Strukturni fondovi i kohezijski fond u funkciji regionalnog razvoja

Republike Hrvatske

Sadraj

1. Uvod ................................................................................................................................................ 3

2. Kohezijska ili regionalna politika ................................................................................................... 4

2.1. Regionalna politika Republike Hrvatske.................................................................................. 7

3. Strukturni fondovi ......................................................................................................................... 10

3.1 Europski regionalni fond/ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)................................... 16

3.2 Europski socijalni fond (ESF) ................................................................................................. 17

3.3 Inicijative Europske zajednice ............................................................................................... 17

4. Kohezijski fond ............................................................................................................................. 19

5. Regionalni razvoj kroz projekte EU.............................................................................................. 21

5.1. Fondovi u funkciji regionalnog razvoja Republike Hrvatske ................................................. 22

6. Usporedba strukturnih fondova sa instrumentom za pretpristupnu pomo IPA-om .................. 27

7. Zakljuak....................................................................................................................................... 31

8. Literatura ....................................................................................................................................... 32
 1. Uvod

Europska unija je od svog prvog proirenja pomagala nerazvijenim lanicama u dostizanju

nivoa razvijenosti ostalih zemalja lanica putem razliitih fondova. Fondovi Europske unije
su njezin javni novac. Oni imaju za cilj poduprijeti provedbu zajednikih politika EU.

Poto e Hrvatska uskoro postati zemlja lanica Europske unije, potrebno je izuiti kako na
pravi nain iskoristiti strukturne fondove te Kohezijski fond za dobrobit regionalnog razvoja
Republike Hrvatske. Ovi su fondovi prvenstveno namijenjeni olakanju procesa pristupanja, a
kroz to, poticanje opeg, ali i regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

Dananja podjela teritorija Republike Hrvatske na opine, gradove i upanije vidljivo je

prepreka za koritenje sredstava fondova Europske unije. Postojanje ovakvih problema
dovodi do ulaganja Europske Unije u kritine toke te, samim time, stvaranje razliitih oblika
pomoi ovakvim podrujima. Ono to se treba mijenjati i prilagoditi je neadekvatna
regionalna politika, ali i strategije razvoja. Nepostojanost konzistentne regionalne politike
Hrvatske, prisutan zabrinjavajui regionalni problem i zanemarivanje ovog problema,
izazvali su niz problema unutar zemlje.

Kada govorimo o regionalnoj politici Europske unije, ne samo da govorimo o regionalnom

razvoju u uem smislu te rijei, nego i o nastojanju da se postigne povezivanje na razini
Europske unije smanjivanjem postojeih razlika u stupnju razvoja izmeu njezinih regija.

Cilj EU je smanjiti neravnomjeran razvoj nerazvijenih podruja. Poznato je da su gotovo sve

zemlje nakon ulaska u Europsku uniju i koritenjem sustava pomoi potaknule svoj razvoj i
ojaale lokalne gospodarske kapacitete i infrastrukturu, ali isto tako, ti pokazatelji su jo
daleko od pokazatelja napretka najrazvijenijih zemalja Unije.

Hoe li sredstva Europske unije namijenjena regionalnom razvoju i njihova alokacija kroz
razne oblike pomoi doprinijeti ujednaenijem razvoju, vrijeme e pokazati. Ono to se
oekuje je da e hrvatsko lanstvo u EU uvelike pomoi razvoju gospodarstva te da e
ekonomske posljedice biti pozitivne.

Glavni cilj ovog rada je u istraivanju instrumenata pomoi Europske unije namijenjenih
regionalnom razvoju Republike Hrvatske te koordinacije i usmjeravanja sredstava iz
strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a u funkciji regionalnog razvoja Republike Hrvatske.

3
 2. Kohezijska ili regionalna politika

Regionalna politika (engl. regional policy) ili kohezijska politika (engl. cohesion policy)
Europske unije jedna je od najstarijih zajednikih politika Europske Unije kojom se postie
ujednaeni razvoj na itavom teritoriju EU-a smanjivanjem i uklanjanjem strukturnih razlika
meu europskim regijama. Ima bogatu prolost, a i vrlo raznoliko podruje, zemljopisno,
kulturno, ali i gospodarski.

Iako su za postizanje ciljeva gospodarskog i drutvenog napretka u zadnjih 50 godina

potroena znatna proraunska sredstva zajednice, moe se vidjeti da i dalje postoje strukturne
razlike meu dravama lanicama i regijama Europske unije.

Ve se u Rimskim ugovorima spominje potreba smanjivanja i uklanjanja razlika meu

regijama. Jedinstvenim europskim aktom gospodarska i socijalna kohezija postavljena je kao
cilj usporedno s dovrenjem uspostave jedinstvenoga trita. Konano, Ugovorom iz
Maastrichta gospodarska je i socijalna kohezija istaknuta kao jedna od politika EU-a. 1

Europska unija je osmislila Kohezijsku i regionalnu politiku kako bi pomogla osigurati

gospodarski rast zasnovan na dinaminom gospodarstvu i socijalnom razvoju diljem EU-a.
Kohezijska ili regionalna politika promie solidarnost meu zemljama, tei jaanju
ekonomske, socijalne i teritorijalne jedinstvenosti Unije ili postizanju kohezije Unije. EU se
koristi njome kao sredstvom pokretanja regija koje zaostaju u ekonomskom razvoju, za
restrukturiranje posrnulih industrijskih regija, za diverzifikaciju ekonomije ruralnih regija u
kojima je dolo do smanjivanja poljoprivrednih resursa te za revitalizaciju osiromaenih
urbanih regija, to zajedniki vodi stvaranju novih radnih mjesta.

Ujednaen razvoj na itavom teritoriju Unije je cilj koji EU eli ostvariti. Osim to je
instrument solidarnosti meu dravama lanicama, regionalna politika istovremeno je i
sredstvo kojim se eli poveati konkurentnost europskog gospodarstva.

Od 1993 do danas, jedna treina ukupnog prorauna EU dodijeljena je regionalnoj politici.

Njome se mogu postii odreeni iri politiki ciljevi Unije. Ona se temelji se na nancijskoj
solidarnosti te se dio sredstava koje drave lanice uplauju u proraun Zajednice dodjeljuje

1
Vlada Republike Hrvatske, Pojmovnik,
http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/%28slovo%29/S#pagenavigo 16.05.2012.

4
manje razvijenim regijama i drutvenim skupinama. Ova se politika provodi putem
redistribucije novanih sredstava iz zajednikog prorauna Europske unije.

Postojanje ove politike u ovlasti zajednikih institucija, na nadnacionalnoj razini, opravdano

je injenicom da se razlike u stupnju razvoja regija EU moraju ispraviti zajednikim
naporima. Kohezijska politika poiva na naelima koja ukljuuju programiranje sredstava,
koncentraciju sredstava na najpotrebnije regije i drave, partnerstvo koje se odnosi na sve
dionike u procesu odluivanja (Europsku komisiju, drave lanice, regionalne i lokalne vlasti,
socijalne partnere, kompetentne institucije) te dostatnost projekta.2

Kljunu ulogu u provedbi regionalne politike ima Europska komisija (engl. European
Commission). Ona odobrava strateke programe, prati njihovu provedbu, sudjeluje u izradi
programskih dokumenata te nadzire provedbu i nain koritenja odobrenih sredstava.3
Europska komisija zastupa interese Europske unije kao cjeline i svih njezinih graana.

Tijelo koje donosi najvanije odluke jest Vijee ministara, odnosno Vijee EU (engl. Council
of the EU), koje na prijedlog Europske komisije, po pristanku Europskog parlamenta i nakon
traenja miljenja Gospodarskog i socijalnog odbora te Odbora regija, utvruje ukupna
sredstva za estogodinje razdoblje, zadatke, ciljeve i nain rada fondova za dodjelu pomoi,
te pravila koja se na njih primjenjuju.

Europski parlament (engl. European Parliament) jedino je tijelo na razini Unije koje se
izravno bira. On sudjeluje u postupku donoenja odluka i odobrava zadatke, ciljeve i
organizaciju strukturnih fondova te nain provedbe tih odluka ili samo dostavlja svoje
miljenje na prijedloge Komisije u vezi s inicijativama Zajednice.

Odbor regija (engl. Committee of the Regions) te Gospodarski i socijalni odbor (engl.
Economic and Social Committee) imaju savjetodavnu ulogu u postupku donoenja odluka na
podruju regionalne politike.4

2
Medvedovi, D.: Hrvatska javna uprava: asopis za teoriju i praksu javne uprave, Institut za javnu upravu,
Zagreb, broj 2, 2008., str. 376.
3
Republika Hrvatska, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Regionalna politika http://www.mvep.hr/ei/
default.asp?ru=540&sid=&akcija=&jezik=1 22.05.2012.
4
Republika Hrvatska, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Regionalna politika, http://www.mvep.hr/ei/
default.asp?ru=540&sid=&akcija=&jezik=1 22.05.2012.

5
Unutranje trite zahtijeva ujednaeniji razvoj zemalja i regija. Regionalni i strukturni
fondovi imaju funkciju smanjenja regionalnih razlika i dispariteta koji postoji izmeu
pojedinih regija i zemalja EU-a. Samo regionalno ujednaena Europa moe pridonijeti
potpunoj integraciji svojih lanova. U zadnjih je 5 desetljea prola nekoliko razvojnih faza,
to je bilo praeno pokretanjem razliitih instrumenata pomoi Zajednice.

