ASOPIS SAVEZA PELARA KADULJA

Godite II Broj 1 Oujak 2013. Cijena 3 KM

Petteria
ramentacea
Tilovina - ukras
hercegovakoga
kra
 RIJE UREDNIKA
tekloj godini poveamo na etiri broja godi-

Iz sadraja
nje i tako ostvarimo 100-postotno poveanje,
to bi rekli statistiari. No, alu na stranu,
nadamo se da emo uspjeti u ovom naumu
i da e Pela svaka tri mjeseca biti pred
vama. Naravno, nee biti samo do nas, jer
www.spkadulja.com Odrane pomo i svaki vid potpore oekujemo i od vas
godinje skuptine i od elnika Saveza. A s etiri broja godinje
planiramo pokriti doista sve vane i znaajne
pelarskih udruga pelarske aktivnosti kroz jednu godinu, od
prvih proljetnih radova u pelinjaku, preko

POTOVANI
pripreme za selidbu i same selidbe pela na
Tema ispae, do zakljunih jesenskih i zimskih ra-
broja dova na pripremi pela za zimovanje.

APIMONDIA
Godite II. Broj 1 Oujak 2013.
Nakladnik:
Savez pelara "Kadulja"
Fra Matije Divkovia b. b.
88 320 Ljubuki
Tel/faks: 00 387 (0)39 831 703
E-mail: info@spkadulja.com
E-mail: pcela@spkadulja.com
www.spkadulja.com
Izdavaki savjet:
Zdravko Konjevod, Boras Kvesi,
Ante Bonjak, Milan Andrijani, dr. vet. med.,
dr. Zoran Karlovi, Zdenko Tomi, dipl. iur.,
Zoran Rai, dipl. oec., Ivan Turudi, prof.,
doc. dr. sc. Jozo Bagari
Urednitvo:
Glavni urednik: Dobro Zovko
Izvrni urednik: Nikica iljeg
lanovi:
Kreimir ego
Ante Vidovi
Antonela Kvesi
ITATELJI,
Tilovina
Razgovor sa
Zdravkom
Konjevodom u proloj, 2012. godini izdali smo dva broja
naeg asopisa. Zaeljeli smo da naa, nada-
mo se jednako tako i vaa Pela, poleti. I
Bogu hvala, poletjela je. I stigla, evo i do tre-
Pelud - eg broja, koji je pred vama.
lijek A njega smo u urednitvu pripremali s
21. stoljea jednakim entuzijazmom s kojim smo krenuli
i u pripremu prvog, pa onda i drugog broja.
Ta dva prva broja naeg lista popratila su
dogaanja iz svih podruja djelovanja Saveza
Praenje varoe pelara Kadulja u proloj godini. Posebno
u pelinjoj treba istaknuti prijam u Apimondiju, svjetsku
zajednici federaciju pelara, ali i sve ostale uspjehe koje
je Savez ostvario a Pela biljeila, kao go-
dinje sajmove meda, zatim ve tradicionalne
Dane meda potkraj godine u Mostaru, radi-
Otrovanje onice za obuku i proizvodnju rojeva i uzgoj
pela matica, kao i sajmove i struna okupljanja
Najbolji dokaz kontinuiteta naih opre-
djeljenja je injenica to smo za temu treeg
broja naeg asopisa uzeli, poslije kadulje i
vrijeska i nau treu plemenitu biljku tilo-
vinu, kao jednu od etiri nae autohtone me-
donosne biljke. U sljedeem broju predstavit
emo i etvrtu, preostalu medonosnu biljku
drau.
Takoer, nastojat emo da u svakom broju
bude zastupljen i po jedan pelar iz opinske
udruge pelara koja je lanica Saveza, da se s
njim napravi razgovor u kojem se predstav-
lja udruga, ali i on sam. U ovom broju je to
predsjednik udruge pelara Kadulja iz Ne-
uma, a ujedno i predsjednik Saveza pelara
Kadulja. Nastavljamo objavljivati i priloge
o razliitim pelinjim proizvodima. U ovom
broju je to pelud, koji inae skupa s propoli-
som nazivaju lijekovima 21. stoljea.
Tako smo, eto, s ovim treim brojem aso-
pisa uli ne samo u drugu godinu izlaenja,
ve se nadamo kako smo uspjeno preboljeli
i sve djeje bolesti i poetne probleme (poro-
ajne muke, reklo bi se uobiajenim novinar-

Lektura:
pesticidima pelara u regiji. Zakljuujemo kako, zapravo, skim argonom) svojstvene svim novopokre-
kontinuitet uspona u radu i djelovanju Sa- nutim glasilima, te da stie oekivano vrijeme
Dragan Naletili
veza nastoji pratiti u istom smjeru i smislu sazrijevanja kako naeg asopisa, tako i naeg
Grafiko oblikovanje: Kako dobiti i na asopis. Nadamo se, jednako dobro i Saveza. Jer, jedno bez drugoga ne ide. Savez i
Miroslav ego uspjeno. Pela kao njegov vjerni i vjerodostojni pra-
kvalitetnu Nae trenutano opredjeljenje je da dosa- titelj i izvjestitelj.
Tisak:
Suton d. o. o., iroki Brijeg maticu danji intenzitet izlaenja s dva broja u pro- Va urednik

Pela Oujak 2013. I 3

SEDMI DANI MEDA U MOSTARU
NAJBOLJI MED IMAO JE
LJUBUAK MLADEN LEKO
Savez pelara Kadulja, u okviru priredbe Sedmi dani meda, organizi-
rao je na Agronomsko-prehrambeno-tehnolokom fakultetu Sveuilita
u Mostaru dodjelu priznanja za ocijenjenu kvalitetu meda, te dva pre-
davanja za hercegovake pelare. Od 35 pristiglih uzoraka meda, 18 je
zlatnih, 15 srebrnih i 2 bronana.
NIKICA ILJEG
S
avez pelara Kadulja i ove je godine u
Mostaru, uz suorganizaciju Agronom-
sko-prehrambeno-tehnolokog fakul-
teta Sveuilita u Mostaru, organizirao "ve
tradicionalnu priredbu" Sedmi dani meda.
Priredba se, zapravo, sastojala iz dva dijela. U
njezinu prvom dijelu odrana su dva stru-
na predavanja, a u drugom, zavrnom dijelu
obznanjeni su rezultati i uruena priznanja
najbolje ocijenjenim ovdanjim proizvoai-
ma meda.
Predavanja su odrala dvojica uglednih
profesora sa zagrebakog Agronomskog
fakulteta: dr. Dragan Bubalo o temi Med-
na rosa, te dr. Nikola Kezi o temi Pele i
sua. Posebice zanimljivo bilo je ovo drugo
predavanje, jer je izravno propitivalo uzro-
no-posljedinu vezu sue sa stanjem pelar-
stva, osobito zato jer postaje sve oitije kako
se velike klimatske promjene u posljednjem
desetljeu znaajno odraavaju na stanje pe-
larstva i nain pelarenja.
Potom se prelo na objavu rezultata ocje-
njivanja predanih 35 uzoraka razliitih vrsta
meda, meu ostalima i cvjetnog meda, meda
od vriska, meda od tilovine, kestenova meda,
4 I Pela Oujak 2013.
livadskog meda, meda od drae, te med-
ljikovca. U ocjenjivakom sudu bili su: dr.
Nikola Kezi, predsjednik, te lanovi Dragan
Bubalo i dr. Stanko Ivankovi, dekan mostar-
skog Agronomsko-prehrambeno-tehnolo-
kog fakulteta.
Po rijeima predsjednika ocjenjivakog
suda, odluivale su zaista nijanse. Najvani-
je je da je svih 35 na ocjenjivanje pristiglih
SEDMI DANI MEDA U MOSTARU
uzoraka zadovoljilo standarde i kriterije
Europske unije. Jako dobri rezultati, a o po-
bjednicima su odluivale nijanse, ponovio je
dr. Kezi.
Na kraju, svih 35 pristiglih uzoraka je na-
graeno, to nije udno s obzirom na to da
je doista bio teak posao izabrati najboljeg
meu najboljima. Ipak, valja istaknuti da je
najbolji med, i to medljikovac, imao pelar
Mladen Leko iz ljubukog sela Grljevii, koji
je za svoj med dobio zlatno odlije (statua i
plaketa).
Po rijeima predsjednika
ocjenjivakog suda, od-
luivale su zaista nijanse.
Najvanije je da je svih 35 na
ocjenjivanje pristiglih uzo-
raka zadovoljilo standarde i
kriterije Europske unije. Jako
dobri rezultati, a o pobjedni-
cima su odluivale nijanse,
ponovio je dr. Kezi.
Uz Leku, jo je 17 pelara proizvelo med
zlatne kvalitete: Ivica Vui, Mirko Lui,
Toni Marki, Marin Kvesi i Dubravko
Vukojevi (Ljubuki), zatim Ante Bagari
(Tomislavgrad), Slaven Kordi, Boo Jakia
i Ljubo Pain (apljina), Mato Jogunica,
Grgo Raji i Ivan Krei (Neum), Dobro
Zovko (itluk), Branko ori (Posuje), Ivan
Landeka i Draenko Pulji (Mostar), te Pe-
larstvo Palac Grude. Srebrna priznanja do-
bila je 15 pelara, a bronana dvojica pelara.
U zakljuku prologodinjih Sedmih dana
meda, valja istaknuti kako je to bila dobro or-
ganizirana priredba i jo jedna nuna postaja
na putu brendiranja autohtonih vrsta herce-
govakog meda (kadulja, vrijesak, tilovina,
draa) kao meda sa zatienim zemljopisnim
podrijetlom.
Pela Oujak 2013. I 5
AKTUALNO AKTUALNO

ODRANE GODINJE SKUPTINE

izvjee Nadzornog odbora za 2012. te pro- izlaganje predsjednika Zdravka Konjevoda,
gram rada Udruge za 2013. ) jednoglasno su izvjee o radu u 2012. godini te financijsko
usvojeni, uz dvije napomene kojima bi treba- izvjee prihvaeni su jednoglasno. Iskazana

U IROKOM BRIJEGU, STOCU, MOSTARU,

lo upotpuniti program rada Udruge u tekuoj je potpora pretplati na asopis Pela, kao i
godini. Rije je o programu mjera zdravstve- potpora nastavku procesa zatite zemljopi-
ne zatite pela, te o organizaciji Dana meda snog podrijetla hercegovakog meda.

LJUBUKOM, PROZORU, NEUMU,

u Ljubukom (u listopadu ili studenom), to
bi trebala postati redovita manifestacija u or-
ganizaciji ove najbrojnije i najstarije ovdanje Udruga pelara Pela apljina

APLJINI I POSUJU
Kraj godine i poetak novog ljeta kao vrijeme za odravanje godinjih
skuptina opinskih pelarskih udruga
DANIJEL ZORI / NIKICA ILJEG
Udruga pelara Vrisak iroki Brijeg
Prva u nizu redovitih godinjih skuptina
opinskih pelarskih udruga odrana je u
irokom Brijegu, gdje su se tamonji pelari
iz udruge Vrisak okupili 7. prosinca 2012.,
na blagdan Sv. Ambrozija. Nakon uvodnog
izlaganja predsjednika udruge Stjepana ari-
a, podnijeto je financijsko izvjee i izvjee
o radu. Oba dokumenta jednoglasno su pri-
hvaena.
Udruga pelara Zanovijet Stolac
U nazonosti 32 lana udruge, gostiju
iz Saveza pelara Kadulja i predsjednika
susjednih pelarskih udruga, u dvorani
restorana Ragusa, 21. prosinca 2012. odr-
ana je redovita godinja skuptina Udru-
ge pelara Zanovijet. Poslije uvodnog
izlaganja predsjednika Sreka Trninia i
jednoglasnog prihvaanja izvjea o radu
u protekloj godini i financijskog izvjea,
lanovima udruge ponuena je nabavka po
povoljnim cijenama opreme za pelarstvo
pogaa za prihranjivanje pela i sredstava
za tretiranje.
Udruga pelara Matica Mostar funkcioniranja dvaju vozila (kamiona) za
Redovita godinja skuptina ove udruge
odrana je 13. sijenja 2013. u restoranu
Libro. Uvodno izlaganje podnio je pred-
sjednik Matice Boras Kvesi, a nakon toga
i financijsko izvjee. Oba su izvjea jedno-
glasno usvojena, a s posebnom pozornou
je od strane nazonih skuptinara primljeno ana je skuptina Udruge pelara Maslaak.
izvjee o rezultatima rada Udruge u prote-
kloj godini. Predsjednik Kvesi je izvijestio
lanstvo i o dobivanju novog prostora za po-
trebe Udruge, a to je odobrilo Vijee grada
Mostara.
Skuptini mostarske druge bili su nazoni
i gosti iz susjednih opinskih udruga, kao i
elnitvo Saveza pelara Kadulja, a poslije zatiti izvornoga hercegovakog meda.
zavretka sjednice Skuptine prireena je
veera za lanove Udruge i njihove goste.
Udruga pelara Kadulja Ljubuki
U restoranu Ohio, u nazonosti 87 od
ukupno 105 lanova ljubuke udruge pelara,
odrana je redovita godinja skuptina ove
udruge. Svi ponueni dokumenti (izvjee o
radu Upravnog odbora, financijsko izvjee,
opinske udruge.
Skuptina je odluila i da, zbog pomoi
u radu udruge, posebnim priznanjima na-
gradi ljubukog opinskog naelnika Ne-
venka Barbaria, predsjednika Skuptine
ZH Antu Mietia i ministra gospodar-
stva u Vladi ZH Ivicu oria. U okviru
odravanja ove godinje skuptine, odrana
je prigodna izloba pelarskih proizvoda,
te posebno zanimljiva prezentacija rada i
podizanje i tovarenja konica prilikom se-
lenja.
Udruga pelara Maslaak Prozor-Rama
U dvorani HE Rama, 23. sijenja 2013. odr-
U opinskoj dvorani, 24. veljae 2013. odr-
Uvodno izlaganje podnio je predsjednik
Udruge Branko Ivanevi. Financijsko izvje-
e i izvjeu o radu Udruge u protekloj go-
dini jednoglasno su prihvaeni. Predsjednik
Udruge takoer je izloio plan rada za 2013.,
u kojem se daje puna potpora listu Pela
i aktivnostima Saveza pelara Kadulja na
Pod tekuim pitanjima razgovaralo se o
lanarini za 2013., nabavci pogaa za Udrugu
te topljenju voska i pravljenju satnih osnova.
Poslije skuptine uprilien je domjenak.
Udruga pelara Kadulja Neum
U dvorani motela Orka, 19. sijenja
2013. odrana je redovita i izborna skuptina
Udruge pelara Kadulja Neum. Uvodno
Redovita godinja skuptina Udruge pelara
Pela apljina upriliena je 24. veljae 2013. u
svadbenom salonu Astorija. Uvodno izlaganje
podnio je predsjednik Udruge Davor Milano-
vi. Podneseno je i izvjee o radu u protekloj
godini te financijsko izvjee. Dana je podrka
aktivnostima Saveza na zatiti zemljopisnog
podrijetla izvornoga hercegovakog meda kao
i izdavanju pelarskog lista Pela. Uz goste iz
susjednih lovakih udruga, sastanku je nazoio
i Donko Jovi, ministar poljoprivrede, vodopri-
vrede i umarstva u Vladi HN, koji je takoer
dao potporu ovim vrijednim projektima Saveza
pelara Kadulja.
Udruga pelara Iva Posuje
ana je skuptina Udruge pelara Iva Po-
suje, uz nazonost 38 od ukupno 41 njezina
lana. K tome, udruzi je pristupilo 7 novih
lanova, a nazoni su bili i gosti iz susjednih
pelarskih opinskih udruga.
Predsjednik Udruge Ivan Budimir podnio
je izvjee o radu u 2012. godini, koje je za-
tim i usvojeno, kao i izvjee o radu, financij-
skom poslovanju i nadzoru Udruge u proloj
godini, te program rada Udruge za 2013.
godinu. Usvojena je i odluka o visini lanari-
ne s pretplatom za list Pela.
lanovi udruge Iva dali su punu potporu
projektu Povratak pela na Blidinje kao i
aktivnostima Saveza pelara Kadulja na
promoviranju pelarstva i ekoloke svijesti i
zatiti neprocjenjive vrijednosti i bogate ra-
znolikosti ovih prostora medonosnim biljem.

6 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 7

TEMA BROJA TEMA BROJA

TILOVINA -
Znaenje tilovine za poumljavanje kra,
kao krmne, ali i medonosne biljke
Tilovina je znaajna za poumljavanje kra,
kao krmna biljka, ali i kao medonosna biljka
(obilje peludi i nektara). Tilovina, dakle, ima
veliko gospodarsko znaenje. U krajevima

UKRAS HERCEGOVAKOGA KRA gdje ona danas raste, ranije je bilo, a i sada je
jo veoma razvijeno pelarstvo. Hercegovaki
pelari dre tilovinu, uz vrijesak i kadulju,
jednom od najvrjednijih vrsta medonosnog
TILOVINA (lat. Petteria ramentacea) ilirsko- bilja. Vana je njezina korisnost za pelarstvo,
balkanska endemina vrsta posebice u proljetnom razdoblju, kada nema
druge pae.
TILOVINA od Cetine, preko Dalmacije, Hercegovine i Crne Gore do Pelud i nektar cvijeta tilovine u tom je
razdoblju nezamjenjiv za razvoj legla i jaanje
Albanije i grkog Epira. Zato tilovinu u narodu zovu negnjil? Uz to pelinjih drutava poslije zimskog mirovanja,
to je zanimljiva medonosna biljka, odlina je i za poumljavanje kra, kada su ona brojano najslabija (erimagi,
1965.). Za Austro-Ugarske, cjelokupnu pro-
zatim kao krmna biljka i ak kao ogrjevna biljka. izvodnju meda tilovine otkupljivali su beki
trgovci. Naalost, interes za ovaj izuzetno
dr. sc. DANIJELA PETROVI zvonasta, gornja usna duboko usjeena, donja ljekovit i kvalitetan med izgubio se kroz po-
trozuba. Plod je mahuna 4-5 cm duga i oko 1 vijest na ovim naim prostorima.
Rasprostranjenost biljke Karakteristike tilovine cm iroka, plosnata, srpasto povijena, gola ili Iako je poznata uloga tilovine kao kr-
Tilovina, negnjil ili zanovijet je biljka s To je listopadni grm visine oko 2-3 m, vit- malo dlakava, smee boje. Zrije u kolovozu mne biljke, u strunoj literaturi ima dosta
arealom rasprostranjenosti u srednjoj i junoj kih, gustih, uspravnih izbojaka. Kora starijih i rujnu. Mahuna ostaje na granama i preko kontradiktornih podataka o vrlo tetnom i
Dalmaciji, jugozapadnoj Bosni, Hercegovini, granica prljavo je siva, stablo s vremenom zime. Sjeme je oko 3-4 mm dugo, bubrea- otrovnom djelovanju alkaloida citizina kao i
u junoj i zapadnoj Crnoj Gori, sjevernoj i poprimi crnosivu boju kore, koja je uzduno sto, sjajno, utosmee do tamnosmee boje. drugih glukozidnih tvari.
zapadnoj Albaniju. Areal zavrava u sjever- mreasto izbrazdana. Korijenov sustav jako Razmnoava se sjemenom i reznicama. Odrasli primjerci tilovine (koja moe do-
nom dijelu Epira (Grka). Znai da se biljka je razgranjen, odlino vee zemljite i titi ga stii visinu i preko 3 m) koriste se za izrad-
nalazi u predjelima mediteranske i prijelazne od erozije. Pupovi su sivkasto dlakavi, spi- Zato tilovinu u narodu zovu i negnjil bu sitnih tehnikih sortimenata (vinograd-
klime, na vapnenom stanitu kra. Prema ralni i pokriveni s dva tamnocrvena, mesnata Bitno svojstvo tilovine je duboko i granato sko i drugo kolje, motke i sl.), koje se cijeni
P. Fukareku (1912. 1983.), njezin se areal palistia, koji s gornje strane zavravaju jed- korijenje, koje se provlai kroz kamenjar i zbog velike trajnosti (sinonim negnjil).
protee u submediteranskom podruju, od nim iljkom. Vrni pup esto izostane, a kada vrsto obuhvaa i vezuje zemljite na kojem Zbog relativno visoke kalorine vrijednosti
rijeke Cetine, kroz Dalmaciju, Hercegovinu i je razvijen manji je od ostalih. Listovi su slo- raste. To svojstvo zajedno s razgranatou i dobre gorivosti, drvo tilovine dragocjen je
Crnu Goru do srednje Albanije. Dolinama eni od tri listia koji su na oko 4 cm dugoj grmolike kronje, koja izravno titi zemljite ogrjevni materijal krnoga podruja. Sta-
rijeka prodire dosta duboko u kopno, te esto peteljci. Na naliju su uz glavni nerv, dlakavi, od nepovoljnih imbenika, ini tilovinu jed- novnitvo tog podruja nemilosrdno je uni-
nalazimo izolirana stanita izvan kompak- kasnije goli, cijeloga ruba, 2-2,5 cm dugi, a nom od veoma vrijednih i poeljnih vrsta u tava, zaboravljajui pritom njezinu vanost
tnoga areala. srednji listi neto je vei od ostalih. Listovi kulturama naega kra. Takav korijen je od- kao vrlo dobre krmne i medonosne biljke.
Koristi se i kao parkovna vrsta na zatie- su slini listovima iz roda Laburnum, neto govoran i za narodni naziv negnjil (Tre- Kao rezultat takva unitavanja ove biljke,
nim mjestima. Uspjeno se uzgaja u unutra- manji od listova obine negnjile (Laburnum binje). Naziv se moe objasniti iskustvom s vremenom nastaju u blizini naselja goli
njosti, a pojedini se primjerci nalaze i u vrto- vulgare), koja je poznata u kontinentalnim koje je narod stekao glede tilovine, a osobito krki kamenjari s oskudnom drvenastom i
vima irom srednje Europe. Njezine sastojine umama ili u parkovima. s podzemnim dijelovima, koji dugo vremena travnom vegetacijom, naalost bez utoga
najbolje su sauvane na podrujima gdje je Cvjetovi do 2 cm dugi, skupljeni u jajo- i nakon uginua biljke ostaju u zemlji jedri i ukrasa kra. A tamo gdje je bilo svjesnih i
pelarstvo dobro razvijeno. A zasluga za to, like i duguljaste, uspravne, vrne grozdaste netaknuti. Ime negnjil je u svezi s trajnou savjesnih pelara i do danas su se sauvali
naravno, pripada pelarima. cvatove, duge do 8 cm. aka je cjevasta ili korijenja kada biljka ugine. nasadi tilovine.

