You are on page 1of 136

REPUBLIKA HRVATSKA

Ministarstvo hrvatskih branitelja


___________________________________________________________________________

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA


O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA
I LANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI

___________________________________________________________________________

Zagreb / kolovoz, 2017. godine

1
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ
DOMOVINSKOG RATA I LANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donoenje Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i


lanovima njihovih obitelji (dalje: Zakon) sadrana je u odredbi lanka 2. stavak 4. podstavak
1. i u odredbi lanka 58. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10
proieni tekst i 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI


ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE E DONOENJEM ZAKONA PROISTEI

S obzirom da je vaei Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova


njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10,
55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) mijenjan ve vie od deset
puta, te s obzirom da je analiza stanja pokazala potrebu opsenih promjena, valjalo je
pristupiti donoenju novog, jedinstvenog zakona kojim e se sustavnim pristupom na
sveobuhvatan nain rjeavati pitanja braniteljsko-stradalnike populacije.

Analiza postojeeg stanja

Analizom stanja utvreno je da se aktualno zakonodavno uglavnom regulira prava hrvatskih


ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu HRVI iz Domovinskog rata),
njihovim statusima i pravima. To je odgovaralo situaciji neposredno nakon i u prvim
godinama koje su uslijedile nakon Domovinskog rata, kada je bilo potrebno hitno pruiti
odgovarajuu skrb stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i lanovima
njihovih obitelji.
Meutim, nakon vie od 25 godina od zavretka Domovinskog rata, drutvo, kao i potrebe
braniteljsko stradalnike populacije uvelike su se promijenile.
Tako je utvreno da je zatvaranjem roka za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata velik broj onih koji nisu sudjelovali u vojnim ili policijskim postrojbama
tijekom Domovinskog rata, do sada iz razliitih razloga, nisu ostvarili status hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata po prijanjim propisima, danas ostao izvan sustava.
Analiza je takoer pokazala da hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, koji su imali sreu i
nisu nastradali u Domovinskom ratu, nego privreuju i samostalno podiu svoje obitelji,
nemaju gotovo nikakvu potporu sustava. Trenutno (stanje na 30. svibanj 2017. godine) od
ukupno 505.694 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, 56.562 ih ima status HRVI iz
Domovinskog rata. Kod dijela braniteljske populacije posljedice ratnih trauma pojavile su se
mnogo kasnije, a zbog zatvaranja roka za priznavanje statusa HRVI po osnovi bolesti,
onemogueno im je ostvarivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i pripadajuih prava.

Dosadanje definiranje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno uvjeta


pripadnosti odreenoj postrojbi i vremenu provedenom u njoj pokazalo se neadekvatno, jer
mnogi koji su zaista sudjelovali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno dali svoj
doprinos u Domovinskom ratu nisu mogli ostvariti status te su tako ostali izvan sustava.

Osim navedenog, analiza je pokazala nepravedan sustav vrednovanja doprinosa u


Domovinskom ratu, a osobito u pogledu opsega ostvarivanja prava. Tako su brojni hrvatski

2
branitelji iz Domovinskog rata koji su branili suverenitet Republike Hrvatske kao pripadnici
borbenog sektora u najteim akcijama i razdobljima Domovinskog rata praktiki izjednaeni s
pripadnicima rasporeenim na mjestima gdje se esto i nije osjetila ratna ugroza. Njihovo
izjednaavanje upravo je izazvalo nejednakost u njihovom tretiranju i statusu, to nikako nije
sukladno temeljnom naelima pravednosti i ravnopravnosti.

Nadalje, ranijim izmjenama vaeeg Zakona, prestalo je pravo na ostvarivanje opskrbnine u


nadlenosti Ministarstva hrvatskih branitelja, a uslijed socijalne reforme objedinjavanja svih
novanih naknada takve prirode u jedinstveni institut zajamene minimalne naknade, u
nadlenosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Meutim, s
obzirom da uvjeti za ostvarivanje prava na zajamenu minimalnu naknadu nisu isti kao to su
bili za ostvarivanje prava na opskrbninu, dio hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata nije
mogao ostvariti to pravo ili ga je, pak, ostvario pod znaajno teim uvjetima (manji iznosi,
stroi uvjeti, upis zabiljebe trabine u zemljinim knjigama na nekretninama korisnika i sl.).

Poetkom 2014. godine ostvarivanje prava na besplatne udbenike za braniteljsko


stradalniku populaciju prelo je u nadlenost Ministarstva znanosti i obrazovanja, nakon
ega su pojedini korisnici izgubili pravo na jednak opseg prava koji su ostvarivali do tada.

Analiza sustava mirovinskih prava (uvjeti i nain ostvarivanja prava, obraun mirovina i sl.)
pokazala je odreene nedostatke postojeih zakonodavnih rjeenja, posebice u odnosu na
specifine potrebe braniteljske populacije. Naime, uslijed proivljenih ratnih trauma kod
braniteljsko stradalnike populacije javljaju se brojni problemi koji negativno utjeu na
njihovu kvalitetu ivota i ivotni vijek. Statistiki pokazatelji govore u prilog tvrdnji da se
danas ivotni vijek ove populacije smanjio, a negativna stopa mortaliteta se i dalje nastavlja.
Ovo ih stavlja u neravnopravan poloaj s ostalom populacijom koja odlazi u starosnu
mirovinu sukladno opim propisima. Naime, opu dobnu granicu od 65 godina za odlazak u
starosnu mirovinu pripadnici braniteljsko stradalnike populacije naalost preesto ni ne
doekaju budui da je stopa smrtnosti u ranijim godinama puno vea nego u odnosu na opu
populaciju stanovnitva u Republici Hrvatskoj.

Osim navedenog, uoeni su problemi u primjeni pojedinih zakonskih rjeenja vezano uz


obraun mirovinskih prava i raunanje staa za vrijeme provedeno u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske.

Nadalje, visina mirovinskih prava za braniteljsku populaciju esto ne odgovara cilju


osiguranja posebne skrbi za pripadnike iste populacije. Naime, prilikom obrauna staa, u
praksi se odredba o dvostrukom stau osiguranja ostvarenog za vrijeme Domovinskog rata,
uslijed pretjeranog formalizma u tumaenju same odredbe, nije dosljedno primjenjivala,
odnosno primjenjivala se samo u sluajevima uplaenih doprinosa za to vrijeme.

Utvrena je nejednakost u odnosu na pojedine adresate mirovinskih prava braniteljsko


stradalnike populacije u odnosu na druge kategorije korisnika, te opu populaciju. Tako se
lanovima obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, za razliku od drugih,
naknada mirovine gotovo i ne usklauju sukladno opim propisima.

Takoer je uoena potreba, meu adresate prava na obiteljsku mirovinu prema novom Zakonu
uvrstiti i brane, odnosno izvanbrane drugove te djecu umrlih hrvatskih branitelja. Naime
lanovi obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji nisu smrtno stradali ili nemaju
status HRVI iz Domovinskog rata prema vaeem Zakonu nemaju gotovo nikakvih prava.

3
Sve navedeno, kao i dodatno uoeni problemi koji, u viem ili manjem opsegu, negativno
utjeu na ostvarivanje mirovinskih prava, pokazuje da mirovinski sustav prema opim
propisima apsolutno gubi smisao u odnosu na braniteljsko stradalniku populaciju, jer ne
odgovara adekvatno njihovim potrebama.

Slina je situacija i u odnosu na prava iz radnog odnosa, odnosno nezaposlenih osoba. Naime,
zbog starosne dobi, loeg zdravstvenog stanja te nekonkurentnosti na tritu rada nastaju
problemi u pronalaenju zaposlenja, a to se onda negativno odraava na kvalitetu ivota.
Praksa je takoer pokazala da se zakonske odredbe o pravu prednosti pri zapoljavanju ne
potuju. U praksi se pojavljuju sluajevi kojima se izbjegava primjena odredbi o prednosti pri
zapoljavanju braniteljsko-stradalnike populacije pod jednakim uvjetima. Zbog toga
braniteljska populacija opravdano upozorava da su esto predmetom ikaniranja, otputanja i
da nisu u mogunosti ostvariti jedno od osnovnih prava koje jami Ustav Republike Hrvatske-
pravo na rad.
Analiza dosadanjeg stanja pokazala je da dosadanje mjere u vidu poveanja konkurentnosti
braniteljske populacije na tritu rada, ili nisu bile dostatne ili se nisu dosljedno provodile.

Osim navedenog, uoena je potreba za unaprjeenjem sustava stambenog zbrinjavanja, a u


odnosu na poveanje ekonominosti postupanja i ubrzavanje samog postupka, jer postojei
sustav preoptereuje i odugovlai ostvarivanje prava. Takoer je uoeno da je potrebno jasnije
i preciznije propisivanje odreenih odredbi, uklanjanje odredbi koje se vie ne primjenjuju,
odnosno naelno osuvremeniti sustav stambene skrbi i osigurati vie sredstava za ovu
namjenu.

Analiza sustava zdravstvene zatite pokazala je potrebu za drugaijim potrebama vezano uz


opseg zdravstvene zatite. Ovo jer su se i potrebe braniteljsko stradalnike populacije
izmijenile i to prije svega protekom vremena od Domovinskog rata. Starosna dob se poveava
to uzrokuje drugaije zdravstvene tegobe, a onda i potrebe. Vodei uzrok smrti hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata su novotvorevine smrtnost od novotvorevina kod
braniteljske populacije je vea nego kod ostale populacije u Republici Hrvatskoj. Rano
otkrivanje malignih i ostalih oboljenja uvelike pospjeuje anse za izljeenje, ali trenutano
ovoj populaciji nije osigurano pravo na sistematske preglede koji bi omoguili rano otkrivanje
bolesti.

Svrha novog zakonodavnog okvira

Novim zakonom sveobuhvatno e se unaprijediti zakonodavno ureivanje pitanja koja se


odnose na braniteljsko stradalniku populaciju, a najvee promjene, odnosno poboljanja u
koju svrhu je ministar hrvatskih branitelja imenovao 11 projektnih timova, zahvatit e:
reguliranje statusa pojedinih adresata prava, odnosno detaljniju razradu zakonskih definicija,
izmjene u odnosu na uvjete i nain ostvarivanja mirovinskih prava, prilagoeno potrebama
braniteljsko stradalnike populacije,
poboljanje zdravstvene zatite braniteljsko stradalnike populacije, odnosno
prilagoavanje iste njihovim sadanjim potrebama,
donoenje Nacionalne strategije za zatitu i ouvanje zdravlja hrvatskih branitelja i
stradalnika iz Domovinskog rata,
unaprjeenje i ubrzavanje postupaka ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje,
vraanje ostvarivanja mjesenog novanog prava (nekadanja opskrbnina) u nadlenost
Ministarstva hrvatskih branitelja,

4
vraanje ostvarivanja prava na besplatne udbenike hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i lanova njihovih obitelji u nadlenost Ministarstva hrvatskih branitelja,
olakavanje i poticanje zapoljavanja braniteljsko stradalnike populacije,
poboljanje ivotnih uvjeta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji nemaju status
HRVI iz Domovinskog rata,
unaprjeenje pojedinih pravnih instituta propisanih ranijem propisom o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji.

Osnovna pitanja koja treba urediti Zakon:

Nazivlje i terminologija
- usklaenje naziva Zakona s njegovim sadrajem (fokus je na sveobuhvatnom ureenju
pitanja braniteljsko stradalnike populacije)
- preciznije definiranje pojedinih pojmova i instituta, posebice u odnosu na kategorije adresata
prava iz Zakona,
- uskladiti pojmove i nain reguliranja s novitetima i promjenama u pravnom sustavu i
drutvu.

Statusna prava
otvoriti rok za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusa
HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti,
pripadnicima Narodne zatite, koji to do sada nisu mogli, omoguiti ostvarivanje statusa
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
definirati status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status dragovoljca samo u
odnosu na pripadnike borbenog sektora,
regulirati probleme u ostvarivanju statusa dragovoljaca, odnosno omoguiti ostvarivanje
statusa dragovoljca svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su pristupili u
obranu suvereniteta Republike Hrvatske, u poetnom razdoblju Domovinskog rata
(1990./1991.),
zatiti steena prava pripadnika Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji,
omoguiti ostvarivanje odreenih prava po ovom Zakonu i pripadnicima HVO-a i
lanovima njihovih obitelji,
regulirati poloaj ostalih sudionika Domovinskog rata i vrednovati njihov doprinos u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ali bez izjednaavanja s braniteljskom
populacijom.

Poboljanje teksta i unaprjeenje pojedinih pravnih instituta u odnosu na dosadanji Zakon,


te kvalitetnije nomotehniko ureenje cjelokupnog teksta Zakona:
preciznije propisivanje pojedinih instituta,
brisanje odredbi koje su se u praksi pokazale kao nepotrebne (revizija priznate
mirovine lanovima obitelji smrtno stradaloga, zatoenoga ili nestaloga hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata, budui da nema potrebe za revidiranjem takvih
predmeta).

Jaanje podrunih jedinica Ministarstva.

Pravna regulacija pojedinih prava sukladno naelu pravednosti, ravnopravnosti i


transparentnosti koja odgovaraju potrebama braniteljsko-stradalnike populacije u dananjem
drutvu

5
a) Opi uvjeti i nain ostvarivanja prava
prava omoguiti samo pripadnicima borbenog sektora,
uspostaviti pravedniji nain odreivanja iznosa pojedinih prava ovisno o vremenu
provedenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

b) Pojedina prava:

1. Mirovine
o smanjiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu u odnosu na vaei Zakon o mirovinskom
osiguranju,
o poveati osobni bod za izraun mirovinskih prava ovisno o broju dana sudjelovanja u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru,
o omoguiti zaposlenje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, korisnika starosne i
invalidske mirovine bez obustave mirovine,
o lanovima obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata omoguiti
usklaivanje naknade u iznosu mirovine sukladno opim propisima, te nakon
identifikacije odnosno proglaenja nestalog hrvatskog branitelja umrlim osigurati da iznos
mirovine ne bude manji od dotadanjeg iznosa koji su primali u okviru novane naknade u
iznosu mirovine,
o osigurati rast/usklaenje novane naknade u iznosu obiteljske mirovine s rastom visine
obiteljske mirovine,
o branom/izvanbranom drugu i djeci umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
osigurati pravo na obiteljsku mirovinu pod povoljnijim uvjetima,
o osigurati ostvarivanje prava na poseban sta osiguranja ostvaren tijekom Domovinskog
rata, neovisno u uplaenim doprinosima,
o izjednaiti kategorije djece u ostvarivanju prava na uveanu i poveanu obiteljsku
mirovinu,
o izjednaiti roditelje i branog/izvanbranog druga u ostvarivanju prava na uveanu i
poveanu obiteljsku mirovinu,
o osigurati prevoenje invalidske mirovine temeljem profesionalne nesposobnosti za rad u
starosnu mirovinu,
o poveati najniu braniteljsku mirovinu ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.

2. Obrazovanje
o pravo na besplatne udbenike vratiti u nadlenost Ministarstva hrvatskih branitelja,
o poboljati regulaciju i proiriti krug adresata prava na stipendiju i besplatne udbenike, te
prava prednosti na smjetaj u uenike i studentske domove,
o omoguiti pravo na kolski topli obrok djeci nezaposlenih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata.

3. Zapoljavanje i prava vezana uz radni odnos


o predvidjeti porezne olakice za poslodavce koji zapoljavaju pripadnike braniteljsko
stradalnike populacije,
o omoguiti rad hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u starosnoj ili invalidskoj
mirovini bez obustave mirovine,
o kvalitetnije urediti odredbe o prednosti pri zapoljavanju braniteljsko-stradalnike
populacije pod jednakim uvjetima s ciljem osiguravanja lakeg zapoljavanja braniteljske
populacije, te sprjeavanja ikaniranja i krenja zakonskih odredbi:

6
proiriti krug adresata prava,
predvidjeti stroe prekrajne kazne za nepotivanje zakonskih odredbi,
postroiti i preciznije propisati provoenje inspekcijskog nadzora,
omoguiti prednost pri zapoljavanju i osobama koje su zaposlene, ali na radnom
mjestu koje ne odgovara njihovoj strunoj spremi.

4. Zdravstvena zatita i vezana prava


o proiriti krug korisnika koji se oslobaaju sudjelovanja u pokriu dijela trokova
zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja,
o osigurati pravo na sistematski pregled i palijativnu skrb pripadnicima braniteljske
populacije,
o omoguiti isplatu doplatka za njegu i pomo druge osobe i za vrijeme koje je korisnik
doplatka proveo u zdravstvenoj ili drugoj ustanovi,
o predvidjeti donoenje Nacionalne strategije gdje e se sustavno razraditi program
zdravstvene skrbi za braniteljsko stradalniku populaciju na dravnoj razini.

5. Stambeno zbrinjavanje
o proiriti financijsku potporu i za druge namjene,
o ukinuti ogranienja za javni najam,
o omoguiti otkup pojedinim, zateenim korisnicima stanova u dravnom vlasnitvu i
vlasnitvu jedinica lokalne samouprave,
o izuzimanje od ovrhe proiriti i na financijsku potporu (ne samo stambeni kredit),
o propisati model organizirane stambene izgradnje u kojoj e sudjelovati Ministarstvo
hrvatskih branitelja te tako imati mogunost kontrole,
o olakati i omoguiti koritenje ireg kruga nekretnina u vlasnitvu drave, koje stoje
prazne i ne koriste se u slubene svrhe due vrijeme, za stambeno zbrinjavanje
braniteljsko stradalnike populacije (umjesto npr. troenja sredstava radi graenja
novih),
o proiriti krug moguih subjekata (vlasnika nekretnina) koji u vlasnitvu imaju nekretnine
adekvatne za stambeno zbrinjavanje braniteljsko stradalnike populacije, a radi
mogunosti prijenosa prava upravljanja u svrhu stambenog zbrinjavanja pripadnika ove
populacije,
o odrediti rokove za stambeno zbrinjavanje.

6. Materijalna i druga prava


o vratiti institut mjesene novane naknade za nezaposlene (ranije pravo na opskrbninu) uz
poboljanje ranije uoenih nedostataka prilikom ostvarivanja tog prava,
o ukinuti ogranienja cenzusa za ostvarivanje prava na vii iznos obiteljske invalidnine
roditeljima smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
o unaprijediti institut prava prilagodbe prilaza do zgrade, te prava na prilagoeni osobni
automobil odnosno prilagoditi ga suvremenim potrebama i zahtjevima braniteljsko
stradalnike populacije,
o poboljati i transparentno urediti nain utvrivanja vrijednosti dionica, odnosno udjela u
trgovakim drutvima, sukladno trinoj cijeni u trenutku dodjele istih,
o poboljati odredbe ostvarivanju prava, uiniti postupak ekonominim, uz to manje
administriranja,
o pojaati odredbe o psihosocijalnoj pomoi, te jasno propisati nain i mjesto ostvarenja
iste,
o transparentno definirati sve uvjete za ostvarivanje prava na jednokratnu novanu pomo,
te postupak ostvarivanja istog prava uiniti ekonominim,

7
o ovim Zakonom urediti sekundarnu pravnu pomo za hrvatske branitelje iz Domovinskog
rata protiv kojih se vodi postupak za kazneno djelo poinjeno u svezi sudjelovanja u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske,
o preciznije urediti pravo na trokove pogreba, te odravanje grobnih mjesta s posmrtnim
ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, kao i dodjelu grobnog mjesta za
hrvatske branitelje iz Domovinskog rata,
o omoguiti dodjelu zahvalnica hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i postrojbama
za sudjelovanje u raznim akcijama obrane suvereniteta Republike Hrvatske, od strane
ministra hrvatskih branitelja,
o zatiti dignitet i privatnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na nain
da evidencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (raniji Registar) vie ne bude
javno dostupna.

Posljedice donoenja Zakona:

o jakim zakonskim uporitem, propisivanjem temeljnih vrijednosti na kojima je iznikla


suverena Republika Hrvatska, te obuhvaanjem svih hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata u jedinstveni pravni okvir, odaje se priznanje njihovoj rtvi te osigurava zatita
digniteta Domovinskog rata i svih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
o otvaranjem roka za priznavanje statusa HB i statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi
bolesti, omoguit e se ostvarivanje zasluenog statusa,
o sniavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu (ovisno o duljini sudjelovanju u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru),
o vii iznos najnie mirovine (ovisno o duljini sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske u borbenom sektoru),
o pravo na obiteljsku mirovinu za brane ili izvanbrane drugove te djecu umrlih HB i
HRVI pod povoljnijim uvjetima,
o omoguen rad uz mirovinu,
o uvodi se naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove
njihovih obitelji (vii iznos u odnosu na opskrbninu, iznos ovisi o duljini sudjelovanja u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru),
o sistematski pregledi svake 3 godine za sve hrvatske branitelje iz Domovinskog rata
o donoenje Nacionalne strategije za zatitu i ouvanje zdravlja hrvatskih branitelja i
stradalnika iz Domovinskog rata,
o medicinska rehabilitacija za sve hrvatske branitelje iz Domovinskog rata s oteenjem
organizma kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,
o uvedeni rokovi za stambeno zbrinjavanje po skupinama (ubrzanje stambenog zbrinjavanja
u suradnji s tijelima dravne uprave koja upravljaju stanovima i kuama u vlasnitvu
Republike Hrvatske),
o proireno i detaljnije ureeno pravo na prednost pri zapoljavanju te uvedena porezna
olakica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata,
o potpora za obrazovanje, pravo na besplatne udbenike i prednost pri smjetaju u uenike
i studentske domove proirena na djecu hrvatskih branitelja sa 100 i vie dana
sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru,
o uvodi se pravo na odvjetnika na teret dravnog prorauna Republike Hrvatske za hrvatske
branitelje iz Domovinskog rata protiv kojih se vodi postupak za kazneno djelo poinjeno u
svezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,
o Evidencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata vie nee biti javna ve se koristiti
samo u slubene potrebe,

8
o osnaivanje podrunih jedinica Ministarstva hrvatskih branitelja
o zatita steenih prava za pripadnike Hrvatskog vijea obrane i lanove njihovih obitelji
o na jedinstven nain, sveobuhvatnim ureenjem pravnog poloaja braniteljsko
stradalnike populacije u drutvu, uinit e se iskorak takvog naina rjeavanja pitanja
veteranske populacije na meunarodnom planu,
o postupke ostvarivanja prava uinit e se jasnima, transparentnima i ekonominima, koji
adekvatno mogu odgovoriti, ne samo specifinim potrebama pripadnika ove populacije,
nego i zahtjevima suvremenog drutva,
o poveat e se standard, odnosno kvaliteta ivota braniteljsko stradalnike populacije,
o novi zakonodavni okvir djelovat e na ouvanje digniteta hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata, te omoguiti njihovu dostojnu integraciju u drutvo.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU OVOG ZAKONA

S obzirom da se oekivalo da e ovaj Zakon stupiti na snagu 1. travnja 2017. godine, za


provedbu novosti predvienih ovim Zakonom u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za
2017. godinu osigurano je dodatnih 174.667.000,00 kuna.

Prema PFU Obrascu u Dravnom proraunu Republike Hrvatske za 2018. godinu za provedbu
ovog Zakona, u odnosu na postojee zakonsko rjeenje, potrebno je osigurati dodatnih 219,2
milijuna kuna na poziciji Ministarstva hrvatskih branitelja, to u odnosu na sredstva osigurana
u 2017. godini predstavlja poveanje od 44,5 milijuna kuna. Takoer, na pozicijama
Ministarstva rada i mirovinskog sustava u 2018. godini bit e potrebno osigurati dodatnih 64
milijuna kuna.

Sva sredstva potrebna za provedbu ovog Zakona osigurana su u okviru limita ukupnih rashoda
Dravnog prorauna Republike Hrvatske za razdoblje 2018. - 2020. utvrenog Smjernicama
ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2018. -2020.

IV. TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOENJEM

Prilae se tekst Nacrta prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i


lanovima njihovih obitelji.

9
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ
DOMOVINSKOG RATA I LANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI

DIO PRVI

OSNOVNE ODREDBE

lanak 1.

Ovim se Zakonom ureuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji te uvjeti i nain ostvarivanja tih prava s ciljem dostojanstvenog vrednovanja njihove
uloge u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a polazei od sljedeih vrednota:
a) temelj suvremene Republike Hrvatske, kao samostalne, nezavisne, suverene i
demokratske drave, pobjeda je hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog
naroda u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom Domovinskom ratu
b) temeljne vrijednosti Domovinskog rata su uspostava i obrana dravnog suvereniteta i
teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske za to su najzasluniji hrvatski branitelji iz
Domovinskog rata koji su voeni domoljubljem stali u obranu slobode, demokracije i
zajednitva hrvatskog naroda, potujui najveu razinu etike ratovanja i naela ratnog
prava i
c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata su branili i obranili Republiku Hrvatsku unutar
meunarodno priznatih granica od oruane agresije koju je izvrila Srbija, Crna Gora,
Jugoslavenska narodna armija i paravojne postrojbe iz Bosne i Hercegovine uz pomo
velikog broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, organizirane i
predvoene velikosrpskom politikom.

lanak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno znaenje koriste se neutralno i odnose se
jednako na muki i enski rod.
lanak 3.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani
neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik Oruanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske,
Ministarstva obrane, Policije, Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskih obrambenih
snaga)
b) pripadnik naoruanih odreda Narodne zatite koji je bio izravno angairan kao pripadnik
borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca
1991. godine
c) pripadnik naoruanih odreda Narodne zatite koji nije imao obvezu sudjelovanja u
priuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu sluenja vojnog roka ako je bio izravno
angairan kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja
1991. do 31. prosinca 1991. godine
d) pripadnik naoruanih odreda Narodne zatite koji je bio izravno angairan kao pripadnik
borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca
1991. godine

10
e) pripadnik naoruanih odreda Narodne zatite koji je bio izravno angairan kao pripadnik
borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca
1991. godine i
f) pripadnik naoruanih odreda Narodne zatite koji je bio izravno angairan kao pripadnik
borbenog sektora, a koji je pritom zatoen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom
neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. godine.

(2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike


Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroenosti suvereniteta Republike Hrvatske (u
daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga lanka,
podrazumijeva se oruani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak
u postrojbu, na borbeni poloaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojite) u
vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. godine.

(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga lanka i lanovi njihovih
obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu.

(4) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz ovoga lanka dokazuje se potvrdom
Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.

lanak 4.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i svaka osoba kojoj je priznat status hrvatskog
ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: HRVI iz Domovinskog rata)
do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i koji je u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona
na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz Domovinskog rata I.
skupine sa 100% oteenjem organizma.

(2) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga lanka mogu ostvariti sva prava
po ovom Zakonu koja ostvaruju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz lanka 3. ovoga
Zakona.

(3) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je i svaka osoba koja je bila pripadnik borbenih
postrojbi, a iji su lanovi obitelji temeljem njegova smrtnog stradavanja na redovitoj isplati
obiteljske invalidnine u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) lanovi obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 3.
ovoga lanka mogu ostvariti sva prava po ovom Zakonu koja ostvaruju lanovi obitelji smrtno
stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 5.

(1) Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je


sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora
najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. sijenja 1992. godine.

(2) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije
imao obvezu sudjelovanja u priuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu sluenja vojnog roka
ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:
a) najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. sijenja 1992. godine ili
11
b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.

(3) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nestao
u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog
rata koji je poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je ubijen prilikom zatoenja
u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoranja bolesti ili
pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji je izvrio samoubojstvo kao
posljedicu psihike bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske do 15. sijenja 1992. godine, ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske zapoelo najkasnije 8. listopada 1991. godine u sluajevima iz stavka 1.
ovoga lanka, odnosno ako je njegovo sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
zapoelo najkasnije 16. prosinca 1991. godine u sluajevima iz stavka 2. ovoga lanka.

(4) Status dragovoljca iz Domovinskog rata iz ovoga lanka dokazuje se potvrdom


Ministarstva obrane, odnosno Ministarstva unutarnjih poslova.

lanak 6.

Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog


rata koji je:
a) poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do
30. lipnja 1996. godine
b) ubijen prilikom zatoenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom
objektu
c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske,
a najkasnije do 31. prosinca 1997. godine
d) umro od posljedica bolesti, pogoranja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske najkasnije do 31. prosinca 1997. godine
e) izvrio samoubojstvo kao posljedicu psihike bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili
f) umro kao HRVI iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu
i pomo druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske, ili je umro uslijed bolesti koja je nastala kao posljedica oteenja
organizma uslijed rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status HRVI iz
Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomo druge osobe po tome
osnovu do stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 7.

(1) Smrtno stradalim osobama u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se i


pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci,
lanovi posada brodova trgovake mornarice i druge osobe koje su po nalogu nadlenih tijela
dravne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u obavljanju vojnih ili drugih
dunosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginuli, ubijeni prilikom zatoenja u
neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu ili umrli od posljedica
rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dunosti.

12
(2) lanovima obitelji osoba iz stavka 1. ovoga lanka, kada ispune propisane uvjete,
pripadaju sljedea prava iz ovoga Zakona:
a) pravo na obiteljsku invalidninu
b) pravo na poveanu obiteljsku invalidninu i
c) pravo na uveanu obiteljsku invalidninu.

lanak 8.

Umrli hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski


branitelj iz Domovinskog rata, osim hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz lanka 6.
ovoga Zakona, koji je umro bez obzira na uzrok smrti.

lanak 9.

Zatoeni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog


rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bio zatoen u neprijateljskom logoru,
zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu.

lanak 10.

Nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji
je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

lanak 11.

(1) Nestalom osobom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se pripadnici


medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, lanovi
posada brodova trgovake mornarice i druge osobe koje su nestale prilikom obavljanja vojnih
ili drugih dunosti po nalogu nadlenih tijela dravne vlasti Republike Hrvatske u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske.

(2) lanovima obitelji osoba iz stavka 1. ovoga lanka, kada ispune propisane uvjete,
pripadaju sljedea prava iz ovoga Zakona:
a) pravo na novanu naknadu obiteljske invalidnine
b) pravo na novanu naknadu poveane obiteljske invalidnine i
c) pravo na novanu naknadu uveane obiteljske invalidnine.

lanak 12.

(1) HRVI iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam
oteen najmanje 20% zbog:
a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
b) zatoenitva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom
sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili
c) bolesti, a bolest, pogoranje bolesti, odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica
sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(2) Smatra se da je oteenje organizma zatoenika iz stavka 1. toke b) ovoga lanka po toj
osnovi najmanje 20% trajno.

13
lanak 13.

(1) Prava HRVI iz Domovinskog rata utvrena ovim Zakonom ostvaruju i pripadnici
medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, lanovi
posada brodova trgovake mornarice i druge osobe kojima je organizam oteen za najmanje
20% zbog rane ili ozljede koju su zadobili pri obavljanju vojnih ili drugih dunosti po nalogu
nadlenih tijela dravne vlasti Republike Hrvatske u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
ili kao zatoenici u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka, kada ispune propisane uvjete, pripadaju sljedea
prava iz ovoga Zakona:
a) pravo na osobnu invalidninu
b) pravo na posebni doplatak
c) pravo na doplatak za njegu i pomo druge osobe
d) pravo na ortopedski doplatak i
e) pravo na naknadu trokova prijevoza.

lanak 14.

(1) Dravljani Republike Hrvatske, koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane (u daljnjem
tekstu: HVO) i lanovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema Ugovoru izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u Bosni i
Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine br. 2/06) i njegovim izmjenama i dopunama te prema DIJELU DRUGOM,
Glavama IX. i X. ovoga Zakona.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka prava iz lanaka 141., 142. i 147. ovoga Zakona ostvaruju
pod uvjetom da su bili pripadnici borbenog sektora HVO-a, odnosno da je osoba od koje
izvode pravo bila pripadnik borbenog sektora HVO-a.

(3)Pod pripadnikom borbenog sektora Hrvatskog vijea obrane iz stavka 2. ovoga lanka u
smislu ovoga Zakona podrazumijeva se pripadnik Hrvatskog vijea obrane i policije
Hrvatskog vijea obrane koji je sudjelovao u oruanom otporu i djelovao u izravnoj vezi s
pruanjem otpora u obrani suvereniteta od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996. godine.

(4) Pripadnost borbenom sektoru osobe iz stavka 2. ovoga lanka dokazuje se uvjerenjem o
pripadnosti HVO-u koje izdaje nadleno tijelo Bosne i Hercegovine.

lanak 15.

Sudionik Domovinskog rata je osoba koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dunosti po
nalogu nadlenih tijela dravne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasnitvu ili
pretenom vlasnitvu Republike Hrvatske doprinijela obrani suvereniteta i uspostavi
neovisnosti Republike Hrvatske, kao:
a) pripadnik odreda Narodne zatite, osim osoba iz lanka 3. ovoga Zakona
b) medicinsko osoblje, osim osoba iz lanka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
c) ratni izvjestitelj, osim osoba iz lanka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
d) pripadnik vatrogasnih postrojbi, osim osoba iz lanka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
e) pomorac, osim osoba iz lanka 7., 11. i 13. ovoga Zakona

14
f) lan posade brodova trgovake mornarice, osim osoba iz lanka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
ili
g) pripadnik Civilne zatite.

lanak 16.

Stradalnicima iz Domovinskog rata u smislu ovoga Zakona, smatraju se lanovi obitelji


smrtno stradalog, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz
Domovinskog rata.

lanak 17.

(1) lanovima ue obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se brani drug i djeca, te
izvanbrani drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti,
zatoenja ili nestanka ivio u zajednikom kuanstvu najmanje tri godine ili krae ako je u
izvanbranoj zajednici roeno zajedniko dijete.

(2) Status izvanbrane zajednice iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se u izvanparninome


sudskom postupku.

(3) lanovima ire obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se lanovi ue obitelji iz stavka
1. ovoga lanka i roditelji.

(4) Pojam djeteta, u smislu ovog Zakona, obuhvaa dijete roeno u braku, dijete roeno izvan
braka, posvojenika i pastorka.

(5) Pastorak je osoba koja nema ivog jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska
prava pravomonom presudom nadlenog suda, a hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ga je
uzdravao najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja, zatoenja ili nestanka.

(6) Pojam roditelja, u smislu ovoga Zakona, obuhvaa biolokog roditelja, posvojitelja, ouha
i maehu.

(7) Ouh ili maeha hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju prava propisna ovim
Zakonom za roditelje:
a) ako nema ivog oca ili majke hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili im je oduzeta
roditeljska skrb i
b) ako su hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uzdravali ili je hrvatski branitelj iz
Domovinskog rata njih uzdravao najmanje pet godina prije smrtnog stradavanja, zatoenja ili
nestanka.

lanak 18.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata te lanovi njihovih obitelji pod uvjetima odreenim
ovim Zakonom mogu ostvariti sljedea prava:
a) Obvezno zdravstveno osiguranje:
1. status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
b) Prava izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

15
1. pravo na oslobaanje od sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite iz obveznoga
zdravstvenoga osiguranja
2. zdravstvena zatita izvana standarda prava na zdravstvenu zatitu iz obveznoga
zdravstvenoga osiguranja
c) Prava iz mirovinskog osiguranja:
1. pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu
2. pravo na invalidsku mirovinu
3. prava na temelju preostale radne sposobnosti
4. pravo na obiteljsku mirovinu
5. pravo na najniu mirovinu i
6. pravo na sta osiguranja ili posebni sta.
d) Prava na osnovi oteenja organizma:
1. osobna invalidnina
2. doplatak za njegu i pomo druge osobe
3. ortopedski doplatak
4. posebni doplatak
5. usluge osobe za pruanje njege i pomoi i
6. pravo na prilagoeni osobni automobil.
e) Prava na osnovi gubitka ili nestanka lana obitelji:
1. obiteljska invalidnina
2. poveana obiteljska invalidnina
3. uveana obiteljska invalidnina
4. novana naknada u iznosu obiteljske invalidnine
5. novana naknada u iznosu poveane obiteljske invalidnine
6. novana naknada u iznosu uveane obiteljske invalidnine
7. novana naknada u iznosu obiteljske mirovine i
8. obiteljska invalidnina nakon smrti HRVI iz Domovinskog rata.
f) Pravo na stambeno zbrinjavanje
g) Prava u svezi rada:
1. pravo na prednost pri zapoljavanju
2. prava zaposlenih i
3. fiskalna olakica za zapoljavanje.
h) Ostala prava:
1. naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove njihove
obitelji
2. doplatak za pripomo u kui
3. jednokratna novana pomo
4. pravo na doplatak za djecu
5. pravo na besplatni topli obrok
6. pravo na potporu za obrazovanje
7. pravo na besplatne udbenike
8. prednost pri smjetaju u uenike, odnosno studentske domove
9. prednost pri smjetaju u ustanove socijalne skrbi
10. pravo na psihosocijalnu pomo
11. pravo na pravnu pomo
12. pravo na dodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji
13. pravo na ustupanje dionica
14. prednost pri zakupu poslovnog prostora
15. pravo na putne trokove

16
16. osloboenje od plaanja naknade za prenamjenu poljoprivrednoga zemljita
17. osloboenje od plaanja sudskih, upravnih i javnobiljenikih pristojbi
18. obiljeavanje mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata i
19. osiguravanje grobnog mjesta, trokova ukopa uz odavanje vojne poasti i odravanje
grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
i) pravo na koritenje veteranskih centara i drugih ustanova za pruanje podrke i usluga
braniteljsko-stradalnikoj populaciji

lanak 19.

Na pitanja u svezi s pravima iz ovoga Zakona, uvjetima za stjecanje, koritenje i prestanak tih
prava te s postupkom njihova ostvarivanja, koja nisu ureena ovim Zakonom, primjenjuju se
posebni zakoni i drugi propisi koji ureuju odnosna prava.

lanak 20.

Prava prema ovome Zakonu ostvaruju dravljani Republike Hrvatske, strani dravljani samo
ako ih ne ostvaruju od drave iji su dravljani ili od drave na ijem podruju imaju
prebivalite, a dravljani Republike Hrvatske koji imaju i strano dravljanstvo ako ih ne
ostvaruju od druge drave iji su dravljani.

lanak 21.

(1) Ne mogu ostvariti prava iz ovoga Zakona osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju
vodi Ministarstvo pravosua osuene pravomonom sudskom presudom za kaznena djela iz
GLAVE TRIDESET DRUGE (XXXII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE
HRVATSKE Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15), odnosno
za kaznena djela iz GLAVE DVANAESTE (XII.) KAZNENA DJELA PROTIV
REPUBLIKE HRVATSKE Kaznenog zakona (Narodne novine br. 110/97, 27/98 ispravak,
50/00 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00, 51/01, 11/03, 190/03 Odluka
Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04, 84/05 ispravak, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11),
odnosno za kaznena djela iz GLAVE ETRNAESTE (XIV.) KRIVINA DJELA PROTIV
SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Osnovnog krivinog zakona Republike Hrvatske
("Narodne novine", br. 31/93, 39/93, 108/95, 16/96 i 28/96), odnosno GLAVE
DEVETNAESTE (XIX.) KRIVINA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE
Krivinog zakona Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 32/93, 38/93, 16/96 i 28/96)
kao ni lanovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

(2) Prava utvrena ovim Zakonom ne mogu ostvariti ni osobe koje u razdoblju sudjelovanja u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske:
a) su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze
b) se nisu odazvale mobilizaciji ili
c) su samovoljno napustile postrojbu.

(3) Zapreke iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odnose se i na priznavanje statusa hrvatskog


branitelja iz Domovinskog rata.

(4) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga lanka, status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti i osobe iz stavka 2. toke a) i c) ovoga lanka ako su

17
ponovno dobrovoljno pristupile postrojbi i osobe iz stavka 2. toke b) ovoga lanka ako su
se naknadno odazvale mobilizaciji po pozivu nadlenog tijela.

(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, osobe iz stavka 2. toke c) ovoga lanka status
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava iz ovoga Zakona ostvaruju po osnovi
razdoblja prije samovoljnog naputanja postrojbe i razdoblja ponovnog sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske.

DIO DRUGI

PRAVA IZ OVOGA ZAKONA

GLAVA I.

OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE

Stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju i prava iz obveznoga


zdravstvenog osiguranja

lanak 22.

(1) Pravo na obvezno zdravstveno osiguranje, ako to pravo ne mogu ostvariti prema drugom
osnovu osiguranja utvrenom zakonom kojim se ureuje obvezno zdravstveno osiguranje
temeljem svoga statusa imaju:
a) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
b) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
c) lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka pravo na zdravstvenu zatitu i novane naknade iz
obveznoga zdravstvenog osiguranja ostvaruju u opsegu, na nain i prema uvjetima utvrenim
zakonom kojim se ureuje obvezno zdravstveno osiguranje.

GLAVA II.
PRAVA IZVAN STANDARDA PRAVA IZ OBVEZNOG ZDRAVSTVENOG
OSIGURANJA

Oslobaanje od sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite iz obveznoga


zdravstvenoga osiguranja

lanak 23.

(1) Od sudjelovanja u pokriu dijela trokova zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenoga


osiguranja oslobaaju se:
a) lanovi ire obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata dok su
korisnici prava na obiteljsku invalidninu
b) lanovi ire obitelji nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata dok su korisnici
prava na novanu naknadu obiteljske invalidnine
c) HRVI iz Domovinskog rata i

18
d) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata s utvrenim oteenjem organizma od najmanje
30%.

(2) Iznimno od stavka 1. toke a) i b) ovoga lanka, djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i djeca nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata oslobaaju se
od sudjelovanja u pokriu dijela trokova zdravstvene zatite iz obveznoga zdravstvenoga
osiguranja i nakon to im prestane pravo na obiteljsku invalidninu, odnosno novanu naknadu
u iznosu obiteljske invalidnine:
a) ako su nezaposleni i ako su za vrijeme koritenja obiteljske invalidnine odnosno novane
naknade u iznosu obiteljske invalidnine ostali bez roditeljske skrbi drugoga roditelja ili je
nastupila smrt drugog roditelja ili
b) dok su korisnici prava iz lanka 107. ovoga Zakona.

Prava na zdravstvenu zatitu izvan standarda prava iz obveznog


zdravstvenog osiguranja

lanak 24.

Pravni i institucionalni okvir ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu izvan standarda prava
na zdravstvenu zatitu utvrenu propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji odredit e se ovim Zakonom
i Nacionalnom strategijom koja se donosi u svrhu ouvanja i zatite zdravlja braniteljske i
stradalnike populacije (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija).

lanak 25.

(1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja (u


daljnjem tekstu: Ministarstvo) kontinuirano prati zdravlje hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata.

(2) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na preventivni sistematski


pregled, ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi, a prema dinamici i u opsegu
utvrenim Nacionalnom strategijom.

