BUKAUCESTOVNOMPROMETU

uEuropi40% stanovnitvaizloenobucicestovnogprometaiznad55dB
tijekomdana,aak20% jeizloenorazinibukekojaprelazi65%dB
nedopustiverazinezadugotrajnuizloenost

bukaodgustogprometamoepoveatirizikzainfarkt23puta

bukapreko60dB moeneizravnoutjecatinapodraivanjesimpatikog
dijelaautonomnogivanogsustava,naubrzaniradsrca,znojenje,
povienikrvnitlak,depresije,bronhitis,itd.

pragbola ljudskoguhanalazisenaintenzitetuodoko140dB

26.10.2011 Prometiekologija 1
 SPOSOBNOST SAN
KONCENTRACIJE
SPOSOBNOST
UENJA
KRVNITLAK

AGRESIVNOST
BUKA
RADSRCA
PROBAVA

RASPOLOENJE NERVOZA

Slika1.:Utjecajbukenaovjeka

26.10.2011 Prometiekologija 2
 Slika2.:Prosjenarazinapojedinihizvorabuke//
26.10.2011 Prometiekologija 3
 RazinabukeilizvukaLudBjednakaje:

P efektivnizvunitlak
P0 referentnizvunitlak

Decibeljejedinicarazinezvukairazinezvunogtlaka,
tj.mjerazapotencijalzvunogtlaka.

26.10.2011 Prometiekologija 4
IZVORI BUKE U CESTOVNOM PROMETU

Slika3.:Izvoribukeuvozilu/21/

26.10.2011 Prometiekologija 5
 BUKAMOTORAnastajepridjelovanjuplinovanakliputijekuprocesa
kompresijeiekspanzijeucilindrumotora,toproizvodivibracije
vanjskihzidovablokamotorakojiemitirajubuku.Onaovisioradnom
volumenumotora,optereenjuibrojuokretaja
BUKAUSISNOGSUSTAVAnastajepriotvaranjuizatvaranjuusisnih
ventila,anjezinintenzitetovisioreimuradamotora,optereenjui
brojuokretajamotora,vrstizranogfiltraipriguivaa.
BUKAISPUNOGSUSTAVAnastajeotvaranjemispunogventilai
naglimotputanjemplinauispunisustav.Razinuispunebuke
odreujenpr.tlakucilindrumotora,brzinapodizanjaventila,promjer
ventilaitd.
BUKAVENTILATORAnastajeradomventilatorakojistvara
irokopojasnubuku
BUKAPNEUMATIKAnastajedodirompneumatikaskolnikom,aovisio
zastorukolnika,konstrukcijipneumatikaibrzinivonje. Poveanjem
brzinezajednuetvrtinudvostrukosepoveavabukapneumatika.
Bukajeizraenijakodpoprenopostavljenihljebovanegokodkosih
iliuzdunopostavljenihljebovapneumatika

26.10.2011 Prometiekologija 6
Slika 4.:Jaina i raspon djelovanja Slika 5.:Jaina i raspon djelovanja
buke uovisnosti obrzini vonjebuke uovisnosti obroju okretaja motora

26.10.2011 Prometiekologija 7
 Mjerenjebukeimasljedeusvrhu:

daseocijenivanostbukekaotetnogfaktorauodreenoj
komunalnojsredini
dasedobijupodacikojiesluitizaplaniranjenaseljei
prometnica
dasedobijupodacizastvaranjematematikihmodelaza
prognoziranjebuke
daseutvrdinunostipotrebanopsegmjerazazatitu
Pritomseobavljajumjerenjabuke:
a)pojedinanihvozila vozilaumirovanju
vozilaukretanju
b)prometnogtoka

26.10.2011 Prometiekologija 8
 Kodvozilaumirovanju,premaISOpreporucimjerenjeseprovodiusmjerovima
koordinatnihosinaudaljenosti7modrubavozilapri75%optereenostimotora
(mikrofoninavisini1,2modpovrinetla).

Kodvozilaukretanju,mjerenjeseizvodinaravnojtvrdojpodlozinaudaljenosti
20mizmeuvozila(brzinavozilamanjaod50km/h,astupanjprijenosanesmije
semijenjati).