8 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 9

TEMA BROJA
EGULJA, DOMOVINA TILOVINE -
TAMO GDJE ZANOVIJET ESTO ZANOVIJETA
Tilovina na eguljikod Ljubinja domamila pelare iz Bosne i Hercego-
vine i Hrvatske
Prvo pravo cvjetanje u ovom stoljeu
Posljednji put takvi su se prizori mogli vidjeti
u prolom stoljeu, tonije 1998. godine. Valovita
kraka visoravan oko egulje sliila je na more
medonosnog utog cvijeta, kome se ni po vedru
danu nije mogao nazrijeti kraj. Med s ovog cvije-
ta bio je jako cijenjen jo meu vlastelom u Du-
brovakoj Republici. A i danas je prava rijetkost
na tritu. Zato su egulju pohodili i pelari iz
200 kilometara udaljenog Sarajeva...
Rascvjetalo endemino iblje tilovine na
egulji kod Ljubinja, osim domaih, privuklo
je pelare iz Stoca, Mostara, apljine, itlu-
ka, Ljubukog, Metkovia (Hrvatska), pa ak
i iz 200 kilometara udaljenog Sarajeva.
Vie od 1500 konica razmjeteno je po
dolinama i zavjetrinama krake zaravni, kuda
se rairio uti grozdasti cvijet, slian bagremo-
vu, iz koga se lije blag i ugodan miris ove je-
dinstvene biljke to raste na relativno uskom
arealu od Splita do Nikia. Ni u ovom arealu
se ne pojavljuje ravnomjerno. A podruje e-
gulje poznato je po njoj jo od srednjeg vijeka!
Ukusna janjetina i kozletina sa eguljske
zanovijeti
Kroniari, poput dr. Ljube J. Mihia u
monografiji Banii selo stogodinjaka,
zabiljeili su da je vlastela iz Dubrovake
Republike oboavala meso ovaca i koza koje
jedu list zanovijeti, smatrajui ga, kao i med
koji je nabavljala u tim podrujima Hercego-
vine pravim specijalitetom!
10 I Pela Oujak 2013.
Kasnije se na podruju egulje i oblinjih
Bania isplela predaja prema kojoj je osob-
no Franjo Josip, austrijski car, zbog te iste
zanovijeti traio iste proizvode! Makar u
svemu tome bilo i pretjerivanja, injenica je
da i danas trgovci mesom znaju da se nigdje
na podruju Bosne i Hercegovine ne moe
podgojiti janje s kvalitetnijim mesom od
ljubinjskog, upravo zbog tog blagotvornog
djelovanja lista zanovijeti. Ljubinjci se odav-
no hvale da je i pokojni Gojko Jelai (rodom
iz Dabrice kod Berkovia) ba s takvim me-
som otpoeo veliki posao u onom poznatom
restoranu kod Jablanice... Med s cvijeta za-
novijeti cijenjen je i traen, ali ga proteklih
godina, jo od 1998., u istom obliku nije
bilo. Zato, objasnio nam je Rade Lugonja,
jedan od najpoznatijih ljubinjskih pelara:
Zato to od te godine pa do ovog proljea i
nije bilo obimne pelinje pae na tom cvijetu.
Zanovijet se nekako igrala s nama: nekad bi
procvjetalo samo 20 posto cvjetova, nekad i
50 posto, meutim, tada bi nam paa propala
zbog kia, vjetra, hladnijeg vremena. Vazda bi
se neto isprijeilo. I mi smo se mogli samo
sjeati da smo 1998. izvadili po 25 kilograma
takvog meda iz svake konice. Jer, uistinu je
to bila sezona za pamenje! Ova sad joj, ba- posto isto, iskonsko, prirodno, bez ikakve
rem u prvom dijelu, slii. Sve se lijepo sloilo:
temperature se kreu od 22 do 25 stupnjeva,
procvjetao je svaki cvijet na biljci, uz to medi,
nektar katkad ovlai kamenje ispod iblja,
pelinja drutva su nam dobra, zdrava, done-
su nekad tri i pol kilograma dnevno... Samo
jo da Boga molimo da se lijepo vrijeme na-
stavi i bit e opet meda sa zanovijeti, jer, va-
enje i vrcanje planiramo sredinom svibnja.
Lanjski ljubinjski med prodavao se po
cijeni od 12 do 15 maraka po kilogramu.
Brzo je rasprodan. Ni ovaj s cvijeta zanovijeti
sigurno nee imati niu cijenu, ali za plasman
se, izgleda, nitko ne boji. To je jedna od naj-
boljih vrsta meda to stiu s juga i u takvim
se sluajevima rijetko kad za cijenu pita.
Pelarska razmjena egulja-Hvar
Najstariji pelari se i sad sjeaju da su ez-
desetih godina prologa stoljea na egulju,
zbog pae na cvijetu zanovijeti, dolazili pelari
s Hvara, a neki Ljubinjci bi, zauzvrat, ili k
njima na Hvar kad bi tamo poinjala paa na
cvijetu lavande. Ovakve razmjene poodavno
nema, ali ona je, ipak, dokaz vie kakav ugled
ima med sa zanovijeti. A i njezin cvijet je na
svoj nain ljekovit. Opisujui stogodinjake
iz sela Bania, dr. Mihi je podsjeao da i
on djeluje okrjepljujue: ...Miris zanovijeti
(latinski naziv joj je Cytisus ramentaceus)
djeluje osvjeavajue, organizam jaa, ovjek
se oslobaa umora. Miris istog vazduha ivce
umiruje, uspavljuje, organizam spava tvrdim
snom... Med sa zanovijeti je ljekovit. Cvjetanje
ove biljke traje mjesec dana. Tad pelari vade
ljekoviti med i prodaju ga zdravim da se hrane
i jaaju organizam, a bolesnima za lijek.
I Rade Lugonja, kao i ostali pelari, uiva
u njezinu mirisu i lijepim prizorima koje
prua cijela valovita povrina oko egulje,
koja se pretvorila u velianstveno uto more
kome ovjek ni usred bijela dana ne moe
sagledati kraj.
Pogledajte veli Rade sve isto, sto
zloeste kemije. A cvijeta - ne samo da ga
ima za sve pele i pelare, nego e nam, evo,
pred oima propasti tone i tone meda koje
nee imati tko pokupiti. Jer, pela je malo za
ovoliko cvjetova!!! Ali barem emo uivati
TEMA BROJA
u prizorima kakvi se na drugim mjestima ne
mogu vidjeti...
Kad proe zanovijet, stie kadulja
Tako nam je, zapravo, govorio spomenuti
ljubinjski pelar poetkom svibnja, oekujui
da e vrcanje obaviti sredinom mjeseca...
Meutim, vrijeme nije ba u potpunosti sli-
jedilo Radine elje, pa njegova vrcaljka i sad,
dok potkraj mjeseca ispisujemo ove retke, i
dalje miruje. Sad se ve umnogome probudio
cvijet kadulje i sa utog se prelazi na ljubi-
asti cvijet. Kakav god bude, on ni njega ni
druge ljubinjske pelare nee tako velian-
stveno iznenaditi, jer su dobre pae na kadulji
ipak ee. Zato na sugovornik, koji je jedini
ljubinjski pelar koji seli sa svojim drutvima
odavde od egulje do Vite Bare na planini
Zelengori, s malo ala ipak kae:
teta, evo, kad napokon zanovijet nije
zanovijetala, zanovijetalo je vrijeme. Ali ne
spadam u pelare koji kukaju, optimist sam,
vjerujem u bolje dane... Vjerujem, takoer,
da i na samu zanovijet, u kakvoj sam uivao
ovog proljea, vie neu tako dugo ekati...
I JO, SLIICA NA KRAJU GRAN-
ICA U GRBU LJUBINJA
Nekoliko godina u grbu Opine Ljubinje,
kao simbol, bila su ucrtana tri lista duhana
velikog hercegovca. Kako je s vremenom
zapadni duh zapljuskivao i ovu opinu, prvo
je u uredima opinske zgrade zabranjeno pu-
enje, a brzo potom iz grba su uklonjena ona,
sada ve nepopularna i nepoeljna tri lista
duhana. U prazninu nastalu tim brisanjem
ucrtana je granica zanovijeti, kao neto pre-
poznatljivo i karakteristino za ljubinjski kraj.
Asociralo se na to da je list ove biljke odlina
hrana, ponajprije za stoku sitnog zuba, ali i
na medonosni cvijet. Pa i na to da je nitko
drugi na svijetu u svom grbu nema!
(Uz intervencije u tekstu, preneseno s internet-
skoga portala Glas Trebinja www.glastb.com)
Pela Oujak 2013. I 11
TEMA BROJA
TILOVINA, TILA,
NEGNJIL, ZANOVIJET...
Vie sinonima za isti prekrasni cvijet i viestruko korisnu biljku.
Tilovina je jedina vrsta roda Peteria. Kroz povijest je mijenjala ime i
taksonomske skupine. U pojedinim krajevima razliito se naziva. Korijen
ostaje u ivotu i nakon ugibanja nadzemnog dijela biljke, otud ime negnjil.
MATIJA BUAR, prof., pelar iz Petrinje
C
vijet je slian cvijetu utog bagrema
i zovu ga zanovijet. Neki je nazivaju
tila. Postoji vie srodnih rodova bi-
ljaka (Cytisus, Genista, Laburnum); sve su to
donekle sline biljke i zato nije udnovato to
postoje toliki sinonimi. I kod pelara postoji
dosta zabuna oko spomenutih biljaka.
to je to tilovina?
Tilovina (Petteria ramentacea) je listo-
padni grm koji naraste do 3 m visoko. Kora
je crnosiva, mreasto izbrazdana. Korijen je
izrazito razgranjen, tako da vee tlo titei ga
od osipanja i erozije. Lisna je plojka neparno
perasta. Sastoji se od 3 velika, eliptina do
obrnuto jajolika, pri osnovi klinasta listia.
Zalisci su vrlo mali. Cvjetovi su izrazito ute
boje, mirisni, skupljeni u uspravne, grozdaste
cvatove. Plodovi su 4 do 5 cm dugake plo-
snate mahune, poneto savijene, smee boje.
Endemska biljka Balkonskog poluotoka
Tilovina je endemska biljka Balkanskog
poluotoka. Rasprostranjena je u Hercegovini,
jugozapadnoj Bosni, u dolini rijeke Neretve i
Cetine, u srednjoj i junoj Dalmaciji, Dubro-
vakom primorju i na otocima. Zbog dopad-
ljiva izgleda sadi se i u parkovima.
12 I Pela Oujak 2013.
Med od tilovine
Poinje cvasti krajem oujka ili poetkom i aktivnim pelarom, vodili smo na njegovu
travnja. Cvatnja traje 30 dana. Tamo gdje su
guste populacije tilovine, u povoljnim vre-
menskim uvjetima moe dati prinos od 4 kg
po konici, a tijekom cvatnje od 10 do 20 kg
meda po konici. Med je tamnocrvenkast,
mutna izgleda. Vrlo sporo i nejednako krista-
lizira.
Za Austro-Ugarske, cjelokupna proizvod-
nja meda od tilovine odlazila je u Carstvo.
Nakon politikih i gospodarskih previranja
u ovim podrujima, ovaj ljekoviti i kvalitetni
med izgubio se na tritu, zato bi trebalo
ponovno potaknuti pelare na njegovu pro-
izvodnju. Neki su pelari slali uzorke meda
od tilovine na svjetske izlobe i ocjenjivanje
meda, gdje su postigli zapaene rezultate.
SUSRET
RAZGOVOR SA ZDRAVKOM KONJEVODOM,
PREDSJEDNIKOM SAVEZA PELARA KADULJA I PELAROM IZ NEUMA
NE TREBA PELARU MNOGO DA BUDE
ZADOVOLJAN, A ZADOVOLJAN JE IM
MU DRAVA MALO POMOGNE
Predsjednikovi pelarski poetci. Hercegovako pelarstvo nekad i danas.
O projektu zatite zemljopisnog podrijetla etiri vrste meda. Nikakva
suradnja i pomo od federalnog ministarstva poljoprivrede: nisu problem
samo poticaji.
NIKICA ILJEG
R
azgovor s predsjednikom Saveza pe-
lara Kadulja (koji trenutano okuplja
11 ovdanjih hercegovakih pelarskih
opinskih udruga), a valjda se podrazumijeva
radnom mjestu, u uredu zapovjednika Gra-
nine policije u Neumu, gdje Zdravko radi i
ivi. Uvodno pitanje se u tom smislu i moralo
odnositi na Zdravkove pelarske poetke,
odnosno na to kakav je Zdravko pelar, veliki,
profesionalni ili pak mali, amaterski, kako se
poeo baviti ovim poslom, ima li u tom opre-
djeljenju i obiteljske tradicije.
Kakav je predsjednik pelar?
Pa, vjerojatno ima te tradicije, jer i pradjed
mi je bio pelar, a i oba djeda: oev otac ov-
dje iz Neuma i majin otac iz okolice Stoca.
Zato nije udo da sam ve kao dijete zavolio
pele, pa sam jo u sedmom razredu osnovne
kole imao svoju prvu dubinu. Te prve du-
Pela Oujak 2013. I 13
SUSRET
bine se jako dobro sjeam, kao i toga da smo
nakon toga nabavili etiri prva ulita. Zvali
smo ih umjetna, a ja sam kao dijete ak mi-
slio da su onda i te pele umjetne. To mi je
sve skupa bilo jako interesantno i djeaki za-
nimljivo. Neto kasnije smo od jednog pelara
iz Opuzena naruili etiri prava ulita, zatim
smo jo nabavili i dva nukleusa od drugog
pelara iz Hutova i tako smo malo-pomalo
krenuli u ozbiljnije bavljenje ovim poslom.
U svakom poslu, na prvom mjestu
zbilja mora biti ljubav prema nje-
mu, da ovjek bude doista zainte-
resiran za taj posao, da ga stvarno
voli bez obzira na sve poetne
prepreke. Odmah potom dolazi
educiranje za bavljenje ovim po-
slom, to znai da se treba odmah
prihvatiti izuavanja pelarske
literature i koritenja iskustva
starijih, iskusnijih pelara.
Je li pelinjak i danas u Hutovu ili je pre-
seljen u Neum i kakvo je brojano stanje u
njemu?
U Hutovu je. I danas sam svaki vikend
u Hutovu, svaki petak, subotu i nedjelju.
Trenutano imam oko 100 ulita, bolje re-
eno matica, jer uvijek neto i zima smanji
njihov broj, pa se onda opet obnove, tako da
zapravo tijekom godine imam izmeu 80 i
100 ulita, odnosno matica. Kad ste me pitali
kakav sam pelar, veliki ili mali, moe se rei
da sam srednji pelar. Danas se smatra da za
profesionalno bavljenje pelarstvomtreba
makar 150 konica i da je to granica njegova
opstanka. S druge strane za one koji imaju
do 50 konica smatra se da su mali pelari i
da se amaterski bave ovim poslom. Znai, ja
bih bio meu onim pelarima koji se mogu
14 I Pela Oujak 2013.
SUSRET
nazvati srednjim, jer sam u kategoriji onih
izmeu 50, 60 do 100, 120 konica. Dakle,
ni mali ni veliki, ve doista srednji pelar.
To je za mene i najbolja varijanta, za vie i
nemam vremena, prije svega zbog obveza na
radnom mjestu.
Savjeti pelaru poetniku
to biste danas, na temelju svoga isku-
stva u bavljenju pelarstvom, savjetovali
pelaru poetniku i koji su preduvjeti,
izuzev elje i ljubavi prema pelarstvu za
bavljenje ovim poslom? to mlade ljude
oekuje u bavljenju pelarstvom u godina-
ma koje slijede?
U svakom poslu, na prvom mjestu zbilja
mora biti ljubav prema njemu, da ovjek
bude doista zainteresiran za taj posao, da ga
stvarno voli bez obzira na sve poetne pre-
preke. Odmah potom dolazi educiranje za
bavljenje ovim poslom, to znai da se treba
odmah prihvatiti izuavanja pelarske litera- vrcalo tri puta, jer je njezina sezona zbog ra- institucije, da s njima surauje kao to sada
ture i koritenja iskustva starijih, iskusnijih zliitih nadmorskih visina ovih krajeva trajala jako uspjeno suraujemo s Agronomsko-
pelara. Starinski nain pelarenja vie ne preko mjesec dana. Vie od mjesec dana sva prehrambeno-tehnolokim fakultetom u
dolazi u obzir i moraju se prihvatiti moderni su se brda plavila od cvijeta kadulje. Preko Mostaru i njegovim dekanom Stankom
trendovi i u pelarstvu, jednako kao i u dru- poljoprivredne zadruge iz Hutova ak se i Ivankoviem u svezi s organizacijom upravo
gim dijelovima poljoprivrede i svega ostaloga. izvozila. ove manifestacije. Isto tako i s Agronomskim
A da bi taj mladi pelar bio uspjean, prije fakultetom Sveuilita u Zagrebu, s Veteri-
svega mora imati jake, zdrave konice. Ta- Mostarski dani meda narskim zavodom iz Mostara Jer bez po-
koer, zbog trenutanih ekstremnih uvjeta u Potkraj prole godine imali smo u Mo- vezanosti s institucijama, sa znanou, nema
prirodi, on obvezno mora biti selei pelar. staru manifestaciju Dani meda, dosta uspjeha. Nae pelarsko iskustvo i znanost
Jedino pod tim uvjetima on se moe baviti uspjelu i solidno medijski popraenu. Ali, (veterinarska, agronomska i ostale) moraju biti
pelarstvom na isplativ nain. to uiniti da ta manifestacija bude jo sa- usko povezani kako bismo mogli rjeavati pro-
Dakle, bez ljubavi i stalnog uenja, te bez drajnija i zanimljivija, kako je obogatiti bleme koji se javljaju u pelarskoj praksi.
selenja pela, danas nema uspjeha u ovome novim i jo kvalitetnijim sadrajima, kako
poslu. Posebno zbog izmijenjenih klimat- bi i medijski bila jo bolje praena? Projekt zatite zemljopisnog podrijetla
skih uvjeta privreivanja, mnogo gorih nego Ja stalno apeliram na mlade ljude, na mla- etiri vrste meda
nekada. Ne moe se vie ponoviti sluaj kao de pelare, da se ukljuuju u sve manifestacije U tijeku je procedura provedbe projekta
kad sam bio dijete u Hutovu, 70-ih godina koje organiziramo. Evo, i ovi Dani meda, zatite zemljopisnog, geografskog podrije-
prolog stoljea, kad je jedna konica u dva koje na Savez ve sedam godina uspjeno tla etiri vrste naeg autohtonog, hercego-
vrcanja u jednoj sezoni davala 80 kg meda. organizira, to je manifestacija jedanaest opi- vakog meda. Dokle se stiglo u tim nasto-
Nestalo je nekadanjih paa kadulje, vrijeska, na i to je sve organizirano na jednoj prilino janjima i to je jo potrebno uiniti da se taj
tilovine, sve je to prekrila uma. Pomagale su visokoj razini. Ali, da bi sve to bilo jo bolje, projekt dovede do kraja i ostvari?
i ovce i koze, pa je, dobro se sjeam, nekada treba nam vie mladih ljudi, mladih pelara. Mi smo odluno krenuli u taj projekt i
u Hutovu bilo 800 konica, a na kadulji se Dalje, jako mi je stalo da ovaj Savez ue u sve to inimo, pa i spomenuta manifestacija
Pela Oujak 2013. I 15
SUSRET
Dani meda, posebice ocjenjivanje kvalitete
meda, na neki je nain korak u tom smjeru.
Dakle, nama je cilj zakonska zatita zemljo-
pisnog podrijetla meda s podruja Hercego-
vine, ta naa etiri autohtona hercegovaka
meda: od kadulje, vrijeska, tilovine-zanovijeti
i drae. Da se tono zna to je med od ka-
dulje i to on mora sadravati, to je med od
vrijeska i to on mora sadravati, i tako za sva
etiri naa domaa hercegovaka meda. Na
dobru smo putu da to uspjeno zavrimo, no
malo nas usporava ova sveukupno loa finan-
cijska situacija kakva je trenutano.
Taj projekt je zapoet prije nekoliko godina
i oekivali smo bolju suradnju i vei doprinos
Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodo-
privrede i umarstva u njegovu ostvarenju. ak
smo oekivali i znatno veu podrku aktual-
nog federalnog ministra, mislei da je on kao
ovjek koji dolazi izravno iz poljoprivredne
proizvodnje pozvan dati nam veu podrku.
No, nita od toga. Nije bilo nikakva razumije-
vanja, dapae, doivjeli smo ak i kontriranje
naim nastojanjima. Pisali smo vie dopisa,
osobno razgovarali, no bez rezultata. Jedno-
stavno, nije bilo razumijevanja i imamo dojam
da ti ljudi nee da nam pomognu.
Nerazumijevanja i nesporazumi s fede-
ralnim ministarstvom
Otkud ta nerazumijevanja s Federalnim
ministarstvom poljoprivrede, u emu je
problem, koja je to meusobna problema-
tina toka? Jesu li to poticaji?
Pa, uvijek je problem u novcu. Zar nije
udno da ljudi koji nisu lanovi ni jedne
udruge, koji nemaju ni jedne konice, koji
nemaju ni metra poljoprivrednog zemljita,
koji nosaju nekakve torbice, dobivaju i po
500.000 KM pomoi? Ne predstavljaju niko-
ga izuzev samoga sebe. Znai, tu je u pitanju
isti kriminal, valjda po naelu uzmi puno,
pa emo podijeliti. A kad mi traimo za
naih 720 pelara po 1000 KM ili makar po
100 KM, to je onda veliki novac, a ne moe
16 I Pela Oujak 2013.
se podijeliti i meetariti s tim jer je u pitanju
velik broj ljudi i ne mogu se od toga financi-
rati nekakve nezakonite radnje. Znai, njima
pae da je to manji broj ljudi ukljuen u to.
Meni je i izravno reeno u Ministarstvu, to
e vas toliko, smanjite broj ljudi, pa emo se
dogovoriti i slino.
Zar nije udno da ljudi koji
nisu lanovi ni jedne udruge,
koji nemaju ni jedne konice,
koji nemaju ni metra poljopri-
vrednog zemljita, koji nosaju
nekakve torbice, dobivaju i po
500.000 KM pomoi? Ne pred-
stavljaju nikoga izuzev samoga
sebe.
Praktino, to znai da nema kontinuiteta
u politici poticaja. to bi trebao biti temelj
politike poticaja, je li to broj konica, koli-
ina predanog meda ili, moda, neka trea
kategorija?
Kontinuiteta nema. Mi smo se pokuali
dogovoriti u Federalnom ministarstvu na
nain da ako se potie govedarstvo, onda se
u uzgoju goveda potie broj junica, meso za
otkup i mlijeko, znai tri faktora. Isto tako,
mi smo traili da se i u poticanju pelarstva
odredi to se i koliko potie. Ako se potie
broj matica, onda u redu, koliko je po matici.
Ako se potie proizvodna zajednica, dobro,
koliko onda po zajednici. Ako je kilogram
meda osnova poticaja, onda koliko po ki-
logramu meda. Tako pie i u zakonu, ali toj
gospodi ne pae ni zakon, pa izdaju naputak
u suprotnosti sa zakonom. U zakonu pie da
je poticanje 10 KM po konici i da je 0,50
pfeninga po kilogramu meda. Ali, oni su to
u naputku spojili pa kau, da bi ostvario 10
KM po konici treba predati toliko i toliko
kilograma meda. Tako se uvjetuje jedno dru-
gim, kao da se ne zna kolika je vanost pela
za zajednicu zbog opraivanja i slino. Kolika
je to samo korist za cijelu zemlju, za poljo-
privredu, za voke, za vinograde. To je opa
korist pelarstva za drutvo. I umjesto da
budemo nagraeni za to, mi smo kanjeni.
Loe pelarske godine
Protekla, 2012. godina bila je jako loa
za pelarstvo. to se moe poduzeti da se nistarstva, odnosno te su poticaje isplatili iz
loi rezultati za nae pelare bar donekle
poboljaju?
Ne samo ova prola, ve ni nekoliko pret-
hodnih godina, odnosno tri-etiri posljednje,
nisu bile sjajne, jer se stvaraju nekakvi ekstre-
mni klimatski uvjeti. Primjerice, cijeli pro-
logodinji svibanj i poetkom lipnja puhala
je jaka bura, skoro 40 dana. Nai stari ljudi
su govorili kako u oujku imaju tri marane
bure, i to bi bilo sve od bure u proljee. No,
sada imamo suen kalendar medonosnih
dana i ako niste u tom trenutku spremni ili
nemate spremne i zdrave zajednice, za as
vam proe pelarska godina. Zna biti i pre-
dugo ljetno, suno razdoblje. Zato je teko
bez velika ulaganja imati u takvim uvjetima
korist od pelarstva. Jednostavno, morate
ulagati, morate se educirati, pratiti dogaanja,
pa onda eventualno moete neto oekivati.
Savez je traio da se ovakva loa 2012.
godina proglasi u dvije upanije (ZH i
HN) kao elementarna nepogoda za pe-
larstvo. to e biti od toga zahtjeva?
Mi smo to traili i za 2011. i za 2012. i
nismo, s izuzetkom Zapadnohercegovake
upanije, i to dijelom, naili na neko preve-
liko razumijevanje. U toj se upaniji makar
hoe razgovarati o naem problemu, a u
HN-u imamo problem to je plastenika
proizvodnja pretrpjela doista velike tete od
lanjskog leda, pa ni tu nismo mogli oekivati
neko vee financijsko razumijevanje. Ali, ja se
ponovno vraam na Federalno ministarstvo.
Ono nas treba financirati ili osloboditi dio
SUSRET
toga novca upanijama ili ak i opinama. Jer
i inae je dobar dio novca za poljoprivredu
centraliziran u Federaciji, pa bi ga svakako
trebalo spustiti na nie razine vlasti.
Ipak, ZH je 2011., po miljenju pelara,
isplatila dosta korektne poticaje.
Jest, i na taj su nain jednim dijelom ubla-
ili ovakvu politiku poticaja Federalnog mi-
upanijskog prorauna. No, druge upanije ili
nemaju mogunosti za isplatu poticaja ili ih
ne ele isplatiti. Moda e mogui ulazak nae
zemlje u Europsku uniju poboljati ukupan
odnos politike prema pelarima. Uostalom,
mi smo i utemeljili Savez kako bismo svojim
pelarima omoguili, olakali to laki susret
s europskim standardima. Preko Saveza e biti
mogue lake suraivati i sa susjednim zemlja-
ma, prije svega s Hrvatskom, sa Slovenijom,
pa evo uli smo i u Svjetsku pelarsku asocija-
ciju-Apimondiju, sve s ciljem bolje organizaci-
je i vie koristi za nae pelare.
Med kao trini proizvod
Evo, Hrvatska je na vratima Europske
unije, vjerojatno e i na Bosnu i Hercegovi-
nu doi red, ali to uiniti da med postane
trini proizvod, da ga ima na policama
trgovina i da bude zadovoljena potreba za
kvalitetnim domaim medom? Uz to i da taj
na med bude zakonski zatien, kroz nje-
govo brendiranje, pa i kroz politiku poticaja
o emu smo govorili?
U svim razgovorima o pelarstvu zahtije-
vali smo da u njima sudjeluju pelari, jer oni
najbolje znaju probleme u pelarstvu. Bitno
je da se ti problemi istaknu i u zakon uvrste.
To je i na pelarski cilj, da sve ide po zako-
nu. Nama nije cilj javaluk, jer smo za to
da se sve zakonski regulira. Zato i idemo na
zatitu zemljopisnog podrijetla meda, a ne
da nam se pojavljuju kojekakve krivotvorine i
tko zna to se sve pod imenom med prodaje
uz prometnice.
Pela Oujak 2013. I 17
SUSRET
Tako dolazimo i na teren borbe protiv
krivotvorenog meda. to se tu moe uiniti?
Institucije moraju raditi svoj posao. I
opinska i upanijska i federalna inspekcija
neka rade svoj posao. Za to su i plaene i
pozvane. Ja ih i pozivam da tako rade. Znai,
ako neto nije med ne moe se nazivati me-
dom, jer nije problem ustanoviti to jest, a to
nije med.
Godinje skuptine pelarskih udruga
Vrijeme je godinjih skuptina pelarskih
udruga. S kojim oekivanjima i razmilja-
njima, u kojem ozraju doekujete te skup-
tine?
Pa, neke od njih ve su odrane. U iro-
kom Brijegu, Stocu, Mostaru, Ljubukom
eka nas i godinja skuptina Saveza, s
temeljnim ciljem razvijanja, proirivanja
Saveza, educiranja njegovih lanova i s na-
stojanjem da predstavnici naih pelara budu
svugdje gdje se donose bitne odluke za pe-
lare. Uzet u za primjer kako se u svijetu, pa
i u Hrvatskoj, daju olakice za registriranje
kamiona za prijevoz pela, da se on oslobaa
dijela obveza prema dravi, a kod nas jo uvi-
jek nita od toga ili je to neka mizerija koja
ne zasluuje ni da se spomene. Eto, za mije-
njanje takvih odnosa treba se boriti i Savez i
njegovi lanovi. Jer, ne treba mnogo pelaru
da bude zadovoljan, a zadovoljan je im mu
18 I Pela Oujak 2013.
drava malo pomogne. Nama je cilj i podiza-
nje broja konica kod pojedinih pelara, a ta-
koer i na skoro svim godinjim skuptinama
pokuavamo kroz predavanja educirati nae
pelare. Pritom, naravno, imamo i odreenih
problema s financiranjem tih naih aktiv-
nosti. Dodue, neto dobijemo iz opinskih
prorauna, ali jo jednom ponavljam, glavni
bi nam financijer ipak trebalo biti Federalno
ministarstvo.
asopis kao pogodak u sridu"
Zavrno pitanje odnosi se na asopis za
koji i vodimo ovaj razgovor. to moete rei
o prva dva broja asopisa? Imate li primjed-
bi, sugestija, prijedloga, zadovoljstva ili
nezadovoljstva glede asopisa?
asopis je zaista pun pogodak, pogodak
u sridu. Jer, sve to radimo u Savezu bit e
uzalud ako se to ne zabiljei, a ovaj asopis
je najbolji nain za to. To e posebno doi do
izraaja nakon nekog vremena, kad se odma-
knemo od dananjice i tada emo na temelju
zabiljeenog moi realnije ocijeniti to smo i
kako radili. I ne samo za asopis, mi pohvale
za rad Saveza dobivamo i od drugih pe-
larskih organizacija, i to ne samo iz Bosne i
Hercegovine. U tom emo smjeru i nastaviti, i
u Savezu i s asopisom, nastojei svakako za-
drati sadanju kvalitetu, moda ak i s manje larski savez konano je bio utemeljen 1907.
brojeva godinje, ali bez gubitka kvalitete.
STRUNI PRILOZI
PELARSTVO
U NJEMAKOJ
Ovaj prilog je predavanje predsjednika Pelarskog saveza Njemake i dopred-
sjednika Apimondije, dr. Ericha Schiefersteina. Gospodin Schieferstein je ve
dvadeset godina predsjednik Pelarskog saveza Njemake. Tekst ovoga pre-
davanja bio je spremljen za pelare iz Srbije i Crne Gore, a potom ustupljen
za objavljivanje u asopisu Hrvatskog pelarskog saveza Hrvatska pela.
Njegova tema je "Povijest i organizacija pelarstva u Njemakoj" te "Njemaki
pelarski savez i trite meda u Njemakoj".
Pripremio: MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
Prevela s njemakog: SANJA JAIMOVI
I. PELARSKE ORGANIZACIJE U Iz svega ovoga uoljivo je da tradicija po-
NJEMAKOJ dupiranja uzgoja pela prije svega poinje u
malom mjesnom podruju, a u skladu s tim ta
Struktura njemakih pelarskih organiza- mjesna udruenja su prije svega imala zadau
cija moe se sagledati samo ukoliko se ujed- podupiranja uzgoja pela u svojoj okolici. Tek
no sagleda i njemaka povijest. Od Westfal- s osnivanjem pelarskih saveza na dravnoj
skog mira (1648.) njemako carstvo jedva da razini i Njemakog udruenja pelara, paleta
je i postojalo. Nije postojala ni jedinstvena njihovih zadaa postala je raznovrsnija.
njemaka drava. Rad tih udruenja ukratko se moe opisati
tovie, trgovina, gospodarstvo, poljodjel- u sljedeim tokama:
stvo i kultura razvijali su se u rascjepkanim
dravicama i kneevinama. Takvo stanje bilo 1. Mjesna i oblasna udruenja
je jo naglaenije nakon propasti njemakog Njihove zadae lee u oblasti brige o po-
Rajha 1815. godine. mlatku, brige za pelare poetnike i brige za
Shodno tome njemaka pelarska orga- pelarstvo u njihovoj oblasti. Ta udruenja
nizacija razvijala se odozdo prema gore, pa organiziraju sve to jedan pelar kao pojedi-
su najprije nastale mjesne, okrune i provin- nac nije u stanju uiniti. U prolosti je to bila
cijske organizacije, od kojih su neke stare i nabavka eera za dohranjivanje, nabavka
stotinu pedeset godina. tegli, odgovarajuih etiketa i slino.
Ujedinjenje tih drutava u saveze na razini
drave uslijedilo je tek nakon svenjemakog 2. Savezna pelarska udruenja
ujedinjenja 1872. godine, a Njemaki pe- To su, zapravo, ujedinjena mjesna i oblasna
udruenja, i ona preuzimaju sve zadae koje
godine u Frankfurtu na Majni. su i adekvatne za vee zajednice, a to su:
Pela Oujak 2013. I 19
STRUNI PRILOZI
- predavanja za pelare, kako za poetnike,
tako i za naprednije pelare
- teajevi o medu, koji i poetnicima i
naprednijim pelarima pomau u dostizanju
vie kvalitete kod proizvodnje meda
- predavanja o osiguranju, koja pelarima
mogu pomoi u odabiru osiguranja i kod
situacija kad nastanu tete.
Ova djelatnost najvanija je spona izmeu
pelara i organizacija na dravnoj razini. Pe-
larsko osiguranje je specijalitet, kod kojeg se
za relativno male iznose dobiva sveobuhvat-
no osiguranje za pelarenje. U okviru njega,
razlikujemo:
a) tzv. globalno pelarsko osiguranje, kojim
se osiguravaju konice i pelinje zajednice
protiv poara, krae i unitavanja. Kod pro-
cjene tete sudjeluju i predsjednici mjesnih
pelarskih udruenja. Oni pregledaju ote-
enja, procjenjuju tetu i prosljeuju svoju
procjenu vioj razini pelarskog udruenja,
a koja ga opet prosljeuje osiguravajuem
drutvu, kao osnovu za obeteenje.
b) jo jedno bitno osiguranje je osiguranje
od tete koja nastaje kod pela kao posljedica
uporabe razliitih sredstava koja tite biljke
od tetoina. Pelar je nemoan kod takvih
teta i uglavnom ih ne moe izbjei. Ovdje je
ponajprije rije o gubitku pelinjih zajedni-
ca, pa treba znati da se kod ovakvih teta ne
nadoknauje samo vrijednost zajednica, nego
se dobiva i paualan iznos od pelarskog
udruenja za svaku konicu, sae, pelinju kod savezne vlade
zajednicu.
c) pelar moe sklopiti i dodatno osigu-
ranje s osiguravajuom kuom koje pokriva
cjelokupnu tetu.
d) zanimljiva je jo jedna vrsta osiguranja:
za iznos od svega 12 , pelar je osiguran od
svih situacija koje mogu nastati kao posljedi-
ca njegova bavljenja pelarstvom.
Slino osiguranje s tim iznosom ne moe
nitko vie sklopiti i takvo osiguranje je po-
sebno aktualno kod smrtnih sluajeva, koji
su, na svu sreu, rijetki.
20 I Pela Oujak 2013.
3. Njemaki pelarski savez
To je savez dvadeset saveznih pelarskih
udruenja, a najvanije zadae njemakoga
pelarskog udruenja su:
*zastupanje interesa njemakoga pelarstva
*zastupanje interesa njemakoga pelarstva
pri EU, sudjelovanje na sjednicama radne grupe
Honig (med) koja djeluje pri COPA/CO-
GECA, savezu europskih seljakih udruenja
*osiguravanje kvalitete njemakog meda i
kontrola njegove kvalitete.
Na temelju ivotnih navika, osobito kod
doruka, Njemaka ima izuzetno visoku ra-
zinu potronje meda po glavi stanovnika: 1,1
kg po glavi stanovnika. U usporedbi s tim, u
Francuskoj se troi 0,6 kg po glavi stanovni-
ka, a u Italiji 0,3 kg. Proizlazi, dakle, da Nje-
makoj godinje treba 100.000 tona meda,
a proizvodi se 20.408 tona (2000. god.) ili
25.950 tona (2001. god.).
Ove brojke potkrepljujemo i sljedeim po-
dacima: Godine 1999. EU je uvezla 151.233
tona, a od toga Njemaka 85.455 tona, iz
ega proizlazi da je Njemaka najvei svjetski
uvoznik meda.
Potronja meda je, rekosmo,
1,1 kg po stanovniku, to znai
da pri prosjenoj proizvodnji
meda od 20 do 24 tone godi-
nje, postoji deficit od okruglo
80 tona meda, a kao to je ve
reeno, Njemaka je najvei
svjetski uvoznik meda, to
pojanjavaju aktualne brojke
za 2002. godinu.
II. STRUKTURA PELARENJA U
NJEMAKOJ
Od ukupno 90.000 pelara u Njemakoj, po
podacima iz 2002., njih 83.454 bilo je organi-
zirano u Njemaki pelarski savez. Oni imaju
802.658 pelinjih zajednica, iz ega proizlazi
brojka od 9,6 pelinjih zajednica po pelaru.
Razlikujemo etiri grupe pelara:
*hobisti, koji imaju manje od 20 pelinjih
zajednica
*pelari kojima je pelarenje usporedna
djelatnost i koji obino imaju izmeu 20 i 50
pelinjih zajednica
*pelari kojima je pelarenje glavna djelatnost,
a koji imaju izmeu 50 i 150 pelinjih zajednica
*pelari koji posjeduju vie od 150 zajednica.
Jedna pelarska obitelj moe imati i do 500
pelinjih zajednica. Takvih ima svega 0,3 do 0,4
posto. etrnaest posto pelara su ene, a prosje-
na dob pelara je izmeu 58 i 61 godine starosti.
STRUNI PRILOZI
1. Proizvodnja meda
Samo mali broj pelara dri pele za vla-
stite potrebe. Prosjean prinos meda po pe-
linjoj zajednici, godine 2002., bio je 7,3 kg.
To znai da pelar koji ima vie od 5 drutava
moe proizvoditi med za trite, pa oko 95
posto njemakog meda izravno od pelara
dospijeva do potroaa.
Potronja meda je, rekosmo, 1,1 kg po
stanovniku, to znai da pri prosjenoj proi-
zvodnji meda od 20 do 24 tone godinje, po-
stoji deficit od okruglo 80 tona meda, a kao
to je ve reeno, Njemaka je najvei svjetski
uvoznik meda, to pojanjavaju aktualne
brojke za 2002. godinu.
Ukupan uvoz u EU iznosi 155.104 tone,
a od toga 92.754 tona otpada na Njema-
ku. Za usporedbu, panjolska uvozi 6.697
tona, Velika Britanija 23.522 tone, a Italija
12.683 tona. Iz ovih je brojki vidljivo da su
njemaki pelari izloeni najveem pritisku
uvoza meda iz cijelog svijeta. To to usprkos
velikom pritisku opstaju, i to s konkurentnim
cijenama, mogu zahvaliti dugu razvoju te,
u prvom redu, izravnu plasmanu meda na
trite.
2. Nain izravnog izlaska na trite
Sve do 1930. nije bilo zakonom ureeno
to se moe iznijeti na trite pod nazivom
med. To je dovodilo do najrazliitijih kri-
votvorina i prijevara potroaa. Pravljeni su
eerni med, umjetni med od sirupa, kao i
najrazliitije mjeavine. Prodavan je i uvozni
med kao njemaki.
Kad razni apeli nisu urodili plodom kod
zakonodavaca, njemaki su pelari pribjegli
akciji samopomoi te su napravili vlastitu
teglu i oznaku s jamstvom za podrijetlo nje-
makog meda. Stvorili su sustav kontrole i
provjere meda putem analize peludi, kako bi
se izbjegla najrazliitija krivotvorenja i mije-
anja, posebno kod uvoznog meda.
Odluujua za noviji razvitak bila je i-
njenica da su odgovarajuu teglu i jamstvo
Pela Oujak 2013. I 21
STRUNI PRILOZI STRUNI PRILOZI