(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i lanovi ue obitelji, lanovi ue obitelji smrtno
stradalog, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na usluge
Nacionalnog centra za psihotraumu te usluge regionalnih centara za psihotraumu iz lanka
168. stavka 3. ovoga Zakona, iji opseg usluga e se utvrditi Nacionalnom strategijom i
nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoi za braniteljsku i stradalniku
populaciju koji donosi Ministarstvo.

(4) Ministarstvo financira programe i rad strunih djelatnika zaposlenih na provedbi


Nacionalnog programa u okviru zdravstvenih ustanova (Nacionalnog centra za psihotraumu i
regionalnih centara za psihotraumu iz lanka 168. stavka 3. ovoga Zakona) koji se odnosi na
dio programa zdravstvene pomoi koji nije obuhvaen standardom prava na zdravstvenu
zatitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a obuhvaa vei broj dijagnostikih i
terapijskih postupaka.

(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kojima su rana, ozljeda, bolest, pogoranje
bolesti, odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike

19
Hrvatske, uz zdravstvenu zatitu koja im se osigurava u okviru prava iz obveznoga
zdravstvenoga osiguranja iz lanka 22. ovoga Zakona koja ukljuuje i pravo na lijeenje u
inozemstvu, imaju i sljedea prava koja nisu obuhvaena standardom prava iz obveznoga
zdravstvenoga osiguranja:
a) pravo na bolniku medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju
b) pravo na ortopedska i druga pomagala
c) naknadu razlike u cijeni lijekova s dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje
d) palijativnu skrb iji se opseg utvruje Nacionalnom strategijom i stratekim planom
palijativne skrbi Vlade Republike Hrvatske i
e) pravo na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je
potrebno takvo lijeenje koje se ne moe obaviti u Republici Hrvatskoj.

(6) Prava iz stavka 5. ovoga lanka, koja prema opim propisima o obveznom zdravstvenom
osiguranju nisu utvrena kao standard prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, hrvatski
branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju sukladno pravilniku kojeg donosi ministar hrvatskih
branitelja (u daljnjem tekstu: ministar) uz prethodno miljenje ministra zdravstva.

GLAVA III.

PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA

Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu

lanak 26.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu
mirovinu pod uvjetom i na nain propisan propisom o mirovinskom osiguranju, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.

(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani


suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava na
starosnu mirovinu propisana propisom o mirovinskom osiguranju sniava se i to:
a) za etiri mjeseca ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru
sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci ili
b) za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru
sudjelovao vie od pet mjeseci.

(3) Polazni faktor za odreivanje prijevremene starosne mirovine za hrvatske branitelje iz


Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali u borbenom sektoru odreuje se
tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz lanka 85. stavka 1. toke 4. Zakona o
mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) smanjuje
za svaki mjesec prije navrenih godina ivota osiguranika propisanih za stjecanje prava na
starosnu mirovinu, i to:
a) s navrenih 35 godina mirovinskog staa za 0,34% po mjesecu
b) s navrenih 36 godina mirovinskog staa za 0,32% po mjesecu
c) s navrenih 37 godina mirovinskog staa za 0,30% po mjesecu
d) s navrenih 38 godina mirovinskog staa za 0,25% po mjesecu

20
e) s navrenih 39 godina mirovinskog staa za 0,15% po mjesecu ili
f) s navrenih 40 i vie godina mirovinskog staa za 0,10% po mjesecu.

(4) Pri izraunu vremenskih razdoblja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka odreenih u mjesecima,
jedan mjesec ini 30 dana.

lanak 27.

(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju
navrenoga mirovinskog staa ostvari pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu
prema ovom Zakonu ili propisu o mirovinskom osiguranju, osobni bod poveava se ovisno o
vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to:

hrvatskom branitelju do 30 dana 0,5%


hrvatskom branitelju od 31 do 60 dana 1%
hrvatskom branitelju od 61 do 90 dana 1,5%
hrvatskom branitelju od 91 do 120 dana 2%
hrvatskom branitelju od 121 do 150 dana 3%
hrvatskom branitelju od 151 do 180 dana 4%
hrvatskom branitelju od 181 do 210 dana 5%
hrvatskom branitelju od 211 do 240 dana 6%
hrvatskom branitelju od 241 do 270 dana 7%
hrvatskom branitelju od 271 do 300 dana 8%
hrvatskom branitelju od 301 do 330 dana 9%
hrvatskom branitelju od 331 do 360 dana 10%
hrvatskom branitelju od 361 do 480 dana 12%
hrvatskom branitelju od 481 do 600 dana 14%
hrvatskom branitelju od 601 do 720 dana 16%
hrvatskom branitelju od 721 do 840 dana 18%
hrvatskom branitelju od 841 do 960 dana 20%
hrvatskom branitelju od 961 do 1080 dana 22%
hrvatskom branitelju od 1081 do 1200 dana 24%
hrvatskom branitelju od 1201 do 1320 dana 26%
hrvatskom branitelju od 1321 do1440 dana 28%
hrvatskom branitelju od 1441 i vie dana 30%
dragovoljcu ovisno o broju
na postotak predvien za
dana sudjelovanja u obrani
hrvatskom branitelju odreeni broj dana dodaje se
suvereniteta Republike
10%.
Hrvatske

(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari
pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili propisu o mirovinskom
osiguranju, tako odreena mirovina poveava se za odgovarajui postotak iz stavka 1. ovoga

21
lanka, ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom
sektoru.

lanak 28.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu za dugogodinjeg
osiguranika kada ispuni uvjete staa osiguranja i ivotne dobi propisane propisom o
mirovinskom osiguranju.

(2) Za stjecanje prava na mirovinu iz stavka 1. ovoga lanka, vrijeme sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske koje mu se rauna kao sta osiguranja ili kao poseban sta u
dvostrukom trajanju, urauna se kao sta osiguranja za uvjete staa osiguranja propisane za
stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika iz lanka 35. Zakona o
mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16).

(3) Mirovina iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odreuje se prema propisu o mirovinskom


osiguranju uz primjenu lanka 27. ovoga Zakona.

(4) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ne


moe stei osoba koja je navrila ivotnu dob za starosnu mirovinu iz lanka 26. ovoga
Zakona.

lanak 29.

(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, korisnicima starosne mirovine koji su


ostvarili starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili propisu o mirovinskom osiguranju i
nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu i korisnicima
starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili propisu o
mirovinskom osiguranju koji se tijekom koritenja prava zaposle do polovice punog radnog
vremena isplata mirovine se ne obustavlja ni ne smanjuje.

(2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka mirovinski faktor za starosnu mirovinu koja se
isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena iznosi 1,0.

(3) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka po prestanku zaposlenja moe se odrediti novi iznos
starosne mirovine ako su navrili najmanje jednu godinu staa osiguranja po osnovi
zaposlenja i ako su ispunjeni uvjeti za tu novu mirovinu propisani ovim Zakonom ili
propisom o mirovinskom osiguranju.

Pravo na invalidsku mirovinu

lanak 30.

(1) HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je nastao potpuni gubitak radne sposobnosti ili
djelomini gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatoenitva u
neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranja
bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ima
pravo na invalidsku mirovinu.

22
(2) HRVI iz Domovinskog rata kod kojega je potpuni gubitak radne sposobnosti ili djelomini
gubitak radne sposobnosti djelomino prouzroen ranjavanjem, ozljedom, zatoenitvom u
neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranjem
bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a
djelomice boleu, ozljedom izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom boleu izvan
tih okolnosti, invalidska mirovina odreuje se razmjerno utjecaju pojedinih uzroka na potpuni
ili djelomini gubitak radne sposobnosti.

(3) Pravo na invalidsku mirovinu HRVI iz Domovinskog rata ostvaruju na temelju izvrnog
rjeenja o trajno utvrenom statusu HRVI iz Domovinskog rata.

(4) Pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na nain propisan propisom o
mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukije propisano.

lanak 31.

(1) Vrijednosni bod radi odreivanja invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata kod
kojeg je nastao potpuni ili djelomini gubitak radne sposobnosti koji je u cijelosti ili u dijelu
nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatoenitva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u
drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranja bolesti odnosno pojavom bolesti
zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvruje se na temelju pripadajue
osnovice za in ili ustrojbeno mjesto i zvanje HRVI iz Domovinskog rata iz lanka 34. ovoga
Zakona, tako da se osnovica utvrena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje
pravo na mirovinu podijeli s prosjenom godinjom plaom svih zaposlenih u Republici
Hrvatskoj u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.

(2) Prosjeni vrijednosni bod radi odreivanja mirovine utvruje se prema vrijednosnom bodu
u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu.

lanak 32.

(1) Kod izrauna invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata polazni faktor je 1,50.

(2) Kod izrauna invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata pripadnika gardijske
postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata i invalidske mirovine dragovoljca
iz Domovinskog rata HRVI iz Domovinskog rata polazni faktor je 1,85.

lanak 33.

(1) Osobni bod za odreivanje invalidske mirovine HRVI iz Domovinskog rata kod kojeg je
nastao potpuni ili djelomini gubitak radne sposobnosti koji je u cijelosti ili u dijelu nastao
kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatoenitva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom
neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske dobiva se tako da se prosjeni vrijednosni bod iz
lanka 31. ovoga Zakona pomnoi s polaznim faktorom i mirovinskim staem od 40 godina.

(2) Mirovina iz stavka 1. ovoga lanka odreuje se na temelju osobnih bodova iz stavka 1.
ovoga lanka poveanih za 45%.

23
lanak 34.

(1) Utvrivanje vrijednosnog boda za odreivanje invalidske mirovine iz lanka 31. ovoga
Zakona odreuje se prema ustrojbenom mjestu odnosno zvanju HRVI iz Domovinskog rata ili
osobnom inu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, i to prema
sljedeim osnovicama:

inovi i ustrojbena mjesta Osnovice


Vojnik 93.830,24
Pozornik 99.706,06
Razvodnik (zastavnik HRM) 106.738,44
Skupnik 94.860,67
Zapovjednik desetine 112.654.87
Zapovjednik voda 119.633,79
Zapovjednik satnije 143.565,69
Zamjenik zapovjednika bojne 157.526,74
Zapovjednik bojne 173.474,93
Zamjenik zapovjednika brigade 189.422,05
Zapovjednik brigade 189.422,05
Desetnik 108.524.58
Vodnik 116.321,23
Stoerni vodnik 117.118,65
Narednik 117.118,65
Nadnarednik 117.785,65
Stoerni narednik 121.621,96
asniki namjesnik 135.658,93
Zastavnik 115436,17
Porunik (porunik korvete) 119.633,79
Natporunik (porunik fregate) 129.604,61
Satnik (porunik bojnog broda) 143.576,03
Bojnik (kapetan korvete) 157.526,74
Pukovnik (kapetan fregate) 173.474,93
Brigadir (kapetan bojnog broda) 189.422,05
Stoerni brigadir (komodor) 205.369,15
Brigadni general (komodor) 205.369,15
Zapovjednik zbornog mjesta 173.474,93
Zapovjednik zbornog podruja 221.335,51
General bojnik (kontraadmiral) 221.335,51
General pukovnik (viceadmiral) 227.313,93
General zbora (admiral) 233.292,38

24
Zapovjednik obrane grada 173.474,93
Stoerni general (stoerni admiral) 239.270,80

(2) Osnovica za utvrivanje vrijednosnog boda za odreivanje mirovine iz lanka 31. ovoga
Zakona, u sluaju kada ustrojbeno mjesto nije navedeno u stavku 1. ovoga lanka odreuje se
prema plai koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, odnosno HRVI iz Domovinskog
rata primao prema osobnom inu, zvanju, odnosno ustrojbenoj dunosti u trenutku
razvojaenja, odnosno stradavanja, ovisno o tome to je za njega povoljnije.

(3) Osnovice iz stavka 1. ovoga lanka usklauju se poetkom svake kalendarske godine s
rastom prosjene plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.

(4) Odnos policijskih zvanja prema inovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga
lanka propisuje pravilnikom ministar nadlean za unutarnje poslove uz miljenje ministra.

lanak 35.

Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo
na invalidsku mirovinu prema propisu o mirovinskom osiguranju, osobni bod poveava se
ovisno o vremenu provedenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru,
i to:

hrvatskom branitelju do 30 dana 0,5%


hrvatskom branitelju od 31 do 60 dana 1%
hrvatskom branitelju od 61 do 90 dana 1,5%
hrvatskom branitelju od 91 do 120 dana 2%
hrvatskom branitelju od 121 do 150 dana 3%
hrvatskom branitelju od 151 do 180 dana 4%
hrvatskom branitelju od 181 do 210 dana 5%
hrvatskom branitelju od 211 do 240 dana 6%
hrvatskom branitelju od 241 do 270 dana 7%
hrvatskom branitelju od 271 do 300 dana 8%
hrvatskom branitelju od 301 do 330 dana 9%
hrvatskom branitelju od 331 do 360 dana 10%
hrvatskom branitelju od 361 do 480 dana 12%
hrvatskom branitelju od 481 do 600 dana 14%
hrvatskom branitelju od 601 do 720 dana 16%
hrvatskom branitelju od 721 do 840 dana 18%
hrvatskom branitelju od 841 do 960 dana 20%
hrvatskom branitelju od 961 do 1080 dana 22%
hrvatskom branitelju od 1081 do 1200 dana 24%
hrvatskom branitelju od 1201 do 1320 dana 26%
hrvatskom branitelju od 1321 do1440 dana 28%

25
hrvatskom branitelju od 1441 i vie dana 30%
dragovoljcu - ovisno o broju
na postotak predvien za
dana sudjelovanja u obrani
hrvatskom branitelju odreeni broj dana dodaje se
suvereniteta Republike
10%
Hrvatske

lanak 36.

Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima prava


na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem
ovoga Zakona ili propisa o mirovinskom osiguranju, to se pravo po slubenoj dunosti
prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu s tim da taj iznos ne moe biti nii od
najnie mirovine iz lanka 49. stavka 5. i 6. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti za
ostvarivanje prava na najniu mirovinu prema ovome Zakonu i to s prvim danom mjeseca
nakon mjeseca u kojem je korisnik navrio starosnu dob iz lanka 26. stavka 2. ovoga Zakona.

lanak 37.

(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima


prava na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne sposobnosti ostvarene
temeljem ovoga Zakona kod kojih je djelomini gubitak radne sposobnosti u potpunosti
nastao kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatoenitva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u
drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranja bolesti, odnosno pojave bolesti
zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji se zaposle ili ponu obavljati
djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, invalidska mirovina se ne obustavlja.

(2) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima


prava na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne sposobnosti ostvarene
temeljem ovoga Zakona kod kojih je djelomini gubitak radne sposobnosti djelomino
prouzroen ranjavanjem, ozljedom, zatoenitvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili
drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranjem bolesti, odnosno pojavom bolesti
zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomino boleu, ozljedom
izvan rada, ozljedom na radu ili profesionalnom boleu izvan tih okolnosti koji se zaposle ili
ponu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, invalidska mirovina
se ne obustavlja.

(3) Osobama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na
temelju koje postoji obveza na osiguranje mirovina se odreuje uz primjenu mirovinskog
faktora 0,6667.

(4) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima


prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem
ovoga Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti u potpunosti nastao kao
posljedica ranjavanja, ozljede, zatoenitva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom
neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranja bolesti, odnosno pojave bolesti zadobivene u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske koji se zaposle manje od 3,5 sati dnevno, invalidska
mirovina se ne obustavlja.

(5) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima


prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem

26
ovoga Zakona kod kojih je potpuni gubitak radne sposobnosti djelomino prouzroen
ranjavanjem, ozljedom, zatoenitvom u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom
neprijateljskom objektu, bolesti, pogoranjem bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivenom
u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a djelomice boleu, ozljedom izvan rada,
ozljedom na radu ili profesionalnom boleu izvan tih okolnosti koji se zaposle na manje od
3,5 sati dnevno, invalidska mirovina se ne obustavlja.

(6) Osobama iz stavka 4. i 5. ovoga lanka za vrijeme zaposlenja mirovina se odreuje uz


primjenu mirovinskog faktora 1,0.

(7) Nakon zaposlenja ili poetka obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na
osiguranje, kao ni nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji
obveza na osiguranje,osobe iz stavka 1., 2., 4. i 5. ovoga lanka ne podlijeu kontrolnom
pregledu.

(8) U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i


HRVI iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelominog
gubitka radne sposobnosti, po prestanku zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje
postoji obveza na osiguranje, ako po toj osnovi navre najmanje jednu godinu staa osiguranja
i ako su ispunjeni uvjeti za stjecanje prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu
moe se priznati pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu.

(9) U sluaju iz stavka 4. i 5 ovoga lanka razdoblje zaposlenja ne uraunava se u mirovinski


sta niti se po prestanku zaposlenja ne odreuje novi iznos invalidske mirovine.

lanak 38.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu prema


propisu o mirovinskom osiguranju ovisno o uvjetu pokrivenosti radnog vijeka navrenim
mirovinskim staem.

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju

lanak 39.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede,
zatoenitva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti,
pogoranja, odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ukljuujui
osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se trai struna sprema via od njegove bez
obzira je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane
smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navrene 53 godine ivota.

(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvruje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje


nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i odreuje
rok trajanja profesionalne rehabilitacije.

(3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upuivanja na istu, kao i


tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na

27
naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koju
isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

(4) Nakon zavrene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata


prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapoljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga
lanka najdue 24 mjeseca od zavrene profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku
od 30 dana od zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi za zapoljavanje
i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovno prijavljuje toj slubi.

(5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga lanka
ako, suprotno propisima o zapoljavanju, odbije stupiti na odgovarajui posao za koji se
osposobio profesionalnom rehabilitacijom.

(6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz


Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 30 dana od izvrnosti
rjeenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.

(7) Tijela dravne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela dravne vlasti, tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javne slube i javne ustanove, izvanproraunski i
proraunski fondovi, te pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu Republike
Hrvatske i u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne)
samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne su primiti hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne
rehabilitacije.

Pravo na obiteljsku mirovinu

lanak 40.

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu imaju:


a) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) lanovi ue obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata i
c) lanovi ue obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju pod uvjetima i na
nain propisan propisom o mirovinskom osiguranju ako ovim Zakonom nije drukije
odreeno.

(3) Prednost u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu izmeu lanova ire obitelji utvruje
se prema propisima o nasljeivanju. lanovi ire obitelji istog nasljednog reda ostvaruju
pravo prema meusobnom sporazumu ako nije drukije odreeno ovim zakonom.

(4) U sluaju kada meusobni sporazum iz stavka 3. ovoga lanka nije postignut, pravo na
obiteljsku mirovinu lanovima ire obitelji istog nasljednog reda pripada u jednakim
sukorisnikim dijelovima.

28
lanak 41.

(1) Iznos obiteljske mirovine lanovima ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja
izraunava se tako da se osobni bodovi pomnoe s odgovarajuim mirovinskim faktorom i
aktualnom vrijednou mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu.

(2) Vrijednosni bod za odreivanje mirovine iz stavka 1. ovoga lanka utvruje se na temelju
pripadajue osnovice za in, poasni in ili ustrojbeno mjesto i zvanje hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata iz lanka 34. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrena za godinu koja
prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosjenom godinjom
plaom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj, u godini koja prethodi godini u kojoj se
ostvaruje pravo na mirovinu.

(3) Osobni bod za odreivanje mirovine iz stavka 1. ovoga lanka dobiva se tako da se
vrijednosni bod iz lanka 31. ovoga Zakona pomnoi s mirovinskim staem od 40 godina i
polaznim faktorom propisanim stavkom 5. ovoga lanka, a mirovina se odreuje na temelju
osobnih bodova poveanih za 45%.

(4) Kod izrauna obiteljske mirovine iza smrti osiguranika smrtno stradaloga hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata polazni faktor je 1,50, a kod izrauna obiteljske mirovine iza
smrti osiguranika smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika
gardijske postrojbe i specijalne policije u vrijeme Domovinskog rata, te dragovoljca iz
Domovinskog rata polazni faktor je 1,90.

(5) Do stjecanja prava na obiteljsku mirovinu sukladno odredbama ovoga Zakona branom ili
izvanbranom drugu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pripada
novana naknada zbog nezaposlenosti.

lanak 42.

Iznos obiteljske mirovine lanovima ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata koji je bio korisnik invalidske mirovine priznate prema ovom Zakonu ili
odgovarajuim ranijim zakonima odreuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika
mirovine uz primjenu mirovinskog faktora iz lanka 43. ovoga Zakona.

lanak 43.

Obiteljska mirovina lanova ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz


Domovinskog rata izraunava se prema sljedeem mirovinskom faktoru:
a) 1,0 za mirovinu branog ili izvanbranog druga i dijete ili samo dijete
b) 1,0 za mirovinu za oba roditelja
c) 1,0 za mirovinu branog ili izvanbranog druga i roditelje
d) 0,8 za mirovinu branog ili izvanbranog druga, odnosno jednog roditelja i
e) 0,1 poveanje za svako dijete

lanak 44.

(1) Brani ili izvanbrani drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
stjee pravo na obiteljsku mirovinu kada navri 40 godina ivota.

29
(2) Roditelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata stjeu pravo na
obiteljsku mirovinu kada navre 50 godina ivota.

(3) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka pravo na mirovinu stjeu bez obzira na godine ivota,
ako kod njih nastane potpuni gubitak radne sposobnosti prije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. i 2.
ovoga lanka.

(4) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na
obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog kolovanja i nakon zavretka ili prekida redovitog
kolovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjera aktivne politike zapoljavanja, a najdue 12
mjeseci od dana zavretka ili prekida redovnog kolovanja, odnosno najkasnije od dana
navretka 26. godine ivota.

(5) Iznimno od lanka 42. ovoga Zakona, osobama iz stavka 1., 2. i 4. ovoga lanka obiteljska
mirovina odreuje se na temelju osobnih bodova prema kojima je mirovina odreena ranijem
korisniku kojemu se pridruuju u koritenju prava, uz primjenu mirovinskog faktora iz lanka
43. ovoga Zakona.

lanak 45.

lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji primaju mjesenu
naknadu u iznosu obiteljske mirovine, nakon identifikacije ili pravomonosti rjeenja o
proglaenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim ostvaruju obiteljsku mirovinu u
iznosu koji ne moe biti manji od zadnje ostvarene mjesene naknade u iznosu obiteljske
mirovine.

lanak 46.

(1) Brani ili izvanbrani drug umrlog HRVI-a iz Domovinskog rata kojem je do smrti bilo
priznato pravo na doplatak za njegu i pomo druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili
ozljede nastale izvan okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, stjee pravo na
obiteljsku mirovinu kada navri 40 godina ivota.

(2) Djeca umrlog HRVI iz Domovinskog rata, kojem je do smrti bilo priznato pravo na
doplatak za njegu i pomo druge osobe, a koji je umro zbog bolesti ili ozljede nastale izvan
okolnosti obrane suvereniteta Republike Hrvatske, imaju pravo na obiteljsku mirovinu za
vrijeme redovitog kolovanja i nakon zavretka ili prekida redovitog kolovanja ako nisu
zaposlena ili korisnici mjera aktivne politike zapoljavanja, a najdue 12 mjeseci nakon
zavretka ili prekida redovnog kolovanja, odnosno najkasnije od dana navretka 26. godine
ivota.

(3) Iznos obiteljske mirovine osobama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odreuje se primjenom
osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedeih mirovinskih faktora:
a) 0,7 za mirovinu samo branog ili izvanbranog druga, odnosno samo dijete
b) 0,1 poveanje za jedno dijete
c) 0,2 poveanje za dvoje djece
d) 0,3 poveanje za troje djece
e) 0,4 poveanje za etiri ili vie djece

30
(4) Zakon o smanjenju mirovina odreenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o
mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 71/10, 130/11, 157/13) nee se primijeniti na
mirovine iz stavka 1. ovoga lanka kada se pravo na istu mirovinu izvodi iz mirovine koja nije
smanjena temeljem Zakona o smanjenju mirovina odreenih, odnosno ostvarenih prema
posebnim propisima o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 71/10, 130/11,
157/13).

lanak 47.

(1) Brani ili izvanbrani drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog
HRVI iz Domovinskog rata, osim branog ili izvanbranog druga umrlog HRVI iz lanka 46.
ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne ili invalidske
mirovine zbog potpunog ili djelominog gubitka radne sposobnosti stjee pravo na obiteljsku
mirovinu kada navri 50 godina ivota pod uvjetom da ima navrenih 40 godina ivota u
trenutku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno HRVI iz Domovinskog
rata.

(2) Djeca umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog HRVI iz Domovinskog
rata, osim djece HRVI iz lanka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene
starosne, starosne ili invalidske mirovine zbog potpunog ili djelominog gubitka radne
sposobnosti imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog kolovanja i nakon
zavretka ili prekida redovitog kolovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjera aktivne
politike zapoljavanja, a najdue 12 mjeseci nakon zavretka ili prekida redovnog
kolovanja,odnosno najkasnije od dana navretka 26. godine ivota.

(3) Iznos obiteljske mirovine osobama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odreuje se primjenom
osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedeih mirovinskih faktora:
a) 0,7 za mirovinu samo branog ili izvanbranog druga, odnosno samo dijete
b) 0,1 poveanje za jedno dijete
c) 0,2 poveanje za dvoje djece
d) 0,3 poveanje za troje djece
e) 0,4 poveanje za etiri ili vie djece

lanak 48.

lanovima ire obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika borbenog


sektora, koji ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu prema propisu o mirovinskom
osiguranju, osobni bod poveava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske u borbenom sektoru hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata temeljem
kojeg izvode pravo, i to:

hrvatskom branitelju do 30 dana 0,5%


hrvatskom branitelju od 31 do 60 dana 1%
hrvatskom branitelju od 61 do 90 dana 1,5%
hrvatskom branitelju od 91 do 120 dana 2%
hrvatskom branitelju od 121 do 150 dana 3%
hrvatskom branitelju od 151 do 180 dana 4%
hrvatskom branitelju od 181 do 210 dana 5%

31
hrvatskom branitelju od 211 do 240 dana 6%
hrvatskom branitelju od 241 do 270 dana 7%
hrvatskom branitelju od 271 do 300 dana 8%
hrvatskom branitelju od 301 do 330 dana 9%
hrvatskom branitelju od 331 do 360 dana 10%
hrvatskom branitelju od 361 do 480 dana 12%
hrvatskom branitelju od 481 do 600 dana 14%
hrvatskom branitelju od 601 do 720 dana 16%
hrvatskom branitelju od 721 do 840 dana 18%
hrvatskom branitelju od 841 do 960 dana 20%
hrvatskom branitelju od 961 do 1080 dana 22%
hrvatskom branitelju od 1081 do 1200 dana 24%
hrvatskom branitelju od 1201 do 1320 dana 26%
hrvatskom branitelju od 1321 do1440 dana 28%
hrvatskom branitelju od 1441 i vie dana 30%

dragovoljcu ovisno o broju


na postotak predvien za
dana sudjelovanja u obrani
hrvatskom branitelju odreeni broj dana dodaje se
suvereniteta Republike
10%
Hrvatske

Pravo na najniu mirovinu

lanak 49.

(1) Korisniku invalidske ili obiteljske mirovine koji je dijelom ili u cijelosti ostvario mirovinu
prema odredbama ovoga Zakona, a mirovina je manja od najnie mirovine odredit e se
najnia mirovina prema stavku 5. i 6. ovoga lanka uz uvjet iz stavka 4. ovoga lanka.

(2) Korisniku prijevremene starosne, starosne za dugogodinjeg osiguranika, starosne ili


invalidske mirovine, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata kao i korisniku obiteljske
mirovine iza smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je ostvario mirovinu prema
ovom Zakonu ili propisu o mirovinskom osiguranju, a mirovina je manja od najnie mirovine
odredit e se najnia mirovina prema stavku 5. i 6. ovoga lanka uz uvjet iz stavka 4. ovoga
lanka.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga lanka, hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je
navrio ivotnu dob iz lanka 26. ovoga Zakona, a ne ispunjava uvjete za starosnu mirovinu
prema ovome Zakonu ni prema propisu o mirovinskom osiguranju, te nije stekao uvjete za
neku drugu mirovinu u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti,
pripada pravo na mirovinu u visini najnie mirovine odreene prema stavku 5. i 6. ovoga
lanka, uz uvjet iz stavka 4. ovoga lanka.

(4) Najnia mirovina pripada korisniku mirovine iz stavka 1. ovoga lanka, osobama iz stavka
2. ovoga lanka i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga lanka ako

32
oni, odnosno osobe na temelju kojih izvode pravo na najniu mirovinu, imaju priznato
sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u najmanjem trajanju od 100 dana u
borbenom sektoru.

(5) Najnia mirovina odreuje se od osnovice koja iznosi 45% prosjene neto plae po
zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u 2016. godini, a prema podacima
Dravnog zavoda za statistiku.

(6) Osnovica iz stavka 5. ovoga lanka poveava se za 0,015% od utvrene proraunske


osnovice predviene propisom koji regulira izvravanje dravnog prorauna Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: proraunska osnovica) za svaki dan sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.

lanak 50.

Najnia mirovina iz lanka 49. ovoga Zakona odreuje se uz primjenu mirovinskih faktora
koji iznose za:

1) starosnu mirovinu 1,0


2) prijevremenu starosnu mirovinu 1,0
3) privremenu invalidsku mirovinu koja se isplauje za vrijeme nezaposlenosti 0,8
4) invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti 1,0
5) invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne sposobnosti koja se isplauje za
0,8
vrijeme nezaposlenosti
6) obiteljsku mirovinu u sluaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i
djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili brai, sestrama i drugoj djeci bez roditelja
uzetoj na uzdravanje, i to ako mirovinu koristi:
jedan lan ire obitelji 0,7
dva lana ire obitelji 0,8
tri lana ire obitelji 0,9
etiri i vie lanova ire obitelji 1,0

lanak 51.

(1) Najnia mirovina iz lanka 49. ovoga Zakona odreuje se uz primjenu polaznog faktora
1,0.

(2) Polazni faktor za odreivanje najnie prijevremene starosne mirovine odreuje se tako da
se polazni faktor iz stavka 1. ovoga lanka smanjuje prema lanku 26. stavku 3. ovoga
Zakona.

lanak 52.

(1) Korisnici najnie starosne mirovine temeljem ovoga Zakona ili propisa o mirovinskom
osiguranju za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju
starosnu mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ponovno e im se odrediti najnia starosna
mirovina ako im je to povoljnije.

(2) Korisnici najnie invalidske mirovine temeljem ovoga Zakona ili propisa o mirovinskom
osiguranju kojima je utvren djelomini gubitak radne nesposobnosti prouzroen djelomice
33
ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme
zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo
na invalidsku mirovinu odreenu uz odgovarajuu primjenu lanka 37. stavka 1., 2.,3., 7. i 8.
ovoga Zakona.

(3) Korisnici najnie invalidske mirovine temeljem ovoga Zakona ili propisa o mirovinskom
osiguranju kojima je utvrena potpuna nesposobnost za rad prouzroena djelomice ili u
cijelosti sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja manje
od 3,5 sati imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu odreenu uz odgovarajuu primjenu
lanka 37. stavka 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga Zakona.

Revizija ocjene radne sposobnosti

lanak 53.

Svaka ocjena radne sposobnosti na temelju koje se stjee pravo na profesionalnu


rehabilitaciju, ako su ispunjene pretpostavke iz lanka 39. ovoga Zakona, ili pravo na
invalidsku mirovinu, ako su ispunjene pretpostavke iz lanka 30. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,
koju donosi Zavod za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s
invaliditetom sukladno posebnom propisu, prije donoenja rjeenja podlijee reviziji koju
obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti.

lanak 54.

Sastav i nain rada Povjerenstva iz lanka 53. ovoga Zakona odredit e se pravilnikom kojeg
donosi ministar.

Sta u dvostrukom trajanju

lanak 55.

(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani


suvereniteta Republike Hrvatske bili zaposleni ili im se sta osiguranja za to vrijeme rauna
po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske rauna se
kao sta osiguranja u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i odreivanje iznosa
mirovine), a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu
ostvarivali sta osiguranja po drugoj osnovi, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske rauna se kao poseban sta u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje
prava i odreivanje iznosa mirovine), sukladno propisima o obrani,bez obzira je li za to
razdoblje uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje.

(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je nakon razvojaenja ostvario pravo na
novanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad, sve vrijeme koritenja te
naknade priznaje se kao poseban sta u jednostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i
odreivanje iznosa mirovine)bez obzira je li za to razdoblje uplaen doprinos za mirovinsko
osiguranje.

(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996. godine nije bio
zaposlen ili koji nije ostvario sta osiguranja, odnosno poseban sta po drugoj osnovi, a
obavljao je zadae u postrojbama Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstva

34
obrane, to razdoblje rauna se kao poseban sta u jednostrukom trajanju (kao uvjet za
stjecanje prava i odreivanje iznosa mirovine) bez obzira je li za to razdoblje uplaen
doprinos za mirovinsko osiguranje.
lanak 56.

Na pitanja u svezi s pravima iz mirovinskog osiguranja koja nisu ureena ovim Zakonom
primjenjuje se zakon kojim se ureuje mirovinsko osiguranje.

GLAVA IV.

PRAVA HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA PO OSNOVI OTEENJA ORGANIZMA

lanak 57.

(1) Oteenjem organizma, u smislu ovoga Zakona, smatra se oteenje nastalo kao posljedica
rane, ozljede ili bolesti, pogoranja bolesti, odnosno pojave bolesti u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske ili kod zatoenika u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom
neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Radi
ostvarivanja prava iz ovoga Zakona HRVI iz Domovinskog rata razvrstavaju se, prema
utvrenom postotku oteenja organizma, u deset skupina:
a) I. skupina invalidi sa 100% oteenja organizma kojima je za redoviti ivot potrebna
njega i pomo druge osobe
b) II. skupina invalidi sa 100% oteenja organizma
c) III. skupina invalidi s 90% oteenja organizma
d) IV. skupina invalidi s 80% oteenja organizma
e) V. skupina invalidi sa 70% oteenja organizma
f) VI. skupina invalidi sa 60% oteenja organizma
g) VII. skupina invalidi s 50% oteenja organizma
h) VIII. skupina invalidi sa 40% oteenja organizma
i) IX. skupina invalidi s 30% oteenja organizma i
j) X. skupina invalidi s 20% oteenja organizma.

(2) Pri ocjenjivanju postotka oteenja organizma u svrhu priznavanja statusa HRVI iz
Domovinskog rata koji je zadobio vie oteenja organizma pod razliitim
okolnostima,uzimaju se u obzir sva takva oteenja organizma, a status se odreuje prema
oteenju organizma za koje se, pri ocjenjivanju ukupnog postotka oteenja, utvrdi najvei
postotak osim ako se invalid ne odlui drukije izjavom na zapisnik kod tijela koje vodi
postupak.

(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka u obzir se uzimaju sljedea oteenja organizma:
a) oteenja nastala na odsluenju obveznoga vojnog roka
b) oteenja zadobivena kao mirnodopski vojni invalid u svezi s ratnim dogaajima i
c) oteenja zadobivena kao civilni invalid rata bez obzira je li to oteenje zadobiveno prije
ili nakon priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata.

(4) Pri utvrivanju postotka oteenja organizma osobama kojima je oteenje organizma
nastalo zbog bolesti koja se pojavila prije poetka sudjelovanja u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske, a ije pogoranje je nastalo kao neposredna posljedica sudjelovanja u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, uzima se odgovarajui postotak

35
od cjelokupnog oteenja organizma s tim da po toj osnovi utvreni postotak oteenja
organizma ne moe iznositi vie od 80%.

(5) Nalaz i miljenje o oteenju organizma daje posebna organizacijska jedinica Zavoda za
vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom koja provodi
medicinska vjetaenja u postupcima ostvarivanja statusa i prava iz ovoga Zakona sukladno
posebnom propisu.

Osobna invalidnina

lanak 58.

Osobna invalidnina je osnovno pravo HRVI iz Domovinskog rata na osnovi oteenja


organizma i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava na osnovi oteenja organizma.

lanak 59.

(1) Osobna invalidnina odreuje se HRVI iz Domovinskog rata prema skupini oteenja
organizma u koju je razvrstan i pripada mu u mjesenom iznosu.

(2) Mjeseni iznos osobne invalidnine invalida I. skupine odreuje se u iznosu od 115% od
utvrene proraunske osnovice.

(3) Mjeseni iznos osobne invalidnine invalida od II. do X. skupine odreuje se u postotku od
osobne invalidnine invalida I. skupine i to:

Skupina Postotak
II. 73,00
III. 55,00
IV. 41,00
V. 29,00
VI. 18,00
VII. 12,00
VIII. 6,00
IX. 4,00
X. 3,00

lanak 60.

HRVI iz Domovinskog rata koji za isto oteenje organizma koristi pravo na novanu
naknadu za tjelesno oteenje po propisu o mirovinskom osiguranju ne moe koristiti pravo
na osobnu invalidninu po ovom Zakonu.

36
Doplatak za njegu i pomo druge osobe

lanak 61.

Pravo na doplatak za njegu i pomo druge osobe imaju:


a) HRVI iz Domovinskog rata I. skupine i
b) HRVI iz Domovinskog rata II., III. i IV. skupine kojima je organizam oteen i neovisno o
vojnom invaliditetu, a ije je oteenje, zajedno s vojnim invaliditetom, jednako oteenju
organizma invalida I. skupine.

lanak 62.

HRVI iz Domovinskog rata iz lanka 61. ovoga Zakona, radi ostvarivanja prava na doplatak
za njegu i pomo druge osobe, razvrstavaju se u dva stupnja:
a) prvi stupanj: HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji su potpuno nesposobni
za obavljanje svih ivotnih potreba i kojima je potrebna neprekidna njega i pomo druge
osobe i
b) drugi stupanj: ostali HRVI iz Domovinskog rata iz lanka 61. ovoga Zakona.

lanak 63.

(1) Osnovica za odreivanje doplatka za njegu i pomo druge osobe je mjeseni iznos osobne
invalidnine invalida I. skupine.

(2) Doplatak za njegu i pomo druge osobe iznosi mjeseno:


a) za I. stupanj 100% od osnovice i
b) za II. stupanj 66% od osnovice.
lanak 64.

Korisnik doplatka za njegu i pomo druge osobe koji ostvaruje to pravo po drugim propisima
ima pravo na razliku iznosa doplatka za njegu i pomo druge osobe po ovom Zakonu ako
takva razlika postoji.

Ortopedski doplatak

lanak 65.

(1) Pravo na ortopedski doplatak imaju HRVI iz Domovinskog rata kojima je oteenje
organizma utvreno zbog teih oteenja organizma koja su neposredna posljedica
zadobivene rane, ozljede ili bolesti koja je uzrokovala amputaciju ekstremiteta, teko
oteenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.

(2) Oteenja organizma iz stavka 1. ovoga lanka razvrstavaju se u etiri stupnja prema
teini, vrsti i uzroku oteenja.
lanak 66.

(1) Osnovica za odreivanje ortopedskog doplatka je mjeseni iznos osobne invalidnine


invalida I. skupine.

(2) Ortopedski doplatak iznosi mjeseno:

37
a) za I. stupanj 29% od osnovice
b) za II. stupanj 22% od osnovice
c) za III. stupanj 14% od osnovice i
d) za IV. stupanj 7% od osnovice.

(3) Ortopedski doplatak iz stavka 2. toke a) ovoga lanka, invalidu kod kojega postoje dva ili
vie oteenja I. stupnja, poveava se za 25% za svako sljedee oteenje.

Pravo na posebni doplatak

lanak 67.

HRVI iz Domovinskog rata ima pravo na posebni doplatak u iznosu od 50% pripadajueg
iznosa osobne invalidnine, ako nije u radnom odnosu, ne prima mirovinu i naknadu plae od
dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju kao i tijekom profesionalne rehabilitacije.

Pravo na usluge osobe za pruanje njege i pomoi

lanak 68.

(1) HRVI iz Domovinskog rata I. skupine moe koristiti usluge osobe za pruanje njege i
pomoi.

(2) Osoba koja prua njegu i pomo ima pravo na naknadu plae u iznosu osobne invalidnine
invalida I. skupine, prava iz mirovinskog i obveznoga zdravstvenog osiguranja, pravo na
doplatak za djecu i prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba prema posebnim
propisima.

(3) Ministarstvo isplauje naknadu plae iz stavka 2. ovoga lanka i uplauje doprinose na
naknadu plae i iz naknade plae, a sredstva za te namjene osiguravaju se u dravnom
proraunu Republike Hrvatske.

(4) Osnovica za uplatu doprinosa je iznos naknade plae uvean za doprinos iz plae.

(5) Mjerila za izbor osobe za pruanje njege i pomoi, te nain ostvarivanja prava iz ovoga
lanka pravilnikom propisuje ministar.

Pravo na prilagoeni osobni automobil

lanak 69.

(1) HRVI iz Domovinskog rata s oteenjem organizma od 100% I. skupine ima pravo na:
a) osobni automobil s ugraenim odgovarajuim prilagodbama koji mu u vlasnitvo
dodjeljuje Ministarstvo, u sedmoj godini od posljednje dodjele ili
b) iznos do visine novane protuvrijednosti osobnog automobila iz toke a) ovoga stavka u
koji ulazi i porez na dodanu vrijednost te poseban porez.

(2) U sluaju iz stavka 1. toke b) ovoga lanka, iznos do visine novane protuvrijednosti
osobnog automobila iz stavka 1. toke a) ovoga lanka u koji ulazi i porez na dodanu
vrijednost te poseban porez nee se isplatiti korisniku, nego e se sredstva direktno utroiti za

38
namjensku kupnju osobnog automobila s ugraenim odgovarajuim prilagodbama po izboru
korisnika.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje se temeljem izvrnog rjeenja.

(4) Ministarstvo provodi postupak javne nabave za osobne automobile iz stavka 1. toke a)
ovoga lanka, sukladno posebnim propisima o javnoj nabavi.

(5) Temeljem izvrnog rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka, a nakon provedenog postupka
javne nabave iz stavka 4. ovoga lanka, ministar donosi odluku o dodjeli osobnog automobila
iz stavka 1. toke a) ovoga lanka koji se dodjeljuje u vlasnitvo bez naknade, a obveznik
plaanja posebnih poreza (porez na dodanu vrijednost i poseban porez) je Ministarstvo.

(6) Odluka iz stavka 5. ovoga lanka sadri osobne podatke o korisniku kojem se dodjeljuje
osobni automobil bez naknade, kao i podatke o osobnom automobilu koji su potrebni za
postupak registriranja.

Pravo na naknadu troka prilagodbe osobnog automobila

lanak 70.