26.10.2011 Prometiekologija 9
Slika 6.:Mjerenjebukevozilau Slika 7.:Mjerenjebukevozilau
mirovanju/7/ pokretu/7/

26.10.2011 Prometiekologija 10
PROMETNI TOK KAO IZVOR BUKE

imbenici koji utjeu na razinu buke u okolini prometnice globalno se mogu

podijeliti na:
- URBANISTIKE (prostorna orijentacija zgrada i sl.)
- GRAEVINSKE (poloaj prometnice, kvaliteta zastora i dr.)
- TEHNIKE ( vozilo kao izvor buke)
- PROMETNE (struktura prometnog toka, gustoa, brzina prometnog toka)
- PSIHOLOKE (subjektivni osjeaj smetnji od buke)

26.10.2011 Prometiekologija 11
 UTJECAJPOJEDINIHIMBENIKA

PROMETNOGTOKANARAZINUBUKE:

PROTOK 2000voz./hproizvodidvostrukoveu
razinubukeod200voz./h

BRZINA tokkojisekreeprosjenombrzinom
od105km/hproizvodidvostrukoveu
razinubukenegotokkojisekree
50km/h

STRUKTURA jednotekoteretnovozilokojese
kreebrzinom70km/hproizvodi
razinubukekao28osobnihvozila
26.10.2011 Prometiekologija 12
 Slika 8: Poveanje buke za 3 dB za
svako udvostruenje prometa

Slika9:Zvuniekvivalenttekihteretnih
vozilailakihosobnihvozila

26.10.2011 Prometiekologija 13
 UTJECAJ BUKE NA ZDRAVLJE LJUDI
- Buka do 50db prekida san
- Buka do 60db izaziva slabije psiholoke uinke
- Buka od 60- 90 db stvara ozbiljne psiholoke i neurovegetativne
smetnje, rast krvnog tlaka, poveava se broj crvenih krvnih tjeleca,
poremeaj u regulaciji u krvi itd.
- Buka iznad 90db dovodi do oteenja sluha

S medicinskog stajalita razlikujemo:

- Auralno djelovanje koje pogaa izravno organ sluha
- Ekstra auralno koje pogaa organizam ovjeka

Vrijednost od 80db (buka uslijed jakog cestovnog prometa) uzima se kao

granica iznad koje se pojavljuje auralno djelovanje tj. izravno se oteuje
sluh, a ispod te granice nastaje ekstra auralno djelovanje.

26.10.2011 Prometiekologija 14
 STANJE ZAKONSKE REGULATIVE
-lanak 9. Zakona o zatiti od buke (NN. 20/03) definira karte buke kao sastavni
dio Informacijskog sustava zatite okolia RH, koji predstavlja strunu podlogu za
izradu prostornih planova, a za iju uspostavu je nadlena Agencija za zatitu
okolia AZO.
-Za proraun razine buke s ciljem projektiranja mjera zatite, koriste se metode
koje se razlikuju od drave do drave
-Od strane EU predloeno je da se do usvajanja jedinstvene metode koristi
francuska metoda za proraun razine buke od cestovnog prometa
-Tekoe pri dosadanjim procesima izrade karata buke potakle su Europsku
komisiju na donoenje Direktive o procjenjivanju i upravljanju bukom u okoliu
END (Environmental Noise Directive 2002/49/EC) koja je stupila na snagu 2002.
godine
-Prema Direktivi drave lanice EU, kao i one koje to namjeravaju postati,
obvezne su izraditi strateke karte buke glavnih cesta, eljeznica, zranih luka i
velikih urbanih sredita
-RH je preporuke END-a ugradila u Zakon o zatiti od buke u kojem su propisani
izrada karata od buke, utvrivanje kritinih mjesta itd.