Sadraj vode
Med-VO Nj. P. S. Odredbe
UGROENOST PELINJIH
ZAJEDNICA U
opi max. 21 % (DIN/AOAC) max. 18 % (DIN/AOAC)
med od djeteline max. 23 % (DIN/AOAC) max. 18 % (DIN/AOAC)
livadski med max. 23 % (DIN/AOAC) max. 21,4 % (DIN/AOAC)

Invertaze/(=Sacharase)
trai se samo kod meda
posebno bogata enzimima
najmanja aktivnost 8E odnosne
Diastoze/Amylase 3E koji prirodno nije bogat
enzimima
max. 40 mg/kg, odnosno
Hydroxzmethyl-furfural max. 15 mg/kg kod meda koji
prirodno nije bogat enzimima
mogli dobiti kako pelar pojedinac, tako i
punionica meda. Punionice meda osnivaju
poduzetnici koji od pelara otkupljuju med,
pakiraju ga u jedinstvenu teglu Njemakoga
pelarskog saveza i plasiraju na trite.
3. Visoki zahtjevi u pogledu kvalitete
Nakon to je stupila na snagu odredba o
medu iz godine 1939., utvreno je da zahtje-
vi u pogledu kvalitete meda u jedinstvenoj
tegli Njemakoga pelarskog saveza moraju
biti vii nego to su zakonom propisani.
Ta injenica vidljiva je iz priloene tablice.
Cjelokupni sustav samostalnog plasiranja
meda na trite upotpunjen je tako da Njemaki
pelarski savez prua mogunost reklame svojim
lanovima te omoguava pelarima da svoje
kupce uvjere u kvalitetu svoga proizvoda.
Takav sustav plasiranja na trite omo-
guio je stabilnost cijena, a za godinu 2002.
podaci su sljedei:
- med od repice 6,60
- med od cvjetae 6,76
- umski med 8,84
- livadski med 19,00
- med od jele 12,16
U usporedbi s tim, prema statistici EU pro-
sjene cijene uvoznog meda za godinu 2002. su
izmeu 0,84 i 1,55 , dakle u prosjeku 1,11 .
najmanja aktivnost 64.0 U/kg
(jedinica po Siegenthaleru)
(iznimka: med koji prirodno
nije obogaen enzimima 45 U/kg)
HRVATSKOJ I SVIJETU
dr. vet. med. ZLATKO TOMLJANOVI
Hrvatska poljoprivredna komora
nije utvrena vrijednost koja se
oekuje Struni savjetnik za pelarstvo
max. 15 mg/kg, odnosno max
15 mg/kg kod meda koji prirod- Pelarstvo, posredstvom opraivanja kao
no nije obogaen enzimima jedan od etiri temelja suvremene poljopri-
vredne proizvodnje
Suvremena poljoprivredna proizvodnja
postavljena je na etiri temelja. Primjena
umjetnih gnojiva, navodnjavanje, rabljenje
pesticida te koritenje kukaca u opraivanju
ine skup nunih mjera u razvoju industrij-
sko-komercijalnog poljoprivrednog gospo-
darstva. Pri tome, pelarstvo daje znaajan
doprinos u proizvodnji poljoprivrednih
kultura putem opraivanja. Procjenjuje se da
je ekonomska vrijednost opraivanja putem
pela nekoliko desetaka puta vea od pe-
linjih proizvoda. Godine 1992. u SAD-u je
objavljen podatak da su te godine ameriki
pelari zaradili oko 200 milijuna $ od proda-
je meda. Meutim, posredna zarada koju su
ostvarili tamonji ratari od pela kao oprai-
vaa njihovih poljoprivrednih kultura iznosila
je cca 10 milijardi $. Logino je stoga oeki-
vati da farmeri u pelarski razvijenim zemlja-
ma poput SAD-a ili Australije nazivaju pele
anelima poljoprivrede.
Pele kao aneli poljoprivrede i znae-
nje opraivanja
Tijekom 2. konferencije iz Apidologije,
odrane u Pragu 2006., dr. J. Biesmeijer sa
sveuilita iz Leedsa odrao je prezentaciju
o usporednom nestanku prirodnih opra-
ivaa i biljaka koje ovise o opraivanju u
sjeverozapadnoj Europi. Podaci koje je dr.
Biesmeijer obznanio bili su zabrinjavajui.
Primjerice, bez opraivanja bi se smanjio
urod badema oko 90 posto, jabuka oko 80
posto, treanja oko 60 posto, a citrusa oko
30 posto. Urod kave i kakaa smanjio bi se
za 50 posto, a vanilije gotovo 100 posto.
Vrijednost i znaenje opraivanja u engle-
skim plastenicima za rajicu i slatku papri-
ku iznosi oko 45 milijuna eura, a za ostale
ratarske kulture oko 250 milijuna eura na
godinu.
Dr. Biesmeijer nas je podsjetio na podatak
da je vrijednost jedne pelinje zajednice u
Velikoj Britaniji oko 1200 eura (med, vosak
i opraivanje). No, od ukupnog iznosa svega
10 posto pripada pelaru, a 90 posto dobivaju
ratari i drutvena zajednica putem opraiva-
nja. Takoer je citirao podatak od dr. Krella
iz 1998., koji je utvrdio da globalni uinak
opraivanja na svjetskoj razini iznosi vie od
100 milijardi eura. Razumljivo je da su se
europski znanstvenici ukljuili u istraiva-
nje pod nazivom Alarm projekt (Assesing
large scale risks for biodiversity with tested
methods-GOCE-CT-2003-506675), u koje
je ukljueno 56 suradnika iz 26 zemalja. Vri-
jednost projekta je oko 16,7 milijuna eura,
a glavna su pitanja usmjerena na nestanak
opraivaa, klimatske promjene, utjecaj kemi-
kalija iz okolia te na prisutnost novih vrsta
koje ugroavaju postojee opraivae.