Europska unija smatra kako intervencije na nacionalnoj razini ne mogu u potpunosti rijeiti
problem neujednaenog gospodarskog razvoja i priljeva kapitala u ve ionako razvijena
podruja. Upravo je zbog toga odluila financirati (iz zajednikog prorauna) niz programa
kojima je cilj ojaati gospodarsku i socijalnu koheziju prostora Unije. Za regionalni razvoj te
gospodarsku i socijalnu koheziju Europska unija izdvaja vie od treine sredstava svoga
ukupnoga prorauna.

Proirenje na 10 novih lanica dovelo je do jo veih razlika u razvijenosti meu regijama

EU-a te je za proraunsko razdoblje 2007. 2013. godine predviena opsena reforma
kohezijske politike koja namjerava unaprijediti konvergenciju, konkurentnost i suradnju. 5

Na sastanku Eu vijea u Berlinu(1999) odlueno je da se pokrenu reforme strukturnih i

kohezijskog fonda. Financijski instrumenti regionalne i kohezijske politike poznati su kao
strukturni fondovi Unije(do kraja 80-ih koristio se izraz fondovi solidarnosti) i Kohezijski
fond Unije.6

Strukturni fondovi i Kohezijski fond ine dio regionalne politike Unije. Tim je fondovima cilj
smanjiti jaz u razvoju izmeu bogatijih i siromanijih regija EU-a te promicati gospodarsku,
socijalnu i teritorijalnu koheziju.

Drave lanice imaju pravo koristiti fondove kojima je cilj ojaati gospodarsku i socijalnu
koheziju zajednikog prostora Unije. Ve sada(iako jo nije lanica EU), Hrvatska smatra da
u razdoblju od datuma pristupanja do 31.12.2013. najmanje jedna treina od cjelokupne
omotnice za strukturne akcije za Hrvatsku treba biti rasporeena za Kohezijski fond.7

5
Vlada RH, Pojmovnik,
http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/%28slovo%29/S#pagenavigo 16.05.2012.
6
Medvedovi, D.: Hrvatska javna uprava: asopis za teoriju i praksu javne uprave, Institut za javnu upravu,
Zagreb, broj 2, 2008., str. 369.
7
Vlada RH, Meuvladina konferencija o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji,
http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/4/22a.pdf 23.05.2012.

6
 2.1. Regionalna politika Republike Hrvatske

Donoenjem Zakona o regionalnom razvoju krajem 2009. godine zapoeo je ozbiljniji proces
oblikovanja novog sustava regionalne politike. Hrvatska je na putu prikljuenja u EU i u
sklopu tog procesa ima obvezu prilagoditi postojei sustav voenja regionalne politike
europskim standardima i praksi. U kojoj je mjeri sustav voenja regionalne politike
kvalitetno izgraen, odredit e mogunost uspjenog uklapanja u europsku upravnu mreu.
Za Hrvatsku su izazovi u ovom podruju bili prilino veliki.
Problem regionalizacije RH ima svoju dugu povijest, a promjene i korekcije teritorijalnog
ustrojstva bile su veoma este, raene sa razliitih polazita. ee se ovdje radilo o
politikim, a manje o ekonomskim kriterijima regionalizacije. Nepostojanost regionalnog
ustrojstva uvjetovala je i nepostojanost regionalne strategije i ekonomske politike.

U pogledu regionalne politike Republike Hrvatske mogue je odrediti nekoliko faza kroz koje
je prola regionalna politika s obzirom na njezin poloaj u okviru ukupne javne politike nae
zemlje, a koje faze krase regionalnu politiku i drugih tranzicijskih zemalja (ulabi, 2008:
298-302). Prva ja faza marginalizacije koja traje od stjecanja samostalnosti s poetka 1990-ih,
pa sve do poetka rada na novom zakonskom i stratekom okviru za regionalni razvoj (1990-
2003). Ta je faza djelomino prekidana u nekoliko navrata i to donoenjem nekoliko zakona
(1996., 1999. i 2002.). Ti zakoni uglavnom ne odravaju moderni pristup regionalnoj politici.
Nakon toga, od druge polovice 2000-ih uslijedilo je razdoblje politizacije regionalne politike
(2003-2009), da bi od tada bilo mogue govoriti o razdoblju postupne racionalizacije
regionalne politike (2010-).8

Zadaa regionalne razvojne politike jest omoguiti svim regijama da ostvare svoj potencijal i
iskoriste mogunosti za odriv razvoj i blagostanje svojih stanovnika, posveujui pritom
dodatnu panju podrujima koja zaostaju u razvoju. Za postizanje tog cilja potrebno je
zajedniko i usklaeno djelovanje brojnih partnera. Pritom se od svih kljunih sektora drutva
(Vlade Republike Hrvatske; regionalne i lokalne samouprave, privatnog, znanstveno-

8
ulabi, V: Novine u regionalnom razvoju i regionalnoj politici, Drutveno veleuilite u Zagrebu, Zagreb,
2007., str. 7.
http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/VDjulabic_Novine_u_regionalnom_razvoju_i_regionalnoj_po
litici.pdf 17.05.2012.

7
istraivakog i civilnog sektora) oekuje da zajedniki, u konsenzusu, ponude rjeenja to i
kako zajedno raditi u svrhu dostizanja optimalnog razvoja i blagostanja svih naih regija.9

Vidljiva je nunost prilagodbe regionalne politike Republike Hrvatske regionalnoj politici

EU. Potrebna je cjelokupna prilagodba hrvatskoga gospodarstva europskom integracijskom
procesu. Znai, razraditi pristup za regionalni razvoj te koristiti instrumente, kriterije i
standarde na podruju regionalnog razvoja i politike koji se primjenjuju na razini EU, ali i na
razini svake zemlje lanice.

Opi cilj politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske je pridonijeti drutveno-

gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, sukladno naelima odrivog razvoja, stvaranjem
uvjeta koji e svim dijelovima zemlje omoguavati jaanje konkurentnosti i realizaciju
vlastitih razvojnih potencijala.

Zakonodavni okvir regionalnog razvoja u RH dosada nije sadravao jedinstveni zakonski akt
koji bi se sustavno bavio pitanjima regionalnog razvoja. Sam broj akata o regijama koje
zaostaju u razvitku i ratom pogoenim podrujima ini hrvatsku politiku o regionalnom
razvoju fragmentiranom. Trenutni pristup ne uzima u obzir konkretne razvojne potrebe i
potencijal hrvatskog pograninog podruja koji ini 18 od 21 upanije, koje dijele granicu, a
time i razvojne probleme i potencijale, sa susjednim zemljama. Potrebno je ostvariti
proaktivniju politiku i vie panje je potrebno posvetiti mjerama pomoi s izravnijim
gospodarskim uinkom.

Dodatkom na Pregovarako stajalite Republike Hrvatske (CONF-HR 15/08) prihvaa

pravnu steevinu Europske unije u poglavlju 22. kakva je na snazi 1. sijenja, 2011. godine,
te je spremna ostvariti njenu provedbu do pristupanja EU.10

Cilj regionalnog razvoja je koordinirano voenje sektorskih politika kako bi se postigao

pojaani pozitivan uinak na odreenom teritoriju. Pristup regionalnom razvoju u RH
kombinira izravnu potporu malim i srednjim poduzeima te podrku ulaganjima u poslovnu
infrastrukturu od strane samouprave.

9
HSS, Ravnomjerni razvoj Hrvatske,
http://www.hss.hr/files/programski_dokument_hss_ravnomjerni_razvoj_hrvatske.pdf 17.05.2012.
10
Vlada RH, Meuvladina konferencija o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji,
http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/4/22a.pdf 23.05.2012.

8
Zadnjih godina sve se vie budi interes za regionalnu politiku u stvaranju i uslunih
teritorijalnih kompleksa, koji pruaju stabilne uvjete ivota. Kako se Hrvatska pribliava
punopravnom lanstvu Europske unije, tako mora sve vie biti spremna na sva prava i obveze
koje to lanstvo donosi. Prvenstveno se ta injenica odnosi na mogue poveanje raskoraka
izmeu regija kroz otvaranje novih trita te sloboda kretanja ljudi i kapitala. Od presudne je
vanosti za regije u Hrvatskoj da to kvalitetnije iskoriste vrijeme prilagodbe koje im stoji na
raspolaganju, kao i znatna koliina financijskih sredstava koju nudi Europska unija u procesu
prilagodbe.

Poseban doprinos regionalnom razvoju daje Fond za regionalni razvoj, osnovan temeljem
zakona o Fondu za regionalni razvoj iz 2001., ime je regulirana financijska potpora za
poticanje usklaenog razvoja u Republici Hrvatskoj. Pomo je namijenjena prvenstveno
ratom pogoenim podrujima, slabo naseljenim, pograninim, podrujima sa strukturnim
potekoama te podrujima gdje je BDP ispod 65% dravnog prosjeka.