(1) HRVI iz Domovinskog rata II. do IV. skupine imaju pravo na naknadu troka prilagodbe
osobnog automobila u njihovom vlasnitvu, po priloenom original raunu o obavljenoj
prilagodbi, najranije u petoj godini od posljednje prilagodbe.

(2) Naknada troka prilagodbe iz stavka 1. ovoga lanka nee se isplatiti korisniku, nego e se
sredstva direktno utroiti namjenski za obavljenu prilagodbu, isplatom izdavatelju rauna koji
je obavio prilagodbu.

(3) Obavljena prilagodba osobnog automobila iz stavka 1. ovoga lanka mora odgovarati
potrebi, odnosno vrsti oteenja organizma HRVI iz Domovinskog rata II. do IV. skupine, to
se utvruje nalazom doktora medicine specijalista o njegovom funkcionalnom statusu.

lanak 71.

Nain i kriterije ostvarivanja prava na prilagoeni osobni automobil iz lanka 69. ovoga
Zakona i prava na naknadu troka prilagodbe osobnog automobila iz lanka 70. ovoga Zakona
propisuje ministar pravilnikom.

GLAVA V.

PRAVA NA OSNOVI GUBITKA ILI NESTANKA LANA OBITELJI

Obiteljska invalidnina

lanak 72.

Pravo na obiteljsku invalidninu imaju lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i lanovi ire obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od

39
I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomo druge osobe pod uvjetima
i u iznosu propisanima ovim Zakonom.

lanak 73.

(1) Pravo na obiteljsku invalidninu lanovi ue obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata mogu ostvariti pod sljedeim uvjetima:
a) brani ili izvanbrani drug stjeu pravo na obiteljsku invalidninu kada navre 40 godina
ivota, a prije navrenih 40 godina ivota ako su nesposobni za privreivanje
b) djeca do navrene 15. godine ivota, odnosno ako su na kolovanju do kraja propisanog
trajanja redovitog kolovanja, ali najkasnije do navrene 26. godine ivota, a ako su
nesposobna za privreivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost
nastupila prije navrene 15. godine ivota, odnosno za vrijeme redovitog kolovanja prije
navrene 26. godine ivota. Ako je zbog bolesti dolo do prekida, mirovanja ili u drugom
sluaju sprijeenosti u ispunjavanju kolskih, odnosno studentskih obveza u punom
opsegu po slubenoj odluci kole, odnosno visokog uilita, pravo na obiteljsku
invalidninu ove osobe mogu koristiti i za vrijeme trajanja bolesti do navrene 26. godine
ivota, a nakon toga najvie jo za onoliko vremena koliko su zbog bolesti izgubile od
redovitog kolovanja, ako je redovito kolovanje nastavljeno prije 26. godine ivota i
c) djeca koja zavre redovito trogodinje srednjokolsko obrazovanje, a nastave kolovanje u
etvrtom razredu u redovitom kolovanju ili po programu za obrazovanje odraslih,
zadravaju to pravo ako nisu zaposleni.

(2) Ako uu obitelj ine brani ili izvanbrani drug s jednim lanom ili vie lanova obitelji iz
stavka 1. toke b) ovoga lanka, brani ili izvanbrani drug ima pravo na obiteljsku
invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. toke a) ovoga lanka i to
dok i jedno dijete od te djece ima pravo na invalidninu.

(3) Iznimno od stavka 1. toke b) ovoga lanka, ako je pravo prestalo zbog zavretka ili
prekida redovitog kolovanja prije 26. godine ivota ili zbog navrenih 26 godina ivota,
djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nisu zaposlena ili nisu
korisnici mjera aktivne politike zapoljavanja, mogu ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu
u trajanju najdue 12 mjeseci od dana zavretka ili prekida redovitog kolovanja, a najkasnije
od dana navretka 26. godine ivota.

lanak 74.

(1) Nesposobnima za privreivanje prema ovom Zakonu smatraju se:


a) ena kad navri 40 godina ivota ili mukarac kad navri 50 godina ivota, odnosno za
mlae osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privreivanje koju utvruje tijelo
vjetaenja iz lanka 57. stavka 5. ovoga Zakona, a prema kriterijima medicinske znanosti
imajui u vidu zanimanje i godine ivota
b) dijete do navrenih 15 godina ivota, odnosno za vrijeme kolovanja, ali najkasnije do
navrenih 26 godina ivota, a ako je nesposobno za samostalan ivot i rad, prema
kriterijima medicinske znanosti za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je
nesposobnost nastupila prije navrenih 15 godina ivota, odnosno za vrijeme kolovanja
prije navrenih 26 godina ivota i
c) brani drug iza preminule osobe od koje izvodi pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo
jedno ili vie djece prema kojima obavlja roditeljsku dunost, dok su ta djeca nesposobna
za samostalan ivot i rad, sukladno toci b) ovoga stavka.

40
(2) Dijete iz stavka 1. toke b) ovoga lanka, koje prekine kolovanje zbog bolesti koju je
utvrdila nadlena zdravstvena ustanova, smatra se nesposobnim za samostalan ivot i rad i za
vrijeme trajanja bolesti do navrenih 26 godina ivota kao i nakon te godine, ali najvie
onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od kolovanja, ako je kolovanje nastavljeno
prije navrenih 26 godina.

lanak 75.

(1) Roditelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na
obiteljsku invalidninu iako su lanovi ue obitelji ostvarili to pravo.

(2) Dok primaju obiteljsku invalidninu po odredbama iz ovoga Zakona roditelji smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na obvezno zdravstveno
osiguranje i prava izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja sukladno
odredbama lanka 22. do 25. ovoga Zakona ako zdravstvenu zatitu ne ostvaruju po drugoj
osnovi.

lanak 76.

Pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i brani ili izvanbrani
drug te djeca umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti
koristio doplatak za njegu i pomo druge osobe.

lanak 77.

Pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima iz ovoga Zakona imaju i roditelji umrlog HRVI
iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak za njegu i pomo
druge osobe, ako ni jedan lan ue obitelji ne koristi to pravo i ako im je on bio jedino dijete.

lanak 78.

(1) Osnovica za odreivanje visine iznosa obiteljske invalidnine je mjeseni iznos osobne
invalidnine HRVI iz Domovinskog rata I. skupine.

(2) Obiteljska invalidnina za jednog korisnika iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja iznosi
50% mjeseno od osnovice iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Obiteljska invalidnina iza umrlog HRVI iz Domovinskog rata I. do IV. skupine koji je do
smrti koristio doplatak za njegu i pomo druge osobe za jednog korisnika iznosi 25%
mjeseno od osnovice iz stavka 1. ovoga lanka.

(4) Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruje vie lanova ire obitelji za svakog
sukorisnika iznos obiteljske invalidnine iz stavka 2. i 3. ovoga lanka poveava se za 50%.

(5) Ako pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruju dva lana ili vie lanova ire obitelji,
obiteljska invalidnina pripada sukorisnicima u jednakim dijelovima.

41
(6) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, roditelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja koji
nisu u radnom odnosu i nisu korisnici mirovine iz lanka 40. ovoga Zakona imaju pravo na
obiteljsku invalidninu i to:
a) jedan roditelj u iznosu 70% od osnovice mjeseno ili
b) oba roditelja u iznosu 100% od osnovice mjeseno.

lanak 79.

(1) lanovi ire obitelji koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu
na osnovi dviju ili vie osoba imaju pravo na obiteljsku invalidninu u nesmanjenom iznosu za
svaku od tih osoba.

(2) Pravo na obiteljsku invalidninu imaju, uz uvjete propisane ovim Zakonom i korisnici
osobne invalidnine.

Poveana obiteljska invalidnina

lanak 80.

(1) Roditelj smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ije je jedino dijete
smrtno stradalo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i brani ili izvanbrani drug smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nema djece, odnosno ima jedno ili
vie djece koja su sva nesposobna za privreivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije
15. godine ivota, odnosno prije navrene 26. godine ivota, ako je dijete bilo na redovitom
kolovanju, ima pravo na obiteljsku invalidninu iz lanka 78. stavka 2. ovoga Zakona
poveanu za 50%.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe ostvariti i roditelj smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata koji je imao i druge djece, a koja su sva smrtno stradala ili
umrla do podnoenja zahtjeva za poveanu obiteljsku invalidninu, odnosno i brani ili
izvanbrani drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ima djece, a
koja su sva smrtno stradala ili umrla do podnoenja zahtjeva za poveanu obiteljsku
invalidninu.

(3) Ako obiteljsku invalidninu po stavku 1. i 2. ovoga lanka koriste oba roditelja kao
sukorisnici, iznos obiteljske invalidnine odreen po lanku 78. stavku 4. ovoga Zakona
poveava se za 50%.

(4) Pravo na poveanu obiteljsku invalidninu ima i dijete smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja neovisno o
okolnostima nastupa smrti drugog roditelja.

(5) Ako obiteljsku invalidninu po stavku 4. ovoga lanka koristi vie djece sukorisnika
obiteljske invalidnine, iznos invalidnine odreen po lanku 78. stavku 4. ovoga Zakona
poveava se za 50%.

42
Uveana obiteljska invalidnina

lanak 81.

(1) Roditelj smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ije je jedino dijete
smrtno stradalo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i brani ili izvanbrani drug smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nemaju djece, odnosno ima jedno ili
vie djece koja su sva nesposobna za privreivanje uz uvjet da je ta nesposobnost nastala prije
15. godine ivota, odnosno prije navrene 26. godine ivota, ako je dijete bilo na redovitom
kolovanju, uz pravo na obiteljsku invalidninu imaju i pravo na uveanu obiteljsku
invalidninu.

(2) Pravo na uveanu obiteljsku invalidninu ima i dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja neovisno o okolnostima
nastupa smrti drugog roditelja.

(3) Uveana obiteljska invalidnina iz stavka 1. i 2. ovoga lanka iznosi 34,50% mjeseno od
mjesenog iznosa osobne invalidnine invalida I. skupine.

(4) Ako vie osoba iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ispunjavaju uvjete za ostvarivanjem prava na
uveanu obiteljsku invalidninu, uveana obiteljska invalidnina u iznosu iz stavka 3. ovoga
lanka pripada svakoj od njih.

(5) Korisnici koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na uveanu obiteljsku invalidninu
po ovom Zakonu, na osnovi dviju ili vie osoba imaju pravo na tu invalidninu samo iza jedne
osobe.

Prava lanova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

lanak 82.

(1) lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog, imaju pravo na
novanu naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, poveane obiteljske invalidnine, uveane
obiteljske invalidnine i obiteljske mirovine koju bi ostvarili kao lanovi obitelji smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Ako su naknadu iz stavka 1. ovoga lanka ostvarili brani drug i/ili djeca
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, roditelji imaju pravo na novanu naknadu
u iznosu obiteljske invalidnine koju bi ostvarili kao roditelji smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata, sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) lanovi obitelji iz stavka 1. i 2. ovoga lanka stjeu pravo na novanu naknadu i sva ostala
prava iz ovoga Zakona kao i lanovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata pod uvjetima i u postupku utvrenim za lanove obitelji smrtno stradalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osim prava na obiteljsku invalidninu i mirovinu.

(4) lanovi obitelji iz stavka 1. i 2. ovoga lanka, status lana obitelji smrtno stradalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu ostvaruju na
sljedei nain:

43
a) po slubenoj dunosti u kontinuitetu nakon prestanka prava na novanu naknadu u iznosu
obiteljske invalidnine, nakon identifikacije hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili
b) temeljem podnesenog zahtjeva, sukladno ovom Zakonu, a nakon pravomonosti rjeenja o
proglaenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim.

(5) Naknada u iznosu obiteljske mirovine usklauje se sukladno kriterijima za usklaivanje


mirovina predvienim Zakonom o mirovinskom osiguranju.

PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE

lanak 83.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogunost


kupnje stanova uz obronu otplatu pod pristupanijim uvjetima od trinih u pogledu kamata i
rokova otplate, imaju osobe utvrene ovim Zakonom ako nemaju rijeeno stambeno pitanje ili
je rijeeno na neodgovarajui nain, odnosno ako pet godina neprekidno prebivaju u
obiteljskoj kui ili stanu u dravnom vlasnitvu ili vlasnitvu jedinica lokalne samouprave.

(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana
ili kue, odnosno izgradnju kue, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje
prve nekretnine (stana ili kue) na tritu, dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore
za razliku u povrini, nastavak izgradnje i dovrenje obiteljske kue, za poboljanje uvjeta
stanovanja, te mogunou kupnje stanova uz obronu otplatu po pristupanijim uvjetima od
trinih u pogledu kamata i rokova otplate i pravom na javni najam stanova u vlasnitvu
Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogunost produljenja nakon isteka), odnosno
uz mogunost kupnje ukoliko najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje
prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu.

(3) Dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status HRVI iz Domovinskog rata,
a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali dvije do tri godine u borbenom
sektoru, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana u dravnom vlasnitvu ili u
vlasnitvu jedinice lokalne samouprave u kojem prebivaju, te dodjelom financijske potpore
prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kue) na tritu, u novanom iznosu i opsegu koji je
propisima predvien za HRVI iz Domovinskog rata sa 20% oteenja organizma, a
dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status
HRVI iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali tri
godine i vie u borbenom sektoru, ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novanom
iznosu i opsegu koji je propisima propisan za HRVI iz Domovinskog rata sa 30% oteenja
organizma.

(4) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogunost kupnje
stana uz obronu otplatu po pristupanijim uvjetima od trinih u pogledu kamata i rokova
otplate, kupnjom stana u dravnom vlasnitvu ili u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave u
kojem prebivaju, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine,
te za razliku u povrini, nastavak izgradnje i dovrenje obiteljske kue, za poboljanje uvjeta
stanovanja, te ostvarenjem prava na javni najam stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske
imaju:
a) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i

44
c) HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine i lanovi ue obitelji umrloga HRVI iz
Domovinskog rata s istim oteenjem organizma.

(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje izmeu lanova ire obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata utvruje se prema propisima o nasljeivanju, na nain da
lanovi ire obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema meusobnom sporazumu, s
time da to pravo moe ostvariti samo jedan lan obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo
na stambeno zbrinjavanje ima lan obitelji koji je imao zajedniko prebivalite sa smrtno
stradalim u vrijeme stradavanja. Ako se sporazum ne postigne, a nijedan lan obitelji nije
imao zajedniko prebivalite sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja, pravo na stambeno
zbrinjavanje ima onaj lan obitelji koji je naslijedio prava i obveze nakon smrti smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(6)Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga lanka, roditelju smrtno stradalog hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata, odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije
stambeno zbrinut, Ministarstvo moe dati stan u najam s pravom na zatienu najamninu do
njegove smrti, ali bez prava otkupa.

(7) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nisu ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje
prema ovom Zakonu ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u
trenutku podnoenja zahtjeva bili mlai od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su
na redovitom kolovanju ili ako u trenutku podnoenja zahtjeva primaju obiteljsku
invalidninu.

(8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i lanovi ue obitelji u sluaju smrti HRVI iz
Domovinskog rata i lanovi ue obitelji u sluaju smrti dragovoljaca iz Domovinskog rata
stavka 3. ovoga lanka, ako su imali zajedniko prebivalite s umrlim u trenutku njegove
smrti, s time da to pravo lanovi ue obitelji ostvaruju zajedno.

(9) Pravo na stambeno zbrinjavanje HRVI iz Domovinskog rata ostvaruju na temelju


pravomonog rjeenja o trajno utvrenom statusu.

(10) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita i financijske potpore


ostvaruje se sukladno pravilniku koji propisuje ministar.

lanak 84.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se ako osoba iz lanka 83. ovoga Zakona i
lanovi njenog obiteljskog kuanstva nemaju sljedee zapreke za ostvarivanje istog:
a) ako ima u knjinom ili izvanknjinom vlasnitvu odgovarajui stan ili kuu bez obzira
gdje se nekretnina nalazi
b) ako takav stan ili kuu koristi u svojstvu zatienog najmoprimca na neodreeno vrijeme,
osim ako taj stan vrati u roku od est mjeseci od donoenja rjeenja o pravu na stambeno
zbrinjavanje
c) ako je imala odgovarajui stan ili kuu u vlasnitvu koju je prodala, darovala, zamijenila
ili na drugi nain otuila nakon poetka Domovinskog rata bez obzira gdje se nekretnina
nalazi

45
d) ako je na temelju propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo
ustupila drugom stanaru i na navedeni nain tom drugom stanaru omoguila kupnju stana
po povoljnijim uvjetima
e) ako je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj odgovarajui nasljedni dio
kue ili stana za drugo stvarno pravo prema propisima o nasljeivanju bez obzira gdje se
nekretnina nalazi
f) ako je stambeno zbrinuta odgovarajuom povrinom putem propisa o obnovi na nain da
je obnovljena kua ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oteenja.
g) ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranijim
propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
h) ako je stambeno zbrinuta putem propisa o podrujima posebne dravne skrbi darovanjem
kue ili stana u dravnom vlasnitvu, darovanjem graevinskog materijala za popravak,
obnovu, gradnju ili rekonstrukciju kue ili stana i
i) ako je odgovarajue stambeno zbrinuta na teret dravnog prorauna Republike Hrvatske,
ali po drugom posebnom propisu.

(2) Zapreke propisane stavkom 1. ovoga lanka ne primjenjuju se kada se stambeno


zbrinjavaju djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja odnosno nestalog hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi.

lanak 85.

(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ostvaruju osobe sljedeim
redoslijedom:
a) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
c) HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine i lanovi ue obitelji umrloga HRVI iz
Domovinskog rata s istim oteenjem organizma.

(2) Stanovi koji su u vlasnitvu Republike Hrvatske kojima upravljaju tijela dravne uprave, a
koji ne slue za slubene potrebe, prodaju ili najam, ta su tijela duna iste ponuditi
Ministarstvu, radi stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata.

(3) Financijska sredstva ostvarena s osnove utvrenog prava na stambeno zbrinjavanje


dodjelom stambenog kredita odnosno financijske potpore izuzeta su od ovrhe.

(4) Osobe koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita,
stambeni kredit mogu koristiti:
a) za kupnju stana izgraenog u organiziranoj izgradnji
b) za kupnju stana u vlastitoj organizaciji
c) za izgradnju kue
d) za kupnju koritenog stana ili kue u vlasnitvu Republike Hrvatske
e) za razliku u povrini
f) za nastavak izgradnje i dovrenje kue ili
g) za poboljanje uvjeta stanovanja.

(5) Osobe iz lanka 83. stavka 4. ovoga Zakona koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje
dodjelom financijske potpore, financijsku potporu mogu koristiti:
a) za kupnju ili izgradnju prve nekretnine (stana ili kue) na tritu
b) za razliku u povrini

46
c) za nastavak izgradnje i dovrenje kue ili
d) za poboljanje uvjeta stanovanja.

(6) Osobe iz lanka 83. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje
dodjelom financijske potpore, financijsku potporu mogu koristiti za kupnju prve nekretnine
(stana ili kue) na tritu.

(7) Stan, odnosno kua steena na nain propisan po odredbama ovoga Zakona u osobnom je
vlasnitvu nositelja prava osim u sluaju ako su pravo stekli lanovi ire obitelji smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, u kojem sluaju su steene nekretnine
suvlasnitvo lanova obitelji i ne mogu se otuiti dok su lanovi obitelji malodobni.

lanak 86.

(1) Organiziranu stambenu izgradnju provodi Agencija za pravni promet i posredovanje


nekretninama u suradnji s Ministarstvom.

(2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivalita korisnika u vrijeme


stradavanja, odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalite neprekidno pet godina
od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno pet i vie godina i
pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornou iskazao da se u tom mjestu eli
trajno nastaniti.

(3) Graevinsko zemljite i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice


lokalne samouprave na ijem se podruju provodi program organizirane izgradnje. Jedinice
lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno graevinsko zemljite i
komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog
zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalite.

(4) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz
lanka 83. stavka 4. ovoga Zakona na podruju te lokalne samouprave i mimo redoslijeda
utvrenog lankom 85. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju
prebivalite na tom podruju.

(5) Ako jedinica lokalne samouprave nema na svom podruju u vlasnitvu graevinsko
zemljite, a na podruju iste postoji graevinsko zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske,
Republika Hrvatska e osigurati zemljite, a jedinica lokalne samouprave je u obvezi isto
komunalno opremiti.

lanak 87.

(1) Jedinice lokalne samouprave dune su, u sluaju kad osoba iz lanka 83. stavka 4. ovoga
Zakona koristi stambeni kredit ili financijsku potporu za izgradnju obiteljske kue u mjestu
prebivalita sukladno lanku 86. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade graevinsko
zemljite i komunalno opremanje.

(2) Jedinica lokalne samouprave moe u sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, ustupiti
graevinskog zemljite i komunalno opremanje i prije donoenja rjeenja o pravu na stambeni
kredit.

47
(3) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz lanka 83. stavka 4.
ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita ili financijske potpore za
kupnju stana ili kue, te za poboljanje uvjeta stanovanja na istoj kui ili stanu, kao i osobe
koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da
bi imale to pravo, o emu Ministarstvo izdaje odgovarajuu potvrdu.

(4) U komunalno opremanje graevinskog zemljita iz stavka 1. ovoga lanka


podrazumijevaju se:
a) ureenje pristupne ceste, javne rasvjete i okolia potrebnih za koritenje graevine
izgraene na ustupljenom zemljitu i
b) prikljuci i mrea za osiguranje prikljuka, elektro prikljuak, prikljuak na vodovod i
odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom podruju
postoji medij za grijanje plin i/ili toplovod.

(5) Jedinice lokalne samouprave dune su u sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka snositi i
trokove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuu bruto razvijenu
povrinu (BRP).

(6) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka mogu ostvariti i osobe iz lanka 83. stavka 4. ovoga
Zakona koje imaju izgraenu kuu ili stan na zemljitu u vlasnitvu jedinice lokalne
samouprave ili u vlasnitvu Republike Hrvatske, a koje navedenu kuu ili stan koriste
neprekidno pet godina uz uvjet da ostvaruju pravo na stambeni kredit za poboljanje uvjeta
stanovanja na istoj kui ili stanu.

lanak 88.

(1) Sredstva za stambeno zbrinjavanje osoba koje ostvaruju prava na dodjelu stambenog
kredita osigurat e se u dravnom proraunu Republike Hrvatske i proraunima jedinica
lokalne samouprave ili u vrijednosti kua i stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske.

(2) Sredstva ostvarena otplatom kredita glavnica i kamate, obronom i jednokratnom


prodajom stanova i kua na upravljanju Ministarstva, uplaivat e se na raun Ministarstva do
zavretka provoenja programa stambenog zbrinjavanja sukladno ovom Zakonu.

(3) Ministarstvo je obvezno voditi cjelokupnu evidenciju prodanih stanova i drugih


nekretnina, pratiti obronu otplatu i naplatu dodijeljenih stambenih kredita, voditi evidenciju o
naplati, uplaenim sredstvima te prispjelim financijskim i drugim obvezama u vezi sa
stambenim zbrinjavanjem prema ovom Zakonu ili dio tih poslova moe povjeriti poslovnoj
banci na temelju ugovora o poslovnoj suradnji.

lanak 89.

(1) Osobe koje ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita prema ovom Zakonu,
dodijeljeni kredit otplauju umanjen za iznos postotka oteenja organizma, s tim da su
lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s 90% i 80% oteenja
organizma izjednaeni s HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oteenja organizma.

(2) Kada se stambeni kredit koristi prema odredbama ovoga Zakona, HRVI iz Domovinskog
rata plaati e kamatu po kamatnoj stopi od 2%.

48
(3) Razliku od beneficiranih kamatnih stopa iz stavka 2. ovoga lanka do trine vrijednosti
subvencionirat e Republika Hrvatska.

lanak 90.

(1) Stambeni kredit i druga prava vezana za stambeno zbrinjavanje ostvaruju se za


odgovarajuu stambenu povrinu i odreuju se prema broju lanova ire obitelji i to:
a) za samca 35m 2
b) za dvolanu obitelj 45m 2
c) za trolanu obitelj 60m 2
d) za etverolanu obitelj 70m 2
e) za peterolanu obitelj 80m 2 i
f) za svakoga sljedeeg lana obitelji dodatnih 10m 2

(2) Stan dodijeljen ili kupljen putem stambenog kredita smatrat e se da ima odgovarajuu
stambenu povrinu ako odstupa od stambene povrine odreene u stavku 1. ovoga lanka za
+/- 10 m 2 .

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka odgovarajuom stambenom povrinom


smatrat e se i svaka povrina stana koji nema vei broj soba od broja priznatih lanova
kuanstva, koji je dodijeljen:
a) zajedno supruzi i djeci (djetetu) smrtno stradalog hrvatskog branitelja odnosno nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) zajedno samo djeci smrtno stradalog hrvatskog branitelja odnosno nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata
c) HRVI iz Domovinskog rata s oteenjem 100% I. skupine i
d) na podrujima koja su posebnim propisom utvrena kao podruja od posebne dravne
skrbi, a prebivalite korisnika stana u trenutku dodjele je izvan podruja posebne dravne
skrbi.

(4) Pripadajui stan osoba iz stavka 3. ovoga lanka mogue je dodijeliti samo u sluaju da
isti nisu imali, ni nemaju u vlasnitvu ili suvlasnitvu kuu ili stan, odnosno nisu sudjelovali u
obnovi kao lanovi obiteljskog kuanstva nositelja prava na obnovu.

(5) Razliku iznad odgovarajue stambene povrine iz stavka 1. ovoga lanka, ukljuujui
doputeno odstupanje iz stavka 2. ovoga lanka, osoba koja ostvaruje pravo na stambeno
zbrinjavanje duna je platiti po trinoj cijeni ukoliko je navedena obveza utvrena rjeenjem
o pravu na stambeno zbrinjavanje.

lanak 91.

(1) Iznos kredita korisne stambene povrine kue ili stana, izgradnju kue i razliku povrine,
odnosno nastavak izgradnje te poboljanje stambenih uvjeta kao i vrijednost kredita po
m2 neto korisne stambene povrine kue ili stana za osobe iz lanka 83. stavka 4. ovoga
Zakona propisat e se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz lanka 94. ovoga Zakona.

(2) Iznos financijske potpore koju prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kue) na tritu
ostvaruju osobe iz lanka 83. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, kao i drugo vano za priznavanje

49
prava na financijsku potporu, propisat e se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz lanka 94.
ovoga Zakona.

lanak 92.

Pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu imaju i osobe iz lanka 83. stavka 4. ovoga
Zakona kojima je djelomino obnovljena kua ili stan na nain i u iznosu koji e se propisat
uredbom Vlade Republike Hrvatske iz lanka 94. ovoga Zakona.

lanak 93.

Iznos stambenog kredita za kupnju stana ili kue u vlastitoj organizaciji utvruje se prema
predugovoru o kupoprodaji, a najvii iznos stambenog kredita po kvadratnom metru
odgovarajue povrine stana iz lanka 90. ovoga Zakona propisat e se uredbom Vlade
Republike Hrvatske iz lanka 94. ovoga Zakona.

lanak 94.

Vlada Republike Hrvatske uredbom e utvrditi visinu, uvjete i nain ostvarivanja prava na
dodjelu stambenog kredita i druga pitanja vezana za dodjelu stambenog kredita te kupnju
stanova i kua uz obronu otplatu, te uvjete, nain i druga pitanja vezana za ostvarivanje
prava na dodjelu i koritenje stanova u javnom najmu koji su u vlasnitvu Republike
Hrvatske.

lanak 95.

(1) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata te HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine
ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje osim na nain propisan lankom 83. stavkom 2.
ovoga Zakona i dodjelom te otkupom stana.

(2) Otkup i dodjela stanova u vlasnitvu Republike Hrvatske, HRVI iz Domovinskog rata od
V. do X. skupine propisat e se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz lanka 94. ovoga
Zakona.

lanak 96.

Vlada Republike Hrvatske odlukom e na Ministarstvo prenijeti pravo upravljanja stanovima i


kuama u vlasnitvu Republike Hrvatske, a kojima upravljaju tijela dravne uprave, a na koje
stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko
pravo i koriste ih osobe iz lanka 83. ovoga Zakona.

lanak 97.

Ministarstvo e ukinuti zakonita rjeenja o dodjeli stana i zakonita rjeenja o dodjeli


stambenog kredita za kupnju stana u organiziranoj stambenoj izgradnji ako isti nije otkupljen
ili nije zakljuen ugovor o stambenom kreditu za dodijeljeni stan, ako:
a) je korisnik prava ili lan njegove ue obitelji stekao vlasnitvo na odgovarajuem stanu ili
kui

50
b) je korisnik izgubio status HRVI iz Domovinskog rata ili status lana obitelji smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno status lana obitelji
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili
c) korisnik prava ne koristi stan u skladu s odredbama zakljuenog ugovora o najmu stana.

lanak 98.

(1) Osobe iz lanka 83. stavka 3. i 4. ovoga Zakona, kod kojih postoje zapreke iz lanka 84.
ovoga Zakona, mogu kupiti stan kojeg koriste ako je on u vlasnitvu Republike Hrvatske.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ne moe se ostvariti pripadajui popust s osnove lana
ire obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, lana ire obitelji
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i lana ue
obitelji HRVI iz Domovinskog rata, te dragovoljca iz Domovinskog rata.

(3) Uvjeti, rokovi i nain kupnje stanova za osobe iz stavka 1. ovoga lanka propisat e se
uredbom Vlade iz lanka 94. ovoga Zakona.

lanak 99.

Ministarstvo obavlja sve strune i druge poslove koji se odnose na stambeno zbrinjavanje u
skladu s odredbama ovoga Zakona.

Prilagodba prilaza do zgrade, stana i prilagodba stana

lanak 100.

(1) HRVI iz Domovinskog rata, djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i djeca nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koja nisu sposobna za kretanje
bez invalidskih kolica i drugih ortopedskih pomagala i slijepi HRVI iz Domovinskog rata
imaju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade, prilagodbu prilaza do stana i prilagodbu stana za
kretanje u kolicima, ako se te prilagodbe mogu izvesti, sukladno posebnim propisima.

(2) Ukoliko se prilagodba iz stavka 1. ovoga lanka ne moe izvesti ili nije isplativa obavit e
se zamjena nekretnina u odgovarajuoj povrini propisanoj odredbama ovoga Zakona za
ostvarivanje stambenog kredita i drugih prava vezanih za stambeno zbrinjavanje.

(3) Iznimno, prava iz stavka 1. ovoga lanka mogu ostvariti i druge osobe koje ostvaruju
prava iz ovoga Zakona, na nain propisanim pravilnikom iz stavka 4. ovoga lanka.

(4) Nain i uvjeti prilagodbe, te rokove za izvoenje prilagodbe koji ne mogu biti dui od est
mjeseci, pravilnikom propisuje ministar uz miljenje ministra unutarnjih poslova.

(5) Pravo na prilagodbu iz stavka 1. ovoga lanka moe se ostvariti jednokratno.

51
GLAVA VII.

PRAVA U SVEZI RADA

Pravo na prednost pri zapoljavanju i popunjavanju radnog mjesta

lanak 101.

(1) Tijela dravne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela dravne vlasti i druga dravna tijela,
upravna tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave obvezna su prilikom
zapoljavanja na neodreeno vrijeme slubenika i namjetenika temeljem javnog natjeaja i
prilikom zapoljavanja na odreeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost pod jednakim
uvjetima nezaposlenom prema sljedeem redoslijedu:
a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske
skrbi
b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata
c) HRVI iz Domovinskog rata
d) lanu ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e) dragovoljcu iz Domovinskog rata
f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraem vremenu
sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) djetetu umrlog HRVI iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamene minimalne naknade
h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamene minimalne
naknade
i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora,
ako je korisnik zajamene minimalne naknade
j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za
nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona ili zajamene minimalne naknade i
k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su
roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona ili
zajamene minimalne naknade.

(2) Prednost iz stavka 1. ovoga lanka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavaka 1. ovoga
lanka ako su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj strunoj spremi, ali po
redoslijedu prvenstva nakon nezaposlenih osoba iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Tijela iz stavka 1. ovoga lanka obvezna su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog
mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz
stavka 1. ovoga lanka prema redoslijedu odreenomu stavkom 1. ovoga lanka ako
ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto, ali na nain da zaposlene osobe iz
stavka 1. ovoga lanka koje su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj strunoj
spremi imaju prednost pred zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga lanka koje su zaposlene
na poslovima koji odgovaraju njihovoj strunoj spremi.

(4) Provedbu stavka 1. do 3.ovoga lanka nadzire upravna inspekcija.

52
(5) Osoba koja smatra da joj je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju, moe u roku od
30 dana od dana izjavljivanja albe na rjeenje o prijmu u slubu izabranog kandidata,
podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora.

(6) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana prijema predstavke iz stavka
5. ovoga lanka obavijestiti donositelja rjeenja o prijmu u slubu o pokretanju postupka
inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapoljavanju.

(7) Rjeenje o rasporedu donijeto prije okonanja postupka inspekcijskog nadzora upravna
inspekcija e ukinuti.

(8) Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlatena je u sluaju postojanja


povrede prava prednosti pri zapoljavanju iz stavka 1. do 3. ovoga lanka e donijeti rjeenje
kojim e ukinuti rjeenje o prijmu u slubu. Protiv toga rjeenja moe se tubom pokrenuti
upravni spor.

(9) Ukoliko upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvrena povreda prava,
izvijestit e podnositelja predstavke iz stavka 5. ovoga lanka i elnika tijela o rezultatima
provedenoga inspekcijskog nadzora.

(10) Odredbe ovoga lanka o provedbi inspekcijskog nadzora nad postupkom prijma u slubu
na odgovarajui nain primjenjuju se i na postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta
temeljem internog oglasa.

lanak 102.

(1) Javne slube i javne ustanove kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska,
opina, grad, upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom
vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim
ovlastima prilikom zapoljavanja temeljem javnog natjeaja ili oglasa, obvezne su prilikom
tog zapoljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema sljedeem
redoslijedu:
a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske
skrbi
b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata
c) HRVI iz Domovinskog rata
d) lanu ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e) dragovoljcu iz Domovinskog rata
f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraem
vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) djetetu umrlog HRVI iz Domovinskog, rata ako je korisnik zajamene minimalne naknade
h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamene minimalne
naknade
i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora,
ako je korisnik zajamene minimalne naknade

53
j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za
nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona ili zajamene minimalne naknade i
k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su
roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona ili
zajamene minimalne naknade.

(2) Prednost iz stavka 1. ovoga lanka mogu ostvariti i osobe iz stavaka 1. ovoga lanka koje
su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj strunoj spremi, ali po redoslijedu
prvenstva nakon nezaposlenih osoba iz stavka 1. ovoga lanka.

(3) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga lanka obvezne su i prilikom popunjavanja slobodnog
radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim
osobama iz stavka 1. ovoga lanka prema redoslijedu odreenomu stavkom 1. ovoga lanka
ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto, ali na nain da zaposlene
osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj
strunoj spremi imaju prednost pred zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga lanka koje su
zaposlene na poslovima koji odgovaraju njihovoj strunoj spremi.

(4) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga lanka provodi nadlena inspekcija koja je po
posebnim propisima ovlatena za nadzor u svezi sa zapoljavanjem po slubenoj dunosti ili
na zahtjev osobe iz stavka 1. do 3. ovoga lanka kojoj nije dana prednost pri zapoljavanju.

(5) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga lanka obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja
ugovora o radu s izabranim kandidatom o istome obavijestiti osobu iz stavka 1. do 3. ovoga
lanka koja je po raspisanom javnom natjeaju ili oglasu podnijela prijavu, odnosno ponudu
za to radno mjesto.

(6) Osoba iz stavka 1. do 3. ovoga lanka kojoj nije dana prednost pri zapoljavanju moe
podnijeti zahtjev nadlenoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave
obavijesti iz stavka 5. ovoga lanka ili u roku od 30 dana saznanja o sklapanju ugovora o radu
s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od godine dana od sklapanja ugovora o radu s
drugim kandidatom.

(7) U sluaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadlena inspekcija
obvezna je razmotriti zahtjev iz stavka 6. ovoga lanka u roku od 60 dana od dana podnoenja
zahtjeva.

(8) Ako nadlena inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeeno pravo
prednosti pri zapoljavanju osobe iz stavka 1. do 3. ovoga lanka rjeenjem e utvrditi
povredu prava prednosti. Izvrno rjeenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu
ijim sklapanjem je to pravo povrijeeno.

(9) U sluaju iz stavka 8. ovoga lanka pravna osoba iz stavka 1. ovoga lanka je obvezna s
osobom iz stavka 1. do 3. ovoga lanka kojoj je rjeenjem iz stavka 8. ovoga lanka utvrena
povreda prava prednosti pri zapoljavanju, sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od
otkaza ugovora ijim sklapanjem je povrijeeno pravo prednosti pri zapoljavanju.

(10) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga lanka u roku iz stavka 9. ovoga lanka ne sklopi
ugovor o radu s osobom iz stavka 1. do 3. ovoga lanka kojoj je rjeenjem iz stavka 8. ovoga

54
lanka utvrena povreda prava prednosti pri zapoljavanju, smatra se da je ugovor o radu
sklopljen po sili zakona.

lanak 103.

(1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapoljavanju, osoba iz lanka 101. stavka 1. do 3. i
lanka 102. stavka 1. do 3. ovoga Zakona koja u trenutku podnoenja prijave ispunjava uvjete
za ostvarivanje toga prava, duna je uz prijavu, odnosno ponudu na javni natjeaj ili oglas
priloiti sve dokaze o ispunjavanju traenih uvjeta iz natjeaja ili oglasa, te:
a) rjeenje o priznatom statusu, odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata (ne starije od est mjeseci)
b) dokaz o nezaposlenosti-potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima
evidentiranim u matinoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u sluaju
iz lanka 101. stavka 1. i lanka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
c) presliku pravomonog rjeenja; odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog
zaposlenja
d) dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez
roditeljske skrbi
e) potvrda poslodavca da radno mjesto osobe iz lanka 101. stavka 1. i lanka 102. stavka 1.
ovoga Zakona ne odgovara njegovoj strunoj spremi (u sluaju iz lanka 101. stavka 3. i
lanka 102. stavka 3. ovoga Zakona)
f) preslika pravomonog rjeenja o priznatom pravu na novanu naknadu iz lanka 107.
ovoga Zakona ili prava na zajamenu minimalnu naknadu (osobe iz lanka 101. stavka 1.
toke g), h), i), j), i k) i lanka 102. stavka 1. toke g), h), i), j), i k) ovoga Zakona
g) potvrda o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (u sluaju
kada se prijavljuju osobe iz lanka 101. stavka 1. toke f), i) i k) i lanka 102. stavka 1.
toke f), i) i k) ovoga Zakona).
h) rodni list (osobe iz lanka 101. stavka 1. toke a), b), g), h), i), j) i k) i lanka 102. stavka
1. toke a), b), g), h), i), j) i k))
i) rjeenju o priznatom statusu lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata (osobe iz lanka 101. stavka 1. toke a), b) i d) i lanka 102. stavka 1.
toke a), b) i d))

(2) Tijela iz lanka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz lanka 102. ovoga Zakona dune su
prilikom raspisivanja javnog natjeaja ili oglasa za zapoljavanje u istima navesti dokaze iz
stavka 1. ovoga lanka koje je potrebno priloiti u svrhu dokazivanja uvjeta za ostvarivanje
prava prednosti pri zapoljavanju iz lanka 101. stavka 1. do 3. te lanka 102. stavka 1. do 3.
ovoga Zakona.

lanak 104.

Prednost pri zapoljavanju ne mogu ostvariti osobe iz lanka 101. stavka 1. i lanka 102.
stavka 1. ovoga Zakona kojima je:
a) zadnji radni odnos prije prijave na javni natjeaj ili oglas prestao temeljem izvrnog
rjeenja o:
1. prestanku dravne slube po sili zakona
2. prestanku slube otkazom kojeg podnese slubenik ili
3. izvanrednom otkazu

55
b) radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika, i to u sluaju:
1. otkaza ugovora o radu kada je ugovor o radu otkazao radnik
2. redovitog otkaza skrivljenog ponaanjem radnika ili
3. izvanrednog otkaza osim kada ugovor o radu izvanredno otkae radnik zbog osobito teke
povrede obveze poslodavca.

Prava zaposlenih

lanak 105.

(1) Pravna osoba iz lanka 102. ovoga Zakona koja namjerava otkazati vie ugovora o radu
zbog gospodarskih, tehnolokih ili organizacijskih razloga duna je prilikom otkazivanja,
djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djetetu nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, otkazati ugovor o
radu nakon to pod jednakim ili slinim uvjetima otkae ugovore o radu drugim radnicima.

(2) Pravna osoba iz lanka 102. ovoga Zakona koja namjerava provesti postupak utvrivanja
kolektivnog vika radnika e prilikom uvrtenja radnika u kolektivni viak radnika, dijete
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, dijete nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uvrstiti u popis
vika radnika jedino nakon to pod jednakim ili slinim uvjetima uvrsti ostale radnike kojima
u tom postupku namjerava otkazati ugovore o radu.

(3) U sluaju otkazivanja vie ugovora o radu zbog gospodarskih, tehnolokih ili
organizacijskih razloga osobama iz stavka 1. ovoga lanka te u sluaju uvrtenja osoba iz
stavka 2. ovoga lanka u popis vika radnika, vodit e se rauna i o duljini sudjelovanja
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(4) Odredbe ovog lanaka ne primjenjuju se u sluaju kada pravna osoba iz lanka 102. ovoga
Zakona sklopi ugovor ili kolektivni ugovor koji je djetetu smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata, djetetu nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata povoljniji od odredbi ovoga lanka.

Fiskalna olakica za zapoljavanje

lanak 106.

(1) Iznimno od odredbi Zakona o doprinosima (Narodne novine br. 84/08, 152/08, 94/09,
18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za osiguranika dijete smrtno stradalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dijete nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata starije od 29 godina kojeg poslodavac na osnovi ugovora o radu
sklopljenog na neodreeno vrijeme prijavljuje na obvezno mirovinsko osiguranje i obvezno
zdravstveno osiguranje, a prema mjesenoj osnovici iz lanka 21. Zakona o doprinosima
obraunavaju se doprinosi iz osnovice, i to:
a) doprinos za mirovinsko osiguranje i
b) doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje (za
osiguranika tog osiguranja).

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka ne postoji obveza obraunavanja i plaanja doprinosa
na osnovicu i to:

56
a) doprinos za zdravstveno osiguranje
b) doprinos za zatitu zdravlja na radu i
c) doprinos za zapoljavanje.

