DANTE | REC | MISAC a had ie aa 70 3 6 9 8 iavede, otud prvog oca sjen izvedey On peta, Moja 1 Mojsije s]eB Stkonodavea poslusneg, kos slijede 3 i id; krenu trijarh ‘Abram i kralj David; 7 palriisfel 3 ocem, 5 miadim narastajem, 5 Rahelom, stekav uz silnu je cijenu drugi; sve nadari rajem, ‘ re da prije od djudskih plemena jo3 nitko ne pi tim nagraden sjajem.< Govor nas taj ne vstavi ni trena, Weé kroz Sumu smo dalje prolazili, kroz Sumu, mislim, nebrojenih sjena. Od mog jo3 sna daleko nismo bili kad vatru neku spazise mi oi, to polukrugom mrak na uzmak sili. ‘JoS bjese dosta da se do nje kroéi, al’ veé iz ove razabrah daljine da Zastan svijet se na tom mjestu roti. 20, diko svakog znanja i vjeStine, tko su tis, rekoh, »3to su mogli spasti toliku tast da skup napose dine?« »Jer im imena zvufe 5 puno éasti u tvojem svijetu, milosti su blide, i sklones, rete, sviSnje su im vlasti« ‘Tad_zatuh kako netko glas svoj dite: »Cast dajte sjeni velikog pjesnika, Sto bjeSe poSla, a sad eno stizele PoSto se sti8a jeka toga klika, gle, éetiri Ge k nama silne sjene, ni radosna ni rastuiena lika. 22 Na to ¢e dobri utitelj spram *Gle onoge Sto mat t ruc! toe A ispred svih je, ko kad viadur krene: ono je Homer, kralj nad pjesni satirik Horac drugi je eae Ovid je treéi, Lukan zadnji = njima. Zato Sto sve nas jedno'veze ime, kojeg te prije onaj poklik sjeti, daju mi éast i‘pravo ‘ine time< Svu lijepu skolu vidjeh u toj gett ‘onog Sto diti najviSim se pojem, i iznad sviju kao oro leti. Izmijeniy rije’-dvije u krugu svojem, na pozdrav kimnu svi spram moje strane, te smijedak prijede licem-vodi mojem. . Jo$ vete Sasti tu mi bjehu dane, jer njihov krug i za me mjcsta stvori, Tad podosmo gdje ona svjetlost gori, - zboreti o tem red je da se muti, ‘kao Sto bje§e ondje da se zbori. S njima se zamku otmjenom prikutih, Sto sedmere visdke ima mire, 3 a potok Ljep oke njeg strazet huti. 4 Ko suhom zemljom preSav njeg've vire, 109 kroz sedam vrata stigoh s mudrom svitom, gdje sotne plohe livade se Sire. ‘Tu oka spora, ozbiljna, a pri tom nz pun dostojanstva bjeSe svijzt u liku, na rijeti Skrt, u glasu blag i pitom. 23CORE PR Err BIBLIOTEKA »REC I MISAO« ENJIGA 9.10 DANTE ALIGUERI ‘'PAKAO eS IZDAVACKO PREDUZECE »RAD» BEOGRAD 1969.[MASLOV OIGINALA DANTE ALIGHIERI L'INFERNO ta divija fe " Kad Je se sjetim, shee zalutavil, sa prave staze AY’ kad am stigo Jednom Sotjegut tamo gdje kraj Je ono} bio drasl, Mo nagna stravu u srce mi jadno, pogledah uvie te mu leds spazih vet odjevena arakama planeta, Ato pravo vodi svijet po svako} stazi. ‘Tada presta malo strava da mi smeta Sto avu not nije sreu mira dala, nog provedenu u tollko sjetd. L kno govjek Kolt Je it vale a Preveo bez daha na kraj ieplivo, pa gleda MIHOVIL KOMBOL natrag na vodu opasnu sa fala, 328 31 34 37 40 43 48 ao 52 tako i duh moj, jo8te sklon da préda, na ono se je osvrtao Zdrijelo Sto Zivu progi nikome jo8 né da. Odmoriv malo utrudeno tijelo, uz obronak se pusti dadoh, gdjeno na donjoj nozi teZiste je cijelo. ‘AY’ istom da éu uzbrdo kad eno odnekud panter brz i gibak pao, 5s krznom ito bjeSe od pjega Sareno; i nije mi se vise s oka dao, veé me u hodu prijetio sve jate, Pa sam se vraéat viSe puta stao. Bija8e jutrom, te se sunce zate da die s istim zvjezdama ko tada, kad bozja ljubav po prvi put mate te stvari divne; pa mi tako sada to njeno doba i taj %as 0 zori probude nadu da je dobru rada { ona zvjerka w svijetloj odori, al’ tol’ko ne da ne bih premro cio, i ad vidjeh gdje se lav prede mnom stvori. ‘Taj Kao da je na me doéi htio od gladi bijesan, podigavii i reko bi: i zrak uplaien je bio; i vutica, to izgleda’e sviju potuda sita u svojoj suhoti, izbog koje veé mnogi suze liju. Strah s njena lika s toliko mi moti na du&u pade, te mi nadu ubi da éu vrhunca ikad se domoéi. 4 tako i mene zvijer ito Prilazesi Stade da mar Polako tamo gdjeno sunce Re” Za vrijeme ovog ni tan; 2 nit i iskrsne mato tapeee aes U pustoli kad vidjeh kak i : 2Smiluj see, viknuh, aire mo} © bio, sjena ili Ziv govjex kojile MO »Ve€ nisam fovjek; bjeh i a. roditelji, Tombardijses aa iz Mantove mi bjehu obadvoje” Sub Julio, al’ kasno, rodis > Julio, , Todife me; Bim me za dobrog Augusta znde, id bogova je laznih bilo vrijeme, Bio sam pjesnik; stili moj sla Eneji Sto iz trojskog dode eda Mion gordi posto spaljen pade. ‘AY kud é95 natrag ti do onih jada? 1 zaSto neéed uz brijeg Ijupki smjelo, Sto svih je izvor.i uzrok nasladate 2Ta ti li si Vergilij; ono vrelo Bdje rjetitosti_kljuta rijeka pravate odvratih prignuv zastideno elo, 2Ti §t6 si svjetlost’ pjésnika i glava; nagradi ljubav koju za te gojih, i koja tvoj mi spjev u ruke daval 5 er or 0 B 76 9 | i i85 88 OL 4 97 100 103 106 109 uz Ja poklonik sam remek-djela tvojih, i lijep stil, Sto na me paznju svrnu, samo iz djela tvojega usvojih. Pogledaj skota ito me natrag vrnu! Mudrate slavni, ne daj mi podleéi; sve Zile i bila pred njim trnu;« Vidjev gdje platem, on ée na to reti: yStazama drugim poéi ti je sada, s tog divljeg mjesta Zeli8 li uteéi;, jer zvijer. Sto daje toliko ti jada, tim putem ne da da se kreéu ljudi, vet dotle smeta dok im smrt ne zadaj a tako zle i divijatne je éudi, da uvijek Zudnjom nezasitnom die i jelo u njoj glad jo3 veti budi. S mnogo se zvijeri pari, 1 s jo3 vise njih ée se parit, dok Hrt ne pohiti i dok joj bolnom smréu ne kidide. ‘Taj nege zemljom, novcem da_se siti, ‘veé mudrost, Ijubav, krepost su mu hrana; med Feltrom ée mu dom { Feltrom biti. Italiju ée spasti od zlih dana, za koju pade djevica Kamila, Evrijal, Niz i Turn od smrtnih rana, ‘Tu zvijer ée svuda gonit njeg'va sila, dokle je opet ne vrati u pako, otkle je zavist prvi vod joj bi Stog drlim da je dobro za te ako za mnome padel, a ja vodom éu ti biti, i proé ée8 vje’nim mjestom tako, 6 gdje'uzvilie E68 ofajanja tutt duhova drevnih, fo se Bolom gule, oe ‘kdiguéi drugoj smrti da ih sputi, Vidjet 6e3: nel u ognju se skrufe zadovoljni, jer nadaju se stiéi, am ma kada bilo, med blazene duse; a k potonjima htjedne’ li se digi dostojnija ée dua doéi tada, = 5 njom éu te pustit kad mi bude i&, jer onaj car Sto tamo gore viada, 124 zato Sto njeg've nisam znao vjere, ne puita sa mnom do svojega grada. ‘Njeg'vo se carstvo na sve strane stere, © 127 al’ ondje su mu prijesto, viast i dvori; © sretan li je koga odaberel« »Pjesnitee, rekoh, »&uj Sto glas ‘moj zbi ako ti boga, kojeg nisi ana, ae da bi me jad taj mfhuo, i gori, 130 vodi me, kud si malotas me zvao, 133 pa da pred vrata svetog Petra dodem i gdje je, veli§, jad na duge pao« Ton se krene, a za njim podem. 136 Stih 1, Prema Danteovu shvaéanjt e ju, pr ae so a sles veal tn tt Jean ivie (Gozba), pa je, prema tome, éovjek na polovini svo- Podio. age Puta u tridesct | eto} godini. Kako se Dante Frobnog putovanla us jubllarnn godinu Sate: Giese pies gro 1 godin 1300. Uisti Faas Taneree® Svoje djelo kasnije, a smjestivsi evo) put a fs zur wegmmomyti® Je sam sebi Ga mote dogadaje Koll. su va (oe Tea © Bodine prikazati u oblikw prorotan- 7oo alegorijskl shvaa 1ea0 grefan ge 2-8. Suma 3°, on a niispom razumijeva stays eS Pen a $U06% oye pfesnika zaustavilaly ima. St 2h Bygone Make utenoet, ofolest Tee fp zaate srednjega vileka, bog Je ‘mest. ‘Prema mistoni sreaniega ie Pog Je ‘st a0 eee a Se saiale tumaente de orcija, Tako Je Hevanje na Vellkl pe Je visionary sedam dana. oe Sih eravajay @ 2 ratau Sumo, SG ates Cor ae comm. ere woga0 zvati_pjesnil pre ‘vres sStatasit ts Ripe 9 Sle ce Fer je itelj Ttalije, i gdje mu se ‘rt, spasit : ee oe mat Stieala Toro, Kamila, Eurilal ve eee re mgr pate, hp epostoinag aoe ee geal cee Seal rok Ban suiliste, IX 127. * Niz | Turno pomata su Jesu dveri na ulazu DRUGO PJEVANIJE ‘Veé umiraSe dan, i mrak je sinji veé svemu Zivom trude ublativo, Sto god se gdje na naj zemiji kinji, a ja sam s&m tegobe istekivo Putovanja i uéeséa u jadu, Bto sve 6e prigat paméenje mi Zivo: ‘Nek muze mi i genij pomoé dadul Pamet ito pisa kud mi noga gazi, nek ovdje vrijednost pokaze na radu! »Pjesnitele rekoh, »5to me vodi8, pazi, da li je snaga dosta jaka moja, Prije no strmoj povjeri§ me stazi. Silvijev otac, priéa knjiga tvoja, u besmrini je svijet za Zivuéega Jo8 tijela poSo i uz éula svoja, pa ako mu je protivnik zla svega sklon bio, slavno misleéi na djelo i tho €e izié i kakav od njega, to bjeSe pravo, kad se sudi zrelo, jer od njeg je, po visnjoj zapovijedi, poteko Rim i rimsko carstvo cijelo, Koji i koje, pravo reéi vrijedi, za sveto mjesto bjehu ocabrati, velikog Petra nasljednik gdje sjedi. 