26.10.2011 Prometiekologija 15
 Vozilauprometuproizvodebukusvojimpogonskimdijelom,strujanjem
ispunihplinovaidodirompneumatikaskolnikom.
Premanaredbiohomologacijimotornihvozilasnajmanje4kotaaupogledu
emisijibuke(Narodnenovinebr.69od14.svibnja1998.)kodnassezanovavozila
primjenjujePravilnikECE51.02kojipropisujedoputenerazinebuke:
Kategorijavozila GraninevrijednostidB(A)
A) Vozilazaprijevozputnikakojenemoguimativie 74
oddevetsjedalaukljuujuivozakosjedalo
B) zaprijevozputnikakojaimajuvieoddevetsjedala
ukljuujuivozakosjedaloinajveudoputenumasuveuod3,5t: 78
B1 snagemotoramanjeod150kW(ECE) 80
B2 snagemotora150kW(ECE)ilivee

C) Vozilozaprijevozputnikakojaimajuvieoddevet
sjedala ukljuujuivozakosjedalo;vozilozaprijevoztereta: 76
C1 najveedoputenemaseneveeod2t 77
C2 najveedoputenemaseveeod2t,alineveeod3,5t

D) Vozilazaprijevozteretanajveedoputenemaseveeod3,5t:
D1 snagemotoramanjeod75kW(ECE) 77
D2 snagemotora75kW(ECE)ILIVEE,alimanjeod150kW(ECE) 78
D3 snagemotora150kW(ECE)ilivee 80

26.10.2011 Prometiekologija 16
 Slika10.:Razvojzakonskihpropisaosmanjenjubuke/21/

26.10.2011 Prometiekologija 17
 MJERE SMANJENJA BUKE NA VOZILU

Slika11.:Smanjenjebukepojedinihizvoranavozilu

26.10.2011 Prometiekologija 18
 MJEREZASMANJENJEBUKEPROVODESENA:

a) Izvorubuke
b) Naprijenosubuke(prigunimaluminijskimpoklopcem)
c) Naprijamnikubuke(upotrebompanelnih ploa)

a) kodmotorasenaiznosbukemoeutjecati:
Upravljanjemprocesaizgaranja
Smanjenjembukekonstrukcijommotora
Smanjenjembukeoklopaokomotora

Zidovikuitamotoraodvisokoprigunihmaterijalaito
krui,odlijevanogmagnezija(smanjenjevisokofrekvencijske
bukepritomiznosi1012dB)

26.10.2011 Prometiekologija 19
Mogunost smanjenja buke od interakcije pneumatika i vozne povrine
moe se ostvariti:

- Smanjenjem brzine vozila

- Odabirom odreenog tipa vozne povrine
- Odravanjem cesta i vozila
- Upravljanje prometom (prometno optereenje i preusmjeravanje prometa)
- Ponaanje vozaa i uvoenjem zabrana
 MJERA zatite od buke Efekt mjere (dB)
Smanjenje buke na izvoru
-rad motora 3 -5
-smanjenje brzine 2-8
-vozna povrina 2-5
-upravljane prometom 2-4
-preusmjeravanje prometa 5 - 10
-ponaanje vozaa 05

Smanjenje rasprostiranja buke

Planiranje prostorom
-dovoljna udaljenost od prometnica 3 -5
Zaklanjanje prostora koji se titi
-primjena barijera 0 - 15
-smjetanje prometnica u usjeke 0-5
-smjetanje prometnica u tunele 0 30

Slika 12. Smanjenje buke u ovisnosti o izboru mjere zatite

26.10.2011 Prometiekologija 21
 Slika13.:Zatitaodprometnebukeuzpomo
nasipaizelenila

Slika 14.: Zatita od prometne buke uz pomo

nasipa i zelenila uz cestu u usjeku /12/

26.10.2011 Prometiekologija 22
 Slika15.:Zatitaodprometnebukeuzpomozelenogpojasa

26.10.2011 Prometiekologija 23
 BILJKE U FUNKCIJI ZATITE OD BUKE

- Zatitu od buke valja promatrati samo kao dio kompleksne koristi od

vegetacije, a ne izdvojeno
-Izbor vrsti vegetacije s jaim sposobnostima apsorcije zvuka (europska lipa
apsorbira do 9db, srcolika lipa samo 4db)
-Green noise barriers visokoapsorbirajue ive ograde, s vlastitim sustavom
navodnjavanja, otporni na sve vremenske uvjete, posebno pogodni za
primjenu u gradovima gdje esto nema dovoljno mjesta za iroke nasade
biljaka
 Slika16.:Transparentnipanoiod
akrilnog
staklakaozatitaodbuke