(3) Obveza doprinosa sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka obraunava se prema mjesenim
osnovicama koje se odnose na razdoblje u trajanju do pet godina.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka odnosi se na sve osobe koje do dana sklapanja ugovora o
radu nisu imale prethodno sklopljen ugovor o radu na neodreeno vrijeme s istim
poslodavcem.

GLAVA VIII.

OSTALA PRAVA

Pravo na novanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje


iz Domovinskog rata i lanove njihovih obitelji

lanak 107.

Pravo na novanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove


njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: naknada za nezaposlene) ako ispunjavaju uvjete propisane
ovim Zakonom imaju:
a) korisnici obiteljske invalidnine, odnosno novane naknade obiteljske invalidnine
b) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i nakon to im prestane pravo na obiteljsku invalidninu, odnosno
novanu naknadu obiteljske invalidnine
c) korisnici osobne invalidnine
d) brani ili izvanbrani drug umrlog HRVI iz Domovinskog rata
e) slijepi roditelji i djeca umrlog HRVI iz Domovinskog rata
f) brani ili izvanbrani drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz lanka 8.
ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje 100
dana i
g) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
sudjelovali najmanje 100 dana i koji imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj.

lanak 108.

(1) Osobe iz lanka 107. ovoga Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod
uvjetom da:
a) nisu zaposlene
b) nemaju registrirano trgovako drutvo ili obrt
c) nisu korisnici mirovine vee od 33% od utvrene proraunske osnovice
d) oni i lanovi njihova kuanstva nisu korisnici zajamene minimalne naknade
e) nisu korisnici novanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom, odnosno zbog
nezaposlenosti
f) oni i lanovi njihovog kuanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne slui
podmirenju osnovnih ivotnih uvjeta ili motornih plovila duine preko est metara
g) oni i lanovi njihovog kuanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici
nekretnina koje im ne slue za podmirenje osnovnih ivotnih potreba

57
h) oni i lanovi njihovog kuanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri
mjeseca prije podnoenja zahtjeva nemaju ukupno novane prihode mjeseno po lanu
kuanstva vee od 30% od utvrene proraunske osnovice
i) nisu temeljem rjeenja nadlenog tijela smjeteni u zdravstvenu ustanovu
j) nisu na teret dravnog prorauna Republike Hrvatske korisnici usluge smjetaja ili
organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih
posebnih propisa, osim beskunika koji je korisnik usluge smjetaja u prenoitu i
k) nisu na izdravanju kazne zatvora, osim ako su prije upuivanja na izvrenje kazne
zatvora ivjeli u zajednikom kuanstvu s osobama koje su uzdravali, a iste osobe
obvezni su uzdravati i tijekom izvrenja kazne zatvora.

(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti ispunjeni u trenutku podnoenja zahtjeva i za
cijelo vrijeme koritenja prava na naknadu za nezaposlene.

(3) Iznimno od uvjeta odreenih u stavku 1. ovoga lanka, osobe iz lanka 107. ovoga
Zakona koji su bili korisnici prava na zajamenu minimalnu naknadu, pravo na naknadu za
nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona mogu ostvariti pod uvjetom da u roku od mjesec
dana od izvrnosti rjeenja kojim im je na njihov zahtjev utvren prestanak prava na
zajamenu minimalnu naknadu, podnesu zahtjev za naknadu za nezaposlene iz lanka 107.
ovoga Zakona.

(4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka donosi se privremeno rjeenje kojim se pravo na
naknadu za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona priznaje od dana prestanka prava na
zajamenu minimalnu naknadu.

(5) Privremeno rjeenje iz stavka 4. ovoga lanka ukinut e se rjeenjem kojem e se odluiti
o pravu na naknadu za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka
1. ovoga lanka.

(6) Pravo na naknadu za nezaposlene ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

lanak 109.

(1) Korisnicima naknade za nezaposlene iz lanka 107. toke a), b), d), e) i f) ovoga Zakona
koji u kuanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, naknada za
nezaposlene se odreuje u iznosu od 33% od utvrene proraunske osnovice.

(2) Korisnicima naknade za nezaposlene iz lanka 107. toke c) i g) ovoga Zakona koji u
kuanstvu nemaju prihode od utjecaja na naknadu za nezaposlene, naknada za nezaposlene se
odreuje na nain da se osnovica u iznosu od 33% od utvrene proraunske osnovice
poveava za 0,01% od utvrene proraunske osnovice za svaki dan proveden u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.

(3) Korisnicima naknade za nezaposlene koji u kuanstva u prethodnoj godini imaju prihode
od utjecaja na naknadu za nezaposlene, ali nie od iznosa iz lanka 108. stavka 1. toke h)
ovoga Zakona, naknada za nezaposlene se odreuje u iznosu razlike izmeu iznosa odreenog
prema stavku 1. i 2. ovoga lanka i iznosa mjesenog novanog prihoda po korisniku,
odnosno lanu kuanstva.

58
(4) Mjeseni iznos novanog prihoda po korisniku, odnosno po lanu kuanstva, o kojemu
ovisi pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene izraunava se na nain
da se ukupni novani prihodi korisnika i lanova njegovog kuanstva ostvareni u prethodnoj
godini podijele s brojem korisnika i lanova kuanstava, a zatim dobiveni kolinik podijeli s
brojem mjeseci u kalendarskoj godini.

lanak 110.

Sukorisnicima obiteljske invalidnine i korisnicima vie invalidnina pripada jedna naknada za


nezaposlene.
lanak 111.

(1) Ako dva ili vie sukorisnika obiteljske invalidnine koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje
naknadu za nezaposlene ive u zajednikom kuanstvu, pravo na naknadu za nezaposlene
ostvaruju kao sukorisnici kojima se naknada za nezaposlene odreena prema lanku
109. ovoga Zakona poveava za 50% za svakoga daljnjeg korisnika.

(2) Ako oba brana ili izvanbrana druga koji ispunjavaju uvjete za stjecanje prava na
naknadu za nezaposlene ive u zajednikom kuanstvu, pravo na naknadu za nezaposlene
ostvaruju kao sukorisnici kojima se naknada za nezaposlene odreena prema lanku 109.
ovoga Zakona poveava za 50% za drugog branog, odnosno izvanbranog druga.

(3) Ako vie djece smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odnosno
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji ispunjavaju uvjete za ostvarivanje
naknade za nezaposlene ive u zajednikom kuanstvu, pravo na naknadu za nezaposlene
ostvaruju kao sukorisnici kojima se naknada za nezaposlene odreena prema lanku 109.
ovoga Zakona poveava za 50% za svakoga daljnjeg korisnika.

(4) Sukorisnicima naknade za nezaposlene iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka koji ive u
zajednikom kuanstvu, naknadu za nezaposlene pripada na jednake dijelove.

(5) Osobama iz stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka koje ne ive u zajednikom kuanstvu naknada
za nezaposlene se svakome od njih odreuje u iznosu koji bi mu pripadao kao samostalnom
korisniku, s time da zbroj tih iznosa ne moe biti vei od iznosa naknade za nezaposlene
poveane po stavku 1., 2. i 3. ovoga lanka. Ako je zbroj tih iznosa vei, naknada za
nezaposlene pripada svakom od sukorisnika u omjeru s iznosima koji bi im pripadali kao
samostalnim korisnicima.

lanak 112.

(1) Pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene ovise o ukupnom


novanom prihodu korisnika naknade za nezaposlene i lanova njegovog kuanstva
ostvarenom u prethodnoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnoenja zahtjeva za
naknadu za nezaposlene iz stavka 107. ovoga Zakona.

(2) Novanim prihodima od utjecaja na naknadu za nezaposlene u smislu ovoga Zakona


smatraju se:
a) mjesena neto plaa
b) naknada plae
c) naknada za struno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa

59
d) naknada na osnovi nezaposlenosti
e) mirovina i naknada mirovine
f) rodiljna i roditeljska potpora
g) dohodak od djelatnosti poljoprivrede i umarstva koju korisnik i lanovi njegova
kuanstva obavljaju kao jedino ili glavno zanimanje te na temelju djelatnosti poljoprivrede
i umarstva imaju obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a utvruje se prema
poreznoj prijavi ili prema rjeenju Ministarstva financija-Porezne uprave o godinjem
paualnom iznosu poreza na dohodak
h) naknada za rad u zatvoru/kaznionici
i) prihod od prodaje motornog vozila, motornog plovila duljeg od est metara i nekretnina i
j) drugi porezu podloni prihod prema dobiti odnosno dohotku koji je sluio za osnovicu pri
odreivanju poreza.

lanak 113.

Promjene u iznosu prihoda, broju lanova kuanstva i uvjeta iz lanka 108. ovoga Zakona o
kojima ovisi pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene, utjeu na
ostvarivanje naknade za nezaposlene tako da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje
naknade za nezaposlene uzimaju u obzir od prvog dana sljedeeg mjeseca poslije nastanka, a
promjene koje uvjetuju stjecanje ili poveanje naknade za nezaposlene uzimaju se u obzir od
prvog dana sljedeeg mjeseca nakon podnoenja odgovarajueg zahtjeva.

Pravo na doplatak za pripomo u kui

lanak 114.

(1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i korisnici prava na obiteljsku invalidninu imaju
pravo na doplatak za pripomo u kui ako su korisnici naknade za nezaposlene iz lanka 107.
ovoga Zakona ili zajamene minimalne naknade, ako zbog trajnih promjena u zdravstvenom
stanju ne mogu sami ispunjavati osnovne ivotne zahtjeve i ako ne koriste doplatak za njegu i
pomo druge osobe po ovom Zakonu ili po drugim propisima.

(2) Doplatak za pripomo u kui iznosi mjeseno 23% od utvrene proraunske osnovice.

Pravo na jednokratnu novanu pomo

1. Jednokratna novana pomo nakon ekshumacije i identifikacije


ili proglaenja nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim

lanak 115.

(1) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju
pravo na jednokratnu novanu pomo u iznosu od 17,85 proraunskih osnovica nakon:
a) ekshumacije i identifikacije hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili
b) proglaenja umrlim nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u izvanparninom
postupku.

(2) Pravo na jednokratnu novanu pomo moe se ostvariti samo po jednoj osnovi iz stavka 1.
ovoga lanka.

60
lanak 116.

(1) Korisnici iz lanka 115. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novanu pomo ostvaruju
prema sljedeem redoslijedu prvenstva:
a) brani ili izvanbrani drug
b) djeca, ako im je priznat status lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata u trenutku podnoenja zahtjeva i ako osoba iza koje se izvodi pravo nema
suprunika i
c) roditelji, ako osoba iza koje izvode pravo nema branog ili izvanbranog druga ili djece.

(2) Iznimno od stavka 1. toke c) ovoga lanka, roditelji ostvaruju pravo na jednokratnu
novanu pomo, ako osoba iza koje izvode pravo ima samo branog ili izvanbranog druga i
ako ih je osoba iza koje izvode pravo uzdravala u bilo kojem razdoblju prije nestanka.

lanak 117.

(1) Ako vie lanova obitelji iz lanka 115. ovoga Zakona ostvari pravo na jednokratnu
novanu pomo, ukupan iznos koji im pripada, dijeli se na jednake dijelove.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, ako jednokratnu novanu pomo ostvare brani ili
izvanbrani drug i roditelji, od ukupnog iznosa koji im pripada, polovica iznosa pripada
branom ili izvanbranom drugu, a druga polovica iznosa pripada roditeljima, u jednakim
dijelovima.

2. Jednokratna novana pomo zbog


nemogunosti podmirenja osnovnih ivotnih potreba

lanak 118.

(1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru, lanovi ire obitelji smrtno stradalog
hrvatskog branitelja, lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
HRVI iz Domovinskog rata mogu ostvariti pravo na jednokratnu novanu pomo ako se
nalaze u jednoj od sljedeih situacija:
a) teke akutne, teke kronine, maligne bolesti korisnika ili teke ozljede korisnika nastale
uslijed nesretnog sluaja
b) teke akutne, teke kronine, maligne bolesti lanova ue obitelji korisnika koji ive u
zajednikom kuanstvu ili teke ozljede lanova ue obitelji korisnika koji ive u
zajednikom kuanstvu nastale uslijed nesretnog sluaja
c) elementarne nepogode koja je prouzroila tetne posljedice za korisnika i lanove njegova
zajednikog kuanstva
d) smrti lana ue obitelji korisnika koji je s njime ivio u zajednikom kuanstvu i
e) novani prihodi u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije
podnoenja zahtjeva, mjeseno po lanu zajednikog kuanstva iznose manje od 25% od
utvrene proraunske osnovice.

(2) Pravo na jednokratnu novanu pomo iz stavka 1. ovoga lanka korisnici mogu ostvariti
jedanput u jednoj kalendarskoj godini.

61
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, korisnici iz stavka 1. ovoga lanka, u jednoj
kalendarskoj godini mogu ostvariti pravo na jednokratnu novanu pomo vie puta, samo za
situaciju iz stavka 1. toke d) ovoga lanka iako su ve ostvarili pravo na jednokratnu
novanu pomo iz stavka 1. toke a), b), c) i e) ovoga lanka u tijeku jedne kalendarske
godine.

(4) Ukupni iznos jednokratnih novanih pomoi po svim situacijama iz stavka 1. ovoga
lanka koji korisnici mogu ostvariti u jednoj kalendarskoj godini ne moe biti vei od iznosa
jedne proraunske osnovice.

lanak 119.

(1) Korisnici koji se nalaze u situaciji iz lanka 118. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu
ostvariti pravo na jednokratnu novanu pomo ako su:
a) oni ili lanovi njihovog kuanstva upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava
b) obveznici uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem poljoprivredne djelatnosti
c) oni ili lanovi njihova zajednikog kuanstva ostvarili ukupno redovne novane prihode u
prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnoenja zahtjeva,
mjeseno po lanu kuanstva vee od 25% od utvrene proraunske osnovice
d) oni ili lanovi njihova zajednikog kuanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila koje
im ne slue za podmirenje osnovnih ivotnih potreba
e) oni ili lanovi njihova zajednikog kuanstva vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili
sukorisnici nekretnina koje im ne slue za podmirenje osnovnih ivotnih potreba
f) oni ili lanovi njihova zajednikog kuanstva korisnici prava na zajamenu minimalnu
naknadu
g) korisnici naknade za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona i
h) na izdravanju kazne zatvora, osim ako su prije upuivanja na izvrenje kazne zatvora
ivjeli u zajednikom kuanstvu s osobama koje su uzdravali, a iste osobe obvezni su
uzdravati i tijekom izvrenja kazne zatvora.

(2) Iznimno od stavka 1. toke g) ovoga lanka, korisnici koji se nalaze u situaciji iz lanka
118. stavka 1. toke a), b), c) i d) ovoga Zakona mogu ostvariti pravo na jednokratnu novanu
pomo iako su korisnici naknade za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona.

lanak 120.

Pravo na jednokratnu novanu pomo iz lanka 115. i 118. ovoga Zakona ostvaruje se
sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

lanak 121.

Iznimno od odredbi lanka 118., 119. i 165. ovoga Zakona pravo na jednokratnu novanu
pomo zbog nemogunosti podmirenja osnovnih ivotnih potreba moe se ostvariti na temelju
odluke ministra bez provoenja upravnog postupka.

62
Pravo na doplatak za djecu

lanak 122.

(1) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branitelja iz


Domovinskog rata imaju pravo na doplatak za djecu u najviem predvienom iznosu.

(2) Djeca HRVI iz Domovinskog rata i nezaposlenog hrvatskog branitelja iz Domovinskog


rata imaju pravo na doplatak za djecu u najviem predvienom iznosu ako im redovni
mjeseni novani prihodi po lanu kuanstva ne prelaze 60% proraunske osnovice.

Pravo na besplatni topli obrok

lanak 123.

(1) Djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, korisnika naknade za nezaposlene iz


lanka 107. ovoga Zakona ili zajamene minimalne naknade, imaju pravo na besplatni topli
obrok za vrijeme redovitog kolovanja u osnovnim kolama uz uvjet da to pravo ne mogu
ostvariti po drugim propisima.

(2) Iznos sredstava potrebnih za financiranje toplih obroka iz stavka 1. ovoga lanka
osigurava Ministarstvo.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga lanka isplatit e se osnovnim kolama po ispostavljenom


raunu za svaka tri mjeseca.

(4) U prilogu rauna iz stavka 3. ovoga lanka treba biti popis uenika i sljedei dokazi o
ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka za svako dijete s popisa:
a) rodni list djeteta iz stavka 1. ovoga lanka
b) potvrda o statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
c) pravomono rjeenje o priznatom pravu na naknadu za nezaposlene iz lanka 107. ovoga
Zakona ili zajamenu minimalnu naknadu roditelja djeteta iz stavka 1. ovoga lanka.

Pravo na potporu za obrazovanje

lanak 124.

(1) Pravo na potporu za obrazovanje tijekom redovitoga srednjokolskog obrazovanja,


redovitoga preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija, odnosno integriranog
preddiplomskog i diplomskog sveuilinog studija, kratkog strunog studija, preddiplomskog
strunog studija i specijalistikog diplomskog strunog studija te pravo na naknadu dijela
trokova kolarine poslijediplomskih studija na visokim uilitima (sveuilinih i
specijalistikih), pod uvjetom da ne ostvaruju dravnu stipendiju ili stipendiju po drugoj
osnovi i ako im redoviti prihodi mjeseno po lanu kuanstva ne prelaze 60% od utvrene
proraunske osnovice imaju:
a) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeca nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) HRVI iz Domovinskog rata
c) dragovoljac iz Domovinskog rata
d) hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

63
e) djeca HRVI iz Domovinskog rata
f) djeca dragovoljca iz Domovinskog rata i
g) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar uz
prethodno miljenje ministra nadlenog za znanost i obrazovanje.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka, ako ne ostvare pravo iz stavka 1. ovoga lanka, imaju
pravo na dravnu stipendiju ili stipendiju po drugoj osnovi, kao posebna kategorija ako
ispunjavaju uvjete propisane posebnim propisima o dravnim stipendijama.

Pravo na besplatne udbenike

lanak 125.

(1) Pravo na besplatne obvezne udbenike za potrebe redovitoga kolovanja u osnovnim i


srednjim kolama te za potrebe redovitoga ili izvanrednog kolovanja na visokim uilitima
imaju:
a) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata
b) HRVI iz Domovinskog rata
c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
d) djeca HRVI iz Domovinskog rata
e) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruju osobe iz stavka 1. ovoga lanka, ako to pravo ne
ostvaruju po drugim propisima, te uz uvjet da im redovni mjeseni novani prihodi po lanu
kuanstva ne prelaze 60% utvrene proraunske osnovice.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, pravo iz stavka 1. ovoga lanka bez obzira na
ostvarene redovne mjesene prihode po lanu kuanstva u prethodnoj kalendarskoj godini
ostvaruju:
a) djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili
bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja
b) djeca nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba
roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja i
c) djeca umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz lanka 8. ovoga Zakona bez
roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog
roditelja.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje se prema pravilniku kojeg donosi ministar uz
prethodno miljenje ministra nadlenog za znanost i obrazovanje.

64
Smjetaj u uenike i studentske domove

lanak 126.

(1) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata imaju pravo na
izravan smjetaj u uenike i studentske domove ako im prihod po lanu kuanstva ne prelazi
60% proraunske osnovice i pod drugim uvjetima odreenim posebnim propisima kojima se
ureuju uvjeti i nain smjetaja u uenikim i studentskim domovima.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka ako ne udovoljavaju uvjetima za izravan smjetaj u
uenike i studentske domove i djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru
imaju prednost pri smjetaju u uenike i studentske domove na nain da im se dodijeli
dodatni broj bodova odreen posebnim propisima kojima se ureuje uvjeti i nain smjetaja u
uenikim i studentskim domovima.

Prednost pri smjetaju u ustanove socijalne skrbi

lanak 127.

Prednost pri smjetaju u ustanove socijalne skrbi koje pruaju usluge smjetaja sukladno
propisima o socijalnoj skrbi, a kojima je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne,
podrune (regionalne) samouprave imaju sljedee osobe, prema redoslijedu:
a) roditelji, brani ili izvanbrani drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata koji su u tekom zdravstvenom stanju
c) HRVI iz Domovinskog rata prema redoslijedu prednosti od I. do X. skupine
d) dragovoljci iz Domovinskog rata koji su u tekom zdravstvenom stanju
e) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u tekom zdravstvenom stanju
redoslijedom prednosti od duljeg prema kraem vremenu sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske i
f) roditelji, brani ili izvanbrani drug te djeca umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata koji su u tekom zdravstvenom stanju.

Pravo na psihosocijalnu pomo

lanak 128.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i lanovi njegove ire obitelji, lanovi ire obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i lanovi ire obitelji nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na psihosocijalnu pomo, sukladno
ovom Zakonu.

(2) Psihosocijalna pomo sastoji se od individualnog psihosocijalnog savjetovanja, grupnog


psihosocijalnog tretmana, mobilnih obilazaka radi redovitog praenja stanja i potreba HRVI iz
Domovinskog rata I. skupine, ire obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata, hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a i lanova njihovih obitelji te

65
urnih obilazaka i kriznih intervencija u sluajevima pro-suicidalnih izjava, smrti, izrazito
loeg socijalno ekonomskog, stambenog i/ili zdravstvenog stanja hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.

(3) Nositelj organizacije psihosocijalne pomoi je Ministarstvo.

(4) Psihosocijalna pomo organizira se na lokalnoj odnosno upanijskoj razini, stacionarno (u


prostorijama podrunih jedinica i centara za psihosocijalnu pomo) i mobilno (putem
organiziranih posjeta domu i obitelji).

(5) Psihosocijalnu pomo prua Ministarstvo putem stalno zaposlenih djelatnika podrunih
jedinica i vanjskih honorarnih suradnika centara za psihosocijalnu pomo koje angaira s
obzirom na njihova struna znanja s podruja skrbi za specifine potrebe osoba iz stavka 1.
ovoga lanka.

(6) Ministarstvo surauje sa zdravstvenim i drugim ustanovama te udrugama graana radi to


uinkovitijeg rjeavanja problema odnosno pruanja odgovarajue psihosocijalne pomoi.

(7) Ministarstvo u svrhu pruanja psihosocijalne pomoi, angaira i druge vanjske suradnike.

Pravo na pravnu pomo

lanak 129.

(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i lanovi njihove ire obitelji, lanovi ire obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja i lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata imaju pravo na pravnu pomo (primarnu i sekundarnu), sukladno ovom
Zakonu.

(2) Primarna pravna pomo obuhvaa pomo u ostvarivanju prava iz ovoga Zakona:
a) davanje opih pravnih informacija (opa i naelna pravna uputa) i
b) davanje pravnih savjeta (uputa o nainu i mogunostima rjeavanja, odnosno ostvarivanja
prava).

(3) Primarnu pravnu pomo iz ovoga lanka prua Ministarstvo putem podrunih jedinica i
centara za psihosocijalnu pomo te uredi dravne uprave u upanijama.

(4) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata protiv kojih se u Republici Hrvatskoj ili izvan
Republike Hrvatske vodi postupak za kaznena djela iz lanka 5. Zakona o potvrivanju
Rimskog statuta Meunarodnoga kaznenog suda (Narodne novine-Meunarodni ugovori br.
5/01) poinjena za vrijeme i u svezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske na
teritoriju ili izvan teritorija Republike Hrvatske imaju pravo na sekundarnu pravnu pomo
(odvjetnika), na teret sredstava dravnog prorauna Republike Hrvatske, koja obuhvaa:
a) pravni savjet
b) sastavljanje podnesaka u postupcima pred ovlatenim tijelima kaznenog progona
c) zastupanje u postupcima pred ovlatenim tijelima kaznenog progona i
d) pravnu pomo u mirnom rjeenju spora.

66
(5) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka primarnu i sekundarnu pravnu pomo koja nije
obuhvaena ovim Zakonom ostvaruju sukladno opem propisu kojim se ureuje ostvarivanje
prava na besplatnu pravnu pomo.

(6) Ministarstvo je nositelj organizacije pravne pomoi iz ovoga lanka i osigurava sredstva
za tu namjenu.

(7) Nain ostvarivanja sekundarne pravne pomoi iz stavka 4. ovoga lanka propisat e se
pravilnikom kojeg donosi ministar.

Pravo na dodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja


iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji

lanak 130.

(1) HRVI iz Domovinskog rata, lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja,
odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz
Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, imaju pravo na dodjelu udjela u Fondu
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruju pravo na dodjelu udjela bez naplate po
mjerilima, u iznosu i po postupku sukladno odredbama posebnog propisa o Fondu hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka oslobaaju se plaanja poreza pri prometu udjela i poreza
na dohodak od prijenosa udjela iz stavka 1. ovoga lanka.

(4) Ukoliko osobe iz stavka 1. ovoga lanka pravo iz stavka 1. ovoga lanka nisu ostvarile za
ivota, pravo se prenosi na njihove nasljednike.

Pravo na ustup dionica

lanak 131.

(1) HRVI iz Domovinskog rata, lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
imaju pravo na ustup djela dionica iji je imatelj Republika Hrvatska.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruju pravo na dionice bez naplate po mjerilima, u
iznosu i po postupku odreenom propisom o upravljanju dravnom imovinom, ako ovim
Zakonom nije drukije odreeno.

(3) Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga lanka pripadaju HRVI iz Domovinskog rata,
lanovima ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koji su umrli nakon podnoenja zahtjeva Centru
za restrukturiranje i prodaju ili njegovim pravnim prednicima za ustupom tih dionica,
rasporeuju se na njihove zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda prema
rjeenju o nasljeivanju.

67
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka oslobaaju se plaanja poreza pri prometu dionica i
poreza na dohodak od prijenosa dionica iz stavka 1. ovoga lanka.

(5) Vrijednost dionica utvruje se prema zadnjoj poznatoj prosjenoj dnevnoj cijeni dionica
postignutoj na ureenom tritu na dan donoenja odluke nadlenog tijela o koritenju dionica
u svrhu ustupanja istih.

(6) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva dravne imovine, uz pozitivno


miljenje Ministarstva financija, donijet e odluku da se zbog nedostatka raspoloivih dionica,
osobama iz stavka 1. ovoga lanka, umjesto dijela dionica iji je imatelj Republika Hrvatska,
ustupe dravne obveznice.

Prednost pri zakupu poslovnog prostora

lanak 132.

(1) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Republika Hrvatska te pravne


osobe u njihovu vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu obvezni su na sklapanje ugovora o zakupu
poslovnog prostora za obrtniku ili samostalnu profesionalnu djelatnost ako sudjeluju u
javnom natjeaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude, prema sljedeem redoslijedu:
a) s lanovima ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja i lanovima ire obitelji
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) s HRVI iz Domovinskog rata
c) s dragovoljcem iz Domovinskog rata
d) s ostalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, redoslijedom od duljeg prema
kraem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
e) s braniteljsko socijalno-radnim zadrugama za obavljanje registrirane djelatnosti koje su
evidentirane u evidenciji braniteljskih socijalno-radnih zadruga koju vodi Ministarstvo ili koje
su korisnice poticaja Ministarstva
f) s djecom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ili
g) s osobama iz toke a) do d) i f) ovoga stavka koje su korisnici mirovine.

(2) Poslovni prostor na kojem je zasnovan zakup na temelju uvjeta iz ovoga lanka ne moe
se dati u podzakup.

(3) Ugovor o zakupu sklopljen protivno ovom lanku nitetan je.

(4) Na pitanja koja se odnose na zasnivanje i prestanak zakupa poslovnog prostora te


meusobna prava i obveze ugovornih strana koja nisu ureena ovim lankom primjenjuju se
propisi o zakupu poslovnog prostora.

(5) Pravo prednosti iz ovoga lanka ne moe se ostvariti za vrijeme dok traje zakup poslovnog
prostora, neovisno po kojoj osnovi je ostvaren.

Pravo na putne trokove

lanak 133.

(1) Korisnicima prava po ovom Zakonu pripada naknada trokova za prijevoz u drugo mjesto
ako su od nadlenog tijela upueni, odnosno pozvani u drugo mjesto radi pregleda ili

68
sudjelovanja pred tijelom vjetaenja, ostvarivanja prava na medicinsku rehabilitaciju i
fizikalnu terapiju sukladno ovom Zakonu.

(2) Korisnik prava po ovom Zakonu kojemu je odreen pratitelj za putovanje iz stavka 1.
ovoga lanka, ima pravo na naknadu trokova prijevoza i za pratitelja.

(3) Pravo na naknadu trokova prijevoza iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ima i osoba koja je
podnijela zahtjev za priznanje prava po ovom Zakonu, ako joj je izvrnim rjeenjem priznato
traeno pravo, odnosno poveanje skupine oteenja organizma.

(4) Trokovi prijevoza nadoknauju se prema visini cijene karte za prijevoz autobusom,
odnosno drugim razredom eljeznice ili brodom, te sredstvima javnog gradskog prijevoza.

Osloboenje od plaanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljita

lanak 134.

(1) lanovi ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, lanovi
ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i
hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, imaju pravo na osloboenje od plaanja jednokratne
naknade zbog umanjenja vrijednosti i povrine poljoprivrednog zemljita kao dobra od
interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju graevinske dozvole ili
drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljita tako da se ono vie ne iskoritava za
poljoprivrednu proizvodnju.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga lanka moe se ostvariti samo jednokratno.

Osloboenje od plaanja sudskih, upravnih i javnobiljenikih pristojbi

lanak 135.

U postupku ostvarivanja prava iz ovoga Zakona stranke su osloboene od plaanja sudskih,


upravnih i javnobiljenikih pristojbi na temelju odgovarajuih isprava kojima dokazuju svoj
status.

Obiljeavanje mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata

lanak 136.

Ministarstvo osigurava sredstva i donosi godinji plan o obiljeavanju mjesta masovnih


grobnica rtava iz Domovinskog rata na temelju programa obiljeavanja koji donosi Vlada
Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.

Pravo na grobno mjesto, trokove ukopa uz odavanje vojnih poasti i odravanje


grobnih mjesta

lanak 137.

(1) Ministarstvo snosi trokove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na podruju Republike Hrvatske uz odavanje vojne

69
poasti, kao i trokove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.

(2) Ministarstvo snosi trokove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrlog HRVI iz
Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na podruju Republike
Hrvatske uz odavanje vojne poasti.

(3) Ministarstvo snosi trokove prijevoza i ukopa iz stavka 1. i 2. ovoga lanka i izvan
podruja Republike Hrvatske.

(4) Vojne poasti iz stavka 2. ovoga lanka odaju se ako obitelj pravovremeno obavijesti
Ministarstvo.

(5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, vojne poasti se odaju prilikom ispraaja posmrtnih
ostataka, na podruju Republike Hrvatske.

(6) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske smatraju se povijesno znaajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.

(7) Obveznici odravanja grobnih mjesta povijesno znaajnih osoba iz stavka 6. ovoga lanka
iza kojih nema ivih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.

(8) Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih
nema ivih nasljednika ne mogu se smatrati naputenima, sukladno propisima o grobljima, a
obveznici odravanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.

(9) Vlasnici groblja duni su do kraja mjeseca sijenja tekue godine izvijestiti Ministarstvo o
grobnim mjestima povijesno znaajnih osoba iz stavka 6. ovoga lanka i hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata iz stavka 8. ovoga lanka koja su preuzeli na odravanje u prethodnoj
kalendarskoj godini. Izvjee sadri: ime i prezime, datum i godinu pokopa, oznaku grobnog
mjesta, reda, polja i grobnog mjesta za svaku povijesno znaajnu osobu iz stavka 6. ovoga
lanka.

(10) Ministarstvo e jednom godinje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad


izvravanjem obveze iz stavka 7. i 8. ovoga lanka.

(11) lanovi ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na
dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim
propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova odravanja.

(12) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja duni su:


a) dati na koritenje grobna mjesta uz naplatu polovice predvienog iznosa za umrle HRVI
iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili
lanovi njihove ire obitelji nemaju na koritenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na
koritenje treoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b) osigurati dijelove groblja, odnosno aleje za pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata.

70
(13) Pravo iz stavka 12. ovoga lanka ne obuhvaa i osloboenje od plaanja godinje grobne
naknade, osim ako to osloboenje nije predvieno drugim propisom.

(14) Pravo iz ovoga lanka ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.

GLAVA IX.

PRAVA PRIPADNIKA HRVATSKOG VIJEA OBRANE

lanak 138.

Pripadnicima HVO-a, dravljanima Republike Hrvatske, kojima je priznat status RVI


odnosno HRVI iz Domovinskog rata II. do X. skupine i pravo na osobnu invalidninu u
upravnom postupku provedenom u Republici Hrvatskoj i koji se na dan stupanja na snagu
ovog Zakona nalaze na redovnoj mjesenoj isplati osobne invalidnine, imaju pravo na
nastavak isplate, odnosno koritenje priznatog prava na osobnu invalidninu bez pravnih
smetnji u vezi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 139.

Pripadnicima HVO-a, dravljanima Republike Hrvatske, kojima je priznat status RVI,


odnosno HRVI iz Domovinskog rata i pravo na invalidsku mirovinu u upravnom postupku
provedenom u Republici Hrvatskoj i koji se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalaze na
redovnoj mjesenoj isplati invalidske mirovine, imaju pravo na nastavak isplate, odnosno
koritenje priznatog prava na invalidsku mirovinu bez pravnih smetnji u vezi statusa
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 140.

(1) Pripadnici HVO-a, dravljani Republike Hrvatske koji temeljem Ugovora izmeu
Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u
Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine Meunarodni ugovori broj 2/2006) ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu
u visini razlike izmeu invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima
u Republici Hrvatskoj i visine mjesenog iznosa osobne invalidnine ostvarene po
pravomonom rjeenju nadlenog tijela Bosne i Hercegovine imaju pravo na novi obraun
visine mirovina temeljem smanjenja postotka oteenja organizma po pravomonom rjeenju
nadlenog tijela Bosne i Hercegovine.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na zahtjev
stranke obnovit e postupak priznatog prava na mirovinu uz ponovno vjetaenje radne
sposobnosti.

lanak 141.

(1) Pripadnici borbenog sektora HVO-a, dravljani Republike Hrvatske, kojima je


pravomonim rjeenjem nadlenog tijela Bosne i Hercegovine priznat status RVI po osnovi
ranjavanja ili zatoenitva, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i propisu o
mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata po
pravomonom rjeenju nadlenog tijela Bosne i Hercegovine, ako to pravo nisu ostvarili do

71
stupanja na snagu ovoga Zakona po Ugovoru izmeu Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili
pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji (Narodne novine
Meunarodni ugovori, broj 2/06).

(2) Pripadnici borbenog sektora HVO-a, dravljani Republike Hrvatske, kojima je


pravomonim rjeenjem nadlenog tijela Bosne i Hercegovine priznat status RVI 100% I.
skupine po osnovi bolesti ili ozljede, imaju pravo na invalidsku mirovinu po ovom Zakonu i
propisu o mirovinskom osiguranju umanjenu za iznos osobne invalidnine koja im je priznata
po pravomonom rjeenju nadlenog tijela Bosne i Hercegovine.

(3) Pravo iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ostvaruje se pod uvjetima odreenim ovim Zakonom i
propisom o mirovinskom osiguranju te na nain i postupkom odreenim Ugovorom izmeu
Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u
Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine Meunarodni ugovori broj 2/2006) i njegovim izmjenama i dopunama.

lanak 142.

Pravo iz lanka 129. stavka 4. ovoga Zakona, pod uvjetima odreenima ovim Zakonom,
odnosi se i na dravljane Republike Hrvatske, pripadnike borbenog sektora HVO-a.

GLAVA X.

PRAVA LANOVA OBITELJI PRIPADNIKA HRVATSKOG VIJEA OBRANE

lanak 143.
Dravljanima Republike Hrvatske, lanovima ire obitelji pripadnika HVO-a kojima je
temeljem njihova stradavanja priznat status lana obitelji poginuloga, odnosno smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku invalidninu u
upravnom postupku provedenom u Republici Hrvatskoj i koji se u trenutku stupanja na snagu
ovoga Zakona nalaze na redovitoj isplati obiteljske invalidnine, imaju pravo na nastavak
isplate, odnosno koritenje priznatog prava na obiteljsku invalidninu bez pravnih smetnji u
vezi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo.

lanak 144.
Dravljanima Republike Hrvatske, lanovima ire obitelji pripadnika HVO-a kojima je
temeljem njihova stradavanja priznat status lana obitelji poginuloga, odnosno smrtno
stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pravo na obiteljsku mirovinu u
upravnom postupku provedenom u Republici Hrvatskoj i koji se u trenutku stupanja na snagu
ovoga Zakona nalaze na redovitoj isplati obiteljske mirovine, imaju pravo na nastavak isplate,
odnosno koritenje priznatog prava na obiteljsku mirovinu bez pravnih smetnji u vezi statusa
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo.
lanak 145.
(1) Roditelji, brani ili izvanbrani drug umrlog pripadnika HVO-a, dravljana Republike
Hrvatske, kojemu je bilo priznato pravo na invalidsku mirovinu u upravnom postupku
72
provedenom u Republici Hrvatskoj prema propisima kojima se ureuju prava hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, stjee pravo na obiteljsku mirovinu
kada navri 50 godina ivota.
(2) Djeca umrlog pripadnika HVO-a, dravljana Republike Hrvatske, kojemu je bilo priznato
pravo na invalidsku mirovinu u upravnom postupku provedenom u Republici Hrvatskoj
prema propisima kojima se ureuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog kolovanja i nakon
zavretka ili prekida redovitog kolovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjera aktivne
politike zapoljavanja, a najdue 12 mjeseci nakon zavretka ili prekida redovnog
kolovanja,odnosno najkasnije od dana navretka 26. godine ivota.
(3) Visina obiteljske mirovine iz stavka 1. i 2. ovoga lanka odreuje se sukladno lanku 47.
ovoga Zakona.
(4) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga lanka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu bez pravnih
smetnji u vezi statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo.

lanak 146.
Roditelji, brani ili izvanbrani drug i djeca poginulog, odnosno smrtno stradalog pripadnika
HVO-a koji zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu podnesu tijekom koritenja
obiteljske mirovine ostalih lanova obitelji, odnosno nakon prestanka koritenja obiteljske
mirovine ostalih lanova obitelji poginulog, odnosno smrtno stradalog pripadnika HVO-a
kojima je priznato pravo na obiteljsku mirovinu u upravnom postupku provedenom u
Republici Hrvatskoj prema propisima kojima se ureuju prava hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji, mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu
sukladno odredbama ovoga Zakona koje se odnose na obiteljsku mirovinu lanova obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, bez pravnih smetnji u vezi statusa
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo.
lanak 147.

(1) Pravo na obiteljsku mirovinu po ovom Zakonu ostvaruju dravljani Republike Hrvatske
lanovi ire obitelji pripadnika borbenog sektora HVO-a koji je:
a) poginuo u obrani suvereniteta u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1996.
godine, osim lanova obitelji iz lanka 1. stavka 1. toke 8. Ugovora izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u Bosni i
Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine Meunarodni ugovori broj 2/06)
b) ubijen prilikom zatoenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom
objektu, osim lanova obitelji iz lanka 1. stavka 1. toke 8. Ugovora izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u Bosni i
Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine Meunarodni ugovori broj 2/06)
c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta najkasnije do 23.
prosinca 1996. godine
d) umro od posljedica bolesti, pogoranja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta
najkasnije do 23. prosinca 1996. godine ili
e) izvrio samoubojstvo kao posljedicu psihike bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani
suvereniteta, do stupanja na snagu ovoga Zakona.

73
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu po ovom Zakonu
umanjenu za iznos obiteljske invalidnine koja im je priznata po pravomonom rjeenju
nadlenog tijela Bosne i Hercegovine, ako to pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga
Zakona.

(3) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka koje prema propisima Bosne i Hercegovine nisu ostvarile
pravo na obiteljsku invalidninu, ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu u punom iznosu
odreenom po ovom Zakonu ako tijelo vjetaenja iz lanka 57. stavka 5. ovoga Zakona
utvrdi da postoji uzrona veza izmeu smrti (samoubojstva) i obrane suvereniteta.

(4) Osobe iz stavka 3. ovoga lanka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima
odreenim ovim Zakonom za lanove ire obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata.

(5) Osobe iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima
odreenim ovim Zakonom i propisom o mirovinskom osiguranju te na nain i postupkom
odreenim Ugovorom izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na
podruju prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea
obrane i lanova njihovih obitelji (Narodne novine Meunarodni ugovori broj 2/2006) i
njegovim izmjenama i dopunama.

DIO TREI

EVIDENCIJA HRVATSKIH BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA

lanak 148.

(1) Evidencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (u daljnjem tekstu: Evidencija


branitelja) je slubena evidencija u koju se upisuju sve osobe kojima je priznat status
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(2) Evidencija branitelja se ustrojava u svrhu prikupljanja podataka o svim hrvatskim


braniteljima iz Domovinskog rata u jedinstvenoj evidenciji Ministarstva radi breg i
efikasnijeg ostvarivanja prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

(3) Evidencija branitelja vodi se temeljem slubenih podataka Ministarstva obrane i


Ministarstva unutarnjih poslova, koja su ih Ministarstvu duna dostavljati po slubenoj
dunosti.

lanak 149.

(1) Evidencija branitelja sastoji se od opeg i posebnog dijela i pomonih podataka.

(2) Opi dio sadri sljedee podatke o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata:
a) ime, prezime, ime jednog roditelja
b) datum, mjesto i drava roenja
c) spol
d) mjesto prebivalita i adresa stanovanja

74
e) status (hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, hrvatski branitelj dragovoljac iz
Domovinskog rata)
f) ukupan broj dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru i
h) pripadnost Ministarstvu unutarnjih poslova ili Ministarstvu obrane.

(3) U posebni se dio unose sljedei podaci o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata:
a) naziv postrojbe kojoj je pripadao tijekom Domovinskog rata i
b) razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

(4) Pomoni podaci u Evidenciji branitelja su podaci koji slue za tehniku podrku, obradu te
razmjenu podataka s drugim tijelima i pravnim osobama sukladno pravnim propisima, a to su:
a) OIB hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) podatak o datumu smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) podatak o broju udjela hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i lanova obitelji smrtno
stradalih, odnosno nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Fondu hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i
d) podaci o nasljednicima udjela hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i lanova obitelji
smrtno stradalih, odnosno nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Fondu
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.

(5) Podatke o nasljednicima udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i


lanova njihovih obitelji i broju naslijeenih udjela dostavljaju nasljednici smrtno stradalih,
nestalih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

(6) Podatke o nasljednicima udjela iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i


lanova njihovih obitelji Ministarstvo e dostavljati tijelu nadlenom za upravljanje Fondom
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji jedanput mjeseno.