10 1625 28 31 37 40 43 46 49 82 “Ee Na putu, kad i » kad ga tvoja hvala prati $f gvom slaviju Bata comat sede ‘© i temelj papskom plastu dati,” Kasnije tamo Sud i izbrani_gredi da jata vjeru koja cil imade da na put spasa svakoga dovede. ‘AY ja da idem? Tko da. vlast mi dade? Eneja nisam, nisam ni Pavao; da nisam vrijedan, znam, | svak to znade, Jer strah me, kad bih na taj put se dao, da ludo podem; mudar si i bolje shvaéaS no Sto bih ja to rei znao. Ko kad tko nete temu se privalje, pa s novih misli stari naum mijenja i poéinjati nema vise volje, i meni tako, dok razmiiljali, jenja na onom mragnom visu snaga Ziva onoga prvog odluénoga htjenja. Ako li shvatih Sto u tebi Divas, ‘yeleduSnoga éuh gdje progovara, ato ti se plahost sad u dusi skriva, tvara Sto esto takve zapreke nam st °1g stajemo pred éasnim djelom kao plasljiva zvjerka kad Je ok vane traha rijediti se 2020 foddoh i Sto slusah tamo ‘kad bi mi tebe 2a0- Da bi tog 5 uj zaito d u prvi &as, Kamo, Bto im nema fuh glas 1 lijepe Zone jah sluziti joj Sa ‘ | $ onima bijah kad blazene takve da 2elj TT 0d avijezde jate sjale su foj zJene; ‘andelskim glasom, njeZna sva | draga, {i svom govoru prozbori spram mene: 20 mantovanska duSo svakom blaga, ‘sto glas ti svuda traje jo8, i neée potamniti dok svijetu bude traga, moj prijatelj, al’ ne prijatelj sreée, 6 ‘do zapreka u pustu stize kraju, tako da natrag od straha vet krete, 4, strah me, tako Tuta u otaju da kasno stize moja pomoé spora, po onome sto o njem @uh uraju. Sad podi, pa mu snagom svoga zbora { svim pomozi da ne trpi Stete, , da utjehe i meni dode hora, Ja sam Beatrite Sto ti dajem svjete; 70 sa mjesta dodoh kud teZim ponovo; 4z mene zbori ljubav Sto me krete. Pred lice kad se vratim gospodovo, B hvalit éu Zesto pred njim Une tvojec « T tad zaSuti, a ja rekoh ovo: » »Kreposna Zeno, jedina zbog koje 16 ‘od svih stvorenja Ijudski rod je veéi, pod najmanjim Sto krugom neba stoje, za nalog tvoj sam tako haran sreéi 9 da najbrzi bi posluh doo kasno, i Sto, god Zell, dosta ti je reti. ‘AY’ kaii/ kako bez straha i lasno 82 side u ovo srediite s visina rejskih, kud opet natrag Zeli8 strasno?« « na of a 100 103 108 109 12 < «, reée, » »znati do tandina, » akad Heli’ Thko zaito se Ja amo atojin 206i, Sve GO tih dubina. je one stvari samo ie we da zlom na: kakvim’ mort, da se plait damo?, bog milostiv. stvori j na dohvatu. bijedi, toga ognja, gori. ‘K mene takvom da nit sam va50l nit za me plamen i plemenita sjedi, brags Saetnju, Koju ti spomenuh, { blati stroge boxje zapovijedi- ije sa molbom ova krenu De Lucie nog spoment se SV088, Koji te treba bad u ovom trenu.< Ko protivnica svega okrutnoga “Gavi k mjesta, siedjeti gdje-svikoh 's Rahelom drevnom, Lucija ée stoga: 20, Beatrite, prava bozja “tiko, ‘pomozi onom Koji se istaée 9+ nad mnodtvom, jer te Ijubljase toliko! Ne tujeS li ga gdje u jadu plate? Zar ne vidi8 gdje sa smréu se bori na rijeci.od koje more nije jae?« ‘Nema ga tko se tako brzim ‘stvori da stete sreéu i’ da zlu utete, ko ja, Sto sifoh kada éuh Sto zbori, $4 mjesta koje svatko blazen stete, 1 skladne rijeli uzdajué se tvoje, 2a tebe ditne i svijet gdje ih reve« € 12 Kad svr8i ovo objainjenje svoje, na stranu platué sjajne o& svede i-tim ubrza dolazenje moje. ! "I do@oh, evo, kako ona htjede: us zvijeri te oteh, Sto ti na put pade, Kojim se pravce uz brijeg divni grede. AI’ Bto je? Za8to, za8to sada stade? 121 Sto srce misli kukavne ti plijene? e Kud muzevnost i smjelost ti se dade, kad tri se 2a te preblatene’Zene 124 uw nebu brinu, a rijeé moja gleda buduéem dobru da ti pogled skrene?« Kao Sto evijege klone s nognog leda 127 i zatvori se, a kad sunce grane, otvoriy Zaike, evjetarju se preda, tako se meni snaga vraéat stane, 130 a srce smjelost osjeti sve jatu, pa éu ko tovjek kada duSom dane: 20, milosna, Sto pomoze mom plagu, 133 a iti, dobri, Sto se odmah trie kad njene rijeti istinite zatu, toliku Zelju u sree mi vrie 136 rije8ima svojim da mi poti godi i naumu se prvom vratih brie. Sad hajd, jer sad nas isto htjenje vodi: 139 ti utitelj si, vod { moj gospodar!« ‘Tako mu rekoh; : kad sta da hodi, strmim i divijim putem podoh dobar. 42 13Eneja, Kofi Je of za upovijeda u VI p; pala svega) iskazno ivatem Rims, katnjes fe Bncla of soe oa rraa 1 ueme 2a Zenu bijedl Tigmena koje e gangs, } Jpavao (vas electionis), Sera. limba. (¥. TV" Dleva ne udivajuél biagenstya, oni Bete jega se dréa0 Dante, 2 nolo st eae, Dats, en prvo i najmanje mieseteyy, .e nalazi na zemlji. thu pakso, Kojega Je jedan ty, Bogorodica, se Dante Martie Doltovse ni se Cf ho ofima, dobivene od Luclju, motda 2b08 BOSSY Convivio. Alegorijski je Lucit ade milosti Koja prosvietljuje ine: Bogorodica, Lucija £ Beatrite. TRECE PJEVANJE Kroz nas se ide u grad sviju muka, kroz nas se ide gdje se vjetno plate, kroz nas se ide do propala puka. Pravda nam tvorca vinjega potate; bozanska svemoé, i prva ljubav graditi nas zaée. Sto god stvorenja prije nas imade, vjetno je, pa smo i mi vjetna vijeka; tho ude, nek se kani svake nade. Ovakva vidjeh mrka slova prijeka veh jednih vrata, pa éu tad ovako: »Tvrd mi je, vodo, smiso tih izreka.« A on, 8to svemu domialja se lako, rete: »Sad ne daj da te sumnja svlada, malodudje nek oydje umre svako, Sad stigosmo do mjesta te&kih jada, ko Sto ti rekoh, gdje se svijet jati, Sto blagodati uma ligen strada.e T na to rukom moju ruku hvati i vedrim licem, Sto me osokoli, w tajno carstvo pode da me prati. ‘Tu uzdisanje, plat i jauk boll sa sviju strana 2rak bez zvijezda para, te sprve suza obraze mi pol 15 udrost Sto sve znade,8 6 31 uw a” 40 a 46 49 <, rijedi boli, kara, ovva, ostra sulla glasa, uka — sve 10 DUKU stvara, Raznolik & wuzvicl 62) ‘uz pljesak 1a kuti ne stajudi Zasa_ ds gije ie bezvremena sjena, ie kad ga ‘evar ustalasa, Sto svt aval ko pijesa om glava bijage smetena, ae SoM) meitre, Sto Cujex... otale? sieve ta éeljad bolom utudena?« .: »Na taj bijedni natin Zale 4 ot Spe dase svih Sto svoje dane profivjele bez pogrde i hvale. mijeSane, angela zlim su zborom pomijeSan § sp nit su bogu vjerni ostat htjeli nnit bunit se, vee stajahv. sa strane, ih raj, jer lijep ostat Zeli, Progna ih raj, jer lijep ost MI ati dublje ne prima th pako, da ne bi greine na obijest zaveli< A ja Gu: »Vodo, 3to ih tit tako do takvim platem nadimlje im srudite Odgovori mi: »Kazat éu ti lako. Bez nade u smrt svi su ovi judi; slijepa im 2iéa svak se tako stidi da syat'ji udes u njih zavist budi. Svijet neée da se spomen na njih vidi; Milost i Pravda od njih lice krije. © njima dosta: pogledaj i idi« I motreé vidjehi barjak gdje se vile { juri krugom tako “rza leta ‘ao da nikad sklon potinku nije. 16 2 Pakso. ‘A za njim tol’ko natislo se zeta da ne bih nikad vjerové ni znao da smrt toliko pokosi veé svijeta, I kad sam neKe prepoznavat stao, sjen onog vidjeh Sto ko slabié znani 42 svojih ruku visok &in je dao. Rezabrali odmah da se w toj strani rod onih sinjih kukavica krio - Sto bog ih mrzi i njeg'vi dumai ‘Taj jad Sto nikad ni Biv nije bio, sav gol'od mnostva osa, to tu vevi, i obada je Ijute suze lio, Ovi im lice Sarahu do krvi, a krv i suze kaplju im do nogu, gdje sve to beru neki gadni ervi, I motreé dalje, vidjeti Seljad mnogu gdje se na brijegu silne rijeke sliva, a rekoh: »Vodo, daj da znati mogu ‘tko sui po kom obigaju biva da svi su tako Zeljni prijesi vodu Koliko vidim kraj tog svijetla sivae »Razumjete, reve, otu ée8 cijelu zgodu kad Aherontu vrh obala pustih u naSemu se ustavimo hodue Tad, posto oti zastidene spustik, da dodijo mu ne bih besjedama, do rijeke vise rijeti ne izustit. Kad eno gdje ée ladom prema nama zbog stare kose bijel starac poéi, vibuéi: »Jao, greine duie, vama! 17 58 61 cy or cry 6 9 82,oe a 100 103 106 109 12 Tn Nikudl ou raj ne nadajte dog, Nu drugi brijeg Ge svutko sa mn, Wogan) 1 led 4 do vjetne nog” de, A U1 ilo amo, tiva dufo, pade, dulje od ovih pokojnih se ‘smi ‘A kuda ostah, dalje zborit stages *Kroz druge luke i po drugoj cest, prijekd cb ti, tu nisu 2a te put Inganija te ima splav prenestile* ‘A vod Ge: »Ti se, Haronte, ne Ijuty, Jer tako hoée ondje gdje se mote Sto god se hoée; zato odsad gutile Obrasla tad se lica mirno slote brodaru sive bare, tije zjene u obrutima plamnim jo3 su strofe, ‘A one gole, izmorene sjene, kad osjetige krutih rijedi’ breme, + poblijede zub’ma cvokoéué strvene, i proklinjahu boga, ljudsko pleme, i kraj i tas i roditelje svoje, i roda svog i svog zateta sjeme. ‘Tad jurnu sve, u hrpi kako stoje, u Yjutom plagu prema kobnom brijegy, Ieuda Ge svi 3to boga se ne boje. ‘A Haron, demon s otima Sto