22 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 23

STRUNI PRILOZI
Pele ne samo kao ekonomske ivotinje,
ve i kao ekoloke ivotinje
U okviru 3. konferencije iz Apidologije
(kolovoz 2008., Belfast) izreeni su zabri-
njavajui podaci u svezi s daljnjim padom
prirodnih opraivaa u Europi. Stoga nas ne
treba zauditi podatak dr. Jaffe, koji je u svo-
jim istraivanjima utvrdio da srednja Europa
postaje pustinja za pele jer dolaze svega 2-3
pelinje zajednice na 1 km, a u pustinjskim
dijelovima Afrike 4-6 pelinje zajednice na 1
km. Valja istaknuti da se ovjeanstvo hrani
sa stotinjak usjeva, a da pele oprauju preko
70 posto tih usjeva. Stoga bi nestanak pela
na odreenoj lokaciji uzrokovao ubrzani ne-
stanak preko 20.000 biljnih vrsta, to bi se
negativno odrazilo na cjelokupnu ekoloku
ravnoteu. Bilo bi stoga nerazborito proma-
trati pele samo kao ekonomske ivotinje, ve
ih moramo promatrati kao ekoloke ivotinje
vane za cijelu biocenozu. To je bio razlog
zato je glavna tema posljednjeg pelarskog
kongresa u Montpellieru (rujan 2009.) bila
Pela uvarica prirode.
U Republici Hrvatskoj pele su nezao-
bilazni opraivai uljarica (uljane repice i
suncokreta) te mnogih vonih i ratarskih na-
sada. Nesporno je utvreno da je u Hrvatskoj
veoma teko nai pele koje samostalno, bez
pomoi pelara, ive u prirodnim stanitima.
Djelomice je uzrok tomu suvremena poljopri-
vredna proizvodnja, a ponajvie bolesti pela.
Problematika pelinjih bolesti vano je
mjesto u suvremenom komercijalnom pe-
larenju. Posebice se to odnosi na spoznaju
da se unatrag nekoliko desetljea znaajno
poveao broj uzronika bolesti. Takoer smo
svjedoci sve vee povezanosti izmeu pojedi-
nih bolesti pela, koje u zajednikom nastupu
mogu uzrokovati velika uginua pelinjih
zajednica. Meunarodni transport pela i/
ili njihovih proizvoda poveao je mogunost
unoenja razliitih uzronika (nametnika,
bakterija, gljivica ili virusa) u pelinje zajed-
nice, a pravilno i pravodobno utvrivanje bo-
24 I Pela Oujak 2013.
lesti pela omoguuje odgovarajue postupke - brzo nestajanje radilica
i mjere suzbijanja. Nesporno je utvreno - malo ili nita mrtvih pela u konici
da su nove pelinje bolesti, novi trendovi u - zajednica uginula ostalo leglo
suvremenoj dijagnostici, terapiji i preventivi - mala klupka prisutna matica
pelinjih bolesti izazov za znanstveno i prak- - pelud i med nedirnuti
tino pelarstvo. Uvidjeli smo da uginua ima i u Hrvatskoj,
te treba kazati da smo slian scenarij uginua
pela imali ve 1997., 1988. i 1982. godine.
Meunarodni transport pela i/ili Stoga je trebalo prvo razgovarati s pelarima
njihovih proizvoda poveao je mo- koji su imali gubitke, pokuati utvrditi je li ri-
gunost unoenja razliitih uzro- je o samostalnim ili povezanim sluajevima,
nika (nametnika, bakterija, gljivica svakako otii na mjesto uginua i na temelju
ili virusa) u pelinje zajednice, a svih podataka pokuati postaviti pretpostav-
pravilno i pravodobno utvrivanje ku o razlozima uginua. Ovdje valja kazati da
bolesti pela omoguuje odgovara- strunjaci esto zanemaruju odlazak na teren
jue postupke i mjere suzbijanja. jer previe vjeruju telefonskim iskazima pe-
lara. Takav pristup nije dobar jer panju esto
odvodi u pogrjenu smjeru. Stoga je veoma
Zimski gubici u hrvatskom i svjetskom bitno da strunjak iz patologije pela doe
pelarstvu na mjesto uginua, pregleda cijeli pelinjak i
Unatrag nekoliko godina pelari SAD-a uzme valjanu anamnezu (skup podataka koje
i Europe prijavljuju poveane gubitke pe- pelar daje strunjaku o zdravstvenom stanju
linjih zajednica. Primjerice, tijekom zime pelinjih zajednica prije oboljenja, odnosno
2006./2007. gubici u SAD-u iznosili su oko povijest bolesti).
36 posto, a u Republici Hrvatskoj tijekom Valja naglasiti da je pravilno uzeta ana-
zime 2007./2008. oko 25 posto. Podaci iz mneza pola obavljenog posla. Meutim,
Hrvatskoga pelarskog saveza (HPS) upui- pelari u strahu ili od srama ponekad ne ele
vali su na 80.000 izgubljenih pelinjih zajed- dati istinite podatke. Taj problem da pe-
nica, a neposredna teta za pelare u Hrvat- lari znaju gdje su pogrijeili ali ne mogu to
skoj iznosila je oko 100 milijuna kuna. No, izbaciti iz sebe, dosta je est sluaj ne samo
posredna teta od gubitka pelinjih zajednica, u hrvatskom pelarstvu nego i mnogo ire.
kao glavnih opraivaa poljoprivrednih kul- Stoga Loa pelarska praksa nije samo
tura, u Hrvatskoj je mnogo vea. odlika hrvatskog, ve i europskog i svjetskog
Tijekom jeseni 2007. (rujan listopad) pelarenja.
stizali su zabrinjavajui pozivi mnogobrojnih
pelara irom Republike Hrvatske koji su Loa pelarska praksa
se tuili na velika uginua te na slabe zajed- Moemo je definirati kao praksu koju
nice. Uginua su se pojavljivala u ibeniku, bi pod svaku cijenu trebalo izbjegavati u
Pagu, Zagorju, Vrbovskom, Sinju, Slavoniji, pelarenju. Nastaje kao posljedica neznanja,
a vjerojatno ih je bilo i u drugim dijelovima pretjerane samouvjerenosti ili pak zbog ne-
Hrvatske. dostatne ljudske logistike, odnosno premalo
vremena.
Posljedice uginua pelinjih zajednica - proirivanje pelinjih zajednica u srpnju i
Klinika slika koja je pratila uginue za- kolovozu s prisilnim matinjacima
jednice bila je: - sav med se u jesen izvrca
STRUNI PRILOZI
- slabe priuve meda za zimnicu
- pretjerana tedljivost u svezi s prehranom
- ne slijede se upute proizvoaa lijekova
- esto se prava istina uginua prikriva
- zamjena matice neredovita
- ulazak u zimu sa zajednicama za koje
znamo da nemaju ansu preivjeti...
Znanost & pelinji gubici
Zbog velike opasnosti od izumiranja pe-
linjeg fonda i zbog zatite bioraznolikosti,
europski i svjetski znanstvenici ukljuili su se
u zajedniki projekt Europske unije COST
Action FA 0803 (COLOSS) formirajui
radnu skupinu podijeljenu u 4 grupe:
- dijagnostika i monitoring pelinjih bolesti
- uzronici i patogeni u pelarstvu
- pelarska praksa i okoli
- uzgoj, selekcija i vitalnost pela
Glavni cilj radne skupine, koja broji 151
znanstvenika iz 39 zemalja, meusobna je
razmjena informacija, koordinacija pri uspo-
stavi standardiziranog monitoringa, utvri-
vanje manjih i veih imbenika uginua pela
te razvoj odrivih alata za pelare i veterinare
kako bi se uklonili tetni uinci po pelar-
stvo i bioraznolikost. U spomenuti projekt
ukljuena je Hrvatska poljoprivredna komora
(HPK) te Veterinarski i Agronomski fakultet
iz Zagreba.
Pretpostavka uginua pelinjih zajednica
u Hrvatskoj
Nakon mnogih razgovora s pelarima i
obilaska pelinjaka, postavljena je pretpostav-
ka o razlozima uginua pelinjih zajednica u
Hrvatskoj tijekom jeseni 2007. Ona bi glasi-
la: Varroa + X . S time da pod faktorom X
podrazumijevamo:
- novu generaciju pesticida
- konvencionalne pesticide
- sinergiju izmeu pesticida
- akumulaciju anti-varroa lijekova u vosku
- varroe i viruse
- nove bolesti
Pela Oujak 2013. I 25
STRUNI PRILOZI
- nove naine hranidbe pela
- mnogo stresa i selidbe pelinjih zajednica
- globalno zagrijavanje
- udnovato lijeenje pelinjih zajednica
- lou pelarsku praksu
Ovdje nikako ne smijemo zaboraviti na
mogunost regionalnih razlika, pa uzrok ne-
kog uginua u sjevernoj Hrvatskoj ne mora
biti identian uzroku uginua u gorskoj ili
junoj Hrvatskoj. Takoer, varrou kao pri-
marnog okidaa koji uzrokuje stres ne bismo
smjeli gledati izdvojeno u odnosu na pogr-
jeke u hranidbi i tehnologiji i u odnosu na
razna otrovanja. Razumljivo da stres dovodi
do aktiviranja razliitih sekundarnih uzro-
nika (bakterije, virusi, gljivice, nozema), koji
sami ne bi mogli izazvati velika uginua, ali u
stresnim uvjetima postaju kobni za pelinju
zajednicu.
Stoga je logino oekivati da se kao jedan
od moguih uzroka uginua zajednica ozna-
i kanjenje u provoenju prve ljetne zatite
pela od varroe, te loa pelarska praksa.
Tijekom zima 2008./2009., 2009./2010. i
2010./2011. gubici pela u Hrvatskoj bili su
neto manji (oko 15 posto), ali i dalje posto-
ji velika opasnost od bolesti pela i uginua
pelinjih zajednica. Razlog za to pronalazi
se u dobroj suradnji izmeu HPK-a, HPS-a
i Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Me-
utim, jo uvijek postoje nedostaci u naem
znanju o imbenicima i mehanizmima
uginua. Stoga je bitno da se znanstvena
istraivanja u patologiji pela usmjere ne
samo na pojedinanog uzronika, nego i na
meusobnu povezanost (interakciju) vie
uzronika (varroa & nozema, varroa & viru-
si, varroa & bakterije).
Pojmova zdrava pela i zdrava pelinja
zajednica
Takoer je bitno definirati pojam zdrava
pela. Naime, u humanoj i veterinarskoj
medicini postoje manje-vie poznati parame-
tri koji mogu govoriti o relativnom zdravlju
26 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
KAD "MED"
ljudi, odnosno ivotinja, ali kako to definirati
kod pela? Moda bi se umjesto termina
zdrava pela trebalo razmiljati o terminu
zdrava pelinja zajednica. Naime, sa stano-
vita opstanka pela nije toliko bitno ako u
POSTANE MED
zajednici bude bolesno nekoliko stotina pe-
la. One e, dodue, oslabiti zajednicu, ali nee
dovesti do uginua. Takoer, postoji potreba
utvrivanja infekcijske doze za nekog uzro-
nika na razini pele, ali i na razini pelinje
zajednice. Pokusi koji se obavljaju u labo-
ratoriju s testnim pelama nikako ne mogu
poluiti iste rezultate te zamijeniti terenska to se nudi pod imenom med u meugorskim suvenirnicama?
istraivanja na jednoj pelinjoj zajednici koja
ivi u svom biolokom okruenju sa svim
DOBRO ZOVKO
prednostima i nedostacima super-organizma.
Posebice se to odnosi na odreivanje LD 50 Krivotvoreni med na policama meugor- to je med, kako bi pravi med trebao izgledati i,
nekog sredstva koji e vjerojatno biti drugai- skih suvenirnica posebice, kolika bi mu trebala biti cijena, taj me
ji za kavezne pele u laboratoriju u usporedbi Nedavni obiteljski posjet svetitu u Me- susret potaknuo na razmiljanje to se to doista
s pelinjom zajednicom u pelinjaku. inje- ugorju ostavio je na mene dvojake emocije. prodaje i nudi pod ovim imenom. Ujedno, taj
nica je da mi danas ne znamo koji je toan Radosne i alosne, istodobno. Radosne, zbog me drugi osjeaj, osjeaj neugode, natjerao malo
uzrok smrti pelinjih zajednica. Je li to varroa osjeaja zajednikog obiteljskog hodoaa u bolje pogledati ostale trgovine suvenirima
samostalno, varroa u kombinaciji s nozemo- ovo poznato Gospino svetite i zbog osjeaja suvenirnice, kao i neprikladne stolove koji su
zom ili s virusima ili pak s bakterijama? zajednitva sa svima koji su se ovdje doli se nakitili uz prometnice. Zapazio sam kako
pomoliti Bogu i Gospi. vei broj tih trgovina koje nude razliite suve-
Valja naglasiti da je pravilno uzeta Naalost, osjeaj koji me jako raalostio bio nire na svojim policama ima i proizvod koji se
anamneza pola obavljenog posla. je kratki susret s hodoasnicima koji su kupo- nudi pod imenom med. K tome, i cijena toga
Meutim, pelari ponekad u strahu vali neto to se prodavalo pod imenom med. meda bila je oigledno prevelika u odnosu na
ili od srama ne ele dati istinite po- Kao pelara koji ima temeljna saznanja o tome ponueni proizvod.
datke. Taj problem da pelari znaju
gdje su pogrijeili ali ne mogu to
izbaciti iz sebe, dosta je est sluaj
ne samo u hrvatskom pelarstvu
nego i mnogo ire.
Razumljivo da pela medarica u Hrvatskoj
postaje sve vie ugroenom pasminom, to bi
moglo dovesti do tekih problema u ouvanju
okolia i seoskog prostora. Tekoe s kojima
e se susretati hrvatski pelari nakon ulaska
u EU bit e velike i bit e izazov na koji se
nee moi odgovoriti bez odgovarajue su-
radnje svih aktera koji sudjeluju u pelarskoj
industriji.
Pela Oujak 2013. I 27
STRUNI PRILOZI
Golema razlika izmeu pravog i krivo-
tvorenog meda
Bolest, ta tjelesna ili duevna tjeskoba, jedan
je od znaajnijih razloga dolaska hodoasnika
u svetite u Meugorju. Svi oni ele pomoi
sebi ili svojima blinjima molitvama, postom
ili nekom drugom rtvom. Za uspomenu da
su bili u Meugorju i svoje molitve ostavili u
ovome marijanskom svetitu, mnogi ele po-
nijeti i neki suvenir u svoj dom. Mnogi poele
ponijeti i neto izvorno iz naeg kraja kao to
je med, a ono to im se nudi je krivotvorina
kojoj je mjesto u kanti za otpatke, a ne na po-
licama bilo koje prodavaonice.
Za kilogram meda potrebno je 120.000 le-
tova fascinantnog ivog bia - pele, koja op-
staje vie od 150 milijuna godina zahvaljujui
dosad nedostignutoj organizaciji unutar svake
pelinje zajednice. Moe li se ovaj dar Bojeg
ivog bia bilo ime zamijeniti, nadomjestiti,
pa onda upakirati i prodati kao uspomena?!
Moemo li biti neutralni i zatvarati oi pred
istinom da se pod imenom med prodaje neto
to nema nikakve slinosti (i laboratorijski je
dokazano) s istinskim medom?!
Oekivati od hodoasnika da ponovno
dou i posjete nae Meugorje moemo jedi-
no ako se rijeimo svih krivotvorina. A pe-
lari udruge Broanska kadulja, zbog ovoga
problema, ve godinama trpe materijalnu i
28 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
PELUD
moralnu tetu, i nadaju se da e mjerodavne
slube uiniti sve kako bi se ovaj problem
rijeio.
Napori Saveza pelara Kadulja na
zatiti zemljopisnog podrijetla izvornoga
hercegovakog meda
I krovna udruga pelara naega kraja, Sa-
- LIJEK 21. STOLJEA
vez pelara Kadulja, radi izmeu ostalog i
zato na institucionalnoj zatiti zemljopisnog
podrijetla izvornoga hercegovakog meda za
etiri autohtone vrste: kadulju, vrijesak, tilo-
vinu i drau. Uostalom, zatita svih autohto-
nih proizvoda i naih vrijednosti uope, uvjet
je opstanka i prepoznatljivosti naega sveu- Pelud je jedan od jedinstvenih biolokih proizvoda prirode. Odnos proi-
kupnog identiteta. A, kao to pela rtvujui zvodnje biljne peludi kao hrane za pele i procesa opraivanja biljaka kao
svoj ivot za opstanak svoje zajednice pro-
duuje i njezin opstanak, tako i mi trebamo naina preivljavanja biljnog svijeta.
uiniti sve kako bi oni kojima je to dunost
Odabrao i pripremio: DANIJEL ZORI
(mjerodavne slube) konano zatitili istinski
i pravi hercegovaki med.
Apiterapija kao alternativna metodolo-
gija u lijeenju ljudi
Oekivati od hodoasnika da Pelud se zajedno s propolisom popularno
ponovno dou i posjete nae naziva lijekom 21. stoljea. Naalost, dok su
mnoge zemlje svijeta apiterapiju uvrstile u
Meugorje moemo jedino ako
red alternativnih metodologija u lijeenju
se rijeimo svih krivotvorina. ljudi, u nas je to jo na individualnoj razini.
A pelari udruge Broanska
kadulja, zbog ovoga problema,
ve godinama trpe materijalnu i
moralnu tetu, i nadaju se da e
mjerodavne slube uiniti sve
kako bi se ovaj problem rijeio.
Nama ostaje vjerovati kako je duhovno,
moralno i materijalno zdravlje svake zajedni-
ce bit njezina opstanka. Isto tako, i meugor-
sko svetita Kraljice Mira i hrvatskog naroda
moemo sauvati izvornim vrijednostima, a
ne falsifikatima i krivotvorinama. U svemu
i na svakom primjeru. Pa i u sluaju meda,
kako bi on ostao med a ne med na polica-
ma ovdanjih suvenirnica.
STRUNI PRILOZI
Istodobno, pelud je zaista jedan od jedin-
stvenih biolokih proizvoda prirode. To nam
dokazuje pela, najinteresantnija harmonija
izmeu biljnog i ivotinjskog carstva. S jedne
strane bilje proizvodnjom peludi osigurava
ivot pelama, a s druge strane pele skuplja-
jui nektar pridonose preivljavanju biljnog
svijeta kroz proces opraivanja.
Pele sakupljaju cvjetni pelud zato to
sadri bjelanevine, masti, eere, vitamine i
druge korisne tvari za njegovanje legla. Uko-
liko nema dovoljno unosa cvjetnog praha
u konicu, pele zaostaju u razvoju. Peludi
raznih vrsta biljaka imaju odreene i stal-
ne veliine, boju i oblik. Ako gledamo pod
mikroskopom pelud uzet s tijela pele ili iz
meda, po njegovoj veliini i obliku moemo
odrediti koje je cvjetove posjetila pela, od-
nosno od kojih biljaka potjee med.
Pelud ili cvjetni pelud ista je prakasta
tvar koju proizvode muke gamete na bilj-
kama. Pelud se sastoji od mnotva mikro-
gametofita (peludnih zrnaca). Znanost koja
prouava pelud naziva se palinologija i vrlo je
korisna u paleoekologiji, palentologiji, arheo-
logiji i forenzici.
Struktura peludi
Svako zrnce peludi sadri vegetativne sta-
nice i generativne stanice s dvije jezgre. Zrn-
ca dolaze u razliitim oblicima, veliinama
i povrinskim oznakama osobitim za vrstu
biljke. Veina zrnaca sferinog je oblika. Naj-
manje zrno peludi proizvode biljke iz roda
Myosotis (oko 6 m).
Kemijski sastav
U raznim uzorcima peludi pronaeni su
sljedei vitamini: tiamin (B1), riboflavin
(B2), piridoksin (B6), nikotinska kiselina,
pantotenska kiselina, folna kiselina, askorbin-
ska kiselina (C), karotin, rutin i vitamini E
i D. Detaljnom analizom ustanovljeno je da
pelud mnogih biljaka sadri: silicij, sumpor,
bakar, kobalt, natrij, eljezo, aluminij, kalcij,
30 I Pela Oujak 2013.
magnezij, mangan, fosfor, barij, srebro, cink,
krom, stroncij i druge mikroelemente.
U njegov sastav ulaze i razne bjelanevine
i slobodne aminokiseline, zatim za orga-
nizam vani fermenti katalaza, invertaza i
neke organske kiseline, kao jabuna, vinska i
mlijena. Djelovanjem fermenata koje pele
izluuju prilikom nabijanja peludi u sae,
u peludi dolazi nakon nekoliko tjedana do
znatne izmjene tvari. Kemijski sastav i hra-
njiva svojstva razlikuju se izmeu svjee pe-
ludi i peludi u sau.
Veliina
Veliine peludnih zrna razliitih biljaka
bitno se razlikuju. U veini sluajeva ta zrna
dostiu oko 0,015 do 0,050 mm u promjeru,
a kod samo malog broja biljaka, primjerice ti-
kava, 0,15 do 0,20 mm. Po boji peludi moe
se raspoznati od kojih je biljaka sakupljen,
pa tako sljedee biljke daju pelud navedenih
boja:
ljenjak, ipak - uta genetskim naslijeem. Nastaje u peludni-
mak - crvena
breza - svijetlosiva
kruka - crvenkasta
malina - bijela
jabuka - svijetlouta
klen i hrast - utozelena
suncokret i kesten - zlatnouta
bijela djetelina - smea
lipa - svijetlozelena
facelija - ljubiasta
divlji kesten i breskva - crvena
sljez - plaviasta
ljeska - svijetlouta
razne vrste vrbe - sumporno uta
brijest - svijetloplava
ogrozd - blijedouta
javor - zelenouta
repica i slaica - limunuta
jela i smreka - bijela
maslaak - crvenouta
glog - svijetlosmea.
Graa peludi
Pelud nije pelinji proizvod koji pele
sintetiziraju u svom tijelu, ve je to vrlo sitni,
odvojivi i prijenosni biljni organ s mukim
cama (anterama) pranika i sastoji se od
ivog sadraja i vanjskog omotaa. Vanjski je
omota graen od dva glavna sloja: vanjskog
(eksina) i unutarnjeg (intina).
Ljekovitost peludi
Dakle, pelud nije pelinji proizvod, ve su
to muke spolne stanice biljaka, koje skuplja-
ju pele i pohranjuju u sae kao izvor protei-
na, vanih vitamina (A, B-kompleksa, C, D,
E, K i rutin) i 28 minerala, te brojnih mine-
rala u tragovima. Toliko bogatstvo hranjivih
tvari nije pronaeno ni u jednom drugom
proizvodu. Primjerice, od 22 poznate amino-
kiseline u biokemiji, sve su naene u peludi,
brojni enzimi i ko-enzimi vani za dobru
probavu (ak 5000 enzima i ko-enzima). Sav
pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za 1 kg
peludi potrebno je 10.000 pela.
Povijesnih podataka o medicinskoj upo-
rabi peludi vrlo je malo. U srednjem vijeku
STRUNI PRILOZI
pelud je rabljen kao sedativni tonik i afrodi-
zijak. Od 1950. raste uporaba peludi u trgo-
vini, pa se danas stotine tona peludi koristi u
svjetskoj trgovini. Kako pelud postaje intere-
santniji za uporabu, tako raste i broj literatu-
re i broj dokaza o njegovoj uinkovitosti.
Primjerice, poznat je njegov pozitivni ui-
nak na rast i razvoj, na poveanje plodnosti,
na poveanje broja leukocita, eritrocita, na
poboljanje cirkulacije krvi, zatim njegova bi-
ostimulativna i regenerativna svojstva (jetra),
pa protubakterijski uinak (na gram negativ-
ne bakterije) kod eluano-crijevnih obolje-
nja i infekcija mokranih putova (Esherihia.
coli, Salmonella, Proteus vulgaris), a takoer
djeluje i na lipidni metabolizam (smanjenje
triglicerida), usporava starenje, pomae kod
probavnih smetnji, stimulira apetit, odrava
homeostazu organizma, poveava otpornost
na bolesti, jaa koronarne arterije i miino
tkivo srca, djelotvoran je kod iscrpljenosti,
poboljava vid, potie rast kose, i na kraju
uinkovit je u kozmetici.
uvanje i rok trajanja
Pelud je vrlo osjetljiv proizvod, te ga treba
vrlo paljivo skupljati, suiti i nakon toga
uvati. Neadekvatnim postupkom postaje
nedostupan za probavu i time se njegove vri-
jednosti gotovo u cijelosti gube.
Zato je svjei pelud najbolje uvati u za-
mrzivau, na to nioj temperaturi. Pelud
treba uvati i od svjetlosti i od sunca, jer pri
veoj izloenosti gubi hranjive vrijednosti. U
nemogunosti uvanja u zamrzivau, treba ga
pomijeati s medom u omjeru 1 : 1.
Svje pelud uvan u zamrzivau moe za-
drati svoju kvalitetu dvije godine, a sueni
pelud nakon godine dana gubi hranjivu i
mineralnu vrijednost. Sueni pelud takoer je
preporuljivo uvati u zamrzivau ili ga mije-
ati s medom.
Ukratko, pelud sadri sve to je nuno za
ivot. Jede se sirov, suen ili pomijean s me-
dom.
Pela Oujak 2013. I 31
STRUNI PRILOZI
TO JE TO MED?
Sastav meda, njegova energetska i nutritivna
vrijednost. Razliite vrste meda i njegov kemijski
sastav. Od ega ovisi boja, okus i miris meda?
dipl. ing. agr. LEONA PULJI
M
ed je prirodno sladak, tekui, vi-
skozni ili kristalizirani proizvod
koji proizvode medonosne pele
(Apis mellifera) iz nektara cvjetova medo-
nosnih biljaka, iz sekreta sa ivih dijelova
biljaka ili iz ekskreta insekata roda Hemiptera
koji siu dijelove biljaka. Ovaj ekskret pele
sakupljaju, dodaju mu svoje specifine tvari
te ga transformiraju i odlau u stanice saa
da sazri. To je namirnica od davnina poznata
ovjeku, vrlo cijenjena zbog svoje hranjive
vrijednosti ali i ljekovitih svojstava. Med je
prirodno bogatstvo hranjivih tvari koje su
od znaenja za ljudski organizam, te je zbog
toga izvanredna ivotna namirnica, pogodna
za svakidanju ljudsku prehranu.
Cvjetni med
Med proizveden od nektara naziva se
cvjetni med. Prema vrstama biljaka od kojih se
dobiva, med se razvrstava u monoflorni(med
dobiven od jedne vrste biljke, primjerice,
kadulja, vrisak, bagrem...) ipoliflorni (med
dobiven sakupljanjem nektara s vie vrsta
biljaka, primjerice, livadski med, umski med
i dr.).Med proizveden od medljike (slatki sok
koji izluuju razne vrste lisnih ui medna
rosa) naziva se medljikovac.
Kemijski sastav meda
Med nije jednolian proizvod, sastav mu se
mijenja s obzirom na sastav sirovina od kojih
32 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
i B kompleksa te fitokemikalije (flavonoidi i to su za okus i aromu zasluna eterina ulja,
fenoli) koje imaju oksidativna svojstva. Pri- koja lako nestaju iz meda. Uz utjecaj ostalih
sutnost peludnih zrnaca u medu predstavlja biljaka koje cvatu u vrijeme glavne pae, boja
bjelanevinasti sastav. i okus meda mogu varirati od godine do go-
dine ak i na istoj lokaciji. Boja, okus i miris
Boja, okus i miris meda najvaniji su parametri za ocjenu organolep-
Boja, okus, aroma i tekstura meda usko tikih svojstva meda, a time su znaajni i za
su povezani iovise o cvjetnom nektaru iz kontrolu kvalitete meda.
kojeg je dobiven. Svjetlije vrste meda obino
su blaeg okusa i blae arome u odnosu na Energetska i nutritivna vrijednost
tamnije vrste, kod kojih je miris izraeniji. Energetska vrijednost 100 g meda iznosi
Pelarima je poznato da je med neposredno 304 kcal / 1271 kJ, a od toga je 82,4 posto
nakon vrcanja najukusniji, a razlog tomu je ugljikohidrata i 0,3 posto proteina.
pela proizvodi med, te ovisno o godinjem dobu.
Med sadri vie od sto vanih sastojaka. To su Energetska i nutritivna vrijednost na 100 g
prije svega eeri, kojih ima i do 75 posto (frukto-
Mjerna jedinica
za 38 posto, glukoza 30 posto, saharoza 1-2 posto, Nutrijent Koliina
jed.
a ostatak ine maltoza i ostali disaharidi).
Energetska vrijednost kcal / kJ 304 / 1271
Voda u medu Ukupno bjelanevina g 0,27
Sadraj vode kree se od 15 do 20 posto, Ukupno ugljikohidrata g 82,4
to ovisi o vrsti meda, u prosjeku oko 18 - eeri g 82.12
posto (neto manje od petine ukupnog sa- - dijetalna vlakna g 0.2
draja je voda). Koliinavodeu medu utjee Ukupno masti g 0,00
na njegovu viskoznost, teinu i kristalizaciju. Voda g 17,00
Zastupljenost vode mijenja se prilikom kri- Riboflavin (vit. B2) mg 0,038
stalizacije meda. Aktivitet vode (broj kojim Niacin (vit. B3) mg 0,121
se izraava sposobnost vode za sudjelovanjem
Vitamin B6 mg 0,024
u kemijskim, biokemijskim i mikrobiolokim
reakcijama) za med iznosi od 0,5 do 0,7, to Folati (vit. B9) mcg 2,00
ga ini nepovoljnim medijem za mikrobio- Vitamin C mg 0,5
loku aktivnost. Zbog toga se dri da med Kalcij (Ca) mg 6,00
ima neogranien rok trajanja. eljezo (Fe) mg 0,42
Magnezij (Mg) mg 2,00
Organske kiseline u medu
Fosfor (P) mg 4,00
Organske kiseline u medu su jabuna, vin-
ska, limunska, glukozna, metanska i druge, Kalij (K) mg 52,00
a sadraj im se kree oko 3 posto. Kiseline Natrij (Na) g 0,004
doprinose mirisu i okusu meda. Zastupljenost Cink (Zn) mg 0,22
kiselina i njihova pH vrijednost ovisi o vrsti
meda, ali i o mjestu ispae. Kiselostmeda izra-
ena pHvrijednou kree se izmeu 3,2 i 4,5. Zakljuak: Uivajte u blagodatima meda! tibiotika. Prirodno je skladite energije koja se
