zasnivate svoj zahtjev
na osigurninu. Mi kao osiguratelj, naprotiv,
moramo dokazati da, unato postojanju
objektivnih injenica koje osiguraniku daju
pravo na osigurninu, postoje ekskulpacioni
(oslobaajui) razlozi koji nas kao osiguratelja
oslobaaju dunosti plaanja osigurnine. Vi
kao osiguranik mora dokazati i ove injenice:
(a) Dogaaj - on se sastoji od dvaju elemenata:
uzroka i posljedice. Prema tome, logiki
proizlazi da Vi kao zainteresirani morate
dokazati oba elementa. Na primjer, kod
osiguranja zgrade protiv elementarnih
nepogoda Vi kao osiguranik ete morati
dokazati: (i) uzrok (na primjer, udar
munje), (ii) posljedicu (oteenje zgrade)
i (iii) uzronu vezu izmeu uzroka i
posljedice (da je zgrada oteena udarom
munje)
(b) Mjesto - dovoljno je dokazati da je dogaaj
nastao na teritorijalnom podruju
pokrivenom osiguranjem
(c) Vrijeme nastupa osiguranog sluaja - ovaj
dokaz vaan je iz dvaju razloga: da se
ustanovi je li osiguranik, nakon to je
osigurani sluaj nastupio, u odreenom
roku poduzeo odgovarajue mjere,
prvenstveno je li o dogaaju obavijestio
osiguratelja ili njegova predstavnika i da
se utvrdi je li se dogaaj dogodio u vrijeme
za koje osiguratelj pokriva rizik
(d) Da je osigurani sluaj nastao na predmetu
osiguranja - na primjer, ako su u polici
pojedinano navedene stvari koje su
osigurane u jednom odreenom prostoru,
treba dokazati, da su se u trenutku
nastupa osiguranog sluaja sve u polici
navedene stvari nalazile u odnosnom
prostoru, na primjer, poimence osigurane
slike galerije unitene poarom
(e) Visina tete - ovo utvrivanje nije
potrebno u onim sluajevima kod kojih
se isplata osigurnine vee za procijenjenu
vrijednost tete (toka Q.3.2. (a)).
50
i
Q.6. Nain obrauna opsega tete i isplata
osigurnine kod modela I. O
Q.6.1. Za / ( )
stvari (tzv. T ) Visina osigurnine,
naelno, jednaka je visini vrijednosti osiguranog
interesa (tj. vrijednosti stvari) utvrenog po
objektivnim mjerilima vrijednosti u trenutku
(na dan) i mjestu nastanka osiguranog sluaja,
(uz model obrauna iz toke O.4.1.) umanjena
za moebitnu vrijednost ostatka, na primjer,
vrijednost cigala koje ostanu nakon poara
zgrade.
Samo je ta vrijednost oteena osiguranim
sluajem. Inae bismo Mi u svim drugim
sluajevima platili osigurninu koja je vea
od Vae tete (na primjer, osiguranje zgrade
koja je u trenutku sklapanja ugovora vrijedila
200.000 kn. Nakon sklapanja ugovora o
osiguranju, zbog dotrajalosti se srui krovna
konstrukcija, koja vrijedi npr. 50.000 kn.
Poslije toga nastane poar koji je osiguratelj
pokrio osiguranjem. Kada bi se kod obrauna
osigurnine uzela vrijednost zgrade u trenutku
sklapanja ugovora o osiguranju, znailo bi da
bi osiguranik dobio na ime osigurnine i iznos
za tetu koja osiguranjem nije pokrivena. U
navedenom primjeru vrijednost zgrade za
obraun osigurnine iznosi 150.000 kn).
Vrijednost osigurane stvari u trenutku nastupa
osiguranog sluaja ne moe - prema ovim
Uvjetima - u odnosu prema njenoj vrijednosti u
vrijeme sklapanja ugovora, biti vea. Kada smo
Mi s Vama sklopili ugovor o osiguranju, imali
smo u vidu onu vrijednost koju je osigurana
stvar imala u vrijeme sklapanja ugovora.
Pravno je nedopustivo da Vi kao osiguranik
za istu premiju poveavate vrijednost stvari i
na taj nain za premiju koja je bila ugovorena
na bazi nie vrijednosti, dobijete osigurninu
koja odgovara naknadno poveanoj vrijednosti
stvari.
Za tono navedene predmete osiguranja - kod
gubitka/krae ili unitenja (propasti) stvari
(tzv. totalna teta) opseg tete utvruje se
posebno i to na sljedei nain:
(a) za postrojenje, opremu (ureaj, stroj), alat,
inventar ili stvari kuanstva - novonabavna
 MASTER (OPI) UVJETI O V
cijena osiguranih stvari umanjena za iznos
procijenjene istroenosti (amortizacije)
(b) za zalihe - troak vlastite proizvodnje ili
troak ponovne nabavke ili neto utriva
cijena, mjerodavni je nii iznos
(c) za ume trokovi podizanja ili neto
utrive vrijednosti drvene mase,
mjerodavni je nii iznos.
Za ovaj osigurani sluaj, po kriteriju posljedica,
u ovim Uvjetima ureuju se i sljedea pitanja:
(a) Vrijednost ostataka vrijednost
eventualnih ostataka unitenih
(propalih) stvari uzima se u obzir kod
odreivanja tete i ta se vrijednost odbija
od osigurnine (na primjer, vrijednost
cigala koje ostanu nakon poara zgrade)
(b) Naknada trokova - ako su ti trokovi
(trokovi ienja i ruenja, trokovi
osiguranja kretanja i zatite,
trokovi povrata izgubljene poslovne
dokumentacije, dodatni trokovi nastali
zbog slubenih ogranienja) prouzroeni
unitenjem (propau) stvari, njih
emo kao osiguratelj ako nije drukije
ugovoreno - Vama takoer naknaditi (na
primjer, ruenje zidova preostalih nakon
poara zgrade, koji se moraju ukloniti jer
predstavljaju opasnost zbog mogunosti
nekontroliranog ruenja)
(c) Snoenje rizika nabave ili izrade
isplatom osigurnine Mi se kao osiguratelj
oslobaamo svake druge svoje obveze
prema Vama kao osiguraniku
(d) teta prouzroena treima propau
osigurane stvari moe biti prouzroena
teta treim osobama, za koju tetu
osiguranik odgovara, pa se postavlja
pitanje je li i ova teta dolazi u obzir
pri odreivanju visine osigurnine (na
primjer, u Vaem stanu nastane osigurani
sluaj izlijeva vode iz vodovodni cijevi pa
Vam oteti parket, ali voda prodre i u stan
ispod Vas i napravi tetu Vaem susjedu
kao treoj osobi).
Budui da smo se kao osiguratelj s
osiguranjem osigurane stvari obvezali
naknaditi tetu koju ta stvar pretrpi,
proizlazi da nismo duni naknaditi
51
i
tetu s naslova Vae odgovornosti kao
osiguranika. Za ovu obvezu postoji
posebno osiguranje. Na temelju osiguranja
odnosne stvari Mi kao osiguratelj bit emo
duni naknaditi tu tetu samo kada smo se
u tom pogledu izriito obvezali odnosno
s Vama ugovorili. Tim se klauzulama
odreuje i modalitet ove nae obveze.
Q.6.2. O ( . )
- Ovu tetu promatramo kroz dvije osnovne
grupe oteenja:
I. manjak stvari - manjak, ustvari, nije nita
drugo nego djelomini gubitak. Prema
tome, sve ono to je u pogledu utvrivanja
visine tete reeno za gubitak (Q.6.1.)-
vrijedi i za dio osigurane stvari koji
nedostaje
II. oteenje stvari.
U sluaju oteenja stvari visina osigurnine
naelno je jednaka visini nunih trokova
popravka oteene stvari po cijenama
materijala i rada u trenutku (na dan) i mjestu
nastanka osiguranog sluaja odnosno na dan
izvrenog popravka, / za:
(a) vrijednost amortizacije (istroenosti)
- s naslova novo za staro pojedinih
oteenih dijelova osigurane stvari koji su
predmet popravka ili zamjene (na primjer,
uslijed poara na graevini potrebno je
zamijeniti krov - koji je star deset (10)
godina - novim krovom) i/ili
(b) onaj iznos koristi (znatniji) za koji se uvea
stvarna vrijednost popravljene stvari radi
(nakon) popravka u odnosu na stvarnu
vrijednost koja je bila neposredno prije
nastanka osiguranog sluaja, opisano
dalje u toki (c).
Glavna zajedniki pitanja koja se ureuju ovim
Uvjetima - kod oteenja stvari - jesu:
(a) Opseg potrebnih radova popravaka - ako u
pogledu opsega potrebnih radova ne doe
do sporazuma izmeu nas, njih - u Vaem
pravnom putu - moe utvrditi i sud na
temelju pravila odgovarajue struke. Isto
vrijedi i za visinu vrijednosti tih radova.
U opseg nunih radova ulaze ne samo oni
koji se obavljaju neposredno na samoj
stvari, ve i oni koji su uz to vezani (na
 MASTER (OPI) UVJETI O V
primjer, kod oteenja radnog stroja u
trokove ulaze i izdaci koji su potrebni da
se stroj dovede do mjesta gdje e popravak
biti izvren. Isto tako mogu, prema
okolnostima, biti potrebni i privremeni
popravci. Svi ti radovi ulaze u okvir onih
koji su nuni za izvrenje popravka)
(b) Gubitak vrijednosti popravljene stvari - u
vezi s tim postavlja se pitanje jesmo li Mi
Vama duni isplatiti na ime osigurnine
iznos koji odgovara svoti umanjenja
vrijednosti oteene stvari. Po ovim
Uvjetima Osiguratelj je, naime, duan da
osiguraniku isplatom osigurnine prui
mogunost da oteenu stvar dovede u
stanje u kojem se nalazila prije nastupa
osiguranog sluaja. To je naelo mogue
izvrenjem popravka. Meutim, kada
je popravak izvren, a stvar je izgubila
na svojoj vrijednosti - to znai da se
popravkom taj nedostatak ne moe
otkloniti - ni jedna svota koju bi osiguratelj
dao osiguraniku ne bi ovog posljednjeg
mogla staviti u situaciju da se osigurana
stvar dovede u stanje u kojem se nalazila
prije nastupa osiguranog sluaja. Prema
tome, osiguratelj bi, na temelju ovog
razloga, platio neto to po ugovoru nije
duan.
Isti je odgovor i kod nemogunosti
pravilnog funkcioniranja oteene i zatim
popravljene stvari, osiguranjem jedne
stvari osiguratelj ne pokriva rizike njenog
pravilnog funkcioniranja. On se samo
obvezuje isplatiti iznos potreban za mogu
popravak stvari. Ono to je popravkom
nemogue postii, za to osiguratelj nije
odgovoran
(c) Poveanje vrijednosti popravljene stvari -
svaki novi predmet (dio) koji se u jednu
stvar ugrauje umjesto zamijenjenog,
poveava vrijednost te stvari odnosno
dijela te stvari, jer ugraeni predmet,
kao novi, vie vrijedi od zamijenjenog.
Ta okolnost u osiguranju otvara pitanje
ima li osiguratelj pravo s naslova novo
za staro zahtijevati snienje osigurnine
u iznosu koji odgovara poveanoj
52
i
vrijednosti popravljene stvari, ili dijela
stvari.
Mi kao osiguratelj emo, naprotiv, to pravo
imati ako dokaemo da ste odnosnom
zamjenom imali i stvarnu korist. Ta
korist, meutim, mora biti znatnija 20%
i vie poveanje vrijednosti jer neznatne
koristi nemaju za Vas praktino znaenje.
Prema ovim Uvjetima kada se vrijednost
popravljane stvari znatnije poveava
onda se trokovi popravka umanjuju/
sniavaju za iznos koristi (znatniji) za koji
dolazi do uveanja osigurane vrijednosti u
odnosu na onu osiguranu vrijednost koja
je bila neposredno prije tetnog dogaaja
(d) Naknada tete prouzroene neupotrebom
stvari za vrijeme njenog popravka (na
primjer, strojevi ne rade pa odatle nastaje
izmakla dobit, a eventualno i trokovi koji
nisu pokriveni radom stroja, na primjer,
plae radnika koji rade na tom stroju). Mi
kao osiguratelj te tete ne pokrivamo jer
se po Uvjetima i ugovoru nismo izriito
obvezali da emo ih naknaditi. To slijedi
iz okolnosti da se osiguratelj osiguranjem
jedne stvari obvezuje samo na isplatu
osigurnine u iznosu koji omoguuje, u
granicama uvjeta ugovora o osiguranju,
bilo da se popravi oteena stvar, bilo
da se nabavi druga umjesto propale.
Kada osiguratelj naknauje ove tete,
on ih naknauje za ono vrijeme koje je
normalno potrebno za izvrenje odnosnog
popravka.
Q.7. Nain obrauna opsega tete i isplata
osigurnine kod modela II. O
Q.7.1. Kada je naknada za tetu odnosno osigurnina
ugovorena na novu vrijednost, tada osiguranik
stjee pravo na onaj dio osigurnine koji prelazi
stvarnu vrijednost (udio nove vrijednosti)
samo ako i kada je unutar tri (3) godine od
nastanka osiguranog sluaja, osigurao da e
dobivenu osigurninu uloiti u:
I. Obnovu iste vrste i svrhe
na dosadanjoj lokaciji. Ako obnova na
istoj lokaciji radi pravnih ili ekonomskih
razloga prepreka nije mogua, tada je
 MASTER (OPI) UVJETI O V
dostatno da graevina bude izgraena
na podruju Republike Hrvatske. I u
ovom sluaju se ostaje kod visine iznosa
odtete koji bi bio odgovarajui kada bi se
graevina obnavljala na lokaciji na kojoj je
prije bila
II. Nabavku , (
), , kod obnove ili nabave oteenog
koja je unitena ili otuena
i treba je vratiti na razinu/stanje vrste i
kvalitete. Vrijednost opreme predstavlja
novonabavna cijena opreme ukljuivo
i zavisne trokove (prijevoz, montaa i
putanje u rad i sl.), sve pod uvjetom da
oprema, u trenutku sklapanja ugovora o
osiguranju, nije bila starija od tri (3) godine
od godine proizvodnje. U protivnom
smatrat e se da je osiguranje za opremu
sklopljeno na stvarnu vrijednost.
Prema prethodnom naem odobrenju
dostatna je i nabava rabljenih stvari, na
mjesto opreme moe se nabaviti oprema
bilo koje vrste ako je uporabna svrha ista
III. Oteenu koja se mora popraviti.
Za obraun opsega tete, primjenjuju se ista
pravila, a kao u toki Q.6.1. od (a) do (d) i
toki Q.6.2. od (a) do (d) uz sljedea pravila:
(a) dodatni trokovi radi slubenih
ogranienja kod popravka / obnove stvari
koji nastaju zato to osiguranu i oteenu
stvar nije mogue radi javnopravnih
propisa vratiti na razinu jednake vrste
i kvalitete, se ne naknauju u okvirima
obrauna tete sukladno ovoj toki, osim
ako su ovi dodatni trokovi u osiguranoj
vrijednosti nastali kao posljedica
tehnolokog napretka
(b) dodatni trokovi koji nastaju radi porasta
cijena su izdaci na ime poveanja cijene
kod osigurane i oteene stvari za period
izmeu nastanka tete i popravka ili
ponovne nabave iste, imaju sljedei
osigurateljni tretman:
(i) ako osiguranik ne pristupi saniranju
tete odmah, tj. bez odgaanja, tada
se priznaju samo oni dodatni trokovi
koji bi nastali da se bez odgode
pristupilo sanaciji
i
(ii) dodatni trokovi koji nastaju
neuobiajenim dogaajima,
slubenim ogranienjima da se izvede
popravak ili ogranienja u poslovanju
te nedostatku kapitala nisu osigurani
(iii) ako pak do odgaanja dolazi radi
, slubenih (dravnih) ogranienja
predmeta tada se naknauje razlika u
porastu cijene
(iv) ako je stvarna vrijednost i osigurana
vrijednost tada se naknauju i dodatni
trokovi sukladno odnosu stvarne
vrijednosti prema novoj vrijednosti.
(c) trokove nastale zbog gubitka prihoda
osiguratelj pokriva samo ako su oni
posebno ugovoreni.
Q.7.2. Ako se - prilikom ostvarenja osiguranog sluaja
- utvrdi da je osigurana graevina bila starija
od 30 godina raunajui od zavretka izgradnje
ili od rekonstrukcije (izvedbe koja je uveala
vrijednost graevine za najmanje 30%), smatrat
e se da je osiguranje sklopljeno na stvarnu
vrijednost, a ne na novu vrijednost.
Q.8. Nain obrauna opsega tete i isplata
osigurnine kod modela III. O
(U )
Q.8.1. Za G / ( )
stvari (tzv. totalna teta) visina osigurnine
jednaka je sporazumno utvrenoj (ugovorenoj)
vrijednosti stvari koja je odreena pri sklapanju
ugovora, umanjenoj za moebitnu vrijednost
ostatka.
Q.8.2. U sluaju stvari (tzv. djelomina
teta) visina osigurnine odreuje se prema
Q.6.2.
Q.8.3. Kod ovog modela naelo proporcionalnosti se
ne primjenjuje.
Q.8.4. Mi se odriemo prava na osporavanje
ugovorene vrijednosti u sluaju kada ista
nadilazi stvarnu vrijednost stvari (osigurljivog
interesa) do najvie 20%. U protivnom, kod
totalne tete obraun opsega tete i isplata
osigurnine ravna se prema toki Q.6. ovih
Uvjeta.
53
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Q.9. N - to se tie trokova za utvrivanje tete,
Q.9.1. Jedno od praktiki najvanijih pitanja koja se
pojavljuju u vezi s podosiguranjem jest nain
na koji se odreuje visina osigurnine koju je
osiguratelj, kod nastupa osiguranog sluaja,
duan platiti osiguraniku.
U ovom pogledu postoji propis u kojem se navodi:
Kad se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari
u trenutku ostvarenja osiguranog sluaja vea
od svote osiguranja, osigurnina se smanjuje
razmjerno vrijednosti osigurane stvari u
trenutku osiguranog sluaja. Osiguratelj je
duan isplatiti potpunu osigurninu sve do
svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos
izmeu vrijednosti stvari i visine osiguranog
iznosa nema znaenja za odreivanje iznosa
osigurnine. Pojam proporcionalnosti
(razmjernosti) osigurnine naveden je u istom
propisu u kojem se propisuje da je to odnos
izmeu vrijednosti stvari i svote osiguranja.
Na primjer, osigurana zgrada vrijedi 240.000
kn, a svota osiguranja iznosi 120.000 kn. Visina
osigurnine izraunava se tako da se vrijednost
zgrade pomnoi sa svotom osiguranja i rezultat
podijeli s visinom tete. U navedenom primjeru,
pod pretpostavkom da je zgrada u cijelosti
propala, raun izgleda ovako: 120.000 kn (svota
osiguranja)/ 240.000 kn (vrijednost zgrade)
x 240.000 kn (stvarna teta) pa je osigurnina
120.000 kn. U istom primjeru, u pretpostavci
da je zgrada izgubila 2/3 svoje vrijednosti, tj.
160.000 kn, visina osigurnine iznosi 80.000 kn.
Q.9.2. Osigurnina se moe izraunati i tako da se
pretpostavlja da je svota osiguranja ujedno i
visina vrijednosti osigurane stvari. Polazei
od te pretpostavke, osigurnina se izraunava
tako da se svota osiguranja podijeli s omjerom
izmeu stvarne vrijednosti osigurane stvari i
tete.
Na primjer, ako kod zgrade koja vrijedi 240.000
kn teta iznosi 120.000 kn, a svota osiguranja
120.000 kn, osigurnina e iznositi 60.000 kn,
dakle jednu polovinu visine svote osiguranja.
Q.9.3. Naelo proporcionalnosti odnosi se i na trokove
umanjenja posljedica osiguranog sluaja (bilo
bi, naime, neopravdano da ti trokovi u cjelini
padnu na osiguratelja, jer se mjere spaavanja
poduzimaju i u korist osiguranika).