Zegu, skuplja ih, mig im dajuéi, i tuée veslom, kad tko zaostane u bijegu- Ko Sto od stabla u jesen se lude listovi jedan za drugim, dok grane svoj Sitav nakit zemlji ne izrute, 18 “tao se zli rod Adamoy na dane anakove baca redum s onog Zala, ba§ kao ptice kad su na vab zvane. s 3 Prelaze tako preko tamna vala, ug 4 prije no Sto tamo prijeko sadu, : veé ih se ovdje nova eta zbrala, ; »Svi, sinko, koje smrini Sasi snadu ra u botjem gnjevu, iz svih se hatarac, mili €e vod, pred ovu skupe ladu, 4 prijeéi prijeko svi su puni Zara, 124 Jer botja pravda potige ih tako da strah se njihov Zivom Zeljom stvara, Tud dobra duta ne prod: dojako, 127 Pa htjede I’ Haron da zbog tebe plane, njegov ée8 govor sad razumjet lako-« Kad svrii, sav se mraéni predjel gane 130 gi iakve trelnje, ca me s Ijuta straha, kad ga se sjetim, pot oblijevat stane’ 2 zemlje suza dune bura plaha, 1 saaline Suietlost bijesne kroz taj om, , zaslijepivii mi tula s prvog maha, *e padoh kao tovjek svladan snom, 136 St. 4 e primal ‘ar or Gah ih nete da ga ne bi ii, all th ne St. 46. sz tojanje, ; aise Git ie mrt, nepostojanje, bila bi im milija od ovako i Sh S, Cetestin ¥, koit Je bio ico Seda Bet mini odvekas UE 22 papa njest jonifacije VIL, Dai SoranKoliko uh, tu nema druge bijede 2 do w2daha Sto prodiru iz grudi, # drhtaji ih vjetnog zraka slijede, Te uzdisaje bol bez muka budi 28 B MmoSivu 3to se bez broja tu stexe, CETVRTO PJEVANJE i male djece, i Zena, i Ijudi, tutanj te8ki san mi prebi 2Ne pitase, dobri uditelj mi reve, 31 Gromorr ako da se naglo prenuh, piko su ti dusi, pred tobom Sto stoje? w glove Koji silom dode & sebl; © Prije no podes, znaj da niih ne pete ko govj digavSi se, uprem _ aoe alsey erijeh; = peecale 2 je 4 A digavai s¢, ene krugom, a bi se spasli, i uz djela dista, ‘ baci oft iat gdje sam u tom treny der su bez lersta, vrata vjere tvoje. da_spozn stigo s drugom A Livijabu lt joite prije Hrista, a7 1 Ne bjebe sumnje dh oH jpezdno plates eg tac Be na rub dolin ti bogu éasti ne dage valjane; odzvanja i tugom, i meni samom sudbina je ista. ito vjeénim vriskom ee Je, mraéno; Bez druge krivnje s te stradamo mane, 49 19 uboke bjele, ame cae dosed’ Pateti samo od tog Sto ber nade Ser aiacea alsa eines (aE: & puni teinje boravimo danes razabrat ni ¥ ie rijetu prijetic, Meni se jako to na Zao dade, ; 43 13 »Sad €emo dolje ujel be tear dode, Jer spomah da u limbu s éeinje pati eS ee oe i svijet sto mnogo zasluga imade »ja idem prvi, : 70, gospodaru, voto, mogu I’ znatic, 4g Se ee eee ee ein yekoh, da Evriée viera mi se slije,_ Res enietsoanietginies Ho svako} sumnj: moze na put Set, koji me tie’ ' 4 23 nitko otud izigao nije, 49 ée: aJadi onih u dubini (Sere Zashugem do rajate eee mojem licu-daSe; Shvaivll Ho.2e pod tom rica se Bo samilost je, mislis strah da tint. rete: »Nov bijahi stanovnik tog Kraja, _§ 22 AI’ hajdmo, jer su duge staze naSe« kad vidjeh: k nama neki Silni grete, 1 take pote I menuveto 3 ovjentan vijencem pobjednitkog sjaja. u prvi krug ito onaj bezdan pase. 21 20a a 0 B 6 ral] David; krenu m i eratjadim naraftajem, 1 eee faconay uz ala Je ellen | ave nadart rajer, 4 mnogl drugli 6, Fyjudskib plemena nagraden sjajem« as taj ne ustavi ni trena, ore kr ai mu amo dalje prolazili, ror Sumu, mislim™, nebrojerih sjena, sna daleko nismo bili neku spazise od mog Jo8 «na uzmak sill. ead vatru 3to polukrugom mara! te dosta da se do nje kerods, od blew ‘iz ove razabrah daljine Ga gastan svijet se na tom mijestu roti. 410, diko avakog ananja 1 vjestine, "ico su tie, rekoh, 28to ou moglt ‘spasti toll éast da skup napose Sine?« ser im imena zvute s puno éastl @ tvojem svijet, milosti su blize, { sklonee, rete, »viinje su im viasti.« ‘Tad zatuh kako netko glas svoj dite: wast dajte sjeni velikog pjesnika, ito bjede potla, a sad eno stizel« Po8to se stifa jeka toga klika, gle, Getiri ée k nama silne sjeney ni radosna ni rastuzena lika. 22, Na to ée dobri uéitelj sprim mene: SGle onoga Sto maé u ruct ima {spred avib je, ko kad viadar krenes ono je Homer, kralj nad pjesnicima, vsaiirik Horac drugi je za njime, Ovid je treéi, Lukan zadnji ¢ njima- Zato Sto sve nas jedno'veze ime, Kojeg te prije onaj pokllk sjett, daju mi gast i'pravo tine time.« Svu ljepu skolu vidjeh u toj Cet ‘onog Sto didi najvisim se pojem, 4 iznad sviju kao oro leti. tamijeniv rijed-dvije u krugu svojem, 1 na pozdrav kimnu svi spram moje strane, - te smijegak prijede licem vodi mojem. ‘Jo8 vete éasti tu mi bjehu dane, jer njihov krug I 2, me mj.sta stvori, te bijah desti sred dru2be valjane. ‘Tad podosmo gdje ona svjetlost gori, zboreti o tem red je da se mutt, ‘kao Sto bje’e ondje da se zbori. $ njima se zamku otmjenom prikutih, Sto sedmere visdke ima mire, ‘a potok ljep oke njeg atratet hudi. Ko suhom zemljom preSav njeg’ve vire, ‘kroz sedam vrata stigoh s mudrom svitom, gdje sone plohe lvade se Sire. Tu oka spora, ozbiljna, a pri tom pun dostojanstva bjege svij-t u liku, na rijedi Skrt, v glasu blag 1 pitom. 23 100 103 106 109 215 118 1 124 127 130 133 136 139 142 jovukosmo ses kraja pram zreniky Povsoku, svijellu, gdje nab pogled siy; jrogase sve da ima na vidileu. wot bai, na zelenoj kadivi, Nesrazade mi zbor velikih sjena, Sto im se duh u sebi i sad divi, druitva njena Elektru vidjeh, a od Eneja, Hektor bijahu mi znani, oruzan Cezar sokolovih zjena, Kamilu vidjeh, a na drugoj strani ‘Pentesileju; uz kralja Latina kéer Laviniju sjedeé. Tu su zbrani i Brut, Sto nekoé izagna ‘Tarkvina, Lukrecija, Kornelija i ine, dok sama vidjeh uz kraj Saladina. Kad malo digoh vjede veh’ mnozine, ugledah mestra onih koji znaju, — gdje sjedi usred mudre druzbe njine. Svi mu se dive, svi mu Sasti daju; Sokrata vidjeh do njeg i Platona, — Demokrita, kom svijet je po slutaju, Diogena tu vidjeh, Cicerona, Talesov lik do Anaksagorina, Empedokla, Heraklita, Zenona, Dioskorida, znalea svih bilina; a vidjeh tu i Orfeja pjevata, i Seneku moralista i Lina, Ptolomeja, Euklida mjerata, Hipokrita, Galena, Avicennu, i Averrhoesa, velikog tumata. , 24 ‘Spomenut svaku ja ne mogu sjenu, 145, jer moram hrlit zbog mnozine grade, te pored stvari rijeti esto venu. Sestina za dva smanjena se nade, us jer vod se stane drugamo da sprema, iz mifna zraka da u buran sade; i ja se nadoh gdjeno svjetla nema. 151 St. 8. Dante spoznaje da je stigao na rub doline u ‘ojoj Je pakao. : St. 24. Pjesnik se drét krSéanske teoloske nauké i shvaéa ‘limb kao dio pakla. St. 52. Vergilije je umro god, 19. n, e., pa, prema tome, 408 nije bio dugo u limbu kad je Hrist tamo ‘sifao. St. 53. Hrist, St. 59. Tzrael: Jakov, sin Izakov, koji je poslije borbe $ andelom imao ime Tzracl (Geneza, XXXII, 28). St 60. U Bibliji se prita da’ je Jakev, da bi stekao Rahelu, sluzio kod njena oca éetrnacst godina (Geneza, XXIX,'23. 1 30). St. 67. Jo nismo bili daleko od Aheronta, gdje sam Pao u san, St. 80. Veliki je pjesnik kojega pozdravijaju Vergilije. St. 88-00. Dante nije ditao Homéra, dok je ostalu tro- Sicu dobro poznavao, St. 91. Sve ih veze fedno ime, tj. ime piesnika. St. 95—96. Homer. ; St 121, Elektra je mati Dardana, praoca Trojanaca. St 124-126. Kamila je pala u borbi protiv Trojanaca Gnelda XI, 759-831), a Pentesileja, amazonska Kraljica, od Ahllejeve ruke pod Trojom (isp. Ovidijeve *Heroidee, XXI, 118). Latin, kralj Laclja | otac Lavinije, koja je bila obecand rutulskom’kralju Turnu, a poila je 2a Ene{i kad je Eneja Pobijedio 1 ubio Turna, kako se pripovijeda u Eneidi. St. 127, Lucius Junius Brutus, prognavéi kralja Tar- kvinija’ Superba, osnovao je Rimsku Republik, St. 128, Lukreciia se ubila kad ju Je obeX€astio sin Tarkvinija Superba. Komelija je slavna mati braée Grakha. St. 120. Egipatski sultan Saladin (umro 1193) bio je u srednjem vijeku vrlo po8tovan kod zapadnih naroda zbog svojih viadarskih vrlina, St. 131. Aristotel. St. 139, Dioskorides, sicilijski lje&nik, napisao je veliko djelo © biljkama, ukoliko sluze kao Iijek. 