Kada Hrvatska postane jedna od lanica Europske unije, pripadat e klubu slabije razvijenih
zemalja, a to znai da e alokacije sredstava biti vee. Upravo zato e sva ta sredstva biti
potrebno pametno i utroiti, u razne projekte diljem Hrvatske. Glavni instrumenti alokacije
ovih sredstava bit e Strukturni fondovi i Kohezijski fond i zato ih je dobro to prije upoznati
i pripremiti se za njih.

9
 3. Strukturni fondovi

Strukturni fondovi su fondovi Zajednice koji financiraju razliite akcije iji je cilj smanjenje
nejednakosti i meuregionalni razvoj. Strukturni fondovi Europske unije u slubi su
Kohezijske politike EU.

Ostvarenje gospodarske, drutvene i socijalne kohezije u Europskoj Uniji je, zapravo, svrha i
cilj strukturnih fondova. Oni financiraju odreene manje projekte kojima bi se smanjile
razlike izmeu razvijenih i manje razvijenih regija EU.

Financiranje odreenih razvojnih projekata usmjereno je na ostvarivanju sljedeih ciljeva:

pruanju pomoi onim regijama koje zaostaju u svom razvoju,

poveanju stupnja regionalne konkurentnosti,

poveanju stope zaposlenosti,

pruanju pomoi pri uravnoteenju i restrukturiranju poljoprivrednog i ribarskog

sektora, te razvoja ruralnog podruja.11

Do 1990.-ih strukturni fondovi i inicijative Zajednice bili su brojni (niski financijski

prorauni), tako da se nisu mogli tono procijeniti odreeni efekti regionalne politike, premda
su najveu korist osjetile manje i siromanije drave Zajednice.12

Programi koji se financiraju sredstvima strukturnih fondova mora sufinancirati i drava

lanica EU. Sredstva strukturnih fondova EU nisu zamjena ve dopuna domaim izvorima
financiranja. Svi strukturni fondovi otvoreni su samo zemljama lanicama.

Prednost lanstva u Europskoj uniji svakako je koritenje strukturnih fondova, a u 2013.

Hrvatska bi trebala dobiti oko 800 mil. eura. Kroz poglavlje 22 - Regionalna politika i
koordinacija strukturnih instrumenata, odnosno kroz strukturne i Kohezijski fond, predvieno
je 2,2 mlrd eura u prve dvije godine lanstva. Planirane uplate u proraun EU su cca. 645 mil.
kn na godinjoj razini, to znai omjer 3:1 raspoloivih naspram uloenih sredstava. 13

11
Marijanovi, G., ui D.: Institucijski sustav Europske Unije: praktikum, Studio HS internet d.o.o.,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010., str. 91.
12
Medvedovi, D.: Hrvatska javna uprava: asopis za teoriju i praksu javne uprave, Institut za javnu upravu,
Zagreb, broj 2, 2008., str. 389.
13
Hrvatska udruga poslodavaca, Uspjeno zatvorena sva poglavlja pristupnih pregovora s Hrvatskom

10
Kod strukturnih fondova sredstva se dobivaju nakon provedbe projekta. Korisnici projekte
financiraju iz vlastitih sredstava, a bespovratna sredstva iz programa dobivaju po zavretku
projekta na temelju rauna i pripadajue dokumentacije, i to kao sufinanciranje u iznosu
manjem od 100%. Stoga je za nepokriveni dio ulaganja potrebno osigurati vlastito uee iz
sredstava akumulacije tj. kredita u zaokruivanju financijske konstrukcije projekata.

U drugoj polovici 2013. godine, ukupna odobrena sredstva Europske unije za Hrvatsku
iznose 687,5 milijuna eura. Najvei dio iznosa dolazi iz strukturnih fondova i kohezijskog
fonda (449,4 milijuna eura) te Europskog fonda za ribarstvo (8,7 milijuna eura). Hrvatskoj e
takoer biti dostupni i tzv. engenski instrument namijenjen financiranju mjera za vanjsku
granicu EU-a, tj. za pripremu provedbe engenske pravne steevine (40 milijuna eura), dok e
u sklopu prijelaznog instrumenta namijenjenog jaanju administrativnih i pravosudnih
sposobnosti Hrvatska dobiti 29 milijuna eura, a iz instrumentu za jaanje novanog toka je
predvieno 75 milijuna eura. Ukupnom iznosu mogu se pridodati i sredstva za odreene
poljoprivredne mjere ije e se isplate poeti realizirati od 2014. godine.14

Uplate Republike Hrvatske u proraun Europske unije u drugoj polovici 2013. godine
procijenjene su u iznosu od 267,7 milijuna eura, to je iznos trostruko manji od iznosa kojeg
Hrvatska ima na raspolaganju u 2013. godini. Financijska sredstva koja e Hrvatska dobivati
iz fondova EU-a, tj. sredstva koja e uplaivati u proraun EU-a, od 2014. i nadalje, bit e
poznata nakon usvajanja Viegodinjeg financijskog okvira Europske unije za razdoblje
2014.2020. 15

Udio nacionalnog sufinanciranja projekata razliit je i ovisi o namjenama:

25% rashoda za strukturne fondove,
15% za Kohezijski fond.16

Domai izvori namijenjeni su financiranju razvitka slabije razvijenih regija i ne smiju se

smanjivati ulaskom zemalja u EU.

http://www.hup.hr/homehr/izdvojene-stranice/centar-za-europske-pretpristupne-fondove-
cepp/dogaanja/vijesti.aspx 16.05.2012.
14
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska i EU - predrasude i realnosti,
http://delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=61#14 16.05.2012.
15
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska i EU - predrasude i realnosti,
http://delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=61#14 16.05.2012.
16
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Microsoft PowerPoint - 12. REGIONALNA POLITIKA EU.ppt,
http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/12.%20REGIONALNA%20POLITIKA%20EU.pdf 22.05.2012.

11
Strukturni fondovi su se razvijali pratei opi razvoj regionalne politike, a u razliitim
proraunskim razdobljima broj fondova je varirao. Postali su jedni od najznaajnijih
razvojnih instrumenata drutvene i gospodarske kohezije na europskom kontinentu. Na razne
su naine utjecali na sveope shvaanje regionalnog razvoja i omoguili povezivanje
razliitih razina vlasti na podruju zemalja Zapadne Europe.

Sredstva iz strukturnih fondova koriste se prema etiri naela:17

Naelu koncentracije kako bi se postigao vidljiv uinak financijskih sredstava koje

Europska unija izdvaja iz zajednikog prorauna u svrhu provoenja ciljeva
gospodarske i socijalne kohezije, ulaganja se vre prema jasno utvrenim prioritetima.

Naelu programiranja intervencije koje se financiraju iz Strukturnih fondova

ponajprije potrebno je odrediti na stratekoj razini, a tek nakon toga temeljem njih
pripremiti konkretne projekte.

Naelu partnerstva ovo naelo podrazumijeva usku suradnju izmeu tijela Europske
komisije i odgovarajuih tijela drave lanice Europske unije na nacionalnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini u svim fazama pripreme i provedbe programa koji se
financiraju iz Strukturnih fondova.

Naelu dodatne vrijednosti financijska pomo koju Zajednica osigurava kroz

Strukturne fondove pridodaje se sredstvima koje drave lanice iz nacionalnih izvora
osiguravaju za provoenje projekata gospodarske i socijalne kohezije svojih regija i
ne predstavljaju zamjenu za nacionalni proraun.

Uz temeljna naela koja su od reforme iz 1988. usmjerivala upravljanje fondovima u EU, i

koja se jo uvijek smatraju opeprihvaenim standardima strukturnih intervencija, postupno
se razvijaju i druga naela koja trebaju usmjeriti i poboljati upravljanje fondovima EU. Tako
e dodjeljivanje sredstava regionalne politike, osim temeljnih naela, determinirati i dodatna
naela meu koja spadaju: 18

17
Mintas Hodak, Lj.: Uvod u Europsku uniju, Mate d.o.o. Zagreb i Zagrebaka kola ekonomije i managementa,
Zagreb, 2004., str. 309. 310.
18
ulabi, V.: Regionalizam i regionalna politika, 2007., Drutveno veleuilite u Zagrebu, Zagreb, 2007., str.
132. 133.

12
 Komplementarnost - pomo koja se putem fondova usmjeruje u zemlje lanice treba
nadopunjavati nacionalnu politiku kao i poticanje razvoja od strane regionalnih i
lokalnih aktera.

Konzistentnost - dunost je Komisije i drava lanica da kroz strateke dokumente

osiguraju sadrajno suglasje regionalne politike s ukupnom politikom, aktivnostima i
prioritetima EU, a posebno s onima kojima se podupire poljoprivreda i ribarstvo.

Koordinacija - aktivnosti strukturnih fondova trebaju biti meusobno usklaene, a isto

tako trebaju biti usklaene s drugim javnim politikama koje se podupiru putem ostalih
fondova (posebice fondova kojima se podupire poljoprivreda i ribarstvo).

Usuglaenost - strukturne intervencije trebaju biti usuglaene s temeljnim naelima

pravnog sustava EU, a posebno s odredbama Ugovora o EZ kao i sa drugim aktima
koji su na njemu utemeljeni.

Proporcionalnost - sredstva koja su Komisija i zemlje lanice namijenile financiranju

aktivnosti kao to su utvrivanje indikatora za praenje, vrednovanje, upravljanje i
sustav kontrole te izvjeivanje trebaju biti proporcionalna ukupnoj koliini sredstava
namijenjenih za financiranje odreenog programa.