Slika17.:Presjekspecijalnoizraenog
prozorazazatituodbuke

26.10.2011 Prometiekologija 25
 MJEREZASMANJENJEBUKEIZVANVOZILA

voenjemprometniceutunelubukasesmanjujeza20dB
uzduninagibneveiod3%,jerkoduzdunognagibaod46%poveavase
zvunarazinaza3dB
odabiratiodgovarajuubrzinujerpribrziniod90km/hpoveavasebukaza
3dB
Adekvatnoodabranebarijeremogusmanjitirazinubukeido15db,
postavljajusenaudaljenostiod2,5modrubakolnikaavisinaimjedo2m
Zidovizazatituodbuketj.njihovipanelikojisluezaapsorciju bukemogu
bitiizraeniodrazliitihmaterijala,ovisnoouvjetimaiproraunimadatih
odstraneprojektanata.

Postoje:
aluminijskipanelizazatituodbuke
Transparentnipanelizazatituodbuke
Drvenipanelizazatituodbuke
Kamenipanelizazatituodbuke
Armiranobetonskipanelizazatituodbuke

26.10.2011 Prometiekologija 26
Zahtjevi koje barijere trebaju ispunjavati su:
-Sposobnost apsorcije zvuka
-Otpornost na smrzavanje
-Mehanika otpornost i stabilnost
-Otpornost na poar, sol i sl.
-Minimalna trajnost 10 godina

Od 2007. 2010. godine betonske barijere imaju najvei udio u

zatiti od buke u RH (one su jeftinije od 2-5% u odnosu na drvene i
7-10% u odnosu na aluminijske barijere)
 KARTEBUKE
Karte buke predstavljaju prikaz postojeih i predvienih razina imisije buke na svim mjestima
promatranog podruja ovisno o jednom odreenom ili svim izvorima buke.
Na kartama buke prikazana su i prekoraenja doputenih razina buke, kao i procjena
izloenosti stanovnitva raznim bitnim izvorima buke (cestovni, eljezniki i zrani promet).
Izrada karta buke za gradove traje nekoliko mjeseci, a ovisi o tome koliko dobru pripremnu
dokumentaciju ima neki grad, od popisa stanovnika, kvalitetnog GUPa pa do broja vozila u
gradu.
Do sada se u Hrvatskoj zatita od buke razmatrala i provodila iskljuivo uz autoceste.
Europa i dalje konstantno radi na istraivanjima zatite od buke; istraivaki projekt pokrenut u
Nizozemskoj 2003. godine koji su inicirali Ministarstvo prometa i Ministarstvo zatite okolia;
proraun projekta iznosio 50 milijuna a ciljevi su sljedei:
smanjenjebrojaobjekatakojisuizloenirazinamabukeveeod70dbza100%,
smanjenjerazinamabukekojisuizloeniveimod65dbza90%,te
razinamabukeveimod60dbza50%itodo2030.godine

26.10.2011 Prometiekologija 28
 CESTOVNI PROMET I PROSTOR
2
1 tram vajem 18 0 m

2
2 au tob usa 2 30 m

2
10 0 m o tocikla 185 0 m

50 pu tnikih vozila 3 80 0 m 2

Slika18.: Potrebazaprostoromosobnihvozilaijavnoggradskogprometa
26.10.2011 Prometiekologija 29
 Slika19.:Prostor"rtvovan"cestovnomvoritu

26.10.2011 Prometiekologija 30
 Slika 20.i21.:Mogunostinamjeneprostoraugraduzaindividualniprijevoz
osobnimvozilimailizazelenepovrineidrugedrutvenesadraje

26.10.2011 Prometiekologija 31
 Slika 22.: Specifina potreba za
energijom razliitih prijevoznih
sredstava Watsati po osobi na
kilometar

Slika 23.: Specifina potreba

povrine tla (m2) po osobi

26.10.2011 Prometiekologija 32
 Ugradovimaprometnamreazauzima2050%ukupneurbanepovrine.
Najveupotranjuzapovrinomtlapoprevezenojosobiimaautomobil.Onaje
9,5putaveaodtramvajskogieljeznikogprometa.Putnikuosobnom
automobiluzauzima25do64putavieprometnepovrine(uovisnostibrzine
kretanja)odputnikakojiseprevozijavnimgradskimprijevozom.