(7) Podatke iz ovoga lanaka Ministarstvo e aurirati sukladno podacima dostavljenim iz


Ministarstva obrane i Ministarstva za unutarnje poslove.

lanak 150.

(1) Evidencija branitelja nije javno dostupna, a podaci slue za potrebe upravnih postupaka
koje vodi Ministarstvo i druga nadlena tijela, te u druge svrhe predviene posebnim
propisom.

(2) Ministarstvo e podatke iz Evidencije branitelja uiniti dostupnim nadlenim tijelima na


nain odreenim pravilnikom kojeg donosi ministar.

(3) Podaci iz Evidencije branitelja koje je Ministarstvo uinilo dostupnim nadlenim


tijelima za potrebe upravnih postupaka u tim tijelima smatraju se javnom ispravom.

75
DIO ETVRTI

JAVNE USTANOVE ZA PRUANJE PODRKE I USLUGA BRANITELJSKO-


STRADALNIKOJ POPULACIJI

VETERANSKI CENTRI

lanak 151.

(1) Veteranski centar je javna ustanova za pruanje podrke i usluga braniteljsko-


stradalnikoj populaciji i to za:
a) lanove ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) lanove ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) HRVI iz Domovinskog rata
d) hrvatske branitelje iz Domovinskog rata
e) lanove ire obitelji umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
f) lanove ire obitelji hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
g) osobe stradale u obavljanju vojnih i redarstvenih dunosti u stranoj zemlji u okviru
mirovnih snaga i mirovnih misija
h) stradale pirotehniare i
i) lanove ire obitelji stradalih pirotehniara.

(2) Kada je korisnik veteranskog centra HRVI iz Domovinskog rata I. skupine koji koristi
usluge osobe za pruanje njege i pomoi (njegovatelja), pravo na koritenje usluga zajedno s
korisnikom moe ostvariti i njegovatelj.

(3) Osniva veteranskih centara je Republika Hrvatska, a u ime osnivaa osnivaka prava
obavlja Ministarstvo.

(4) Veteranske centre osniva Ministarstvo rjeenjem koje nije upravni akt.

(5) Veteranskim centrom upravlja Upravno vijee koje imenuje Ministarstvo.

(6) Voditelj Veteranskog centra je ravnatelj kojeg na temelju javnog natjeaja imenuje i
razrjeuje Upravno vijee.

(7) Minimalne tehnike uvjete za poetak rada veteranskih centara pravilnikom propisuje
ministar.

DRUGE JAVNE USTANOVE ZA PRUANJE PODRKE I USLUGA


BRANITELJSKO- STRADALNIKOJ POPULACIJI

lanak 152.

(1) Javne ustanove za pruanje podrke i usluga braniteljsko- stradalnikoj populaciji, osim
veteranskih centara iz lanka 151. ovoga Zakona, mogu osnovati i jedinice lokalne ili
podrune (regionalne) samouprave odlukom svog predstavnikog tijela.

76
(2) Jedinice lokalne ili podrune (regionalne) samouprave dune su od Ministarstva zatraiti
ocjenu sukladnosti odluke o osnivanju sa zakonom.

(3) Ustanovama iz stavka 1. ovoga lanka upravlja Upravno vijee koje imenuje jedinica
lokalne ili podrune (regionalne) samouprave.

(4) Voditelj ustanova iz stavka 1. ovoga lanka je ravnatelj kojeg na temelju javnog natjeaja
imenuje i razrjeuje Upravno vijee.

(5) Nadzor nad strunim radom ustanova iz stavka 1. ovoga lanka obavlja Ministarstvo.

(6) Rad ustanova iz stavka 1. ovoga lanka financira jedinica lokalne ili podrune (regionalne)
samouprave koja je osnovala ustanovu.

DIO PETI

BRANITELJSKA SOCIJALNO-RADNA ZADRUGA

lanak 153.

Braniteljska socijalno-radna zadruga (u daljnjem tekstu: zadruga) osniva se radi ostvarivanja


psihosocijalnog osnaivanja i zdravstvene rehabilitacije, odnosno lake i bre reintegracije
njezinih lanova u drutvo, te ukljuivanja u radne i gospodarske procese lanova s
umanjenom radnom sposobnou i nezaposlenih osoba.

lanak 154.

(1) Zadrugu ini najmanje dvije treine osnivaa ili lanova koji imaju priznat status
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, status HRVI iz Domovinskog rata ili status lana
obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili status lana obitelji
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

(2) lan zadruge je osoba koja obavlja poslove za zadrugu i koristi usluge u zadruzi temeljem
lanstva u zadruzi bez posebnog ugovornog odnosa.

lanak 155.

(1) Upravitelj zadruge moe biti i osoba koja ima priznat status hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata ili status HRVI iz Domovinskog rata kod koje je utvrena opa
nesposobnost za rad, odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti ili profesionalna
nesposobnost za rad, odnosno djelomian gubitak radne sposobnosti kao posljedica
ranjavanja, ozljede, zatoenitva u logoru, bolesti, pogoranja bolesti ili pojave bolesti u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ako poslove upravitelja obavlja bez plae ili naknade.

(2) Upravitelj iz stavka 1. ovoga lanka nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje.

(3) Kada zadruga u kalendarskoj godini nakon oporezivanja ostvari dobit u iznosu od
150.000,00 kuna i veu, duna je izabrati osobu koja e profesionalno obavljati poslove
upravitelja zadruge i koja se obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje.

77
(4) Zadruge su obvezne dostaviti Ministarstvu ovjerenu izjavu upravitelja zadruge, danu pod
kaznenom i materijalnom odgovornou, da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plae ili
naknade, te presliku rjeenja o upisu u sudski registar nadlenog trgovakog suda i svaku
izmjenu tog rjeenja, u roku od 15 dana od dana upisa.
lanak 156.

Ministar e donijeti pravilnik o voenju evidencija svih zadruga i saveza, te slubenu


evidenciju njihovih upravitelja kojim e se propisati sadraj, uvjeti, nain i postupak
prikupljanja podataka, njihovo voenje i auriranje, te razmjena s drugim tijelima.

lanak 157.

(1) Zadruge se slobodno udruuju i osnivaju saveze radi psihosocijalnog osnaivanja te


ostvarivanja zajednikih ideja, projekata, programa i aktivnosti na lokalnoj,
regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini.

(2) Zadruge se, sukladno propisu o koncesijama, smatraju subjektima koji imaju pravo
konkuriranja u postupku za dobivanje rezervirane koncesije.

(3) Podrku i strunu pomo u provedbi aktivnosti koje se odnose na psihosocijalno


osnaivanje prua Ministarstvo.

(4) Ministarstvo kroz meuresornu suradnju s drugim institucijama pomae u povezivanju


zadruga hrvatskih branitelja te jaanju njihove konkurentnosti na tritu.

lanak 158.

Radi poveanja konkurentnosti zadruga i njihova uspjenijeg ukljuivanja na trite, na


zadruge i na njezine lanove na odgovarajui se nain primjenjuju aktivnosti i mjere utvrene
programom strunog osposobljavanja i zapoljavanja za hrvatske branitelje iz Domovinskog
rata, te pojedine kategorije djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, koje provodi
Ministarstvo.

DIO ESTI

BRANITELJSKE ZAHVALNICE

lanak 159.

(1) Braniteljske zahvalnice dodjeljuju se postrojbama iz Domovinskog rata, hrvatskim


braniteljima iz Domovinskog rata, sudionicima Domovinskog rata i drugim osobama za
izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani dravnog suvereniteta i teritorijalnog
integriteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata kao i hrvatskim braniteljima iz
Domovinskog rata zbog primjerenog i asnog ponaanja, gospodarskog doprinosa te drugih
zasluga i doprinosa Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.

(2) Braniteljske zahvalnice dodjeljuje ministar, na prijedlog Povjerenstva za braniteljske


zahvalnice.

78
(3) Preporuku za dodjelu braniteljskih zahvalnica moe dati ministar, druga ministarstva i
druga tijela dravne vlasti te udruge proistekle iz Domovinskog rata i druge udruge graana.

(4) Vrste, uvjete i postupak dodjele braniteljskih zahvalnica, ustroj i rad Povjerenstva iz
stavka 2. ovoga lanka te ostalo vezano uz dodjelu braniteljskih zahvalnica odredit e se
pravilnikom kojeg donosi ministar.

DIO SEDMI

PROVEDBA ZAKONA

Sredstva za provedbu

lanak 160.

(1) Sredstva za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona kao i sredstva koja ine razliku izmeu
prava koja su priznata po ovom Zakonu i prava koja bi pripadala po posebnim propisima
osiguravaju se iz dravnog prorauna Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, sredstva za provedbu lanka 124. ovoga Zakona
osiguravaju se iz nadlenog fonda, a supsidijarno iz dravnog prorauna Republike Hrvatske.

lanak 161.

Proraunska osnovica kao osnovica za utvrivanje odreenih prava iz ovoga Zakona utvruje
se svake godine propisom o izvravanju dravnog prorauna Republike Hrvatske za tekuu
kalendarsku godinu.

Nadzor nad provedbom

lanak 162.

(1) Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona obavljaju nadlena ministarstva sukladno djelokrugu propisanom posebnim
propisima.

(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga
Zakona, te pojedinanim aktima, uvjetima i nainom rada nadziranih pravnih i fizikih osoba
provode inspekcije tijela dravne uprave, svaka u okviru svoje nadlenosti, sukladno
posebnim propisima.

lanak 163.

Ministarstvo jednom godinje podnosi Hrvatskom saboru izvjee o provedbi ovoga Zakona.

Provedbeni propisi

lanak 164.

(1) Ministar donosi sljedee pravilnike za provedbu ovoga Zakona:

79
a) o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na zdravstvenu zatitu iz lanka 25. ovoga Zakona
koja nisu utvrena kao standard iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
b) o radu povjerenstva iz lanka 53. ovoga Zakona
c) o izboru, uvjetima i nainu ostvarivanja prava osoba koje pruaju njegu i pomo HRVI iz
Domovinskog rata 100% I. skupine iz lanka 68. ovoga Zakona
d) o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na prilagoeni osobni automobil i prava na
naknadu troka prilagodbe osobnog automobila iz lanka 71. ovoga Zakona
e) o uvjetima i nainu dodjele stambenog kredita lanovima obitelji smrtno stradalog,
odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata
iz lanka 83. ovoga Zakona
f) o uvjetima i nainu prilagodbe prilaza do zgrade, prilagodbe prilaza do stana i prilagodbe
stana za kretanje u kolicima iz lanka 100. ovoga Zakona
g) o uvjetima, nainu i kontroli ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene iz lanka 107.
ovoga Zakona
h) o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo iz lanka 115. i
118. ovoga Zakona
i) o uvjetima i nainu ostvarivanja prava na potporu za obrazovanje iz lanka 124. ovoga
Zakona
j) o uvjetima i nainu ostvarivanju prava na besplatne udbenike iz lanka 125. ovoga
Zakona
k) o uvjetima i nainu ostvarivanja sekundarne pravne pomoi iz lanka 129. ovoga Zakona
l) o iznosu trokova ukopa, kriterijima za ostvarivanje prava na ukop na Memorijalnom
groblju u Vukovaru, te ostalim uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz lanka 137. ovoga
Zakona
m) o opsegu, uvjetima i nainu na koji e Ministarstvo podatke iz Evidencije branitelja uiniti
dostupnim nadlenim tijelima iz lanka 147. ovoga Zakona
n) o minimalnim uvjetima za poetak rada veteranskih centara iz lanka 151. ovoga Zakona
o) o voenju evidencije o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama, njihovim upraviteljima
i savezima iz lanka 156. ovoga Zakona
p) o vrsti, uvjetima i nainu dodjele braniteljskih zahvalnica iz lanka 159. ovoga Zakona
q) o uvjetima i nainu suradnje s udrugama iz Domovinskog rata, uvjetima i nainu potpore
radu udruga iz Domovinskog rata i nainu voenja i sadraju evidencije udruga iz
Domovinskog rata i lanka 167. ovoga Zakona.
r) o nainu isplate novanih primanja i drugih trokova po ovom Zakonu i
s) o nainu voenja evidencije o obavljenim isplatama i dostavi izvjea o utroenim
sredstvima prema ovom Zakonu, te kontroli namjenskih troenja sredstava.

(2) Prije donoenja pravilnika iz stavka 1. toke a) i c) ovoga lanka ministar e pribaviti
prethodno miljenje ministra nadlenog za zdravstvo.

(3) Prije donoenja pravilnika iz stavka 1. toke f) ovoga lanka ministar e pribaviti
prethodno miljenje ministra nadlenog za unutarnje poslove.

(4) Prije donoenja pravilnika iz stavka 1. toke i) i j) ovoga lanka ministar e pribaviti
prethodno miljenje ministra nadlenog za znanost i obrazovanje.

80
DIO OSMI

OSTVARIVANJE PRAVA IZ ZAKONA

Postupak i nain ostvarivanja prava

lanak 165.

(1) Nadleni ured dravne uprave u upaniji odnosno nadleno upravno tijelo Grada Zagreba
je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rjeava o:
a) statusu lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu
lana obitelji osobe smrtno stradale osobe u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te
njihovim pravima
b) statusu lana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status lana
obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske te njihovim pravima
c) statusu lanova obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i
njihovim pravima te pravima lanove njihove obitelji
d) statusu HRVI iz Domovinskog rata i statusu osobe stradale u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske te njihovim pravima
e) statusu zatoenika u neprijateljskom logoru
f) statusu i pravima stradalih pirotehniara i lanova njihovih obitelji
g) o pravu na jednokratnu novanu pomo
h) o pravu na naknadu za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona
i) o pravu na besplatne udbenike
j) o pravu na prilagoeni osobni automobil, odnosno novanoj protuvrijednosti za
prilagoeni osobni automobil, te pravu na naknadu trokova prilagodbe osobnog
automobila i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim
propisima nisu u nadlenosti drugih javnopravnih tijela.

(2) Drugostupanjsko tijelo nadleno za postupanje po albama na rjeenja javnopravnih tijela


iz stavka 1. ovoga lanka je Ministarstvo.

(3) Prvostupanjsko tijelo koje rjeava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga lanka za
osobe koje nemaju prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske je nadleno upravno tijelo
Grada Zagreba.

(4) Prvostupanjsko tijelo nadleno za rjeavanje o pravu na stambeno zbrinjavanje i pravu na


prilagodbu prilaza do zgrade je Ministarstvo.

(5) Protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe tubom
pokrenuti upravni spor.

(6) Nadleno javnopravno tijelo iz stavka 1. ovoga lanka vodi evidencije i izdaje potvrde o
statusu i pravima HRVI iz Domovinskog rata i lanova njegove obitelj, lanova obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, lanova obitelji nestalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i o ostalim statusima i pravima iz stavka 1.
ovoga lanka Zakona o kojima rjeava.

81
lanak 166.

Ministarstvo poduzima potrebne radnje s ciljem pronalaska, ekshumacije i identifikacije


nestalih osoba u Domovinskom ratu radi ouvanja i zatite digniteta nestalih osoba i lanova
njihovih obitelji, priznavanja legitimnog prava obitelji na istinu te prevladavanja i ublaavanja
posljedica Domovinskog rata.

lanak 167.

(1)U cilju ouvanja i zatite digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji u drutvu, te prevladavanja i ublaavanja posljedica Domovinskog rata,
Ministarstvo s posebnom panjom prati rad udruga iz Domovinskog rada, vodi evidenciju o
udrugama iz Domovinskog rata, potpomae njihov rad i djelovanje te u suradnji s udrugama
iz Domovinskog rata kontinuirano unaprjeuje kvalitetu ivota hrvatskih branitelja i lanova
njihovih obitelji.

(2) Uvjete i nain suradnje s udrugama iz Domovinskog rata, uvjete i nain potpore rada
udruga iz Domovinskog rata i nain voenja te sadraj evidencije udruga iz Domovinskog
rata propisuje ministar pravilnikom.

(3) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su osigurati sredstva za


praenje rada i projekata udruga iz Domovinskog rata koje su registrirane i djeluju na
njihovom podruju u godinjem iznosu od 0,3% do 1% izvornih prihoda prorauna jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

lanak 168.

(1) U cilju ouvanja i zatite digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji u drutvu, te prevladavanja i ublaavanja posljedica Domovinskog rata,
Ministarstvo provodi sljedee programe i projekte:
a) psihosocijalne i zdravstvene pomoi braniteljskoj i stradalnikoj populaciji kroz
nacionalni program koji se donosi u tu svrhu
b) lijeenja HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbarinoj komori, te HRVI iz
Domovinskog rata od II. do X. skupine s preporukom doktora medicine odreene
specijalizacije
c) poboljanja kvalitete ivljenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji
d) provedbe mjera aktivne politike zapoljavanja i socijalnog ukljuivanja hrvatskih
branitelja i lanova njihovih obitelji iz nadlenosti Ministarstva
e) rjeavanja pristupanosti objektima osoba s invaliditetom
f) sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili ureenja spomen-obiljeja rtvama stradalim u
Domovinskom ratu
g) sufinanciranja trokova pripremnih teajeva za upis na visoka uilita
h) potpora projektima udruga proisteklim iz Domovinskog rata
i) sufinanciranja umjetnikih i dokumentaristikih djela o Domovinskom ratu te druge
kreativne industrije u vezi Domovinskog rata i
j) sufinancirane sredstvima Europske unije

(2) Odluku o uvjetima i kriterijima za provoenje programa i projekata iz stavka 5. ovoga


lanka donosi ministar.

82
(3) Korisnicima nacionalnog programa iz stavka 1. toke a) ovoga lanka, pomo pruaju
specijalizirani centri:
a) Nacionalni centar za psihotraumu (Zagreb)
b) regionalni centri za psihotraumu (Split, Rijeka, Osijek) i
c) podrune jedinice i centri za psihosocijalnu pomo Ministarstva.

lanak 169.

U cilju ouvanja i zatite digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja iz Domovinskog


rata te lanova njihovih obitelji Ministarstvo:
a) prati i istrauje socio-ekonomsko stanje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji
b) razvija nove projekte i programe koji se odnose na poboljanje kvalitete ivota hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji te na zatitu i promicanje
digniteta Domovinskog rata i
c) poduzima druge radnje u cilju ouvanja i zatite digniteta Domovinskog rata i hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata te lanova njihovih obitelji.
lanak 170.

Podrune jedinice Ministarstva obavljaju poslove koji se odnose na:


a) pruanje strune, savjetodavne i primarne pravne pomoi u svezi ostvarivanja prava iz
ovoga Zakona,
b) pruanje strune pomoi u svezi koritenja programa i projekata iz lanka 154. stavka 4.
ovoga Zakona
c) sudjelovanje u provedbi i praenje provedbe nacionalnih programa i strategija za
poboljanje kvalitete ivljenje i zdravlja hrvatskih branitelja i lanova njihovih obitelji iz
nadlenosti Ministarstva
d) voenje evidencije o hrvatskim braniteljima i stradalnicima iz Domovinskog rata koje
sadre podatke u svezi s njihovim socioekonomskim i zdravstvenim prilikama
e) voenje evidencije o korisnicima programa i projekata iz nadlenosti Ministarstva na
svojem podruju djelovanja
f) koordinaciju rada i povezanost zadruga hrvatskih branitelja na svojem podruju djelovanja
g) sudjelovanje u organizaciji rada i praenju rada Centara za psihosocijalnu pomo
h) obavljanje izvida, odnosno oevida potrebnih za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona
i) obilazak korisnika programa iz nadlenosti Ministarstva i prikupljanje podataka o
potrebama korisnika,
j) sudjelovanje u postupku kontrole i analize namjenskog troenja sredstava ostvarenih kroz
potpore Ministarstva
k) redovitu suradnju s udrugama iz Domovinskog rata na upanijskoj razini radi
organiziranja obiljeavanje obljetnica ratnih dogaanja i stradanja hrvatskih branitelja u
Domovinskom ratu, obiljeavanja prigodnih nadnevaka, hodoaa i odavanja poasti
smrtno stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata
l) suradnju s nadlenim institucijama na lokalnoj i upanijskoj razini radi pruanja potpore
hrvatskim braniteljima i lanovima njihovih obitelji u ostvarivanja statusnih i drugih prava
i
m) obavljanje drugih poslova iz svoje nadlenosti.

83
lanak 171.

(1) Kada ured dravne uprave u upaniji odnosno nadleno upravno tijelo Grada Zagreba
nakon privremenog rjeenja donosi novo privremeno rjeenje ili rjeenje kojim priznaje pravo
to rjeenje ima pravni uinak od prvog dana idueg mjeseca nakon proteka vanosti rjeenja
kojim je pravo utvreno privremenim rjeenjem.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka kada se nakon privremenog rjeenja donosi novo
privremeno rjeenje ili rjeenje, tim e se rjeenjem ukinuti prethodno privremeno rjeenje.

lanak 172.

(1) Kada rjeenje kojim je utvreno oteenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske 20% ili vie i priznat status HRVI iz Domovinskog rata ili
rjeenje kojim je zahtjev za poveanje postotka oteenja organizma odbijen postane izvrno,
a kod HRVI iz Domovinskog rata nastupe promjene u vezi utvrenog postotka oteenja
organizma koje su od utjecaja na priznavanje prava, HRVI iz Domovinskog rata moe, nakon
isteka dvije godine od dana kada je rjeenje postalo izvrno, podnijeti zahtjev za utvrivanje
novog postotka oteenja organizma.

(2) Kada rjeenje kojim je utvreno oteenje organizma kao posljedica sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske manje od 20% i nije priznat status HRVI iz Domovinskog
rata postane izvrno, a kod hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nastupe promjene u vezi
oteenja organizma koje su od utjecaja na priznavanje prava, hrvatski branitelj iz
Domovinskog rata moe, nakon isteka 6 mjeseci od dana kada je rjeenje postalo izvrno,
podnijeti zahtjev za utvrivanje novog postotka oteenja organizma kao posljedice
sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

lanak 173.

(1) Rjeenjem e se utvrditi prestanak prava kada prestanu postojati uvjeti za ostvarivanje
prava iz ovoga Zakona.

(2) Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo ili status temeljem ovoga Zakona moe se
ukinuti:
a) na prijedlog stranke ili
b) u sluaju nakon to se HRVI iz Domovinskog rata utvrdi novi postotak oteenja
organizma sukladno lanku 172. ovoga Zakona.

(3) Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo ili status temeljem ovoga Zakona moe se
izmijeniti:
a) na prijedlog stranke ako se taj prijedlog u bitnim pretpostavkama temelji na istom
injeninom stanju na temelju kojeg je doneseno rjeenje ija izmjena se predlae i ako su
ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom za ostvarivanje prava ili
b) kada su se promijenile okolnosti koje utjeu na ostvarivanje prava.

(4) Rjeenje kojim je stranka stekla neko pravo ili status temeljem ovoga Zakona oglasit e se
nitavim ako nadleno upravno tijelo pravomonom deklaratornom odlukom utvrdi da su
injenice u ispravama na temelju kojih je ostvaren status ili pravo iz ovoga Zakona, neistinito
potvrene.

84
lanak 174.

(1) Obiteljska invalidnina, poveana obiteljska invalidnina, uveana obiteljska invalidnina,


osobna invalidnina, posebni doplatak, doplatak za njegu i pomo druge osobe, ortopedski
doplatak, doplatak za pripomo u kui, novana naknada u iznosu obiteljske, poveane i
uveane obiteljske invalidnine, te naknada za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona
korisniku prava pripadaju od prvog dana idueg mjeseca od dana podnoenja zahtjeva, ako su
ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava, te ako drugo nije propisano ovim Zakonom.

(2) Danom ispunjenja uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za pripomo u kui je dan kada
je rjeenje o pravu na naknadu za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona postalo izvrno.

(3) Prava iz stavka 1. ovoga lanka isplauju se u mjesenim iznosima i to unazad.

lanak 175.

(1) U sluaju smrti korisnika prava iz ovoga Zakona, prava po ovom Zakonu utvruju se
zakljuno sa zadnjim danom u mjesecu u kojem je umro.

(2) Dospjela novana primanja iz ovoga Zakona koja nisu isplaena zbog smrti korisnika
isplatit e se nasljednicima korisnika prava, sukladno propisima o nasljeivanju.

(3) Prava ostvarena temeljem ovoga Zakona ne mogu se prenijeti na drugu osobu i ne mogu
se nasljeivati osim novanih primanja iz stavka 2. ovoga lanka.

lanak 176.

(1) Prava po ovom Zakonu mogu se koristiti dok postoje ovim Zakonom propisani uvjeti za
ostvarivanje tih prava.

(2) Korisnici prava iz ovoga Zakona duni su u roku od 15 dana prijaviti nadlenom uredu
dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave svaku promjenu injenica koje
utjeu na gubitak pojedinog prava ili na smanjenje opsega koritenja tim pravom.

lanak 177.

(1) Brani ili izvanbrani drug smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
umrloga HRVI iz Domovinskog rata ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
stupanjem u brak ili izvanbranu zajednicu ne gubi prava iz ovoga Zakona koja su ostvarena
priznavanjem statusa lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata, umrloga HRVI iz Domovinskog rata ili umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata.

(2) Brani ili izvanbrani drug gubi prava iz ovoga Zakona ako zlorabi ili grubo zanemari
roditeljske dunosti i prava prema djeci s kojom koristi ta prava, uslijed ega mu je sudskom
odlukom u izvanparninom postupku oduzeta roditeljska skrb.

85
(3) Roditelj smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ne moe stei ni
koristiti prava iz ovoga Zakona ako mu je sudskom odlukom u izvanparninom postupku
oduzeto roditeljsko pravo zbog grubog zanemarivanja roditeljske dunosti.

lanak 178.

Statusi odnosno prava iz ovoga Zakona ostvaruju se:


a) status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvruje Ministarstvo obrane, odnosno
Ministarstvo unutarnjih poslova po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog
postupka ili po slubenoj dunosti na temelju injenica o kojima vodi slubenu evidenciju
b) status lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata , odnosno
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvruje se u upravnom postupku na
temelju urednog zahtjeva lana obitelji, a na temelju dokaza propisanih ovim Zakonom
c) status pastorka dokazuje se pravomonom presudom nadlenog suda da je jednom
roditelju pastorka oduzeto roditeljsko pravo, odnosno smrtnim listom za jednog od
roditelja, te potvrdom o prebivalitu
d) status lana obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine utvruje se u
upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva lana obitelji i pisanih dokaza iz ovoga
Zakona, te izvrnog rjeenja da je HRVI iz Domovinskog rata koristio pravo na doplatak
za njegu i pomo druge osobe do smrti
e) status HRVI iz Domovinskog rata na temelju ranjavanja ili ozljede utvruje se u
upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata i dokaza iz ovoga Zakona nakon nalaza i miljenja tijela vjetaenja
f) status HRVI iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoranje bolesti, odnosno
pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske utvruje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i miljenja tijela vjetaenja.

lanak 179.

Prema ovom Zakonu injenica da je rana, ozljeda, bolest, pogoranje bolesti, odnosno pojava
bolesti ili smrtno stradavanje nastupilo pod okolnostima iz lanka 3. stavka 2. ovoga Zakona
dokazuju se:
a) potvrda o okolnostima smrtnog stradavanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je
potvrda koju je izdala nadlena postrojba Oruanih snaga Republike Hrvatske,
Ministarstvo obrane, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno
Ministarstvo unutarnjih poslova u sjeditu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme,
mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja
b) potvrda nadlenih tijela dravne vlasti Republike Hrvatske o osobi koja je po nalogu u
obavljanju vojnih i drugih dunosti smrtno stradala je potvrda u kojoj se navodi, vrijeme,
mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja osobe te po ijem nalogu je obavljala dunosti u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske
c) potvrda o okolnostima uhienja, odnosno nestanka hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata je potvrda koju je izdala nadlena postrojba Oruanih snaga Republike Hrvatske,
nadleno tijelo Ministarstva obrane, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova,
odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova u sjeditu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi,
vrijeme, mjesto i okolnosti uhienja ili nestanka
d) potvrda o stradavanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala
nadlena postrojba Oruanih snaga Republike Hrvatske, nadleno tijelo Ministarstva
obrane, policijska uprava Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno Ministarstvo

86
unutarnjih poslova u sjeditu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i opis
uzroka i okolnosti pod kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ranjen ili
ozlijeen
e) potvrda o okolnostima stradavanja osobe koja je po nalogu nadlenih tijela dravne vlasti
Republike Hrvatske u obavljanju vojnih ili drugih dunosti u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske ranjena ili ozlijeena jest potvrda u kojoj se navodi, vrijeme, mjesto i
okolnosti stradavanja te po ijem nalogu je obavljala dunosti u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske
f) izvadak iz Evidencije branitelja
g) medicinska dokumentacija o lijeenju nakon ranjavanja ili ozljede jest dokumentacija o
lijeenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata izdana od zdravstvene ustanove,
lijenike ordinacije i naelnika ratnog saniteta postrojbe iz vremena nakon ranjavanja ili
ozljede, u kontinuitetu do podnoenja zahtjeva
h) medicinska dokumentacija da je bolest, pogoranje bolesti, odnosno pojava bolesti
neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je
dokumentacija o lijeenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata izdana od
zdravstvene ustanove, lijenike ordinacije ili naelnika ratnog saniteta postrojbe u kojoj
se navodi anamneza, dijagnoza i terapija za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, u
kontinuitetu od pojave bolesti do podnoenja zahtjeva i
i) potvrde o zatoenju u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom
objektu o nestanku te o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka jesu potvrda
koje Ministarstvo na temelju injenica o kojima vodi slubenu evidenciju.

lanak 180.

Status sudionika Domovinskog rata iz lanka 15. ovoga Zakona dokazuje se:
a) potvrdom koju za osobe iz lanka 15. stavka 1. toke a) ovoga Zakona izdaje
ministarstvo nadleno za obranu po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog
postupka ili na temelju injenica o kojima vodi slubenu evidenciju
b) potvrdom koju za osobe iz lanka 15. stavka 1. toke g) ovoga Zakona koje su doprinijele
obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31.prosinca
1993. godine izdaje ministarstvo nadleno za obranu po zahtjevu stranke nakon
provedenoga upravnog postupka ili na temelju injenica o kojima vodi slubenu
evidenciju
c) potvrdom koju za osobe iz lanka 15. stavka 1. toke g) ovoga Zakona koje su doprinijele
obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 1. sijenja 1994. do 30. lipnja
1996. godine izdaje ministarstvo nadleno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke
nakon provedenoga upravnog postupka ili na temelju injenica o kojima vodi slubenu
evidenciju ili
d) potvrdom koju za osobe iz lanka 15. stavka 1. toke b), c), d) i f) izdaje nadleno tijelo
dravne vlasti Republike Hrvatske ili pravna osoba u vlasnitvu ili pretenom vlasnitvu
Republike Hrvatske po ijem su nalogu obavljale vojne ili druge dunosti kojima su
doprinijele obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske, po zahtjevu
stranke, a na temelju injenica o kojima vodi slubenu evidenciju.

87
lanak 181.

injenica o uzroku i postotku oteenja organizma radi ostvarivanja statusa HRVI, injenica o
uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa lana obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, injenica postojanja oteenja
organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomo druge osobe, injenica
postojanja oteenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, injenica
postojanja oteenja organizma radi priznavanja prava za pripomo u kui te injenica
nesposobnosti za privreivanje, utvruju se na temelju nalaza i miljenja tijela vjetaenja iz
lanka 57. stavka 5. ovoga Zakona.

lanak 182.

(1) U sluajevima iz lanka 181. ovoga Zakona nalaz i miljenje vijea vjetaka, kojim su
utvrene injenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donoenja prvostupanjskog
rjeenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podlijee reviziji vijea viih vjetaka.

(2) Vijee viih vjetaka prilikom obavljanja revizije nalaza i miljenja vijea vjetaka nalaz i
miljenje vijea vjetaka moe izmijeniti ili dati suglasnost.

lanak 183.

(1) Vijee vjetaka je duno dati nalaz i miljenje u roku od 15 dana.

(2) Vijee viih vjetaka u prvostupanjskom postupku duno je obaviti reviziju nalaza i
miljenja vijea vjetaka u roku od 15 dana.

(3) Vijee viih vjetaka u drugostupanjskom postupku duno je dati nalaz i miljenje u roku
od 30 dana.

lanak 184.

(1) U postupku albe na prvostupanjsko rjeenje, Ministarstvo je duno pribaviti nalaz i


miljenje vijea viih vjetaka kada se alba odnosi na nalaz i miljenje u prvostupanjskom
postupku.

(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka sastav vijea viih vjetaka mora biti razliit od
sastava vijea viih vjetaka koje je dalo nalaz i miljenje u postupku donoenja
prvostupanjskog rjeenja.

lanak 185.

(1) Vijee vjetaka u prvostupanjskom postupku donosi nalaz i miljenje iskljuivo nakon
neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili HRVI iz Domovinskog
rata osim u postupku utvrivanja injenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata.

(2) Vijee viih vjetaka prilikom obavljanja revizije nalaza i miljenja vijea vjetaka donosi
nalaz i miljenje iskljuivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja ili HRVI iz

88
Domovinskog rata, odnosno nakon neposrednog vjetaenja u kojem sudjeluje stranka u
sljedeim sluajevima:
a) kada je vijee vjetaka oteenje organizma ocijenilo sa 100% do 80%
b) u postupku ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomo druge osobe ili
c) kada vijee viih vjetaka ocijeni da je neposredan pregled potreban.

(3) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene albe na prvostupanjsko rjeenje,


vijee viih vjetaka donosi nalaz i miljenje iskljuivo nakon neposrednog pregleda
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili HRVI iz Domovinskog rata, odnosno nakon
neposrednog vjetaenja u kojem sudjeluje stranka.

lanak 186.

(1) Pri ostvarivanju prava po ovom Zakonu ili po drugim propisima, kao prihod od
utjecaja na stjecanje ili opseg tog prava ne uzima se:
a) doplatak za njegu i pomo druge osobe
b) doplatak za pripomo u kui
c) ortopedski doplatak
d) posebni doplatak
e) doplatak za djecu
f) jednokratna novana pomo
g) obiteljska invalidnina, uveana i poveana obiteljska invalidnina
h) novana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, uveane i poveane obiteljske
invalidnine
i) naknada za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona
j) osobna invalidnina
k) trokovi ukopa
l) potpora za obrazovanje
m) novana protuvrijednost za besplatne udbenike i
n) dodijeljen iznos stambenog kredita odnosno financijske potpore.

(2) Primanja iz stavka 1. ovoga lanka izuzeta su od ovrhe.

lanak 187.

Trokove postupka za ostvarivanje prava po ovom Zakonu snosi tijelo koje vodi postupak.

lanak 188.

(1) Nadleno prvostupanjsko tijelo izvrava rjeenje koje je donijelo o priznatom pravu na:
a) status lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili lana
obitelji smrtno stradale osobe u obrani suvereniteta Republike te pravo na obiteljsku
invalidninu, poveanu i uveanu obiteljsku invalidninu
b) status lana obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i pravo na
obiteljsku invalidninu
c) status lana obitelji nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili status lana
obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske i pravo na novanu
naknadu u iznosu obiteljske invalidnine, poveane i uveane obiteljske invalidnine te
pravo na novanu naknadu u iznosu obiteljske mirovine

89
d) status HRVI iz Domovinskog rata ili status osobe stradale u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske i pravo na osobnu invalidninu
e) doplatak za njegu i pomo druge osobe
f) ortopedski doplatak
g) posebni doplatak
h) doplatak za pripomo u kui
i) jednokratnu novanu pomo
j) naknadu za nezaposlene iz lanka 107. ovoga Zakona i
k) pravo na besplatne udbenike.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga lanka, rjeenja o isplati novanog prava
ostvarenog po ovom Zakonu, korisnicima s prebivalitem u inozemstvu izvrava Ministarstvo.

(3) Prvostupanjsko tijelo iz stavka 1. ovoga lanka vodi evidenciju o izvrenim isplatama i o
broju i strukturi korisnika prava.

(4) Rjeenja o priznatom pravu na prilagoeni osobni automobil, odnosno novanoj


protuvrijednosti za prilagoeni osobni automobil i pravu na naknadu trokova prilagodbe
osobnog automobila izvrava Ministarstvo.

DIO DEVETI

NAKNADA TETE

lanak 189.

(1) Osoba koja je ostvarila pravo ili su joj isplaena novana primanja po ovom Zakonu na
koja nije imala pravo, duna je nadoknaditi tetu za ostvareno nepripadajue pravo, odnosno
vratiti primljene iznose:

a) ako je na osnovi netonih podataka za koje je znala ili morala znati da su netoni ili je na
drugi protupravni nain ostvarila neko pravo ili primanje po ovom Zakonu koje joj ne
pripada ili je ostvarila u veem opsegu nego to joj pripada
b) ako je ostvarila neko pravo ili primanje zbog toga to nije prijavila nastale promjene koje
utjeu na gubitak ili opseg nekog prava, a znala je ili morala znati za te promjene
c) ako je primala novane isplate u iznosu veem od onog koji joj je odreen rjeenjem
nadlenog tijela uprave ili
d) ako nadleno upravno tijelo pravomonom odlukom utvrdi da su injenice u ispravama na
temelju kojih je ostvareno neko pravo ili status, neistinito potvrene.

(2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka duna je nadoknaditi tetu za ostvareno nepripadajue
pravo ostvareno temeljem zakonitog rjeenja i vratiti nepravilno isplaena novana primanja u
iznosu primljenog, a najvie za posljednje tri godine raunajui od posljednje isplate na koju
nije imala pravo. Ako to ne uini u roku to ga odredi nadleno upravno tijelo, naknada tete,
odnosno povrat nepravilno primljenih iznosa ostvarit e se tubom pri nadlenom sudu.

(3) Pri utvrivanju prava na naknadu tete primjenjuje se propis kojim se ureuju obvezni
odnosi, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano.

90
lanak 190.

Republika Hrvatska se ovim Zakonom odrie svih prava koja su proizala ili bi mogla
proizai iz dogaaja u svezi obrane suvereniteta Republike Hrvatske prema hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata te se svi postupci koji su u tijeku obustavljaju, a svaka
stranka snosi svoje trokove.

DIO DESETI

PREKRAJNE ODREDBE

lanak 191.

(1) Novanom kaznom od 10.000,00 do 300.000,00 kuna kaznit e se za prekraj:


a) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ako najkasnije u roku od 30 dana od izvrnosti
rjeenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju ne uputi hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata iz lanka 3. ovoga Zakona na profesionalnu rehabilitaciju sukladno
lanku 39. stavku 6. ovoga Zakona
b) javne slube i javne ustanove kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska,
opina, grad, upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravne osobe u vlasnitvu
ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave te pravne
osobe s javnim ovlastima, ako ne prime hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega
uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije sukladno
lanku 39. stavku 7. ovoga Zakona
c) javne slube i javne ustanove kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska,
opina, grad, upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravne osobe u vlasnitvu
ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave te pravne
osobe s javnim ovlastima ukoliko pri zapoljavanju putem natjeaja ili oglasa, ili prilikom
popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ne daju prednost osobama iz lanka
102. stavka 1. do 3. ovoga Zakona
d) javne slube i javne ustanove kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska,
opina, grad, upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravne osobe u vlasnitvu
ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) te pravne osobe s javnim
ovlastima ako u roku od 15 dana od sklapanja ugovora s izabranim kandidatom o tome ne
obavijeste osobu iz lanka 102. stavka 1. do 3. ovoga Zakona
e) javne slube i javne ustanove kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska,
opina, grad, upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravne osobe u vlasnitvu
ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave te pravne
osobe s javnim ovlastima ako u roku od 8 dana od otkaza ugovora ne sklopi ugovor o
radu s osobom iz lanka 102. stavka 1. do 3. ovoga Zakona u sluaju kada nadlena
inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu s drugim kandidatom povrijeeno pravo
prednosti pri zapoljavanju osoba iz lanka 102. stavka 1. do 3. ovoga Zakona
f) javne slube i javne ustanove kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska,
opina, grad, upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravne osobe u vlasnitvu
ili preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske kao i pravne osobe u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune (regionalne) te pravne osobe s javnim

91
ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natjeaja ili oglasa za zapoljavanje u istima
ne navedu sve dokaze iz lanka 103. stavka 1. ovoga Zakona koje je potrebno priloiti u
svrhu dokazivanja uvjeta za ostvarivanje prava prednosti pri zapoljavanju iz lanka 102.
stavka 1. do 3. ovoga Zakona
g) ueniki i studentski domovi ako pri smjetaju osoba u uenike, odnosno studentske
domove ne daju prednost osobama iz lanka 126. ovoga Zakona
h) ustanove socijalne skrbi koje pruaju usluge smjetaja sukladno propisima o socijalnoj
skrbi, a kojima je osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, podrune (regionalne)
samouprave ako pri smjetaju ne daju prednost osobama iz lanka 127. ovoga Zakona i
i) pravne osobe u vlasnitvu ili preteitom vlasnitvu jedinica lokalne ili podrune
(regionalne) samouprave i Republike Hrvatske, ako ne sklope ugovor o zakupu poslovnog
prostora za obrtniku ili samostalnu profesionalnu djelatnost s osobama iz lanka 133.
ovoga Zakona koje sudjeluju u javnom natjeaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije
ponude.

(2) Za prekraj iz stavka 1. toka a), b), d), e), f), g), h) i i) ovoga lanka kaznit e se
novanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

(3) Za prekraj iz stavka 1. toka c) ovoga lanka kaznit e se novanom kaznom od


10.000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

lanak 192.

Novanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj odgovorna osoba


u:
a) tijelu dravne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu dravne vlasti i drugim dravnim
tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ako
prilikom raspisivanja javnog natjeaja ili oglasa za zapoljavanje u istima ne navedu sve
dokaze iz lanka 103. stavka 1. ovoga Zakona koje je potrebno priloiti u svrhu
dokazivanja uvjeta za ostvarivanje prava prednosti pri zapoljavanju iz lanka 101. stavka
1. do 3. ovoga Zakona,
b) jedinici lokalne i podrune (regionalne) samouprave i Republici Hrvatskoj ako ne sklope
ugovor o zakupu poslovnog prostora za obrtniku ili samostalnu profesionalnu djelatnost s
osobama iz lanka 133. ovoga Zakona koje sudjeluju u javnom natjeaju i udovolje
uvjetima iz najpovoljnije ponude.

(2) Novanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj odgovorna


osoba u tijelu dravne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu dravne vlasti i drugim dravnim
tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ako prilikom
zapoljavanja na neodreeno vrijeme slubenika i namjetenika temeljem javnog natjeaja,
prilikom zapoljavanja na odreeno vrijeme temeljem oglasa ili prilikom popunjavanja
radnog mjesta temeljem internog oglasa ne daju prednost pod jednakim uvjetima osobama iz
lanka 101. stavku 1. do 3.ovoga Zakona.