Podijeljeno upravljanje - upravljanje sredstvima namijenjenim regionalnoj politici

treba se rukovoditi podjelom ovlasti izmeu Komisije i zemalja lanica pri emu
Komisija zadrava ovlasti provjere i intervencije kod nepravilnosti u financijskom
upravljanju.

Ravnopravnost mukaraca i ena i nediskriminacija prilikom provedbe regionalne

politike posebna pozornost stavljena je na uklanjanje neravnopravnog poloaja
mukaraca i ena te uklanjanje diskriminacije s obzirom na odreena osobna svojstva,
a u odreivanju prioriteta sufinanciranja iz sredstava strukturnih fondova posebnu
pozornost potrebno je posvetiti osobama s invaliditetom.

Odrivi razvoj razvojne aktivnosti koje se financiraju iz strukturnih fondova trebaju

pridonijeti realizaciji koncepta odrivog razvoja kao i zatiti i poboljanju okolia.

Krajem 50-ih i poetkom 60-ih pokreu se Europskog socijalni fonda (ESF) i Europski
poljoprivredni fond za upravljanje i garanciju (EAGGF). ESF je osnovan 1957. kao glavni

13
instrument za provedbu strateke politike Zajednice u podruju zapoljavanja. Financirao je
mjere razvoja ljudskih potencijala, jaanja drutvene integracije na tritu rada i mjere kojima
je cilj smanjenje nezaposlenosti. Usmjeren na one drutvene skupine kojima je oteano
zapoljavanje (mladi, ene, drutveno marginalizirane skupine). Podravao je mjere
samozapoljavanja kroz razvijanje posebnih programa osposobljavanja i pruao pomo u
zapoljavanju. EAGGF je 1962. kao glavni instrument Zajednice namijenjen financiranju
aktivnosti i mjera zajednike poljoprivredne politike EU, podupirao cjelokupni ruralni razvoj.
Komponenta usmjeravanja EAGGF fonda (Guidance) osiguravala je pomo poljoprivrednim
gospodarstvima i poljoprivrednicima prvenstveno u onim regijama koje su zaostajale u
razvoju.19

U financijskoj perspektivi 2000. 2006. etiri su fonda ija je namjera osigurati sredstva za
siromanije regije Europske unije, kako bi se ojaala ekonomska i socijalna kohezija i
odgovorilo na izazove jedinstvenog trita EU.20 Razvoj se poticao iz etiri strukturna fonda:
Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalni fonda (ESF), Europski
poljoprivredni fond za upravljanje i garanciju (EAGGF) i Europski instrument za pomo
ribarstvu (FIFG).

Politika Europske Unije ve se u nekoliko financijskih perspektiva vrti oko 3 cilja koji se ne
mijenjaju u svojoj sri, ali se razliito organiziraju i ukljuuju ili iskljuuju pojedine regije te
imaju razliite alokacije sredstava. Ta tri kljuna cilja su:
1) Konvergencija (engl. Convergence)
2) Regionalna konkurentnost i zapoljavanje (engl. Regional Competetivness and
Employment)
3) Europska teritorijalna suradnja (engl. European Territorial co-operation).21

Za ostvarenje tih ciljeva u 7 godina alocirano je 347 milijardi eura, rasporeenih u tri fonda:
Kohezijski fond( engl. Cohesion Fund CF, hrv. KF)
Europski fond za regionalni razvoj (engl. European Regional Development Fund
ERDF, hrv. EFRR),
Europski socijalni fond (engl. European Social Fund ESF).

19
Medvedovi, D.: Hrvatska javna uprava: asopis za teoriju i praksu javne uprave, Institut za javnu upravu,
Zagreb, broj 2, 2008., str. 369.
20
Pojmovnik fondova Europske unije = Glossary of the European Union funds, 3. izdanje, Sredinji ured za
razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 2011., str. 214.
21
Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 72.

14
 Tablica 1. Odnos ciljeva i fondova

CILJEVI STRUKTURNI FONDOVI I

KOHEZIJSKI FOND

Kohezijski
Konvergencija
fond
Europski
Europski
socijalni fond
fond za
Regionalna konkurentnost i zapoljavanje
regionalni
razvoj

Europska teritorijalna suradnja

Izvor: Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 72.

Cilj Europske unije je putem fondova (strukturnih i Kohezijskog) ostvariti financijsku

solidarnost uz ostvarivanje konvergentnosti, regionalne konkurentnosti i zapoljavanja i
Europske teritorijalne suradnje(Tablica 1.).
Konvergencija promovira stvaranje uvjeta i osiguranje svih potrebnih imbenika kako bi se
potaknuo rast koji vodi stvarnoj konvergenciji najmanje razvijenih zemalja lanica i regija.
Osim u Kohezijskom fondu, ova se sredstva za konvergenciju nalaze i u EFRR-u i u ESF-u.
Regionalna konkurentnost i zapoljavanje prevodi se u regijama koje nisu konvergentne,
odnosno u svim regijama EU-a koje ostvaruju bar 75% prosjenog BDP-a po glavi
stanovnika. 22
Europska teritorijalna suradnja njezin cilj je jaanje prekogranine suradnje putem
zajednikih lokalnih i regionalnih inicijativa, trans-nacionalne suradnje u cilju integriranog
teritorijalnog razvoja, i meuregionalne suradnje i razmjene iskustava.23

22
Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 72. 73.
23
Entereurope vodi kroz informacije o Europskoj uniji, Regionalna politika,
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=98 20.05.2012.

15
U sklop instrumenata kohezijske politike generalno spadaju:24
Europski fond za regionalni razvoj (EFRR),
Europski socijalni fond (ESF),
Kohezijski fond.

3.1 Europski regionalni fond/ Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) uspostavljen je 1975. radi poticanja gospodarskog
i drutvenog razvoja u manje uspjenim regijama Europske unije.25

Europski fond za regionalni razvoj (engl. European Regional Development Fund, ERDF)
slui smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih podruja i/ili izmeu odreenih
socijalnih grupa. S proirivanjem EU-a, moemo rei da se ERDF razvio u vodei instrument
smanjivanja nejednakosti meu regijama i drutvenim skupinama.

Intervencije koje je mogue financirati iz regionalnog fonda su:

Infrastrukturni projekti kljuni za gospodarski razvoj odreenog podruja, naroito
oni povezani sa stvaranjem ili odravanjem trans-europske prometne mree ili
ouvanjem okolia, zatim ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te lokalne
razvojne inicijative, posebice one usmjerene na razvoj novih ili podrku postojeim
malim i srednjim poduzeima.
Ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajvie za mala i srednja poduzea) s
ciljem poveanja ili modernizacije proizvodnje
Jaanje gospodarskih potencijala: jaanje turistike ponude, atraktivnosti podruja za
ulaganje, informacijsko drutvo (pristup Internetu, on-line usluge, mala i srednja
poduzea), konkurentnost (istraivanje i razvoj, klasteri i suradnja, poduzetnitvo i
inovacije za mala i srednja poduzea).26

24
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Strukturni fondovi,
http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=551 20.05.2012.
25
Novota S. [et al.]: Europski fondovi za hrvatske projekte: prirunik o financijskoj suradnji i programima koje
u Hrvatskoj podupire Europska unija, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova
Europske unije, Zagreb, 2009., str. 122.
26
Sveuilite u Rijeci; Strukturni fondovi,
http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=151&lang=hr
23.05.2012.

16
 3.2 Europski socijalni fond (ESF)

Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) osnovan je 1958. da bi podupirao
socijalnu politiku Zajednice. Danas je to financijski instrument EU-a za ulaganje u ljude.27
Njegov opi cilj je poboljanje ivota stanovnika EU-a na nain da im prui bolje vjetine i
perspektivu za zapoljavanje.

Strateki cilj ESF-a slian je EFRR-u, a on je da se pokuaju smanjiti nejednakosti u napretku

i ivotnom standardu stanovnika zemalja lanica EU-a i drugih regija te promicanje
gospodarstva i socijalne povezanosti.

Fond osigurava podrku europskim regijama koje su pogoene visokom stopom

nezaposlenosti. Intervencije koje je mogue financirati iz ESF fonda su:

Poticanje ulaganja u ljudske resurse unaprjeivanja vjetina radne snage kroz

cjeloivotno uenje, inovacije i poduzetnitvo, ICT (informatiko drutvo) i
usavravanje vjetina upravljanja, profesionalno usmjeravanje, obuka predavaa u
razliitim strunim podrujima i sl.
Prilagodba gospodarskim promjenama: produktivnija organizacija rada, ciljanje
znanja i vjetina, zapoljavanje i obuka
Poboljanje pristupa tritu rada kroz modernizaciju i jaanje institucija, aktivnim
mjerama zapoljavanja (npr. samozapoljavanje), ukljuenje ena i imigranata
Socijalna ukljuenost koja se odnosi na osjetljive skupine, njihovo zapoljavanje,
relevantnu pomo i usluge te borba protiv svakog vida diskriminacije
Podrati rad slubi za zapoljavanje i njihovo umreavanje s istraivakim centrima,
provoditi studije o potrebama za odreenim profilom radne snage i slino.28

3.3 Inicijative Europske zajednice

Pored strukturnih fondova, dugoronije gledano Hrvatska moe imati velike koristi i od
pristupa Inicijativama Zajednice. Koristi se mogu ostvariti ve i kratkorono, putem

27
Novota S. [et al.]: Europski fondovi za hrvatske projekte: prirunik o financijskoj suradnji i programima koje
u Hrvatskoj podupire Europska unija, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova
Europske unije, Zagreb, 2009., str. 126.
28
Sveuilite u Rijeci; Strukturni fondovi,
http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=151&lang=hr 23.05.2012.

