10.
GRAD BIHA PRIMJER REALNOG
GRADA OD 13. - 16. STOLJEA
U
temeljen na Otoku sv. Ladislava krajem 12. i
poetkom 13. stoljea, Biha je dugo vremena
igrao veoma vanu ulogu ne samo sa njegovog
vojnog aspekta, ve i sa aspekta komunikacija, trgovine, i
zanatstva. Zbog te svoje sloene funkcije esto se naziva
glavnim kraljevskim gradom, odnosno caput et
metropolis regni. Na osnovu mnotva sauvanih
projektnih planova i veduta nastalih u 16. i 17. Stoljeu,
moe se jasno vidjeti gradska jezgra s geometrijskom
planimetrijom unutar prstena zidina. Ako analiziramo
urbanistiki sistem po svim parametrima i kriterijima,
Biha je jedan realan grad koji je proiziao iz
ekonomsko-vojne strategije i dometa kulture srednjeg
vijeka.
Stoga danas u kulturno-historijskom naslijeu
Bosne i Hercegovine, on zauzima vrlo znaajno mjesto, jer
je jedini planski zasnovan grad u kome je cjelovito
ostvaren urbani organizam srednjovjekovlja. S obzirom
na to da je geometrijski raster njegovog urbanistikog
rjeenja naroito bogat i bez igdje prepoznatih izvornih
uzora, sigurno zasluuje veu panju i detaljnije
vrednovanje nego to ih je dobio u ukupnoj naoj historiji,
a i u nauci o empirijama i teorijama urbanistike. Veoma
dugo su se znanja i pisanja o gradu Bihau vodila
uglavnom slobodnim tezama, te zadravala gotovo na
nivou uopenih procjena bez irih provjeravanja. S toga se
ovdje i iznose neka opaanja, pretpostavke i zakljuci
drugaiji od onih prijanjih, kako bi se proirila
razmatranja o fenomenu tog grada i njegovog planskog
razvoja u srednjem vijeku. Pri tome se koriste i analize
nekih autora koji su se bavili urbanistikim planiranjem
slinih gradova i graom vezanom za arhitektonsku
batinu. U razlaganju historijske osnove konkretnog
dogaaja planiranja gradnje grada, vano je bilo prije
svega utvrditi kako nastanak grada Bihaa i njegovog
kasnijeg razvoja jeste rezultat krajnje racionalizacije
postignua koja su ovdje ocrtana ve od samih poetaka
13. stoljea. Njihova narav bezuvjetno potpada pod
domenu drutveno-politikog ponaanja. U tom pogledu,
bez osvjetljavanja svih tih sloenih prilika koje su uticale
na ukupnu prostornu organizaciju Bihaa, vano je
sumarno iznijeti neke spoznaje o smjetaju grada u
njegovom prirodnom okruenju, pa i to da li je on stvarno
nastao na Otoku ili je Otok kasnije formiran.71
71
Bokan B., Srednjevjekovni grad Biha izgraen je na breuljku pored Une, a ne na
Uni, Istorijski zbornik VII, Banja Luka,1986. Napomena: autor ovog lanka se uputa
u razlaganja vezana za lokaciju Bihaa na obali Une, a ono se odnosi na neko
nepoznato prolo vrijeme i koje je vjerovatno utemeljeno na linim opservacijama, s
obzirom da za rtu izneenu tvrdnju ne navodi nikakve izvore. On navodi da je Biha
nastao na duguljastom breuljku kojeg su ljudi s vremenom tokiko sravnili da se
teko primjeuje da je to nekada bio breulji. Dosadanji poznati izvori daju jasnu
sliku lokacije Bihaa i oni u sebi sadre odrednicu OTOK INSULA SANCTI
LADISLAI, to za svakog historiara ima presudnu vanost kao argument. To
posebno istie i Mladen Ani u navedenom lanku gdje konstatuje da se Biha prvi
put ljavlja u vrelima, Otok sv. Ladislava, to vodi zakljuku da je upravo tada na
unskom otoiu podignut castrum.
68
Slika 48. Panorama Bihaa, urbanistiki izgled grada. Veduta nastala u dvorcu Valvasora Bogenpek kod Litije. Slika je idealizirana vizija Bihaa
prije dolaska grada pod osmansku vlast
69
 Potrebno je uoiti da se i kasnije tokom razvijenog
srednjeg vijeka veina ljudskih posredovanja na ovom