25St MU Seneku Je Dante dobro pornavao; Linus: gig muritar J pjesnil, sin Apolona | Kaliope. St. 142, Sistem epipatskog astronoma Ptolomeja te 1 st. n. ©, bio Je mjerodavan za srednfi vijek, pa t 21 Dang Euldid Je slavni aleksondrijski pisae Elemenata geomettit Bivio Jo oko 300. pr. n, &. st | Tri znamenita lijednika 1 pisea medicinek, Ajela: Hipolcrat 70—386. pr. ne), Galen ie Peres (Uat—201, 'n, 6), Cie Je neke spise Dante posnavan, 1Ant €enna in” Sina), slawnt arapskl ljeénik (0201080, ty Je Komentar Aristoteln Dante takoder titan, St. 144. “Averrhoes, slaval arapskl fllozof iz Cordote (1126-1190), tijt Je Komentar Aristotelovih djela Dante wh STIS, 148, Drullvo, Kole se ststojao of Best lest smanjilo se za dvojieu, Jer Vergilije i Dante odlaze. PETO PJEVANJE Tako se spustih iz prvoga kruga wu dry it prostorom, al’ koji tim vise jeti od plata i tuga. Tu Minos stragan, zub'ma rezeé stoji, 4 na pragu ondje grijehe ispitiva, sudi i Salje, repom pravdu kroji. To jest, kad dufa, na nesreéu iva, 7 ‘tu atigne, sva se ispovijeda tada, @ ovaj malac svakog djela kriva A joj u paklu mijesto Sto joj spada: 10 toliko puta svije rep na tijelu Koliko treba stepena da pada. Pred soborn ima uvijek hrpu cijelu; 13 Po redu idu da mu sud saznadu: kaiu i uju, i veé su u Zarijelu. 0, ti, Sto ide3 I ovom botnom adue, zavikinu Minos kad me oko ee, ut slusbenom se prekinuvil radu,” *pari kud ide i na &ije svjete} ng gledaj Sto su tu Hiroki putite " »Sto vite tako?e mo} se ved uplete; tl njeg’va puta usu ; Jor tako ote ondje aie cent = Wie gdje se mote zato odsad Butile 27 Bto god se hoée:8 31 34 31 40 43 46 a 52 da se mnoze sad stan Bolnt 27°) siigoh na pute ad sioyem slubu; sad SHE Do mjesta dodott a Sto sumi kao more H ; st, fam gy vaunh ean Zale Pakleni vihar So bez stanke hujiy aelenpsl duse w zamahe PUP tu Bek bije, vetee sh wesizul 5 grotla grunt, pure s njima na rub ETO Kad butt ca uz koku i 16 # onda boyje vel a takve suze vrele frijeh puti gove trasti razum splele. Cuh da su kazni za one sto im 4 kojima su si Ko évorei kril'ma nogeni Sto plove imi w jatu rastegnutu Sirom, tako i vjetar zle duhove ove vyrti i nosi amo-tamo virom; ‘nema im nade da ée ikad bijedu Dmanjiti, kamo 1 poéinuti s mirom. I ko Sto idrali u dugome redu plove, dok bolno glasovi im zvute, tako i sjene platuéi u jedu stizu, a ono zlo ih sobom vuée; pa rekoh: »Mestre, kakvi su to }judi, koje toliko crni uzduh tuée?« SU skupu Sto radozalost ti Budi, prva jee, reée »caricom se zvala nad mnoStvom raznih jezika i éudi. 2B ‘Tako se oda bludu da je dala uzakoniti strast Bto gadna Zell, ne bi li tako svoju Ijagu sprala. Semiramis je; ona, povijest veli, naslijedi Nina, komu bjede Libs; sultani su u njenu zemlju sjell. Druga se, Dido; zbog Ijubavi ubi, nevjerna rijeéi 8to je muzu dade; i Kleopatra bludom dudu zgubi« Jelenu vidjeh, 3to tolike jade prouzreéi, i Ahila junaka, Koji na kraju zbog ljubavi pade. Tu bje¥e Paris, Tristan i jo3 jaka Seta, i sve mi redom kaza sjene, zbog ljubavi 3to. dopadoSe mraka. Kada mi vod sve te drevne Zene i vitezove imenova tako, svlada me Zalost, mrak padne na mene. »Da mi jee, rekoli, »rije& prozborit kako sa onima w zagrijaju koje, kako se Gini, vjetar nosi lako.t ‘A on Ge: »Kad. se pribliti to dvoje, Ijubaviju njinom kumi ih i brati, i dozvat ée ih zaklinjanje tvoje.< ‘Tada viknul, &im ih vjetar k nama svrati: 20, dodite nam, duse pune sjete, zborite s nama, nema I’ tko da kratil< Ko golubovi, koje Folia krete, Bto k slatkom Anijezdu s pozudama svima, dried Sirom mira krila lete, \ 29 55 61 64 70 3 6 9 82as 91 4 oT 100 103 106 109 112 tako iz fete gdje Je Dido s njima, krenuge k nama po zraku opakom} toliku snagu zov milostan ima. 0 dobri, mili stvore, Sto tim mrakom dolazis’ k nama kojit krv se prolt omastiv8i i zemlju svojim znakom, mi bismo, da nas kralj svemira volt, molili za te, jer zbog zla nam jada sree te, vidim, samilosno boli. Je I" sluSat vam II" zborit du8a rada: mi emo slugat Sli zborit znati, dok vjetar Suti, kao evo sada. U primorskom me gradu rodi mati, gdje slazi Pad i potinku se nada 3 pritoka druzbom Sto ga putem prati. Ljubav, Sto brzo nje#na stea svlada, zanese ovog da mi drazi teli, otete tako da jo3 srce strada. Ljubav, Sto Ijubit Ijubljenome vel, zanese mene svim sto njega krasi, 4 jo joj, eto, éari nisu sveli. Ljubav nam 2iée istom smréu zgasl; nag ée ubica past u Kafnu« Takvi su do nas dopirall glasl. Kad tuh te duge { svu muku njinu, ponikoh nikom, sve dok pjesnik éuta ine rege mi: »Kud se misiju vinu?« Odvratih na to: »O, Znlosti jutal Kolike slatke misli th 1 snovi dovedose do ovog bolnog putale 30 We Obratiti im se tai se tad uz 4 fanteska,platem » Saje mek yajne US mi se oko srca ovi, —— AY’ rect mi; za vrije kako i gdje oe ee je Ajubar le bie de svoje tele upoznate eyecreae A ona: »Vebe bolt ne imade, ' vee sjetat! se syoji ‘ a jth scetniki W nevolji; five) to eae ane 2 AY’ ako i ti prva : ica Yubavi nate painju tere mami, prigat Gu tl oka rasplakar Citasmo jednom da s' 8’ otmemo tami, Lancelotu kog je iubav spel Foe er svakog straha bijasmo i sami, = Cesto se naa dva pogleda srela, ; 4 bijedilo nas uvijek posu tivo, al’ nas je samo jedna strana svela, ee Kad Gitasmo bai kako je cjelivo jubavnik onaj usta geljkovana, ovaj Sto zavijek sa mnom se vezivo, drBéué mi dade cjelov sred usana. Svodnik je knjiga i njen pisac bio: vet ne titasmo dalje toga dana, Dok jedan prita, drugi duh je llo tolike suze da se od tog jada Ko da éu umrijet obeznanth cio; {1 padoh ko Sto mrtvo tijelo pada. Efst. Sto se dubie sist © pakao, Biveis gpg a8 manlt wudar i stron mitcii Kral ng SIE aout SOE ue oe SiTtosoe sudnen coke Je Danto ed 'njegn uti” gStom $ey'Sudt na ulna w pravi pakao. dermong, Holt sui na Ue a tgrotias, te na unutarnt rub kev, nad prove 6 papionskos se Kraliet Semiramie oad me EB o moll ae emo alo aa je zivola wi nedonusteno} ta} nostipek Sonn se Posie Enejina odlaska. te SYaboravivsl vers) anda pokojnom musa, Sif vraag ny okeln, muy St rova | Antonijeva. Zarobijena od Oktavijans, pustie Ge jecujeae otrovnn zmija da se ne bi morala patenijadt ae, weteotrovnn O Gigatjanor Ch sy pauiaens, box Se ere, Aen viontanja. bio Se zashede ubijen. fest a dnlies To Te Frantesial ie’ poroder Foley ja je viadala u Raveni, 4 njezin djever Paolo iz pored Tee asa je viadala’ U Rimini, Onvativds babe ee wiipedopastenos skionost, probe. je Glancioto Malan a nedopastenn) son woe NG primorskom gradue, thu Ravent St 107, Kaint jo prvi pojas devetogs Kruge pala, a jem su tzdajice “nodal. Poem aieiae, Chal sa sia tropeuskt vite roman g ieabjicu Di Lancelot, zaljubljenam BT eel ' originalu. sGaleottoe. Gale sutom romane pomagaé Enccelstove | Bineeies {ime ovdjer svodnile Pakso SESTO PJEVANJE Kad mi se vrati svijest, koju mi uze bol radi onog djevera i snaje, bel Sto me smela mameti mi’ suze, na sve kraje i nova biéa koja muke mute, kud oko gleda ili noga staje. To je Krug treti, rug klSe 1 tute; Prokleta, vjetna, hladna, teiko Pada, Uvijek je ista, danas ko i jute, Prijava voda, snijeg, komad! grida kroz onaj uzduh zamrateni biju, @ zemlja smrdi od sveg toga gada. Crvena oka, brade 5 pandéama, grebe im ko%u, raskida ih jadne. crne, gadne, kuljav, on duhove dere, ‘Viju ko pst Sto Kida ta ih pere; Sitesi jednom drugu stranu tijela, Preokretu se bijednici bez vjere. ‘Na nas 2maj Certier zine sa tri 2drijela 5 zube svoje iskesi u svakom; Pred nama zvijer uznemini se cijel 3325 28 3a ! 37 40 43 46 49 82. Al’ moj voda raSirenom Sakom ragrabi zemlje i sa obadvije pregrsti pune zasu grkljan lakom, Ko 8to se pseto, So od gladi vije, zerabivii jelo smiri i veseli, jer misli samo Zderati Sto prije, tako se mir po ‘gnusnom Tew preli demonui Koji na te dufe rige, da svaka od njih ogluhniti Zeti. Po sjenama smo i8li, koje eiée pod tefkim da%dom, i po oblicima stupali praznim Sto na tijela Hite. Sve odreda su lezale na tlima, samo je jedna, kad se tako zgodi, da bjesmo pred njom, sjela medu njima, »Ti, Sto te drugi tu po paklu vodi, pogodie, reée, »tko te sad zaziva: prije no umreh, ti se na svijet rodi« »Moida jee, rekoli, »tvoja patnja kriva da mi tvoj lik iz paméenja izmate, te mnim da nikad ne vidjeh te diva. AY’ tko si ti Sto ovdje gdje se plate siedi§, a takva kazna ti je dana? Gadnije nema, mada ima jate.