54
i
situacija je drugaija. Osiguratelj u vlastitom
interesu mora utvrditi kolika je teta koja pada
na njegov teret. Za njega je irelevantno postoji
li uz tetu koju on snosi i teta koja pada na
teret osiguranika.
Q.10. O
Q.10.1. Ovo je jedan od uobiajenih naina
odstupanja od naela proporcionalnosti kod
podosiguranja. Postoje dvije podvrste ovog
osiguranja:
(a) Osiguranje na apsolutni prvi rizik - ovdje
se radi kada se osiguratelj izriito obvee
da e naknaditi tetu do visine odreenog
iznosa, bez obzira na vrijednost osigurane
stvari. Na primjer, osigurana stvar vrijedi
100.000 kn, a osiguratelj se obvee da e
naknaditi svaku tetu koja na toj stvari
nastane do iznosa od 50.000 kn. Ako
nastala teta iznosi, na primjer, 80.000 kn,
osiguratelj je duan platiti 50.000 kn kao
krajnju granicu svoje obveze.
Apsolutni rizik zove se zbog toga to se
primjenjuje kod svake naknade tete.
Budui da je takav nain osiguranja za
osiguratelja otegotniji od onog po naelu
proporcionalnosti, za njega se plaa
premija koja je vea od premije osiguranja
kod kojih se naelo proporcionalnosti
primjenjuje (razmjerno odreivanje
osigurnine). U tom sluaju vrijednost
osiguranog interesa nije uope
relevantna, pa nije ni potrebno da se
unese u ugovor, a ako se i unese, nema, sa
stajalita obrauna osigurnine, nikakvo
znaenje.
(b) Osiguranje na relativni prvi rizik - postoji
onda kada se osigurnina odreuje
prema naelu proporcionalnosti, ali s
tim da se to naelo nee primijeniti pod
pretpostavkom da se stvarna vrijednost
osigurane stvari i svota osiguranja ne
razlikuju vie od jednog odreenog iznosa.
Ako nije drugaije ugovoreno i navedeno u
polici, Mi ovo naelo neemo primijeniti u
sluaju razlike do najvie 10%. Na primjer,
stvarna vrijednost osigurane stvari iznosi
100.000 kn, a svota osiguranja 80.000 kn.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
Razlika izmeu tih dviju svota je 20%. Pod
pretpostavkom da ugovorena tolerantna
razlika iznosi 10%, u navedenom primjeru
primijenit e se naelo proporcionalnosti,
to znai da e osigurnina iznositi 4/5
od visine tete. Ako u istom osiguranju
svota osiguranja iznosi 90.000 kn nee
se primijeniti naelo proporcionalnosti,
ve e se morati naknaditi teta u punom
iznosu. Meutim, i ovdje je krajnja granica
osigurateljeve odgovornosti limitirana
svotom osiguranja. U navedenom
primjeru to znai da e osiguratelj biti
duan naknaditi svaku tetu do iznosa od
90.000 kn.
Q.10.2. Ako su stvari osigurane na prvi rizik
osigurnina e se naknaditi u visini stvarno
nastale tete, a najvie do ugovorenog iznosa
osiguranja na prvi rizik.
Q.11. F
Q.11.1. Ovo je drugi izuzetak od naela
proporcionalnosti. Ova se vrsta osiguranja
upotrebljava u onim sluajevima kod kojih
vrijednost osigurane robe tijekom trajanja
osigurateljnog odnosa u veoj mjeri varira.
Ovamo prvenstveno dolaze u obzir skladita
kod kojih se roba stalno uskladitava.
Flotantno osiguranje moemo podijeliti na
dvije glavne podvrste:
(a) Na osiguranje na najveu vrijednost - kod
ovih osiguranja obino se svota osiguranja
odreuje prema najveoj vrijednosti
za koju se pretpostavlja da e predmet
osiguranja imati za vrijeme trajanja
ugovora o osiguranju.
Kad nastupi osigurani sluaj, isplauje se
puna teta, pod uvjetom da na taj nain
svota osiguranja bude vea od stvarne
vrijednosti osigurane robe ili da joj bude
Q.11.2. Konani
jednaka.
Na primjer, za skladitenu robu procijeni
se najvea vrijednost koju ona moe imati
na iznos od 100.000 kn, a svota osiguranja
takoer iznosi 100.000 kn. U mjesecu
sijenju roba vrijedi 100.000 kn, u veljai
80.000 kn, a u oujku 60.000 kn. Kad
nastupi osigurani sluaj, osigurnina e
se obraunavati prema vrijednosti robe
u vrijeme kada se teta dogodila. Tako za
55
i
sijeanj, kod potpune propasti, osigurnina
iznosi 100.000 kn, a za, npr. polovicu
50.000 kn, za veljau 80.000 kn, odnosno
40.000 kn, a za oujak 60.000 odnosno
30.000 kn.
Takav nain obrauna osigurnine slijedi
iz okolnosti da se, pod navedenom
pretpostavkom, tj. kada je vrijednost
osiguranog interesa manja od osigurane
svote, radi ustvari o nadosiguranju, a
kada su te dvije svote identine, o punom
osiguranju.
Moe se, meutim, u praksi dogoditi
da vrijednost robe premai iznos svote
osiguranja, na primjer, u navedenom
primjeru za iznos od 200.000 kn.
Osiguratelja se ne tie vrijednost robe koja
prelazi svotu osiguranja. To znai da e on
imati ista prava i obveze kao da vrijednost
robe u skladitu nije prekoraila
ugovoreni iznos. U navedenom primjeru,
u pretpostavci da teta iznosi polovinu
vrijednosti uskladitenja robe, tj. 100.000
kn, osiguratelj e na ime osigurnine platiti
100.000 kn jer se za njega radi o potpunom
gubitku osigurane robe. Inae, da bi se
primijenilo naelo proporcionalnosti,
osiguratelj bi bio duan u ovom primjeru
platiti polovicu svote osiguranja, tj.
50.000 kn. Premija se obraunava na bazi
prosjene mjesene vrijednosti robe
(b) Na osiguranje bez limitiranja najvee
vrijednosti - i kod ove vrste osiguranja
premija se obraunava na bazi prosjene
vrijednosti osigurane robe, ali se ne
postavlja najvea granica vrijednosti
osigurane robe. U sluaju nastupa
osiguranog sluaja osiguratelj naknauje
tetu u punom iznosu.
obraun premije lotantnog
osiguranja:
(a) po isteku ugovorenog vremenskog
intervala, duni ste nam u roku petnaest
(15) dana dostaviti stvarne podatke o
prosjenoj vrijednosti osigurane stvari u
proteklom vremenskom intervalu te emo
Vam prema toj vrijednosti obraunati
iznos konane premije proteklog
vremenskog intervala
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(b) propustom Vaeg postupanja prema (a)
ovlateni smo iznos konane premije
osiguranja za protekli vremenski interval
obraunati Vam prema svoti osiguranja
vremenskog intervala navedenog u polici
osiguranja.
Q.12. O
Trei izuzetak primjene pravila
proporcionalnosti postoji kod osiguranja
vie stvari jednim ugovorom o osiguranju,
pri emu nije za sve stvari sklopljeno puno
osiguranje.
Neki su predmeti osigurani iznad, a neki ispod
stvarne vrijednosti, odnosno ni kod onih koji
su podosigurani omjer podosiguranja nije
jednak. Takav nain osiguranja obino se
pojavljuje kod osiguranja itavog tvornikog
kompleksa. Na primjer, poduzee istim
ugovorom osigurava tvornike hale, upravnu
zgradu, oprema, namjetaj itd., pa neke stvari
nadosigura, a neke podosigura. Na primjer,
vrijednost zgrade iznosi 25.000 kn, a svota
osiguranja 15.000 kn, namjetaja 20.000
kn, odnosno 25.000 kn, sirovina 10.000 kn,
odnosno 12.000 kn i strojeva 18.000 kn
odnosno 15.000 kn. Dosljedna primjena pravila
proporcionalnosti ne bi bila pravedna, jer za
neke osigurane stvari osiguranik plaa vie
nego to bi bilo potrebno. Zbog toga se donekle
odstupa od stroge primjene ovog pravila.
Ako u gornjem primjeru teta iznosi 23.000
kn, obraun osigurnine izgleda ovako:
prema pravilu proporcionalnosti trebalo bi
da poduzee dobije osigurninu od 18.500
kn, uzmu se sva osiguranja kao jedno i onda
je teta 23.000 kn, 23.000 kn pomnoi se sa
67.000 kn i potom se podijeli sa 73.000 kn. To
iznosi 21.109 kn.
Q.13. Ostali elementi za utvrivanje osigurnine
Q.13.1. Ako su nuni (procijenjeni) trokovi popravka
oteene osigurane stvari jednaki ili vii od
2/3 vrijednosti osigurane stvari (stvarne
ili nove ili ugovorene vrijednosti, ovisno o
modelu iz toke O.4. ovih Uvjeta) u trenutku
nastanka osiguranog sluaja i uveani za
procijenjenu preostalu vrijednost iste stvari
(tzv. vrijednost ostataka) zajedno vei od
vrijednosti osigurane stvari (stvarne ili nove
56
i
ili ugovorene) na dan nastanka osiguranog
sluaja, postupit e se kao da je ta stvar
unitena i osigurnina e se obraunati i
isplatiti po principu tzv. T .
Q.13.2. Vei trokovi popravka koji su nastali
zbog toga to su pri popravku na oteenoj
osiguranoj stvari uinjene izmjene,
poboljanja ili usavravanja, padaju na
teret osiguranika.
Q.13.3. Mi nismo duni naknaditi cjelokupnu
vrijednost osigurane stvari ako njen oteeni
dio nije mogue popraviti ili ponovno nabaviti
(na primjer, ureaj se vie ne proizvodi).
U ovom sluaju teta se utvruje prema
postotnoj vrijednosti oteenog ili unitenog
dijela u odnosu na vrijednost cjeline.
Q.13.4. Ako predmet osiguranja ili dio predmeta
osiguranja ini neki set ili komplet, osiguratelj
je u obvezi naknaditi iskljuivo oteeni dio
koji je osiguran ili proporciju vrijednosti
oteenog dijela u setu ili kompletu. Osiguratelj
nije u obvezi naknaditi tetu u bilo kojem
smislu zbog gubitka vrijednosti cijelog seta
ili kompleta zbog oteenja jednog njegovog
dijela. Ostatak seta ili kompleta osiguranik ne
moe prepustiti osiguratelju i traiti naknadu
tete za cijeli set ili komplet.
Q.14. P
Q.14.1. Preambula
Osigurateljevo pravo da stupi u osiguranikovu
pravnu poziciju zove se pravo subrogacije.
U pravu osiguranja openito je usvojeno
naelo da osiguratelj ne mora uvijek konano,
isplatom osigurnine, snositi tetu. To biva
onda ako postoji pravna mogunost da ne
moe zahtijevati naknadu tete od tetnika.
Konkretno, osiguratelju se priznaje pravo
da moe od osobe odgovorne za tetu
koju je on pokrio osiguranjem izvravati,
u pogledu zahtjeva za naknadu tete, sva
ona prava koja ima i njegov osiguranik. Uz
pravo, na osiguratelja prelaze i obveze to ih
je osiguranik imao prema tetniku. Drugim
rijeima, osiguratelj stupa prema tetniku u
osiguranikovu pravnu poziciju.
Q.14.2. Za ovo se osigurateljevo pravo mogu iznijeti
dva glavna razloga - jedan stvarni i jedan
pravni:
 MASTER (OPI) UVJETI O V
(a) st varni se ogleda u tome da inae
osoba koja svojim postupkom moe biti
odgovorna za tetu, znajui da postoji
osiguranje, ne bi imala interesa da ne
nastane teta pa ne bi postupala s dunom
panjom, to bi poveavalo broj teta
(b) pravni razlog osigurateljevog prava
subrogacije sastoji se u injenici da bi bez
njega tetnik bio na raun osiguratelja
neopravdano obogaen. Konkretno,
da ne postoji osiguranje, tetnik bi
bio duan oteenom naknaditi tetu.
Kada je, naprotiv, osiguratelj isplatom
osigurnine oteenom naknadio tetu,
a u pretpostavci da ne postoji pravo
subrogacije, tetnik ne bi trebao platiti
nita i to upravo iz razloga to je trea
osoba, osiguratelj, za njega platio sve to
je on sam morao platiti.
Q.14.3. Osiguratelj moe, nezavisno od svog prava
subrogacije, protiv tetnika postaviti tubeni
zahtjev na temelju cesije kojom mu osiguranik
ustupa svoja prava koja on ima prema
tetniku. U ovom se sluaju primjenjuju naela
graanskog prava o cesiji. To, meu ostalim,
znai da osiguratelj ne nastupa u svojstvu
osiguratelja, ve cesionara. On, prema tome,
ne mora dokazivati ni da je osiguratelj, a ni one
injenice koje su za subrogaciju pretpostavka
za osigurateljev zahtjev prema tetniku.
R TO JE FRANIZA I KAKO SE OBRAUNAVA
R.1. Preambula
R.1.1. Franiza je iznos do kojega Mi kao osiguratelj
ne pokrivamo rizik ili iznos tete koji Vi
preuzimate kao svoju obvezu sudjelovanja u
nastaloj teti. Uz taj pojam franize u uem
smislu rijei, pod franizom se razumijevaju i
oni rizici koje osiguratelj ne pokriva.
Postojanje franize ima svoj razlog kako na
strani nas kao osiguratelja, tako i na Vaoj
strani kao osiguranika. Za nas je ovaj institut
koristan jer ne moramo voditi rauna o malim
tetama, koje bi mogle prouzroiti vee trokove
likvidacije tete nego to sama teta iznosi. To
se naroito odnosi na osiguranje stvari manje
57
i
vrijednosti. to se Vas kao osiguranika tie,
ovaj Vam institut ide u prilog jer plaate manju
premiju.
Prema ovim Uvjetima mogu su ugovoriti
jedna od ovih vrsta franiza:
(a) Odbitna - apsolutna franiza - osiguratelj
plaa samo iznos koji pree granicu
franize. Na primjer, franiza iznosi 1.000
kn. U sluaju tete od 1.001 kn osiguratelj
plaa samo 1 kn
(b) Integralna - relativna franiza - osiguratelj,
u sluaju prekoraenja iznosa franize
plaa osigurninu u iznosu tete. Na primjer,
franiza, kao i u gornjem primjeru, iznosi
1.000 kn. U sluaju tete do tog iznosa
osiguratelj ne plaa nita, ali ako teta,
npr. iznosi 1.001 kn, osiguratelj je duan
platiti 1.001 kn.
R.1.2. Franiza se moe ugovoriti u jednom
apsolutnom iznosu ili postotno od vrijednosti
osigurane stvari odnosno od iznosa tete,
na primjer, 1.000 kuna ili 10% od vrijednosti
osigurane stvari.
Pod vrijednou stvari podrazumijeva se
kod podosiguranja svota osiguranja, a ne puna
vrijednost stvari. Na primjer, kod franize od
10% za stvar koja vrijedi 2.000 kn, a osigurana
je na 1.000 kn franiza iznosi 100 kn, a ne 200
kn.
Kod nadosiguranja postotak franize rauna se
od vrijednosti stvari, a ne od svote osiguranja,
jer je osigurana svota koja je iznad vrijednosti
osigurane stvari za osiguranje irelevantna.
I za izraunavanje franize u apsolutnom
iznosu vrijedi naelo da se ona utvruje u
granicama osigurateljeve obveze. I to je vano
kod podosiguranja. Na primjer, za stvar koja
vrijedi 2.000 kn, a osigurana je na iznos od
1.000 kn, ugovorena je franiza u iznosu od 100
kn. Smatrat e se da je teta u ovom primjeru
premaila franizu ako je stvar oteena iznad
200 kn. Ovo zbog toga to osiguratelj, s obzirom
na odnos vrijednosti stvari i osiguranog iznosa,
plaa, po naelu proporcionalnosti, polovinu
tete. Prema tome, za osiguratelja e teta
prelaziti iznos od 100 kn kad osigurana stvar
bude oteena za vrijednost veu od 200 kn.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
R.1.3. U franizu se uraunava svaka teta koja je
obuhvaena osiguranjem. Meutim, moemo
ugovoriti da se za jednu te istu osiguranu
stvar ugovori franiza prema pojedinim
rizicima. Izuzetak ine oni sluajevi kod
kojih osiguratelj plaa iznose vee od visine
osigurnine (trokovi vezani za nastanak
osiguranog sluaja). Ovo je zato to obveza na
plaanje tih iznosa proizlazi iz djelovanja koje
je izvreno u korist osiguratelja, ili iz okolnosti
da je odnosne trokove osiguratelj prouzroio
odnosno skrivio.
R.2. Kako se vri obraun franize
R.2.1. U pogledu vremena obrauna franize prema
ovim Uvjetima moe se ugovoriti jedan od
dva mogua naina obrauna:
(a) Franiza se obraunava za svaki nastali
osigurani sluaj posebno. Na primjer,
ako franiza iznosi 1.000 kn, a osigurana
stvar za vrijeme trajanja osiguranja, tj.
za vrijeme kroz koje osiguratelj snosi
rizik, pretrpi tetu tri puta, od kojih
svaka iznosi 1.000 kn, osiguratelj nee
morati platiti nita, premda sve tri tete
iznose zajedeno 3.000 kn, dakle prelaze
iznos franize od 1.000 kn, jer se franize
obraunavaju odvojeno za svaki nastali
osigurani sluaj
(b) Franize se obraunavaju kumulativno
za sve tete koje budu prouzroene
osiguranim sluajem, koje se dogode za
vrijeme trajanja osiguranja, tj. za vrijeme
za koje osiguratelj snosi rizik. Na primjer,
franiza je ugovorena kumulativno u
iznosu od 1.000 kn i za vrijeme trajanja
ugovora o osiguranju tri puta nastupi
osigurani sluaj, koji svaki put prouzroi
tetu od 1.000 kn. Prema ovom nainu
obrauna, osiguratelj je duan naknaditi
tete u iznosu od 2.000 kn.
R.2.2. Prema ovim Uvjetima, nain obrauna
franize - promatran u odnosu na svotu
osiguranja - moe se vriti na jedan od
sljedeih naina:
(a) Prvi, ako smo kao osiguratelj obvezni
platiti tetu za svaki osigurani sluaj
posebno do visine svote osiguranja.
Pod tom pretpostavkom franizu treba
58
i
obraunavati odvojeno za svaki osigurani
sluaj, prema naelu: nema kumuliranja
tete - nema kumuliranja franize. Inae
bi osiguratelj bio neopravdano, u korist
osiguranika, doveden u nepovoljniji
poloaj. Na primjer, svota osiguranja
za osiguranu stvar iznosi 10.000 kn, a
franiza 1.000 kn, s tim da osiguratelj
naknauje tetu koja nastupi osiguranim
sluajem do visine osigurane svote,
raunajui tu svotu posebno za svaki
sluaj. Nastupe dva osigurana sluaja. U
jednom teta iznosi 5.000 kn, a u drugom
10.000 kn. Za prvi sluaj osigurnina e
iznositi 4.000 kn, a za drugi 9.000 kn
(b) Drugi, ako smo kao osiguratelj duni
naknaditi tetu za sve nastale osigurane
sluajeve zajedno do visine iznosa
osigurnine, tada se i franiza mora
raunati na taj nain.
To, drugim rijeima, znai: kako se na
jednoj strani kumuliraju tete, na drugoj se
mora kumulirati franiza. Na primjer, stvar
je osigurana do iznosa od 10.000 kn s
franizom od 1.000 kn s tim da osiguratelj
naknauje tetu za svaki nastali osigurani
sluaj kumulativno do navedene svote
osiguranja. U nastupu prvog osiguranog
sluaja teta iznosi 1.000 kn, a u nastupu
drugog 5.000 kn. Osiguratelj za prvi
osigurani sluaj nije duan platiti nita, a
za drugi 5.000 kn, dakle svu tetu jer je
franiza ve iscrpljena.