prostoru usredotoila na obalu Une koja je oduvijek bila
pogodna za adaptaciju i opstanak lokalnih zajednica.
Prouzroivi vii tip okupljanja ljudi, ove okolnosti
odredile su sudbinu itavog grada koji e programski i
fiziki okruniti pojava planiranog grada kao sredita ni
po emu drugome atraktivnog predjela.
Iz svih moguih analiza moe se zakljuiti da je
samo osnivanje Bihaa imalo prije svega primarni
politiko-ekonomski in uvjetovan strategijom privrede i
uprave koji su se ovdje uvrstili krajem 12. i poetkom 13.
stoljea. Svakako je znaajno da je sama gradnja
zapoela krajem 12. stoljea nakon uspostave ugarske
vlasti, a to znai da su se stabilizirale drutveno-politike
prilike u novoj ugarsko-hrvatskoj dravi. Grad je morao
imati nacrt, teren se morao izmjeriti, a lokacija nije mogla
biti izabrana sluajno. Iz ovoga se moe zakljuiti da je
projekt bio svjesno osmiljen i dobro pripremljen, ali se ne
zna tko je bio tvorac grada, to vie to se grad gradio sa
izvjesnim stankama i u fazama. Osnovno za urbanitet
Bihaa za naznaeni period njegove historije jeste da mu
je jezgro pravilno raslanjeno stambenim blokovima, a
cjelovito opasano zidinama razliite visine i debljine.
Pravilnost se prije svega ogleda u geometrijskoj mrei
ravnih ulica koje se na itavoj izgraenoj povrini
meusobno na vie mjesta sijeku pod pravim uglom, to
podsjea na regule antiko-rimske urbanistike. Pri tome
se glavna ulica jug-sjever prua pravolinijski bez ikakvog
odstupanja.
70
Vrlo vaan faktor za planiranje izuzetno cjelovite
urbane jedinice jeste svakako trg. Ipak, on ovdje ne
zauzima ba geometrijsko sjedite grada, jer je lociran na
sjeveru glavne ulice uz samu crkvu. On je u stvari samo
proirenje i zasjecao je dio stambenih blokova. Pri tome je
sjeverna polovina trga bila podreena sakralnim
sadrajima, dok je juna bila podreena svjetovnim
poslovima i trgovanju. S toga ni ovaj trg nije urbanistiki
zaseban motiv, nego se uklapa u ortogonalnu mreu ulica
i zadrava protonost kao dominantnu temu ukupnog
ustroja grada. Prema tome, trg se razvio kao proireni
ulini trg, kao sredinji prostor okupljanja i trgovanja.
Potvrdu geneze ranog bihakog naselja nastalog unutar
bedemskih zidina, formiranog du protone proirene
ceste, koji s vremenom oblikuje ljevkasti trg, moemo
pronai u analogiji s nizom srednjovjekovnih gradova ija
je morfogeneza takoe uvjetovana nastankom primarnog
ulinog trga. Na takvu morfogenezu upuuje i lokacija
upne crkve koja je najstariji objekat s centralnom
funkcijom i vjerskog i ekonomskog karaktera.
U kontekstu urbaniteta kakav je gradu Bihau
dodijelila ugarska vlast, treba posmatrati i historijske
odnose koji su dominirali na ovom prostoru. Zbog snanog
razvoja trgovine i zanatstva, novane privrede uopte, a
posebno vojno-odbrambene funkcije u 16. stoljeu, uspon
Bihaa odrazit e se i na njegovu ubrzanu gradnju, ali i
znatnu promjenu unutranjih struktura.
 Slika 49. Veduta Bihaa uraena od strane Karla Trgovia na kojoj su istaknute najvanije strateke take utvrde: dijelovi grada, kule i
straarnice, a posebno bedemski zidovi i palisade od drveta

Sada to vie nije samo tvrava, ve dobro

organizirani grad: sa stabilnim bedemima, kulama,
ulicama, objektima i trgom. On sada ima svoju fizionomiju
i funkciju razvijenog grada, u ijoj gradnji uestvuju ne
samo graani, nego i okolno stanovnitvo, jer je i njima to
bilo u interesu. Podsticaj za formiranje ovakvog tipa
grada bio je viestruki i u skladu sa razvijenim procesima
koji su se odvijali u Evropi.
Slika 50. Panorama Bihaa, anonimni autor iz Bea

71