92
DIO JEDANAESTI

PRIJELAZNE ODREDBE

lanak 193.

(1) Ministar e donijeti provedbene propise iz lanka 164. stavka 1. ovoga Zakona u roku od
60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar unutarnjih poslova e donijeti provedbeni propis iz lanka 34. stavka 4. ovoga
Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 194.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet e uredbu iz lanka 94. ovoga Zakona, u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Vlada Republike Hrvatske donijet e Nacionalnu strategiju iz lanka 24., u roku od 60
dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 195.

Provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz


Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14)
i Uredba o stambenom zbrinjavanju lanova obitelji smrtno stradaloga, zatoenoga ili
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz
Domovinskog rata i dragovoljaca iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 78/13.), osim
provedbenih propisa iz lanka 218. stavka 2. ovoga Zakona, ostaju na snazi do stupanja na
snagu novih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

lanak 196.

(1) Statusi i prava, ostvareni temeljem Uredbe o zatiti rtava rata za obranu Republike
Hrvatske i njihovih obitelji (Narodne novine broj 52/91), Zakona o zatiti vojnih i civilnih
invalida rata (Narodne novine broj 33/92, 57/92, 77/92, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01 i
103/03), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (Narodne novine broj 2/94, 52/94 i 36/95), Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 108/96 i 23/01), Zakona
o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne
novine broj 94/01, 122/02, 17/04 i 48/04), te Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i
92/14), a ije ostvarivanje traje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ostaju na snazi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane
e po slubenoj dunosti brisati iz slubene evidencije hrvatske branitelje iz Domovinskog
rata za koje se u upravnom postupku utvrdi da su u slubenu evidenciju upisani protivno
odredbama lanka 2. stavka 2. ili lanka 10. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,

93
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14)
i drugim propisima iz stavka 1. ovoga lanka te suprotno odredbama lanka 21. ovoga
Zakona.

(3) Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane e po slubenoj dunosti osobe za


koje se u upravnom postupku utvrdi da ne zadovoljavaju uvjete iz lanka 5. ovoga Zakona
brisati iz slubene evidencije ili ostaviti upisane kao hrvatske branitelje iz Domovinskog rata
ukoliko zadovoljavaju uvjete iz lanka 2. stavka 2. i ako ne postoji zapreka iz lanka 10.
Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12,
19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) i drugih propisa iz stavka 1. ovoga lanka.

(4) Protiv rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka alba nije doputena, ali se moe tubom
pokrenuti upravni spor.

(5) Pravomona rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanaka Ministarstvo unutarnjih poslova i


Ministarstvo obrane dostavit e Ministarstvu i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

(6) Ministarstvo i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje e temeljem rjeenja iz stavka 2. i


3. ovoga lanka donijeti rjeenja o prestanku prava ostvarenih na temelju statusa hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata, odnosno na temelju statusa dragovoljca iz Domovinskog rata
s danom pravomonosti rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka.

lanak 197.

Sukladno lanku 21. stavku 4. i 5. ovoga Zakona Ministarstvo unutarnjih poslova i


Ministarstvo obrane e po slubenoj dunosti provesti postupak utvrivanja statusa hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i za razdoblje prije samovoljnog naputanja postrojbe za
hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su nakon samovoljnog naputanja postrojbe
ponovno dobrovoljno pristupili postrojbi.

lanak 198.

(1) Zahtjevi podneseni za ostvarivanje prava temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i
92/14), koji nisu rijeeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, rijeit e se temeljem propisa
koji su vrijedili na dan podnoenja zahtjeva, ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva ili
ako je tako odreeno ovim Zakonom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka postupci u svezi ostvarivanja prava iz lanka 35.
Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12,
19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) koji nisu rijeeni do stupanja na snagu ovoga
Zakona rijeit e se temeljem propisa koji su vrijedili na dan pokretanja postupka.

lanak 199.

Revizija prvostupanjskih rjeenja u predmetima koju obavlja Ministarstvo, ukljuujui i


reviziju koju obavlja Povjerenstvo za reviziju invalidnosti u Ministarstvu, a koja nije zavrena

94
do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovrit e se po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i
92/14).

lanak 200.

Osobe koje su ostvarile pravo na osigurninu na temelju Odluke o isplati osigurnine lanovima
obitelji zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata KLASA: 011-01/05-
0001/49, URBROJ: 519-04/3-07/6 od 1. veljae 2007. godine i pravo na jednokratnu novanu
pomo nakon ekshumacije i identifikacije ili proglaenja smrti nestaloga hrvatskog branitelja
iz Domovinskog rata na temelju Uredbe o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na
jednokratnu novanu pomo lanova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 40/13) ili Uredbe o uvjetima i
postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo lanovima obitelji smrtno
stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz
Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 87/14)
ne mogu ostvariti pravo na jednokratnu novanu pomo nakon ekshumacije i identifikacije ili
proglaenja nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim iz lanka 115. ovoga
Zakona.

lanak 201.

Pravo iz lanka 29. ovoga Zakona ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su
pravo na starosnu mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i
92/14.) i propisima koji su prethodili tom propisu ili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
(Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) i propisima koji su prethodili
tom propisu.

lanak 202.

HRVI iz Domovinskog rata kojima je status priznat po osnovi bolesti nakon stupanja na snagu
ovoga Zakona, pravo na invalidsku mirovinu iz lanka 30. ovoga Zakona mogu ostvariti
najranije poevi od 1. sijenja 2019. godine.

lanak 203.

Pravo iz lanka 36. ovoga Zakona ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su
pravo na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne sposobnosti odnosno
invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarili prema Zakonu o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne
novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13
proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14.) i propisima koji su prethodili tom propisu ili prema
Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,
120/16) i propisima koji su prethodili tom propisu.

95
lanak 204.

Pravo iz lanka 37. ovoga Zakona ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su
pravo na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne sposobnosti odnosno
invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad ili invalidsku mirovinu zbog
potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno zbog ope nesposobnosti za rad ostvarili prema
Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12,
19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) i propisima koji su prethodili tom propisu ili
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15,
120/16) i propisima koji su prethodili tom propisu.

lanak 205.

lanovi obitelji smrtno stradalih pripadnika Narodne zatite, koji nisu ostvarili pravo na
obiteljsku mirovinu do stupanja na snagu ovoga Zakona, pravo na obiteljsku mirovinu iz
lanka 40. ovoga Zakona mogu ostvariti od 1. sijenja 2019. godine.

lanak 206.

Pravo na obiteljsku mirovinu iz lanka 46. i 47. ovoga Zakona ostvaruju i brani ili
izvanbrani drug te djeca HRVI iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata koji je preminuo prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 207.

Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kojima je na najnia mirovina odreena prema


Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12,
19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14), e se po slubenoj dunosti bez donoenja
novog rjeenja odrediti novi iznos najnie mirovine sukladno lanku 49. stavku 6. ovoga
Zakona ako je to za njih povoljnije.

lanak 208.

Pravo iz lanka 52. ovoga Zakona ostvaruju i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su
pravo na najniu mirovinu ostvarili prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i
92/14.) i propisima koji su prethodili tom propisu ili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
(Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15 i 120/16) i propisima koji su prethodili
tom propisu.

lanak 209.

Roditelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji su pravo na


obiteljsku invalidninu ostvarili temeljem Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i

96
92/14), mogu podnijeti zahtjev za odreivanje obiteljske invalidnine sukladno ovom Zakonu
ako je to za njih povoljnije.

lanak 210.

Stambeno zbrinjavanje lanova ire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz


Domovinskog rata, lanova ire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
HRVI iz Domovinskog rata od I. do VII. skupine te podnositelja zahtjeva za financijskom
potporom realizirat e se u roku od dvije godine, stambeno zbrinjavanje HRVI iz
Domovinskog rata VIII. skupine u roku od etiri godine, stambeno zbrinjavanje HRVI iz
Domovinskog rata IX. skupine u roku od sedam godina, a stambeno zbrinjavanje HRVI iz
Domovinskog rata X. skupine i dragovoljaca iz Domovinskog rata u roku od deset godina od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno od dana podnoenja zahtjeva nakon stupanja
na snagu ovoga Zakona.

lanak 211.

Pravo iz lanka 145. ovoga Zakona mogu ostvariti i roditelji, brani ili izvanbrani drug i
djeca umrlog pripadnika HVO-a, dravljana Republike Hrvatske koji je umro prije stupanja
na snagu ovoga Zakona.

lanak 212.

Dom hrvatskih veterana, osnovan temeljem lanka 50. Zakona o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i
92/14), nastavlja s radom.

lanak 213.

Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz


Domovinskog rata, osnovan temeljem lanka 55. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04., 92/05., 2/07.,
107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. proieni tekst, 33/13., 148/13. i
92/14.), nastavlja s radom.

lanak 214.

(1) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske
donijet e odluku kojom se otpisuju sva dospjela i nedospjela potraivanja (glavnica i kamate)
prema korisnicima kredita odobrenih po Kreditnom programu zapoljavanja razvojaenih
pripadnika Hrvatske vojske, koji provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak na temelju
Ugovora o obavljanju poslova u ime i za raun Vlade Republike Hrvatske, zakljuenog s
Ministarstvom financija 14. lipnja 1996. godine.

(2) Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Odluka o izmjenama uvjeta kredita
po kreditnom programu zapoljavanja razvojaenih pripadnika Hrvatske vojske (Narodne
novine br. 102/2015).

97
lanak 215.

Ministarstvo e u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti
naknadnu procjenu uinaka ovoga Zakona.

lanak 216.

U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Zavod za vjetaenje,


profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom e ustrojiti posebnu
organizacijsku jedinicu za vjetaenje upravnih predmeta u kojima prava iz ovoga Zakona
ostvaruju hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i lanovi njihovih obitelji.

lanak 217.

U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe Uredbe o


metodologijama vjetaenja (Narodne novine br. 67/17) uskladit e se s odredbama ovoga
Zakona.

DIO DVANAESTI

ZAVRNE ODREDBE

lanak 218.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14)
osim:
a) lanka 31. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11,
140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) koji prestaje vaiti 1. oujka 2018.
godine i
b) lanaka 13. do 30. i 32. do 33.a Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09,
146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14) koji prestaju vaiti 1.
sijenja 2019. godine.

(2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Uredba o uvjetima i postupku
ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo lanovima obitelji smrtno stradaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog
rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 87/14), Uredba o
uvjetima i postupku ostvarivanja prava na dodjelu osobnog automobila hrvatskim ratnim
vojnim invalidima iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 79/13), Pravilnik o Registru
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (Narodne novine broj 141/12) i Odluka o isplati
osigurnine lanovima obitelji zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
KLASA: 011-01/05-0001/49, URBROJ: 519-04/3-07/6 od 01. veljae 2007. godine.

lanak 219.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama, osim:

98
a) lanka 49. ovoga Zakona koji stupa na snagu 1. oujka 2018. godine i
b) lanaka 26. do 48, 50. do 56., 140., 141., 145. do 147. i 122. stavka 2. ovoga Zakona koji
stupaju na snagu 1. sijenja 2019. godine.

99
OBRAZLOENJE

lanak 1.
Osnovnom odredbom navode se temeljne vrijednosti Domovinskog rata, kao i injenicu da su
hrvatski branitelji iz Domovinskog rata branili i obranili Republiku Hrvatsku u Domovinskom
ratu te da ta uloga treba biti dostojno vrednovana kroz ovaj Zakon.

lanak 2.
Ovom odredbom osigurava se naelo rodne ravnopravnosti.

lanak 3.
Ovom odredbom jasno se definira tko se sve smatra hrvatskim braniteljem iz Domovinskog
rata, te je ispravljena dugogodinja nepravda prema pojedinim osobama, prvenstveno
pripadnicima Narodne zatite, koji nisu mogli ostvariti navedeni status prema Zakonu o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN broj
174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. proieni
tekst, 33/13., 148/13. i 92/14.) dalje: vaei Zakon. Naime, prema lanku 2. vaeeg
Zakona, pripadnikom Oruanih snaga Republike Hrvatske smatra i pripadnik naoruanih
odreda Narodne zatite koji je u njima proveo najmanje pet mjeseci do 24. prosinca 1991.
godine.
S druge strane, dana 30. srpnja 1991. je osnovan prvi naoruani odred Narodne zatite, a
dana 31. prosinca 1991. je stupila na snagu Odluka o ustrojstvu domobranstva kojom se
ukidaju odredi Narodne zatite. Upravo je kolizija navedene odredbe Zakona i Odluke
izazvala brojne potekoe u ostvarivanju statusa pripadnicima Narodne zatite, a prvenstveno
zbog toga jer je pripadnicima Narodne zatite bilo gotovo nemogue ispuniti uvjete propisane
vaeim Zakonom, pa su tako lanovi obitelji smrtno stradalog pripadnika Narodne zatite
ostali bez ikakvih prava ukoliko je on poginuo prije nego to je u Domovinskom ratu kao
pripadnik Narodne zatite proveo 5 mjeseci.
Slijedom navedenog, ovom odredbom je isto ispravljeno, odnosno omogueno je ostvarivanje
statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i pripadnicima Narodne zatite koji su u
obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u razdoblju od 30.
srpnja 1991. godine do 31. prosinca 1992. godine ili najmanje 30 dana ukoliko se radi o
pripadnicima Narodne zatite koji nisu imali obvezu sudjelovanja u priuvnom sastavu ili nisu
regulirali obvezu sluenja vojnog roka. Status hrvatskog branitelja moi e ostvariti i
pripadnici Narodne zatite koji su u razdoblju od 30. srpnja 1991. godine do 31. prosinca
1991. godine umrli, nestali ili zatoeni bez obzira na broj dana sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske.
Sve prethodno navedeno za stjecanje statusa hrvatskog branitelja pripadnika Narodne zatite
po novom Zakonu odnosi se samo na one pripadnike naoruanih odreda koji su bili izravno
angairani kao pripadnici borbenog sektora, to e utvrivati nadleno tijelo (MORH).
S obzirom da novim Zakonom nije preuzeta odredba iz Zakona o izmjenama Zakona o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN br.137/09)
kojom je zatvoren rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
ponovno svatko tko smatra da zadovoljava uvjete moe Ministarstvu obrane ili Ministarstvu
unutarnjih poslova podnijeti zahtjev za utvrivanje statusa hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata.

lanak 4.
Ovom novom odredbom omoguava se priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata svim osobama kojima je do dana stupanja na snagu ovog Zakona priznat

100
status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i koji je u trenutku stupanja na
snagu ovoga Zakona na redovitoj isplati osobne invalidnine s priznatim statusom HRVI iz
Domovinskog rata I. skupine sa 100% oteenjem organizma. Ova kategorija ostvaruje ista
prava kao i ostali HRVI kojima je u trenutku priznavanja statusa HRVI bio priznat i statusa
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Ova odredba uvodi se radi ispravljanja neloginosti do koje je dolo uslijed poetnih godina
priznavanja statusa HRVI iz Domovinskog rata kada je odreenim osobama priznat status
HRVI iz Domovinskog rata, a bez priznavanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata.
Analogno prethodnoj odredbi odreuje se da je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i svaka
osoba koja je bila pripadnik borbenih postrojni, iji su lanovi obitelji, temeljem njegova
smrtnog stradavanja u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, na redovitoj isplati
obiteljske invalidnine.

lanak 5.
Ovom odredbom definiraju se uvjeti za ostvarivanje statusa dragovoljca. Uvjet za ostvarivanje
navedenog statusa je sudjelovanje u obrani suvereniteta RH najmanje 100 dana u razdoblju od
5. kolovoza 1990. do 15. sijenja 1992. godine, ali, za razliku od vaeeg Zakona, uvjet je
pripadnost borbenom sektoru. Ovo radi usklaenja sa stvarnim stanjem u Domovinskom ratu
gdje su hrvatski branitelji mahom dragovoljno pristupali u obranu suvereniteta Republike
Hrvatske u poetnom razdoblju Domovinskog rata (1990./1991.).
Isto tako, kod odreivanja statusa dragovoljaca iz Domovinskog rata koji nisu imali obvezu
sudjelovanja u priuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu sluenja vojnog roka uvjet je 30
dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH, u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. sijenja
1992. godine, ali se, za razliku od vaeeg Zakona, u obzir se uzimaju samo dani sudjelovanja
u borbenom sektoru. Kako je velik broj osoba koje nisu imale obvezu sudjelovanja u
priuvnom sastavu ili nisu regulirali obvezu sluenja vojnog roka dragovoljno pristupio
obrani suvereniteta Republike Hrvatske i nakon do 15. sijenja 1992. godine, za navedene
kategorije dodana je mogunost priznavanja statusa dragovoljca uz uvjet najmanje 100 dana
borbenog sektora u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995. godine.

lanak 6.
Ovom odredbom definira se pojam smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
iji lanovi obitelji su ostvarili status lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja do
dana stupanja na snagu ovoga Zakona i ti lanovi nastavljaju s ostvarivanjem priznatih prava.
Status lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja moe se ostvariti i nakon stupanja
na snagu ovoga Zakona ako je okolnost na temelju koje se moe ostvariti status lana obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja nastala prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a lanovi
obitelji iz odreenih razloga jo nisu podnijeli zahtjev za utvrivanje statusa lana obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 7.
Ovom odredbom reguliraju se prava smrtno stradalih osoba u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske koja su ostala neizmijenjena u odnosu na vaei Zakon.

lanak 8.
Ovom odredbom definira se nova kategorija, umrli hrvatski branitelj iz Domovinskog rata te
se lanovima njihovih obitelji uz uvjete propisane ovim Zakonom omoguava ostvarivanje
prava predvienih za ovu kategoriju hrvatskih branitelja. Radi se svim umrlim hrvatskih
braniteljima bez obzira na uzrok smrti, osim hrvatskih branitelja koji su dosad stekli status

101
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Ovo sukladno naelu
ravnopravnosti, odnosno da bi se jednako obuhvatili svi hrvatski branitelji iz Domovinskog i
lanovi njihovih obitelji i jednako cijenila njihova rtva.

lanak 9.
Ovom odredbom definira se tko je zatoeni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata. U odnosu
na vaei Zakon, da bi se osoba smatrala zatoenom vie nema uvjeta od minimalno
provedena tri dana u zatoenitvu. Ovo s obzirom da i u sluaju zatoenja od jednog dana,
ostaje nepobitna injenica da je osoba doista provela odreeno vrijeme u zatoenitvu, te se
isto treba uvaiti. Osim toga, zatoenitvo se odnosi i sluajeve zatoenja u neprijateljskom
objektu, a ne samo u logoru ili zatvoru.

lanak 10.
Ovom odredbom definira se tko je nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata. Definicija
nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je ostala neizmijenjena u odnosu na vaei
Zakon.

lanak 11.
Ovom odredbom definira se pojam nestale osobe i prava lanova obitelji nestale osobe te je
sadrajno neizmijenjena u odnosu na vaei Zakon.

lanak 12.
Ovim lankom definira se pojam HRVI iz Domovinskog rata. S obzirom da je ukinut rok od
tri dana zatoenitva da bi se stekao status zatoenika, od sada i svaki zatoenik s manje od tri
dana stjee status HRVI iz Domovinskog rata s najmanje 20% oteenja organizma.
S obzirom da novim Zakonom nije preuzeta odredba iz Zakona o pravima hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN br.174/2004) kojom se zatvara
rok za priznavanje statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, ponovno je
omogueno ostvarivanje statusa HRVI iz Domovinskog rata i po ovoj osnovi.

lanak 13.
Ovim lankom definiraju se osobe koje takoer ostvaruju prava predviena za HRVI iz
Domovinskog rata. Odredba je sadrajno neizmijenjana u odnosu na vaei Zakon.

lanak 14.
Za razliku od vaeeg Zakona koji samo predvia da e prava pripadnika Hrvatskog vijea
obrane biti regulirana meudravnim sporazumom, donoenjem novoga Zakona regulirat e
se i dio prava pripadnika HVO-a i lanova njihovih obitelji u samom Zakonu. Navedeno u
cilju vrednovanja doprinosa pripadnika HVO-a u obrani suvereniteta.

lanak 15.
Ovim lankom definira se nova kategorija- sudionici Domovinskog rata koja nemaju status
hrvatskog branitelja, ali su dali svoj doprinos obrani suvereniteta RH.

lanak 16.
Ovom odredbom se definira koje osobe se smatraju stradalnicima iz Domovinskog rata. Rije
je o terminu kojeg je potrebno definirati za potrebe sudjelovanja Ministarstva hrvatskih
branitelja u projektima Europske unije.

102
lanak 17.
Ovom odredbom definiraju se lanovi ue i ire obitelji u smislu ovoga Zakona. Novina u
odnosu na vaei Zakon je odredba usuglaena s Obiteljskim zakonom prema kojoj se lanom
obitelji smatra i izvanbrani drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do
njegove smrti, zatoenja ili nestanka ivio u zajednikom kuanstvu i krae od tri godine ako
je u izvanbranoj zajednici roeno zajedniko dijete.

lanak 18.
Ovim lankom se taksativno nabrajaju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata za koja
se u daljnjem tekstu Zakona razrauju uvjeti za njihovo ostvarivanje.

lanak 19.
Ovom odredbom se odreuje da se u vezi pitanja oko ostvarivanja prava koja nisu odreena
ovim Zakonom primjenjuje opi propis kao lex generali .

lanak 20.
Ovom odredbom se onemoguava ostvarivanje prava po istoj osnovi u dvije razliite drave.

lanak 21.
Odredbom se propisuje zapreka ostvarivanja statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
i prava za sve pripadnike, pomagae ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi,
kao i za sve osobe koje su osuene zbog ugroavanja ustavnog poretka i sigurnosti RH, a koje
se kao takve nalaze u evidenciji Ministarstva pravosua. Radi se o kaznenim djelima:
1.Veleizdaja, 2. Priznavanje okupacije i kapitulacije, 3. Sprjeavanje borbe protiv neprijatelja,
4. Sluba u neprijateljskoj vojsci, 5. Pomaganje neprijatelju, 6. Podrivanje vojne i obrambene
moi drave, 7. Prisila prema najviim dravnim dunosnicima Republike Hrvatske,
8.Odavanje tajnih podataka, 9. pijunaa, 10. Povreda ugleda Republike Hrvatske i 11.
Pripremanje kaznenih djela protiv Republike Hrvatske.
Zapreke za ostvarivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata jednake su kao i u
vaeem Zakonu.
Po novom Zakonu, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su samovoljno napustili
postrojbu, ali su ponovno dobrovoljno pristupili postrojbi status hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata priznat e se i za razdoblje prije naputanja postrojbe. Naime, u praksi je
bilo dosta sluajeva koji su tumaeni kao samovoljno naputanje postrojbe, iako se esto
radilo o nesporazumu to je vidljivo iz injenice da su ti hrvatski branitelji ponovno
dobrovoljno pristupili postrojbi te je pravino da se navedenoj kategoriji status hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata prizna i za razdoblje prije naputanja postrojbe, a ne samo za
razdoblje nakon povratka kao to je to bilo po vaeem Zakonu.

lanak 22.
Ovom odredbom odreuje se da pravo na obvezno zdravstveno osiguranje imaju hrvatski
branitelji iz Domovinskog rata, lanovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata i lanovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Navedeno pravo imaju bez obzira jesu li korisnici obiteljske invalidnine, odnosno novane
naknade obiteljske invalidnine.
Navedene osobe koje imaju status osiguranika u obveznom osiguranju prava iz obveznog
osiguranja (pravo na zdravstvenu zatitu i novane naknade iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja) ostvaruju u opsegu, na nain i prema uvjetima utvrenim zakonom kojim se
ureuje obvezno zdravstveno osiguranje.

103
lanak 23.
U odnosu na vaei Zakon, osloboenje od sudjelovanja u pokriu dijela trokova zdravstvene
zatite (HB iskaznica) proireno je i na djecu smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i djecu nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i nakon to im
prestane pravo na obiteljsku invalidninu, odnosno novanu naknadu u iznosu obiteljske
invalidnine ako su nezaposleni i ako su za vrijeme koritenja obiteljske invalidnine odnosno
novane naknade u iznosu obiteljske invalidnine ostali bez roditeljske skrbi drugoga roditelja
ili je nastupila smrt drugog roditelja (ova dva uvjeta moraju biti kumulativno ispunjena) ili
dok su korisnici naknade za nezaposlene predviene ovim Zakonom.

lanak 24.
Ovim lankom predvia se donoenje strategije o zdravstvenoj skrbi za braniteljsko
stradalniku populaciju, na nacionalnoj razini, a u svrhu ouvanja i zatite zdravlja te
populacije. ivotni vijek pripadnika ove populacije zbog brojnih zdravstvenih problema koji
su, prije svega, posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, skrauje se, a kvaliteta ivota se
pogorava. Navedeno zahtijeva dodatnu zdravstvenu skrb koja izlazi iz okvira standardnog
zdravstvenog osiguranja. Ovim Zakonom e se, stoga, urediti okvir ostvarivanja prava na
zdravstvenu zatitu izvan standarda prava tog prava prema propisima obveznog zdravstvenog
osiguranja, a navedenom strategijom e se detaljno razraditi opseg pruanja dodatne
zdravstvene skrbi, primjerene za ovu populaciju.

lanak 25.
Ministarstvo je s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Medicinskim fakultetom
Sveuilita u Zagrebu zakljuilo Sporazum o provoenju znanstveno-istraivakog projekta
Praenje pobola i smrtnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji iji cilj je bio istraiti odstupanja u pobolu i uzrocima smrtnosti prvenstveno u
populaciji hrvatskih branitelja, kao i lanova njihovih obitelji. Istraivanje je utvrdilo da su
vodei uzrok smrti hrvatskih branitelja novotvorevine. Osim toga, utvreno je da je smrtnost
od novotvorevina kod braniteljske populacije via nego kod ostale populacije u RH. Kako
rano otkrivanje malignih, ali i ostalih oboljenja uvelike pospjeuje anse za izljeenje, novim
Zakonom braniteljskoj populaciji osigurava se pravo na sistematske preglede. Ovom
odredbom su regulirana i druga prava iz zdravstvenog osiguranja koja izlaze iz standarda
prava obveznoga zdravstvenoga osiguranja, a koja e se ostvarivati sukladno ovom Zakonu,
Nacionalnom strategijom odnosno podzakonskim aktima donesenim na temelju ovoga
Zakona. Predvieno je i pravo na bolniku medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju,
ortopedska i druga pomagala, naknadu razlike u cijeni lijekova s dopunske liste lijekova
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bez naknade, palijativnu skrb iji se opseg
utvruje Nacionalnom strategijom i stratekim planom palijativne skrbi Vlade Republike
Hrvatske te pravo na koritenje zdravstvene zatite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako
je potrebno takvo lijeenje koje se ne moe obaviti u Republici Hrvatskoj.

lanak 26.
Do kraja svibnja 2017. godine ukupno je umrlo 54.440 hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata od kojih je najvei broj umro s 52 godine starosti. Prema Zakonu o mirovinskom
osiguranju (ZOMO) pravo na starosnu mirovinu stjee se sa 65 godina ivota, a pravo na
prijevremenu starosnu mirovinu sa 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa. Kako bi
hrvatski branitelji iz Domovinskog rata uope mogli doekati starosnu mirovinu ovim
Zakonom je nuno za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata predvidjeti raniji odlazak u
starosnu mirovinu. Ovim lankom propisano je da se hrvatskom branitelju ovisno o razdoblju
sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava

104
na starosnu mirovinu propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju sniava za 4 mjeseca ako
je u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci ili za
po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru
ako je u obrani suvereniteta RH u borbenom sektoru sudjelovao vie od pet mjeseci.
Predvien je i nain odreivanja polaznog faktora za prijevremenu starosnu mirovinu na nain
da se polazni faktor za starosnu mirovinu propisan ZOMO smanjuje za svaki mjesec prije
navrenih godina ivota koje su propisane za stjecanje starosne mirovine. Po vaeem Zakonu
starosna mirovina nije mogla biti via od iznosa mirovine odreene na temelju 40 godina
ukupnog mirovinskog staa. Novim Zakonom je ukinuto to ogranienje.

lanak 27.
Ovaj lanak predvia novi sustav obrauna poveanja vrijednosti osobnog boda koji se koristi
za obraun visine starosne i prijevremene starosne mirovine hrvatskih branitelja, pripadnika
borbenog sektora i isto je predloeno u manjim vremenskim razmacima sudjelovanja u
odnosu na sadanje stanje, to je u sukladno naelu jaeg prava za dulje sudjelovanje u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske. Obraun za dragovoljce Domovinskog rata je takoer
ovisan o vremenu sudjelovanja u Domovinskom ratu, no osobni bod se poveava za jo 10%
u odnosu na ostale pripadnike braniteljske populacije, kao poseban nain vrednovanja
njihovog doprinosa (to bi u najveem moguem ostvarenom iznosu, za najvie dana
sudjelovanja u Domovinskom ratu bilo 40% poveanja).

lanak 28.
ZOMO je predvieno pravo na starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika s navrenih
60 godinu ivota i 41 godinu staa osiguranja, s tim da se u sta osiguranja za hrvatske
branitelje ne uraunava dvostruki sta osiguranja ostvaren temeljem sudjelovanja u
Domovinskom ratu.
Ovim lankom predvieno je da se hrvatskim braniteljima prigodom priznavanja prava na
starosnu mirovinu za dugogodinjeg osiguranika sta osiguranja, ostvaren u dvostrukom
trajanju temeljem sudjelovanja u Domovinskom ratu, uraunava u sta osiguranja, bez obzira
je li za njega uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje.

lanak 29.
Ovom odredbom eli se utjecati na poveanje motivacije za rad i ukljuivanje hrvatskih
branitelja korisnika starosne mirovine ostvarene temeljem ovoga Zakona na trite rada.
ZOMO predvia zapoljavanje korisnika starosne mirovine s polovinom punog radnog
vremena.
Ovim lankom previena je mogunost zaposlenja hrvatskih branitelja korisnika starosne
mirovine ostvarene temeljem ovoga Zakona do polovice punog radnog vremenom bez
smanjenja ili obustave mirovine.

lanak 30.
Ovom odredbom se zadrava postojei institut invalidske mirovine za HRVI iz Domovinskog
rata na nain da i dalje postoji predvieno pravo na invalidsku mirovinu temeljem potpunog
gubitka radne sposobnosti ili temeljem djelominog gubitka radne sposobnosti.
Zadrana je mogunost priznavanja prava na invalidsku mirovinu temeljem mijeanih
uzroka invalidnosti zadobivene po osnovi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske ili zadobivene po osnovi izvan obrane suvereniteta Republike Hrvatske.
Odredbom je takoer propisano da pravo na invalidsku mirovinu moe ostvariti osoba s trajno
utvrenim statusom HRVI iz Domovinskog rata.

105
lanak 31.
Ovim lankom previen je nain obrauna vrijednosnog boda za invalidsku mirovinu i isti je
odreen uz zadravanje sada vaeeg sustava obrauna.

lanak 32.
Odredbom se propisuju polazni faktori kod izrauna invalidske mirovine, koji su
istovjetni vaeem Zakonu.

lanak 33.
Odredbom se propisuje sustav izrauna osobnog boda koji slui za odreivanje invalidske
mirovine, a koji je zadran u istom obliku kako je propisan vaeim Zakonom, tako da se i
dalje uzima mirovinski sta od 40 godina za izraun ovoga osobnog boda koji se poveava za
45%.

lanak 34.
Odredbom se propisuje nain utvrivanja vrijednosnog boda sukladno osobnom inu, mjestu,
odnosno zvanju HRVI iz Domovinskog rata. Ove osnovice se korigiraju (poveavaju)
poetkom svake kalendarske godine sukladno porastu plaa svih zaposlenih u Republici
Hrvatskoj.
Kako u sustavu MUP-a nema sustava vojnih inova, nego postoji sustav policijskih zvanja, to
je predvieno da ministar unutarnjih poslova pravilnikom, uz miljenje ministra hrvatskih
branitelja, odredi odnos izmeu vojnih inova i policijskih zvanja, kako bi se jednako mogao
primijeniti sustav obrauna visine invalidske mirovine iz HRVI iz Domovinskog rata koji su
sudjelovali u Domovinskom ratu u policijskim postrojbama.

lanak 35.
Hrvatski branitelji, pripadnici borbenog sektora, koji ostvare pravo na invalidsku mirovinu
temeljem ZOMO imaju pravo na poveanje osobnog boda za obraun mirovine
sukladno duljini razdoblja sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i to u istim
postocima i razdobljima kako je to predvieno u lanku 27. ovoga Zakona.

lanak 36.
ZOMO predvia prevoenje invalidske mirovine zbog djelominog gubitka radne sposobnosti
u starosnu mirovinu uz uvjet postojanja najmanje jedne godine staa osiguranja nakon
stjecanja invalidske mirovine zbog djelominog gubitka radne sposobnosti.
Ovim lankom je predvieno da pravo hrvatskog branitelja, korisnika invalidske mirovine
zbog djelominog gubitka radne sposobnosti moe biti prevedeno u starosnu mirovinu kada
ispuni starosnu dob predvienu za starosnu mirovinu temeljem ovoga Zakona, s tim da
mu iznos mjesene starosne mirovine ne moe biti manji od najnie mirovine predviene
ovim Zakonom, ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najniu mirovinu.
Takoer je predviena mogunost zaposlenja hrvatskog branitelja, nositelja prava na
invalidsku mirovinu zbog potpunog ili djelominog gubitka radne sposobnosti bez smanjenja
mirovine i bez kontrolnih pregleda korisnika mirovine. Cilj ove odredbe je vraanje na trite
rada korisnika invalidske mirovine hrvatskih branitelja po povoljnijim uvjetima u odnosu na
uvjete predviene ZOMO.

lanak 37.
Ovim lankom previena je mogunost zaposlenja s punim radnim vremenom za HRVI iz
Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne

106
sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona uz smanjenje mirovine. HRVI korisnici
invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad imaju pravo na rad manje od 3,5 bez
smanjenja mirovine. Takoer je propisano da nakon prestanka zaposlenja te osobe ne
podlijeu kontrolnom pregledu sukladno opem propisu. Ovo je u duhu mjere politika
zapoljavanja braniteljsko-stradalnike populacije, te posebne skrbi koju hrvatskim
braniteljima iz Domovinskog rata jami Ustav RH.

lanak 38.
Ovim lankom regulirano je pravo na invalidsku mirovinu iz ZOMO te je predvieno da
hrvatski branitelj moe invalidsku mirovinu ostvariti samo uz postojanje pokrivenosti radnog
vijeka navrenim mirovinskim staem. Ova odredba jednaka je vaeem Zakonu.

lanak 39.
Ovaj lanak omoguava hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, sukladno zakonskim
uvjetima, ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju uz pravo na novanu naknadu koju
isplauje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Takoer je propisana obveza i rok
upuivanja hrvatskih branitelja na profesionalnu rehabilitaciju, a kao mjera posebne skrbi i u
cilju poticanja zapoljavanja pripadnika braniteljske populacije i produljenja njihove radne
aktivnosti.

lanak 40.
Ovaj lanak predvia pravo na obiteljsku mirovinu za lanove obitelji smrtno stradaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ija je smrt posljedica sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske.
Ova mirovina ostvaruje se pod uvjetima i na nain propisan ZOMO, ako ovim Zakonom nije
drugaije odreeno.
Odredbom se takoer propisuje i nain ostvarivanja prava kod nasljednika, odnosno pravo
prvenstva u sluaju vie nasljednika iz istog nasljednog reda.

lanak 41.
Odredbom se propisuje nain izrauna mjesene visine obiteljske mirovine lanovima obitelji
smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, koji je u bitnom istovjetan
vaeem Zakonu.

lanak 42.
Ovaj lanak predvia nain izrauna obiteljske mirovine lanovima obitelji smrtno stradaloga
hrvatskog branitelja u sluaju kada je smrtno stradali hrvatski branitelj bio korisnik invalidske
mirovine, a zadrana su ista pravila za izraun koja su sada na snazi.

lanak 43.
Ovom odredbom se propisuju mirovinski faktori za izraun obiteljske mirovine u odnosu
prema korisnicima i broju korisnika obiteljske mirovine, uz napomenu da su zadrani isti
mirovinski faktori koji su sada na snazi.

lanak 44.
Ovim lankom u cijelosti su zadrani svi uvjeti i pravila koja su sada na snazi u svezi uvjeta
starosti za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu. Osim ovoga i dalje se zadrava pravo na
obiteljsku mirovinu za djecu smrtno stradalih hrvatskih branitelja u razdoblju od najvie 12
mjeseci situaciji nakon zavretka ili prekida redovnog kolovanja, ako su nezaposlena.

107
Unesena je odredba kojom se obiteljska mirovina moe ostvariti jo u vremenu od 12 mjeseci
od dana zavretka ili prekida kolovanja, a najkasnije od dana navrenih 26. godine ivota.

Ovo radi usklaenja s pravom na obiteljsku invalidninu koji nain ostvarivanja prava se u
praksi danas i provodi.

lanak 45.
Ovo je nova odredba u odnosu na vaei Zakon, koja lanovima obitelji nestalog hrvatskog
branitelja nakon ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja ili proglaenja
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim, osigurava iznos obiteljske mirovine koji ne
moe biti nii od naknade obiteljske mirovine koju su lanovi obitelji koristili do ekshumacije
i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja.

lanak 46.
Ovim lankom proireno je pravo na obiteljsku mirovinu na brane ili izvanbrane drugove
umrlog HRVI iz Domovinskog rata koji je do smrti koristio pravo na dodatak za njegu i
pomo druge osobe i koji je umro bez obzira na uzrok smrti s navrenih najmanje 40 godina
starosti to je povoljnije od ZOMO koji pravo na obiteljsku mirovinu predvia za udovice
koje su do smrti branog druga navrile 50 godina ivota ili ako su do smrti branog druga
imale 45 godina ivota, pravo na obiteljsku mirovinu imaju kad navre 50 godina ivota.
Dosad su prema vaeem Zakonu pravo na obiteljsku mirovinu imali samo brani ili
izvanbrani drugovi umrlog HRVI iz Domovinskog rata I. i II. skupine koji je do smrti
koristio pravo na dodatak za njegu i pomo druge osobe, a novim Zakonom je isto pravo
proireno i na branog ili izvanbranog druga umrlog HRVI iz Domovinskog rata III. i IV.
skupine koji je do smrti koristio pravo na dodatak za njegu i pomo druge osobe. Naime radi
o enama koje su svoj ivot uglavnom podredile skrbi za svog supruga te su nakon njegove
smrti ve u visokoj ivotnoj dobi, bez puno radnog iskustva te su kao takve nekonkurentne na
tritu rada.
Analogno pravu na obiteljsku mirovinu koju prema vaeem Zakonu imaju i djeca smrtno
stradalih hrvatskih branitelja, isto pravo proireno je i na djecu umrlog HRVI iz Domovinskog
rata koji je do smrti koristio pravo na dodatak za njegu i pomo druge osobe i koji je umro
izvan okolnosti povezanih s obranom suvereniteta Republike Hrvatske dok su na redovitom
kolovanju do navrene 26. godine ivota s mogunosti produljenja ovoga prava za jo 12
mjeseci nakon zavretka ili prekida redovitog kolovanja uz uvjet nezaposlenosti.
Za osobe predviene u ovom lanku visina mirovine odreuje se prema ovom Zakonu,
odnosnu uz primjenu mirovinskih faktora odreenih ovim Zakonom, a koji su prema
sadanjem stanju jednaki ZOMO. Ovo u cilju zatite korisnika obiteljske mirovine po ovom
Zakonu u sluaju izmjene ZOMO. Nadalje, ovim lankom predvieno je da se nee
primijeniti odredbe Zakona o smanjenu mirovina odreenih, odnosno ostvarenih prema
posebnim propisima na ovu vrstu mirovine kada se ista mirovina izvodi iz mirovine koja nije
smanjena temeljem Zakona o smanjenu mirovina odreenih, odnosno ostvarenih prema
posebnim propisima. S obzirom da se Zakon o smanjenu mirovina odreenih, odnosno
ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju nije odnosio na mirovine
hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata s oteenjem organizma od 100%,
ovime se eli isto pravo omoguiti i u sluaju nasljeivanja mirovine, odnosno za udovice
koje e ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu nakon smrti HRVI 100%.

108
lanak 47.
Ovim lankom pravo na obiteljsku mirovinu proireno je na branog ili izvanbranog druga
umrlog hrvatskog branitelja i umrlog HRVI iz Domovinskog rata (osim HRVI iz
Domovinskog rata uz prethodnog lanka ije supruge ostvaruju pravo na mirovinu pod jo
povoljnijim uvjetima) s navrenih najmanje 50 godina starosti pod uvjetom da u trenutku
smrti hrvatskog branitelja imaju navrenih 40 godina ivota, to je takoer i za ovu skupinu
povoljniji uvjet u odnosu na regulativu iz ZOMO kojim je odreeno da udovica u trenutku
smrti branog druga mora imati navrenih 45 godina ivota da bi ostvarila pravo na obiteljsku
mirovinu s 50 godina.
Isto pravo predvieno je i za djecu umrlog HRVI iz Domovinskog rata dok su na redovitom
kolovanju do 26. godine odnosno jo najdue 12 mjeseci ako su nezaposlena.
Za osobe predviene u ovom lanku Zakona visina mirovina odreuje se prema ovom
Zakonu, odnosnu uz primjenu mirovinskih faktora odreenih ovim Zakonom, a koji su prema
sadanjem stanju jednaki ZOMO. Ovo u cilju zatite korisnika obiteljske mirovine po ovom
Zakonu u sluaju izmjene ZOMO.
Naime, po vaeem Zakonu lanovi obitelji hrvatskih branitelja koji nisu ostvarili status
HRVI nepravedno su bili zakinuti te nisu ostvarili gotovo nikakva prava. Ovo je korak kojim
se eli vrednovati i njihov doprinos u Domovinskom ratu.

lanak 48.
lanovima obitelji umrlog hrvatskog branitelja, pripadnika borbenog sektora, koji ostvare
pravo na obiteljsku mirovinu temeljem ZOMO previeno je pravo na poveanje osobnog
boda za obraun obiteljske mirovine sukladno duljini razdoblja sudjelovanja u obrani
suvereniteta Republike Hrvatske i to u istim postocima i razdobljima kako je to predvieno u
lanku 27. ovoga Zakona.

lanak 49.
U odnosu na vaei Zakon predvieno je poveanje iznosa najnie mirovine sukladno
vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za 0,015% proraunske
osnovice za svaki dan sudjelovanja u borbenom sektoru, tako da najvii iznos mjesene
najnie mirovine po predloenim uvjetima sada moe iznositi izmeu 2608 kn do 3634 kn (za
2157 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta RH) raunajui prema prosjenoj neto plai za
2016. godinu.
Za ostvarivanje prava na najniu mirovinu kao i prema vaeem Zakonu mora se
ispuniti uvjet od najmanje 100 dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u
borbenom sektoru.

lanak 50. i 51.