« »U tvojem gradu, gdje je dnevna hrana, | zavist, veé presla poimanje svako, za vedriha, reée, »zivio sam dana. ‘Vi gradani ste mene zvali Ciacco " proidrijivost me, grijeh Stetan, smutl, | pa se sad mutim na kisi ovako. i 34 Ne m Jer et sng MEM 8 hy, MOE fog eciehae Tact ti, Zatim ée i doe im 0 prvo} dod toi dani: Drije tot eta druga ce dorncca, 2 Pomoéu onog to. vreba po strani, Dugo ée ova 4 onoj 2iv Kojo} ge Ponosno da kroti ‘ot zulumom da kvari, 3a Jad i sram izjedat off, : Pravedna ava su, al Oholost, navict 11 trostruka vatra & tho za njihi mari? lakomos!, to je to sva srex Barie Ovako svr8i jadikovke svoje, ” A ja éu: sJo8 mi edt Texfend 4 daj da dalje slutam rijett twoje, Tegghia’ i Farinata, oba & os Arrigo, Mosca, Jakov Rees 1 drugi, skloni’ svako) opéoj.hainiy 5 gdje U su, Kadi, jer me Belja mul 1 da saznam da li tajske slasti_ piu A’ pak6 negdje sad oko njih butive {* 35a 38 91 of o7 100 103 106 109 112 115 2Med duSama se emjim oni Inip za teZi grijeh ih pako aabe sades Ii nize, doéi ée8 do svijy AY #8, kad opet vidi zemlje draui, ne daj da spomen kod ljudi mi ta'ne: ni rijeéi vide od mene ne traite Ted prive oti izvraéati stane, jos na me zirne, onda glavu prigne is njome medu druge slijepce pane ‘A voda rege: »Taj ée da se digne fstom na trublic andeoske zveku, i kada sudac njima nesklon stigne. Tad svi ée k tuznom grobu da poteku, ste€i ée pit i lik prijainjeg doba i sud ée sludat kao vjetnu jekue ‘Tako smo iéli polagano oba kroz gadnu smjesu tih sjena i kife, dirnuvéi malo Zivot preko groba; pa rekoh: >MeStre, hoée li jo vile te boli iza straSnog suda Zeci? Hote I’ bit iste, i” ée postat tifer« Nauka tvoja sve to ée ti reéit jate je Cuvstvo i boli i sreée, Sto je i stepen savrdenstva veéi. ‘Mada taj proklet svijet nikada neée — savrien biti, on se misli diéi sudnjega dne na savréenstvo Uokrug stazom moradosmo i¢i, zboreéi vise no kaem za pul al’ kad smo htjeli po %usmo Plutona, dusmanina 36 koje je | sam Pie , oe iamedu Ceaih 1 Biehh (divija ili Sums! Pore ca tako jer su se doselili u grad iz oxolice 1 ostall Se u grad trgovinom obogatill), Krv © riliiom jednoga i" govori Clacco potekia je u gradu p se set seibnja 1300. God. 1301, prognane su neke Kolovode Gann’ ig’ frada, jer su_snovall rota (na to se odnost sti See tena Grugu da stamani). Kasnije su (1302) pom Biel cent pomocu pape Bonifacija VIII, Koji je pom fvao Karla Valois, brata francuskoga kralja,’ da umiri Ei Teheu Medu.onima koji. su tom prilikom prognanl nalazio Ey Dante, Kako se razgovor izmedu Dantca | Clacea vodi, foboze, u travnju 1300, provi¢e Ciacco da ée se sve to do- foul! prije ti Ijetas, 4. do listopada 1302, kad su_pale posljednje osude. Ona) sito vreba po stranie jest Bont facie VEIT. Tho su odva pravednas, ne zna se. ‘St. 7987, Togghiao deal; Adimari nalazi se_u sedmom Keugu, medu sodomitima (v. XVI, 40—42), 4 Farinata degli Ubert! u festom, medu hereticima (X, 22 1 dalje). Arrigo se dalje u paklu ne spominje, dok se Mosca Lamberti spominje tosmom krugu, medu onima sto su sijali razdor (XXVIII, Joo),'a Jacopo usticuccl, zajedno sa ‘Tegghiaiom, u sed mom (XVE, 4345). Zbog niihovin gradanskih vriina govori Dante o svima s postovanjem. St, 08-89. Dantcovi osudenict testo Zcle da ne budu medi Ijudima zaboravijeni, pa se to i kasnije kod mnogih ponavisa St. 106—108. Kad su duia i tijelo sjedinjeni, sadinja- vaju savrseniju cjeliny, koja Jate osjeca 1 bol radost.85 38 aL 94 97 100 103 106 109 12 115, Med auSama se ernjim ont triju, a teZi grijeh ih pako dublje straii; dade li nide, dodi ée3 do sviju. ‘Al ti, kad opet vidi8 zemlje drati, ‘ne daj da spomen kod judi mi sa'ne; fi rijeti vise od mene ne traZi Tad prave ofi izvraéati stane, jos na me zirne, onda glavu prigne js njome medu druge slijepce pane, »Taj ée da se digne je. andeoske zveku, esklon stigne. ‘A voda reve: istom na trubli i kada sudac njima ne k tuznom grobu da poteku, , fit i lik prijainjeg doba kao vjetnu jekue =~ Tad svi ée stegi ée Pi i sud ée sludat ‘Tako smo ili polagano ba, kroz gadnu smjesu tih sjena i kide, dirnuvsi malo Zivot preko grobai pa rekoh: »Me8tre, hoée 1 08 vite te boli iza strainog suda Zeéi? tife?e Hoée I’ bit iste, il’ ée postat Nauka tvoja sve to ée ti reélt ate je guvstvo i boli i sreée, ito je i stepen savréenstva vec ‘Mada taj proklet svijet nilkad®, tavrien biti, on se misli dit 3 Sudnjega dne na savréenstve veto Vokrug stazom moradosmo iG, mboredi vise no kazem za puta al’ kad smo htjeli po stubame sid, Zusmo Plutona, dusmanina 1jut® 36 ss 60-15, Prvo pltanje koje Dante upraviia coche dota faa | halle feos pullika u Siren sz Presmik bio upleten, To Je bilo doba ‘du Crnih i Bijelih (divija if Sumska strankay ~ jer su se doselili u grad iz okolice i ostali i ae ada aot bogs ry 8” jac tel je u gradu prilikom jednoga ibnja 1300. God. 1301. promane ‘su neke ibiovede (na to se odnost stihs © firentinskom 1) fo politigkits foie Je 1 $2 borbe. ieme Pazvana tako j Kojo} | gover! sukoba 1. svi Genin iz et divija és! bijediy Crni_ veo Karla Valois, brata fra rada, jer su snovall Urol tranka drugu da stamani) jomoéu pape Bonifacija VIM, Kofi fe yncuskoga. kralja, da tumiri se { Dante. toboge, U travnju, 1300, goditi »prije ti Vet posljednie osude. Or Jdalje u paklu ne spominie, Ju osmom krugu, medu onit H106), a Jacopo Rusticucci, aj vazgovora ti 1300. 41303, ‘Kalco se razgovor izmedu Dantea 1 Ciacca prorige Ciacco da Ge se sve to Wi, do. listopada 1302, kad su naj sito vreba po. strani« jest Boni~ je VIII. Tko su »dva pravednas, ne zna se. dok se Mosca Lamberti spominie | ima sto su sifali razdor eeevae, 2 ecto a u sedmom Sacer ante o svima s postovanjem. i ieee one a ek ahr an ae de cath tint Bea ee eT Sale St ig6—108, Kea su dufa f tjelo sjedinjent, saBinh St 106 10s Bend hoje inte celcce’ | holt radost seg10 13 16 19 22, SEDMO PIEVANJE pape Satan aleppele hrapav glas.zajeti; Gije rijeti krijepe Pape Satan, *Efako Plutonov na to ée mudrae 5 jet, | eve gna: Ne boj se tih rijeti, | soi ave me Ne Jer mote ti slazenja da sprijeti.e js i Ho se gnjevan narogus "i Seen a ‘uée prokleti, ded sat 3 rejesan Zderi sam sebe uw Uul tud ne vode puti: lost jadnu tnik Ijuti< ez, razloga nas ty ® to hoée gore gdje oh Mihajlo kazni ko osvel Ho smotana padnu, Jomljen jarbo! o brod I er obore gadnu. Ko puna jedra kad vjetrom sont tako te rijeti 2vij a tetvrtoj TuPh, taj. suznoj tori ta jad u sebi skuph Tako smo sisli ki jduéi dalje Po Sto svega svie! i boxe, tko li nove sty Eel ‘jade Sto se ondje kriiu? 1 zaito li nas grije a Haribdom ijt @ hudis Sruge vii Ko Sto se vali na‘ ‘sa dvije strane na tako se ondje svi U ari Vise no igdje tu ugledati Ijudi; 25 5 dvije strane idu i, viduél jako, svak valja teret snagom svojih grudi, Kada se skobe, okreée se svako, 28 i, valjajuéi natrag istom prugom, vidu: »Sto dr3i8?« i »Sto baca’ tako?« J vragaju se tako mratnim krugom, at k protivnoj to¢ki sa dvije strane grnu, a sve se grde psovkama i rugom. Kad tamo stignu, opet natrag smu, 34 i vale se svojim polukrugom Zuri, Al’ meni srce od toga protmnu, pa rekoh: »Mestre, kakav svijet tu juri? 97 Nisu I’ tu lijevo popovi po zvanju, kako se @ini po njinoj tonturi?« aSlijepel su bili u svome neznanju 40 svl ovie, rege, »dok Zivijahu gore, | Jer trodit s mjerom ne bjehu w stanju. j Stektanja njina o tom jasno zbore, 43 kada se na dvije totke kriga zberu, gdje se xbox grijeha fazlitita kore. Ovi bez kose, Sto se ovdje popovi bjehu, pape, ki Kojih Je Skrtost prasla »Prodi see, rete, slide Njin mratni Zivot, zamratio je sad 1 3]55 38 6 64 er 70 B 6 19 82 ke: jceno sukobe ovake: mat (fara stematich ect, jedi gi lave éelave iz,ral 2 aru rastrestl, Men'ga ovale biju, ne &u dugo vest. ieni ilk iskall vi 5 Stat ge ural, a kako, 0 ton am se smija ath ee eee coee aan Sed vide to ih arora. av a raz tra om. zbrati, ~— coadtgeteg da date ecale one ee seh der Bo se ovdje path. nijedn jo znati valjade: ie, rekoh, »§08 bez. broja aNeo Oita Sroéa koja sve | i Uo Se Se anda imade? a fant 0, luda li soja! oe eens soft taj val razum sport Skoro Be pamti objaSnjenja moj AT’ sa besa stvori, i onal, Kad nebesa stv Ere ey a eavaae njima, date es varages sani len da i : svima: ‘ko svijetli — audi, i sval j blago, za kojim sviy ima, po nieevo) volji upravniea ima, po , e lui ba, sjaj prenes da, ade, teeta, ee slave is ony Seas a nie peers ual pr F rod davi, I tako ropstvo eee se njenw i viada — sv is Ooo eaictes Gage ultra oi 40 Vala se pamet boris njom zaludu; vyade™ Carstvu, ko + boxi in viada 1 sudi, ustrajna trudu, koji bi bili hvaliti je zvani, umJesto Bo je nepravedne erde, 4 prikori znani; eat krugliu, sred andes eete Siedi, { svi su’ blazeni Joj dani, Ta tamnija no grimiz Voda biva: fF pidosmo po jednoj stras, * Pratila nas ova. struj Gdje na dno sive, taj _Potok tuzni * zie obale stazi, Stiks je ime u baru se gin, ‘oj moévarnoj drazi, Pogled vidjeh gdje blat Sav gol, iz lica stvatima smini, fan svijet se vize mlakom, svima stdgba vini, 7H svi se tuk, 1 ne samo & i glavom, nog om, @ zubi deru meso. ‘akom, Srudima se bode, 8 tijela svakor se ee ee da 1 100 203 106 109 nefe vodar »Tu se, sine, robe us jh onih koje srdzba svlada; erie | soja okre Ueate gra daha tog svijeta Sto strada, fovisini bare kagnjent sa ys} 0d Mi ge vodom do mjehura pravis fama dave tromi, moet motes vidjet znakove th jada, ny zbore:, Tuini bijasmo uw slavi wt Seanih dana i slatkoga zraka, jer nate srce dim lijenosti zav, rt 7 m4 sod smo tuéni sred mulja i mrale a himnu glas im grgotuéi grate jer jasan govor smeta voda 127 U luku Sto ga trula bara plate, |. stupasmo medu tlom suhim motreéi Geljad ko} (drug ikovi poenati iz mitologi} 1 stinu nije jo8 nitko odgonetaus. ‘Bt 26. Rasipnici { tvrdice, Kofi su yerugu, ida s dvije strane, t), Jednl s HREY iruga (prema stihu 38 turdice 3 $ desne strane gledalaca) Jedni sui d jure svaki svojim polukrugom, tako da “ frugom Kraju svoga polukruga sastant i Grate valjajudl teike terete, Kad se Jedni drugima grijeh radi kojega trp, i tako skrt?s, sSto bacaé tako?s, t}. »Sto « St. 40, Ber Kose, t). s tonzurom. ‘St. 7316. Po arapsko-aristotelsko} preuzela skolastika, stoje na elu devet {nteligencije, koje imaju zadaéu da poled njihovim sferama po svemiru, ‘Te s¥ 5 poistovetile s andelima, Kao Sto ovi fako Fortuna (Sreta) dijeli zemaljsko10 13 16 19 9 PIEVANJE javno prije osM besa ne al oreasmo kako buktinjice dvije gles ; a znanja reel: 1 a,60 mor pe 1 nad drugitt Zalomt ‘Tho li je dao vatru tu uzeti?