17
prijenosa znanja i iskustva u realizaciji ovih programa pri rjeavanju neodlonih problema
regionalnog razvitka Hrvatske.

Europska unija iz strukturnih fondova financira i Inicijative Europske zajednice:29

1) Inicijativa INTERREG III koja slui promicanju prekogranine, transnacionalne i

meuregionalne suradnje na podruju EU, a financira je Europski fond za regionalni
razvoj,

2) Inicijativa URBAN II koja slui promicanju odrivog razvoja gradova i ugroenih

gradskih podruja, a financira je Europski fond za regionalni razvoj,

3) Inicijativa LEADER + koja podupire razvoj ruralnih podruja, a sredstva osigurava

Europski fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi dio koji podupire
usmjeravanje,

4) Inicijativa EQUAL koja nastoji ukloniti nejednakosti i diskriminaciju na tritu rada,

a financira je Europski socijalni fond.

Razna iskustva zemalja lanica svakako e pomoi da Hrvatska to bolje prihvati sve
segmente zemlje lanice EU. Zemlje kao to su, recimo Maarska, eka i druge mogu
pomoi Hrvatskoj da ide u pravom smjeru i da se prilagodi Europskoj uniji.

29
Novota S.: Programi Europske unije : iskustva u provedbi projekata u Republici Hrvatskoj, 1. izdanje,
Udruga za razvoj civilnog drutva SMART, Rijeka, 2007., str. 99.

18
 4. Kohezijski fond

Kohezijski fond (engl. Cohesion Fund) predstavlja strukturni instrument koji omoguuje
dravama lanicama Europske unije da smanje socijalni i ekonomski jaz, te da stabiliziraju
svoja gospodarstva.30
On je prvenstveno namijenjen izgradnji infrastrukture (promet, vodovodi, kanalizacije,
otpadne vode, otpad, itd.), to znai da e se raspisivati mnogo javnih natjeaja za razne
usluge, robe, radove i slino.

Kohezijski fond financira projekte kojima se unapreuje okoli i razvija prometna

infrastruktura odreena kao sastavni dio Trans-europske prometne mree. Na sufinanciranje
projekata u iznosu od najvie 80-85% pravo imaju drave lanice iji je bruto domai
proizvod ispod 90% prosjeka Europske zajednice i koje primjenjuju nacionalni program
konvergencije prema gospodarskoj i monetarnoj uniji.31

Intervencije koje je mogue financirati iz kohezijskog fonda su:

Trans-europske transportne mree (Trans-European Transport Networks)
Transportna infrastruktura (izvan TEN-T mrea) koja doprinosi okolino odrivom
urbanom i javnom prometu, inter-operabilnosti transportnih mrea diljem EU i potie
inter-modalne prometne sustave (vs. samo cestovni promet)
Okolina infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zaite okolia
Uinkovito koritenje energije i koritenje obnovljivih izvora energije.32

Kohezijski fond osnovan je 1993. godine u skladu s Amsterdamskim ugovorom.33 Osnovan je

na poticaj panjolske koja je nastojala osigurati dodatni financijski instrument izvan
postojeih Strukturnih fondova jer joj je prijetila opasnost da postane izravni platitelj u
proraun Europske Unije.34 Uspjela je dobiti potporu siromanijih zemalja (Portugal, Grka,
Irska) za osnivanje posebnog kohezijskog fonda kojeg e financirati projekti na razini cijele
zemlje, a ne na razini pojedine regije. Znai, za upotrebu Kohezijskog fonda kvalificiraju se
cijele zemlje, a ne samo pojedine regije.

30
Marijanovi, G., ui D.: Institucijski sustav Europske Unije: praktikum, Studio HS internet d.o.o.,
Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010., str. 93.
31
Sveuilite u Rijeci; Strukturni fondovi
http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=151&lang=hr 23.05.2012.
32
Sveuilite u Rijeci; Strukturni fondovi
http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=151&lang=hr 23.05.2012.
33
Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 79.
34
ulabi, V.: Regionalizam i regionalna politika, Drutveno veleuilite u Zagrebu, Zagreb, 2007.
2007., str. 123.

19
U financijskoj perspektivi 2007. 2013. vrijednost mu je oko 55 milijardi eura.

Proraun i pravila upotrebe strukturnih i Kohezijskog fonda donose Vijee ministara i

Europski parlament na prijedlog Europske komisije.35
Kohezijski fondom upravlja Opa uprava za regionalnu politiku, a otvoren je Grkoj,
Portugalu, panjolskoj, te nakon proirenja u svibnju 2004. godine i novim lanicama
Unije.36 I Hrvatska e ga moi koristiti kada postane lanicom Europske unije.

Pomo iz kohezijskog fonda moe biti suspendirana odlukom Vijea ministara kvalificiranom
veinom ukoliko zemlja lanica pokazuje veliki javni deficit koji nije rijeila ili ne uvodi
mjere za njegovo rjeavanje.
Strukturni fond i kohezijski fond imaju podijeljeno upravljanje. Uloga kohezijskog fonda
slina je ulozi strukturnih fondova, ali je neposredan povod njegova osnivanja bila prilagodba
nacionalnih gospodarstava drava koje su odluile uvesti zajedniku valutu i do odreene
mjere, rastereenje dravnih prorauna siromanijih zemalja lanica.
Kohezijski fond je zaseban i ne smatra se Strukturnim fondom u smislu opih propisa o
strukturnim fondovima. Glavna je razlika, u donosu na strukturne fondove, to se njegova
sredstva dodjeljuju dravama lanicama, a ne regijama.

Strukturni fondovi i kohezijski fond su naa velika prilika. Da bi profitirali od sudjelovanja u

strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu Europske unije, moramo imati dobre i kvalitetne
projekte.

35
Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 79.
36
Beli, M., ori, G. [et al.]: EU fondovi: vodi kroz europske fondove 2008. - 2013., Novum, Zagreb, 2008.,
str. 15.

20
 5. Regionalni razvoj kroz projekte EU

U RH je zabiljeena dramatina razlika izmeu stupnja razvoja pojedinih regija. Ukoliko se

lokalne, regionalne i dravne vlasti ozbiljno ne pobrinu za smanjenje tih razlika, one e
ulaskom Republike Hrvatske u Europsku zajednicu postati jo vee i oitije. Upravo je zato
EU pripremila niz pripremnih mjera u vidu predpristupnih fondova iji je osnovni cilj
omoguiti dravi pristupnici prilagoavanje pravnoj steevini Unije. Kroz ovakav oblik
financijske pomoi, indirektno se financiraju projekti za razvoj zaostalih regija i to ne samo
gospodarske prirode ve i projekti razvoja infrastrukture, zatite okolia i slino. Europska
komisija dodjeljuje bespovratna sredstva radi implementacije projekata ili aktivnosti koje se
odnose na politike Europske unije. Budui da bespovratna sredstva pokrivaju irok spektar
podruja, posebni uvjeti natjecanja koje treba ispotovati ovise o pojedinim programima.
Zato je potrebno detaljno prouiti radne programe i pripadajue dokumente koji se odnose na
pojedinane programe.

Kohezijska politika EU-a iskoritena je kao temeljno polazite nove hrvatske regionalne
politike koja treba vie ukljuiti lokalne i regionalne aktere u proces oblikovanja i
implementacije politika. Prijenos znanja i iskustava s razine EU-a treba pokrenuti inovacije,
istraivanje i poduzetnitvo. Stoga je nuno razviti institucionalne i administrativne
kapacitete u svrhu prijenosa i postizanja nune ekspertize. Glavni cilj je iskoristiti hrvatske
regionalne potencijale i osigurati njihovu jau sinergiju, postii konkurentnost te smanjiti
regionalne razlike.
Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske (ARR) obavlja djelatnosti financiranja,
nabave, plaanja i nadzora provedbe programa i projekata regionalne razvojne politike
Republike Hrvatske.37 U obavljanju navedenih djelatnosti, ARR financijski upravlja
razvojnim programima Europske unije iz podruja regionalnog razvoja.

Sredstva koje dodjeljuje Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske u veini sluajeva
predstavljaju povratna sredstva, tj. kredite na koje se primjenjuje eskontna stopa Hrvatske
narodne banke. Korisnici kredita Fonda su prvenstveno jedinice lokalne i regionalne
samouprave. Nain koritenja sredstava Fonda reguliran je Pravilnikom o koritenju
sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske. Sredstva su prvenstveno
namijenjena financiranju infrastrukturnih projekata.

37
Pojmovnik fondova Europske unije = Glossary of the European Union funds, 3. izdanje, Sredinji ured za
razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 2011., str. 24.