Ovim lancima predvieni su mirovinski faktor i polazni faktor za izraun najnie mirovine
koji su inae sada na snazi u Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Intencija unoenja ove odrede je sprijeiti sniavanje mirovinskih i polaznih faktora za
izraun najnie mirovine u sluaju izmjena ZOMO.

lanak 52.
Ovim lankom hrvatskim braniteljima koji koriste najniu starosnu ili invalidsku mirovinu
omogueno je da se zaposle bez obustave mirovine.

lanak 53. i 54.


lanci propisuju rad odnosno reviziju koju provodi Povjerenstvo za reviziju ocjene
invalidnosti, a u odnosu na vaei Zakon predloena je izmjena naziva koja sada vie

109
odgovara sadraju rada ovog Povjerenstva, a Povjerenstvo dalje ne bi bilo nadleno za
reviziju obiteljskih mirovina, jer za to nema valjanog pravnog razloga.

lanak 55.
Odredbe Zakona koji je sada na snazi uglavnom su zadrane u prijedlogu ovog lanka, uz
napomenu da je predvieno da se vrijeme provedeno u obrani suvereniteta Republike
Hrvatske rauna se kao sta u dvostrukom trajanju bez obzira je li za isto vremensko razdoblje
uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje.

lanak 56.
Na pitanja u vezi ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja koja nisu regulirana ovim
zakonom primjenjuje se ZOMO kao lex generali .

lanak 57.
Propisuje vrstu oteenja organizma HRVI iz Domovinskog rata, te njihovo razvrstavanje po
skupinama, a to je temelj za ostvarivanje prava po osnovi oteenja organizma HRVI iz
Domovinskog rata.
Takoer propisuje nain utvrivanja postotka oteenja organizma osobama koje su isto
oteenje zadobili po drugoj osnovi, odnosno imaju vie vrsta oteenja organizma, a da bi se
adekvatno moglo cijeniti ukupno oteenje organizma.

lanak 58.
Kao i u vaeem Zakonu, ovim lankom se propisuje da je osobna invalidnina osnovno pravo
HRVI iz Domovinskog rata po osnovi oteenja organizma.

lanak 59.
Odreuje nain odreivanja iznosa osobne invalidnine na isti nain kao to je to predvieno
vaeim Zakonom.

lanak 60.
Propisuje ogranienje za ostvarivanje osobne invalidnine, ako se za isto oteenje organizma
ve koristi odreeno novano pravo po drugim propisima, odnosno propisima o mirovinskom
osiguranju. Ovo radi sprjeavanja kumuliranja prava po istoj osnovi.

lanak 61.
Odredbom se propisuje tko ima pravo na doplatak za njegu i pomo druge osobe.

lanak 62.
Ovim lankom odreeno je da se HRVI iz Domovinskog rata s teim oteenjima organizma
(I. - IV. skupine) radi ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomo druge osobe
razvrstavaju na dva stupnja, a da bi se napravila razlika sukladno teini oteenja organizma.

lanak 63.
lankom se propisuje osnovica, odnosno nain utvrivanja iznosa doplatka za njegu i pomo
druge osobe (u odreenom postotku od osnovice).

lanak 64.
lankom se propisuje ujednaavanje prava na doplatak za njegu i pomo druge osobe,
odnosno ukoliko osoba koristi isto pravo po drugom propisu, ali u manjem, i mogue
nedostatnom iznosu tada ima pravo na nadoplatu razlike koju bi ostvarila po ovom Zakonu.

110
Ovo iz razloga ekonominosti i smanjenja administriranja, tako da se nastavkom iscrpljivanja
dosadanjeg prava, ostvaruje samo pravo na ostatak/razliku do punog iznosa.

lanak 65.
lankom se propisuju korisnici prava na ortopedski doplatak te nain njihovog razvrstavanja
po stupnjevima, sukladno oteenju organizma, a to je dalje osnova za mjeseni obraun
istog prava.

lanak 66.
Propisuje osnovicu odnosno nain obrauna prava na ortopedski doplatak, sukladno oteenju
organizma, kao i nain obrauna u sluaju postojanja vie oteenja organizma kod iste osobe.

lanak 67.
Propisuje pravo na poseban doplatak za HRVI iz Domovinskog rata te uvjete za ostvarivanje i
nain obrauna istog, koji je sukladan oteenju organizma HRVI iz Domovinskog rata. Ovo
je svojevrsna pomo HRVI iz Domovinskog rata budui da mnogi od njih nisu sposobni ili
nemaju uvjete za radni odnos, profesionalnu rehabilitaciju, odnosno mirovinu,to su ujedno i
kriteriji za ostvarivanje ovog prava.

lanak 68.
Propisuje pravo na usluge osobe koja prua pomo i njegu za najtee kategorije HRVI iz
Domovinskog rata sa 100% oteenja organizma I. skupine, te ureuje prava osobe koja tu
pomo prua, odnosno ista je u radnom odnosu za koji trokove snosi Ministarstvo hrvatskih
branitelja. Ovo budui da se radi o osobama s tekim invaliditetom koje nisu u stanju
samostalno se brinuti o sebi i faktiki trebaju stalnu i posebnu skrb druge osobe.
Takoer se propisuje donoenje posebnog pravilnika kojim se detaljno razrauju ovdje
postavljeni uvjeti za ostvarivanje, odnosno pruanje tog prava.

lanak 69.
Propisuje pravo na dodjelu posebno prilagoenog osobnog automobila. Naime, HRVI iz
Domovinskog rata s tekim invaliditetom (100% oteenja organizma I-skupine) nisu u stanju
kretati se neprilagoenim javnim prijevozom, stoga im se omoguava dodjela posebno
prilagoenog osobnog automobila. lanak propisuje temeljne uvjete za ostvarivanje
navedenog prava te nain njegova ostvarivanja. Novost u odnosu na vaei Zakon je
mogunost korisnika da umjesto dodjele automobila kojeg u postupku javne nabave nabavlja
Ministarstvo hrvatskih branitelja izabere mogunost dodijele novane protuvrijednosti
prilagoenog automobila koja se mora namjenski utroiti.
Naime, praksa je pokazala da mnogi HRVI iz Domovinskog rata, radi ekonominosti, radije
sami obavljaju prilagodbe primjerene njihovim potrebama u ovlatenim auto kuama, stoga
im je isto omogueno s tim da se novana sredstva nee isplatiti korisniku, nego e se
direktno utroiti za namjensku kupnju osobnog automobila s ugraenim odgovarajuim
prilagodbama po izboru korisnika.

lanak 70.
Propisuje pravo na prilagodbu automobila za druge skupine HRVI iz Domovinskog rata (II.
IV. skupine) koji moda nemaju utvreno visoko oteenje organizma da bi im trebao
kompletno posebno prilagoeni automobil, no, imaju takvo oteenje koje ih onemoguava u
slobodi kretanja, te su im potrebne odreene korekcije osobnog automobila. Stoga je uvedeno
novo pravo na mogunost ostvarivanja novane naknade i za te korisnike, u visini obavljene
prilagodbe i to takoer direktno na raun izvritelja usluge.

111
lankom se propisuju uvjeti i nain ostvarivanja prava.

lanak 71.
lankom se propisuje obveza donoenja pravilnika kojim e se urediti nain i kriteriji
ostvarivanja prava na prilagoeni osobni automobila i prava na naknadu troka prilagodbe
osobnog automobila.

lanak 72.
Propisuje pravo na obiteljsku invalidninu koje se ostvaruje po osnovi injenice smrti lana
obitelji, te propisuje krug korisnika prava.

lanak 73.
Propisuje uvjete ostvarivanja prava na obiteljsku invalidninu, koje je zadrano jednako kao u
odnosu na raniji Zakon, no, doraeno i kvalitetnije ureeno, budui da su se u praksi odreena
ranija normativna rjeenja pokazala nedostatna.
Tako je propisana mogunost koritenja prava u sluaju da osoba zbog bolesti nije mogla
redovno obavljati svoje kolske/studentske obveze, ali usprkos tome nije imala prekid
kolovanja prema slubenoj odluci kole/sveuilita/veleuilita. Ona e ipak moi pravo
naknadno koristiti kao da je imala prekid, odnosno period koritenja prava produit e se za
ono vrijeme za koje nije bila u mogunosti redovno izvravati svoje kolske/studentske
obveze.
Takoer, jasnije je odreen nain ostvarivanja prava u odnosu na gornju dobnu granicu,
odnosno iznimka ostvarivanja prava nakon 26. godine ivota. Dakle, korisnici prava, uz
propisane uvjete, to pravo mogu ostvarivati jo 12 mjeseci, a najkasnije od navrenih 26
godina ivota.

lanak 74.
lankom se definira termin nesposobnosti za privreivanje odnosno nain njegova
utvrivanja, a to je potrebno radi ostvarivanja odreenih prava iz Zakona kod kojih je
nesposobnost za privreivanje propisana kao uvjet. Odredba je ekvivalentna ranijem Zakonu.

lanak 75.
Odredbom se detaljnije razrauje krug korisnika prava na obiteljsku invalidninu i njihovog
odnosa u ostvarivanju prava, te opseg prava odnosno to ostvarivanje prava na obiteljsku
invalidninu podrazumijeva. Ovo da bi se izbjegle mogue dvojbe i problemi u praktinoj
primjeni Zakona.

lanak 76. i 77.


Odredbom se posebno propisuje krug korisnika prava na obiteljsku invalidninu i uvjete
ostvarivanja tog prava iza umrlog HRVI iz Domovinskog rata I. IV. skupine koji je do smrti
koristio pravo na doplatak za njegu i pomo druge osobe.

lanak 78.
Propisuje nain utvrivanja iznosa obiteljske invalidnine iza smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata te iza HRVI I. IV. skupine koji je do smrti koristio doplatak
za njegu i pomo druge osobe.
Novitet je obraun za ostvarivanje prava roditelja smrtno stradalog hrvatskog branitelja koji
nisu u radnom odnosu niti su korisnici mirovine vee od 50% od proraunske osnovice, te
koji su po toj osnovi imali povean iznos obiteljske invalidnine. Naime, uvjet da ne smiju biti
korisnici mirovine po propisima iz opeg mirovinskog osiguranja sada je brisan budui da

112
takav uvjet nije predvien za ostale kategorije korisnika, a da se u praksi pokazalo da se
najee radi o korisnicima ionako niskih mirovina koje im onda ine zapreku ostvarivanju
prava. Stoga je, za pravo na poveani iznos obiteljske invalidnine, zapreka radni odnos i prava
na obiteljsku mirovinu po ovom Zakonu koja je u pravilu odreena u viim iznosima.

lanak 79.
Propisuje sluaj kada lanovi obitelji ostvaruju pravo po vie osnova, odnosno iza vie osoba,
te opseg prava, a radi izbjegavanja problema u primjeni Zakona u praksi.
Takoer omoguava ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu korisnicima osobne
invalidnine.

lanak 80.
Propisuje korisnike prava na poveanu obiteljsku invalidninu, uvjete i opseg prava te iznos,
odnosno nain obrauna.
Novitet je proirenje prava na djecu bez oba roditelja ime se izjednaavaju s djecom bez
roditeljske skrbi, koji su korisnici ovog prava po vaeem Zakonu. Na ovaj nain se
izjednaavaju istovrsne kategorije djece budui da su uinci nedostatka roditeljske skrbi isti
kod obje skupine djece.
Osim toga, pravo je proireno i na branog ili izvanbranog druga smrtno stradalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata odnosno odredba je usklaena s odredbom o uveanoj
obiteljskoj invalidnini.

lanak 81.
Propisuje korisnike prava na uveanu obiteljsku invalidninu, uvjete i opseg prava te iznos,
odnosno nain obrauna.
Novitet je proirenje prava na djecu bez roditeljske skrbi ime se izjednaavaju s djecom bez
oba roditelja, koji su korisnici ovog prava po ranijem Zakonu. Na ovaj nain se izjednaavaju
istovrsne kategorije djece budui da su uinci nedostatka roditeljske skrbi isti kod obje
skupine djece.

lanak 82.
Propisuje prava lanova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, u smislu
ostvarivanja prava koje bi ostvarili kao lanovi smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, to je ekvivalentno ranijem Zakonu s razlikom unaprjeenja pojedinih
rjeenja.
Novitet je usklaenje terminologije sa stvarnim stanjem i ciljem same odredbe. Brisana je
odredba koja je propisivala prava lanovima obitelji zatoenih nestalih branitelja u
Domovinskom ratu, koji ostvaruju pravo na status HRVI iz Domovinskog rata i ne mogu se
podvesti pod ovu kategoriju te u praksi nikada i nisu ostvarivali prava propisana za lanove
obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. S druge strane zadran je samo
termin lanovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja, dakle hrvatskog branitelja koji je nestao
za vrijeme Domovinskog rata i jo se uvijek vodi kao nestali hrvatski branitelj, to ga faktiki
izjednaava sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem, te kada njegovi posmrtni ostaci budu
pronaeni, status i prava lana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
prevode se na status i prava lana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata.
Upravo u odnosu na status, jasnije je propisan sluaj koji se u praksi i provodio, a odnosi se
upravo na nain prevoenja odnosno stjecanja statusa lana obitelji smrtno stradalog
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, gdje se daje detaljnija zakonska osnova naina
stjecanja statusa u sluaju identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata

113
(po slubenoj dunosti) i sluaja kada obitelj podnese prijedlog nadlenom sudu radi
proglaenje nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim.

lanak 83.
Ovim lankom ureeno je tko ima pravo na stambeno zbrinjavanje i koje vrste stambenog
zbrinjavanja postoje. Umjesto uvjeta od 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kui
ili stanu u dravnom vlasnitvu ili vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, uveden je rok od
pet godina neprekidnog prebivanja kako bi se stambeno zbrinule i one osobe koje u takvom
stanu ili kui prebivaju manje od 10 godina, a time se potie i kupnja te se stradalnici mogu
bre zbrinjavati.
Pravo na financijsku potporu proireno je i na druge namjene osim na kupnju ili izgradnju
prve nekretnine pa se tako sada dodjeljuje i za razliku u povrini, nastavak izgradnje i
dovrenje obiteljske kue, za poboljanje uvjeta stanovanja.
Dragovoljcima koji su pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status HRVI iz
Domovinskog rata, a koju su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje
dvije godine, proireno je pravo na naine stambenog zbrinjavanja pa uz pravo na financijsku
potporu za kupnju prve nekretnine mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje i kupnjom
stana u dravnom vlasnitvu ili u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave u kojem prebivaju, a
u sluaju njihove smrti pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti i lanovi njegove ue
obitelji ako su imali zajedniko prebivalite s njim u trenutku njegove smrti, s time da to
pravo ostvaruju zajedno. Na ovaj nain lanovi ue obitelji umrlog dragovoljca iz
Domovinskog rata su izjednaeni s lanovima ue obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog
rata.

lanak 84.
Propisuje zapreke za stambeno zbrinjavanje. Zapreke su prenesene iz ranijeg Zakona, ali su
poblie ureene pa se tako utvruje da je vlasnitvo odgovarajueg stana ili kue zapreka i to
se odnosi na knjino i izvanknjino vlasnitvo bez obzira gdje se nekretnina nalazi. S obzirom
da je zemljino knjino stanje esto neureeno i ne odgovara stvarnom i posjedovnom stanju
odreeno je da je zapreka i knjino i izvanknjino vlasnitvo. Gleda se vlasnitvo bez obzira
gdje se nekretnina nalazi ime se sprjeava da se stambeno zbrinjavaju osobe koje na
podrujima drugih drava imaju nekretninu ili vie nekretnina. Osobama koje stan koriste u
svojstvu zatienog najmoprimca na neodreeno vrijeme omogueno je stambeno
zbrinjavanje pod uvjetom da taj stan vrate u roku od est mjeseci od donoenja rjeenja o
pravu na stambeno zbrinjavanje, dok je ranije koritenje stana u svojstvu zatienog
najmoprimca bila iskljuiva zapreka za stambeno zbrinjavanje.

lanak 85.
Ovim lankom odreen je redoslijed prava na stambeno zbrinjavanje, naini koritenja
stambenog kredita kao i prava na financijsku potporu pri emu je odreeno da dragovoljci iz
Domovinskog rata pravo na financijsku potporu mogu koristiti samo za kupnju prve
nekretnine na tritu dok ostale osobe koje imaju pravo na stambeno zbrinjavanje mogu isto
koristiti i za razliku u povrini, nastavak izgradnje ili dovrenje kue kao i poboljanje uvjeta
stanovanja.
Osim toga, ovim lankom propisani su rokovi za stambeno zbrinjavanje po kategorijama, a
koji se rauna od dana stupanja na snagu ovog Zakona, odnosno od dana podnoenja zahtjeva
ako je zahtjev podnesen nakon stupanja na snagu ovog Zakona.
Uvedena je obveza za tijela dravne vlasti koja upravljaju stanovima koji su u vlasnitvu
Republike Hrvatske ponuditi te stanove Ministarstvu hrvatskih branitelja na upravljanje pod
uvjetom da ti stanovi ne slue za slubene potrebe. Na ovaj nain Ministarstvo hrvatskih

114
branitelja bi bre dolo do raspoloivih stanova, iste bi saniralo i dodijelilo novim
korisnicima, a dravne nekretnine bi bile stavljene u funkciju ime se spreava njihovo
propadanje ali i protupravno koritenje.

lanak 86.
Propisano je da organiziranu stambenu izgradnju provodi Agencija za pravni promet i
posredovanje nekretninama u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja. Takoer su
propisane obveze jedinice lokalne samouprave vezane za ustupanje graevinskog zemljita i
komunalnog opremanja. Ako jedinica lokalne samouprave nema na svom podruju
graevinsko zemljite u svom vlasnitvu, a na podruju iste postoji graevinsko zemljite u
vlasnitvu Republike Hrvatske, Republika Hrvatska e osigurati zemljite, a jedinica lokalne
samouprave je duna isto komunalno opremiti. Ovime se omoguila organizirana stambena
izgradnja i u onim jedinicama lokalne samouprave koje nemaju zemljite za izgradnju, ali
postoji zemljite u vlasnitvu Republike Hrvatske i potreba za organiziranom stambenom
izgradnjom.

lanak 87.
Ovim lankom se ureuje obveza jedinice lokalne samouprave za ustupanje bez naknade
graevinskog zemljita i komunalnog opremanja za osobe iz ovog Zakona koje koriste
stambeni kredit ili financijsku potporu za izgradnju kue u mjestu prebivalita. Isto tako daje
se jedinici lokalne samouprave pravo da graevinsko zemljite i komunalno opremanje ustupi
i prije donoenja rjeenja o pravu na stambeni kredit kako bi osobe koje ostvaruju pravo
mogle poeti graditi na tom zemljitu ili isto pripremiti za gradnju.

lanak 88.
Ovim lankom propisuje se nain osiguranja sredstava za stambeno zbrinjavanje te je u
odnosu na raniji Zakon jasno navedeno da se sredstva ostvarena otplatom kredita glavnica i
kamata uplauju na raun Ministarstva hrvatskih branitelja do zavretka provoenja programa
stambenog zbrinjavanja. Isto tako prihod od obrone i jednokratne prodaje stanova i kua na
upravljanju Ministarstva hrvatskih branitelja uplauje na raun Ministarstva. Kako se
stambeno zbrinjavanje financira gotovo iskljuivo kroz povrate kredita koje vraaju
stradalnici kojima su isti dodijeljeni za stambeno zbrinjavanje, potrebno je i kamate od tih
kredita usmjeriti na daljnje stambeno zbrinjavanje, ali isto tako i prihod od prodaje stanova i
kua.

lanak 89.
Utvren je popust prilikom dodjele stambenog kredita koji je vezan uz postotak oteenja
organizma dok je u odnosu na raniji Zakon kamatna stopa jednaka za sve i iznosi 2%. Ovim
su, kod plaanja kamata, izjednaeni HRVI iz Domovinskog rata s veim postotkom oteenja
organizma i uglavnom veim mirovinama (koji su ranije plaali manju kamatnu stopu) s
HRVI iz Domovinskog rata s manjim postotkom oteenja organizma, a time i manjim
mirovinama (za koje je ranije bila propisana vea kamatna stopa).

lanak 90.
Utvrena je odgovarajua stambena povrina koja se odreuje prema broju lanova obitelji te
iznimke i nije bilo promjena u odnosnu na raniji Zakon.
Za osobe koje imaju razliku iznad odgovarajue povrine propisano je da razliku plaaju po
trinoj cijeni ukoliko je navedena obveza utvrena rjeenjem o pravu na stambeno
zbrinjavanje. Time bi se sprijeilo da osobe, koje nemaju utvrenu tu obvezu rjeenjem,
moraju naknadno plaati razliku u cijenu.

115
lanak 91.
lankom se propisuje da e se uredbom Vlade Republike Hrvatske regulirati iznosi kredita za
korisne stambene povrine nekretnine, izgradnju, odnosno nastavak izgradnje nekretnine, te
poboljanje stambenih uvjeta kao i vrijednost kredita po kvadratnom metru neto korisne
stambene povrine nekretnine za lanove obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz
Domovinskog rata od I. do X. skupine, te iznos financijske potpore koju prilikom kupnje prve
nekretnine na tritu ostvaruju osobe iz lanka 84. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

lanak 92.
lankom se propisuju adresati prava na stambeno zbrinjavanje kojima je djelomino
obnovljena nekretnina, odnosno, a nain i uvjeti e se detaljno razraditi uredbom Vlade
Republike Hrvatske.

lanak 93.
lankom se propisuje nain utvrivanja iznosa stambenog kredita za kupnju nekretnine u
vlastitoj organizaciji, te najvii iznos stambenog kredita po kvadratnom metru odgovarajue
povrine stana, kao i obveza razrade istih uredbom Vlade Republike Hrvatske.

lanak 94.
lankom se propisuje donoenje uredbe Vlada Republike Hrvatske, a s ciljem dravnog
konsenzusa oko utvrivanja visine, te naina i postupka ostvarivanja prava na dodjelu
stambenog kredita, te drugih pitanja vezanih za dodjelu stambenog kredita, kupnju stanova i
kua uz obronu otplatu, te ostvarenja prava na dodjelu i koritenje stanova u javnom najmu
koji su u vlasnitvu Republike Hrvatske.

lanak 95.
lankom se propisuje pravo lanova obitelji smrtno stradalog, odnosno nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine na stambeno
zbrinjavanje i na drugi nain osim propisanim lankom 84. stavkom 2. ovoga Zakona, te
dodjelom te otkupom stana. Navedeno e se detaljnije razraditi uredbom Vlade Republike
Hrvatske.

lanak 96.
Odreeno je da e Vlada Republike Hrvatske odlukom na Ministarstvo hrvatskih branitelja
prenijeti pravo upravljanja stanovima i kuama u vlasnitvu Republike Hrvatske, a kojima
upravljaju tijela dravne uprave, a na koje stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o
prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koriste iz osobe iz lanka 84. ovoga
Zakona. U odnosu na vaei Zakon, vie nisu taksativno nabrojana tijela dravne uprave, te se
isto vie ne odnosi na trgovaka drutva.
Isto tako omogueno je prenoenje stanova i kua koje se nalaze na podruju posebne dravne
skrbi jer je brisana odredba koja je to prema vaeem Zakonu prijeila.

lanak 97.
Ova odredba ranije se nalazila u prijelaznim i zavrnim odredbama Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (NN 148/13.). Uz gubitak statusa HRVI iz Domovinskog rata kao razlog za ukidanje
zakonitog rjeenja dodan je i gubitak statusa lana obitelji smrtno stradaloga ili nestaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

116
lanak 98.
Ovim lankom omogueno je da osobe kod kojih postoji neka od zapreka za stambeno
zbrinjavanje ipak ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje stanom kojeg koriste, ali bez
popusta s osnove svog statusa. Uvjeti i kriteriji za ostvarivanje ovog prava regulirati e se
Uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Odredba je uvedena za osobe koje koriste stanove jer je uinkovitije i efikasnije prodati joj
stan bez popusta sa osnove statusa nego pokretati postupak za iseljenje. Postupci za iseljenje
su dugotrajni i mogu trajati preko tri i vie godine. Za to vrijeme tijelo koje upravlja stanom
ima odreene trokove za stan (priuva i sl.) te je uinkovitije omoguiti kupnju tog stana, a
dobiveni iznos uloiti za daljnje stambeno zbrinjavanje nego voditi sudski postupak za
iseljenje i imati dodatne trokove.

lanak 99.
Ovim lankom je odreeno da Ministarstvo hrvatskih branitelja obavlja sve strune i druge
poslove koji se odnose na stambeno zbrinjavanje, a kao organizator postupka stambenog
zbrinjavanja.

lanak 100.
Ovim lankom propisan je krug osoba koje ostvaruju pravo na prilagodbu prilaza do zgrade,
prilagodbu prilaza do stana i prilagodbu stana za kretanje u kolicima. U odnosu na vaei
Zakon ovo je pravo proireno i na djecu smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata te je jasnije je odreeno koje prilagodbe se mogu izvesti pa je pored ranijih
navedena i prilagodba prilaza do stana. U praksi se pokazalo da sama prilagodba prilaza do
zgrade nije dovoljna kako bi se HRVI koji nije sposoban za kretanje bez invalidskih kolica i
drugih ortopedskih pomagala, odnosno slijepom HRVI omoguilo nesmetano kretanje i
dolazak do zgrade i stana, pa je regulirana i prilagodba prilaza do stana. Time se poboljava
kvaliteta ivota osoba s tekim oteenjem organizma koji se na ovaj nain mogu lake kretati
te im je olakan svakodnevni ivot i smanjena ovisnost o drugim osobama. Iskustvo je
pokazalo da se esto prilagodbe ne mogu izvesti ili su neisplative, pa je uvedena mogunost
zamjena nekretnina u odgovarajuoj povrini.

lanak 101.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje gotovo 82 tisue hrvatskih
branitelja nije u radnom odnosu. Dok broj ostale populacije nezaposlenih osoba u Republici
Hrvatskoj u proteklih 10 godine oscilira, broj nezaposlenih hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata je relativno konstantan. Uz to, prosjena starost hrvatskih branitelja je 51
godina to je dob u kojoj se oteano pronalazi posao. S obzirom na prethodno navedeno
novim Zakonom je potrebno ojaati postojee mehanizme ostvarivanja prednosti pri
zapoljavanju.
lankom se propisuje pravo na prednost pri zapoljavanju u tijelima dravne uprave, sudbene
vlasti, dravne vlasti i drugim dravnim tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave kao jednu od poticajnih mjera zapoljavanja braniteljsko
stradalnike populacije i njihove integracije u drutvo, kroz ostvarivanje temeljnog prava na
rad. Novitet u odnosu na raniji Zakon je proirenje kruga korisnika na djecu umrlog hrvatskog
branitelja pod uvjetom da je dijete korisnik zajamene minimalne naknade i na djecu
hrvatskog branitelja pod uvjetom da su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz
lanka 107. ovoga Zakona ili zajamene minimalne naknade, to je u skladu s ciljem Zakona
da se ravnopravno osigura skrb braniteljsko-stradalnikoj populaciji.

117
Novost je da se odsada pravo prednosti odnosi i na popunjavanje radnog mjesta putem
internog oglasa. Osim toga, pravo prednosti pri zapoljavanju mogu koristiti i zaposlene
osobe koje su zaposlene na radnom mjestu koje ne odgovara njihovoj strunoj spremi. Ovo
budui da se zbog dananje situacije na tritu rada velik broj osoba, pogotovo djece s
odreenom strunom spremom, iz raznih razloga ne moe zaposliti na odgovarajue radno
mjesto. Stoga, da bi se ostvarili na tritu rada i osigurali si kakva takva primanja, primorani
su prihvaati druge poslove na kojima ne stjeu radno iskustvo struke za koju su kolovani.
To ih onda sprjeava u apliciranju za poslove gdje e stjecati daljnje radno iskustvo u svojoj
struci za koje im zakon omoguava ostvarivanje zakonski zajamenog prava prednosti.
Takoer propisuje se postupak u sluaju povrede zakonskih odredbi odnosno nepridravanja
istih.

lanak 102.
U ovom lanku, analogno lanku 102. Zakona, propisuju se iste novine u svezi prava
prednosti pri zapoljavanju s jednakim krugom korisnika, ali u javnim slubama i javnim
ustanovama kojima je osniva ili jedan od osnivaa Republika Hrvatska, opina, grad,
upanija, izvanproraunski i proraunski fondovi, pravnim osobama u vlasnitvu ili
preteitom vlasnitvu Republike Hrvatske, pravnim osobama u vlasnitvu ili preteitom
vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim
ovlastima.
Takoer se propisuju uvjeti odnosno nain ostvarivanja prava, kao i postupak u sluaju
povrede zakonskih odredbi odnosno nepridravanja istih.
S obzirom da je prema vaeem Zakonu inspekcijski nadzor nad ovom odredbom bio mogu
samo po zahtjevu oteene osobe, unesena je odredba koja omoguava provoenje
inspekcijskog nadzora i po slubenoj dunosti.

lanak 103.
Odredbom se propisuje obveza tijela koja su duna potivati pravo prednosti na zapoljavanje
pripadnicima braniteljsko stradalnike populacije, da u natjeaju ili oglasu za zapoljavanje
trebaju navesti sve dokaze koje je potrebno priloiti u svrhu dokazivanja uvjeta za
ostvarivanje prava prednosti pri zapoljavanju. Ovo radi transparentnosti natjeaja te
sprjeavanja negativnih posljedica kada osobe koje se prijavljuju, a imaju pravo na prednost
pri zapoljavanju, iz pukog neznanja, odnosno omake ne priloe potreban dokaz.

lanak 104.
lankom se propisuju zapreke za ostvarivanje prava na prednost pri zapoljavanju iz lanka
101. i 102. ovoga Zakona, te se razrauju/pojanjavaju odreeni pojmovi u svrhu ostvarivanja
prava. Naime, nije u duhu pravednosti dati prednost pri zapoljavanju osobama koje su
vlastitom krivnjom, neodgovornim ponaanjem ili dr. slinim nainom same uzrokovale
prestanak prijanjeg radnog odnosa.

lanak 105.
U odnosu na vaei Zakon, ovo je nova odredba kojom se predvia zatita zaposlenih
potomaka smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata u smislu posebne skrbi u sluaju utvrivanja vika radnika te
nunog otputanja veeg broja radnika u pravnim osobama koje su im, sukladno lanku 103.
ovoga Zakona dune dati prednost pri zapoljavanju. Ovo na nain da vode rauna da im
otkaz bude uruen posljednjima, odnosno da se prvo otkae hrvatskim braniteljima iz
Domovinskog rata i to sukladno vremenu provedenom u Domovinskom ratu (redoslijedom od
najmanje do najvie provedenog vremena u Domovinskom ratu), a tek nakon toga da otkaz

118
bude uruen potomcima smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Ovo je u duhu mjere politika zapoljavanja braniteljsko stradalnike populacije, te posebne
skrbi za tu populaciju, posebno djece.

lanak 106.
S obzirom da u praksi, umjesto kanjavanja, bolji efekt imaju poticajne mjere, uvedena je
odredba kojom se poslodavce potie da zapoljavaju braniteljsko-stradalniku populaciju.
Ovim lankom propisana je porezna olakica za poslodavce koji zapoljavaju djecu smrtno
stradalog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na nain da su u razdoblju od
pet godina duni podmiriti samo doprinose za mirovinsko. Ova odredba nastala je po uzoru
na poreznu olakicu za poslodavce koji zapoljavaju mlade osobe.

lanak 107.
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine br. 148/13) od 1. sijenja
2014. godine prestalo je ostvarivanje prava na opskrbninu u nadlenosti Ministarstva
branitelja. Te su izmjene bile dio reforme kojom se eljelo objediniti socijalne naknade iz
nadlenosti razliitih ministarstava u jedno pravo pod nazivom zajamena minimalna naknada
koja se ostvaruje prema Zakonu o socijalnoj skrbi u nadlenosti Ministarstva socijalne
politike i mladih, odnosno dananjeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu
politiku. Meutim, uvjeti za ostvarivanje prava na zajamenu minimalnu naknadu nisi isti kao
uvjeti za ostvarivanje prava na opskrbninu pa velik broj hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata nije mogao ostvariti pravo na zajamenu minimalnu naknadu te se tako naao u ivotno-
ugroavajuoj situaciji jer je opskrbnina mnogima bila jedini izvor sredstava za ivot.
2014. godine kada je ukinuta opskrbnina naglo je porastao broj korisnika jednokratne novane
pomoi koje dodjeljuje Ministarstvo hrvatskih branitelja. No, umjesto jednokratnih pomoi,
socijalno ugroenim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog potrebno je osigurati stalnu
pomo. S obzirom da se radi o naknadi zbog njihova doprinosa u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske ta naknada treba biti izdvojena iz sustava socijalnih naknada za ostalu
populaciju u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu, novim Zakonom uvodi se naknada za
nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove njihovih obitelji kao
svojevrsna zamjena za opskrbninu koja je u sklopu objedinjavanja socijalnih prava ula u
sustav prava na zajamenu minimalnu naknadu.
U lancima 108. do 114. Zakona reguliraju se uvjeti i nain ostvarivanja prava na novanu
naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i lanove njihovih obitelji.
U odnosu na opskrbninu, uz uvjete odreene Zakonom, krug korisnika naknade za
nezaposlene je proiren na djecu smrtno stradalog, odnosno nestalog hrvatskog branitelja i
nakon to im prestane pravo na obiteljsku invalidninu, odnosno novanu naknadu obiteljske
invalidnine i branog ili izvanbranog druga umrlog HRVI iz Domovinskog rata, odnosno
umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 108.
Ovim lankom definiraju se uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene koji e
jo detaljnije biti razraeni pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja.
Osim toga, lankom se osigurava ekonominost postupka u razdoblju prelaska korisnika s
prava na zajamenu minimalnu na naknadu za nezaposlene na nain da u tom sluaju nee biti
potrebno utvrivati ispunjenje svih uvjeta koje je potrebno ispuniti za ostvarivanje prava na
naknadu za nezaposlene u redovnom postupku ve e se odmah privremeno priznati pravo na
naknadu za nezaposlene pod uvjetom da korisnik u roku od mjesec dana od izvrnosti rjeenje
kojim im je utvren prestanak prava na zajamenu minimalnu naknadu podnesu zahtjev za

119
naknadu za nezaposlene. Naime, ovo da bi se korisnicima olakalo ostvarivanje prava
prelaskom iz jednog u drugi sustav, odnosno da bi se minimizirale tetne posljedice da
korisnici ostanu bez novanih primanja zbog zastoja sustava i eventualnog odugovlaenja
upravnih postupaka u poetnom razdoblju primjene kada se oekuje vei broj zahtjeva
istovremeno.

lanak 109.
Za razliku od opskrbnine, iznos naknade za nezaposlene nije jednak za sve, ve ovisi o broju
dana provedenim u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, s odreenim iznimkama.
Tako bi korisnici obiteljske invalidnine, brani ili izvanbrani drug umrlog HRVI iz
Domovinskog rata, brani ili izvanbrani drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata i djeca smrtno stradalog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvarivali
naknadu u iznosu od 1.097,00 kn.
Korisnici osobne invalidnine i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji imaju prebivalite
u Republici Hrvatskoj i koji su sudjelovali su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske vie
od 100 dana iznos naknade na nezaposlene odredit e na nain da se na osnovicu od 1097,00
kn dodaje iznos ovisno o broju dana sudjelovanju u obrani suvereniteta Republika Hrvatske u
borbenom sektoru te bi tako iznos naknade za nezaposlene za one s najduljim sudjelovanjem
u obrani suvereniteta Republike Hrvatske iznosio oko 1.800,00 kn.
Svi navedeni iznosi odnose se na kuanstva kod kojih nema prihoda od utjecaja na visinu
naknade za nezaposlene.
Kuanstva koja su ostvarila prihode u prethodnoj godini, ali manje od 997,80 kn po lanu
kuanstva takoer ostvaruju pravo na naknadu za nezaposlene, ali im se prethodno navedeni
iznosi umanjuju za prihod po lanu kuanstva.

lanak 110.
Kao i kod opskrbnine ovim lankom se odreuje da sukorisnicima obiteljske invalidnine i
korisnicima vie invalidnina pripada jedna naknada za nezaposlene.

lanak 111.
Ovom odredbom propisuje se sluaj kada vie korisnika zajednikog kuanstva ostvaruju
uvijete za naknadu za nezaposlene temeljem smrti istog hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata. U tom sluaju opseg prava se poveava za svakog idueg korisnika za 50%, a pravo
ostvaruju kao sukorisnici.

lanak 112.
Ovim lankom odreuju se prihodi koji su od utjecaja na stjecanje i opseg prava naknade za
nezaposlene.

lanak 113.
Kao i kod opskrbnine, ovom odredbom se odreuje da promjene u iznosu prihoda i broju
lanova kuanstva, o kojima ovisi pravo i iznos naknade za nezaposlene, utjeu na
ostvarivanje tog prava tako da se promjene koje uvjetuju njegov gubitak ili smanjenje uzimaju
u obzir od prvog dana sljedeeg mjeseca nakon nastanka te promjene, a promjene koje
uvjetuju stjecanje ili poveanje prava uzimaju se u obzir od prvog dana sljedeeg mjeseca
nakon podnoenja odgovarajueg zahtjeva.

lanak 114.
Prije ukidanja opskrbnine, doplatak za pripomo se vezivao uz opskrbninu, a nakon ukidanja
opskrbnine za zajamenu minimalnu naknadu. Ovim Zakonom, po uzoru na navedeno, pravo

120
za doplatak za pripomo u kui vezuje se uz naknadu za nezaposlene, ali e pravo moi
ostvariti i korisnici zajamene minimalne naknade s obzirom da e nekim braniteljima biti
povoljniji iznos zajamene minimalne naknade pa nee prijei na naknadu za nezaposlene po
ovom Zakonu.

lanak 115.
Ovim lankom odreuju se korisnici prava na jednokratnu novanu pomo nakon
ekshumacije i identifikacije ili proglaenja nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata umrlim. Ovo pravo dosad nije bilo detaljno regulirano ranijim Zakonom ve se detaljnije
razraivalo Uredbom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novanu
pomo lanovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata (NN 87/14.). Prema toj Uredbi ovo pravo je iznosilo 14 proraunskih osnovica. Osim
jednokratne novane pomoi, isti krug korisnika nakon ekshumacije i identifikacije hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata ili proglaenja nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata umrlim, u izvanparninom postupku ostvarivao je pravo na osigurninu temeljem odluke
ministrice hrvatskih branitelja iz 2007. godine i to u iznosu od 3,85 proraunskih osnovica. U
cilju ekonominosti postupka, ovo pravo se ovim Zakonom spaja u jedno pravo koje se
ostvaruje u samo jednom postupku u iznosu koji odgovora zbroju iznosa ta dva prava (17,85
proraunskih osnovica iznosi 59.369,00 kn).

lanak 116.
Jednako kao i prema Uredbi o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novanu
pomo lanovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata (NN 87/14.), ovim se lankom odreuje redoslijed prvenstva ostvarivanja prava na
jednokratnu novanu pomo nakon ekshumacije i identifikacije ili proglaenja nestaloga
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim.

lanak 117.
Jednako kao i prema Uredbi o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novanu
pomo lanovima obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata,
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata (NN 87/14.) u sluaju da vie lanova obitelji iz lanka 115. ovoga Zakona ostvari pravo
na jednokratnu novanu pomo, ukupan iznos koji im pripada, dijeli se na jednake dijelove.

lanak 118.
Pravo na jednokratnu novana pomo zbog nemogunosti podmirenja osnovnih ivotnih
potreba dosad nije bilo detaljno regulirano Zakonom ve se detaljnije razraivalo Uredbom o
uvjetima i postupku ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo lanovima obitelji
smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida
iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (NN br. 87/14). Budui da se
ovdje radi o jedinstvenom Zakonu gdje su objedinjena sva prava braniteljsko stradalnike
populacije, to su i temeljni uvjeti i nain ostvarivanja prava na jednokratnu novanu pomo
preneseni iz navedene Uredbe u ovaj Zakon, dok e se ostali detalji dodatno razraditi
provedbenim propisom.
Najvii iznos jednokratne novane pomoi koji se moe ostvariti u jednoj godini i situacije u
kojima se moe ostvariti pravo na jednokratnu novanu pomo odgovara iznosu koji je dosad
bio odreen prethodno navedenom Uredbom.

121
lanak 119.
Zapreke koje ovaj lanak propisuje za ostvarivanje prva na jednokratnu novanu pomo
takoer su gotovo neizmijenjene u odnosu na vaeu Uredbu. Novost je jedino odredba po
kojoj naknada na nezaposlene ostvarena prema ovom Zakonu predstavlja zapreku za
ostvarivanje prava na jednokratnu novanu pomo po osnovi situacije da prihodi iznose manje
od 831, kn mjeseno po lanu kuanstva. U sluaju bolesti, ozljede, smrti lana obitelji ili
elementarne nepogode jednokratna novana pomo i dalje se moe ostvariti iako je
podnositelj zahtjeva ujedno i korisnik naknade za nezaposlene po ovom Zakonu. Naime,
svrha jednokratne novane pomoi je pomo u sluaju izvanrednog, nepredvienog dogaaja.

lanak 120.
Ovim lankom predvia se donoenje pravilnika kojim e se regulirati nain ostvarivanja
prava na jednokratnu novanu pomo nakon ekshumacije i identifikacije ili proglaenja
nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata umrlim te prava na jednokratnu novanu
pomo zbog nemogunosti podmirenja osnovnih ivotnih potreba.

lanak 121.
Ovim lankom ostavlja se izvanredna mogunost dodjele novane pomoi bez provoenja
upravnog postupka, na temelju odluke ministra hrvatskih branitelja, za izuzetno teke
sluajeve u kojima teina situacije nee ostaviti vremena za provoenje upravnog postupka i
prikupljanje svih potrebnih dokaza.

lanak 122.
Pravo na doplatak za djecu u najviem iznosu proireno je na djecu HRVI iz Domovinskog
rata i djecu nezaposlenog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao posebno zatiene
kategorije, ali uz uvjet da prihodi kuanstva mjeseno ne prelaze 1.995,60 kn po lanu
kuanstva.

lanak 123.
Pravo na topli obrok za vrijeme redovitog kolovanja u osnovnim kolama imaju djeca
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, korisnika naknade za nezaposlene iz lanka 107.
ovog Zakona ili zajamene minimalne naknade.
Ovo je novo pravo koje nije postojalo u vaeem Zakonu, a prethodno navedene kategorije ga
ostvaruju ukoliko to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima.

lanak 124.
lankom se propisuje pravo na potporu za obrazovanje koje zamjenjuje dosadanje pravo na
stipendiju. Pravo na potporu za obrazovanje, osim korisnika ranije stipendije, ovdje je
proireno na djecu hrvatskih branitelja koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru. Ovo pravo razlikuje se od dravnih
stipendija i korisnici ovoga prava mogu aplicirati za dravne stipendije, odnosno iste
ostvarivati pod povoljnijim uvjetima u odnosu na druge kategorije adresata prava dravnih
stipendija.

lanak 125.
Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (NN 148/13) od 1. sijenja 2014. godine
ostvarivanje prava na besplatne udbenike za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata prelo
je u nadlenost Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, nakon ega dotadanji korisnici
nisu mogli ostvarivati pravo na besplatne udbenike u opsegu u kojem su dotad mogli.