Kemijski sastav meda ine jo i enzimi, Medje pravo bogatstvo prirodnih eera, lako probavlja. Ima i antioksidacijska svojstva.
minerali eljezo, bakar, mangan, silicij, klor, vitamina, minerala, esencijalnih aminokiselina, to jo rei na kraju, osim: Uivajte u bla-
kalcij, kalij, natrij, magnezij i dr., vitamini C enzima, bjelanevina, eterinih ulja i biljnih an- godatima meda!
Pela Oujak 2013. I 33
STRUNI PRILOZI
TROVANJE
PELA PELUDI
Zato je Albert Einstein rekao: Kada bi nestalo pela, ovjeanstvo bi
izumrlo za etiri godine? Kako o pelama, opraivanju i peludi ovisi
mnogo toga, a mogue i ivot na zemlji!
doc. dr. sc. JOZO BAGARI
Trovanje pela kao nezarazna bolest
Trovanje pela peludi nezarazna je bolest
medonosnih pela uzrokovana zaepljenjem
crijeva peludi. Najee se javlja u svibnju,
kada je i prinos peludi najvei, pa se ova
bolest esto naziva i svibanjska bolest pela.
Kod ove bolesti ili jo tonije otrovanja pe-
ludi, uz mlade pele koje ga troe u veim
koliinama radi proizvodnje matine mlijei
moe doi i do trovanja pelinjih liinki. Bo-
lest je obino kratkotrajna i oituje se pove-
anim zatkom i nadutosti pela.
Znaenje peludi i opraivanja
Pelud je idealno izbalansirana hrana za pele.
Jedinstven je bioloki proizvod biljaka, odnosno
prirode i znai najinteresantniju harmoniju
izmeu biljnoga i ivotinjskoga svijeta. Biljke
proizvodnjom peludi osiguravaju ivot pelama,
a pele skupljajui pelud i nektar pridonose
opstanku biljnoga svijeta kroz opraivanje.
A to bi bilo bez opraivanja, moemo
samo zamisliti. Moda bi nam u tim razmi-
ljanjima pomogla tvrdnja jednog od najpo-
znatijih znanstvenika dvadesetog stoljea,
34 I Pela Oujak 2013.
velikog Alberta Ensteina, koji je rekao: Kada
bi nestalo pela, ovjeanstvo bi izumrlo za
etiri godine. Neupitno je da o opraivanju,
pelama i ovom malom biljnom proizvodu
ovisi mnogo toga, a mogue i ivot na zemlji,
pa je dobro podsjetiti na ono osnovno.
to je pelud?
Rije je o proteinsko-mineralno-vita-
minskoj komponenti koja je neizostavna
sastavnica u obroku pela. Uz med kao uglji-
kohidratnu komponentu obroka, pelud ini
ravnoteu-balans obroka kod odraslih pela i
pogotovo je bitan tijekom razvojnog ciklusa
pela. Ovaj ciklus i zapoinje s prvim unosom
peludi. A prvi unos peludi u Hercegovini je od
lijeske, jaglaca, ljubiice, visibabe, afrana itd.
Najintenzivniji unos peludi dogaa se tijekom
svibnja, kada cvjeta najvei dio medonosnih
biljaka: ljiva, jabuka, kruka, trenja, vinja,
tilovina, kadulja, smilje, draa i livadne trave.
Kako i zato nastaje trovanje pela peludi?
U praktinom pogledu to znai da obilna
paa doprinosi poveanom unosu peludi, a
STRUNI PRILOZI
povean unos pele koriste za proizvodnju
matine mlijei nune za razvoj legla. Ako
u to vrijeme nema dovoljno vode, pelud se u
crijevu stvrdne i nastaje zaepljenje. Nastavno
na ovaj metaboliki poremeaj javlja se na-
dam. Mlade pele izlaze na polijetaljku, gre-
vito se kreu, a zadak im je povean nadut.
Pelud je idealno izbalansirana hrana
za pele. Jedinstven je bioloki proi-
zvod biljaka, odnosno prirode i znai
najinteresantniju harmoniju izmeu
biljnoga i ivotinjskoga svijeta. Biljke Iz navedenog se moe zakljuiti da je rije
proizvodnjom peludi osiguravaju o zaista vrijednu izvoru bjelanevina, vitami-
na, minerala, masti i eera koji u odreenim
ivot pelama, a pele skupljajui
pelud i nektar pridonose opstanku situacijama mogu izazvati metabolike i pro-
biljnoga svijeta kroz opraivanje. bavne smetnje, zastoj u razvoju legla, slablje-
nje i propadanje pelinjih zajednica. Bolest se
jo moe javiti kada pele koriste prethodno
Cvjetni pelud je ista prakasta tvar koju smrznut ili pljesniv pelud iz saa tijekom zi-
proizvode muke spolne stanice (gamete) bi- movanja. Postoje, takoer, neke vrste peludi,
ljaka. Sastoji se od mnotva peludnih zrnaca, poput divljeg kestena, dijelom lipe, luka, du-
odnosno mikrogametofita. Po strukturi, zrnce hana koje sadre otrove za pele, ponajprije
peludi sadri vegetativne stanice i genera- alkaloide, te mogu izazvati trovanje peludi.
tivne stanice s dvije jezgre. Zrnca dolaze u
razliitim oblicima, veliinama i povrinskim
oznakama osobitim za vrstu biljke. Veina
zrnaca je okrugla oblika, a veliina se obino
kree oko 0,015-0,050 mm u promjeru.
Kemijski sastav peludi
Po kemijskom sastavu pelud sadri: pro-
teine, minerale, vitamine, masti i eere. Od
vitamina u peludi se nalaze: tiamin (B1),
riboflavin (B2), piridoksin (B6), nikotinska,
pantotenska, folna i askorbinska kiselina (vi-
tamin C), karotin i vitamin A. Od minerala
pelud sadrava: silicij, sumpor, bakar, kobalt, Kako se sprjeava bolest?
natrij, eljezo, aluminij, kalcij, magnezij, Bolest se moe sprijeiti osiguranjem
mangan, fosfor, barij, srebro, cink, krom, dovoljnih koliina iste vode. Kada se bolest
stroncij i druge mikroelemente. U sastavu pojavi dovoljno je dva do tri dana pele pri-
peludi nalaze se proteini i slobodne amino- hranjivati eernim sirupom u omjeru 1 : 1
kiseline: katalaza, invertaza, a od organskih ili 2 : 1. Dodavanje meda nije preporuljivo
jabuna, vinska i mlijena kiselina. zbog irenja bolesti, a i manje je uinkovito.
Pela Oujak 2013. I 35
STRUNI PRILOZI
PRAENJE VAROE
U PELINJOJ
ZAJEDNICI
Zato je vano praenje varoe u pelinjoj zajednici? Ako nita drugo,
onda i poradi utvrivanja praga zaraenosti i izbjegavanja nepotrebnog
tretiranja lijekovima. Nekoliko metoda zapaanja prisutnosti varoe u
pelinjim zajednicama.
dr. vet. med. ANTE VIDOVI
Velika prisutnost varoe
Poznato nam je da je u svim pelinjim
drutvima na prostoru Bosne i Hercegovine
esto prisutan nametnik varoa destructor.
Bez obzira na sve pokuaje da se irenje ovo-
ga nametnika sprijei ili uspori, to uglavnom
zavrava neuspjehom, kako u nas tako i u
svijetu.
Isto tako, veinu pelara koji su imali
gubitke na svom pelinjaku, nitko ne mora
upozoravati da se osiguraju od neugodnih
iznenaenja, jer oni budno prate stanje na-
metnika u svojoj konici i tretiraju ak i ee
nego to je to inae potrebno. Takoer, ni
intenzitet zaraenosti nije isti u svim peli-
njacima, jer se nisu stekli isti uvjeti za osjet-
ljivost zajednice prema varoi.
Bez obzira na broj tretiranja, varoa se ne
moe unititi u cijelosti
Moramo znati da, bez obzira na to koliko
puta tretirali pelinja drutva, varou ne mo-
emo unititi u cijelosti. Kad bismo to uspjeli
u svome pelinjaku, nitko nam ne jami da je
tako neto uinjeno na pelinjacima u okolini
doleta pela radilica i trutova. Znai, borba
36 I Pela Oujak 2013.
protiv varoe ima smisla samo utoliko ukoliko
omoguuje sprjeavanje tete na pelinjim
drutvima.
Selei pelari imaju velike dodatne teko-
e, jer se sa svakim seljenjem mijenjaju uvjeti
i prisutnost varoe u okruenju. Kad pelinje
drutvo postavimo u blizini zaraena peli-
njaka, za samo nekoliko dana na tisue varoa
nai e se u konicama koje su prethodno
bile manje zaraene. Ovo se u nas osobito
dogaa na pai tilovine, vrijeska i livade.
Zbog toga poseban savjet pelarima: Prati-
te varou u svojim konicama tijekom cijele
godine i utvrujte stupanj zaraenosti te po-
duzimajte mjere lijeenja kad je to potrebno.
Sve ovo moemo raditi sljedeim metodama
zapaanja:
a) Zapaanje nazonosti varoe pri pre-
gledu pelinjih drutava
Kako bismo imali uvida u stupanj zarae-
nosti treba koristiti svako otvaranje konice
i pregled okvira s pelama i leglom. Treba se
navikavati s pregledom pela i saa zapaati
varou. To moemo dobro vidjeti kad traimo
maticu, jer se tu nalaze pele s kojima su i
nametnici. Zna se dogoditi da se enke varoe
uvuku pod trbune prstene starijih radilica, a
onda ih teko zapaamo. No, dobro izvjeba-
no oko i to moe zapaziti. Isto tako na pe-
lama izmeu grudi i trbuha ima varoe koje
se jo nisu uspjele zavui ispod prstena kako
bi zapoele sisanje hemolimfe (krv). Kako bi
se nametnici bolje zapazili s trbune strane,
dobro je posluiti se staklenom ploom koja
se privremeno stavi preko okvira umjesto
poklopne daske. Svako zapaanje varoe treba
upisati s nadnevkom i brojem varoa u neku
biljenicu, koju pelar vodi s drugim podatci- ili susjednom pelinjaku. Tretiranje ovako
ma o pelinjim drutvima.
b) Zapaanje varoe na tek izleenim mla- tretiranja sredstvima za suzbijanje. Pelar
dim pelama
Prilikom pregleda okvira s leglom naa
pozornost treba biti usmjerena prema tek
izleenim pelama, koje lako prepoznajemo
jer imaju meke i svijetle dlaice i sporo se
kreu po sau. Na tim se pelama na leima
(toraxu) nalaze enke varoe koje su iz legla
izale s mladim pelama. Pri ovom proma-
tranju moramo nai barem 20 mladih pela,
kako bismo utvrdili jesu li im krila oteena i
trbuh normalan. Ako primijetimo zakrljala
i deformirana krila te nepravilno razvijen
zadak, s velikom vjerojatnou moemo rau- trutova, a varoa prelazi u radiliko leglo i na
STRUNI PRILOZI
nati na to da u konici imamo visok stupanj
zaraenosti, a time i ugroenosti pelinjeg
drutva. Ako zapaamo na okvirima vei broj
varoa i vei broj oteenih pela, a u isto vri-
jeme na uloku mreaste podnice bude dnev-
no otpalih 40 varoa, onda takvo drutvo treba
odmah unititi. Ovdje treba voditi rauna
o tome kako da otpale varoe ne kupe drugi
nametnici (mravi i sl.). Pele s takvom zara-
enou treba odmah uguiti sumporom, a
leglo sa saem pretopiti. Na ovaj nain sprje-
avamo jo veu zaraenost drutva na svom
zaraenih drutava ne pomae.
c) Zapaanje varoe u trutovskom leglu
Jedan od naina stjecanja uvida u inten-
zitet zaraenosti varoom je i pregled poklo-
pljenog trutovskog legla. To moemo uraditi
kod isijecanja graevnjaka ili dijelova saa
koje se lomljenjem otvara i omoguava pre-
gled 20 do 50 stanica legla. To se isto moe
postii skidanjem poklopca trutovskog
legla s pomou noa za otklapanje mednih
poklopaca, a potom istresanjem trutovskih
liinki u neku pripremljenu posudu. Dio va-
roa nakon istresanja ostaje u stanicama gdje
je bila liinka i njih treba takoer pregledati
i na kraju izbrojiti naene nametnike. Ove
podatke treba ubiljeiti da bi posluili u
procjeni praga zaraenosti i eventualnog
treba na vrijeme procijeniti jainu nazo-
nosti varoe, mnogo ranije nego se izlegu
oteene pele ili dok se ne pojavi velik broj
varoa na pelama, kako bi se izbjegao kolaps
pelinje zajednice.
d) Zapaanje broja varoa na podnjai
ispod mree
Prvo razdoblje:
- U drugoj polovici ljeta, kad proe glavna
paa i pela ima vei intenzitet tednje hra-
ne, zajednica slabi, nestaje trutovskog legla i
Pela Oujak 2013. I 37
STRUNI PRILOZI
pele. Odnos nametnika i pela se mijenja u
korist varoe i stupanj zaraenosti se poveava.
U tom vremenu, a osobito u rujnu, raaju se
dugovjene enke varoe koje mogu ivjeti do
osam mjeseci i sposobne su polagati jaja vie
puta, a uz to su otporne i na lijekove. Zato, u
to vrijeme brojimo otpale varoe na podnjai,
a u isto to vrijeme na pelinjaku moramo
brojiti vie pelinjih drutava kako bismo
dobili realnu sliku zaraenosti varoom. Kako
bi se izbjegle posljedice, pelar na vrijeme
treba procijeniti jainu napada nametnika na
zajednicu.
Prilikom pregleda okvira s le-
glom naa pozornost treba biti
usmjerena prema tek izleenim
pelama, koje lako prepoznajemo
jer imaju meke i svijetle dlaice i
sporo se kreu po sau. Na tim se
pelama na leima (toraxu) na-
laze enke varoe koje su iz legla
izale s mladim pelama.
Drugo razdoblje:
- Pada u proljee, u vrijeme proisnih
letova i veeg unosa peludi i nektara, te
ulaenja enki varoe u trutovsko leglo. U
proljee i tijekom ljeta raaju se generaci-
je varoe koje ive krae i reproduciraju se
samo jedanput. U ovom razdoblju, ako je
zaraenost ispod praga, porast pela je vei
od porasta varoe i stupanj zaraenosti se
smanjuje. Neki su znanstvenici utvrdili da bi
bilo najbolje da pelinje drutvo ue u pro-
ljetni razvoj sa stupnjem zaraenosti od 0,5
posto, koji je prihvatljiv, a u svim prilikama
iznad ovoga postotka treba poeti pele tre-
tirati. Prema nekim njemakim i austrijskim
znanstvenicima, u listopadu i studenom
trebalo bi na podnjau otpasti u prosjeku
0,5 varoa da bi prag zaraenosti bio prihvat-
38 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
OTROVANJE PELA
ljiv. Ako u listopadu ispod iane podnjae
otpadne kroz nekoliko dana u prosjeku po
jedna varoa, znai da ih u konici ima oko
PESTICIDIMA
500, koje, ako prezime, vrlo rano u prolje-
e mogu dovesti do propasti zajednice. U
svijetu se koristi vie metoda za utvrivanje
prosjene zaraenosti na pelinjaku iznad ili
ispod praga.
Ovdje emo iznijeti jednu od njih: Oda-
beremo 5 do 10 drutava na pelinjaku i od
svakog uzmemo 50 do 70 pela. U posudu
s vrelom vodom dodamo 1 gram praka za
pranje, a u to stavimo pele samo jednog esti sluajevi otrovanja pela pesticidima u rano proljee. Interes svih
pelinjeg drutva. Mrtve pele prebrojimo nas je da se pesticidi koriste na nain da ne ugroavaju pele.
i pokupimo otpale varoe koje su pale na
dno i iste prebrojimo, a stupanj zaraenosti dr. sc. MILAN ANDRIJANI
izraunamo po formuli: broj naenih varoa Veterinarski zavod HN/K Mostar
podijeljen s brojem mrtvih pela, i iznos
pomnoimo sa 100 (broj varoa / broj pela esti ranoproljetni sluajevi otrovanja prave mnogostruku veu korist opraivanjem
x 100 = stupanj zaraenosti). Pojedinane pela pesticidima nego proizvodnjom meda i ostalih proizvoda.
iznose zbrojimo i podijelimo s ukupnim bro- Kao i ranijih godina, u rano proljee, po- Postupci pri primjeni pesticida i te kako ugro-
jem drutava i dobijemo stupanj zaraenosti veana je pojava otrovanja pela pesticidima, avaju pele te se time smanjuje uloga pela u
cijelog pelinjaka. posebice kada zapone i sezona primjene opraivanju i posljedino tome prinosi. Zato
Treba znati da ovo radimo zato jer pod- sredstava za zatitu nasada vinove loze (u je u interesu svih nas da se pesticidi koriste na
noljiv broj varoe u konici potie pele da Hercegovini), vonjaka i bilja. Mnoga od tih nain kojim se ne bi ugrozili pele.
razvijaju i jaaju svoje imunogene i obrambe- sredstava opasna su za pele, te stoga treba
ne sposobnosti u borbi protiv varoe i postiu voditi rauna da se sprijei otrovanje pela. Otrovniji i manje otrovni pesticidi
otpornost na nju, a u isto vrijeme utvru- Preduvjet za to je poznavanje opasnosti i Posebno se to odnosi na insekticide, koji
jemo stupanj, odnosno prag zaraenosti i primjena tih sredstava na nain kojim e se su i najopasniji. Dodue, imamo i izvanredno
odluujemo hoemo li ili ne tretirati svoje izbjei tetne posljedice po pele. otrovnih insekticida, ali i onih manje otrov-
pele. U isto vrijeme doprinijet emo manjoj Pele su nune za opraivanje mnogobroj- nih, pa i takvih koji nisu ni otrovni ni opasni.
zagaenosti, prije svega voska koji je tada nih poljoprivrednih kultura voaka, krmnog Veina insekticida koji se koriste za suzbija-
najugroeniji. Preko voska ostaci kemikalija bilja, uljane repice, suncokreta i dr., i one nje tetnika na nasadima voaka i vinove loze
dospijevaju u med i zagauju ga i takav je
vosak onda upitan za izradbu satnih osnova,
u kozmetikoj i farmaceutskoj industriji.
Kad donosimo odluku o tretiranju mo-
ramo znati koja je uinkovitost preparata
koji primjenjujemo. U ovome i jest najvei
problem, jer je dosta raznih lijekova koji se
proizvode a da prethodno nisu ispitani, niti
su proli postupak registracije kod ovlatenih
laboratorija, to je zabrinjavajue za pelar-
stvo u Bosni i Hercegovini, o emu emo
nekom drugom prigodom.
Pela Oujak 2013. I 39
STRUNI PRILOZI
vrlo su otrovni i opasni za pele. To su, izme-
u ostaloga, lindan, karbaril, kvinalfos
i drugi, a neki su manje opasni, primjerice:
fosalon, endosulfan, dialifos, triklofon,
deltametrin i drugi.
Iako i ovi insekticidi u laboratoriju iskazuju
visoku otrovnost na pele, kod primjene, iz
razliitih razloga (npr. odbijanja), posljedice
nisu kao u laboratoriju. Jednako tako, postoje
i visokootrovni insekticidi za pele koji, zbog
naina primjene, nisu opasni (granulirani in-
sekticidi za suzbijanje tetnika u tlu ili neka
sredstva za zimsko tretiranje voaka), jer s
njima kod normalne primjene pele ne mogu
doi u dodir. No, sva navedena sredstva, odno-
sno praktiki svi insekticidi koji se u nas na-
laze u prometu, prema postojeim zakonskim
propisima ipak moraju nositi natpis Otrovno
za pele, te stoga za njihovu primjenu, bez
obzira na to jesu li vie ili manje otrovni, vrije-
de propisi kao za sve pesticide.
Razliita otrovnost insekticida, fungici-
da i herbicida
Nasuprot insekticidima, fungicidi su da-
leko manje otrovni i opasni za pele. Samo
nekoliko njih mora nositi natpis Otrovno
za pele, a to su preparati na bazi dinokapa
(karatan), aluminijeva fosetila (aliette),
hinometionata (morestan), metalaksila
(ridomil), triadimenola (bayfidan) i bina-
pakrila (acricid).
Herbicidi su pak neto opasniji, no esto
izazivaju tete pelarima ne izravnim djelo-
vanjem na pelu, nego smanjenjem njihove
ispae. Natpis Otrovno za pele moraju no-
siti sljedei herbicidi: difenzokvat (avenge),
divkat (reglon), parakvat (gramoxone,
galokson), dinoseb-acetat (aretit), izopro-
turon-dinoterb (tolkan-S), joksinil-okta-
noat (totril, oksytril-M), joksinil+MCCP
(actril-M), te herbicidi koji sadre 2, 4-D,
MCPA i MCPP (uz napomenu da se to
odnosi na njihovu primjenu uz utroak vode
nii od 200 l/ha, odnosno u vioj koncen-
40 I Pela Oujak 2013.
traciji). Ova sredstva ne smiju se koristiti za
biljke koje cvatu, ako na njih idu pele.
Kojih se pravila valja pridravati kod
primjene pesticida
Pesticidima koji imaju natpis Otrovno za
pele ne smiju se tretirati voke ili uljana repi-
ca u cvatu, ali ni krumpir u kojem su korovi na
koje idu pele u cvatu. Prilikom svake vee pri-
mjene ovih sredstava provoditelj primjene du-
an je najmanje 48 sati prije primjene o termi-
nu, lokaciji i sredstvu obavijestiti sve pelare u
krugu od najmanje 5 km od mjesta primjene, a
to se odnosi i na organizirano suzbijanje koma-
raca iz zraka. Treba izbjegavati primjenu svih
sredstava za zatitu bilja na biljkama koje cvatu
a koje posjeuju pele, odnosno takvu primjenu
treba vriti kasno naveer ili rano ujutro.
Postoje i visokootrovni insek-
ticidi za pele koji, zbog naina
primjene, nisu opasni (granulirani
insekticidi za suzbijanje tetnika
u tlu ili neka sredstva za zimsko
tretiranje voaka), jer s njima
kod normalne primjene pele ne
mogu doi u dodir.
Utvrivanje otrovanja pela
Kod sluaja otrovanja pela nuno je to
prije utvrditi trovanje da bi se mogle podu-
zeti hitne mjere pomoi pelama radi sma-
njivanja gubitaka, i to prije ustanoviti krivca
koji je prouzroio trovanje. Inae, utvrivanje napadanju, iako su prije toga bile mirne.
razloga i nositelja trovanja provodi se na
samom pelinjaku i u specijaliziranim labora-
torijima koji posjeduju odreenu aparaturu i
specijalistiki kadar (toksikolozi i drugi). Kod
otrovanja pela pesticidima konstatira se nji-
hovo masovno ugibanje, a mrtve pele se vide
svugdje, kao da su razbacane. Osobito ih je
mnogo ispred leta konica, jer su kod otrova-
nja zahvaene sve konice odjednom, te mr-
daci gdje i kada je obavljeno tretiranje, koji je
kako se provodilo tretiranje (prskanje, raspr-
tvih pela ima ispred svih konica. Kod jaih
pelinjih zajednica, koje imaju vie skupljaica,
bit e i vie mrtvih pela pred konicom.
No, ako je mjesto otrovanja dosta udaljeno
od pelinjih zajednica, veina e skupljaica
uginuti putem, pa nee biti mnogo mrtvih
pred letom i znaci e se otrovanja tee zami-
jetiti i u tim sluajevima e se zamijetiti na
letovima naglo smanjenje aktivnosti jer su
nestale pele skupljaice. No, ukoliko je mjesto
otrovanja blizu konica, esto se dogodi da
skupljaice ne uginu na putu do konica ve
donesu u konicu zatrovani nektar i pelud, pa
se nastavlja produeno trovanje pela i matice,
a otrovane pele padaju na podnjau, izmile
pred konicu, vrte se u krugu, zuje, padaju na
lea kao da su paralizirane i tako ugibaju.
Pele koje su otrovane insekticidima na bazi
kloriranih ugljikovodika i organofosfornih spo-
jeva, poslije ugibanja poinju crnjeti, a zatrova-
ne pele postaju agresivne, razdraljive, sklonije
Potreba utvrivanja iscrpnih podataka o
ugibanju pela
Nakon utvrivanja znakova otrovanja
pela treba urno ustanoviti sve relevantne
podatke jer samo iscrpni podaci mogu po-
moi u postupku laboratorijskog utvrivanja
otrovanja. Bitno je, na licu mjesta, prikupiti
materijalne dokaze koji e pomoi laborato-
STRUNI PRILOZI
rijskom utvrivanju otrovanja, kao to su po-
pesticid upotrijebljen i u kakvu je obliku bio,
ivanje, zapraivanje i dr.), u koje doba dana
je obavljeno tretiranje, kakvi su bili vremen-
ski uvjeti (vjetar, temperatura, vlaga), zatim
podaci o tome je li dolo do ugibanja na su-
sjednim pelinjacima, jesu li pele skupljaice
trenutno uginule u polju ili je trovanje bilo
produenog djelovanja u konicama, kao i
podatak o udaljenosti tretiranih povrina od
pelinjaka, jesu li tretirane povrine bile u
cvjetanju ili ne, kako je bila obraena povri-
na na kojoj je obavljeno tretiranje, i drugo.
Jako je bitno obavijestiti i mjerodavnu in-
spekcijsku slubu u smislu potvrivanja doka-
za, te odmah uzeti uzorke pela za laboratorij-
sku analizu, na koju se alje 400-500 uginulih
pela skupljenih s vie mjesta, ali se mogu uze-
ti i one koje daju znakove ivota a vidi se da su
otrovane i da su u gru. Njih je potrebno slati
u toksikoloki laboratorij to prije jer dolazi do
razgradnje otrovnih komponenti.
U sluajevima uginua cijele pelinje
zajednice, na laboratorijsku analizu alje se
i med (cca 200 g i cvjetni prah), a uginule
pele i med treba odvojeno pakirati. Uzima-
nje uzoraka za toksikoloku analizu, njihova
priprema i postupci kod transporta i pohra-
njivanja vrlo su znaajni, nekada i kljuni u
toksikolokoj analizi. Uzorak uzet na pogre-
nom mjestu i u pogreno vrijeme, te uzorak
s kojim se postupalo na lo nain, mogu biti
neupotrebljivi za toksikoloku analizu, ali je
mnogo gore ako se na temelju analize u lo-
em uzorku izvlae bilo kakvi zakljuci.
Takoer je bitno imati podatke i o toksi-
kinetici otrova zbog kojih se obavlja analiza,
a podaci o njima mogu se nai u literaturi, ali
i u posebnim zakonima ili preporukama me-
unarodnih organizacija. U sluaju kada ta-
kvih podataka nema, postupa se prema isku-
stvu i temeljnim znanjima o strukturi otrova,
odnosno njihovoj moguoj toksikinetici.
Pela Oujak 2013. I 41
STRUNI PRILOZI
ZAMJENA
STAROG SAA
U PLODITU
Potreba primjene tehnologije odstranjivanja parafina iz voska pobjeda
savjesti nad logikom profita.
RAJKO RADIVOJAC, pelar iz Petrova Gaja kod Prijedora
Potreba i nain zamjene starog saa novim
Pelarski znalci odavno znaju da je mla-
do sae od presudnog znaenja za zdravlje
pelinje zajednice. U literaturi se mogu nai
mnogi lanci koji obrauju ovu temu, ali i
odgovorna znanstvena istraivanja koja nude
ozbiljne argumente u prilog ovoj tvrdnji.
Pelarima se preporuuje svake godine za-
mijeniti to vie saa u ploditu, a najmanje
treinu. Istina, neka istraivanja su vrena u
nekim zemljama koje moda imaju drugaije
klimatske i druge uvjete i moda drugu rasu
medonosnih pela, pa je kritiarima to esto
argument da pobijaju ukupne rezultate istra-
ivanja.
Nesporna je, meutim, injenica da je i
naa pelarska praksa potvrdila vanost za-
mjene starog saa u ploditu. Staro se sae
moe zamijeniti novim tijekom aktivne
pelarske sezone, odnosno samo u vrijeme
kad pele lue vosak i izgrauju novo sae.
Zamjena je jednostavna. Na mjesto rama u
ploditu sa starim, nepravilnim, tamnim sa-
em stavi se pravilno oien ram u koji smo
ugradili satnu osnovu. Ukoliko u starom sau
ima legla, privremeno ga stavimo iznad ma-
tine reetke, u medite. Kad leglo izae, ram
42 I Pela Oujak 2013.
odstranjujemo, isijecamo sae i pretapamo ga.
Na ramu sa satnom osnovom koji smo dodali
u plodite, u povoljnim uvjetima pele veoma
brzo izvuku pravilne radilike stanice u koje
matica moe poloiti jaja. Postupak ponav-
ljamo sve dok ne zamijenimo potreban broj
ramova.
Meu pelarima postoji dvojba, je li bolje
koristiti tanje ili deblje satne osnove, odno-
sno to se vie financijski isplati. Ekonomska
raunica jest bitna. Je li bolje od kilograma
voska napraviti 12, 13, 14 ili vie satnih osno-
va? Ovo je, naravno, pogreno pitanje, koje
je posljedica pogrena naina razmiljanja.
Pravo pitanje je, to je bolje za pele. Moje
iskustvo kae da su deblje satne osnove bolje
za pele. Deblje osnove imaju vie slobodnog
voska koji pele iskoriste pri izvlaenju sta-
nica saa. Gradnja saa na debljim osnovama
je bra, sae se manje krivi zbog ega se sma-
njuje broj tzv. prijelaznih i broj trutovskih
stanica na radilikom sau. Prijelazne stanice
su nepravilne, deformirane stanice, veliinom
izmeu radilikih i trutovskih. U takve sta-
nice matica nikada ne polae jaja. Pelari su
esto u dvojbi i kad moraju odluiti od kojeg
proizvoaa kupiti satne osnove.
Okvir s deformiranim starim saem
Postojanje parafina u vosku
Tu dolazimo do moda najznaajnijeg pi-
tanja u naem pelarstvu, pitanja postojanja
parafina i drugih dodataka u vosku od kojeg se
prave satne osnove. Prisutnost parafina u peli-
njem sau veoma nepovoljno djeluje na pelinju
zajednicu. Pele koje se izlegu iz stanica iji