Mi s Vama sporazumno odreujemo koji e se
nain obrauna franize primjenjivati u naem
osigurateljnom odnosu, a ako to nismo posebno
ugovorili primjenjivat e se nain opisan pod
(a) ove toke Uvjeta.
R.2.3. Franiza se uvijek obraunava prije primjene
naela proporcionalnosti, ako se to naelo
primjenjuje.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
S UZASTOPNE (SUKCESIVNE) TETE
S.1. Preambula
Pod tim se izrazom (dogaajem) obuhvaaju dvije
tete ili vie teta koje se dogode za vrijeme trajanja
ugovora o osiguranju. Na primjer, osigurana
zgrada bude oteena potresom, a zatim unitena
poarom. Kod ovih se teta postavlja pitanje za
koje je od njih i pod kojim uvjetima osiguratelj
duan platiti osigurninu.
S.1.1. Osiguratelj plaa osigurninu za svaku tetu
koja bude prouzroena osiguranim sluajem,
za vrijeme trajanja ugovora o osiguranju.
Kod toga nije odluno hoe li ukupni iznos
osigurnine prijei svotu osiguranja. Kod ovog
naina obrauna treba obratiti panju na ove
okolnosti:
(a) visina osigurnine za svaki dogaaj
odreuje se u skladu s uvjetima ugovora
o osiguranju. To je vano ako se radi o
podosiguranju. Na primjer, osigurana
stvar koja vrijedi 20.000 kn osigurana
je na polovinu svoje vrijednosti, tj. na
iznos od 10.000 kn. Ta stvar, za vrijeme
trajanja ugovora o osiguranju, pretrpi tri
puta tetu i to prvi put u visini od 10.000
kn, drugi put od 8.000 kn, a trei put od
9.000 kn. Osiguratelj e za prvu tetu
platiti osigurninu u iznosu od 5.000 kn, za
drugu 4.000, za treu 4.500, dakle ukupno
13.500 kn
(b) kada osigurana stvar nakon pretrpljenih
teta ne bude popravljena, osigurnina
se, po prirodi same stvari, kumulira do
njezine pune visine, jer ukupna teta ne
moe prijei taj iznos
(c) kada je osigurana stvar izmeu nastupa
osiguranih sluajeva popravljena, situacija
je drukija. Pod tom pretpostavkom
osiguratelj moe doi u situaciju da u ime
osigurnine plati vie nego iznosi osigurana
svota. Tako je, na primjer, osigurana stvar,
nakon svakog nastupa osiguranog sluaja
bila popravljena. Njegova se teta, pod
tom pretpostavkom nije poveavala, tako
da je, teoretski, nakon svakog popravka
njegova vrijednost odgovarala vrijednosti
59
i
prije oteenja. Osiguratelj e biti duan -
pod pretpostavkom da je stvar osigurana
u punoj vrijednosti, da vrijedi 20.000 kn i
da su se tete dogodile kao u primjeru pod
(a) - naknaditi ukupan iznos od 27.000 kn
premda svota osiguranja iznosi 20.000 kn
(d) kada osim teta na osiguranoj stvari
postoje i drugi trokovi koji padaju na
teret osiguratelja, visina osigurnine
moe prijei svotu osiguranja i pod
pretpostavkom da nakon nastupa
osiguranog sluaja nije izvren popravak.
Na primjer, stvar koja vrijedi 20.000 kn
osigurana je do polovine svoje vrijednosti,
tj. do iznosa od 10.000 kn. U dva nastupa
osiguranog sluaja stvar potpuno
propadne. Izmeu prvog i drugog sluaja
popravci nisu bili izvreni, ali je nakon
nastupa prvog sluaja bio uinjen troak
za spaavanje i tegljenje stvari u iznosu od
1.000 kn. Osiguratelj e biti duan platiti
na ime unitene stvari 10.000 kn plus 500
kn kao svoj dio doprinosa u trokovima
spaavanja.
T
KOJE TROKOVE POVEZANE S NASTANKOM
OSIGURANOG SLUAJA MI ISPLAUJEMO
T.1. Preambula
T.1.1. Prilikom nastanka naknadive tete po ovim
Uvjetima, osiguranjem se naknauju i:
(a) trokovi uinjeni pri raiavanju,
ruenju i odvozu otpada u svezi s nastalim
osiguranim sluajem
(b) tete od unitenja ili oteenja osigurane
stvari nastale pri gaenju poara, ruenju
ili iznoenju, ukazivanju pomoi, tj.
spaavanju zbog nastalog osiguranog
sluaja
(c) tete zbog nestanka osigurane stvari
prilikom nastanka osiguranog sluaja
(d) trokove, gubitke i druge tete
uzrokovane razboritim pokuajem da se
otkloni neposredna opasnost nastupanja
osiguranog sluaja, kao i pokuajem da
se ogranie njegove tetne posljedice pa i
onda ako su ti pokuaji ostali bez uspjeha.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
T.1.2. Osiguratelj je obvezan isplatiti osigurninu
samo u sluaju neposredne tete na osiguranoj
stvari, a ne i posrednu tetu, kao to je teta
zbog gubitka zakupnine, gubitka prouzroenih
obustavom rada, smanjenja mogunosti
upotrebe ili vrijednosti i drugih slinih
gubitaka zbog nastalog osiguranog sluaja.
T.1.3. Na ime trokova iz (a) odredbe T.1.1., osiguratelj
je u obvezi naknaditi stvarnu vrijednost
nastalih trokova, a najvie do 3% od stvarne
vrijednosti osiguranog interesa za predmet
osiguranja na kojem je nastala teta, ako se u
polici ne ugovori drugaije.
T.1.4. Na ime trokova iz (d) odredbe T.1.1. osiguratelj
je u obvezi naknaditi stvarnu vrijednost
nastalih trokova, a najvie do 5% od stvarne
vrijednosti osiguranog interesa za predmet
osiguranja na kojem je nastala teta, ako se u
polici ne ugovori drugaije.
T.1.5. Osiguratelj naknauje trokove iz (d)
odredbe T.1.1. i kada oni zajedno s naknadom
tete od osiguranog sluaja (osigurninom)
prelaze ugovorenu svotu osiguranja, ali pod
pretpostavkom da je postupano u skladu s
odredbom P.3. i da se postupalo po nalogu,
odnosno uz suglasnost osiguratelja.
T.1.6. U sluaju podosiguranja, trokovi prema
T.1.3. i T.1.4. naknauju se u istom omjeru
kao i osigurnina, osim u sluajevima kada su
ti trokovi uinjeni po nalogu osiguratelja,
odnosno uz suglasnost osiguratelja.
T.1.7. Osiguratelj nije obvezan naknaditi trokove
za otklanjanje uzroka teta, kao i trokova
intervencije vatrogasnog drutva i drugih
organizacija ija je dunost, prema karakteru
poslovanja, da besplatno pruaju pomo kad
nastane osigurani sluaj.
T.1.8. Kod ugovorenog rizika loma stakla osiguratelj
u okviru svote naknauje i troak koji je nuan
za privremeno zatvaranje otvora prostora
prije konanog popravka odnosno ponovnog
ostakljenja.
60
i
U P RONAENE NESTALE STVARI
U.1. Koje su Vae obveze
U.1.1. Ako na bilo koji nain saznate gdje se nalaze
ukradeni osigurani predmeti, duni ste odmah
poduzeti sve potrebne razborite mjere, osobito
putem nadlenih tijela javne vlasti, da se utvrdi
istovjetnost predmeta te da Vam se one to prije
vrate. Posebno ste duni o svemu to saznate,
o poduzetim mjerama i njihovom rezultatu,
obavijestiti nas kao osiguratelja u najkraem
moguem roku.
U.1.2. Ako Vam nije isplaena osigurnina, a nije
protekao rok prema odredbi Q.4.3. ovih Uvjeta,
duni ste pronaene predmete primiti.
U.1.3. Ako su vraeni osigurani predmeti uniteni ili
oteeni, osiguranik ima pravo na osigurninu
prema odredbama ovih Uvjeta.
U.2. Pronaena osigurana stvar nakon isplate
osigurnine
U.2.1. Ako su ukradeni osigurani predmeti (stvari)
pronaeni nakon isplate osigurnine ili po isteku
roka za njenu isplatu prema odredbi Q.4.3. ovih
Uvjeta, Vi kao osiguranik moete:
(a) neoteene predmete zadrati, ali ste
duni N vratiti isplaeni iznos
osigurnine za neoteene osigurane
predmete uz smanjenje za nune trokove
preuzimanja istih (na primjer, troak
Vaeg putovanja za preuzimanje) koji ne
mogu prijei iznos isplaene osigurnine ili
(b) pronaene oteene stvari primiti natrag,
pri emu e se naim meusobnim
sporazumnim dogovorom utvrditi
vrijednost tako pronaenih oteenih
stvari i toliki iznos ste nam duni vratiti.
U.2.2. Ako osiguranik ne eli zadrati ukradene
pronaene predmete, oni prelaze u vlasnitvo
osiguratelja, a osiguraniku ostaje iznos
isplaene osigurnine.
 MASTER (OPI) UVJETI O V
V MOE LI SE OSIGURANJE UGOVORITI
VALUTI
U STRANOJ
V.1. Ugovor u stranoj valuti
V.1.1. Svotu osiguranja mogue je ugovorom odrediti
i u nekoj drugoj stranoj valuti, pri emu se
premija osiguranja izraava i plaa u valuti
hrvatske kune.
V.1.2. Ako ste nam nastupanje osiguranog sluaja
prijavili u roku trideset (30) dana od dana
nastupanja odnosno od dana kada ste Vi za
njega saznali, osigurninu emo Vam isplatiti
u hrvatskim kunama prema srednjem teaju
Hrvatske narodne banke na dan plaanja
osigurnine.
V.1.3. Uslijed neopravdanog zakanjenja u Vaoj
prijavi prema V.1.2., ovlateni smo isplatiti
Vam osigurninu, po za nas povoljnijem teaju
i to prema srednjem teaju Hrvatske narodne
banke na dan isteka roka za prijavu prema
V.1.2.
W ZATITA PRIVATNOSTI
W.1. Vai osobni podaci
W.1.1. Vae osobne podatke prikupljamo i koristimo
poteno i u skladu sa zakonom, prvenstveno u
svrhu obrade Vaeg zahtjeva za osiguranjem,
izrauna premije, rjeavanja Vaeg odtetnog
zahtjeva, naplate zakanjele premije ili
odgovora na Va upit.
W.1.2. Takvi podaci mogu sadravati Vae ime,
prezime, datum i godinu roenja, adresu,
telefonski broj, e-mail adresu, detalje
bankovnog rauna, kreditne kartice ili datum
isteka osiguranja i druge informacije vezane uz
Va identitet.
W.1.3. Spomenute podatke koristit emo i kako
bismo Vas obavijestili o naim proizvodima i
uslugama koje bi Vas mogle zanimati.
W.1.4. Jamimo Vam da podatke koje prikupimo
neemo prodavati ili ustupati treim osobama.
No imamo pravo ustupiti ih nama povezanim
osobama i agencijama za naplatu potraivanja.
W.1.5. Upitom za osiguranjem, ispunjavanjem naeg
61
i
upitnika za osiguranje ili sklapanjem ugovora
o osiguranju s nama, Vi izraavate svoju
suglasnost s prikupljanjem i obradom Vaih
podataka u sve prethodno navedene svrhe.
X K ADA MOEMO IZMIJENITI NAE UVJETE O
OSIGURANJU
X.1. Nevaljalost neke odredbe
X.1.1. Ako se nakon sklapanja ugovora ispostavi da
odreena odredba ovih Uvjeta nevaljala, to ne
povlai za sobom nevaljanost cijelog ugovora.
To vrijedi, meutim, samo u sluaju kad ugovor
moe opstati bez te nevaljale odredbe.
X.1.2. Neka je odredba u Vaim Uvjetima osiguranja
postala nevaljala uslijed sljedeih dogaaja:
(a) izmjena zakona ili
(b) pravosudna praksa sudova ili
(c) konani upravni akt.
Ovo takoer vrijedi, ako je sudska ili upravna
odluka upravljena protiv neke druge osobe.
Preduvjet je da je odredba koja je proglaena
nevaljalom po sadraju sutinski jednaka
odredbi u ovim Uvjetima osiguranja.
X.2. Nain postupanja nakon utvrenja nevaljalosti
X.2.1. U cilju odravanja ugovora na snazi, ako ugovor
moe opstati bez nevaljale odredbe tada se
ugovor nastavlja u mjeri u kojoj moe opstati
bez nevaljale odredbe.
X.2.2. U suprotnosti nevaljala odredba moe biti
usklaivanjem ugovora zamijenjena drugom
odredbom oko koje se usuglasimo - koju biste
Vi i Mi izabrali kao primjereno rjeenje koje
udovoljava obostranim interesima, da je Vama
i nama bila poznata nevaljanost odredbe
prilikom sklapanja ugovora.
X.3. Provedba usklaivanja ugovora
X.3.1. Promjena ugovora se nee primjenjivati
retroaktivno i stupit e na snagu ne ranije
od etrnaest (14) dana nakon postavljanja
obavijesti.
X.3.2. Usklaenu odredbu emo Vam priopiti u
pisanom obliku (na primjer, pismo, telefaks,
e-pota) najkasnije trideset (30) dana prije
poetka njezine valjanosti uz objanjenje. U
svojoj obavijesti ukazat emo Vam na pravo na
prigovor.
X.3.3. Usklaivanje e se smatrati usvojenim ako Vi
u roku od etrnaest (14) dana, od zaprimanja
 MASTER (OPI) UVJETI O V i

obavijesti, u pisanom obliku ne uloite

prigovor. Dovoljno je da svoj prigovor poaljete
unutar roka. Ako nam prigovorite unutar roka,
usklaivanje nee stupiti na snagu.
X.3.4. Meutim, usklaivanje pojedinih odredbi zbog
izmjene zakona ili konanog upravnog akta
stupa na snagu neovisno o volji ugovornih
strana i trenutno odnosno prije gore navedenog
roka.

Y MJESTO OSIGURANJA
OSIGURATELJNA ZATITA
- GDJE SVE VAI

Y.1. Preambula
Y.1.1. Osiguranje vrijedi za vrijeme dok se osigurane
stvari nalaze na mjestu oznaenom u polici,
osim ako se ne ugovori drugaije ili ako za
pojedini rizik nije u ovim Uvjetima drugaije
odreeno.
Y.1.2. Osiguranje vrijedi i onda ako se sve osigurane
stvari trajno presele s mjesta osiguranja
oznaenog u polici na neko drugo mjesto na
podruju Republike Hrvatske, ali uz pismenu
prijavu osiguratelju.
Y.1.3. Unutar Republike Hrvatske osiguranje vrijedi
privremeno - do ezdeset (60) dana uzastopno
- dok se osigurana stvar nalazi izvan mjesta
osiguranja radi posudbe, uvanja, uporabe,
za potrebe proizvodnje, prerade, dorade,
popravka, odravanja i tomu sline namjene.
Y.1.4. Osiguranje ne vrijedi za vrijeme dok se
osigurani predmet nalazi na izlobi ili na sajmu,
ako se posebno ne ugovori u polici.
Y.1.5. Ako se predmet osiguranja, prema prirodi
upotrebe, premjeta s jednog na drugo mjesto,
to se treba u polici posebno navesti. U tom
sluaju, ako se ne mogu tono oznaiti pojedina
mjesta osiguranja, mjesto osiguranja je
teritorij Republike Hrvatske, ako se ne ugovori
drugaije.

62
 DOPUNSKI R IZICI
DOPUNSKI RIZICI (O ) nakon nastanka tete izljeva vode i drugih
ZA (RIZIKE)
MM
KOJE SE OPASNOSTI MOE
PROIRITI OSIGURATELJNO POKRIE PO
OVIM UVJETIMA
Ako se posebno ugovori u polici i obrauna dodatna
premija osiguravajue pokrie proiruje se na jedan ili
vie dopunskih rizika, ve prema tome kako se ugovori:
I. Izljev vode i drugih tekuina
II. Potres
III. Snjena ili ledena masa i mraz
IV. Pad ili udar letjelice ili stvari iz nje
V. Istjecanje tekuine (lekaa)
VI. Javna priredba i javni ulini prosvjed
VII. Samozapaljenje zaliha
VIII.trajk ili iskljuenje s rada (lockout).
MM.1. I
MM.1.1. Izljev vode i drugih tekuina obuhvaa tetu
nastalu nekontroliranim izljevom vode
i drugih tekuina uslijed iznenadnog i
neoekivanog puknua ili zaepljenja cijevi
instalacija ili kvara opreme (otkazivanja
pripadajuih upravljako - sigurnosnih
jedinica) i to:
(a) unutar graevine - iz opreme ili
instalacija graevine (na primjer,
vodoopskrbna ili kanalizacijska cijev,
bojler, sprinkler sustav, solarni sustav)
ili iz ureaja koje su na njih spojene (na
primjer, perilica rublja) ili stvari koje su
vodom napunjene (na primjer, vodeni
krevet, akvarij)
(b) izvan graevine ak i ako je takav izljev
nastao uslijed dogaaja iskljuenih
prema MM.1.4. od (b) do (d) - (na primjer,
puknue magistralnog cjevovoda
poplavi Vau graevinu i pokretnine
u njoj koje ste osigurali od ovog rizika
izljeva).
MM.1.2. Vodena para se smatra vodom u smislu toke
MM.1.1, a ostalim tekuinama smatraju se
sve tekuine koje se koriste za predvienu
namjenu opreme i instalacija graevine (na
primjer, koncentrat za prijenos topline u
sustavu grijanja graevine).
MM.1.3. Troak sanacije puknua ili zaepljenja cijevi
63
tekuina naknaujemo iz osiguranja do
visine stvarnih trokova, a najvie do 3.000
kuna po tetnom dogaaju.
MM.1.4. I - Osiguranjem obuhvaene
tete izljeva vode nastale:
(a) razvojem gljivica, plijesni i drugih
mikroorganizama nastale kao posljedice
izljeva uslijed kondenzacije
(b) zbog loeg projekta graevine,
nepravilno izvedene ili neodravane
opreme ili instalacija graevine
(c) zbog dotrajalosti, korozije (hre)
opreme ili instalacija postavljenih
nadbukno i dostupne pregledu
(d) uslijed smrzavanja (na primjer, zbog
nezagrijavanja graevine)
(e) ako je osigurani predmet uniten ili
oteen iz drugih razloga (izvan ovdje
navedenih primjera iskljuenja), a koji
se - uvaavajui tekst police i/ili ovdje
navedenog za ovaj rizik te uz primjenu
naela pravinosti - objektivno i
opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom. Navodimo neke od primjera
tete:
(i) poplave ili izljev povratnog toka
iz kanalizacijske (odvodne) mree
uslijed poplave
(ii) zbog ostavljenih otvorenih
vodovodnih slavina (armatura),
prskanja vodom (na primjer, iz
kupaonske kade) ili nastalih od vode
kojom se isti
(iii) tijekom podeavanja, servisiranja,
prerade opreme ili zbog nestrune
izvedbe posla
(iv) od slijeganja tla kao posljedice
izlijevanja vode i drugih tekuina
(v) posredno nastalu rizikom izljeva
- za potroenu, tj. isteklu vodu ili
tekuinu ili za ponovno punjenje
istekle vode ili tekuine.
MM.2. P
MM.2.1. U smislu ovih Uvjeta, potres oznaava
prirodno izazvano gibanje tla (podrhtavanje)
iznenadnim geo izikim procesima u
 DOPUNSKI R IZICI
zemljinoj kori koji se oitovao intenzitetom
5 stupnjeva i vie po Mercalli-Cancani-
Siebergovoj ljestvici (MCS ljestvica).
MM.2.2. Osiguranjem od rizika potresa je obuhvaena:
(a) direktna teta na predmetu osiguranja
(b) teta nastala dogaajem kojeg je izazvao
potres i to: poarom, eksplozijom,
pomicanjem tla ili poplavom.