« »Naé tim gnusnim valom Ikog je vatra avala, para nad tim kalome ‘Aon ée na to: vyidjet €e8 onog ne krije li 88 nije dala elici za leta edna lada mala, Nijedsia jo8 tetiva takve brzine str kakvom je isla j ojica meta; u lady laku okletale Kojoj smo bili nas dv ‘sam netko vodi OV! { vider »Tu si, 0, duSo Pr i ij : viku taku, >Flegija, Flegija, pusti vi : jer ona nema svrhe oVog Pula} tvoji smo, samo dok pril To rete voda, i kao kad Huts zatete nekog prevara, pa P'™ tako sav srdit Flegija ueut 44 U ladicu se voda na to mate | i pozva mene; tek dolaskom mojim = ko da je bila nakreana jate. Cim se u gameu nadoh s vodom svojiea, © zasumi voda ispred starog kijuna, Sto pode dublje no pod drugim kojim. Sred mrtvog jaza opazih iz tuna gdje mi se javlja neko biée vajno: »Tko si ti Sto si prije reda tuna?« »Ako same, rekoh, ne éu ostat trajno; a tko si ti, da blato s tebe padat« »Ta vidise, refe, sjadan sam beskrajnoe A ja Gu njemu: »Sred plata i jada, prokleti duge, tu je stan tvoj pravi, jer ja te znadem, premda pun si gadac On obje ruke prugi prema splavi, al’ budni voda od nje ga odmate: »Sa drugim psima idi pa se davile I grleéi me, ejelovom mi tate lice i rete: »DuSo puna plama, blagoslovena ona Sto te zatel Taj bjeSe gore naprasitost sama, bez dobra djela da mu spomen brani, pa mu i sjena bjesni tu bez srama. Mnogi Sto gore misle da su bani, bit ¢e ko svinje tu na blatnom logu, i samo po zlu potomeima znani.« A ja Gu: »Meitre, da ga vidjet mogu 82 kako se davi u toj blatnoj vodi, i prije no vidim kopno ispod nogu!s 4585 5a 4 67 70 73 16 7) 82 »Prije Dit Ge emotes shad (ot Wwoju, = 4 ko delis ge J pig! T malo 8 tg atin yi Prva cetaal I edie hvaliin bog. We Uae pi) ae ilipa & Firentin; Teena sam te : tebe gree tee natrag Tul? Sta Usreq vege gam sd RATE gy th OM gale On osta onaje be vat 23 Nol no} nm jae v al tad mp jp, 258 0 to, Jauke ma ie, 0M, prea Pa bud 0 : Pe Wedah napeiey ist of ot dome Dobri & tp na let stedereta k svome voda: »: ikad, susee @rad Dis, ito ound Bam " ae 8 mnotinom ove® usted'g, oo, sto me PICKS,» ah a eae y vot, Fea *Jasno mus, rekoh pu, oro oA ondje ung vidi the ames "uo oa, oval al fe estavijaj me 7H ae Canfene ja, ne ona dale, na ee »Od vietne vat i ane gimo se 2356082 nfihhovo} gori, eve gt Mtn mjesta doveo me t088s Kao Sto vidil, pakla oI Pads, vod, 510 do mI jas nebe da smeta | paklu po dubiat rae: oe ster dopusteniem boga. U dubok nitko, Sto pat grag aie soak tad, ovaje me Eekaj, lijeti duh of es 4 en dusu svoju Hidovi bjehu ko od tvrda mage’ *2feyrom nadom poit dust SVOHN a | Ze ostat sam ste Jo§ velik luk obidosme, . Jadar povikna, kad smo aight slzlazite, tu au u grad pute. | Tode blagi otac, al’ ée moju Gusu, kad ostab, sumnja da upete; tu glavi su mi da} ne u boju Ne mogoh uti Sto im tamo rege, al’ malo bjeSe s njima kad li skokom svak od njih jurnu da u grad uteve. a Tad bezbroj s neba zbatenih delet pred gradska vrata J tu gnjeyno ot 97 100 103 106 109 112115 ‘I gradska vrata vodi mom pred okom zatvoriée ti protivnici smjesta, {on se vrati idué sporim krokom. 118 —-U zemlju gleda, iz cka mu nesta veselja svakog, i s uzdahom zbori: »Tko mi to ne da u Gemerna mjesta?« 121 ‘A meni rete: »Ako gnjev me mori, ne strepi; past Ge iskugenja ova, da se iznutra tko mu drago bori. 124“ Nije ta njina preuzetnost nova, jer nju veé vrata manje tajna znaju, na kojima si gledo mrtva slova. 127 ‘I sad ta vrata jo8 bez kljuéa zjaju, i veé je kroz njih proiao, da sade po krugovima, sam, k ovome kraju 130 onaj So put Ge u grad da nam nade« St. 1-6, Dva svjetla Sto su se pojavila na tornju na obali giiksa bila su znak da se priblizuju Vergilije t Dante. gpali Stlamen, iz gtada Disa, potvrduje primitake vijest. Tie By postupak podsjeéa na tadasnje vojne obiéaje. ‘St. 7, Vergiliya, . St, “Flegia (Phlegyas) je zapalio hram uw Delfima, 18. spoloa osramotio kéer. Dante ga Je pretvorio u jer mu Sivoentka dusa_preko bare. = | cuss. rey je osjetio te2i teret i zaronio dublje, kad je u'nj usso Dante kao div éovjek. ote “Kojega su tako nazvall jer je St. 61. Filip 4 dao Sgaje potkovalisrebrom, bio je Danteov suvrementt fustaia Crnih, pjesnikovih protivniis. : Sa, S Tmenom Dis (Dite) plesnik testo maziva sotont meGje je ime upotrebljeno za grad; tatnije! ts Lane au tasers: ovis dfjava Sent hrag 1s kotim se poéini Boat pels. : i ‘E> 5 neva shadeni su vragovl, nekadaingt pobu njeni_andeli. iPSSE 130, Oni su pokuSali da se opru i Hristu kad Je je sllase ipispounat iz UT plevanja, Ta su vrata od Pz, Kojima, Jiqrova jos otvorena, a kroz njih je upravo profae {Oslanik o2j), dolazeéi u Pomoé pjesnicima, 38 4 Pakao DEVETO PJEVANJE Poblijedjeh 8d stra vi natrag moj voda, aoe eee nemir, jer mene umiritt nee 5 Palljivo stade kao kad se suia- > jer pogledi bi u daljinu bijeli,” © al’ ne da crni zrak i gusta tmuga.” »Pobijediti nam ipak valjale onije li... AY kad taka dot fe htt Kako ga oko vidjeti veé elite Ja vidjeh da je prve rijeti skrio i potonjima zasjeniti znaa,* jer ovima je drugi smisao bie. Taj me je govor ipak pladit stao,/) jerbo sam moida smisao jo gory FHjefima njegovim nepotpunin. dan.) 20d onih koje beznade tek ‘na prvom stupnju, ima J” i veé-na dau ovog tulnog kotla sty A on ée na to reti: »Malo tko se ‘od nas do ovih uputi dubina, Po kojima sad mene noge nose.. ~ Ja sam yeé jednom bio sted tih tmina ukle me 2la Erihto, Sto je znala da vraéa duse u tjelesa njina . 49 ‘25 28 31 34 37 40 43 46 49 Bio sam lien puti tek od mala, kad morah amo, gdje stoje ti’, po dusu ito je u krug Judin pala’? Taj krug je dubok; mrak se po nj {i najdalje se od nebesa krije; put znadem dobro, zato se umiri, Ta bara, koje smrad odasvud bije, svud naokolo grad boll zatvara, kud nam bez gnjeva sad ulaza nije Ne pamtim im me joite razgovara, jer u visoku kulu uproh zjene i njezin vrSak raspaljen od Zara, gdje se najednom digoSe spram mene tri furije okrvavljene, Sto se arte i uda imaju ko Zene. Zelene hidre oko pasa nose, a oko grozna tela im vijore umije i guje mjesto prave kose. Znajuéi dobro tko su i da dvore kraljicu vjeénog plaga, on ée tade: »Pogledaj strasne Erinije gore! Po srijedi, eno, Tizifona stade, Megera lijevo, dok Alek'o plate ondje sa desne strane svoje jade,e Tad svaka svoje grudi grepsti zaée, Sakom se biju, a krik im se ori, da se plah stisnuh uz pjesnika jage, »Dodi, Meduzo, u kam ga pretvori , vorie, vikahu dolje gledajuéi svede, »veé nam se Tezej tu nekainjen styorile 50 _Tko zdrav sud ima, nek sad porno Stije, ede, »Okren’ se natrag 1 zatvorl viede, oer da Gorgona vide tvoje sjene no Yee ne bi preSo ovog svijeta medels Refe { na to sam okrene mene, { mojima jer vjerovao “ije, svoje mi ruke na ofi joB djene. da bi mu pa%nja nauk razabrala Bto se pod velom éudne pjesme krije. ‘Vet dolazaie preko mutnih vala um neki, straSan po svom urnebesu, od kojeg oba zadrhtaSe Zala; bija’e kao kad vjetar u bijesu 67 radi toplina Sto mu razmah brane, neobuzdano harati po lijesu, ‘gdje krii, baca { odnost grane: 70 ‘ponosno stupa sav pragan, a stada Pijudi bjeze pred njim na sve strane. Pusti mi ofi i refe: »A sada 3 uperi vid spram one drevne pjene, gdje najostriji dim na oti padae Ko 8to se Babe, dok se okom trene, 6 pred zmijom, ‘svojom duSmankom, razlete L sve se stisnu uz kraj sakrivene, tako su ondje palih du8a ete 1” bjetale ispred jednoga pjeaka, 8to suhih nogu preko Stiksa krete. Stiteéi lice od gustoga zraka 82 ‘on testo lijevom mahaie pred likom, © drugoj brizi ne davate znaka. 