122
U 2013. godini, dok je pravo na besplatne udbenike bilo u nadlenosti Ministarstva
branitelja, pravo na besplatne udbenike ostvarilo je 17.377 korisnika za to je Ministarstvo
branitelja isplatilo 24.121.567,10 kn. U 2014. godine kada je pravo prelo u nadlenost
Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta moe se uoiti zamjetan pad u broju korisnika i
isplaenih sredstava. Naime u 2014. godini Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
isplatilo je 1.429.141,08 kn za ukupno 1.546 korisnika.
Pravo na besplatne udbenike vraa se u nadlenost Ministarstva hrvatskih branitelja te je
proireno na djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta
Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

lanak 126.
lankom se propisuje krug korisnika prava prednosti pri smjetaju u uenike i studentske
domove, odnosno uvjeti za ostvarivanje tih prava. U odnosu na vaei Zakon, novost je
proirivanje adresata prava i na djecu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u
obrani suvereniteta proveli najmanje 100 dana u borbenom sektoru.

lanak 127.
lankom se propisuje pravo prednosti pri smjetaju u ustanove socijalne skrbi koje je u
bitnome ostalo istovjetno vaeem Zakonu s tim da je proiren krug korisnika prava na sve
HRVI iz Domovinskog rata te na djecu smrtno stradalog i nestalog hrvatskog branitelja,
hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, roditelje, branog ili izvanbranog druga te djecu
umrlih hrvatskih branitelja ako su u tekom zdravstvenom stanju.

lanak 128.
lankom se propisuje i detaljno razrauje pravo na psihosocijalnu pomo, kao jedno od bitnih
prava braniteljsko stradalnike populacije. Iako se psihosocijalna pomo do sada pruala
pripadnicima ove populacije, ista nikada nije na ovaj nain bila ureena zakonskim
odredbama. Zakonsko ureenje ovog instituta izuzetno je vano posebice u odnosu
na hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji pate od posttraumatskog stresnog poremeaja
te i njihove obitelji koji esto ne znaju kome se i na koji nain obratiti. Uvoenjem ove
odredbe jasno je propisan opseg prava, nain organizacije te pomoi, te mjesta gdje se pravo
ostvaruje.

lanak 129.
lankom se propisuje pravo na pravnu pomo, krug korisnika i opseg prava, kao meunarodni
standard u skrbi za braniteljsko stradalniku populaciju. Takoer se propisuje i nain
organizacije te pomoi, odnosno nain i mjesto gdje se ista ostvaruje.
U odnosu na vaei Zakon, novost je da odsada pravna pomo obuhvaa i pravo na odvjetnika
na teret dravnog prorauna Republike Hrvatske za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata
protiv kojih se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske vodi postupak za kaznena
djela iz lanka 5. Zakona o potvrivanju Rimskog statuta Meunarodnoga kaznenog suda.
Nain ostvarivanja prava na sekundarnu pravnu pomo detaljnije e se razraditi pravilnikom
kojeg donosi ministar.

lanak 130.
lankom se propisuje pravo na dodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i lanova njihovih obitelji, adresati prava i uvjeti ostvarivanja istog prava. Takoer se
propisuje osloboenje od snoenja poreza na promet udjela prilikom prijenosa istih udjela, a
da se ne stvaraju dodatni nameti to se kosi sa samom prirodom prava (dodjela udjela bez

123
naknade). Odredba je usklaena s novim naelima vrednovanja doprinosa braniteljske
populacije, odnosno pravo se omoguava samo pripadnicima borbenog sektora.
Takoer je unesena zakonska osnova za dodjelu udjela odnosno ostvarivanje prava od
strane nasljednika prvotnog adresata prava koji je preminuo prije okonanja postupka dodjele
udjela.

lanak 131.
Propisuje pravo na dodjelu dionica bez naplate po mjerilima, u iznosu i po postupku
propisanim Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasnitvu Republike
Hrvatske. lankom se takoer propisuju adresati prava te nain dodjele, odnosno nasljednici
prava kada su prvotni adresati umrli nakon podnoenja zahtjeva za ustupom, a prije
aktualizacije samog prava. Odredba je preciznije propisana u odnosu na vaei Zakon.
Takoer, novitet je osloboenje od snoenja poreza na promet dionica, te poreza na dohodak
od prijenosa dionica, analogno osloboenjima uvedenim za dodjelu udjela u Fondu. Odredba
takoer propisuje utvrivanje vrijednosti dionica sukladno njihovoj trinoj vrijednosti u
trenutku ustupanja.

lanak 132.
lankom se propisuje pravo prednosti pri zakupu poslovnog prostora, krug korisnika i nain
ostvarivanja prava. Ovo u duhu naela poticanja aktivne politike zapoljavanja meu
braniteljsko stradalnikom populacijom te poduzimanja aktivnosti radi poboljanja njene
konkurentnosti na tritu rada.
Novitet je omoguavanje ostvarivanja prava i braniteljsko socijalno radnim zadrugama, a
to je sukladno samoj svrsi osnivanja tih zadruga te djeci hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata. Umjesto uvjeta odreenog vremena provedenog u Domovinskom ratu, ostvarivanje
prava omogueno je svim hrvatskim braniteljima, ali redoslijedom prvenstva sukladno
vremenu provedenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Omogueno je isto pravo i
osobama u mirovini, ali, po naravi stvari jer ve ostvaruju odreena primanja, prema redu
prvenstva tek iza osoba taksativno navedenih ovim lankom koje nisu korisnici mirovine.
Nadalje, omogueno je ostvarivanje prava vie puta, ali ne dok ve traje jedan zakupni odnos.

lanak 133.
Propisuje pravo na povrat trokova prijevoza kada je nuan prijevoz korisnika prava iz ovoga
Zakona u drugo mjesto radi ostvarivanja prava iz ovoga Zakona. Isto se omoguava i za
pratitelja (u sluaju kada korisnik (npr. HRVI iz Domovinskog rata) nije u stanju samostalno
putovati.
Budui da Zakon omoguava ostvarivanje odreenih prava, posebice kada se uzme
ostvarivanje novanih prava nunih za ostvarivanje temeljnih ivotnih potreba, te da mnogi
korisnici upravo nemaju dovoljno sredstava za pokretanje odnosno postupak ostvarivanja tih
prava, ovakva odredba nuna je, realna i logina.
Radi adekvatne primjene odredbe, propisuje se i nain obrauna naknade.

lanak 134.
Propisuje pravo na osloboenje plaanja jednokratne naknade za prenamjenu poljoprivrednog
zemljita te krug korisnika prava, a u skladu s naelima na kojima ovaj Zakon poiva,
odnosno jednakost, pravednost, te dostupnost prava. Slijedom navedenog, novost u odnosu na
vaei Zakon je brisanje vremenskog ogranienja vremena provedenog u Domovinskom ratu
(od najmanje tri mjeseca), kao uvjeta za ostvarivanje prava.

124
lanak 135.
Sukladno osiguravanju posebne skrbi braniteljsko stradalnikoj populaciji, lankom se
propisuje osloboenje od plaanja sudskih, upravnih i javnobiljenikih pristojbi u postupku
ostvarivanja prava iz ovoga Zakona.

lanak 136.
lankom se propisuje obveza Ministarstva hrvatskih branitelja da osigurava sredstva i donosi
godinji plan o obiljeavanju mjesta masovnih grobnica rtava iz Domovinskog rata na
temelju programa obiljeavanja koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog
Ministarstva hrvatskih branitelja, a odredba je istovjetna ranijem propisu.

lanak 137.
lankom se propisuje pravo na grobno mjesto, trokove ukopa, odavanje vojnih poasti, te
odravanje grobnog mjesta, krug korisnika te prava i obveze korisnika, njihovih nasljednika,
vlasnika groblja, odnosno Ministarstva hrvatskih branitelja. Propisuju se uvjeti i nain
ostvarivanja prava, te obveza donoenja provedbenog propisa kojim e se detaljnije razraditi
nain ostvarivanja prava.
Novina u odnosu na prijanji propis je izjednaavanje umrlih hrvatskih branitelja sa smrtno
stradalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u smislu da se grobna mjesta s
posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema ivih
nasljednika ne mogu smatrati naputenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici
odravanja tih grobnih mjesta su vlasnici groblja u kojima se ona nalaze. Nadalje, lanovima
obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata osigurano je pravo na dodjelu
grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, s obzirom da su u praksi esto nastajali problemi budui da obitelj esto
ne moe osigurati grobno mjesto za pokop hrvatskog branitelja nakon ekshumacije i
identifikacije.
Kako bi se osigurala posebna skrb i dostojanstveni ispraaj preminulog hrvatskog branitelja,
ugraena je obveza jedinica lokalne samouprave i drugih vlasnika groblja da uz naplatu
polovice predvienog iznosa daju na koritenje grobna mjesta za pokop umrlih HRVI iz
Domovinskog rata i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ako oni ili lanovi
njihove obitelji nemaju na koritenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na koritenje treoj
osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona. Osim toga predviena je obveza jedinica
lokalne samouprave i drugih vlasnika groblja da osiguraju dijelove groblja, odnosno aleje za
pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Navedeno pravo ne obuhvaa i osloboenje
od plaanja godinje grobne naknade za takva mjesta.

lanak 138.
Ovim lankom tite se steena prava pripadnika HVO-a koji su ve ostvarili status RVI-a,
odnosno HRVI-a iz Domovinskog rata II. do X skupine i pravo na osobnu invalidninu, iako u
tom trenutku nisu imali status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata pod uvjetom da se u
trenutku stupanja na snagu ovog Zakona nalaze na redovitoj isplati osobne invalidnine.

lanak 139.
Ovim lankom tite se steena prava pripadnika HVO-a koji su ve ostvarili status RVI-a,
odnosno HRVI-a iz Domovinskog rata i pravo na invalidsku mirovinu, iako u tom trenutku
nisu imali status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

125
lanak 140.
S obzirom da se prema Ugovoru izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji
na podruju prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog
vijea obrane i lanova njihovih obitelji (Narodne novine Meunarodni ugovori, broj
2/2006) invalidska mirovina za pripadnike HVO-a odreuje u iznosu razlike
izmeu invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici
Hrvatskoj i visine mjesenog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomonom rjeenju
nadlenog tijela Bosne i Hercegovine, ovim lankom predvia se da e se pripadnicima HVO-
kojima je u postupku revizije u Bosni i Hercegovini odreen novi postotak oteenja, a time i
novi iznos osobne invalidnine, odrediti i novi iznos mirovine u Republici Hrvatskoj na nain
da e obnoviti upravni postupak.
HZMO obnovu postupka nee se provoditi po slubenoj dunosti ve iskljuivo na zahtjev
stranke.

lanak 141.
Dravljanima Republike Hrvatske, pripadnicima borbenog sektora HVO-a kojima je
pravomonim rjeenjem nadlenog tijela Bosne i Hercegovine priznat status RVI po osnovi
ranjavanja ili zatoenitva, omoguava se ostvarivanje na invalidsku mirovinu umanjenu za
iznos osobne invalidnine koja im je priznata po pravomonom rjeenju nadlenog tijela Bosne
i Hercegovine. Naime, navedena kategorija je bila obuhvaena i Ugovorom izmeu Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava stradalnika rata u Bosni i
Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i lanova njihovih obitelji
(Narodne novine Meunarodni ugovori, broj 2/2006), ali je za podnoenje zahtjeva
ostavljen veoma kratak rok od samo 30 dana pa odreen broj korisnika nije uspio ostvariti
pravo na mirovinu. Za tu skupinu ovim Zakonom uvodi se novo pravo koje e im omoguiti
ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu ako to nisu ostvarili do stupanja na snagu ovog
Zakona.
Temeljem ove odredbe invalidsku mirovinu ostvarili bi i najtei invalidi Domovinskog rata
pripadnici borbenog sektora HVO-a, sa 100% oteenja organizma I. skupine i po osnovi
bolesti i ozljede koji to pravo do sada nisu mogli ostvariti temeljem odredbi Ugovora.
Glede izrauna mjesene visine ove invalidske mirovine predvieni su ista naela koja su
primijenjena u Ugovoru izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na
podruju stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea
obrane i lanova njihovih obitelji (NN, Meunarodni ugovori, 2/16) u daljem tekstu:
Ugovor), tako da se visina mjesene mirovine utvrdi temeljem ovoga Zakona te se smanji za
iznos osobne invalidnine koja je priznata pravomonim rjeenjem iz BiH

lanak 142.
Pravo na odvjetnika u sluaju iz lanka 129. stavka 4. ovoga Zakona pod uvjetima
odreenima ovim Zakonom, odnosi se i dravljane Republike Hrvatske, pripadnike borbenog
sektora HVO-a.

lanak 143.
Ovim lankom titi se steeno pravo na obiteljsku invalidninu lanova obitelji pripadnika
HVO-a koji ve ostvarili to pravo bez pravnih smetnji u vezi statusa hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo u trenutku priznavanja prava na obiteljsku
invalidninu pod uvjetom da se u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona nalaze na redovitoj
isplati obiteljske invalidnine.

126
lanak 144.
Ovim lankom titi se steeno pravo na obiteljsku mirovinu lanova obitelji pripadnika HVO-
a koji ve ostvarili to pravo bez pravnih smetnji u vezi statusa hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata osobe od koje izvode pravo u trenutku priznavanja prava na obiteljsku
mirovinu pod uvjetom da se u trenutku stupanja na snagu ovog Zakona nalaze na redovitoj
isplati obiteljske mirovine.

lanak 145.
Po sadanjim propisima lanovi obitelji nakon smrti pripadnika HVO-a koji je kao HRVI, ali
bez statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, ostvario invalidsku mirovinu prema
Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji, ne
mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu s obzirom da osoba od koje izvode pravo nije
imala status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata. Ovom odredbom eli se omoguiti
ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu lanovima obitelji umrlih HRVI-pripadnicima
HVO-a koji su bili korisnici invalidske mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja
iz Domovinskog rata i lanovima njihovih obitelji bez pravnih smetnji u svezi statusa
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 146.
U razdoblju do 1. oujka 2000. godine lanovi obitelji poginulih pripadnika HVO-a ostvarili
su pravo na obiteljsku mirovinu na temelju rjeenja o priznatom pravu na obiteljsku
invalidninu iako osobe od koje izvode pravo nemaju status hrvatskog branitelja.
U tom razdoblju ako pojedini lanovi obitelji koji nisu zadovoljavali uvjete na mirovinu
(najee se radi o udovicama), pravo su ostvarila samo djeca. U dananje vrije djeca izlaze
iz prava, a udovice stjeu uvjete za mirovinu, ali danas one to vie ne mogu ostvariti jer osoba
od koje izvodi pravo nema status hrvatskog branitelja. Ova odredba omoguava ostvarivanje
prava na obiteljsku mirovinu u navedenim situacijama.

lanak 147.
Ovim lankom predvieno je pravo na obiteljsku mirovinu lanovima obitelji smrtno stradalih
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika HVO-a, uz uvjete da su lanovi obitelji
u posjedu pravomonog rjeenja nadlenog tijela Bosne i Hercegovine kojim im je priznato
pravo na obiteljsku invalidninu i ako ovo pravo nisu ostvarili do stupanja na snagu ovoga
Zakona.
Ovom odredbom eli se omoguiti ostvarivanja prava onim lanovima obitelji smrtno
stradalih pripadnika HVO- koji pravo na obiteljsku mirovinu nisu mogli ostvariti po vaeem
Ugovoru izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na podruju prava
stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijea obrane i
lanova njihovih obitelji (lanovi obitelji pripadnika HVO- a koji su poinili samoubojstvo ili
u sluaju smrti nakon ranjavanja).
Visina obiteljske mirovine u ovom sluaju se obraunava po temeljem ovoga Zakona, te se
umanjuje za iznos obiteljske invalidnine koji se isplauje temeljem pravomonog rjeenja iz
Bosne i Hercegovine.
Ovakav sustav utvrivanja visine ove obiteljske mirovine identian je sustavu koji je propisan
odredbama Ugovora.
Takoer je predvieno pravo na obiteljsku mirovinu lanovima obitelji smrtno stradalih
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika HVO-a, u situaciji kada lanovi obitelji
nisu mogli temeljem propisa u BIH ostvariti pravo na obiteljsku invalidninu u ovom sluaju u
punom iznosu temeljem ovog Zakona pod uvjetom da nadleno tijelo vjetaenja u Republici

127
Hrvatskoj utvrdi da postoji uzrona veza izmeu smrti (samoubojstva) pripadnika HVO-a ,
hrvatskog branitelja i obrane suvereniteta.
Ova vrsta obiteljske mirovine moe se priznati pod istim uvjetima koji vrijede za priznavanje
prava na obiteljsku mirovinu za smrtno stradale hrvatske branitelje iz Domovinskog rata,
pripadnike Oruanih snaga Republike Hrvatske.

lanak 148.
Dosadanji Registar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata mijenja naziv u Evidenciju
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. lankom se definira voenje evidencije hrvatskih
branitelja iz Domovinskog rata, koji predstavlja slubenu evidenciju svih osoba koje imaju
priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a vodi se temeljem slubenih
podataka od nadlenih tijela. Takoer se propisuje i krug nadlenih tijela koja e podatke
dostavljati Ministarstvu hrvatskih branitelja. Ovo u svrhu objedinjavanja podataka o
hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u jedinstvenu evidenciju, te ekonominog
koritenja podataka za upravne postupke ostvarivanja prava hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata, te druge slubene potrebe.

lanak 149.
lankom se predvia nain voenja Evidencije hrvatskih branitelja odnosno koji se podatci
unose, nain voenja i auriranja podataka.

lanak 150.
Radi zatite privatnosti i digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata podatci iz
Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata vie nee biti javno dostupni ve e
sluiti samo za potrebe upravnih postupaka nadlenih tijela. lankom se propisuje svrha
voenja Evidencije, kao i obveza donoenja provedbenog propisa kojim e se detaljnije
razraditi nain obrade odnosno razmjene podataka s drugim tijelima, budui da je potrebno
jasno utvrditi uvjete pod kojima e se podaci uiniti dostupnima. Podatke koji e se, pod
propisanim uvjetima uiniti javno dostupnim, po naravi stvari, smatrat e se javnom
ispravom.

lanak 151.
Definira zakonsku osnovu za osnivanje ustanove za pruanje podrke i usluga braniteljsko-
stradalnikoj populaciji, nain osnivanja te krug korisnika s pravom na usluge te ustanove, to
se pokazalo kao potrebno u skrbi za braniteljsko-stradalniku populaciju.
Takoer propisuje donoenje pravilnika o minimalnim tehnikim uvjetima za poetak rada i
pruanja usluga veteranskih centara.

lanak 152.
Ovom odredbom daje se mogunosti osnivanja ustanova za pruanje podrke i usluga
braniteljsko-stradalnikoj populaciji od strane jedinica lokalne ili regionalne samouprave.

lanak 153.
lankom se definira osnovni cilj i osnovna svrha radi koje se braniteljsko socijalno radne
zadruge osnivaju, uz naglaavanje njihovih posebnosti.

lanak 154.
lankom se propisuje sastav lanova u zadruzi odnosno uvjet veinskog lanstva pripadnika
braniteljsko stradalnike populacije, a da bi konkretna zadruga uivala posebnosti propisane
ovim Zakonom.

128
lanak 155.
Kao i u vaeem Zakonu, ovom odredbom omoguava se obavljanje posla upravitelja zadruge
i onim braniteljima koji su invalidskoj mirovini, bez utjecaja na isplatu mirovinu, pod uvjetom
da poslove upravitelja obavljaju bez plae ili naknade. U cilju zatite lojalne trine utakmice
i ravnotee isto je ogranieno financijskim pragom ostvarene dobiti, u kojem sluaju
zadrugom mora upravljati osoba koja e profesionalno (a ne volonterski) obavljati tu dunost.
Takoer propisuje obvezu dostavljanja Ministarstvu hrvatskih branitelja ovjerenu izjavu
upravitelja zadruge da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plae ili naknade,
dokumentaciju koju je duan uz to priloiti, kao i rok poduzimanja tih radnji.

lanak 156.
lanak propisuje obvezu donoenja pravilnika kojeg donosi ministar, a odnosi se na voenje
slubene evidencije zadruga, njihovih saveza i upravitelja odnosno dostavu dokumentacije i
podataka zadruga Ministarstvu hrvatskih branitelja.

lanak 157.
lanak propisuje mogunost udruivanja zadruga, na nacionalnom i meunarodnom planu, s
drugim zadrugama, a radi ostvarivanja svojih pojedinanih i zajednikih interesa.
Ovom odredbom (lex specialis) propisuje se da se ove zadruge smatraju subjektima koji su
opim Zakonom o koncesijama propisani kao subjekti na koje se odnosi pravo apliciranja za
rezervirane koncesije. Ovo budui da na obvezu propisivanja kvalifikacije tih subjekata u
posebnim propisima (kao to je ovaj) upuuje upravo navedeni opi propis.
Propisano je da Ministarstvo hrvatskih branitelja prua podrku i strunu pomo u provedbi
aktivnosti u svrhu psihosocijalnog osnaivanja i povezivanja zadruga hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata te jaanja njihove konkurentnosti na tritu rada.

lanak 158.
Radi poveanja konkurentnosti zadruga i njihova uspjenijeg ukljuivanja na trite odredbom
se propisuje primjenu mjera u okviru programa strunog osposobljavanja i zapoljavanja za
braniteljsku populaciju koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja.

lanak 159.
Propisuje mogunost dodjele braniteljskih zahvalnica kao posebnog vrednovanja doprinosa i
zasluga braniteljske populacije u uspostavi suvereniteta Republike Hrvatske. Propisuje se
takoer svrha u koju se mogu zahvalnice dodjeljivati, te vrsta zahvalnica, kao i adresati prava.
lankom se propisuje i nain dodjele braniteljskih zahvalnica te donoenje provedbenog
propisa kojim se detaljno razrauju uvjeti, postupak i sve ostalo vezano uz dodjelu istih
zahvalnica.

lanak 160.
lankom se propisuje osiguranje sredstava za provedbu Zakona u dravnom proraunu
Republike Hrvatske, a sukladno posebnoj skrbi koju Republika Hrvatska osigurava
braniteljsko stradalnikoj populaciji.

lanak 161.
lankom se propisuje nain utvrivanja osnovica za obraun pojedinih prava koja se
propisuju, odnosno ostvaruju temeljem ovoga Zakona, a radi adekvatne provedbe istog
Zakona.

129
lanak 162.
lankom se propisuje provoenje upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora nad primjenom
ovoga Zakona, kao osiguranje zakonitog rada nadlenih tijela u primjeni ovoga Zakona te
dosljedna primjena samog Zakona.

lanak 163.
Propisuje obveza dostavljanja izvjea o provedbi ovoga Zakona Hrvatskom saboru od strane
Ministarstva hrvatskih branitelja, a da bi se zakonskom osnovom uvrstila obveza koja se ve
provodi u praksi.

lanak 164.
lankom se propisuje donoenje provedbenih propisa, a u svrhu kvalitetne i dosljedne
primjene ovoga Zakona. Takoer je propisan nain donoenja pojedinih provedbenih propisa
koji se dotiu djelokruga drugih tijela (ministarstava), na nain da se isti donose u suradnji s
tim tijelima. Ovo u duhu dobre prakse usuglaenog djelovanja svih nadlenih tijela, te
postizanja visoke razine strunosti i transparentne primjene Zakona.

lanak 165.
lankom se propisuje nain ostvarivanja prava iz ovoga Zakona, uz navoenje tijela
nadlenog za provoenje prvostupanjskog postupka, te drugostupanjskog postupka.

lanak 166.
Ovom odredbom je propisano da Ministarstvo poduzima potrebne radnje s ciljem pronalaska,
ekshumacije i identifikacije nestalih osoba u Domovinskom ratu.

lanak 167.
Kod psiho-socijalnog osnaivanja hrvatskih branitelja vrlo vanu ulogu imaju braniteljske
udruge. Velik broj jedinica lokalne i regionalne samouprave ve je prepoznao njihovu vanost
te financijski podupiru njihov rad. Kao bi ova financijska podrka od strane jedinica lokalne i
regionalne samouprave bila ujednaena diljem Republike Hrvatske, ovim lankom se
propisuje da su jedinice lokalne i regionalne samouprave dune podupirati rad braniteljskih
udruga s 0,3% do 1% izvornih prihoda jedinice lokalne i regionalne samouprave .

lanak 168.
lankom se propisuju mjere i projekti koje provodi Ministarstva hrvatskih branitelja koje se
odnose na osiguranje posebne skrbi braniteljsko stradalnike populacije, promicanje
vrijednosti Domovinskog rata, te jaanje digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

lanak 169.
Ovim lankom navedene su djelatnosti usmjerene na praenje socio-ekonomskog stanja
braniteljsko stradalnike populacije u cilju razvoja novih projekata i programa usmjerenih na
ovu populaciju.

lanak 170.
Ovim lankom jasno se utvruju aktivnosti koje provode Podrune jedinice Ministarstva
hrvatskih branitelja. Navedeno je propisano u svrhu jaanja statusa navedenih Podrunih
jedinica, a koje, kao ustrojstvene jedinice Ministarstva hrvatskih branitelja, ve djeluju i na
terenu provode brojne aktivnosti s ciljem pruanja podrke i pomoi pripadnicima braniteljsko
stradalnike populacije.

130
lanak 171.
lankom se propisuje nain provoenja postupaka ostvarivanja prava za koja je propisano da
se poetno ostvaruju privremeno (kao to su statusi i prava HRVI iz Domovinskog rata).

lanak 172.

lankom se propisuje nain ostvarivanja prava osoba na temelju oteenja organizma ( HRVI
iz Domovinskog rata) kod kojih nastupi pogoranje zdravstvenog stanja, u vezi utvrenog
postotka oteenja organizma, a koje su od utjecaja na priznavanje prava.

lanak 173.
Ovim lankom odreuju se sluajevi u kojima se utvruje prestanak prava iz ovog Zakona,
izmjena rjeenja, ukidanje rjeenja ili oglaavanje rjeenja nitavim.

lanak 174.
Propisuje nain ostvarivanja prava iz ovoga Zakona (poetak prava, nain isplate novanih
prava).

lanak 175.
Propisuje uslijed kojih injenica i na koji nain prestaje pojedino pravo propisano Zakonom.

lanak 176.
lankom se propisuje postupanje u sluaju promjene injenica bitnih za ostvarivanje prava i
njihov uinak.

lanak 177.
lankom se propisuje uinak sklapanja nove brane ili izvanbrane zajednice osobe koja
ostvaruje prava odnosno izvodi prava iz ovoga Zakona od preminulog branog druga. Naime,
sukladno meunarodnoj praksi osiguranja naela ravnopravnosti pojedinih adresata prava, s
ciljem zatite ljudskih prava, osigurava se nastavak ostvarivanja prava bez obzira na promjenu
branog stanja korisnika.
Takoer, osoba, odnosno roditelj koji grubo zanemaruje svoje dunosti prema djeci, iskljuen
je iz mogunosti ostvarivanja prava iz ovoga Zakona. Odredba je istovjetna vaeem Zakonu.

lanak 178.
Sukladno naelu transparentnosti i ekonominosti, lankom se propisuje temeljem kojih
injenica i dokumentacije, odnosno u kojim postupcima i na koji nain se utvruju pojedini
statusi odnosno prava propisna ovim Zakonom.

lanak 179.
lankom se propisuje kojim se javnim ispravama dokazuju pojedine injenice bitne za
ostvarivanje prava iz ovoga Zakona.

lanak 180.
Ovom odredbom odreuje nadlenost na priznavanje statusa sudionika Domovinskog rata i
izdavanje potvrda o statusu sudionika Domovinskog rata.

lanak 181.
lankom se propisuje koje injenice, bitne za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona, podlijeu
medicinskom vjetaenju.

131
lanak 182.
lankom se odreuje da se u postupcima u kojim je potrebno medicinsko vjetaenje rije
donoenja prvostupanjskog rjeenje nalaz i miljenje vijea vjeta mora proi reviziju vijea
viih vjetaka.

lanak 183.
Ovim lankom se odreuje se rokovi u kojim je potrebno obaviti vjetaenje. Ovo u cilju
osiguranja zavretka postupka u roku koji je propisan Zakonom o opem upravnom
postupku. Naime lankom 101. Zakona o opem upravnom postupku propisano je da je
slubena osoba duna u sluajevima voenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rjeenje
donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja urednog
zahtjeva. Kako bi se taj rok mogao potovati nuno je odrediti rok u kojem je tijelo
vjetaenja duno obaviti vjetaenje na temelju kojeg se donosi rjeenje.

lanak 184.
Ovim lankom eli se osigurati jo vei stupanj objektivnosti na nain da sastav vjea viih
vjetaka koji e davati miljenje u drugostupanjskom postupku ne smije biti u istom sastavu
kao i vijee viih vjetaka koje je obavljalo reviziju u prvostupanjskom postupku.

lanak 185.
Ovim lankom odreuju se sluajevi kada se vjetaenje obavlja uz neposredni pregled,
odnosno sudjelovanje stranke.

lanak 186.
lankom se propisuju primanja koja ne ulaze u prihodovni cenzus u ostvarivanju prava iz
ovoga Zakona ili prava iz drugih propisa te koja su izuzeta od ovrhe, a radi zatite pripadnika
braniteljsko stradalnike populacije i dosljedne primjene ustavne odredbe o njihovoj
posebnoj zatiti. Naime, u izraun prihodovnog cenzusa ne uzimaju se prava po osnovi teke
materijalne i ivotne situacije, injenice nezaposlenosti, smrti, bolesti ili ozljede, a koje
ogranienje je u skladu sa samom prirodom tih prava.

lanak 187.
Propisuje se osloboenje adresata prava od snoenja troka postupka za ostvarivanje prava,
odnosno propisno je da ista padaju na teret dravnog prorauna Republike Hrvatske, to je u
skladu s dravnom obvezom o pruanju posebne skrbi braniteljsko stradalnikoj populaciji.

lanak 188.
lankom se propisuje nain izvravanja rjeenja o utvrenom statusu, odnosno pravu, te tijelo
nadleno za njegovo izvrenje.

lanak 189.
lankom se propisuje vraanje onoga to je stranka neosnovano stekla temeljem ovoga
Zakona, odnosno upravnog rjeenja, bez obzira na kasnije eventualne izmjene ili ponitavanje
rjeenja, bilo da je stranka poduzela lanu radnji (davanje lanoga iskaza, podataka i sl.) ili je
isto propustila uiniti ime je dovela u zabludu nadlena tijela te ostvarila prava za koja je
znala ili morala znati da joj ne pripadaju. Zastarni rok za navedeno potraivanje ureen je
sukladno graanskom pravu koji odreuje zastaru za takvu vrstu potraivanja, a koji rok tee
od dana kada se rjeenje o pravu moglo izvriti.

132
Rok povrata neosnovano ostvarenih sredstava ogranien je ipak, na vrijeme unazad tri godine,
budui da se dui rok ne smatra ni razumnim ni svrsishodnim.

lanak 190.
Ovim lankom Zakona Republika Hrvatska se odrie svih potraivanja prema hrvatskim
braniteljima, a koja su uzrono-posljedino vezana za Domovinski rat. Radi se o parninim
postupcima koji su pokrenuti protiv hrvatskih branitelja u kojima nema sudske prakse. Ovi
postupci su dugotrajno i iznimno stresni za hrvatske branitelje i njihove obitelji. Ishod
postupka je neizvjestan, a mogue je da se u sutini radi i o ratnoj teti za koju se inae ne
odgovara.

lanak 191.
Propisuje ire i preciznije odredbe glede prekraja za nepotivanje odredbi ovoga Zakona (u
odnosu na vaei Zakona), posebno u odnosu na ostvarivanje prava prednosti pri
zapoljavanju, koje kazne su postroene, budui da se u praksi pokazalo da se esto iste ne
primjenjuju kako je to zakonom propisano.

lanak 192.
Budui da je praksa pokazala potrebu za instrumentima kojima e se osigurati primjena
Zakona, lankom se propisuju prekrajne odredbe za pravne osobe, odnosno njihove elnike,
a za sluaj nepotivanja odredbi ovoga Zakona vezano uz pravo na smjetaj u ustanove
socijalne skrbi, smjetaj osoba u uenike, odnosno studentske domove, te za zakupodavatelja
koji ne postupi prema odredbama ovoga Zakona vezano uz ostvarivanje prava prednosti pri
sklapanju ugovora o zakupu.

lanak 193.
Ovim lankom se propisuju rokovi za donoenje provedbenih propisa propisanih ovim
Zakonom i potrebnih za provoenje postupka ostvarivanja prava iz ovoga Zakona.

lanak 194.
Ovim lankom se propisuje rok za donoenje potrebnih akata iz djelokruga Vlade RH,
propisanih ovim Zakonom.

lanak 195.
Radi sprjeavanja zastoja u postupku ostvarivanja prava, lankom se propisuje prijelazno
razdoblje do pune primjene ovoga Zakona, na nain da vaei provedbeni propisi ostaju na
snazi do donoenja novih koji e biti doneseni temeljem ovoga Zakona.

lanak 196.
Sukladno naelu zatite steenih prava, lankom se osigurava zatita svih prava ostvarenim po
prijanjim propisima, a koja se i dalje ostvaruju na dan stupanja na snagu ovoga Zakona,
odnosno koja nisu ve ranije prestala po drugim propisima.
Isto se ne odnosi na statuse i prava hrvatskog branitelja i dragovoljca iz Domovinskog rata
steenih protivno odredbama Zakona, te nakon to se isto utvrdi, donijet e se rjeenje o
njihovom prestanku, kao i o prestanku prava koja iz takvog statusa proizlaze.

lanak 197.
S obzirom da je u lanku 21. odreeno se po novom Zakonu hrvatskim braniteljima iz
Domovinskog rata koji su samovoljno napustili postrojbu, ali su ponovno dobrovoljno
pristupili postrojbi status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata priznaje za razdoblje prije

133
naputanja postrojbe, ovim lankom odreeno da e Ministarstvo unutarnjih poslova i
Ministarstvo obrane po slubenoj dunosti provesti postupak utvrivanja statusa hrvatskog
branitelja i za razdoblje prije samovoljnog naputanja postrojbe.

lanak 198.
U duhu pravne sigurnosti i vladavine prava, a vezano uz postupke koji su zapoeli prije
stupanja na snagu ovoga Zakona i nisu dovreni, propisuje se primjena propisa koji su
vrijedili u vrijeme podnoenja zahtjeva, osim ako je to nepovoljnije za podnositelja zahtjeva.

lanak 199.
S obzirom na izmjenu sustava postupanja, a u cilju osiguranja pravne sigurnosti, lankom se
propisuje primjena odredbi vaeeg Zakona na sve postupke revizije koje obavlja
Ministarstvo hrvatskih branitelja, a koji su zapoeti i nisu dovreni do stupanja na snagu
ovoga Zakona.

lanak 200.
S obzirom da su pravo na osigurninu i pravo na jednokratnu novanu pomo nakon
ekshumacije i identifikacije ili proglaenja smrti nestaloga hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata prava koja se ostvaruju jednokratno, propisano je da osobe koje su to
pravo ostvarile po prijanjim propisima, isto pravo ne mogu ponovno ostvariti po ovom
Zakonu.

lanak 201.
Ovim lankom se omoguuje rad uz mirovinu i za hrvatske branitelje koji su pravo na
starosnu mirovinu ostvarili do stupanja na snagu ovog Zakona.

lanak 202.
lankom se propisuje da HRVI iz Domovinskog rata kojima je status priznat po osnovi
bolesti po ovom Zakonu, dakle, nakon ponovnog otvaranja roka za priznavanje statusu HRVI
iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, pravo na invalidsku mirovinu iz lanka 30. ovoga
Zakona mogu ostvariti od 1. sijenja 2019. godine. Navedeno ogranienje ne odnosi se na
ostale sluajeve stjecanja statusa HRVI iz Domovinskog rata iz lanka 13. ovog Zakona.

lanak 203.
Ovim lankom omoguuje se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i HRVI iz
Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelominog gubitka radne
sposobnosti da im se to pravo po slubenoj dunosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom
iznosu, iako su mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 204.
Ovim lankom se omoguuje se rad uz mirovinu i za hrvatske branitelje koji su pravo na
invalidsku mirovinu ostvarili do stupanja na snagu ovog Zakona.

lanak 205.
Odredba propisuje vrijeme primjene zakonskih odredbi o ostvarivanju prava na obiteljsku
mirovinu za lanove obitelji smrtno stradalih pripadnika Narodne zatite. Naime, ostvarivanje
prava predvieno je za 1. sijenja 2019. godine.

134
lanak 206.
Odredbom se osigurava dosljedna primjena zakonskih odredbi o pravu na obiteljsku mirovinu
iza umrlog HRVI iz Domovinskog rata, odnosno umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata, a radi otklanjanja moguih dvojbi u primjeni tih odredbi na sluajeve, odnosno osnove za
ostvarivanje prava (injenica smrti osobe iz koje se izvodi pravo) nastale prije stupanja na
snagu ovoga Zakona.

lanak 207.
Ovim lankom se i hrvatskim braniteljima koji su ostvarili najniu mirovinu prije stupanja na
snagu ovog Zakona omoguuje ostvarivanje dodatka na ve ostvarenu mirovinu, u iznosu koji
ovisi o duljini sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike hrvatske u borbenom sektoru.

lanak 208.
Ovim lankom rad uz najniu mirovinu omoguuje se i hrvatskim braniteljima koji su pravo
na najniu mirovinu ostvarili prije stupanja na snagu ovog Zakona.

lanak 209.
Prema prijanjem Zakonu roditelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog
rata imali su pravo na obiteljsku invalidninu u viem iznosu ako nisu u radnom odnosu i ako
nisu korisnici mirovine prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanovima njihovih obitelji ili po propisima o mirovinskom osiguranju vee od 50%
proraunske osnovice. Prema novom Zakonu zapreku za ostvarivanje mirovine u viem
iznosu predstavlja samo mirovina ostvarena prema ovom Zakonu. S obzirom na prethodno
navedene izmjene, ovim lanom se omoguuje ostvarivanja prava na obiteljsku invalidninu
prema novom Zakonu i roditeljima smrtno stradalih hrvatskih branitelja koji su pravo na
obiteljsku invalidninu ostvarili do stupanja na snagu novoga Zakona.

lanak 210.
U cilju osiguranja ubrzanja stambenog zbrinjavanja, odreeni su rokovi za stambeno
zbrinjavanje po kategorijama.

lanak 211.
Ovime se primjena lanka 145. eli osigurati i za lanove obitelji umrlih pripadnika HVO-a
prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

lanak 212.
lankom se osigurava nastavak rada Doma hrvatskih veterana, koji je osnovan temeljem
vaeeg Zakona.

lanak 213.
lankom se osigurava nesmetan rad Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji je osnovan temeljem
vaeeg Zakona.

lanak 214.
Vlada Republike Hrvatske donijela je 18. svibnja 1996. godine Program zapoljavanja
razvojaenih pripadnika Hrvatske vojske, temeljem kojeg je HBOR utvrdio osnove za
realizaciju Kreditnog programa zapoljavanja razvojaenih pripadnika Hrvatske vojske.
HBOR provodi spomenuti Kreditni program temeljem Ugovora o obavljanju poslova, u ime i
za raun Vlade RH, zakljuenog s Ministarstvom financija dana 14. lipnja 1996. godine.

135
Navedenim Ugovorom Ministarstvo financija je povjerilo poslove provoenja Kreditnog
programa HBOR-u.
S obzirom na potekoe u otplati kredita, Vlada RH je u vie navrata donosila Odluke o
izmjeni uvjeta kredita po Kreditnom programu zapoljavanja razvojaenih pripadnika
Hrvatske vojske (NN br. 31/1999, 101/2002, 81/2004, 155/2009 i 102/2015) kojima je
produivala poetak otplate odobrenih kredita te je korisnicima omogueno pravo na
reprogram kredita kako bi im se olakala otplata i dana im je mogunost otpisa kredita uz
ispunjenje odreenih uvjeta.
Vlada Republike Hrvatske je dosad, na prijedlog Ministarstva financija i Ministarstva
hrvatskih branitelja, sveukupno otpisala 1829 kredita u ukupnom iznosu od 208.156.047,09
kuna (od ukupno 3655 kredita ukupnom iznosu od 319.591.741,05 kuna). Otpisani krediti
ine 49,95% ukupnog broja odobrenih kredita. Otplaeno je ukupno 67 kredita, odnosno 1,8%
ukupnog broja odobrenih kredita.
S obzirom na prethodno navedene podatke, ovom odredbom otpisuje se i ostatak dosad
neotpisanih kredita.

lanak 215.
Ovim lankom predvia se naknadna procjena uinaka ovoga Zakona sukladno lanku 17.
Zakona o procjeni uinaka propisa (NN br. 44/17).

lanak 216.
U cilju institucionalnog unaprjeenja, a s obzirom na postojeu problematiku postupanja u
postupcima vjetaenja nunih za ostvarivanje statusa i prava braniteljsko stradalnike
populacije (specifinost problematike, sporost postupanja), odredbom se propisuje uspostava
posebnih odjela unutar sadanjeg jedinstvenog tijela vjetaenja (Zavod za vjetaenje,
profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s invaliditetom) u postupcima ostvarivanja
statusnih trajnih i materijalnih prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji koji e biti nadleni za sva vjetaenja koja se tiu navedenih korisnika

lanak 217.
lankom se odreuje rok u kojem se odredbe Uredbe o metodologijama vjetaenja trebaju
uskladiti s odredbama ovoga Zakona.

lanak 218.
lankom se propisuje prestanak vaenja Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz
Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07,
107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13 i 92/14)
i dijela provedbenih propisa donesenih na temelju tog Zakona.

lanak 219.
lankom je propisano da Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim
novinama, osim odredbi koje se odnose na mirovinska prava i doplatak za djecu.

136

You might also like