MM.2.3. Na na zahtjev duni ste pribaviti potvrdu
od nadlenog tijela (na primjer, Seizmoloke
slube Republike Hrvatske) o jaini potresa
koji je prouzroio tetu. Eventualni troak
pribavljanja dokaza priznajemo kao dio
naknade iz osiguranja ako se potvrdom
dokae ostvarenje osiguranog sluaja
potresa.
MM.2.4. K 168 - sva
gibanja tla nastala unutar uzastopnih 168
sati od trenutka prvog gibanja tla smatraju
se jednim tetnim dogaajem. Osiguranjem
su pokrivene tete i nakon isteka trajanja
pokria unutar uzastopnih 168 sati, ali
iskljuivo ako je prvi potres intenziteta 5
stupnjeva i vie po MCS ljestvici nastao prije
isteka osiguranja.
Kao mjerodavan podatak o trenutku
nastanka prvog potresa i intenzitetu potresa
priznaje se izvjee Seizmoloke slube
Republike Hrvatske.
MM.2.5. I Iz pokria se iskljuuju tete:
(a) od potresa induciranih ljudskom
aktivnou (na primjer, izgradnja brane
moe zbog teine vode izazvati velika
optereenja tla i inducirati nastanak
potresa kao i pretjerana eksploatacija
rudnika ili zbog utisnih naftnih buotina)
(b) od potresa koji su nastali u rudnicima.
MM.3. S
MM.3.1. Osiguranje od snjene ili ledene mase
obuhvaa tete direktno nastale - u roku
od 24 sata nakon prestanka vremenskih
oborina - optereenjem (teinom) takve
mase veim od 150 kg/m2 , kao i teta nastale
zbog propadanja (uruavanjem) dijela
graevine pod tim optereenjem.
MM.3.2. Osiguranje od rizika mraza, u smislu
ovih Uvjeta, obuhvaa tete prouzroene
64
na osiguranim stvarima iznenadnim
djelovanjem mraza.
MM.3.3. I Osiguranje od rizika snjene ili
ledene mase i mraza NE pokriva:
(a) tete nastale od miniranja leda i snijega
(b) trokove uklanjanja snijega.
MM.4. P
Osiguranjem su obuhvaene direktno nastale
tete uslijed pada ili udara letjelice bilo koje vrste
ili stvari koje su se odvojile, otkaile ili pale s
nje (ukljuivo i stvari koje ona vue) kao i udara
stvari oborenih padom ili udarom zrane letjelice.
MM.5. I ( )
MM.5.1. Istjecanjem tekuine (lekaom) u smislu ovih
Uvjeta, smatra se gubitak istekle tekuine
odnosno plina iz nepokretnih posuda
(cisterni, cjevovoda, spremnika i sl.), ako
tekuina istee zbog iznenadnog puknua
posude ili iznenadnog nepredvienog kvara
na ugraenim sklopovima za punjenje ili
pranjenje tekuine.
MM.5.2. Osiguranjem je pokrivena iskljuivo teta
na osiguranoj tekuini/plinu koji je istekao/
iscurio.
MM.5.3. I ne smatra se da je nastupio
osigurani rizik lekae i Mi kao osiguratelj
nismo u obvezi isplatiti osigurninu ako
je osigurani predmet uniten ili oteen
iz drugih razloga (izvan ovdje navedenih
primjera iskljuenja), a koji se - uvaavajui
tekst police i/ili ovdje navedenog za ovaj
rizik te uz primjenu naela pravinosti -
objektivno i opravdano ne mogu smatrati
osiguranim rizikom lekae. Navodimo neke
od primjera, tete:
(a) tijekom podeavanja, servisiranja,
prerade, nadogradnje cisterni, cjevovoda,
spremnika tekuine ili plina
(b) zbog manjkavog dizajna, materijala ili
izvedbe, tj. rada prilikom postavljanja
ili servisiranja kao i zbog nestrunog ili
neovlatenog servisiranja ili rukovanja
(operativnih pogreaka)
(c) tete zbog uobiajene dotrajalosti uslijed
upotrebe, hre ili korozije, neodravanja
ili slabog odravanja, loeg zaepljenja
(d) zbog mraza ili smrzavanja.
 DOPUNSKI R IZICI

MM.6. J (sudjeluje manji broj radnika - pojedini

MM.6.1. Javnom priredbom i javnim ulinim pogon ili samo dio poduzea.
prosvjedom smatraju se organizirana ili Iskljuenje s rada (lockout doslovni prijevod
spontana javna okupljanja vie od 20 ljudi znai izbacivanje zakljuavanjem)
(sudionika) pri emu je teta direktno predstavlja poseban oblik industrijske akcije
nastala na predmetu osiguranja uslijed u svrhu rjeavanja radnog spora koju umjesto
remeenja javnog reda i mira ispoljavanjem radnika provodi poslodavac kao odgovor na
nasilja na bilo koji nain od strane sudionika ve zapoeti trajk i to tako da jednostavno
(na primjer, ruenje, demoliranje, paljenje, obustavi svoju redovnu djelatnost. Svrha
razbijanje i sl.). je prisiliti radnike - u pravilu lienih dijela
MM.7. S redovnih izvora prihoda - da prihvate
zahtjeve poslodavaca.
MM.7.1. Osiguranje obuhvaa direktnu tetu na
osiguranim zalihama robe nastalu uslijed MM.8.2. Osiguranje obuhvaa direktnu tetu na
biolokog procesa koji dovodi do paljenja robe osiguranoj stvari prouzroenu uporabom
na obinoj ili neto povienoj temperaturi izike sile od strane radnika koji sudjeluju
kao posljedica biolokih, izikih i kemijskih u zakonitom trajku ili radnika koje je
reakcija koje se deavaju pod odreenim poslodavac zakonito iskljuio s rada (na
uvjetima u samoj osiguranoj robi. primjer, radnici koji su iskljueni s rada
nasilnim putem ulaze u pogon poduzea.
MM.7.2. Osiguranjem se naknauje i teta uslijed
eksplozije prouzroene prirodnim svojstvom
osigurane robe (na primjer, eksplozija uslijed
bioloke razgradnje).
MM.7.3. I
Iz pokria se iskljuuje teta, ako osigurane
zalihe nisu bile uskladitene i ostale
sigurnosne radnje nisu bile poduzete po
zakonskim odnosno tehnikim propisima za
takvu vrstu robe.
MM.8. ( )
MM.8.1. Preambula
U praksi prevladavaju dva osnovna oblika
radnog kon likta iskazana u obliku trajka
ili iskljuenja s rada (lockout).
trajk je oblik radnikog protesta i borbe za
ostvarivanje ekonomskih i socijalnih prava
kod poslodavca. Iskazuje se u zajednikom
prestanku rada od strane radnika s ciljem
da poslodavac prihvati njihove zahtjeve.
Prema zakonitosti trajk moe biti zakonit
ili nezakonit. Zakonit trajk se zasniva na
pozitivnom zakonodavstvu - kako u pogledu
najave i naina odvijanja tako i po ciljevima,
dok su nelegalni trajkovi u suprotnosti s
pozitivno utvrenim normama. Obzirom na
broj radnika trajk moe biti opi (generalni
kada obuhvaa cijelo poduzee, grupu ili
ak cijelu granu djelatnosti) ili djelomian

65
 O O
OSTALA OSIGURANJA IMOVINE
V moe kao pripadak nekretnine od nje odvojiti i
Z TO POKRIVAJU OSTALA OSIGURANJA IMOVINE
Ostala osiguranja imovine pokrivaju sva oteenja
ili gubitaka imovine (iz toke J ovih Uvjeta) osim
imovine iz vrste osiguranja 3., 4., 5., 6. i 7. koja mogu
nastati kao posljedica sljedeih dogaaja (osim onih iz
vrste osiguranja - toka M i MM):
I. Provalna kraa i razbojnitvo
II. Lom staklenih, keramikih, kamenih
povrina i reklama
III. Graevno i/ili montano osiguranje
IV. Lom postrojenja, opreme, strojeva i
aparata u njihovom pogonu
V. Ostala nenavedena dopunska osiguranja
imovine.
Z.1. P
Z.1.1. Preambula
Pojam krae je u osiguranju pa i prema
ovim Uvjetima naelno identian s pojmom
krae kaznenog prava (uz taksativno
navedene sluajeve koji se u cijelosti ne slau s
de inicijama koje za iste pojmove daje kazneni
zakon). Prema tome krau je izvrio onaj tko
tuu pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem
da je protupravno prisvoji.
Da bi stvar mogla biti predmet krae, odnosno
da bi se mogla drugome oduzeti mora biti
pokretna u smislu da moe biti pomaknuta,
odnosno pokrenuta s mjesta i odnesena, bez
obzira smatra li se ta stvar smatra pokretnom
u smislu graanskog prava. Tako po ovim
Uvjetima predmet osiguranja krae mogu biti
i dijelovi stvari koji se po graanskom pravu
smatraju nepokretnom stvari. Tu se ubrajaju
stvari koje su po svojoj trajnoj namjeni i
funkciji pripadak nekretnine (uz suglasnost ili
volju njezinog vlasnika) i koji se u graanskom
pravu izjednaavaju nekretninom jer trajno
slue njenom iskoritavanju kao glavne
stvari (nekretnine po namjeni) na primjer,
elektroinstalacije zgrade, oprema grijanja
zgrade, vanjski oluci, metalna vrata ili druga
ugraena stolarija, razvodne kutije - gdje se
I -
zapravo radi o pokretnoj stvari koja se u pravilu
premjestiti s jednog mjesta na drugo, a da joj se
pri tome ne mijenja bit (supstanca).
Isto je i s pojmom razbojnitva. Razbojnitvo
je izvrio onaj tko uporabom sile protiv neke
osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na
njezin ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu
stvar s ciljem da je protupravno prisvoji.
Prema ovim Uvjetima Mi kao osiguratelj
preuzimamo rizik odnosno osigurateljno
pokrivamo samo one krae za koje se moe
opravdano pretpostavljati da su nastale. Tako
pokrivamo samo onu provalnu krau za koju
postoje jasni tragovi nasilnog djelovanja na
ozbiljne prepreke (koje nisu samo simbolikog
karaktera) ili savladavanja otpora (na
primjer, obijanje vrata, razbijanje prozora,
obijanje blagajne itd.). Isto tako osigurateljno
pokrivamo i krau izvrenu razbojstvom, tj.
krau uz istovremeni napad na osobu, kao i
krau onih pripadaka osigurane nepokretne
stvari koje su mehaniki vezane za tlo ili
nepokretnu stvar na nain da se ne mogu
otuiti bez vidljivih oteenja primjene izike
sile odnosno oteenja nepokretne stvari.
Prema ovim Uvjetima nije osigurateljno
pokrivena tzv. obina kraa (iz praktine
nemogunosti utvrivana je li kraa stvarno
nastala, pa su lako mogue prevare od strane
moebitnog osiguranika, koji mogu, sakrivi
osiguranu stvar, proglasiti da je ukradena i na
taj nain dobiti osigurninu, a i imati stvar za
koju su primili osigurninu).
Ukradena (oduzeta) stvar ne mora biti u
posjedu ili vlasnitvu osiguranika. Osiguranik
moe imati osigurljiv interes protiv rizika
krae i razbojnitva za tuu stvar (na primjer,
jedan zanatlija posudi od drugoga neki alat. On
e za posueni alat u sluaju njegova nestanka
odgovarati vlasniku pa ima interes da ga u
formi osiguranja od odgovornosti osigura od
rizika krae ili razbojnitva).
tetu prouzroenu kraom odnosno rizicima
iz toke Z.1.2. ovih Uvjeta mora prema opim
naelima o osiguranju i ovim Uvjetima dokazati
osiguranik.
66
 O O I -
Z.1.2. Osiguranjem se prua pokrie za tete uslijed
poinjenja ili pokuaja poinjenja (nastup
osiguranog sluaja krae poinje pokuajem
krae):
(a) provalne krae
(b) razbojnitva (i razbojnika kraa)
(c) vandalizma tijekom provalne krae
ili razbojnitva.
Z.1.3. Prema ovim Uvjetima posebno se ureuje sve
okolnosti dogaaja i osigurateljno pokrie za
rizike iz toke Z.1.2. (a) i (b), u sluajevima:
(a) osiguranje gotovog novca i/ili drugih
vrijednosti
(b) distribucija gotovog novca i/ili drugih
vrijednosti
(c) osiguranje stvari na otvorenom prostoru
(d) puno osiguranje za skup stvari.
Z.1.4. Osiguranjem je obuhvaen osiguran sluaj
s posljedicom: gubitka/krae (oduzimanje)
osigurane pokretne stvari iz mjesta osiguranja
ili s mjesta osiguranja. Prema ovim Uvjetima
moe biti osigurana samo jedna odreena stvar
ili odreene odnosno sve stvari koje se nalaze u
odreenom prostoru. Na primjer, za umjetniku
sliku, osiguratelj moe pokriti rizik bilo gdje da
se ona nalazi ili se moe, npr. ograniiti samo
na odreenu umjetniku galeriju.
Z.1.5. Mi kao osiguratelj obvezni smo Vam naknaditi i
tetu prouzroenu oteenjem dijela graevine
(na primjer, oteenje zidova, vrata, stakala,
razbijene brave, sabotaa alarmnog ureaja
itd.), u kojima su se nalazile osigurane stvari,
prilikom poinjenja ili pokuaja poinjenja
kraa kao osiguranih rizika iz toke Z.1.2. ovih
Uvjeta i to: u visini stvarnih trokova popravka,
a najvie do 3% od svote punog osiguranja po
polici za ovaj rizik odnosno do 10% od svote
osiguranja prvog rizika.
Z.1.6. Ako je vaeim propisima postoji Vaa obveza
voenja evidencija o osiguranim stvarima (na
primjer, obveza voenja imovine u poslovnim
knjigama), smatraju se osiguranim samo
stvari koje su propisno evidentirane odnosno
zavedene u Vaim poslovnim knjigama.
Z.1.7. Kod osiguranja STVARI KUANSTVA odnosno
pokretnih stvari koje slue za ureenje
graevine, za stanovanje ili za povremeno
67
koritenje te stvari za osobnu uporabu ili
potronju, osiguranim se smatraju i stvari:
(a) ostalih lanova Vaeg kuanstva
(b) osoba koje zapoljavate u kuanstvu kao
kunu poslugu
(c) osoba koje su Vam u posjetu ili na noenju
pri emu ne plaaju noenje ili svoj
boravak kod Vas.
Z.1.8. Ako je ugovoreno i navedeno u polici osiguranja,
predmet osiguranja mogu biti i:
(a) koje su neophodne ili
uobiajene za obavljanje njihova rada
(b) koje ste primili
radi popravka, dorade, obrade, prerade
ili stvari koje su Vam dane na uvanje ili
posudbu, u najam, zakup ili na leasing.
Z.1.9. I Osiguranjem NISU pokrivene
tete, naroito:
(a) koju izvri ili u njoj sudjeluje na bilo koji
nain Va ukuanin ili kuna posluga koju
Vi zapoljavate ili osoba koja se u Vaem
kuanstvu nalazi uz Vae odobrenje
(na primjer, gosti primljeni na noenje
neovisno plaaju li ga ili ne, podstanari)
(b) zbog posrednih gubitaka (teta)
prouzroenih nastankom osiguranog
sluaja (na primjer, kazne ili penali zbog
neisporuke ukradene robe, izgubljena
kamata ili dobit)
(c) nastale pri distribuciji gotovog novca
i/ili drugih vrijednosti (Z.1.12), ako je
vozilo ostavljeno bez nadzora osoba koje
obavljaju posao distribucije vozilom
(d) ako je osigurani predmet nestao iz drugih
razloga (izvan ovdje navedenih primjera
iskljuenja), a koji se - uvaavajui tekst
police i/ili ovdje navedenog za ovaj
rizik te uz primjenu naela pravinosti -
objektivno i opravdano ne mogu smatrati
osiguranim rizikom. Navodimo neke od
primjera tete:
(i) zbog toga to ste prevareni djelom
prevare odnosno dovoenjem u
zabludu lanim prikazivanjem ili
prikrivanjem injenica
(ii) djelom utaje, pronevjere ili iznude
stvari
 O O
(iii) obinom kraom - kraa izvrena na
nain pri kojem nisu ostvarena obiljeja
provalne krae ili razbojnitva iz
toke Z.1.10. (na primjer, kraa stvari
ulaskom kroz otkljuana vrata koja
nisu nasilno obijena)
(iv) manjka zbog administrativnih
pogreaka (na primjer, pogrean
povrat novca prilikom plaanja na
blagajni to rezultira manjkom)
(v) inventurni manjak utvren prilikom
provedenog inventurnog popisa pa i
onda ako se manjak ustanovi prilikom
inventure koja je obavljena nakon
nastanka osiguranog sluaja
(vi) neobjanjivog nestanka osigurane
stvari.
Z.1.10. U smislu ovih Uvjeta pojedini pojmovi imaju
sljedee znaenje:
(a) Provalnom kraom - smatra se dogaaj
kojim Vam trea osoba predmet osiguranja
oduzme s ciljem da ga protupravno
prisvoji, ako je takav dogaaj evidentiran
policijskim izvidom (zapisnikom) i sve
okolnosti dogaaja upuuju na to da je
teta nastala iskljuivo uslijed jednog od
ovdje navedenih naina:
(i) obijanjem, provaljivanjem ili drugim
savladavanjem ozbiljnijih (veih)
prepreka (pri emu je ostavljen
vidljiv trag nasilnog ulaska na osnovu
kojeg se moe pouzdano utvrditi
provala, na primjer, obijanje brave,
razvaljivanje vrata) da doe do stvari
iz zatvorenih i/ili zakljuanih zgrada,
soba, blagajna, ormara ili drugih
zatvorenih prostorija
(ii) otvaranjem zakljuanih prostorija
lanim kljuem (na primjer, bump
klju ili ealj), pravim kljuem
ili njegovim duplikatom do kojega
je osoba dola jednom od radnji
opisanih u Z.1.10 izvan mjesta
osiguranja ili razbojnitvom ili
prijevarom (obmanom) maloljetnog
lana kuanstva.
Ako ne postoje vidljivi tragovi
nasilnog ulaska (na primjer,
I -
otvaranjem cilindarske brave
bumping metodom koja ne
oteuje cilindar ili skeniranjem
koda daljinskog upravljaa) teta e
biti naknadiva iskljuivo ako postoje
jasne injenice koje pobuuju sumnju
i ukazuju da se radi o djelu provalne
krae (na primjer, tragovi koji potjeu
od poinitelja - tragovi dolaska ili
odlaska, otisci prstiju)
(iii) neprimjetnim ulaskom u mjesto
osiguranja ili se u njemu sakrije
i poini krau u vrijeme kad je
prostorija bila zakljuana
(iv) ulaskom na mjesto osiguranja
penjanjem ili uskakanjem odnosno
savladavanjem visine vee od 2 metra
od razine tla do najnie toke ulaska
(v) ulaskom u mjesto osiguranja kroz
otvor koji nije za to odreen i
namijenjen (na primjer, dimnjak)
savladavajui prepreke koje
onemoguavaju ulazak bez napora.
(b) Razbojnit vo - predstavlja dogaaj
kojim Vam osoba predmet osiguranja
odnosno osiguranu stvar oduzme s ciljem
da ga protupravno prisvoji neposrednom
uporabom sile protiv Vas ili neke druge
osobe ili prijetnjom neposrednog napada
na ivot ili tijelo osobe, a koji je evidentiran
policijskim izvidom (zapisnikom) i sve
okolnosti dogaaja upuuju na to da je
teta nastala na gore opisan nain.
Upotreba sredstva za onemoguavanje
pruanja otpora (na primjer, raspriva s
nadraujuom tvari, elektrooker) takoer
se smatra uporabom sile, a razbojnitvom
se ne smatra dogaaj kod kojeg e tek na
zahtjev (prijetnju) poinitelja osigurana
stvar biti dopremljena na mjesto predaje
oduzimanja.
(c) Razbojnika kraa - predstavlja
dogaaj u kojem je poinitelj zateen pri
poinjenju krae pa s ciljem da ukradenu
stvar odnosno osiguranu stvar zadri,
uporabi silu protiv osobe ili prijetnju da
e izravno napasti na njezin ivot ili tijelo,
a koji dogaaj je evidentiran policijskim
68
 O O
izvidom (zapisnikom) i sve okolnosti
dogaaja upuuju na to da je teta nastala
na gore opisan nain.