zidovi sadre parafin dolaze na svijet sa sma-
njenim imunitetom. Zbog neprirodne sredine
i neprirodne mikrovodljivosti zidova stanice
saa, zaista stoji konstatacija iz starih pelar-
skih knjiga da je leglo u parafinskom sau kao
novoroene na smetlitu. Smanjeni imunitet
legla i pela odluujui je imbenik u nastanku
i razvoju opakih pelinjih bolesti koje pustoe
nae pelinjake. Lijeei te bolesti mi se bavimo
samo posljedicama, a prave uzroke ne uviamo.
Pojedini proizvoai satnih osnova prav-
daju dodavanje parafina zahtjevima tehnolo-
kog postupka proizvodnje. Ta tvrdnja nikako
ne stoji, ona je motivirana samo eljom za
dobrom zaradom, jer parafin je daleko jef-
STRUNI PRILOZI
tiniji od voska. Postoje, naravno, i poteni
proizvoai osnova, oni koji u vosak ne do-
daju nikakve dodatke. Meutim, i u njihovim
osnovama postoji parafin koji potjee iz saa
koje je ranije izgraeno na osnovama koje su
bile zagaene parafinom. Dakle, na vosak
kao sirovina za proizvodnju osnova ve sadri
vie ili manje parafina. isti vosak ne postoji
na naem tritu. Pelari koji ga imaju, uvaju
ga samo za svoje pele.
Uobiajeno je miljenje da se tu nita ne
moe uiniti, odnosno da ne postoji tehnologija
kojom bi se razdvojili vosak i parafin. U to mi je
teko vjerovati, s obzirom na to da vosak i pa-
rafin imaju razliite specifine teine i razliite
temperature topljenja. Mislim da je opet u pita-
nju samo zatita mogunosti dobre zarade.
Posljedice postojanja parafina u satnim
osnovama
Da bi izbjegli posljedice parafina u satnim
osnovama, pelari se snalaze na razliite nai-
ne. Jedni, umjesto ramova sa satnom osnovom
pelama na izgradnju dodaju ramove u koje su
ugradili samo uske trakice osnove. Na te traki-
ce pele nadograde sae koje naprave od istog
voska. Na ovaj se nain moe posve eliminirati
parafin iz voska, ali to zahtijeva mnogo pelar-
skih sezona. Drugi pelari od svog voska sami
prave satne osnove. Na ovaj se nain svake
godine smanjuje postotak parafina u vosku, ali
se on nikada posve ne eliminira.
Cjelovito bi se rjeenje postiglo samo do-
noenjem pravilnika o kvaliteti satnih osnova
i stavljanjem pogona za njihovu proizvodnju
pod stalni inspekcijski nadzor. Na ovaj bi se
nain, zbog propisanih kazni, sigurno pri-
mijenila tehnologija odstranjivanja parafina
iz voska. Satne bi osnove moda bile neto
skuplje, ali dugorona korist bila bi sigurno
vea. Pokretanje ovih aktivnosti zadaa je
pelarskih organizacija, ali i strunih i znan-
stvenih djelatnika u pelarstvu. Dok savjest
ne pobijedi logiku profita, ostaje nam snala-
ziti se kako znamo.
Pela Oujak 2013. I 43
STRUNI PRILOZI
KAKO DOBITI
KVALITETNU MATICU
Problem velikog i malog jajeta nije postavio pelar, nego same pele. Veli-
ina-masa jajeta prvi je uvjet za dobivanje kvalitetnih matica.
MILAN JAIMOVI, pelar iz Metkovia
P
rvi uvjet, koji se esto zapostavlja a
moda je jedan od najvanijih, jest ve-
liina, odnosno masa jajeta iz kojeg e
se odgajati matica. Poznato je (i u literaturi
je dosta pisano o tome) kako tijekom godine,
u ovisnosti od intenziteta leenja matice, i
jaja mijenjaju svoju veliinu. U vrijeme manje
nosivosti matice, jaja su vea (krupnija), od-
nosno neto su sitnija u vrijeme njezine mak-
simalne nosivosti. Razlog je u tome to due
vrijeme izmeu polaganja dva jajeta omogu-
uje da jaje dostigne veu masu (Hajtmanek,
1961.). Prema nekim istraivanjima, masa
jaja se tijekom godine kree od 0,082 mg do
0,212 mg, to iznosi 158 posto razlike.
Sada se postavlja pitanje zato se iz kru-
pnijih jaja izvode kvalitetnije matice, a od-
govor daje biologija: i sitno i krupno jaje ima
istu koliinu genetskog materijala, to znai
da tu nema razlike. Razlika je ipak u hranji-
vim i graevnim tvarima (aminokiseline),
koje utjeu na razvoj svih organa, u smislu da
se organi ponu razvijati u idealnim uvjetima,
gdje nita ne nedostaje, a u takvim uvjetima,
koliina i kvaliteta e uvijek pretegnuti u
korist veeg jajeta. Poetak razvoja larve naj-
osjetljivije je razdoblje rasta larve, to kasnije
presudno utjee na kvalitetu matica.
U veem jajetu s veom zalihom hranjivih
tvari larva se bolje razvija i postaje za ivot spo-
44 I Pela Oujak 2013.
STRUNI PRILOZI
krupnih jaja u istom vremenskom intervalu
uspjele odnjegovati 0,7 do 1 kg pela vie i da
na pai donesu do 30 posto meda vie nego
zajednice s maticama sestrama dobivenim od
iste matice majke, ali u vrijeme njezine naj-
vee nosivosti kad je polagala sitnija jaja.
Vano je ne zaboraviti kako problem veli-
kog i malog jajeta nije postavio pelar, nego
same pele. Ovdje se treba prisjetiti razdoblja
kad se pelinje zajednice spremaju za rojenje
ili za tihu zamjenu matice, a to je ujedno i
vrijeme najvee nosivosti matice, kad su jaja
najsitnija, a ipak u matinjacima je i krupno
jaje. Ovdje pele svojim mehanizmima uspiju
smanjiti nosivost matice za to razdoblje, te
matica u matinjake poloi vea jaja iz kojih
sobnija. Razvoj pela u jajetu potanko je opisao
se izvode visokokvalitetne matice.
Sondgrass (1956.). Kako velik utjecaj ima masa
Sve ovo potkrepljuje rad koji su objavile
jajeta na masu i kvalitetu matice pokazale su u
Borodeva i Timoinova god. 1979., gdje se
svom radu B. T. Borodeva i A. E. Timoinova
prikazuje kako su kod pela nae kranjske
(1979.), gdje stoji da uveanje jajeta za 0,01 mg
rase poslije etiri dana ogranienja polaga-
poveava masu izleenih matica do 2,7 mg, a
nja jaja matice dobile vea, krupnija jaja za
broj jajnih cjevica vei je za 2,6, to nije zane-
5,8 17,3 posto, a zatim su ram s tim jajima
marivo. U literaturi se nailazi i na podatke da su
izvadile, dodale drugi i kroz sedam dana jaja
matice dobivene iz krupnijih jaja bile tee i za
su bila vea za 35,6 posto.
9,2 mg i imale 7,1 jajnih cjevica vie po jajniku
Matice odgojene iz jajeta od 0,183 mg bile
nego one od sitnijih jaja.
su tee od matica uzgojenih iz jaja od 0,114
Jajne cjevice su dio jajnika i u njima se
mg za 13,79 mg, to je vie za 7,1 posto. Iz
formiraju i razvijaju jaja. U jednom jajniku
svega ovoga proistjee kako je izuzetno zna-
ima od 120 do 200, pa i 225 jajnih cjevica
ajno za pelare, kako proizvoae matica
(Tomain). Vee i krupnije jaje ne samo da
tako i za one koji matice proizvode za vlastite
poveava broj jajnih cjevica, nego one po-
potrebe, ograniiti zalijeganje matica-maj-
staju i neto ire (B. A. Gubin, 1984.), a jaja
ki (na 660 do 990 jaja dnevno, to je posve
iz irih cjevica su vea. Tu je bitno napome-
zadovoljavajui broj) iz kojih e se koristiti
nuti kako je broj jaja koja dnevno sazriju za
jaja-larve za presaivanje i odgajanje mladih
polaganje najvei kod matica koje potjeu iz
visokokvalitetnih matica.
veeg, krupnijeg jajeta.
Zakljuno, neprestano se mora imati na
Uvaavajui ostale uvjete (koji nisu pred-
umu kako je krupnije jaje vea matica, a uz
met ovog teksta), u odgajanju matica defini-
ostale uvjete, visokokvalitetna matica. Jer, sama
tivno je utvreno da vee (krupnije) jaje daje
veliina jajeta nije presudan imbenik kvalite-
veu (krupniju) maticu, koja je uz to i visoko-
te, ve su to optimalno razvijeni organi, osobi-
kvalitetna. Isto tako, zapostavljanjem ostalih,
to organi za reprodukciju kod matica.
pelarima dobro poznatih uvjeta, moe se
Tako se jo jednom potvruje velika istina
dobiti krupna, ali nekvalitetna matica. U
kako je najbolji pelar onaj koji uspije prepoznati
nizu strunih istraivanja dokazano je da su
i oponaati prirodne nagone i potrebe pela.
pelinje zajednice s maticama dobivenim od
Pela Oujak 2013. I 45
STRUNI PRILOZI
RANO PROLJEE
NA PELINJAKU
Ponekad mi se ini kako nema poljoprivredne grane s toliko raznolikih
tehnika i tehnologija kao to je pelarstvo. Iako isprva izgleda da su pelari
posebna skupina inventivnih ljudi, vjerojatnijim se ini da je do pela i-
lavih i otpornih bia koja nam doputaju toliko razliitih pristupa. Valjda
pele u pelaru pobude interes za varijacijama, pa svatko tko se znaajnije
pone baviti njima, neizbjeno postane jednim dijelom i inovator.
BORIS BUAR
46 I Pela Oujak 2013.
T
ako i sam imam svoj pristup, koji
za osnovu ima obiteljsku tradiciju
pelarenja, a s vremenom sam naao
vlastiti put koji obogaujem iskustvima dru-
gih pelara i znanjem iz literature.
Evo to se dogaa u Petrinji, na mojem
pelinjaku, krajem zime i u rano proljee.
Rani Radovi
Kraj sijenja i poetak veljae je ove 2013.
godine bio snjean i hladan. Jutra su bila s
temperaturom oko 10 C, ali i do 20 C. I
to ne bi bio problem, kada bi se dnevne tem-
perature, barem za kratko, pribliavale nuli,
meutim, bilo je puno dana kada temperatu-
ra nije bila via od 10 C.
Svake godine potrudim se ostaviti to vie
zaliha pelama, ali uz ovakvu hladnou ipak
sam osjeao nelagodu, pogotovo to je prije
ovog zahlaenja ve poeo unos lijeske u
konicu, a time vjerojatno i zalega.
Na kraju hladne fronte jednoga sunanog dana,
komadom crijeva za vodu posluao sam konice i
utvrdio da su sve ive i uglavnom smireno zuje.
Proljetna prihrana
Svojim pelama ostavljam obilje prirodne
hrane koja je dovoljna za prezimljavanje du-
gotrajnih hladnoa kakve su bile i ove godine.
Pele su bile bez legla i mogle su se u klupku
pomicati za zalihama. Stoga, kako ne bih
prerano aktivirao zalegu matice, prvu pogau
stavljam sredinom veljae, kada se smanji
mogunost dugotrajnih hladnoa. Pogae
koje dodajem obvezno su s proteinima.
Onima koji proizvode pogae kod kue,
savjetujem da svakako dodaju nekakav izvor
proteina; najbolje, ako ima peludi, ali i kvasac,
mlijeko u prahu i odmaeno sojino brano
u koncentraciji 2-3 % dobro e doi. Ako se
dodaje svjei kvasac, preporuam ga prokuhati
kako bi se inaktivirao. Stoni kvasac se uglav-
nom proizvodi suenjem na valjcima, pa je ve
inaktivan. Ipak, dobro ga je prokuhati kako
bi se raspuknula stanina stjenka i proteinski
STRUNI PRILOZI
sadraj kvaeve stanice bio bolje dostupan
pelama. Dodani se kvasac neko vrijeme pjeni,
pa ga treba dodavati polako, uz mijeanje.
Ako se dodaje mlijeko u prahu, treba paziti
da se mlijena mast u smjesi ne uegne. Prema
mnogim autorima, sojino brano bi trebalo
biti vrlo korisno jer sadri aminokiselinu
izoleucin koju pele ne mogu stvoriti u svojem
tijelu, a i pelud je deficitaran njome.
Zimske pele svoje proteinske zalihe koje
su nagomilale u kasno ljeto i ranu jesen troe
za hranjenje prvog legla, pa tako doslovce
daju sebe za nastavak ivotnog ciklusa. Neki
ih nazivaju kravama muzarama kako bi
naglasili njihovu vanost za proljetni razvoj
pelinje zajednice. Pele dodani eer prera-
uju luenjem vlastitih enzima, dakle potro-
njom zalihe proteina iz svojeg tijela, pa tako
manje ostaje za hranjenje prvog legla.
Zato su proteini u eernoj pogai ili siru-
pu vani, jer se njihov nedostatak manifestira
kao proljetni zastoj u razvoju, a u kritinim
sluajevima i kao intenzivan proljev kojim
bude zagaena cijela konica.
Procjenjuje se da za odgoj 10.000 liin-
ki (priblino 1 kg pela) treba oko 0,13 kg
meda i oko 1,09 kg peludi! Utoliko obilje
proteina u danima dok ne postoji unos iz
prirode postaje jo vanije.
iste eerne pogae ima smisla dodavati
samo kada pelar znade da u konici postoje
znatne zalihe peludi, uglavnom kako bi se
premostila kina razdoblja tijekom sezone.
Mnogi pelari, u dobroj namjeri, u smje-
su za pogae dodaju organske kiseline (npr.
limunsku ili vinsku). Meutim, te kiseline
mijenjaju pH hrane, na koje je promjene
probavni sustav pele vrlo osjetljiv. Nadalje,
dodatak organskih kiselina blokira luenje
glukonske kiseline najvanije i najza-
stupljenije kiseline (oko 70 %) u pelinjoj
prehrani. Naime, osim njezine sposobno-
sti da stabilizira pH, glukonska kiseline je
kelatizirajua tvar, ime se znatno poboljava
probavljivost i iskoristivost hrane.
Pela Oujak 2013. I 47
STRUNI PRILOZI
Voda
Za pravilnu hranidbu legla, pele trebaju
mnogo higijenski ispravne vode. Pelari su
smislili razliite izvedbe pojilica i uglavnom
su funkcionalne. Za navikavanje na mjesto s
pojilicom, dodajem 2-3 june lice eera na
3 litre vode te pola ajne liice soli. Pele
vole vodu s mineralima, pa ih se stoga moe
vidjeti i po seoskim gnojnicama (koje su
bogate solju). No, sa solju treba biti oprezan
i ne smije se dodati vie od 5 g/L otopi-
ne. Tijekom proljea 2011. svjedoio sam
pomoru na stotine pela koje su dolazile na
automobilski pjeani ulaz u susjedstvu, koji
je ostao slan od zimskog posipanja solju. Tu
su dolazile skoro mjesec dana, dok kie nisu
isprale svu sol.
Dio vode pele dobiju i iz meda, pa kada
vrijeme dopusti, ostruem poklopljene zalihe
na okvirima sa strane. S otklapanjem treba
biti umjeren, pogotovo kod slabijih zajednica,
kako ne bi dolo do curenja na podnjau.
Pelud
Rani proljetni pelud, kao izvor proteina,
vrlo je vaan za brzi razvoj pelinje zajednice.
No, odavna kolega Tomljanovi, a i drugi
autori lanaka i predavanja, spominju kako
svaki pelud nije jednako koristan pelama.
Primjerice, lijeska daje manje hranjiv pe-
lud od maslaka i/ili visibabe, zbog ega
je peludna raznolikost tako vana. Naime,
pela (kao i ovjek) svojim metabolizmom ne
moe stvoriti sve aminokiseline (sastavnice
proteina) potrebne za izgradnju njezina tijela.
Te aminokiseline se nazivaju esencijalnima i
pele ih moraju dobaviti iz prirode.
Meutim, svaki pelud ne sadri sve esen-
cijalne aminokiseline. Stoga je mjeovitost
proljetnica jednako vrijedna kao i njihova
obilnost u prirodi. Za potvrdu navodim
istraivanje Pechhackera o sastavu peludne
koarice, koje je pokazalo da je na vono-
krukovoj pai taj pelud zastupljen oko 77 %,
dok je 23 % ipak pelud s udaljenih biljaka.
48 I Pela Oujak 2013.
Nedostatak monoflorne peludi najbolje se
oituje na amerikim pelinjacima, gdje na
desetke kilometara ne postoji niti jedan drugi
cvijet, doli onaj s plantae badema ili citrusa.
Takve pelinje zajednice znaajno oslabe, jer
im peludna prehrana nije izbalansirana svim
aminokiselinama.
Cvatnja peludonosnih biljaka nije stalnog
intenziteta tijekom cijele pane sezone, za
vrijeme koje pele potroe oko 18 kg peludi
za prehranu legla. Osim toga u travnju znade
zaredati dosta kinih dana i pele, zbog velike
koliine legla, mogu potroiti sve to su sku-
pile u toplim danima oujka. Zato su najsret-
niji oni pelari ije pelinje zajednice bivaju
gotovo blokirane peludi. O vrijednosti bogate
proljetne pae svjedoe oni koji se sele na
uljanu repicu ili im je pelinjak u blizini vrba.
Od svih vrba najranije cvate Salix carpea, u
narodu poznata kao cica-maca i pele s nje
mogu skupiti obilje hrane.
Jo je Taranov utvrdio, da pelinje zajedni-
ce s veim zalihama bolje hrane leglo, pa li-
inke imaju veu masu, a tako hranjene pele
su dugovjenije. Osim toga, takve zajednice
skupe i vie meda. Zato bi bilo dobro da u
danima bez izlijetanja, potronja hrane bude
nadomjetena pogaom ili jo bolje sirupom.
I na kraju, koristim priliku spomenuti da
jo uvijek nije kasno posaditi barem jednu
medonosnu biljku. Naime, pelari su skloni
uloiti silan trud u pronalaenje lokacija s
obiljem medonosnih biljaka, ali drim da
ulaemo premalo truda u njihovo nasta-
njivanje. Svjedoci smo stalnog smanjenja
biljnih zajednice i pelari bi trebali biti oni
koji su jako zainteresirani za zatitu i obno-
vu postojeih biljnih medonosnih zajednica
te njihovo irenje. Na gradskoj ili dravnoj
razini to je prilino kompleksna aktivnost,
ali zato barem svatko moe u blizini svojeg
pelinjaka posaditi pokoju medonosnu biljku.
Mnoge od njih i lijepo izgledaju, pogotovo u
cvatu, pa mogu biti i ukras dvorita.
STRUNI PRILOZI
FARRAROVA KONICA
KAO IDEALAN TIP KONICE
Proljetni razvoj pelinje zajednice u Farrarovoj konici
JOSIP KRI, pelar iz Hrvatske
Dogaanja u pelinjim zajednicama u Farrarovim konicama
potkraj zime i poetkom proljea
Nije dobro prerano poticati pelinju zajednicu na razvoj. Zbog
ega? Matica poinje polagati jaja, a kad jako zahladi, pele ne na-
putaju leglo, a potroile su puno hrane hranei liinke. Bez obzira
na to koliko meda ima u konici, ako samo nekoliko dana tempe-
ratura padne ispod 5 C, pele tada vie nisu u kontaktu s hranom i
zajednica propada od gladi. Ovdje moram naglasiti da je to poseb-
no jako opasno kod Farrarove konice.
Zato? Odgovor je: pele nikada ne naputaju leglo pa makar to
bilo i stotinjak zaleenih elija. Pele se povuku prema leglu radi
grijanja, a samim time se i izgubi kontakt s hranom, odnosno s me-
dom i nakon nekoliko dana dolazi do umiranja cijele zajednice, ako
niske temperature potraju 5-6 dana.
S pojavom prvih cvjetova lijeske, visibabe, drijena i drugih biljaka
koje rano cvatu, matica poinje intenzivno polagati jaja i tada se u
zajednici dogaaju znaajne promjene u podjeli rada. To je najbolje
vidljivo u Fararrovoj konici, jer su niski okviri i vidljiva je svaka i
najmanja promjena kako napretka, tako i drugih nepredvienih situ-
acija. Kad je zima ve pri kraju i poinje se nazirati proljee, u prirodi
se pojavi mnotvo cvjetova biljaka koje daju pelud i nektar na neto
niim temperaturama, a od tih treba istaknuti prije svega vrbu ivu i
sve ostale vrbe.
Ako je pelinja zajednica zdrava i uspjeno je prezimila, ona je pri-
blino iste veliine kakva je bila kad smo je uzimili. Ako su
zalihe meda 7-8 kg i k tome jo dobro rasporeena, mla-
da i zdrava matica svakim e danom polagati sve vie jaja,
prosjeno 800 do 1000, pa i vie. Zimske e pele postu-
pno biti zamijenjene mladim pelama i zajednice e
svakim danom biti sve brojnije. To emo vidjeti tako
da lagano odvojimo gornje nastavke i vidimo da
su se pele poele same polako sputati u donje
nastavke gdje je prazno sae. To je jo jedna
Pela Oujak 2013. I 49
STRUNI PRILOZI
velika prednost Farrarove konice. Zato?
Jednostavno, radi niska okvira mlada i zdra-
va matica brzo zanese takve okvire i na taj
nain zajednica zauzima prazan prostor bez
intervencije ovjeka, to nije uvijek sluaj u
drugim tipovima konica. Nije naodmet, ako
imamo okvira s poklopljenim medom, staviti
ih u donje prazne nastavke ukoliko nam to
vrijeme dopusti. Na ovaj emo nain jo vie
stimulirati maticu na polaganje jaja.
Ako nemamo takvih okvira, a nema ni pae,
moramo pele stimulativno prihranjivati po-
gaama. Ne smijemo dopustiti da nam matice
prekinu zalijeganje, jer je vrijeme intenzivnog
razvoja pelinje zajednice, poglavito u Farraro-
voj konici. Moramo biti jako oprezni da nam
zajednica ne padne u rojevni nagon jer ve je tu
i cvatnja voaka, upravo je to vrijeme kad se jake
zajednice moraju proiriti. Oduvijek je poznato
da pele najbolje i najljepe grade sae upravo za
vone pae i to moramo iskoristiti.
Kad i kako proiriti Farrarovu konicu?
Sad kad u konici imamo jako mnogo
mladih pela (zimskih gotovo i nema) a unosi
peludi i nektara sve su vei, u konici ima i
mnogo legla svih uzrasnih struktura. Dobro
znamo da votane lijezde najvie izluuju
vosak kod pela starosti od 5 do 8 dana. to
nam je tada initi? Upravo je to vrijeme za
dodavanje satnih osnova, jer to je najbolje
vrijeme za gradnju saa. U Farrarovoj konici
je to vrlo jednostavno napraviti, pa dodajemo
cijeli nastavak izmeu dva nastavka s leglom,
s tim da u taj nastavak u sredinu stavljamo
jedan okvir poklopljenog legla. Nije vano iz
kojeg nastavka, vanije je da leglo bude pove-
zano, bolje rei da ne bude presjeeno.
Kad to napravimo moramo dobro paziti
da ne doe do prestanka unosa. Ako do toga i
doe, tog trenutka moramo intervenirati s po-
gaom kako ne bi dolo do zastoja u gradnji i
do prestanka noenja matice. Ovakvo proiriva-
nje moemo napraviti samo kod zajednica koje
imaju legla u sva tri Farrarova nastavka i bu-
50 I Pela Oujak 2013.
dimo sigurni da smo na neko vrijeme odgodili je u Farrarovoj konici, u odreenim uvjeti-
rojevni nagon, a s time i samo rojenje. ma, proljetni razvoj jako buran, to pelara
Samo sprjeavanje rojenja mnogo je lake obvezuje da sve na vrijeme odradi. Farrarova
nego u bilo kojem drugom tipu konica, jer konica nije za vikend-pelare, nego iskljui-
nije toliko bitno samo dodavanje satnih osnova vo za one koji mogu i hoe sve napraviti kad
koliko je bitno na vrijeme zarotirati nastavke i to pela zahtijeva, jer i najmanje zakanjenje
na taj nain stvoriti jo prazna prostora da ma- bude kanjeno. Ovdje treba jasno rei kako
tica ima gdje zalijegati a pele prenositi med, je Farrarova konica, konica mate svakoga
i na taj nain dodatno zapoljavamo velik broj pelara koji imalo poznaje biologiju i fiziolo-
mladih pela. Ako razvoj bude jako buran, ako giju pela, a isto tako i botaniku medonosnog
se pelar koji pelari s Farrarovom konicom bilja tamo gdje pelari.
imalo potrudi, imat e izuzetno jake zajednice
za glavnu pau, koje ni tada nee imati gotovo Kako prijei s tipa konice LR na tip
nikakav nagon za rojenje, iako uvijek bude Farrar konice?
izuzetaka, ali oni ne ine pravilo. Vie sam puta sluao pelare kako komen-
tiraju prelazak s jednog tipa konice na drugi i
kako je to jako lagano. Meutim, kad se krene
Sad kad u konici imamo jako to raditi u praksi, pokae se da to i nije tako
mnogo mladih pela (zimskih lako kako se u teoriji prikazuje. Mnogi su se
gotovo i nema), a unosi peludi i razoarali i vratili na prvobitno stanje jer nisu
nektara sve su vei, u konici ima imali strpljenja ili su radili naopako i napamet,
i mnogo legla svih uzrasnih struk- ili po neijoj teoriji koju niti sam taj teoretiar
tura. Dobro znamo da votane nikad i nigdje nije isprobao. Nedavno sam
lijezde najvie izluuju vosak kod negdje sluao kako jedan novopeeni pelar
pela starosti od 5 do 8 dana. s Farrarovim konicama govori da na malom
prostoru dri 50 dvomatinih superzajednica,
a u svakoj ima 200.000 pela i vrca 200 kg
Jako je bitno, i to uvijek, imati mlade i godinji prosjek po zajednici i jo sve to stacio-
zdrave matice, bez obzira na to kojim se ti- narno. Da nije neozbiljno, to bi bilo jako smi-
pom konice pelari. Treba rei da se matica jeno, a kad nije ni smijeno, onda je alosno.
mijenja svake godine jer se matice isforsiraju No, vratimo se na nain kako prijei s
i idue proljee ne kreu kako treba ili, jedno- tipa LR na tip Farrar konice. Nastojat u to
stavno, zaostaju u razvoju. opisati to jasnije i jednostavnije iako sam
se s pelama nadmudrivao cijele tri sezone u
Kakav je, zapravo, razvoj u Farrarovoj jednom kontejneru, a u drugom sam preao
konici? samo u jednoj sezoni. Najprije sam i sam po-
Kao to smo ve mnogo puta rekli, nije sluao razliite teorije, no na kraju sam ipak
vaan tip konice kojim pelarimo, ve je naj- morao sam napraviti svoju tehnologiju i, na-
vanije kakvu zajednicu imamo u toj konici. ravno, uspio. Kako sam to radio?
Ponovno treba spomenuti ono to je napisao i Nadmudrivanje i muenje neu opisivati,
izrekao prvi uitelj pelarstva u svijetu Anton objasnit u samo kako je meni bilo najlake i
Jana i to prije 250 godina, kako je idealna najbre prijei s jednog tipa konice na drugi.
visina saa u konici 13 do 18 cm. Tvrdimo U LR konici, kad je krenula repica, dignuto
da je to tono, samo ako pogledamo tradici- je poklopljeno leglo u drugi i trei nastavak,
onalne slovenske konice Kranjae. Znai da znai u ploditu je ostalo nepoklopljeno leglo i
STRUNI PRILOZI
matica. Na plodite sam stavio Farrarov nasta-
vak i na njega matinu reetku i zatvorio leto
na reetki. Nakon osam dana pregledao sam
sve nastavke iznad matine reetke, poruio sve
povuene matinjake i otvorio leto da trutovi
mogu izlijetati. Sve su osnove bile izgraene
prije bagremove pae, tako da sam prije po-
etka bagrema dodao novi Farrarov nastavak
na mjesto prethodnog, a izgraeni sam stavio
iznad matine reetke. to je bilo vrlo zani-
mljivo, ni jedan ili u postotcima reeno svega 5
posto bilo je zaleenih Farrarovih okvira i svi
su bili puni meda, a kasnije i peludi.
Ako tijekom pae repice ili bilo koje druge
proljetne pae bude nekoliko kinih ili hladnih
dana, tog trenutka moramo reagirati i poga-
ama poticajno prihranjivati pele, a ako je to
manji broj konica, moe i sirupom, barem u
omjeru 1 : 1 i to svaku veer kako ne bi dolo
do zastoja u gradnji saa. Kad je zavrila ba-
gremova paa, jedan LR nastavak sam maknuo
i sae pretopio, a pele preselio na kestenovu
pau. Tada sam Farrarov nastavak koji je bio
ispod matine reetke spustio na podnicu, na
njega stavio drugi Farrarov nastavak sa sat-
nom osnovom, a plodite koje je u bilo u LR
nastavku stavio iznad matine reetke. U tom
Farrarovu nastavku koji je sada na podnici bilo
je neto legla, tako da sam iz plodinog nastav-
ka LR-a stresao sve pele ispod matine reet-
ke zajedno s maticom. Kad je sve to obavljeno
okrenuo sam matinu reetku kako matice
ne bi prela nazad u LR nastavak po vanjskoj
stjenci, jer mi se i to dogaalo.
Nakon nekoliko dana ovaj Farrarov na-
stavak bio je potpuno izgraen i zaneen i
to tako pravilno, bez i jedne trutovske elije.
Nakon kestenove pae preselio sam na livadu,
dola je, naravno, i jesen, tada sam imao pele
u tri Farrarova nastavka i jednom LR-u, koji
sam maknuo i pele uzimio u tri Farrarova
nastavka. Bilo je to mnogo posla, ali kad u
pelarstvu nema posla. Tko se imalo ozbiljno
bavi pelarstvom, uvijek ima posla i dan od
24 sata bude mu kratak.
Pela Oujak 2013. I 51
DOGAAJI ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI

HERCEGOVAKI PELARI
NA PELARSKOM SAJMU DALMATINA 130 GODINA
U nedjelju 11. studenoga 2012., Udruga pelara Maslaak iz Prozora-
Rame u suradnji s opinom Prozor-Rama, a Matica Mostar vlastitim
sredstvima, organizirale su za svoje lanove odlazak u Split na poznati i
priznati pelarski sajam Dalmatina.
HRVATSKE PELE (III. DIO)
Monografija 130 godina Hrvatske pele, prva je monografija napisana
u 130 godina izlaenja asopisa Hrvatskoga pelarskog saveza, jednoga od

N
a sajmu su pelari imali pri-
liku sluati predavanja pelarskih
strunjaka o aktualnim pelarskim
temama. Matteo Giusti iz Italije govorio je
o temi Senotiana i tringulin trebamo li se
bojati tih nametnika?, Rajko Radivojac iz
Bosne i Hercegovine o temi Stvaranje jakih
pelinjih zajednica, a dvojica predavaa iz
Hrvatske, Igor Petrovi i Zlatko Tomljanovi,
o temama Proizvodi dodane vrijednosti u
pelarstvu i Varooza dobivena utakmica
ili smo tek na poluvremenu.
Vrijedni hercegovaki pelari imali su
priliku vidjeti kako drugi pelari ive, s
pet najstarijih pelarskih asopisa u svijetu s kontinuiranim izlaenjem.
Za nas u Bosni i Hercegovini obljetnica ovoga asopisa jo je znaajnija s
razloga to je on dugo godina bio zajedniko izdanje hrvatskoga i bh. pe-
larskoga saveza, pa se na neki nain i ovaj na novopokrenuti asopis moe
smatrati izdankom asopisa kojeg 130 obljetnicu postojanja slavimo.
prof. dr. STJEPAN SRAN
STIPAN KOVAEVI, dr. med.
kojim se problemima susreu te na koji
nain pospjeuju svoju proizvodnju. Sajam je
MARIO FIER, prof.
isto tako pruio i mogunost nabavke nove
Monografiju su napisala trojica autora: san Martin Kranjec, predsjednik HPS-a. Ti-
pelarske opreme i literature.
prof. dr. sc. Stjepan Sran, Stipan Kovai, dr. skana je u 500 primjeraka, u Grafici Markulin
med. i Mario Fier, prof. Urednik monografije u Zagrebu.

PROSLAVA 140 GODINA ORGANIZIRANOG je Vedran Lesjak, dipl. ing. agr., recenzent je
doc. dr. sc. Zlatko Pukadija, nakladnik je Hr-
vatski pelarski savez, za nakladnika je potpi-
U ovome broju naega asopisa objavljuje-
mo trei nastavak, koji obrauje razdoblje od
1945. do 2011. godine.
PELARSTVA U SLOVENIJI
Otprije je poznato da Savez pelara Kadulja ima jako dobre odnose sa Hrvatska pela 1945. 2011.
slovenskom pelarskom udrugom, preciznije sa Savezom pelara Slovenije. Odmah po zavretku Drugoga svjetskog Tako je prvi, ogledni primjerak izaao 1.