21
Da bi se Hrvatska (i njezine regije) to bolje pripremila za koritenje sredstava, potrebno je
donijeti odreene razvojne dokumente, uspostaviti i reorganizirati odreene institucije i
unaprijediti suradnju s regijama iz EU.
U svjetlu hrvatske kandidature za lanstvo u EU i otvaranja pregovora o lanstvu, potrebno je
ojaati nacionalne, regionalne i lokalne institucije regionalnog razvoja radi pripreme za
uinkovito raspolaganje sredstvima EU-a koja e u Hrvatskoj postati dostupna nakon
lanstva.

5.1. Fondovi u funkciji regionalnog razvoja Republike Hrvatske

Hrvatsko sudjelovanje u strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu ovisi o pristupanju

Hrvatske Europskoj uniji. Viestruko vea sredstva se mogu iskoristiti iz ovih navedenih
fondova Europske unije nego dosada iz pretpristupnih programa EU.

Strukturni fondovi i Kohezijski fond su, bez ikakve sumnje, naa velika prilika. Da bi kao
drutvo profitirali od sudjelovanja u fondovima Europske unije moramo imati dobre i
kvalitetno pripremljene i prezentirane projekte.

Potrebno je pri provedbi niza prilagodbi u okviru procesa pribliavanja Europskoj uniji
stvoriti odgovarajui financijski sistem koji odgovara strukturnim fondovima EU. Radi se o
kompleksnom zadatku, ali razna iskustva zemalja lanica mogu pomoi Hrvatskoj prilikom
postavljanja Regionalnog razvojnog fonda i slinih instrumenata koji bi odgovarali
mehanizmima koje primjenjuje Europska unija.

NUTS (engl. Nomenclature of territorial units for statistics) je kreirana s ciljem da klasificira
sve administrativno-teritorijalne jedinice drava lanica za potrebne regionalne statistike
EU-a.

Utvrivanje statistikih prostornih jedinica prema EU klasifikaciji (tzv. NUTS) dio je pravne
steevine EU, koju je zemlja kandidat obavezna prihvatiti prije pristupanja Uniji. U
Hrvatskoj postoji NUTS podjela.

Meu vanije kriterije za uspostavu NUTS klasifikacije u dravama lanicama, koje

propisuje Uredba Vijea od 26. svibnja 2003., ubraja se i uvjet broja stanovnika, odnosno
minimalna i maksimalna veliina NUTS regija, u skladu sa sljedeim parametrima:
NUTS 1 3 000 000 to 7 000 000;

22
NUTS 2 800 000 to 3 000 000;
NUTS 3 150 000 to 800 000 stanovnika.

Sukladno obvezi iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, koji je na snazi izmeu

Hrvatske i drava lanica EU, Dravni zavod za statistiku je u ime Republike Hrvatske
pripremio prijedloge teritorijalnih jedinica (statistikih regija), koji su u skladu s europskim
statistikim standardom NUTS.

Slika 1. Klasifikacija statistikih teritorijalnih jedinica u Hrvatskoj

Izvor: Novota S. [et al.]: Europski fondovi za hrvatske projekte: prirunik o financijskoj suradnji i
programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija, Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i
koordinaciju fondova Europske unije, Zagreb, 2009., str. 137.

23
Hrvatska je danas upravno podijeljena na 124 grada i 426 opine: ukupno 550 upravno-
teritorijalne jedinice. Najvie opina i gradova je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji: 16
gradova i 39 opina to odraava municipalnu tradiciju Dalmacije.

Kohezijska je politika prije svega usmjerena na NUTS 2 razinu.

U Hrvatskoj - NUTS2 Regije(Croatia - NUTS2 Regions):

1) Sredinju i Istonu (Panonsku) Hrvatsku (East (Panonian) Croatia) ini 8

upanija: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska,
Brodsko-posavska, Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovaka,
Sisako-moslavaka upanija

2) Jadransku Hrvatsku (Adriatic Croatia) ini 7 upanija: Primorsko-goranska,

Liko-senjska, Zadarska, ibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Istarska,
Dubrovako-neretvanska upanija)

3) Sjeverozapadnu Hrvatsku (North-West Croatia) ini 6 upanija: Zagrebaka,

Krapinsko-zagorska, Varadinska, Koprivniko-krievaka, Meimurska
upanija i Grad Zagreb.

Naime, vano je istaknuti da korisnici strukturnih fondova nisu zemlje lanice u cijelosti ve
pojedine regije. O raspodjeli sredstava strukturnih fondova po zemljama lanicama odluuje
Europska komisija, a podlogu za donoenje odluke ine statistiki pokazatelji. Uvjeti su
razliiti ovisno o posebnim ciljevima kohezijske politike. Tako je, primjerice, uvjet za
koritenje sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda u
okviru Cilja 1 kohezijske politike Konvergencija da je BDP po glavi stanovnika na razini
NUTS 2 regije u posljednje 3 godine nii od 75% EU prosjeka.38

U lipnju 2006. godine Europska komisija prihvatila je prijedlog podjele Hrvatske na 3 NUTS
2 regije koje ine Sjeverozapadna, Panonska i Jadranska Hrvatska. Postojea administrativna
podjela Republike Hrvatske odgovara kriterijima statistike podjele na razinama NUTS I
(cijela Hrvatska), NUTS II ( Sjeverozapadna Hrvatska, Sredinja i Istona(Panonska)
Hrvatska i Jadranska Hrvatska), NUTS III (upanije) i LAU 2 (opine i gradovi).39

38
Veernji list, Kako je Hrvatska podijeljena po EU klasifikaciji?,
http://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-hrvatska-podijeljena-eu-klasifikaciji-clanak-365888 23.05.2012.
39
Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 82.

24
S ciljem stvaranja statistike osnove za djelotvorno voenje regionalne razvojne politike u
postupku oblikovanja i provoenja politike regionalnog razvoja Republike Hrvatske, za
socio-ekonomske analize i za postizanje ciljeva socijalne i ekonomske kohezije, 2007.
godine, sukladno europskim statistikim standardima, utvrena je nova statistika podjela
Republike Hrvatske.40

Donoenje odluke o razini i vrsti sredstava strukturnih fondova i Kohezijskog fonda kojom e
se financirati kohezijska politika u pojedinoj prostornoj jedinici ovisi o statistikim
pokazateljima kao to su, primjerice, BDP, stopa nezaposlenosti i sl.(Tablica 2.).

Tablica 2. Prikaz BDP-a i stanovnitva prema NUTS II podjeli u Hrvatskoj

GDP per
GDP per
capita
capita
PPS 2003
Population Population PPS 2003
(including
(number) (%) (in
grey
including
economy
grey
EU 27 =
economy)
100)

East (Panonian)
1.351.517 30,46 6.926,26 36
Croatia

Adriatic Croatia 1.427.008 32,16 9.584,31 50

North-West Croatia 1.658.935 37,38 12.681,00 66

CROATIA 4.437.460 100,00 9.932,44 52

Izvor: KONKURENTNOST REGIJA I UPANIJA HRVATSKE, Informacija: NUTS klasifikacija u

Republici Hrvatskoj, http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=informacija%3A%20nuts%20klasifikacija%
20u%20republici%20hrvatskoj&source=web&cd=1&ved=0CFsQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.undp.hr%
2Fupload%2Ffile%2F198%2F99182%2FFILENAME%2FNUTS_klasifikacija_pojasnjenje.doc&ei=2iK9T49ty
ZD7Bpb_oDw&usg=AFQjCNHfLEm5Kw3se4oqBkY4jkyKhAKc1Q&cad=rja - preuzeto 23.05.2012.

U okviru kohezijske politike EU, statistike jedinice NUTS slue kako bi se utvrdila razina i
vrsta pomoi kojom EU financira kohezijsku politiku tj. razvojne aktivnosti zemalja lanica,
sukladno stratekim smjernicama donesenim na razini EU. Statistike prostorne jedinice ne

40
Osjeko-baranjska upanija, Panonska (NUTS II) regija,
http://www.obz.hr/hr/index.php?tekst=712 23.05.2012.

25
predstavljaju pravnu niti administrativnu podjelu teritorija drave, a sukladno pravnoj
steevini EU niti obaveznu osnovu za voenje i osmiljavanje politike nacionalnog
regionalnog razvoja. Meutim, uzimajui u obzir potrebu uzajamnog nadopunjavanja ove
dvije politike regionalnog razvoja (EU i nacionalna razina), treba uzimati u obzir potrebu
usklaenog djelovanja svih imbenika na njihovom kreiranju i provoenju.41

Kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji, postat e korisnicom sredstava strukturnih i

Kohezijskog fonda. Pripadat e u kohezijske zemlje, s obzirom na BDP po stanovniku, a
NUTS II regije bit e konvergentne. Hrvatska e moi koristiti strukturne i Kohezijski fond
ukoliko bude pripremila Nacionalni strateki referentni okvir te operativne programe za
pojedine sektore.

Europska Komisija je istaknula da je nacrt Zakona o regionalnom razvoju potrebno

pojednostaviti i uskladiti sa kohezijskom politikom EU-a, a potrebno je i proiriti pravni
okvir koji se odnosi na viegodinje proraunsko planiranje, financijsko upravljanje i
kontrolu sredstava EU.

Nakon odobrenja Komisije, zapoet e se provoditi operativni planovi, a to nam kazuje da e

postojati sredstva za projekte predviene operativnim planovima.