(d) Vandalizmom tijekom provalne krae
ili razbojnit va - smatra se namjerni
in da se bez materijalnog interesa oteti,
uniti, izoblii ili uini neuporabljvim
predmet osiguranja ili da se crteima
ili natpisima (gra itima) neovlateno
mijenja izgled stvari ili povrina unutar
osigurane graevine koji je evidentiran
policijskim izvidom (zapisnikom) ili
okolnosti dogaaja upuuju na to da je
teta nastala na gore opisan nain.
Z.1.11. Osiguranje gotovog novca i/ili drugih
vrijednosti
Gotov novac i druge vrijednosti smatraju se
osiguranima od rizika provalne krae iznad
limita 3.000 kuna samo dok se nalaze smjeteni
u zakljuanom sigurnosnom sefu za pohranu i
uvanje novca koji je zatien od neovlatena
otvaranja putem elektronike ili mehanike
brave i koji je - ako je njegova teina manja
od 1.000 kg - mehaniki uvren u podlogu
nepokretnog objekta.
Za ovu opasnost (rizik) u Uvjetima se ureuju i
sljedea pitanja:
(a) visina osigurnine - koju isplaujemo
kod nastupa osigurana sluaja ovisi o
protuprovalnoj normativnoj klasi ikaciji
sigurnosnog sefa prema hrvatskoj normi,
u kojem se pohranjuje iznos gotovog novca
i novani ekvivalent drugih vrijednosti
toke (g), a iznosi:
(i) najvie 30.000 kuna za sef bez
normativne klasi ikacije, metalna
kasa, ladica ili blagajna, registar-kasa
(ii) najvie 80.000 kuna ako se
pohranjuje novac: za sef stupnja
sigurnosti 0, a ako se pohranjuju
druge vrijednosti kao prodajni
artikli u zlatarnicama, iligranskim
radnjama srebrnarnicama
poslovnicama za otkup plemenitih
kovina: za sef bez normativne
klasi ikacije, kasa, ladica ili blagajna,
vrste prostore (ladice, ormare,
vitrine) sa staklenim elementima
I -
koji vrstoom zadovoljavaju uvjete
na protuprovalnost (laminirano-
antivandal) ili protubalistikih
karakteristika te mehanikim
otvaranjem pomou kljueva ili
drugim nainom otvaranja koji
zahtijeva autorizaciju ovlatene
osobe
(iii) najvie 150.000 kuna za sef stupnja
sigurnosti I
(iv) najvie 400.000 kuna za sef stupnja
sigurnosti II
(v) najvie 800.000 kuna za sef stupnja
sigurnosti III
(vi) vie od 800.000 kuna za sef stupnja
sigurnosti IV i vie .
(b) u nedostatku hrvatskih normi primjenjuju
se europske norme (EN 1143), a u sluaju
nepostojanja prethodnih, primjenjuju se
druge usporedive meunarodne norme
(IEC, ISO), odnosno druge usporedive
specijalizirane norme prihvaene
pravilima struke
(c) protuprovalna klasi ikacija sigurnosnog
sefa stupnjevanjem njegove sigurnosti
odreuje njegovu protuprovalnu
otpornost odnosno vrijeme u minutama
koje je potrebno za djelomini/potpuni
prodor u sef (na primjer, za sef - stupnja
sigurnosti I - to znai da je za njegov
djelomini proboj potrebno 30 minuta, a
za potpuni proboj 50 minuta)
(d) izvan kase, sefa ili trezora za pohranu,
gotov novac i/ili druge vrijednosti mogu
se osigurati iskljuivo:
(i) za radnog vremena poslovanja pri
manipulaciji i transakciji s njima na
uplatno-isplatnim mjestima i to unutar
mjesta osiguranja navedenog u polici
- od rizika razbojnitva (prepada)
(ii) tijekom njihove distribucije - od rizika
razbojnitva (prepada).
i Uplatno-isplatno mjesto je svaki poslovni
prostor (poslovnica) na kojem se obavlja
poslovanje gotovim novcem i/ili drugim
vrijednostima u radu sa strankama
69
 O O
(e) na svotu osiguranja veu od 30.000 kuna
po uplatno-isplatnom mjestu (neovisno o
broju kasa ili blagajni koje rade s gotovim
novcem unutar poslovnog prostora)
dnevni manipulativni gotov novac moe se
osigurati od rizika razbojnitva (prepada)
tijekom dnevne manipulacije i transakcije
iskljuivo ako je uplatno-isplatno mjesto
zatieno primjenom sljedeih oblika
zatite:
(i) sustav protuprepadne zatite
(ii) sustavom neprekidnog videonadzora
prema toki Z.1.13.
(iii) pohranom dnevnog manipulativnog
gotova novca u ladice, kase ili sefove
koji su zatieni od neovlatenog
otvaranja putem elektronikih ili
mehanikih brava
(iv) pohranom gotova novca s uplatno-
isplatnih blagajni iznad blagajnikog
maksimuma propisanog sigurnosnim
procedurama u vrste neprobojne
(zidane ili protubalistike) prostore
ili prostorije s protuprovalnim ili
drugim neprobojnim vratima ili
ako se nalaze izvan tih prostora - u
sefove koji imaju vremensku odgodu
otvaranja
(f) odredbe toke (e) odnose se i kod
osiguranja drugih vrijednosti kao
prodajnih artikala novanog ekvivalenta
preko 30.000 kuna u zlatarnicama,
iligranskim radnjama srebrnarnicama i
poslovnicama za otkup plemenitih kovina
za vrijeme poslovanja pri manipulaciji i
transakciji s njima
(g) Drugim vrijednostima smatraju se u
smislu ovih Uvjeta plemenite kovine i
njihove slitine (na primjer, bijelo zlato),
kovine platirane plemenitim kovinama
ili njihovim slitinama i proizvodi od njih;
biseri, dragulji i draguljarski proizvodi,
kartice svih vrsta kojima se zamjenjuje
gotovinsko poslovanje, bonovi za usluge
mobilnih operatera, mjenice i ostali
vrijednosni papiri svih vrsta, poiljke s
oznaenom vrijednosti, sreke.
I -
Z.1.12. Distribucija gotovog novca i/ili drugih
vrijednosti
Ovaj dogaaj podrazumijeva:
(a) poslove preuzimanja gotovog novca i/ili
drugih vrijednosti za prijevoz ili prijenos
u prostoru objekta polazita
(b) njihov utovar u sredstvo prijenosa/
prijevoza
(c) transport do odredita
(d) istovar i pohranu u prostor objekta
krajnjeg odredita.
Vae obveze pri distribuciji gotovog novca
i/ili drugih vrijednosti su sljedee:
(i) duni ste distribuciju gotovog novca i/ili
drugih vrijednosti u iznosu preko 150.000
kuna obavljati putem trgovakog drutva
s odobrenjem za djelatnost privatne
zatite ili vlastite unutarnje uvarske
slube, koji imaju posebno odobrenje za
obavljanje poslova osiguranja i pratnje
gotovog novca i/ili vrijednosti sukladno
posebnom propisu
(ii) distribuciju gotova novca i/ili drugih
vrijednosti u iznosu od 20.000 kuna
do 150.000 kuna moete provoditi
putem dostavljaa (teklia) i obvezno
uz smjetaj gotova novca u sigurnosne
spremnike s elektrokemijskom zatitom
(na primjer, elektrokemijski spremnik
ijom aktivacijom se trajno oznaavaju
i unitavaju novanice, a koji mora
ispunjavati uvjete odreene zakonskim
propisima).
P
Provoenjem distribucije gotova novca i/
ili drugih vrijednosti na drugaiji nain od
navedenog prema Z.1.12. po ovim Uvjetima
nemate osigurateljno pokrie.
Z.1.13. Osiguranje stvari na otvorenom prostoru
Ako je u polici navedeno da se osiguravaju
stvari na otvorenom prostoru (na primjer,
graevinski materijal, zalihe vozila ili radnih
strojeva) osiguranje vrijedi, ako u polici nije
drugaije odreeno, pod uvjetom da otvoreni
prostor na kojem su smjetene osigurane
stvari ima:
(a) elinu konstrukciju, metalnu ili drugu
vrstu i dobro odravanu ogradu visine
70
 O O
najmanje 2 metra od najnieg dijela
konano zaravnanog i ureenog terena uz
ogradu - kojom se onemoguuje slobodan
pristup neovlatenim osobama. Ogradom
se smatra i ogradni zid
(b) uspostavljen i uredno odravan sustav
video nadzora kao oblika tehnike zatite
i/ili neprekidnu (0-24h) osobnu prisutnost
tjelesne zatite - zatitara.
Video nadzor kao oblik tehnike zatite
mora biti ugraen od strane osobe
registrirane za obavljanje poslova
tehnike zatite. Ovo nam dokazujete
izdanim, od strane osobe registrirane
za obavljanje poslova tehnike zatite,
certi ikatom ili potvrdom o izvedbi
sustava tehnike zatite. Lane kamere
ne spadaju u sustave tehnike zatite.
Ugraen sustav video nadzora mora:
(i) imati dnevno/noni nain rada
i neprekidno snimanje (0-24h) s
konstantnom kvalitetom slike
(ii) imati mogunost pohrane video
zapisa u digitalnom obliku na trajnom
mediju
(iii) imati osigurano rezervno napajanje
elektrinom energijom u trajanju od
minimalno 30 minuta
(iv) imati ureaj za snimanje smjeten
u zatvorenom zakljuanom objektu
na nain da je zatien od sabotae
odnosno unitenja ili otuenja
(smjetaj u zasebni ormari sa
zakljuavanjem koji je mehaniki
uvren u podlogu nepokretnog
objekta, prostore trezora ili drugih
zakljuanih prostorija ili na to
nedostupnijem mjestu u poslovnici ili
nekoj drugoj prostoriji)
(v) biti i odravati se u stanju funkcionalne
ispravnosti. Ovo podrazumijeva
najmanje jednom godinje obavljen
servis od strane osobe registrirane za
obavljanje poslova tehnike zatite.
P paneli, prometna ogledala, staklena
- ugovor o osiguranju stvari na otvorenom
prostoru sklopili smo s Vama na temelju Vaih
podataka o postojeoj tehnikoj i/ili tjelesnoj
I -
zatiti. Ako se nakon nastanka osiguranog
sluaja utvrdi da nisu bili ispunjeni gore
navedeni uvjeti ili uvjeti koje smo naveli u
polici osiguranja, po ovim Uvjetima nemate
osigurateljno pokrie.
P K : uz navoenje u polici i
naplatu dodatne premije osiguranjem se moe
obuhvatiti i sljedei rizik:
(2) K 89-02
,
- uz doplatak na premiju
ovog rizika, osiguranje moete proiriti
i za naknadu tete za rizik O
K poinjene od strane posjetitelja
muzeja, izlobe ili sajma. Obinom
kraom, u smislu ovih Uvjeta, smatra
se protupravno oduzimanje (nestanak,
otuenje) osigurane stvari na nain pri
kojem nisu ostvarena obiljeja provalne
krae ili razbojnitva iz toke Z.1.10.
Dakle za ostvarenje rizika obine krae
ne moraju postojati elementi izike sile
ili nasilja.
Z.1.14. Puno osiguranje za skup stvari
Kod osiguranja ugovorenog za skup stvari (na
primjer, uredska oprema, inventar trgovine)
ostvarenjem osiguranog sluaja koji ima za
posljedicu gubitak/krau ili unitenje samo
dijela osiguranih stvari koji glede osiguranja
ine zasebnu cjelinu, svota osiguranja punog
osiguranja navedena u polici predstavlja
ujedno i nau najveu obvezu za vrijeme
trajanja osiguranja za tetu gubitka/krae ili
unitenja, neovisno o broju tetnih dogaaja
nastalih tijekom trajanja osiguranja.
Z.2. L , ,
Z.2.1. Osiguranjem se naknauje direktna teta
uslijed loma (pucanja po cijeloj debljini):
(a) stakla zajedno s pripadajuim okvirima
i drugim elementima, kojima se u smislu
ovih Uvjeta smatraju sve vrste stakla
ili ogledala, staklena cigla i ostala
graevinska stakla, fasadni stakleni
sanitarna oprema kao i povrine od
vrstih umjetnih materijala (na primjer,
71
 O O I -
plexiglas) ako se koriste u funkciji kao i
staklo.
Postavljene folije na staklima (na primjer,
folije za zatitu od sunca ili protuprovalne
folije) smatraju se osiguranim ak i ako
su naknadno postavljene tijekom trajanja
osiguranja
(b) u sanitarnim prostorijama ugraene
sanitarne opreme izraene od keramike,
porculana ili kamena, ploa od kamena
(na primjer, granitni ank u ugostiteljstvu)
ili spomenika izraenih od kamena
(c) svjetleih reklama, totema ili panela,
reklamnih natpisa, neonskih i ostalih
svjetleih cijevi, oslikanih displeja,
natpisnih ploa izraenih od stakla
ili drugih vrstih umjetnih materijala
(na primjer, plexiglas) ako se koriste
u funkciji kao i staklo ili izraenih od
kamena zajedno sa svim pripadajuim
nestaklenim dijelovima koji ine njihov
sastavni dio.
Z.2.2. Prema ovim Uvjetima nije osigurateljno
pokriven lom koji je nastao:
(a) pri prijenosu ili prijevozu
(b) klizanjem i slijeganjem (ulegnuem)
povrine tla
(c) tete na drugim stvarima koja je izravna
posljedica tete loma predmeta osiguranja
(d) zbog pogreaka u konstrukciji, materijalu
ili izradi za koje odgovara proizvoa ili
isporuitelj
(e) djelovanjem elektrine energije na
nestaklene pripadajue dijelove,
kratki spoj, prenapon, poar kablova,
djelovanjem atmosferskog elektriciteta
(f) ako je teta na osiguranom predmetu
nastala iz drugih razloga (izvan ovdje
navedenih primjera iskljuenja), a koji
se - uvaavajui tekst police i/ili ovdje
navedenog za ovaj rizik te uz primjenu
naela pravinosti - objektivno i
opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom loma. Navodimo neke od primjera
tete:
(i) povrinske tete predmeta osiguranja
(ogrebotine, brazde, kemijska i druga
72
nagrizanja, zamuivanja, tj. promjena
u boji i sl.), zbog premazivanja stakla
bojom
(ii) koje su izravna posljedica trajnog
utjecaja kemijskih (korozija,
oksidacija), termikih i mehanikih
uzroka istroenosti, starosti zbog
loeg odravanja ili dotrajalosti
uslijed redovne upotrebe.
Z.2.3. P osiguranja po ovim Uvjetima ne
mogu biti:
(a) predmeti od upljeg stakla (na primjer,
ae, vaze, staklene boce, laboratorijsko
i medicinsko staklo), runa ogledala,
ogledala koja nisu privrena za zid ili
drugu vrstu podlogu namjetaja, stakla
na rasvjetnim tijelima svih vrsta, arulje
rasvjetnih tijela
(b) rendgenske cijevi, kvarcne lampe,
radiotelevizijske i druge sl. cijevi, stakla
koja se upotrebljavaju kao orua za rad u
procesu proizvodnje, staklene lee i kugle
(c) neugraena stakla kao zaliha robe i bilo
kakvi predmeti od stakla kao zaliha robe
(d) stakla solarnih i fotonaponskih sustava
(e) stakla u oteenim okvirima.
Z.3. G
Z.3.1. Preambula
Osiguranje graevina u izgradnji esto se u
svakodnevnom govoru naziva graevnim
osiguranjem. Ovim osiguranjem tite se interesi
investitora, ali i izvoaa radova. Osiguranje
graevina u izgradnji moe sklopiti investitor
ili izvoa, odnosno svaki posebno, za onaj
dio za koji ima imovinski interes ili ugovornu
obvezu da osigura objekt od odgovarajuih,
ugovorom predvienih opasnosti.
Vrijednost osigurane stvari je stvarna cijena
radova i materijala iz ugovora o graenju
ako nije drukije ugovoreno s nama kao
osigurateljem.
Izvoa radova se najee pojavljuje
kao ugovaratelj ovog osiguranja, dok se
kao osiguranik (dakle, osoba kojoj e biti
isplaena odteta u sluaju tete) najee
navodi investitor (naruitelj), glavni izvoa
ili oboje. Ako je na polici osiguranja kao
osiguranik naveden izvoa radova, polica
 O O
se moe vinkulirati u korist druge osobe, npr.
investitora. U tom sluaju e u sluaju tete
odteta biti isplaena investitoru.
Z.3.2. Graevno osiguranje - opseg pokria
Ovo osiguranje predstavlja osigurateljnu
zatitu za predmet osiguranja ili dio naveden
u polici koji pretrpi od budueg i neizvjesnog
dogaaja tetu u obliku unitenja (gubitka)
ili oteenja, od bilo kojeg uzroka (ili svih
rizika) koji se sastoji od prirodnih dogaaja
ili djelovanja ljudi, osim onih koji su izriito
iskljueni, a koji zahtijeva popravak ili zamjenu
predmeta osiguranja.
Z.3.3. Graevno osiguranje - predmet osiguranja
Predmet osiguranja su graevine u izgradnji,
podrazumijevajui pod tim novogradnje
i rekonstrukcije (popravke, dogradnje,
nadogradnje, adaptacije i sl.), graevni i
obrtniki radovi, instalacijski materijal te
sva oprema koja je namijenjena iskljuivo za
ugradnju u osiguranu graevinu u izgradnji,
kao i graevna oprema i privremeni pomoni
objekti koji su u cjelini obuhvaeni u
predraunskoj vrijednosti graevine u izgradnji
(i ine sastavni dio ugovora o izgradnji) i slue
za izgradnju graevne.
Z.3.4. Montano osiguranje - opseg pokria
Montaa predstavlja skup razliitih
tehnikih operacija pomou kojih se sastavlja
funkcionalna cjelina iz vie dijelova (montanih
elemenata, na primjer, oprema kod montae
postrojenja ili betonski blokovi kod montae
hale). Ovo osiguranje je istovjetno (analogno)
graevnom osiguranju i osigurateljno pokriva
budue i neizvjesne dogaaje odnosno rizike u
vezi s montaom - konstrukcija, elemenata ili
opreme (strojeva).
Z.3.5. Montano osiguranje - predmet osiguranja
Predmet osiguranja su graevine u montai
podrazumijevajui pod tim elemente
konstrukcije s mehanikom opremom ili bez nje,
strojeve, strojnu opremu i aparate, koja je sva
namijenjena iskljuivo za ugradnju u osiguranu
graevinu u montai, kao i montanu opremu
(kao to je graa za skelet, alati) i privremeni
pomoni objekti koji su u cjelini obuhvaeni u
predraunskoj vrijednosti graevine u montai
(i ine sastavni dio ugovora o montai) i slue
za montau graevine.
I -
Z.3.6. Posebna Iskljuenja iz osiguranja
Za graevno i montano osiguranje Mi kao
osiguratelj - pored opih iskljuenja iz toke N.
ovih Uvjeta - neemo Vam naknaditi niti tetu
nastalu uslijed unitenja (gubitka), oteenja,
ili odgovornosti neposredno ili posredno
prouzroenu, ili nastalu, ili pogoranu odnosno
neemo biti odgovorni za:
(a) franizu navedenu u polici koju e snositi
osiguranik u svakom tetnom dogaaju
(b) tetu bilo koje vrste posljedine tete koja
ukljuuje penale, tete zbog kanjenja
u izvoenju radova, loe izvoenje
radova, gubitak ugovora, smanjenu
funkcionalnost
(c) unitenja (gubitka) ili oteenja zbog
loeg projekta ili dizajna (pogreka ili
nedostatak u projektu)
(d) trokove zamjene, popravka ili poboljanja
loeg materijala i/ili izvedenih radova,
ali ovo iskljuenje e biti ogranieno
na neposredno oteeni dio i nee se
smatrati da je iskljuena teta unitenja
(gubitka) ili oteenja na dobro izvrenim
dijelovima do koje doe zbog nezgode
kojoj je uzrok takav lo materijal i/ili
izvedba radova
(e) normalnu i uobiajenu istroenost,
habanje, koroziju, oksidaciju, tetu
djelovanjem normalnih (oekivanih)
vremenskih utjecaja, uinjena poboljanja
na predmetu osiguranja, tetu zbog
zaputenosti i neuporabe
(f) unitenja (gubitka) ili oteenja dosjea,
crtea, rauna, priznanica, novca, maraka,
akata, dokaza o dugovanjima, biljega,
vrijednosnih papira, ekova
(g) unitenja (gubitka) ili oteenja
otkrivenog tek u vrijeme inventure
(h) potres
(i) poplavu
(j) provalnu krau i obinu krau.