UTJECAJCESTENAOKOLINU

Odsvihvrstaprometnicanajveiutjecajnaokolinuimaceste.
Suvremeneceste,zbogvelikihirinaivisokihzahtjeva(maliuzduninagibi,svevei
popreninagibiuzavojima,raskrijauvierazinaisl.)intenzivnonaruavajusliku
krajolika.
Ugradnjicestatrebamnogeklasinegraditeljsketehnikeprojektiranjamijenjati.

Naprimjer:

26.10.2011 Prometiekologija 33
 Tuneli
Umjestousjekatrebaizvoditituneleitamogdjeoninisutehnikipotrebnii
tolagano,povrinskimotkopom.

Usjeciinasipi
Akoserade,morajudobitivrlopoloenestrane,estomnogopoloenije
negototozahtijevapokosprirodnogklizanjaterena.

Vijadukti
Netrebaihizbjegavati!Dobrooblikovanaininjerskakonstrukcijapridonosi
krajoliku(bivielinimostkodMasleniceidr.).

Potpornizidovi
Valjaihizbjegavati,atamogdjesuneizbjenitrebaihobloitidebelim
kamenom,anereditiubetonu.

26.10.2011 Prometiekologija 34
 Ograde branii
Trebaihizbjegavati.Naautocestamaumjestolimene,boljejeostavitiirok
zelenpojas,irokkolikoijedantraksmjera,srigolomposredini,poloenih
stranica.

Ulaziutunele
Onimorajubitipoloeniupadinibrijega,aneizvoeninastarinains
vertikalnobetoniranimiskopom.

Cesteuzkosine
Umjestourezivanjemcesteupadinubrijegausjekominasipom,suvremena
gradnjacestaradisauzdunimvijaduktima.Osimtehnikihiestetskih
prednostipruaiekoloke!

Pothodniciipodvonjaci
Onimorajubititovieprostornoosloboeniumjestodasepovlaekroz
uskibetonskiprolazkakobiizgledalikaoprirodnauleknua.

26.10.2011 Prometiekologija 35
 Slika 24. i 25.: Prilagodba
autoceste brdovitom krajoliku
rastavljanjem smjerova

26.10.2011 Prometiekologija 36
 28

29

26.10.2011 Prometiekologija 37
Slika 30. i 31. Poboljanje
krajolika uklanjanjem ostataka
usjeka

26.10.2011 Prometiekologija 38
 32

33

26.10.2011 Prometiekologija 39
 34

35

26.10.2011 Prometiekologija 40
 36

37

26.10.2011 Prometiekologija 41
 Slika 38. Ulazi u tunel

Slika 39. Voenje ceste uz

padinu

Slika 40. Dva naina gradnje

nadvonjaka

26.10.2011 Prometiekologija 42
 UKLOPLJENOSTCESTEUKRAJOLIK

Izbor trase prostorni i razvojno gospodarski planeri

(ekonomistike, geografske i prostorno planerske naobrazbe)
Prometni planeri (proraun kapaciteta, izbor tipa prometnice,
njenoj opravdanosti s obzirom na optereenje )
Graditelji u uem smislu s tehnikim rjeenjima i varijantama
trase u mikrosmislu, trokovnicima i urbanistima
Pejzani arhitekti (koncepcija najmanjeg oteenja krajolika,
sanacija nakon gradnje)
Razvija se djelatnost OBLIKOVANJA KRAJOLIKA SUVREMENIM
CESTAMA

26.10.2011 Prometiekologija 43