5185 88 91 94 97 100 103 106 109 uz Vidjeh da stojim pred rajskim i okrenem se k vodi, al’ znak da se smirim i pokl Blasnikgn or dade OnE nikon | ©, kako gnjevan bijaSe! Tad stage 1 doticajem jednog malog pruts otvori vrata, te sav otvor pade. »Celjadi bijedna, s nebesa svzgnuta, na strainom pragu zapote da 7 votisle se hrani ova obijest ljuta’ ‘Tko se to protiv one volje bori, Kojoj cilj nigdje smetnja ne imade, a testo vam je jad donijela gori? Protiv sudbine zar se borit dade? ‘Vas Cerber, znate, da od toga hodi 403 i sad vrata odrta i bradee wis ay. ‘Tada se vrati po prijavoj vodi bez jedne rijeéi, kao onaj koji © drugom negem teSku brigu vodi, ane 0 onom tko pred njime stoji. A mi smo poili spram onoga grads, poSto nas sveta rije® upokoj Udosmo tamo bez ikakvih jada, a ja, Zeleéi da pogledam redom, u takvoj tvrdi kakvo stanje viada, sve naokolo obuhvatih gledom i vidjeh: svud se grdno polje stere, Sve napunjeno gemerom i jedom. © Ko Sto kod Arla, gdje Ron manje dere, iko Sto su kod Pule, blizu Zala adje Kvarner medu Italije pere, 52 neravan oblik groblja zemlji dala, tako tu strSe rake zdesna, slijeva, samo na naéin straBniji, iz tala, Jer izmedu njih svuda vatra sijeva ue i usjava ih, da tako usjan:. gvotda nijedan zanat ne zahtijeva. Otvorene su i sa sviju strana 121 jauci iz njih dopirahu hudi, ko kad se plate od Ijutijeh rana, A ja Gu: »Meltre, kakvi su to ljudi, 124 Sto u te rake moradoie leéi, a odaju se lelekom iz grudite »Heresijarhi«, on ée na to reéi, 127 >i njine sekte; tu je mjesto mnogom, od tvog ratuna broj je njihov veéi. ‘Svoj je sa svojim tu po redu strogom, 130 a vatra im je prema grijehu jaka.« I posto desno zakoraknu nogom, prodosmo izmed zidova i raka. 133 St. 8. Vergilije, uzrujan 2bog nedolatenja nebeskog po- janiica, govori sam sa sobom u iskidanim reéenicama’ Nije moida, Beatrige nesto obeéala sto Je on krivo shvatio, ill » moda, nastala kakva druga zapreka? No odmah se Isprav- ja: Ne, nije moguée, kad se netko takav ponudio da ée dod, St. 22-27. Da bi prikazao Vergilija kao iskusna vodu, it Je veé jednom prolazio ovim putovima, upotreblo 46 ante Lukanovo pritanje o tesalsko} garobnici Erihto, koja , PO misljenju starih, znala vraéati duse u njihova tielesa, fudin rug je deveti'i najdublji krug pakla, u kojem se lazi Juda; odatle ima Giudecca (v. XXXIV, 61, 117). St 32.’ Grad boli je grad Dis, o Kojem ée’ biti dalje St. 45. Brinije ii Eumenide, kéeri Aheronta { Noéi, bile odredene da sluge Prozerpinu (kraljicu vjetnog pakla). 53Jupitera \ Banaje: 408. ics cian ames sient poets ac Bie Pee Teed, posavsl, w Dogue da ote Frozen inc ye tomo 2arobljel, dak aiig, jaekao)e ra an Soa eae a A Oe LE oo og Grgene ie anemia) og ae, Me 4 Baeelade. ren ae erga heals og i waeguae vi ET Soles Sad voda krene tajnam stazom baja” Se A Phat et eee a — shmeaa se oe eee eee »Ti Hto me vodif kuda tebi godi, po krugovims gdje je greinih mnogo, utoli Zelju koja mi se rodi, Svijet Sto tu lezi, bi T’ se vidjet moor 7 Na rakama je poktov dignut svima. a nema strate koja pazi strogo< »Zatvoriti se svaki grob taj ima, iz Jozafata kad stignu ozgora s tijelima koja pripadahu njima, Na ovoj strani oyih mrtvih dvora Jeti Epikur s drutbom koja veli da dua s tijelom umrijeti mora, Doznat ée8 ovdje Bto te znat vesell, a i to drugo skoro ée ti biti, Sto mi preéita, al’ ti sree deli.« »Moj dobri vodo, nemam ti Sta kriti, veé Sutim zato da se manje zbori, Kako mi rete vise puta i the >Toskanve, koji tim gradom Sto gori 2 Ziv ide, tako uljudan u zboru, na ovom mjestu korak svoj uspori! 5525 28 a1 34 37 40 3 46 49 Poznaje ti se odmah po govoru, da si iz onog plemenitog grada koji me moida spominje ko moru.. Ove sam glase éuo iznenada iz jednog groba, pa se pripih blige uz svoga vodu, takav strah me svlada, A on ée: *Stani! Sto li te to stize? Ondje je, gledaj, Farinata sio, iz groba, eno, do pasa se ditee Ja sam se u nj vet zagledao bio, a on se grud’ma ispravi i éelom Kanda je paklu prkositi htio. I vod me rukom okretnom i smjelom kraj raka k njemu potisne i doda: , »Valja da rijetju odgovaras zreloml« Cim stigoh grobu iza kratka hoda, on glednu na me preko grobne mede, a ée ko gnjevan: »Kojega si roda?< Zeljan da slu’am, kazah svoje prede i sve ispritah kako je i Sto je, na Sto on malo digne svoje vjede i rege: »Znam ih ko duSmane svoje i sviju sa mnom veze Sto imadu, zato ih gonjah dva puta kud koje. »lako gnani, opet se u gradu nadoSec, rekoh, »u sludaja oba, a vali ove vjeitine ne znadu.c Al’ druga neka sjena u to doba uz ovu prvu iskrsne do brade, Kleknuvsi, valjda, iz otkrita groba. 56 Na tralenje se svuda okom dade, kanda se jo8 kog tu vidjeti sprema, a kada sve joj utrnuse nade, platuéi rege: »U ta mjesta nijema 58 ako si poéi snagom uma smio, gdje Ht je sin moj? Sto ga s tobom nema? »Od sebes, rekoh, »nisam pod htio, 6 onaj Sto éeka tim me putem prati; moida tvom Gvidu on ne bjefe mio.e Rijeti i kazna, od koje tu pati, 64 odaie tko je, bez svjedoka protih, zato mu mogoh taj odgovor dati, aNe djeke, velis?< on najednom sko&i. 67 »Zar, dakle, sin moj Zivjeti vec presta? Slatko mu svjetlo ne ljubi veé ofi7« Kad vidje da ne odgovaram smiesta, on daljih rijedi satekao nije: nauznak pade, i otad ga nesta. ‘AY’ onaj silni Sto me zvao prije da ovdje stanem, niti se ne mate, ne zgrbi tijela niti prignu sje; Bdje bjesmo stali, ondje opet zat »One vjeStine da ne znaduc, rege: »od ovih muka to su muke jave. Prije no mlad pédeset put isteve, doznat ée8 i ti od sila protivnih kako se teko ta vjestina stjede. Tako se u svijet vratio jo8 divni, reci Sto tako Firentince boli, 2 svi su na nas zakoni im kivnite a7 Me85 88 ot 4 97 100 103 106 109 2 aZbog krvi Sto kod Arbije se prot toliko da joj mutna bjcse ~oda, onako se u nadoj crkvi moli.< Stresavai glavom, uzdahne i doda: »Tu ne bjeh sam, i bez razloga zrela ne bi me bila vidjela ta zgoda, al’ bijah sam kad osnova se plela , da se Firenci zatare i sjeme, {sam je branjah otvorena éclale 20 tako tvoje smirilo se pleme, razmrside mie, moljah, »ove évore (za moju pamet to je tesko breme): kazu da vam znano biti more akvi ¢e biti buduénosti dari, dok druktije 0 sada&njosti zbore.« »Mi vidimo tek udaljene stvari, ko Sto kod Ijudi slaba vida bivaj to su nam svjetla jedini joS éarl. AD Sto je blizu, to nam tama skriva, i nama nije bez éuvenja znata sudbina Ijudi iz svijeta Zive. ‘Mi éemo, vidi8, svi jednoga sata stati slijepi u tminama sivim, &im zatvore buduénosti se vrata« Tad, ko da sam se osjeéao krivim, | Tekoh: »De kazi onome Sto pade, da mu je jo§ sin medu Ijud’ma 2ivim. A Sto mi onda rijeé u griu stade, to bjede jer sam misliti vet stao © ovom Sto mi ti objasni sade. 58 y jer me je vee voa natrag zvao, gamolih brzo duha da mi rece tko je jos s njime u ta mfesta pao. sTu se mnozini smrklo crno vete; 118 Fridrih je Drugi tu uz kardinala, i a o drugima Sutjeti je preée.« zon se sakri; al’ se nije dala, a Gok idah k’vodi, s uma smetnut lako rijeé 3to mi mnogo pronicase zala. Tad voda pode J iduéi tako 124 rete: »Zar imas briga na pameti?« Ja mu objasnih Sto mi je i kako. »Sto Zu, upamtile mudrac ée mi rijeti, 127 zal’ éuj sad avo i pazljivo shvati« (prst uvis pruziv): »>Kad bude na meti, gdje ée te one blagi sjaj da prati, Sto lijepim okom vidi svud i pazi, 4 od njih ée8 pute svog Zivota znatile Ye Pa nalijevo okrene da gazi: od zida dalje spram sredine grada podosmo stazom kud se u dol slazi, iz kojeg mnogo dopiraSe smrada. St. 10-12. Grobovi ée se zatvoriti kad doline Jozafat, gdje ée bit! posljednji- sud, St, 1415. U srednjem t iicima Sesto nazivane { pristage razii{éi Puta spominje da je medu gibelinima: ‘aia 1 zastitnika patarena i drugih sekta,-smitt ea! gibelini sljedbenicima Epikurovim. ‘Tako: eenrewial sljedbenicima nalaze Fartinata t 17-18, Aluzija na nefto ato Dante p: l se zacijelo na Danteovu Zelju ‘da dota a ‘sugradana, j coon Coser Farinaty ja spominjas vet 59| 52, Farinata degli, Uberti, koit uw ovo i im znatajnim osobinas | pal Gen} kao velikodusan Eovjek, rodio ea! ka Raped trinsestog stoljeca i blo ie Jedan od ajenatate na potibelina u Fizenci, imajuct iu peat guclta 1288. ith ‘Kad su se guelfi 1251. vratili i ojatal #250. u progonsivo s vise drugih gibelinskin ‘vod, se oer seu Sienu, gdje su spremali protuudarac. Tod Montapertija (1260), u kojoj je 1 Farinata sudjeloy od Montane Oder quell, do osu_od Sienesa | ea potuten ognanin gibelina. Farinata se poslije toga yaa] im w'Birencu, gaje je 1 umro 1264. Sti "51, Guelti, Kojima su pripadali i Danteowt moral su iz Firence prvi put 1248, a vratili su se 1251; mat gu’ prognani poslijebitke kod Montapertija. 