Z.3.7. Vrijeme osigurateljnog pokria
Nae osigurateljno pokrie odnosno
odgovornost e poeti, bez obzira na bilo
koji drugi datum koji je naveden na polici,
neposredno po poetku radova ili nakon
73
 O O
istovara graevnih materijala i dijelova na
gradilitu.
Pokrie po ovoj polici prestaje za one dijelove
ugovora o gradnji/montai koji su preuzeti, tj.
predani na koritenje Investitoru (naruitelju)
onog dana kada je do primopredaje, tj. poetka
koritenja dolo. Ova odredba se ne odnosi
za pokrie odgovornosti izvoaa radova u
jamstvenom roku.
Osiguranje e najkasnije prestati na dan
naveden u polici. Bilo kakva produenja
razdoblja pokria ovise o prethodnom pisanom
odobrenju nas kao osiguratelja.
Z.3.8. S osiguranja - vrijednost predmeta
osiguranja
(a) Ovo osiguranje zahtijeva da svote
osiguranja navedene u polici osiguranja
ne budu manje od:
(i) pune vrijednosti ugovorenih radova
kod dovretka gradnje prema ugovoru
u gradnji, ukljuujui sve materijale,
plae, vozarinu, carinske pristojbe te
materijale i dijelove koje osigurava
investitor (naruitelj)
(ii) zamjensku vrijednost graevinskog
postrojenja, opreme i graevinskih
strojeva, to e znaiti trokove
zamjene osiguranih predmeta
novim predmetima iste vrste i istog
kapaciteta,
a osiguranik se obvezuje poveati ili
smanjiti iznose osiguranja u sluaju
bilo kakve znaajne luktuacije u
visini plaa ili cijena, pod uvjetom da
takvo poveanje ili smanjenje bude
vaee tek poto ga Mi kao osiguratelj
unesemo u policu
(b) Ako se, u sluaju unitenja (gubitka) ili
oteenja, otkrije da su svote osiguranja
manji od iznosa na koji se trebaju osigurati,
tada e iznos osigurnine koji isplauje
osiguratelj po ovoj polici biti umanjen u
omjeru u kojem stoje svote osiguranja u
polici prema iznosima na koje se trebalo
osigurati (naelo proporcionalnosti iz
toke Q.9. ovih Uvjeta). Svaki predmet
i vrijednost odvojeno podlijeu ovom
uvjetu.
I -
Z.3.9. Okolna imovina i okolni postojei objekti
Unitenje (gubitak) ili oteenje imovine
smjetene na ili u blizini gradilita i koja
pripada ili je na uvanju ili pod nadzorom
investitora (naruitelja) ili izvoaa
(osiguranika) radova bit e osigurateljno
pokrivena samo:
(a) ako nastane u direktnoj vezi s gradnjom/
montaom predmeta osiguranja
(b) ako nastane tijekom razdoblja pokria
(c) pod uvjetom da je to navedeno u polici uz
posebanu svotu osiguranja.
Ovo pokrie se ne odnosi na graevno/
montano postrojenje i opremu koja se koristi
tijekom obavljanja radova gradnje/montae.
Z.3.10. Serijske i ponavljajue tete
Prema ovim Uvjetima i ako je navedeno na
polici osiguranja, u sluaju unitenja (gubitka)
ili oteenja zbog loeg projekta, manjkavog
materijala odnosno izrade, a koje nastaje iz
istog uzroka na predmetima osiguranja ili,
dijelovima, strojevima ili opremi istog tipa, e
se naknaditi nakon primjene franize iz police
za svaku tetu kako slijedi:
(i) kod tree tete obraunata osigurnina se
umanjuje za 20%
(ii) kod etvrte tete obraunata osigurnina
se umanjuje za 40%
(iii) kod pete i svake naredne tete obraunata
osigurnina se umanjuje za 50%
Z.3.11. Proirenje pokria
Ako se posebno ugovori i pod uvjetom da
osiguranik uplatit dodatnu premiju, pokriveni
su ovom vrstom imovinskog osiguranja i
budui neizvjesni dogaaji odnosno dopunski
rizici - samo ako su navedeni u polici
osiguranja sa zasebnim svotama osiguranja
do kojih je osiguratelj u obvezi naknaditi ih - i
to:
(a) odgovornost izvoaa (i/ili naruitelja)
- za tetu prema treim osobama
(b) odgovornost - izvoaa (poslodavca) - za
tetu radnika prema treim osobama
(c) odgovornost - izvoaa (poslodavca) - za
tetu prouzroenu radniku
(d) pokrie uzajamne odgovornosti
(e) provalna kraa i obina kraa
74
 O O
(f) odgovornosti za razdoblja odravanja tzv.
jamstveni rok.
Z.3.12. Odgovornost - izvoaa (i/ili naruitelja)
- za tete prema treim osobama
Preambula
Osiguranjem od odgovornosti osigurava se
rizik od nastanka obveze naknade tete treoj
oteenoj osobi. Umjesto tetnika, tj. odgovorne
osobe odnosno osiguranika, tetu e oteenome
naknaditi osiguratelj, jer osiguranje od
odgovornosti pokriva tetnikovu odgovornost.
Osiguranje od odgovornosti titi osiguranika,
odnosno osiguranu osobu, od budueg duga, jer
osiguratelj unaprijed preuzima na sebe imovinske
posljedice buduega tetnog dogaaja, za koji e
biti odgovoran osiguranik.
Posebnosti
(a) Izvoa radova na graevini u gradnji/
montai i naruitelj solidarno odgovaraju
treoj osobi za ukupnu tetu koja joj
nastane u vezi s izvoenjem tih radova.
Pod treom osobom razumijevaju se
osobe koje nisu ni naruitelj (investitor) ni
izvoa radova, pa ni podizvoa radova,
ve tree osobe, kao to su prolaznici,
vlasnici susjednih nekretnina i sl. (a
takvom se ne smatra radnik jednog od vie
izvoaa, odnosno radnik podizvoaa
radova, naruitelja, jer takav poloaj ima
samo onaj oteenik koji nije ni u kakvom
pravnom radnom ili nekom drugom
odnosu ni s naruiteljem ni s izvoaem
radova i zbog injenice da se ista osoba
ne moe smatrati treom osobom samo u
odnosu na naruitelja ili samo u odnosu
na izvoaa radova, ve mora biti trea
osoba u odnosu na obje ugovorne strane)
Naruitelj i izvoa radova solidarno
odgovaraju treoj osobi, samo ako je teta
nastala u svezi s izvoenjem radova na
graevini u gradnji/montai
(b) Posebnost osiguranja od odgovornosti je
da se vrijednost osiguranog predmeta ne
moe unaprijed odrediti jer se unaprijed
ne zna koliko e tono iznositi obveza
osiguranika na naknadu tete. Stoga se
ugovor o osiguranju od odgovornosti
uvijek sklapa na odreenu svotu, koja
I -
predstavlja gornju granicu osigurateljeve
obveze. Ako je iznos naknade tete vei
od svote osiguranja od odgovornosti,
osiguranik e biti obvezan naknaditi
razliku do punog iznosa visine tete na
teret svoje imovine
(c) Daljnja posebnost osiguranja od
odgovornosti je da se za razliku od
osiguranja imovine, naknada tete
utvruje sukladno opim pravilima
o odgovornosti za tetu, odnosno ne
primjenjuju se posebna pravila prava
osiguranja o naknadi tete. Tako e
osiguratelj od odgovornosti naknaivati
i imovinsku i neimovinsku tetu te uz
stvarnu tetu i izgubljenu dobit
(d) Opa pravila osiguranja odgovornosti
obuhvaaju samo odgovornost koja
nastaje iz povrede tjelesnog integriteta
ili oteenja odnosno unitenja neije
stvari. Ne obuhvaaju tzv. odgovornost
za istu imovinsku tetu. Pod tim se
pojmom razumijeva odgovornost koja
nastaje bez povrede tjelesnog integriteta
ili oteenja odnosno unitenja neije
stvari (osiguratelj e pokriti odgovornost
za istu imovinsku tetu ako je to izriito
ugovorio)
(e) Konano, nema odgovornosti osiguratelja
ako nema ni odgovornosti osiguranika/
tetnika prema pravilu o odgovornosti za
tetu.
P
Izvanugovorna (ili deliktna) odgovornost za
tetu (koja je nastala graanskim deliktom)
osiguranika prema treim osobama zbog
smrti, tjelesne ozljede ili naruavanja zdravlja i
unitenja (gubitka) ili oteenja stvari. (Pravila
o izvanugovornoj odgovornosti imaju karakter
opih pravila o odgovornosti za tetu).
Na temelju ovih Uvjeta prua se pokrie za
isplatu odtete, kako slijedi:
(a) Mi kao osiguratelj isplatit emo Vam
odtetu kao osiguraniku - do svote
osiguranja navedene u polici - za one
iznose koje ete Vi kao odgovorna osoba/
tetnik - biti prema zakonu - obvezan
platiti za tete treoj osobi zbog:
75
 O O
(i) tjelesne ozljede, naruavanja zdravlja
ili smrti
(ii) unitenja (gubitka) ili oteenja
stvari
ali samo uslijed tetnog dogaaja koji
nastane u direktnoj vezi s gradnjom ili
montaom dijelova (predmeta osiguranja)
osiguranih po ovom osiguranju i koje
se dogaa na ili u neposrednoj blizini
gradilita, u tijeku razdoblja pokria
(osigurani sluaj).
(b) U odnosu na zahtjev za naknadom na koji
se odnosi odteta plativa po ovoj polici,
Mi emo kao osiguratelj, nadalje, Vama
kao odgovornoj osobi/tetniku, isplatiti
odtetu (pravna zatita) za:
(i) sve trokove sudskog spora koje je
bilo koji oteenik naplatio od Vas
(ii) sve trokove nastale uz pismeno nae
odobrenje, ali uvijek pod uvjetom da
naa obveza po ovoj vrsti osiguranja
nee biti vea od svote osiguranja
navedenog u polici.
Z.3.13. Odgovornost - izvoaa (poslodavca) - za
tete prema treim osobama.
Preambula
Ovom tokom Uvjeta posebno je regulirana
odgovornost za tetu koju radnik u radu ili
u svezi s radom prouzroi treoj osobi. Radi
se o sluaju odgovornosti za drugog, ime u
pravnom odnosu uvijek postoje tri osobe: (i)
radnik kao stvarni tetnik, (ii) poslodavac kao
odgovorna osoba (presumptivni tetnik) i (iii)
oteena trea osoba.
Da bi dolo do odgovornosti poslodavca kao
odgovorne osobe (presumptivnog tetnika)
za tetu koju je treoj osobi prouzroio radnik
moraju biti ispunjene sljedee pretpostavke:
(i) stvarni i presumptivni tetnik (odgovorna
osoba) moraju biti u pravno relevantnom
odnosu poslodavca i radnika, (ii) da je radnik
treem prouzroio tetu radnjom koju je
poduzeo u radu ili u svezi s radom te (iii) da
ne postoje razlozi koji iskljuuju odgovornost
radnika (radi se o pretpostavljenoj krivnji pa
se odgovornost poslodavca predmnijeva, a on
treba dokazati da postoje razlozi koji iskljuuju
I -
odgovornost radnika - da nije kriv, a time i
poslodavca).
Ustupljeni radnik se - u smislu ovih odredaba -
smatra radnikom poslodavca.
P
Izvanugovorna (ili deliktna) odgovornost za
tetu (koja je nastala graanskim deliktom) koju
na radu ili u vezi s radom radnik prouzroi
treoj osobi zbog tjelesne ozljede, smrti ili
naruavanja zdravlja i unitenja (gubitka) ili
oteenja stvari.
Na temelju ovih Uvjeta - za ovaj oblik osiguranja
odgovornosti za tetu prua se pokrie za
isplatu odtete treoj osobi, na isti nain i pod
uvjetima navedenim u toki Z.3.12. Predmet
osiguranja, podtoke (a) i (b) ovih Uvjeta.
Mogunost regresa
Za tetu koju radnik u radu ili u svezi s radom
prouzroi treoj osobi, primarno odgovara
poslodavac kod kojega je radnik radio u
trenutku prouzroavanja tete. Poslodavac
koji je oteeniku popravio tetu, moe
prema propisima od radnika zahtijevati
naknadu trokova popravljanja tete (regresna
odgovornost radnika), ali samo u okolnostima
da je radnik tetu prouzroio namjerno ili iz
krajnje nepanje.
Z.3.14. Odgovornost izvoaa (poslodavca) za
tetu uzrokovanu radniku.
Preambula
Ovo osiguranje od odgovornosti za tetu titi
izvoaa (poslodavca) u tetnom dogaaju koji
nastane njegovim radnicima u direktnoj vezi
s izvoenjem radova gradnje ili montae na
gradilitu nakon kojeg izvoa (poslodavac)
mora isplatiti odtetu radnicima.
Poslodavac takoer moe odgovarati radniku
i za tetu koju isti pretrpi prilikom obavljanja
poslova koji nisu u opisu njegovog radnog
mjesta (speci ian posao), a koje je - za vrijeme
trajanja radnog vremena - obavljao na zahtjev
i u korist poslodavca. teta mora nastati u
procesu rada ili mora s njime biti u uskoj vezi.
Ovdje nisu pokrivene tete koje radniku
nastanu: (i) povredom prava iz radnog odnosa,
(ii) uslijed profesionalne bolesti te (iii) za
vrijeme dolaska ili odlaska s posla.
76
 O O I -
Na temelju ovih Uvjeta za ovaj oblik osiguranja
odgovornosti za tetu prua se pokrie za
isplatu odtete radniku, na isti nain i pod
uvjetima navedenim u toki Z.3.12. Predmet
osiguranja, podtoke (a) i (b) ovih Uvjeta.
Z.3.15. Posebna za sekciju odgovornosti -
toke od Z.3.12. do Z.3.14.
Mi kao osiguratelj neemo biti u obvezi
isplatiti Vama osigurninu, a Vaim radnicima
(i njihovim srodnicima) odtetu u odnosu na:
(1) Franizu navedenu u polici koju snosi
osiguranik u svakom tetnom dogaaju
(2) Trokove koji nastaju kod izvoenja
radova, prepravka, popravka ili zamjene
bilo ega to je pokriveno po toki Z. ovih
Uvjeta
(3) Oteenje bilo koje imovine, zemljita
ili graevine prouzroeno vibracijama
ili skidanjem ili oslabljenjem potpornih
konstrukcija ili podgrade, kao ni tjelesnih
ozljeda ili smrti bilo koje osobe ili
unitenja (gubitka) ili oteenje stvari
do kojeg je dolo uzrokom ili kao rezultat
takvog oteenja (osim ako to nije posebno
ugovoreno u dodatku police)
(4) Odgovornost kao posljedicu:
(a) tjelesne ozljede, smrt ili naruavanja
zdravlja radnika Izvoaa radova,
investitora (naruitelja) ili bilo koje
druge tvrtke koja ima veze s tim
projektom koji je ili iji je dio osiguran
po toki Z.3.3. ili Z.3.5. ovih Uvjeta
kao i lanovima njihovih obitelji, osim
ako u polici nije izriito ugovoreno
pokrie odgovornosti za takvu vrstu
tete prema radnicima izvoaa
radova, tj. osiguranika
(b) unitenje (gubitka) ili oteenja
imovine koja pripada ili kojom upravlja
ili koja je na uvanju kod ili u nadzoru
Izvoaa radova ili Investitora ili
bilo koje druge tvrtke koja je u vezi
s projektom koja je osigurana ili iji
dio je osiguran po toki Z.3.3. ili Z.3.5.
ovih Uvjeta, kao i nekom radniku
jednog od gore navedenih, osim ako u
polici nije izriito ugovoreno pokrie
odgovornosti za takvu vrstu tete
prema radnicima izvoaa radova, tj.
osiguranika
77
(c) bilo kakve nezgode prouzroene
vozilom koje je registrirano za opu
cestovnu uporabu ili vodenog plovila
ili zrakoplova, tj. zrane letjelice
(d) bilo kakvog sporazuma na koji je
pristao osiguranik da e platiti bilo
kakvu svotu kao odtetu ili sl., osim
ako bi se takva odgovornost pripisala
i bez takvog sporazuma.
Z.3.16. Pokrie uzajamne odgovornosti
Ovom vrstom osiguranja priznaje se pokrie
odgovornosti za tetu prema treima
osobama za osigurane strane (osiguranika
ili izvoaa, naruitelja, podizvoaa i sl.)
navedene u polici isto kao da je posebna polica
izdana svakom osiguraniku pod uvjetom da
Mi kao osiguratelj neemo isplatiti odtetu
osiguraniku po ovom dodatku polici u odnosu
na odgovornost za tete, za:
(a) unitenje (gubitak) ili oteenje predmeta
koji su osigurani ili koji mogu biti
osigurani toki Z.3.3. ili Z.3.5. ovih Uvjeta
pa ak i ako taj gubitak ili oteenje nije
plativo zbog franize ili bilo kojeg limita
(b) tjelesne ozljede, smrt ili naruavanje
zdravlja radnika koji su osigurani ili su
mogli biti osigurani: (i) po osiguranju
od posljedica nesretnog sluaja, (ii)
po osiguranju trokova bolovanja
i zdravstvenom osiguranju, (iii) od
profesionalnih bolesti, tj. osiguranju od
odgovornosti poslodavca za tete prema
radnicima.
Ukupna odeta iz odgovornosti osiguratelja u
odnosu na osigurane strane nee, meutim, u
ukupnom iznosu biti vea za bilo koju nezgodu
ili seriju nezgoda koje proizlaze iz jednog
dogaaja od svote osiguranja (limita) odtete
navedene u polici.
Z.3.17. Provalna kraa i obina kraa
Prema ovim Uvjetima osigurateljno pokrie
ugovara se i za moebitne tete od rizika
(opasnosti) provalne krae neugraenog
graevnog, obrtnikog, instalacijskog
materijala i opreme koja je namijenjena za
ugradnju u osiguran graevinu u izgradnji.
Takoer, osigurateljno pokrie ugovara se i za
 O O
moebitne tete od rizika (opasnosti) obine
krae opreme i materijala ve ugraenog u
graevinu u gradnji koju stalno (0-24 sata)
uva osposobljen uvar odnosno zatitar.
Ako se kod nastupa osiguranog sluaja
odnosno ostvarenja ovog rizika koji je
obuhvaen osigurateljnim pokriem, utvrdi
da graevina u izgradnji ili predmet montae
nije bio uvan od strane, za poslove privatne
zatite osposobljenog uvara odnosno
zatitara, osiguranik gubi pravo iz osiguranja
ili pravo na isplatu osigurnine, zbog povrede
svoje (ugovorene) obveze (dunosti) iz
ugovora o osiguranju.
Z.3.18. Pokrie odgovornosti za razdoblja
odravanja tzv. jamst veni rok
Ono pokriva tetu kojoj je izvor ugovorena
odgovornost od unitenja ili oteenja
osiguranog graevnog ili montanog objekta
u jamstvenom roku, a koji potjeu od
nedostataka koji su nastali zbog toga to se
izvoa nije drao svojih obveza u pogledu
kvalitete radova i materijala tijekom izvoenja
radova odnosno prije poetka jamstvenog
roka.
Osigurateljno pokrie ugovorenog jamstvenog
roka ne moe biti due od 24 mjeseci,
a on poinje tei poetkom upotrebe ili
primopredaje radova koji su bili osigurani
tijekom cijelog vremena izgradnje odnosno
montae.