P
otvrda toga stigla je ovih dana u obli-
ku poziva naem Savezu da njegovi
predstavnici budu gosti slovenskih
pelara na proslavi 140. obljetnice od poet-
ka organiziranog pelarstva u ovoj zemlji.
Proslava ovog lijepog i rijetkog jubileja bit e
organizirana u okviru tradicionalnog celjskog
sajma na kome ve godinama sudjeluju kako
domai, slovenski, tako i inozemni pelari,
rata ujedinjuju se Hrvatsko-slavonsko pe- prosinca 1947. u 2000 primjeraka. Pretplata
esto i izlagai na sajmu. Ove godine, u okvi-
larsko drutvo i Pelarska zadruga u Osijeku. za cijelu godinu iznosila je 100 dinara, list je
ru sajma u Celju bit e prireeno i 36. drav-
Tim inom Drutvo zapravo prestaje postoja- tiskala tampa Osijek, format lista bio je
no savjetovanje pelara, kao i meunarodna
ti i ostaje Zadruga kao moderan i prihvatljiv 140x200 mm. Urednik je Dragutin imuni,
pelarska izloba. Termin njihova odravanja
oblik unaprjeenja pelarstva. Dakako, ona a formiran je i redakcijski odbor u koji su uli
su subota 16. i nedjelja 17. oujka. Proslava
preuzima i daljnje izdavanje asopisa, ali sada i Josip enberger i Gligorije Dunda.
140. obljetnice organiziranog pelarstva u
kao svoga slubenog glasila. Meutim, ratna Treba napomenuti da je taj broj asopisa, kao
Sloveniji, skupa s kratkim kulturnim progra-
pustoenja koja su uvjetovala teko gospodar- i svi daljnji brojevi izaao pod imenom Pela,
mom, bit e prireena prvog dana sajma, u
sko stanje poslije rata nisu omoguila Zadruzi glasilo Pelarske zadruge u Osijeku. U uvodni-
subotu 16. oujka.
da brzo nastavi s izdavanjem asopisa. ku tog broja napominje se da e asopis Pela

52 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 53

ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
nastaviti svijetlu tradiciju Hrvatske pele, ali
se nigdje ne spominje to je razlog naputanja
povijesnog imena asopisa. Naime, taj podatak
nije registriran u asopisu, a pisci ovih redaka
nisu to mogli doznati iz drugih izvora. Inae
je taj broj imao ogledno znaenje i izdan je sa
svrhom da se ponovno okupe pretplatnici.
List izlazi mjeseno i donosi uobiaje-
ni redoslijed priloga. Zapoinje lankom za
pelare poetnike, u prvom redu o najnuni-
jim radovima u tom mjesecu. Sljedei prilog
donosi opis i razvoj pele, a u treem prilogu
izlaze radovi iz svih podruja pelarske prakse,
kako za pelare poetnike tako i za napredne.
U etvrtom dijelu donose se lanci o izboru
i selekcioniranju u pelarstvu, potom slijede
prilozi o konicama, pa o medu i vosku. Na
kraju, slijede dopisi i vijesti iz svih naprednih
zemalja na polju pelarstva, te o radu na naim
pelinjacima i u pelarskim organizacijama i
zadrugama, kao i mjeseni izvjetaji o tritu
medom i voskom, cjenik robe na skladitu, o
pelarskoj literaturi i novim knjigama, voe-
54 I Pela Oujak 2013.
nju pelarskih zabiljeaka, odgovori uredni-
tva na razliite upite, o pelinjim bolestima i
uporabi meda u kuanstvu.
Moramo istaknuti da je aso-
pis poeo izlaziti redovito i na
veem broju stranica, te po-
stao mnogo interesantniji za
pelare, to se uglavnom moe
zahvaliti zdunom i savjesnom
radu urednika.
Koncem 1966., na sastanku Upravnog od-
bora Pelarskog saveza SR Hrvatske i Savjeta
pelarske zadruge u Osijeku, jednoglasno je
zakljueno da se asopis Pelarstvo, glasi-
lo Pelarskog saveza i asopis Pela, glasilo
Pelarske zadruge u Osijeku, spoje u jedan a-
sopis. Novi asopis izlazit e od poetka 1967.
pod imenom Pela, kao glasilo Pelarskog
saveza SR Hrvatske. Za urednika asopisa
izabran je mr. Ljubo Kunst, asistent na Za-
vodu za biologiju i patologiju pela i riba Ve-
terinarskog fakulteta u Zagrebu, a u uredni-
tvu su bili: Vladimir Brajdi, Josip Katalini,
Dragutin Loc, Josip enberger, Janko Tompa,
Matija Varga i Dragan Vinkler. Tiskalo ga je
poduzee Ognjen Prica u Daruvaru.
Tom odlukom ostvarila se elja svih pe-
lara SR Hrvatske, jer je na najstariji asopis
Pela opet dobio ire znaenje. Moramo poetku izlaenja, godine 1882., afirmirao u
istaknuti da je asopis poeo izlaziti redovito i
na veem broju stranica, te postao mnogo in-
teresantniji za pelare, to se uglavnom moe
zahvaliti zdunom i savjesnom radu uredni-
ka. Takav rad odraava se u poveanju broja
suradnika i pretplatnika. Naime, na koncu
1966. na Pelarstvo je bilo pretplaeno 1700
pelara, a na koncu 1967. taj se broj poveao
na 2500 pretplatnika. Treba jo istaknuti da
asopis nije dobivao ni onda, a ni danas ne do-
biva nikakve dotacije od strane vlasti.
Pelari Bosne i Hercegovine, na osniva-
koj skuptini svoga Saveza odranoj 5. travnja
1969. u Sarajevu, prihvatili su asopis Pe-
la za svoje slubeno glasilo, i to za onaj dio
lanstva koji za to izrazi elju, s obzirom na
jezino podruje. Ovom prilikom treba napo-
menuti da su pelari s podruja SR Bosne i
Hercegovine, od poetka izlaenja Hrvatske
pele bili njezini pretplatnici. Njihov se broj
kretao izmeu 20 i 100 pretplatnika na godi-
nu, to je ovisilo o politikim prilikama.
Treba istaknuti i to da se asopis ve na
svijetu i na njega su bili pretplaeni pelari iz
Austrije, Njemake, eke, Poljske, Bugarske,
Italije i Engleske. Tridesetih godina prolog
stoljea taj je broj iznosio oko 100 pretplatnika.
Posebno valja skrenuti pozornost na to da
je broj suradnika bio velik, i oni su potjecali iz
svih drutvenih slojeva i iz svih krajeva nae
domovine, kao i to da nije bilo ni jednog zna-
menitog pelara, bez obzira na vrijeme u ko-
jem je ivio, a da nije suraivao u ovom naem
najstarijem asopisu.
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
Godine 1991., 17. listopada, na sjednici
Predsjednitva Pelarskog saveza Hrvatske
donesena je Odluka o istupanju Pelarskog
saveza Hrvatske iz lanstva Saveza pelarskih
organizacija Jugoslavije. S dananjim danom
povlaimo nae delegate iz Skuptine i Pred-
sjednitva Saveza pelarskih organizacija Jugo-
slavije. Prema tome, mi smo se osamostalili kao
nacionalni savez pelara Republike Hrvatske,
odnosno oduzeli smo pravo SPOJ-u o zastu-
panju hrvatskog pelarstva u meunarodnim
odnosima, kae se izrijekom u toj Odluci.
A asopis koji je 1884. tiskan u Osijeku pod
nazivom Hrvatska pela, od tada se, nakon
110 godina, ponovno zove Hrvatska pela,
jer je odluka o tome donesena na sjednici
Upravnog odbor Pelarskog saveza Hrvatske
odranoj 9. veljae 1994. godine.
Od prvog broja izlaenja asopisa Hrvat-
ska pela cilj je bilo unaprjeenje pelarstva,
a na tom zadatku radili su praktino svi zna-
meniti pelari iz Hrvatske i inozemstva piui
u asopisu. A nakon 130 godina moemo sa
sigurnou rei da smo uspjeli na tom putu, i
da nas sada eka iduih 130 godina napretka.
Pela Oujak 2013. I 55
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
am se vie koje, obavijeten sam, kako e se
PREUZETO IZ ASOPISA "PELA" BROJ 3 IZ 1976. GODINE vriti prskanje uma radi unitenja gubara.
Moj pelinjak bio je lociran u selu Struge,
S obzirom na to da u ovome broju imamo prilog Milana Andrijania o otrova- pored apljine u neposrednoj blizini Ade na
Neretvi, inae obrasle umom i bogate liva-
nju pela pesticidima, bilo je zanimljivo posegnuti u stare, predratne primjerke dom. Na suprotnoj, zapadnoj strani uzdiu
asopisa Pela u kojima su se vrlo esto objavljivali upravo prilozi o konkret- se breuljci i brda, obrasla draom i drugim
nim problemima hercegovakih pelara vezanim uz uporabu pesticida od strane medonosnim biljem kra. Bio je mjesec li-
mostarskog poljoprivrednog kombinata HEPOK. Meu autorima koji su podo- panj i pele su masovno posjeivale drau.
Kontrolna konica na vagi registrirala je na
sta pisali o ovoj temi pojavljuje se i pelar M. Karabeg iz apljine, koji u svom dan uoi prskanja prinos od 1,5 kg. To me
prilogu nudi pokuaj rjeenja ili makar ublaavanja ovog oito akutnog proble- je ohrabrilo, pa sam preuzeo rizik i nisam
ma ne samo tada, nego vjerojatno i danas, a mogue i ubudue. poduzimao nikakve mjere zatite. Nisam
pogrijeio! Sutradan, dok je Ada bila prekri-
Tekst koji slijedi preuzet je iz asopisa Pela broj 3 iz 1976. godine.
vena gustom maglom rasprskanog insekticida
namijenjenog unitavanju gubara, moje pele
ZAPISI IZ PROLOSTI I O PROLOSTI
Pripremljenim aromatinim sirupom pri-
hrane se pele dva dana uzastopce uoi kri-
tinog dana i to manjim koliinama sirupa,
najvie do 1 dcl po konici. Kritinog dana
treba ujutro, prije nego to pele ponu izlije-
tati, svaku konicu poprskati po satonoama
manjom koliinom ovog sirupa. Prihrana
pela, o kojoj je naprijed bilo rijei, vri se
naveer, kada su sve pele u konicama.
Prilikom prihranjivanja valja izbjegavati
uporabu dima. Ako u danom vremenu cvate
neka medonosna biljka, moemo pele upu-
titi na istu medom od dotine biljke, koji se
prethodno rastvori u vodi bez zagrijavanja u
omjeru 1 : 1. Ovaj nain dresiranja primje-
njuje se takoer, kada elimo uputiti pele na

TROVANJE PELA
i nadalje su letjele u brda na drau. Taj dan
unos je bio 2 kg, a sljedeih nekoliko dana
popeo se do 3 kg. Pele nisu letjele na Adu i
nije bilo uginulih.
oplodnju neke voke ili druge poljoprivredne
kulture, s tom razlikom da tada neemo upu-
titi cio pelinjak na dotinu kulturu, ve zavi-
sno od veliine nasada, jednu ili vie konica.

U HERCEGOVINI
To iskustvo sugeriralo mi je indikaciju:
zato prenositi konice sa pelama u udaljena
brda kada konice mogu ostati na mjestu,
a same pele moemo uputiti, da bez na-
eg truda i troka lete tamo gdje im sami
odredimo. U naem kru imamo veliki izbor
manje-vie medonosnih biljaka, od kojih se
Sluaj trovanja pela u Popovu polju
Najezda skakavaca za posljednje dvije go-
dine dovela je u pitanje pelarstvo pokraj Po-
pova polja. Skakavci brste livade i nasade u P.
polju, ostavljajui iza sebe golu crnu zemlju.
To ipak nije ugrozilo pele, jer na okolnim

P
rimjena pesticida u suvremenoj agro-
tehnici sve vie ugroava pelarstvo.
Mnogi od njih, posebno insekticidi,
namijenjeni unitavanju biljnih tetoina,
smrtonosni su i za pele. Stoga je tema ovog
napisa vrlo aktualna i postavlja se pitanje kako
zatititi pele u sluaju njihove primjene.
Postoji nekoliko metoda i postupaka zati-
te pela u takvim situacijama, a to su:
A. Preseljenje pelinjaka s ugroenog po-
druja najefikasniji je nain zatite pela. Mi
u Hercegovini selimo ih u kraka brda, gdje
nema nikakvih nasada, a tu povremeno nala-
zimo i neku pelinju pau. Samo ovaj nain
zatite je najskuplji i skopan s mnogo truda.
B. Zatvaranje pela je jednostavnije, ali
zato manje efikasno. Ono se radi kritinog
dana zatvaranjem konica da bi se sprijeilo
izlijetanje pela. Ovo je samo djelomina za-
tita, jer se pele truju i iduih nekoliko dana
nakon prskanja, zavisno od jaine otrova, a
mi ih moemo drati zatvorene samo jedan
dan. Godine 1967. moje pele masovno su
se trovale na ekonomiji Hutovo blato tjedan
dana nakon prskanja bresaka.
Ukoliko se odluimo na zatvaranje pela
radi zatite od trovanja ne smijemo zabo-
raviti da ih zatitimo od izravna sunevog
zraenja i da im osiguramo dobre mrane
ventilacije. Radi zatite konica od zagrija-
vanja najbolje je pokriti ih slamom ili nekim
drugim toplotnim izolatorom, a povremeno
ih treba poprskati hladnom vodom.
C. Upuivanje pela na odabranu biljku
otkrio sam sluajno i to je jednostavan, a
siguran nain zatite. Jedne godine, ne sje-
od poetka veljae do konca listopada uvijek
moe nai neka u cvatu i na koju po vlasti-
tom izboru moemo uputiti pele. Tu su:
drijen, kljen, jasen, zanovijet, kadulja, draa,
ovje smilje, vrijesak, i jo mnoge kojima ni
imena ne znamo.
Nakon toga, kada god bi se pojavila opa-
snost od trovanja pela u polju, dresirao sam
pele da lete u brdo i redovito sam u tome
uspijevao.
D. Upuivanje pela na odabranu biljku
vri se na sljedei nain: nabere se cvjetova
dotine biljke, pootkidaju se samo latice s
krunice bez ijednog zelenog listia ili aice
s cvijeta. To se ostavi 5 do 6 sati potopljeno
u mlaku vodu, da voda poprimi miris cvijeta.
Zatim se voda iscijedi i pomijea s gustim
eernim sirupom u omjeru 2 : 1.
brdima ima obilje medonosnog bilja, posebno
kadulje i drae, koje u ovoj regiji predstavlja-
ju glavnu pelinju pau. Pele su unitavane
ljudskom rukom, insekticidima, kojima su
unitavana legla skakavaca, a koji su smrtono-
sni i za pele. Na pelinjacima su napravljene
neprocjenjive tete, pa je teko odrediti to je
vie otrovano: skakavci ili pele.
U svibnju 1975. godine, Tomo Oberan iz
Velje Mee (selo u Popovu polju) promijenio
je izloenu metodu pod C. i D. radi zatite
svojih pela u vrijeme prskanja skakavaca. On
je upuivao pele na kadulju. Sve njegove pe-
le preorijentirale su se s livade u P. polju na ka-
dulju u brdo. Njegove pele dolijetale su bijele
od peludi s kaduljina cvijeta i nije bilo uginu-
a, dok su na susjednim pelinjacima dolijetale
iz P. polja i bilo je masovnog uginua.

56 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 57

KORISNO KORISNO
to se prolog ljeta dogodilo Z. K. iz apljine? Kako mu je medvjed
negdje na podruju izmeu Glamoa i Bosanskog Grahova unitio 17
konica? Koje su zakonske mogunosti stajale navedenom pelaru na ras-
polaganju za nadoknadu poinjene tete i to u takvu sluaju predvia
zakon? Koje procedure treba potovati i kako postupiti da naplatite tetu?
NIKICA ILJEG

P
ovod ovom prilogu bilo je ipak jedno lja za koju je propisana stalna ili privremena
pismo itatelja. Naime, potkraj prole zabrana lova duan je nadoknaditi onaj tko
godine, negdje po izlasku drugog broja je propisao zabranu. Izuzetno, za tetu koju
Pele, iz apljine je u urednitvo asopisa poini medvjed na utvrenim uzgojnim po-
stiglo pismo potpisano inicijalima Z. K. U drujima naknadu plaa Federacija u visini
njemu nas kolega pelar ukratko izvjetava od 45 %, upanije u visini od 25 % i korisnik
kako mu je tijekom prologodinje ljetne lovita u visini od 30 % od procjene tete
ispae na podruju izmeu Glamoa i Bosan- (stavci 2. i 3. istog lanka).

TO UINITI
skog Grahova ozbiljno nastradao pelinjak,
jer mu je medvjed razbio 17 konica, nainiv-
i mu tako ne ba malu tetu.
Ovo zanimljivo pismo potaknulo nas je
Takoer, u preostalim stavcima lanka 70.
ovog zakona (4. i 5.) precizira se kako nema
odgovornosti za tetu koju je poinio med-
vjed na stoci bez pastira kao i u podrujima

KADA VAM
na razmiljanje, dogaaju li se i koliko e-
sto takvi i slini incidenti u kojima pelari
doivljavaju ozbiljne tete, a uzronici budu
zatiene divlje ivotinje, najee medvje-
gdje je paa zabranjena, te da je obveza
oteenog sauvati sve tragove koji ukazuju
na poinjenu tetu. Upravo ovaj posljednji,
peti stavak lanka 70. i jest najvaniji za

MEDVJED
di, ali i ostali zakonom zatieni stanovnici
naih uma. I to je jo vanije, to i kojim
redoslijedom uiniti u takvu sluaju? Koja je
procedura zakonom predviena i propisana u
takvim sluajevima?
Dakle, tjerani motivom pomoi pelarima
eventualno oteene pelare kojima se dogodi
takav sluaj. ZNAI, NA SVAKI NAIN
SAUVATI SVE TRAGOVE TETE
KOJU JE MEDVJED POINIO NA
PELINJAKU!
Sljedei zanimljivi lanak, onaj 73. ovoga

POINI TETU
u takvim situacijama, ponajprije smo konzul-
tirali zakonske propise u ovoj oblasti, a prije
svega aktualni Zakon o lovstvu Federacije
Bosne i Hercegovine (Slubene novine Fede-
racije BiH, broj 4/06 i 8/10). U tom zakonu,
zakona, regulira nain i proceduru prijave
poinjene tete. Izrijekom se veli kako pri-
java o poinjenoj teti od divljai podnosi se
upanijskom ministarstvu odmah, a najka-
snije u roku od tri dana od dana kada je teta

NA PELINJAKU
za nas su najvaniji lanci 70., 73. i 74., koji nastala. I ovo je takoer vrlo vano znati:
se izravno odnose na ovu problematiku. NAJDUE U ROKU OD TRI DANA OD
Konkretno, lanak 70. u svom prvom DANA POINJENJA TETE, TETA
stavku precizira kako je za tetu koju poini SE MORA PRIJAVITI UPANIJSKOM
lovostajem zatiena divlja odgovoran kori- MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE,
snik lovita u ijem je lovitu teta poinjena, UMARSTVA I VODOPRIVREDE!
ukoliko je oteeni poduzeo propisane mjere U nastavku ovoga lanka u tanine se ra-
zatite, te u nastavku teta koju poini div- zrauje nain i postupak po prijavi tete od

58 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 59

KORISNO KORISNO

TABLICA OKSALNE KISELINE

strane oteenog pelara. Tako se u stavku 2.
veli kako je upanijsko ministarstvo duno
odmah, a najkasnije tri dana po prijemu pri-
jave tete, odrediti komisiju za utvrivanje
uzroka tete i procjenu njezine vrijednosti,
potom kako komisiju sainjavaju tri lana: Jednako kao i u sluaju pisma itatelja Z. K. iz apljine koji nam je pi-
predstavnik upanijskog ministarstva pred- sao o svom problemu unitenih konica od strane medvjeda, te savjetom
sjednik komisije, struna osoba za procjenu
vrijednosti tete (poljoprivredni ili veterinar- kako postupiti u takvu sluaju koji smo dali, povod objavi sljedee tabli-
ski strunjak) i struna osoba za utvrivanje ce oksalne kiseline bile su takoer mnogobrojne zamolbe naih itatelja,
uzroka tete (vjetak za lovstvo), umarske, ponukanih prilogom o Primjeni oksalne kiseline za unitavanje varoe
veterinarske, poljoprivredne ili bioloke stru-
ke s iskustvom na tim poslovima (stavak 3.), (autor: Rajko Radivojac) objavljenom u prolom broju naega asopisa, a
te kako je komisija duna odmah izvriti prenesenom iz asopisa Hrvatska pela:
uviaj i o svom radu sainiti zapisnik. Na
uviaj se poziva i oteeni korisnik lovita
(stavak 4.) i konano kako zapisnik komi- Potrebna Potrebna koliina dihidrata za koncentraciju
sije posebno treba sadravati: mjesto i nain koliina Voda eer
nastanka tete, znakove koji upuuju na otopine (L) 2,6 % 3,2 % 3,6 % 4,2 %
odreenu vrstu divljai, obujam i vrstu tete, te kako ako ne doe do sporazuma, oteeni
kao i poduzete mjere oteenog prije i poslije e se pravno uputiti za podnoenje tube
0,5 300 ml 300 g 18 g 22 g 25 g 29,5 g
poinjene tete (stavak 5.). nadlenom sudu u pogledu utvrivanja tete i
njezine visine (stavci 1 4 istoga lanka). 1 600 ml 600 g 37 g 45 g 50 g 59 g
Najvaniji i zapravo neizostavni naglasci
Tako se u stavku 2. veli kako je o kojima svakako treba obvezno voditi rau- 1,5 900 ml 900 g 55 g 67 g 75 g 88 g
upanijsko ministarstvo du- na u ovakvim neugodnim i nikako eljenim
no odmah, a najkasnije tri dana situacijama, a potvreni uvidom i u jedan 2 1,2 l 1,2 kg 73 g 90 g 100 g 117 g
ogledni primjerak zapisnika o utvrivanju
po prijemu obavijesti o teti,
uzroka tete i procjenu njezine vrijednosti, 3 1,8 l 1,8 kg 109 g 134 g 151 g 176 g
odrediti komisiju za utvrivanje odnose se na OBVEZU OTEENOG
uzroka tete i procjenu njezine DA NAZOI UVIAJU I SASTAVLJA- 4 2,4 l 2,4 kg 145 g 179 g 202 g 235 g
vrijednosti, potom kako komi- NJU ZAPISNIKA S OEVIDA, zatim da
siju sainjavaju tri lana. za svaki sluaj OSIGURA ZAMJENSKI 5 3l 3 kg 182 g 224 g 252 g 294 g
FOTOAPARAT (jer, vrlo je bitno posjedo-
vati fotodokumentaciju o poinjenoj teti), 7 4,2 l 4,2 kg 255 g 314 g 353 g 412 g
Posljednji relevantni lanak, onaj 74. isto- te INZISTIRATI NA UTVRIVANJU
ga zakona, istie kako po prijmu zapisnika IZVRITELJA TETE (jednako tako je
iz lanka 73., stavak 4. ovoga Zakona, upa- takoer jako bitno na licu mjesta temeljem
nijsko ministarstvo pokuat e sporazumno vidljivih dokaza utvrditi vrstu ivotinje-poi-
utvrditi tetu izmeu oteenoga i korisnika, nitelja tete).
odnosno tijela odgovornog za nadoknadu Zakljuno! Nikako ne bismo voljeli da
tete, zatim kako sporazum o nadoknadi budete morali primjenjivati napisano i prene-
tete posebno sadri visinu nadoknade i rok seno iz zakonskih akata, ali ako vam se neto
njezine isplate, potom kako sporazum o slino ipak dogodi, svakako ponovno proi-
nadoknadi tete ima snagu izvrnog naslova, tajte ove prethodne retke.

60 I Pela Oujak 2013. Pela Oujak 2013. I 61

 OBAVIJESTI
OBAVIJEST PELARIMA
Molimo pelare, pretplatnike koji ele predati tekst za mali oglas neka to poalju na
e-mail: pcela@spkadulja.com. Broj rijei nije ogranien. Cijena pojedinog oglasa je 10 KM
po objavljivanju. Sve informacije vezane uz objavljivanje oglasa i za pretplatu mogu se
dobiti na e-mail: info@spkadulja.com, kao i na telefon: 063 804 029.

OBAVIJEST OGLAIVAIMA
Obavijetavamo pojedince kao i tvrtke proizvoae opreme za pelare, otkupljivae meda
i pelinjih proizvoda, proizvoae farmaceutskih sredstava za zatitu pela te sve ostale
proizvoae u gospodarstvu koji su vezani za pelarstvo, da e se moi oglaavati u naem
asopisu po dolje navedenim cijenama. Komercijalni oglasi moraju biti grafiki pripremljeni
u PDF formatu.

Cijene oglasa:
1/1 - (druga i zadnja stranica) - (16x24 cm) - 400,00 KM
1/1 - (predzadnja stranica) - (16x24 cm) - 350,00 KM
1/2 - (8x12 cm) - 200,00 KM
1/3 - (5x7 cm) - 100,00 KM
1/4 - (4x6 cm) - 50,00 KM
Popusti na komercijalne oglase: objava oglasa 4 puta - 10 posto
objava oglasa 8 puta - 20 posto
Za sadraj oglasa odgovaraju oglaivai

Samostalna zanatska radnja

"Pela" - ipovo, BiH
Cjenovnik:
Nastavak LR (cink) - 12,00km
Podnjaa sa mreom (varoa) - 10,00km
Podnjaa sa mrezom i plastikom - 12,00km
Podnjaa obina - 7,00km
Poklopac sa limom - 10,00km
Hranilica sa mreom i plastikom - 10,00km
Hranilica (Milerova) - 7,00km
Bjezalica - 10,00km
Ram (jela i smra) - 0,65km
Nukleus sa 5 ramova - 30,00km
Sakuplja polena - 35,00km
Komplet konica LR - od 82,50km do 87,50km

Proizvodimo LR konice, kompletne i u pozicijama. Naa prepoznatljivost je ekstra kvalitet.

Kontakt: Rakita Milo (vlasnik), Brae Jugovia bb, 70270 ipovo, BiH
Telefoni: 050 372 209; 065 915 690