Hrvatska e moi koristiti strukturne i Kohezijski fond u skladu s pravilima primijenjenima

pri ulasku novih zemalja lanica. To znai da se u Hrvatskoj, u prvoj godini lanstva nee
alocirati sva sredstva koja bi joj pripadala da se koriste uobiajena pravila alokacije
strukturnih i Kohezijskog fonda, poto se pretpostavlja da nema dovoljno apsorpcijske
sposobnosti za to.

Hrvatska iz svog prorauna, ili iz prorauna regionalnih i lokalnih jedinica uprave i

samouprave mora osigurati sufinanciranje u iznosu od 15 do 25%.42 Bilo kako bilo, to je
mnogo projekata za koje se treba pripremiti. Hrvatskoj preostaje da ustanovi mehanizam koji
e korisnicima fondova omoguiti jeftine ili beskamatne kredite za provoenje projekata dok
se utroena sredstva ne refundiraju.

41
KONKURENTNOST REGIJA I UPANIJA HRVATSKE, Informacija: NUTS klasifikacija u Republici
Hrvatskoj,
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=informacija%3A%20nuts%20klasifikacija%20u%20republici%20hr
vatskoj&source=web&cd=1&ved=0CFsQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.undp.hr%2Fupload%2Ffile%2F1
98%2F99182%2FFILENAME%2FNUTS_klasifikacija_pojasnjenje.doc&ei=2iK9T49tyZD7Bpb_oDw&usg=A
FQjCNHfLEm5Kw3se4oqBkY4jkyKhAKc1Q&cad=rja 23.05.2012.
42
Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011., str. 83.

26
 6. Usporedba strukturnih fondova sa instrumentom za pretpristupnu
pomo IPA-om

Hrvatska e imati pristup strukturnim fondovima tek kada postane lanica Europske unije, ali
su pripreme bile nune za fond IPA koji je namijenjen zemljama u fazi pridruivanja.
Iskustva Maarske, Slovenije, eke i Slovake potvruju da je neophodno inicirati
prouavanje i prilagoavanje preostalim fondovima u to ranijoj fazi procesa pridruivanja
Europskoj uniji.

Republici Hrvatskoj je, nakon uspjeno iskoritenih pretpristupnih programa pomoi EU,
otvoren poseban pretpristupni instrument (IPA) za kojeg je potrebno isprogramirati sredstva
na godinjoj razini. Za taj proces potrebna su dodatna znanja i vjetine te stalna obuka
djelatnika koji rade na poslovima vezanim za europske fondove s ciljem jaanja sposobnosti
za preuzimanje obveza koje proizlaze iz lanstva EU.43

S uvoenjem IPA programa financijska sredstva namijenjena Hrvatskoj se poveavaju. U

PHARE, ISPA i SAPARD-u imali smo u prosjeku oko 100 milijuna eura godinje, a u IPA-i
imamo oko 150 milijuna eura godinje.44 U razdoblju od 2007. do 2011. godine Europska
unija je za Hrvatsku izdvojila ukupno 750 milijuna eura. Republika Hrvatska je korisnica IPA
programa od 2007. godine i koristit e ga do pristupanja u lanstvo EU.

IPA zapravo predstavlja strukturne fondove u malom kojom se drave potiu na ujednaen i
odriv gospodarski i socijalni razvoj svojih regija.45
Osnovni cilj IPA: pomo dravama kandidatkinjama u usklaivanju i provedbi pravne
steevine EU te priprema za koritenje strukturnih fondova koji e biti na raspolaganju RH
nakon to postane punopravna lanica EU.

U usporedbi sa Instrumentom za pretpristupnu pomo - IPA-om, Strukturni fondovi pruaju

puno vee mogunosti za poslovne subjekte, budui da e Hrvatskoj kao EU lanici biti
prihvatljivi trokovi direktne potpore poduzeima, ukoliko su u skladu sa strogo definiranim

43
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Informativno-obrazovni centar Moduli,
''A.G.Mato'' d.d. Samobor,
http://www.mrrfeu.hr/userDocsImages/Publikacije/Info_obrazovni_moduli_web_final.pdf 23.05.2012.
44
Skuptina Istarske upanije, Program Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri,
http://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_skupstine_2009/24/24-06.pdf 20.05.2012.
45
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Microsoft PowerPoint - 12. REGIONALNA POLITIKA EU.ppt,
http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/12.%20REGIONALNA%20POLITIKA%20EU.pdf 22.05.2012.

27
EU pravilima koja se tiu prirode ulaganja, bruto domaeg proizvoda regije u koju se ulae te
veliine tvrtke (Tablica 3.).
Tablica 3. Usporedba pretpristupnog programa IPA i Strukturnih fondova
Iznosi
Komponente/Fondovi
Sufinanciranje
Princip financiranja
IPA
Godinja alokacija oko 150 mil.
eura
IPA 1 - jaanje kapaciteta i
izgradnja institucija -
ispunjavanje kriterija za
pristupanje EU
IPA 2 - prekogranina suradnja
(priprema za koritenje
Europskog fonda za regionalni
razvoj)
IPA 3 - regionalni razvoj -
podruje prometa, zatite
okolia i regionalne
konkurentnosti (priprema za
koritenje Europskog fonda za
regionalni razvoj i kohezijskog
fonda)
IPA 4 - razvoj ljudskih
potencijala (priprema za
koritenje Europskog socijalnog
fonda)
IPA 5 - ruralni razvoj (priprema
za koritenje financijskih
instrumenata zajednike
poljoprivredne politike EU)
50% u podruju poljoprivrede
za privatni sektor,
75-85% za javne razvojne
projekte,
100% za projekte tehnike
pomoi tijelima dravne
uprave.
Predfinanciranje - korisnici
sredstava dobivaju 80% ukupne
vrijednosti projekta unaprijed, a
STRUKTURNI
FONDOVI
Godinja alokacija oko
milijardu eura
Europski fond za regionalni
razvoj - Financijski
instrument kohezijske politike
namijenjen razvoju i
strukturnoj prilagodbi
regionalnih gospodarstava.
Kohezijski fond - Financijski
instrument kohezijske politike
namijenjen prilagodbama u
podruju zatite okolia i
unapreenju transeuropskih
prometnih mrea.
Europski socijalni fond-
Financijski instrument
kohezijske politike namijenjen
provoenju nacionalnih
politika zapoljavanja i
obrazovanja odraslih te
socijalne inkluzije.
75-85% za javne razvojne
projekte financirane iz EFRR-a i
ESF-a,
85%za projekte financirane iz
KF-a,
za vee investicije u privatni
sektor ovisno o pravilima
o dravnim potporama
(najvjerojatnije u rangu od 40%
do 60%).
Korisnici sredstava su duni
sami osigurati novac za prvu
fazu provedbe projekta. Nakon
28

Trajanje projekata
ostatak nakon financijskog
izvjea i provjere svih
trokova.
12-36 mjeseci
prvog izvjea i prihvaanja
trokova korisnici potrauju
prvu uplatu (otprilike godinu
dana nakon poetka projekta).
Zemlja-lanica moe osigurati
predfinanciranje kroz nacionalni
proraun za krajnje korisnike do
uplate iz EK.
12-36 mjeseci

Kome su namijenjeni Javni sektor Javni sektor

Privatni sektor u malom broju Privatni sektor

sluajeva

Uloga Europske komisije Provodi tzv. Ex-ante kontrolu: u
svim fazama upravljanja i
provedbe EU sredstvima EK
(direktno ili kroz DEU)
kontrolira i daje suglasnost prije
koritenja sredstava.
Jezik Engleski
Provodi tzv. Ex-post kontrolu-
EK radi provjeru na kraju. U
sluaju neadekvatne
institucionalne spremnosti
zemlje-lanice postoji veliki
rizik da se novac mora vratiti u
EU proraun.
Hrvatski

Pravila javne nabave Procedure ugovaranja pomoi Zakon o javnoj nabavi RH

EU treim zemljama (PRAG -
Practical Guide to Contract
Procedures for EU External
Actions)

Izvor: Ususret strukturnim fondovima EU,

http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/brosura%20ususret.pdf - preuzeto 17.05.2012.

Koje e tono vrste investicija biti prihvatljive za EU financiranje ovisit e prije svega o
Operativnim programima koji definiraju prioritete i mjere te financijske alokacije kojima e
se prijavljeni projekti morati prilagoditi. Republika Hrvatska je u pregovorima sa Europskom
komisijom zapoela proces izrade pet Operativnih programa te je ve sada pravo vrijeme za
poslovne subjekte i njihove predstavnike da pregovorima izbore podrku za svoje interese,
kako bi njihovi projekti bili prihvatljivi za financijsku potporu kada Hrvatska pone koristiti
Strukturne fondove.

29
Ve se u sklopu pretpristupnih fondova uoava problem nedovoljne iskoritenosti sredstava
od strane poslovnih subjekata te e Agencija za razvoj i Splitsko dalmatinska upanija
ispitati koji su uzroci prepoznatom problemu i koje su mogunosti za bolje povlaenje
Strukturnih fondova.