Osiguranjem se ne naknauje troak za
otklanjanje nedostataka koji se pojavio u
jamstvenom roku koji pada na teret izvoaa
(na primjer, skriveni nedostatak izgraene
graevine za vrijeme jamstvenog roka postane
uoljiv nedostatak), ve samo posljedina
teta koju takav nedostatak prouzroi.
Z.3.19. Smanjenje osnovnog pokria i dopuna
osnovnog i proirenog pokria
Prema ovim Uvjetima osigurateljno pokrie
kod graevnog/montanog osiguranja (toka
Z.3.) moe se smanjiti u odnosno na osnovno
pokrie ili proiriti u odnosnu na osnovno i
proireno pokrie, uz primjenu meunarodnih
klauzula iz Uvjeta za osiguranje izgradnje/
montae od svih rizika, skraeni naziv CAR
I -
i EAR (C /E A R
I ).
Sve klauzule navedene su u Prilogu 1. ovih
Uvjeta i sastavni su dio Uvjeta.
Z.4. L , ,
Z.4.1. Preambula
Osiguranje rizika loma nije namijenjeno za
pokrivanje trokova koji se odnose na redovno
ili investicijsko odravanje postrojenja,
opreme, strojeva i aparata (prema preporuci
proizvoaa ili ovlatenog servisera), ve se
osiguranjem prua pokrie za direktne tete
oteenja ili unitenja osigurane stvari (ili
strojeva koji se pojedinano ili generiko/
po rodu, navode u polici ili posebnom popisu)
zbog nezgode u njihovom pogonu (do kojih doe
uz normalna i za njih propisana optereenja i
predviene radne operacije - funkcije) ili obinom
nepanjom radnika.
Pod nezgodom se podrazumijevaju svi
nepredvidivi i iznenadni dogaaji koji nastaju
u vezi s uporabom (koritenjem) osiguranog
predmeta.
Prilikom preuzimanja u osiguranje predmet
osiguranja zajedno sa svojim radnim
komponentama mora biti ispravan te spreman
za rad i posjedovati sve zakonom odreene
ateste i sline dokumente kojima se dokazuje
ispravnost odnosno spremnost za rad.
Z.4.2. Osigurane stvari smatraju se pokrivene
osiguranjem kada se koriste u predvienim
uvjetima rada i u svrhe za koje su namijenjene
u mjestu osiguranja navedenom u polici i to:
(a) kad su montirane i spremne za rad
(b) kad se nalaze u radu
(c) kad su u najmu ili na posudbi, pod uvjetom
da rade u predvienim uvjetima i da slue
predvienoj namjeni
(d) kad se rasklapaju i sklapaju zbog
premjetanja ili popravka, kao i za vrijeme
trajanja popravka, na mjestu koritenja
osigurane stvari ili u radionici osiguranika,
pod uvjetom da premjetanje ili popravak
obavljaju radnici osiguranika ili ovlateni
predstavnici proizvoaa ili serviseri
78
 O O I -
(e) kad se zbog provjere ispravnosti, popravka
ili premjetanja prevoze kopnenim
prijevozom - ali samo u granicama mjesta
osiguranja odnosno najvie do 15 km
cestovne udaljenosti izvan granica mjesta
osiguranja.
Z.4.3. Osiguranim se smatra i punjenje, postolje,
leite ili temelj osiguranog postrojenja,
opreme, stroja ili aparata iskljuivo ako je
njihova vrijednost sadrana u svoti osiguranja
navedenoj u polici za predmet osiguranja.
Z.4.4. I Osiguratelj nije u obvezi
naknaditi tetu nastalu na stvarima naroito:
(a) koja je prouzroena bilo kojim rizikom
iz toke M., MM. ili Z. ovih Uvjeta koji
je ugovoren ili je mogao biti ugovoren
policom
(b) prije nego je dokazano da su osigurane
stvari ispravne i spremne za siguran
rad (na primjer, u vrijeme montiranja i
probnog pogona ili putanja u rad prije
konanog popravka)
(c) ako imaju nedostatke i greke koje su bile
ili su morale biti poznate osiguraniku ili
ugovaratelju
(d) zbog povrede tehnikih i drugih propisa o
eksploataciji stvari, odravanju i zatitnim
mjerama
(e) zbog nedovoljnog redovitog
investicijskog odravanja
(f) tete zbog prekomjerne naslage korozije,
kamenca, taloga, mulja i sl.
(g) tete zbog uporabe osigurane stvari preko
granica koje nadmauju njihovu projektnu
izdrljivost (vrno optereenje)
(h) tete zbog dinamikog vitlanja rotacijskih
dijelova strojeva (pojam vitlanje znai
tehniko podvrgavanje rotacijskih
strojeva vrtnji s veim brojem okretaja
od predvienih za redovitu eksploataciju
kako bi se ispitala sposobnost stroja
da izdri brzinu koje se moe pojaviti
u neredovitim uvjetima - na primjer,
kod rotora, turbina), ako se posebno ne
ugovori pokrie tijekom takvog testiranja
(i) tete zbog namjere ili krajnje (grube)
nepanje radnika ili koje druge osobe
(j) bilo kakve posredne tete nastale u
svezi s osiguranim sluajem (na primjer,
tete propadanja robe zbog zaustavljanja
pogona, penali uslijed kanjenja u
isporuci, smanjenje vrijednosti nakon
popravka, ekoloke tete)
(k) tete zbog nekvalitetnih zahvata tijekom
sanacije ili pokuaja sanacije tete, koji
su provedeni od strane nestrunih osoba
ili institucija kao i zbog popravaka koji su
obavljeni uporabom neadekvatnih alata,
zamjenskih dijelova i materijala
(l) tete zbog dorada, preinaka i
konstrukcijskih izmjena koji su za
posljedicu imali promjene karakteristika
u odnosu na projektirane, ako takve
izmjene nisu usuglaene s projektantom i
proizvoaem ili dokazive
(m) tete u jamstvenom roku za koje po
zakonskim propisima ili po ugovoru
odgovara proizvoa, isporuiocu stvari
ili neka druga osoba (na primjer, zbog
loeg dizajna - konstrukcije, uslijed
nepravilnosti u proizvodnji, grekama
u materijalu, loe kvalitete u izradi,
montai ili transportu)
(n) kvarovi nastali kao direktna posljedica
dotrajalosti komponente stvari
i dotrajalost stvari nastaje kada proe
razdoblje oekivanog korisnog vijeka
trajanja komponente i kada je ispunjen
kriterij za njezinu zamjenu - to je odredio
proizvoa (na primjer, motor stroja se
mijenja nakon 10.000 sati bez obzira to
bi mogao jo raditi)
(o) trokove rasklapanja i sklapanja koji su
uinjeni u svrhu redovitog pregleda ili
periodikog odravanja (periodikog
popravka ili zamjene istroenih dijelova)
pa i kada se tom prilikom utvrdi oteenje
koje se smatra osiguranim rizikom po
ovim Uvjetima. Naknada iz osiguranja e
u ovom sluaju obuhvatiti samo trokove
popravka ili zamjene oteenih dijelova
koji nisu bili predvieni za popravak ili
zamjenu
(p) vei troak popravka - iznad troka
popravka koje bi zaraunao najskuplji
79
 O O
osposobljeni strunjak u Republici
Hrvatskoj - koji nastaje zbog popravka
izvan teritorija Republike Hrvatske ili
potrebe da se popravak u Republici
Hrvatskoj obavi od strane stranih
strunjaka, ako se ne ugovori drugaije
(q) ako je predmet uniten ili oteen iz
razloga koji se - uvaavajui tekst police
i/ili ovdje navedeno za ovaj rizik te uz
primjenu naela pravinosti - objektivno
i opravdano ne mogu smatrati osiguranim
rizikom nezgode. Kako osiguranje nije
namijenjeno za pokrivanje trokova i
dogaaja koji se odnose na odravanje
postrojenja, opreme, strojeva i aparata,
navodimo neke primjere koje osiguranje
ne pokriva:
(i) tete zbog neposredne posljedice
trajnih kemijskih, toplinskih,
mehanikih, vremenskih i drugih
utjecaja i uvjeta smjetaja i rada
(na primjer, oteenja od vlage
zbog smjetaja u vlanu prostoriju
neprikladnu za stroj, oksidacija,
korozija, zraenje, prekomjerne
vibracije, zamor materijala)
(ii) tete kao posljedice svih oblika
troenja, habanja, propadanja uslijed
starosti, abrazije, erozije, kavitacije,
uslijed smrzavanja vode u cijevima,
ureajima i spremnicima, propadanja
uslijed nedostatka uporabe.
(r) K
( ) -
pokrie tete za elektronike komponente
(sklop koji je sastavljen od elektronikih
elemenata na primjer, ip, tranzistor,
otpornik - povezanih u integrirani krug)
postoji iskljuivo uz dokaz vizualne
prepoznatljivosti tete izazvane vanjskim
uzrokom (izvan elektronike komponente
ili izvan cijelog predmeta osiguranja).
No ako uslijed prethodno navedenih
iskljuenja (na primjer, zbog korozije
komponente) doe do dogaaja koji bi se
mogao smatrati nezgodom (na primjer,
lom osovine motora) takav daljnji dogaaj
e se smatrati tetnim dogaajem.
I -
Z.4.5. Osiguranik je u obvezi dokazati da unitenje
oteenje nije nastalo uslijed nekog od uzroka
navedenih u Z.4.4.
Z.4.6. I - Osiguranje se ne odnosi na
sljedee sklopove (dijelove) osigurane stvari
(postrojenja, opreme, strojeva i aparata)
odnosno ne smatraju se predmetom osiguranja
ak niti kada je njihova vrijednost sadrana u
vrijednosti osigurane stvari:
(a) sve vrste alata koji slue za obradu
materijala: na primjer, noevi, glodala,
svrdla, pile, brusno kamenje, kare, rezne
otrice, matrice, kalupi, krune alata za
buenje i sl.
(b) dijelovi koji neposredno slue za lomljenje
i sitnjenje (na primjer, kugle mlinova,
udarni ekii, eljusti i radne ploe
drobilica i sl.)
(c) stezni pribor ako nije sastavni dio
predmeta osiguranja (stroja) ili ako se
prema vaeim propisima ne ubraja u
materijalna osnovna sredstva poslovne
evidencije osiguranika
(d) radni dijelovi poljoprivrednih strojeva (na
primjer, raonici plugova, klinovi drljaa,
motike i sl.)
(e) dijelovi koji su izloeni neposrednom
termikom utjecaju (razaranju), na
primjer, obloge posuda, plamenik
gorionika, reetke loita, elektrootporni
grijai, elektrode industrijskih pei,
posude za taljenje i prenoenje taljenog
materijala
(f) prijenosne trake, lanci, trake ili uad
transportnih ureaja, osim ako nije
ugovoreno drugaije
(g) sigurnosni dijelovi jednokratnog uinka,
osim katodnih odvodnika
(h) eksploatacijski (pogonski) materijal
(na primjer, gorivo, mazivo, rashladna
sredstva, sredstva za ienje)
(i) katalizatori
(j) korisniki programski paketi (ukljuujui
podatke i baze podataka) kreirani i uneseni
od strane korisnika, a koje je mogue
sauvati (back-up) pohranjivanjem na
neovisnom nosau podataka bilo koje
80
 O O
vrste (na primjer, vrsti diskovi, USB, CD,
DVD mediji, i sl.) i programi bilo koje vrste
koji su ponovo dobavljivi putem prvotno
otkupljene licence
(k) nosai podataka (na primjer, mediji za
snimanje i pohranjivanje informacija, npr.
CD ili DVD mediji, i sl.)
(l) potroni materijal i dijelovi koji su izloeni
ubrzanom habanju, troenju i redovitoj
periodikoj zamjeni, naroito: sita, reljefne
i druge zamjenjive obloge, zamjenjive
obloge valjka, savitljive cijevi ili gipki
pomini kabelski vodovi (na primjer, kod
dizalica), remenje, etke, uloci, ilteri,
sredstva za zaepljivanje i tehniko-
termiko izolaciju, brtve, membrane
(hidraulika, tlane sklopke, kompenzatori
pritiska, zvunici itd.), dijelovi spojnica
(gumeni prsteni, umeci, lamele i sl.),
leajevi vanjskog promjera manjeg od 200
mm, opruge, svjetlosni izvor stvari koji
nije u direktnoj vezi s pokrivenom tetom
(na primjer, pregorijevanje svjetlosnih
dioda, arulja, neon cijevi na reklamnom
displeju), dijelovi stvari oteeni kao
posljedica agresivne svakodnevne
uporabe dezin icijensa (na primjer, sonde
medicinskih ureaja), zamjenjivi mediji
informatike opreme (ink-kazete, toneri i
sl.).
Z.4.7. Za nie navedene dijelove (komponente,
sklopove) osigurane stvari ne moe se ugovoriti
pokrie iznosa procijenjene istroenosti
(otkup AMORTIZIRANE vrijednosti) kod
djelominih teta te se pri utvrivanju naknade
iz osiguranja uvijek obraunava umanjenje na
ime procijenjene istroenosti (amortizacije)
neovisno o modelu utvrivanja visine
vrijednosti osigurane stvari, pa ak i onda kada
je drugaije ugovoreno za predmet osiguranja u
ijem se sastavu nalaze:
(a) kod valjaka i leajeva valjaka - iznos
procijenjene istroenosti se odbija
od tete u ovisnosti od procijenjenog
vijeka trajanja, stvarnog vremena
rada, istroenosti, provaljane koliine
materijala
(b) kod habajuih dijelova predmeta
osiguranja koji nisu iskljueni iz
I -
osiguranja (na primjer, hvataljke, lopate
za punjenje i slini dijelovi koji se uslijed
poveanog habanja za vreme rada moraju
ee mijenjati
(c) kod klipnih kompresora i motora s
unutranjim izgaranjem snage iznad 174
Kw (priblino 236 KS) za glavu cilindra,
kouljice cilindra klipove, klipni prsten
motora odnosno kompresora
(d) kod strojeva ili aparata kojima je plin
pogonsko gorivo
(e) rendgenske cijevi i ventili - iznos
procijenjene istroenosti se odbija od
tete razmjerno omjeru broja odraenih
ekspozicija (ili sati rada) u trenutku
tete i vijeka trajanja u broju ekspozicija
(ili sati rada) deklariranom od strane
proizvoaa. Ako ne postoji autonomno
brojilo ekspozicija ili sati rada, umanjenje
se odreuje na osnovu raspoloivih
tehnikih podataka i tehnike amortizacije
u skladu s pravilima struke
(f) koheretni izvori svjetlosti kod laserskih
ureaja - iznos procijenjene istroenosti
se odbija od tete prema broju sati rada
(g) video rotirajue glave na ureajima za
snimanje i reprodukciju slike - iznos
procijenjene istroenosti odbija se
od tete za svaku godinu upotrebe
ovisno o predvienom vijeku upotrebe
deklariranom od strane proizvoaa
(h) krupni alat iznos procijenjene
istroenosti se odbija od tete u ovisnosti
broja komada izraenih ili obraenih
alata prema ukupnom broj komada za
koje je alat projektiran, broju sati rada
u odnosu na ukupan broj sati predvien
projektom
(i) akumulatorske baterije, ulje i ostala
punjenja osigurane stvari - iznos
procijenjene istroenosti utvren
razmjerno vremenu uporabe i propisanog
vijeka trajanja se odbija od tete.
Z.4.8. P K : uz navoenje u polici i
naplatu dodatne premije osiguranjem se moe
obuhvatiti i sljedei rizik:
81
 O O
(3) K 89-03
, ,
- uz
doplatnu premiju, osiguranje moete
proiriti i na prijenosne trake, lance,
trake i uadi transportnih strojeva. Kod
obrauna djelomine tete uvijek se odbija
iznos na ime procijenjene istroenosti
ovisno o uvjetima smjetaja i rada kao i
vremena provedenog u eksploataciji
(4) K 89-04
- uz
doplatnu premiju ugovara se pokrie tete
na elektronikoj komponenti bez dokaza
vizualne prepoznatljivosti tete izazvane
vanjskim uzrokom (izvan te komponente
ili predmeta osiguranja u cijelosti)
(5) K 89-05
- uz doplatnu premiju ugovara
se pokrie za tete tijekom dinamikog
ispitivanja (vitlanja) rotacijskih dijelova
stroja.
(6) K 89-06
- uz doplatnu
premiju ugovara se pokrie za vee
trokove popravka iznad trokova koje
bi zaraunao najskuplji osposobljeni
strunjak u Republici Hrvatskoj - ako
popravak nije mogue obaviti u Republici
Hrvatskoj, odnosno ako je potrebno da ga
u Republici Hrvatskoj popravljaju strani
strunjaci. U trokove stranog popravljaa
ubrajaju se i prijevozni i s time u vezi drugi
trokovi.
Z.4.9. U ponavljajuih (uzastopnih) teta,
uzrokovanih operativnom pogrekom
ili obinom nepanjom ili stanjem
elektroenergetske mree ili smjetajem
osigurane stvari, na istom sklopu ili
cjelokupnom predmetu osiguranja obraunata
osigurnina se umanjuje neovisno o ugovorenoj
franizi, ali nakon odbitka franize - u pojedinoj
osigurateljnoj godini - kako slijedi:
(a) kod tree tete obraunata osigurnina se
umanjuje za 20%
(b) kod etvrte tete obraunata osigurnina
se umanjuje za 40%
I -
(c) kod pete i svake naredne tete obraunata
osigurnina se umanjuje za 50%.
(7) K 89-07
-
osigurava se posredna teta iskljuivo
na hlaenoj robi uslijed nastupanja
rizika nepredvienog i iznenadnog loma
rashladne opreme hladnjae koji ima za
posljedicu promjenu reima hlaenja,
potpuni prestanak hlaenja, tetnog
djelovanja sredstava za hlaenje na
uskladitenu robu ili onemoguavanje
odravanja kontrolirane atmosfere u
hladnjai.
Hladnjaom se smatra graevina (prostorija)
za uvanje pokvarljive robe opskrbljena
rashladnom opremom za odravanje niske
temperature. Predmet osiguranja po ovim
Uvjetima ne moe biti roba smjetena u
prijevoznom sredstvu s hladnjaom (tzv.
kamion ili vagon hladnjaa).
Osiguranjem po ovoj klauzuli nisu pokrivene
tete koje se ne mogu pripisati posrednoj tetu
uslijed loma opreme kao na primjer, teta:
(i) prirodnim kvarom robe (prirodni
nedostatak), boleu i pojavom plijesni
(ii) zbog nepravilnog pakiranja robe,
neprikladne ambalae ili uskladitenja u
hladnjai
(iii) pogreno zadanom temperaturom u
hladnjai koja se ne moe pripisati kvaru
rashladne opreme
(iv) trajnim ili postepenim djelovanjem
raznih utjecaja koji dovode do korozije
i postepenog djelominog ili potpunog
unitenja ambalae i robe u vezi s tim
(v) kalo (gubitak koji nastaje na robi zbog
suenja i isparavanja, a odraava se u
teini, povrini ili opsegu, tj. volumenu)
robe
(vi) koje su posljedica neisporuke elektrine
energije iz javne elektrine mree, ako je
do neisporuke dolo namjerno, oekivano
ili planirano (na primjer, neplaanje
rauna, servis mree ili postrojenja i sl.)
(vii)ako do prestanka ili promjene hlaenja
putem agregata na fosilna goriva doe
82
 O O I -
uslijed manjka pogonskog goriva ili
drugog medija koje je podlono kontroli
(viii) posljedine tete kao na primjer, troak
zakupa hladnjae, izgubljena dobit,
gubitak trita, umanjena mogunost
upotrebe i tome sline tete.
Z.5. O
Opseg ostalih dopunskih osiguranja
karakteristinih pri osiguranju pojedine vrste
imovine - poljoprivrednih usjeva, nasada bilja i
plodova zemlje (na primjer, rizik gubitka koliine/
kvalitete plodova, proljetni mraz, posolica) ili
osnovnog stada/matinog jata kod domaih
ivotinja (na primjer, rizik bolesti stada, nesretnog
sluaja, ranjavanja, trovanja stada) odreuje se
Posebnim (dodatnim) uvjetima osiguranja.
PRILOG 1.
D P O Z.3.6. izbrisati, a iskljuenje d) zamijeniti sljedeim
P tekstom:
Ugovara se i podrazumijeva se, inae podlijeui
Uvjetima, iskljuenjima i odredbama sadranim u
polici ili njenim dodacima i pod uvjetom da je plaena
ugovorena dodatna premija
K 009 ( ),
(...) DA e osiguratelj isplatiti osigurninu za unitenje
(gubitak), oteenje ili odgovornost direktno ili
indirektno prouzroenu potresom ili koja je rezultat
potresa, tj. prirodnog podrhtavanja tla koji se oitovao
intenzitetom 5 stupnjeva i vie po Mercalli-Cancani-
Siebergovoj ljestvici (MCS ljestvica).
K 010 P ( ),
(...) DA e osiguratelj isplatiti osigurninu za unitenje
(gubitak), oteenje ili odgovornost direktno
prouzroenu poplavom i neposredno nakon povlaenja
(otjecanja) vode.
K 100 P
() DA e se razdoblje pokria proiriti kako bi
ukljuivalo razdoblje probnog pogona ili probnog
punjenja, ali ne due od etiri tjedna od datuma poetka
testiranja.
83
Ako se pak testira dio postrojenja ili jedan ili vie
strojeva i/ili puta u pogon ili preuzima, pokrie za
taj dio postrojenja ili stroja i bilo kakva odgovornost
koja iz toga proizlazi prestaje dok se pokrie nastavlja
za preostale dijelove na koje se gore navedeno ne
primjenjuje.
Nadalje se ugovara i podrazumijeva
Da se za postrojenja i instalacije koje se podvrgavaju
testiranju briu iskljuenja c) i d) iz toke Z.3.6., a
primjenjuje se sljedee iskljuenje:
unitenje (gubitak) ili oteenje uslijed loeg
projekta, tj. dizajna, loe kvalitete materijala ili
greke na odljevku, loom kvalitetom izvedbe
radova osim greaka u montai.
U sluaju da se ustanovi da se testiraju prethodno
rabljeni strojevi (koji nisu novi), osiguranje e prestati
odmah po poetku probnog pokretanja (testiranja).
K 115
(...) DA e se iskljuenje c) Posebnih iskljuenja toke
trokovi zamjene, popravka ili ispravljanja
unitenih (gubitka) ili oteenih pozicija zbog
loeg materijala i/ili loe izvedbe radova i/ili loeg
projekta, ali ovo iskljuenje e biti ogranieno
na pozicije koje su neposredno pogoene i nee
se smatrati da iskljuuje gubitak ili oteenje
ispravno izvrenih pozicija koji proizlazi iz
nezgode uslijed takvog loeg materijala, i/ili loe
izvedbe radova, i/ili loeg projekta.
K 119 P
(...) DA e se osiguranje proiriti na pokrie unitenja
(gubitka) ili oteenja postojee imovine ili imovine
koja pripada ili je na uvanju ili pod nadzorom
osiguranika, a koji je prouzroen ili proizlazi iz gradnje
ili montae pozicija osiguranih Z.3.3. odnosno Z.3.5.
Osiguratelj e osiguraniku naknaditi samo tetu ili
oteenje na osiguranoj imovini ako je prije poetka
graenja ona bila u dobrom stanju i ako su poduzete
nune sigurnosne mjere.
to se tie tete ili oteenja uzrokovanog vibracijom
ili uklanjanjem i oslabljivanjem potpornih konstrukcija,
osiguratelj e osiguraniku naknaditi iskljuivo tetu
proizilu kao posljedicu ruenja graevine ili njezinog
 O O I -
dijela odnosno deformacija mehanike otpornosti i
stabilnosti nedoputena stupnja, a ne za povrinsko,
tj. zanemarivo oteenje koje ne ugroava stabilnost
osigurane imovine niti ne ugroava one koji se njome
koriste.
Osiguratelj nee osiguraniku naknaditi:
(a) unitenje (gubitak) ili oteenje koje je
predvidivo obzirom na prirodu graevinsko/
montanih radova ili nainu na koji se ti radovi
izvode
(b) trokove uobiajenih i/ili nunih sigurnosnih
mjera za spreavanje nastanka ili minimiziranje
teta koje je potrebno poduzeti tijekom trajanja
osiguranja.
K 202 G od odgovornosti prema treima koje slijedi nakon
, ( ),
(...) DA e se osiguranje proiriti na pokrie unitenja
(gubitka) ili oteenja graevinskog i montanog
postrojenja, mehanizacije (strojeva), opreme ili alata
navedenog u polici, a koja je postavljena za potrebe
gradilita i slui za izgradnju/montau u navedenom
trajanju, a ija vrijednost nije sadrana u ugovoru o
izgradnji/montai (predraunska vrijednost), ve ini
osnovna sredstva osiguranika ili je kod njega u najmu,
u leasingu ili na koritenju.
Iskljuene su tete:
(a) unitenja (gubitka) ili oteenja zbog
elektrinog, elektronikog ili mehanikog
kvara (loma), otkazivanja motora, loma ili
poremeaja u radu, smrzavanja ulja ili drugog
luida, loeg ili nedostatnog podmazivanja ili
nedostatka ulja ili drugog luida, ali ako kao
posljedica takvog kvara (loma) ili poremeaja
u radu nastane nezgoda koja bi prouzroila
daljnje oteenje, takvo posljedino oteenje
e se naknaditi
(b) na motornim vozilima registriranim za opu
cestovnu upotrebu, plovilu ili bilo kakvoj
zranoj letjelici
Djelomine tete e se naknaditi bez odbitka na ime
amortizirane vrijednosti, a kod Totalne tete naknada
se obraunava prema stvarnoj vrijednosti predmeta
osiguranja u trenutku i mjestu nastanka tete,
umanjeno za vrijednost ostatka, koji u svakom sluaju
ostaje osiguraniku.
84
Vrijednost ostatka se rauna prema stvarnoj
vrijednosti u trenutku nastanka tete.
K 116 P
(...) DA e se osiguranje proiriti kako bi pokrivalo:
Unitenje (gubitak) ili oteenje pozicija
osiguranih radova preuzetih ili putenih u
rad ako takvo unitenje (gubitak) ili oteenje
potjee iz razdoblja gradnje/montae pozicija
osiguranih po Z.3.3. odnosno Z.3.5. i ako se
dogodi tijekom trajanja pokria.
K 120 V ,
(...) DA e se osiguranje odgovornosti prema treim
osobama (prema Z.3.12. i Z.3.13.) proiriti na pokrie
unitenja (gubitka) ili oteenja stvari prouzroenog
vibracijama ili skidanjem ili oslabljenjem potpornih
konstrukcija ili podgrade, pod uvjetom da e:
(a) osiguratelj isplatiti osiguraniku odtetu
vezanu uz odgovornost za unitenje (gubitak)
ili oteenje na bilo kakvoj stvari, zemljitu
ili graevini samo ako takvo unitenje
(gubitak) ili oteenje ima kao posljedicu
ruenje graevine ili njezinog dijela odnosno
deformacija mehanike otpornosti i stabilnosti
nedoputena stupnja
(b) osiguratelj isplatiti osiguraniku odtetu
vezanu uz odgovornost za unitenje (gubitak)
ili oteenje na bilo kakvoj stvari ili zemljitu ili
graevini samo ako je prije poetka izvoenja
radova bila u dobrom stanju i ako su bile
poduzete sve uobiajene i/ili nune mjere za
spreavanje nastanka tete
(c) osiguranik, ako to od njega bude zatraeno,
prije poetka izvoenja radova na svoj vlastiti
troak pripremiti izvjee o stanju bilo kojeg
ugroenog zemljita ili graevine prije poetka
izvoenja radova.
Osiguratelj nee osiguraniku isplatiti odtetu vezano
uz odgovornost za:
(a) unitenje (gubitak) ili oteenje koje je
predvidivo obzirom na prirodu graevinsko/
montanih radova ili nainu na koji se ti radovi
izvode
(b) zanemarivo, tj. isto povrinsko oteenje koje
ne ugroava stabilnost osigurane imovine, jer
su deformacije pojedinih dijelova graevine
doputenog stupnja, niti ne ugroava one koji
se njome koriste
 O O
(c) trokove uobiajenih i/ili nunih sigurnosnih
mjera za spreavanje nastanka ili minimiziranje
teta koje je potrebno poduzeti tijekom trajanja
osiguranja.
K 003 P
(...) DA e se osiguranje od odgovornosti (prema
Z.3.12. i Z.3.13.) proiriti i na razdoblje odravanja u
jamstvenom roku navedenom u polici za unitenje
(gubitak) ili oteenja koje prouzroi osigurani
izvoa - tijekom svojih posjeta unutar ugovorenog
servisnog odravanja ili popravaka u jamstvenom
roku - na predmetu osiguranja navedenom u polici,
nakon primopredaje radova investitoru.
Trajanje jamstvenog roka po ovoj klauzuli se navodi
u polici, koji ne moe biti dui od 24 mjeseci od dana
primopredaje radova ili poetka koritenja, ovisno to
je ranije.
Ne smatra se u pokriu:
(a) troak za otklanjanje materijalnog nedostatka
zbog toga to se izvoa nije drao svojih obveza
u pogledu kvalitete radova i materijala tijekom
izvoenja radova (na primjer, reklamacija loeg
materijala ili za loe izvedene radove) ili
(b) posljedina teta nastala uslijed materijalnog
nedostatka koji potie iz razdoblja izvoenja
radova, tj. prije primopredaje radova naruitelju.
K 200 R
(...) DA e se iskljuenje c) Posebnih iskljuenja toke
Z.3.6. izbrisati, a toka d) zamijeniti sljedeim tekstom:
svi trokovi zamjene, popravka ili ispravljanja
unitenih (gubitka) ili oteenih pozicija zbog
loeg materijala ili greke na odljevku, i/ili loeg
projekta i/ili loe izvedbe radova osim greaka u
montai, koje bi osiguranik bio duan snositi da je
takva manjkavost bila otkrivena prije nastanka
tete.
Ova klauzula se ne moe ugovoriti za podruje
graevinarstva (toka Z.3.3.) ve samo za montano
osiguranje (toka Z.3.5.).
K 201 J
( )
(...) DA e se osiguranje proiriti na trajanje jamstvenog
roka navedenog u polici (ali najvie 24 mjeseci) u
kojem e se pokriti unitenje (gubitak) ili oteenje na
predmetu osiguranja:
I -
(a) koje prouzroi osigurani izvoa - tijekom
svojih posjeta unutar ugovorenog servisnog
odravanja ili popravaka u jamstvenom roku,
nakon primopredaje radova investitoru
(b) koje nastane u jamstvenom roku, a potjee
od nedostatka koji je nastao zbog toga to se
izvoa nije drao svojih obveza u pogledu
kvalitete radova i materijala tijekom izvoenja
radova i prije primopredaje radova.
Ovom klauzulom se naknauju i:
(c) tete koje nastanu uslijed greaka u montai,
loeg projekta, loeg materijala ili greke
na odljevku, i/ili loe izvedbe radova, ali uz
iskljuenje trokova koje bi osiguranik bio
duan snositi da je takva greka (manjkavost)
bila otkrivena prije nastanka tete.
Osiguratelj po ovoj klauzuli ne naknauje:
(d) unitenje (gubitak) ili oteenje koje nastane
direktno ili indirektno iz ili povezano s poarom,
eksplozijom ili djelovanjem vie sile, niti e se
pokrie odnositi na bilo kakvu odgovornost
prema treima.
Ova klauzula se ne moe ugovoriti za podruje
graevinarstva (toka Z.3.3.) ve samo za montano
osiguranje (toka Z.3.5.).
K 5050 50/50
/
, /
(...) DA osiguranik preuzima na sebe obvezu
paljivog pregleda svake poiljke graevinskog i/
ili instalacijskog materijala, opreme ili elemenata
namijenjenog za ugradnju/montau, koji je predmet
osiguranja, odmah po istovaru na gradilitu kako bi se
utvrdilo eventualno unitenje (gubitak) ili oteenje
stvari nastalo tijekom prijevoza.
Za sve stvari koje su istovarene i ostavljene zapakirane
u vanjskoj (transportnoj) ambalai s namjerom da se
na gradilitu kasnije otpakiraju prema planu ugradnje,
svako takvo pakiranje mora biti pojedinano paljivo
vizualno pregledano da se utvrdi postoje li vidljivi
znakovi oteenja vanjske ambalae. Ako postoje
vidljivi znakovi oteenja ambalae poiljke, tu
poiljku treba odmah raspakirati i uoenu tetu
prijaviti prijevozniku.
No ako se paljivim vizualnim pregledom po istovaru
s prijevoznog sredstva na gradilitu ne uoe znakovi
85
 O O
oteenja vanjske ambalae poiljke, niti drugi
znakovi ili indikatori (na primjer, indikator prevrtanja
na pakiranju poiljke koji pri nagibu veem od 45
pokazuje da je poiljka bila prevrnuta) ne ukazuju na
to da je dolo do nepridravanja propisa ili uputa o
postupanju s poiljkom ili da je ista pretrpjela tetu, a
po otvaraju poiljke se ipak utvrdi da je do tete dolo,
svaka takva teta se duna prvenstveno rjeavati s
prijevoznikom.
Iskljuivo ako nije mogue s apsolutnom sigurnou
utvrditi je li teta nastala za vrijeme prijevoza
(ukljuivo utovar i istovar) ili nakon prijevoza - za
vrijeme kad se nalazila na gradilitu - ugovara se da e
takva teta biti umanjena za 50% od stvarnog iznosa
tete umanjenog za eventualnu ugovorenu franizu.
I O
Ugovara se i podrazumijeva se, inae podlijeui
Uvjetima, iskljuenjima i odredbama sadranim
u polici ili njenim dodacima i pod uvjetom da je to
navedeno u polici.
K 012 I , (4) djelovanjem bilo kojeg zakonski konstituiranog
(...) DA osiguratelj nee isplatiti odtetu za unitenje
(gubitak) ili oteenje ili odgovornost direktno ili
indirektno prouzroenu olujom koja je jednaka ili vea
od stupnja 8 po Beaufortovoj skali (to znai brzina
vjetra vea od 62 km/h) ili oteenja od vremenskih
oborina koja nastaju u svezi ili kao posljedica takve
oluje.
K 191 I
(...) DA osiguratelj nee isplatiti odtetu za trokove
nastale za rizik poara, eksplozije, tete nastale
tijekom gaenja poara ili rezultirajueg uruavanja ili
ruenja, kao niti za tete oneienja ili kontaminacije
tla.
K 203 R
(...) DA osiguratelj nee pokriti tetu na rabljenoj
graevinskoj mehanizaciji (strojevima) kao predmetu
osiguranja koja je nastala:
(a) tijekom prethodnog koritenja
(b) uslijed rastavljanja (ako rastavljanje nije
obuhvaeno policom)
(c) tete na nemetalnim dijelovima predmeta
osiguranja (na primjer, na staklima).
I -
K 001 I
,
(...) DA osiguratelj nee pokriti unitenje (gubitak) ili
oteenja zbog trajka, graanske pobune i graanskog
nemira koji e u smislu ove klauzule znaiti (uvijek
prema ovdje navedenim Posebnim uvjetima) gubitak
ili oteenje osigurane imovine koje je direktno
prouzroeno:
(1) inom bilo koje osobe koja zajedno s drugima
sudjeluje u bilo kakvom ometanju javnog mira
(bilo da je to u svezi sa trajkom ili obustavom
rada ili ne), s tim da to nije dogaaj naveden u
uvjetu 2 ovdje navedenih Posebnih uvjeta
(2) djelovanjem bilo kojeg zakonski konstituiranog
tijela vlasti u suzbijanju ili pokuaju suzbijanja
svakog takvog ometanja ili u umanjivanju
posljedica svakog takvog ometanja
(3) namjernom radnjom bilo kojeg trajkaa
ili radnika iskljuenih iz posla (lock-out)
poinjenom u svrhu potpomaganja trajka ili
kod otpora protiv iskljuenja s posla
organa vlasti u spreavanju ili pokuaju
(5) spreavanja svakog takvog djela ili u
umanjivanju posljedica takvog djela.
Pod uvjetom da je u daljem tekstu izriito dogovoreno i
potvreno da:
(6) e svi uvjeti, iskljuenja i odredbe police
vrijediti za osiguranje dano po ovom proirenju
police, osim ako su isti izriito izmijenjeni
sljedeim Posebnim uvjetima, a smatrat e se
da svako spominjanje gubitka ili oteenja u
uvjetima police znai ukljuivanje opasnosti
koje se osiguravaju ovom policom
(7) sljedei Posebni uvjeti e vrijediti samo za
osiguranje po ovom proirenju police, a uvjeti
police e vrijediti za osiguranje po ovoj polici
kao da ovaj dodatak, tj. klauzula nije napravljen
uz ovu policu.
P
(1) Ovo osiguranje nee pokrivati:
(a) gubitak ili oteenje koje je rezultat
potpunog ili djelominog prestanka rada
ili spreavanja, ometanja ili prekida bilo
kojeg procesa ili operacije rada
(b) gubitak ili oteenje prouzroeno stalnim
ili privremenim liavanjem posjeda koje je
86
 O O I -

rezultat kon iskacije, oduzimanja silom ili (6) Limit odtete po svakom dogaaju kao i odbitna
rekviriranja od strane bilo kojeg zakonski franiza navedeni su u polici osiguranja.
konstituiranog tijela vlasti
(c) gubitak ili oteenje prouzroeno stalnim Ove Uvjete donijela je Uprava drutva 30. travnja 2016.
ili privremenim liavanjem posjeda bilo godine, a stupaju na snagu 16. svibnja 2016. godine.
koje zgrade koje je rezultat nezakonitog
Broj Uvjeta: 2016/89-1
zauzimanja takve zgrade od strane bilo
Za dobro partnerstvo,
koje osobe
Vae Jadransko osiguranje.
(d) posljedini gubitak ili odgovornost bilo
koje vrste ili opisa, bilo kakva plaanja
iznad iznosa odtete za materijalnu tetu
koju prua ova polica.
Meutim, pod uvjetom da osiguratelj nije osloboen po
gornjoj toki b) ili c) bilo kakve obveze plaanja prema
osiguraniku u odnosu na iziko oteenje osigurane
imovine koje je nastalo prije liavanja posjeda ili
privremenog liavanja posjeda.
(2) Ovo osiguranje nee pokrivati nikakav gubitak
ili oteenje prouzroeno ili nastalo kao
posljedica direktno ili indirektno bilo kojeg od
sljedeih dogaaja:
(a) rat, invazija, in stranog neprijatelja,
neprijateljstva ili ratne operacije (bilo da
je rat objavljen ili ne), graanski rat
(b) pobuna, graanski nemir pod
pretpostavkom veliine narodnog
ustanka, vojni ustanak, revolucija, vojna
ili oteta vlast
(c) bilo koje djelo bilo koje osobe koja djeluje
u ime ili u svezi s bilo kojom organizacijom
s aktivnostima koje su usmjerene prema
svrgavanju silom dravne vlade de jure
ili de facto ili izvrenja pritiska na nju
pomou terorizma ili sile.
(3) U svakoj parnici, tubi ili drugom postupku gdje
se osiguratelj poziva na to da iz razloga odredbi
ovog uvjeta gubitak ili teta nisu pokriveni
ovim osiguranjem, osiguranik mora dokazati
da je takav gubitak ili oteenje pokriven.
(4) Podrazumijevat e se da e limit odtete po
bilo kojem dogaaju kako je dolje navedeno biti
limit odtete za unitenje (gubitak) ili oteenje
pokriveno po ovoj klauzuli tijekom uzastopnog
razdoblja od 168 sati.
(5) Ukupna odgovornost osiguratelja tijekom
razdoblja pokria ove police bit e ograniena
na dvostruki limit odtete po bilo kojem
dogaaju.

87