Cilj IPA fonda to se tie Hrvatske je pomo u usklaivanju i primjeni europskog

zakonodavstva, poticanje promjena u gotovo svim drutvenim i gospodarskim podrujima to
e voditi ispunjavanju ekonomskih i politikih kriterija za lanstvo te uspostavljanje
odgovarajuih struktura javne uprave koje e pristupanjem u punopravno lanstvo biti
odgovorne za upravljanje i provedbu kohezijskih instrumenata Unije te instrumenata
poljoprivredne i ribarske politike Unije.

Sukladno pregovorima s Europskom komisijom, rije je o vrlo visokom iznosu od 2,2

milijarde eura koje e Hrvatskoj biti na raspolaganju u financijskoj perspektivi 2012. - 2013.,
dok je dogovorena financijska alokacija u Instrumentu pretpristupne pomoi (IPA-i) za
razdoblje 2007. - 2013. bila 589.9 milijuna eura.46

U sluaju drava kandidatkinja za lanstvo, Europska unija uz navedene oblike potpore

osigurava i sredstva koja financiraju projekte potpunog usklaivanja nacionalnih zakona s
pravnom steevinom Unije, pune primjene usklaenog zakonodavstva, kao i pripreme
korisnica programa za provoenje kohezijske i poljoprivredne politike Unije.

46
Javna ustanova ReraSD za koordinaciju i razvoj SD, Odrana edukacija Uvod u Strukturne fondove i
Kohezijski fond,
http://www.rera.hr/Novosti/tabid/86/articleType/ArticleView/articleId/51/Odrzana-edukacija-Uvod-u-
Strukturne-fondove-i-Kohezijski-fond.aspx 20.05.2012.

30
 7. Zakljuak

Republika Hrvatska suoena je s gospodarskim, politikim i drutvenim izazovima

uzrokovanih procesima tranzicije i globalizacije te se trenutno nalazi u zavrnim fazama
pretpristupnog procesa, pripremajui se za preuzimanje uloge punopravne lanice Europske
unije. U svim segmentima dravne slube narasla je svijest o neophodnosti jaanja ljudskih
potencijala i potrebi njihovog kontinuiranog razvoja u svrhu provedbe reforme pravnog i
institucionalnog okvira.

Solidarnost i kohezija kljuni su pojmovi regionalne politike Europske unije stvaranje

pogodnosti za graane i regije koje su gospodarski i socijalno u nepovoljnijem poloaju u
odnosu na prosjeke Europske unije, te postojanost pozitivnih pogodnosti u smanjivanju
nastalog jaza. Regionalna politika i financijski instrumenti kohezijske politike Unije mogu
pomoi u razvoju, ali uspjeh u velikom dijelu ovisi o provedbenom sustavu razliitih zemalja,
o sustavnoj podrci provoenju programa te o efikasnom ispunjavanju zahtjeva definiranih
birokratskim procedurama za dobivanje i iskoritavanje sredstava EU. Kljuno je raspoloivo
vrijeme do pristupanja iskoristiti za punu pripremu za projekte u sklopu kohezijske politike
Europske unije.

Prilagodbe u segmentu regionalne politike dovele su do toga da e Hrvatska u srpnju 2013.

postati 28. lanica Europske Unije. Nadolazee lanstvo u EU snaan je poticaj reformi u
podrujima regionalnog razvoja i zatite okolia.

Potrebno je prouiti i istraiti sve to je potrebno za podizanje svijesti o potrebi da Hrvatska

postavi kvalitetnu podlogu za budue koritenje sredstava te mogunostima financiranja iz
strukturnih fondova, ali i iz Kohezijskog fonda. Za dobivanje sredstava neophodno je imati
educirani projektni tim i konzultante koji mogu pripremiti projektne prijedloge i provesti
projekte. Jedino adekvatna suradnja, razmjena informacija i znanja unutar cijelog sustava
institucija i prakse moe doprinijeti boljoj iskoritenosti ponuenih sredstava.

U pripremama Hrvatske za punopravno lanstvo u Europskoj Uniji dolo se do zakljuka da

je Republika Hrvatska dosad uspjeno iskoristila sredstva pretpristupnih fondova Europske
Unije, a kada postane punopravna lanica, nadamo se da e tako iskoristiti i sredstva
strukturnih fondova i Kohezijskog fonda.

31
 8. Literatura

Publikacije:

1. Beli, M.: Potpore i javni natjeaji iz EU fondova, Nova knjiga Rast, Zagreb, 2011.
2. Beli, M., ori, G. [et al.]: EU fondovi: vodi kroz europske fondove 2008. - 2013., Novum,
Zagreb, 2008.
3. ulabi, V.: Regionalizam i regionalna politika, Drutveno veleuilite u Zagrebu, Zagreb,
2007.
4. Pojmovnik fondova Europske unije = Glossary of the European Union funds, 3. izdanje,
Sredinji ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb, 2011.
5. Omondi, R. [et al.]: Vodi kroz fondove Europske unije: pristup najveem europskom
donatoru, 11. izdanje, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva, Zagreb, 2005.
6. Mintas Hodak, Lj.: Uvod u Europsku uniju, Mate d.o.o. Zagreb i Zagrebaka kola ekonomije
i managementa, Zagreb, 2004.
7. Marijanovi, G., ui D.: Institucijski sustav Europske Unije: praktikum, Studio HS internet
d.o.o., Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2010.
8. Medvedovi, D.: Hrvatska javna uprava: asopis za teoriju i praksu javne uprave,
Institut za javnu upravu, Zagreb, broj 2, 2008.
9. Novota S. [et al.]: Europski fondovi za hrvatske projekte: prirunik o financijskoj suradnji i
programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija, Sredinji dravni ured za razvojnu
strategiju i koordinaciju fondova Europske unije, Zagreb, 2009.
10. Novota S.: Programi Europske unije : iskustva u provedbi projekata u Republici Hrvatskoj, 1.
izdanje, Udruga za razvoj civilnog drutva SMART, Rijeka, 2007.

Internet:

Hrvatska udruga poslodavaca, Uspjeno zatvorena sva poglavlja pristupnih pregovora s

Hrvatskom, http://www.hup.hr/homehr/izdvojene-stranice/centar-za-europske-pretpristupne-
fondove-cepp/dogaanja/vijesti.aspx
Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj, Hrvatska i EU - predrasude i realnosti,
http://delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=61#14
Vlada Republike Hrvatske, Pojmovnik
http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/%28slovo%29/S#pagenavigo
HSS, Ravnomjerni razvoj Hrvatske,
http://www.hss.hr/files/programski_dokument_hss_ravnomjerni_razvoj_hrvatske.pdf
Ususret strukturnim fondovima EU,

32
 http://www.gradri.uniri.hr/adminmax/files/class/brosura%20ususret.pdf
ulabi, V: Novine u regionalnom razvoju i regionalnoj politici,
http://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/VDjulabic_Novine_u_regionalnom_razvoju
_i_regionalnoj_politici.pdf
Javna ustanova ReraSD za koordinaciju i razvoj SD, Odrana edukacija Uvod u
Strukturne fondove i Kohezijski fond,
http://www.rera.hr/Novosti/tabid/86/articleType/ArticleView/articleId/51/Odrzana-edukacija-
Uvod-u-Strukturne-fondove-i-Kohezijski-fond.aspx
Entereurope vodi kroz informacije o Europskoj uniji, Regionalna politika,
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=98
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Strukturni fondovi,
http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=551
Skuptina Istarske upanije, Program Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri,
http://www.istra-istria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_skupstine_2009/24/24-06.pdf
Vlada Republike Hrvatske,
http://www.vlada.hr/hr/preuzimanja/referedum_za_ulazak_u_eu/sve_sto_ste_htjeli_znatio_eu
ropskoj_uniji/%28view_online%29/1
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Microsoft PowerPoint - 12. REGIONALNA POLITIKA
EU.ppt,
http://web.efzg.hr/dok/FIN/abajo/12.%20REGIONALNA%20POLITIKA%20EU.pdf
Republika Hrvatska, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Regionalna politika,
http://www.mvep.hr/ei/default.asp?ru=540&sid=&akcija=&jezik=1
Sveuilite u Rijeci; Strukturni fondovi,
http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=151&lan
g=hr
Vlada RH, Meuvladina konferencija o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj
uniji,http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/4/22a.pdf 23.05.2012.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Informativno-obrazovni centar
Moduli, ''A.G.Mato'' d.d. Samobor,
http://www.mrrfeu.hr/userDocsImages/Publikacije/Info_obrazovni_moduli_web_final.pdf
KONKURENTNOST REGIJA I UPANIJA HRVATSKE, Informacija: NUTS klasifikacija
u Republici Hrvatskoj,
http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=informacija%3A%20nuts%20klasifikacija%20u%20
republici%20hrvatskoj&source=web&cd=1&ved=0CFsQFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.
undp.hr%2Fupload%2Ffile%2F198%2F99182%2FFILENAME%2FNUTS_klasifikacija_poja

33
 snjenje.doc&ei=2iK9T49tyZD7Bpb_oDw&usg=AFQjCNHfLEm5Kw3se4oqBkY4jkyKhAK
c1Q&cad=rja
Veernji list, Kako je Hrvatska podijeljena po EU klasifikaciji?,
http://www.vecernji.hr/vijesti/kako-je-hrvatska-podijeljena-eu-klasifikaciji-clanak-365888
Osjeko-baranjska upanija, Panonska (NUTS II) regija,
http://www.obz.hr/hr/index.php?tekst=712

34