125) Piatt su se poslije unistenja gibelina u bici kod Beneveng| Yoe8. Poslije te. bitke prognani su sibelini i nisu se wi Yratiliy kad. je 1280. dosio do nagodbe izmedu fientinski Mranaka, bilo je od pomilovanja izuzeto oko Sezdeset pore Glen, medu njima nafotito potomel Farinatini. Sr '52-4. Sjena koja. prekida pjesnikov razgover 4 Farinatom, jest Cavalcante Cavalcanti, otac pjesnika { Dax feova prjatelja Guida Cavaleantia, Kako Je imao iste tine nazore o smrtnosti duge kao i Farinata, smjesten je njim u ist grob, lak je blo guelf. Bio je Farinatin zet St, 63, Zatto Cavalcanti nije volio (ebbe a diste Vergilija, tumaéise razligito; moZda mu se kao cov} sklonu jreligioznim shvaéanjima nije svidala Vergil} Teligigznost. ‘St. 7D, ZaSto Dante nije odmah odgovario, Kazit kasnije (stih 113114). Bio se, naime, u taj éas pitajuéi se: Kako to da duhovi u paklu ne znaju sadaini kad pogadaju buduénost. Tako { Guidov otac ne zna da mu je sin jo8 div. ‘St 19-81. Nege proéi pedeset mijeseci, prorite nata, pa éc$ dogivjeti istu sudbinu. Kako se razgovor ¥i tobsie, u travnju 1300, to nas vodi u god. 1304. Dante Bfognén 1302, posiije’ nekih uraludnih_ poixufaja pOvTa oduzetih od njegovih sumisljenika, on se odijello od § nagkih drugova Ijeti 1904. 1 ostae zauvijek, prog dito St ,84 Gibelini, na koje su guelfski putani bill to ogoréeni, bili su’ Kod svih pomilovanja izuzimanl. ea 85. Kod Arbije, tj. u bici kod Montapertija. svojen nei, Mode se shvatiti na dva naéina: da. narod) Jeeeegmmulitve plete elju da Uberti propadau ill da, Wicca tau, anise aelueke protiv nih, Jer su se 5h St. 91 a rae ae jy, SE RITPS, Kad sa vode gibelin na dogovort a ‘Montapertija, htjele stvoriti zal} se Firen iy toga, URIBtL, ustao je velikodusni Farinata 60 poelin. de vierojatn’ Bei Kojima govo! "sas. Posie stranog suda note vite biti budunost, St. Steg viegnosts des, t}. Cavalcantiju. ain 10 vet SMa, On0ME NS ih IT (1i94—1250), kojega Dante S119, Caz 1338, fa Hrojega Je, trubadur Hugo de Saint Cire ‘u Zivot poslije smrti niu raj i sdje jeruje Ni, sexe oer wad ednom ledahnes, Handi 32 4 iste Kardinal od 1208), Premda se 0 Aa a Nea protiv Fridriha II, bio je w dufl lina Berio ontutort vele da, je jednom rekao: »AKo ln, Star, rae i2gublo 2a gibeline.« use, J2 S37) ov Kojima Farinata neée da govorl, bit st. 120, Drug’ ° rogonjent patareni onoga vremena, © Ze spomenici- eerie Beatriée, koja ée Dantea u nebu St. 180Tia pretka Cacciaguldu upita kakva ga budué- potati da svot ost i Gia . Raj, XVII, 730). er ya5, U dol, #). u sedmi krug. aJEDANAESTO PJEVANJE Gaje prsle stijene poput grdna Zala u krugu stoje, tu smo stalioba na rubu, iznad jo8 groznijih ala. 4 Tw nas je straino muila gnusoba smrdljivih para Sto iz bezdna laze, Pa se za pokrov povelika groba 7, skrismo, gdje natpis moje oi spaze: Tu je Anastas papa, jer zavolje Fotina, 5 kojim skrenu s prave staze, 10 »Valja da sporo silazimo dolje, dok njuh se smradu privikne bar malo, da bi se potom podnijet mogo bolje.« 13 A ja Gu na to: »Mnogo mi je stalo da nam to vrijeme uzalud ne mine.e >I samom mi je to veé na um palo. 16. Te stijene rube tri kruziéa, sine, Sto sve su manji kako idu redom, ko oni prije Sto im znadeS kine. 19" Puni su duSa Sto se poje jedom; al’ slufaj Sto ih do tih Kaz i, i sve éo8 znati kad ih vidi8 gredom. 22 Svakoj je zlosti Sto se greino rod, Repravda cilj, a tko taj cif} imade,, taj blianjem silom il’ prevarom Skodi 62 ‘ar prevaru jer samo tovjck znade, mria je boftu, pa se stoga gore Paublje pate koji 0 njoj rade. v prvom krugu silnici se more, ‘attri su opet pojasa u njemu, jer nasilja se trim licima tvore: bogu, il’ sebi, il’ blitnjem, pri emu a1 ‘kod liea dodaj jo8 i stvari njine, ako ée8 @uti jasnije o svemu. “Nasiljem blignji il’ ubijen gine, cv i? ranjen strada, dok imetku prijeti niStenje, paled ili pljatke ine. Zato ubice, tko se ranom sveti, .: sty tko pljatka, hara — svi ti dane traju u prvom kolu, svak u svojoj Zeti. Ljudi i sebi kidisati znaju i svom imetku; zato treba da se u drugom kolu uzaludno kaju svi oni koji ruku dignu na se, igraju, putem rasipnosti krenu, Pa gubeé radost plaéu u sve glase. Ni je Bini bogu tko mu cljenu U sreu ne da, porite ga, psuje i prezre narav i dobrotu njenu; Stog treéi pojas vatren petat kuje 2a Sodom, Cahors { za svakog koji na boga hule u svom srcu snuje. Provarom, koja uvijek griinje stoji, ae, 22 duée povjerenju sklone, onaj tko se u takve ne broji. 63@ 55 58 61 64 er 70 13 16 9 82 _ Ne sjeéa’ li se vile rijeti onihi Potonji naéin kida samo one Ijubavne sveze Sto ih narav sty, stoga u krug drugi mora svak a" 4a tone tko hini, laska, krivotvori, ara, simonist je, il’ krivac varka, krada, tko svodi, s mnogo slitnih im drugara, ‘AY prvi nagin onu Tjubav zgada koja je viSa od prirodne same i naroéitim povjerenjem rada; zato u krugu posljednjem, sred tame,’ gdje Dis caruje u srediétu svijeta, svi izdajnici u sve vijeke Eame« A ja Gu: »Mestre, vrlo jasna letz tvoje su misli, te me dobro sluze, da znam to grotlo s mnoStvom njeg’vih al’ reci: oni §to u vjetru kruze, oni u kisi i u smradu bare, i oni Sto se, kad se sretnu, ruze: zaito ti nisu ka%njeni sred jare ovoga grada, ako boga Ijute? A ne ljute I’ ga, Sto ih tako tare?« ‘A on ée na to: »Kakve misli mute tvoj um, Sto toga inaée se kloni? I! tvoja pamet druge trazi pute? kojima tvoja Etika kod éudi tri svojstva luti 3to ih nebo goni: neumjerenost, zlost i bijes Iudi? I kako prva manje boga srdi i manje biva korena od Ijudi? 11 dobro Sto taj nauk tvrdi ‘se tko su oni prije, zvan tih zidina grdih, isis 5 sjetis Uk gto pate 1 i Sto njino mjesto nije — an cane um ée tvoj da shvati eyo jh blaze bozja pravda bije< dati - nce, vigno mut oku dati 70, gnoeu vidal Zbcg pouke vole, ment je draze sumnjati no znat 1 jo8 se sjeti jedne rijeti svoje, Al’ Mhvi, da je bogu mrsko djelo, pa mi rasprSi i te sumnje moje« »Tko shvatit filozofiju zna zrelo, na vide mjesta moe da saznade da um su bozji i vjeStina vrelo gdje svoj potetak priroda imade, ‘a ti ée8 znati iz Fizike lako, jer to se u njoj brzo nati dade, da, ko Sto dak svog utitelja, tako vjeStina va8a prirodu tek slijedi ivbiva boZjom unukom ovako. Za ove dvije rijet Geneze vrijedi, jer iz njih treba da namitu Ijudi Bitak i sredstva da se unaprijedi. ‘A kako lihvar drugim putem bludi, on i za narav preziranje goji ita kéer njenu, jer za drugim Zudi. AY hajdmo sada kraj je rije’i mojih, veé Ribe trepte iznad ruba neba, Veliki Medvjed nad Kaurom stoji, a nije blizu, gdje nam saéi treba.« 65 100 115St. 1-3. Okrugla strmina, kojo; Disa silazi w sedmi krug, ima’sa svoj 12 "tne nama izgled rusevine, nastale od potresa. pop? sulin silagenja u limb (v. XI, 1-10. { 2845), P™80dom, St. 8-9. Anastazije II bio je papa Yeta, Posto je srdaéno primio Fotina, dakees'® Pele, je pri jada guiliente da je sus Drirodno za prigovarao je rimski Kler papi da je} shvaéanju. ma sly St. 16-18. Unutar rugevnih okrugiih se tri kruga (scdml, osmi 1 devel, koji nati nit dio pakla; kao'i dosadasnjl, tako 4 oni bag Sto se nize silazi, pa ih Dante zato 1 nazi St. 2527, Nasilnici su u sedmom, 4 devetom krugu. St. 28-20. U prvom krugu, t}. u prvom od pre menuta tri skrufiéae; drugim fijeGima: u seam koji se, kako so dalje razla%e, dijeli na trl pojasa teat Je pojas opisan u ‘pjev. XU, 46—139, drugl w pied! treéi u pjev. XIV—XVIL. St. 39. U prvom kolu (pojasu) sedmoga kruga St. 46—48, Nasilje prema bogu éine ont koli mw postuju, koji grijese protiv prirode (sodomija) il pra boije dobrote, koja se o€ituje u prirodi (inva). St. 0, Cahors (Caorsa), grad u Languedocu, koje stanovnici bili takvi Uhvari da Je rijet caorsino za {sto sto i lihvar, St. 57. U krug od tri skrudiéas, t}. u osm! kf St. 10—72, »U_vjetru kruzee bludnlel drugora (fev. V); ou ki8ie su prozdrljivei treéega kruga (piev. nu smradu bares srditi i lijeni petoga kruga (piev. VIL VIM; pri susretu se ruze rasipnicl 1 tvrdice cetvrtoga kn @iev. Vin. St. 80. Etika Aristotelova. ; St. 82. U latinskom prijevodu, kako ju jo Dante & fincontinentia, malitia, bestialitas. St. 101. Vergilije upuéuje Dantea na Aristotelovu Eizikt} ijeah righ: 728 ove Aviies, 1}. 2a prirodu f Mudsieu viel Wniedi rijeé Geneze, prema Kojoj éovjek treba da radi W znoju lica svoga jede hijeb svo). nth ego! Lihvar prezire prirodu, jer ne tradi ni] Zinih plodova, ali i »njezinu kéere, tj. vjeStinu, Jer OF 4a radi i da se muei, 1 St 13-114. Ribe su se vee digle tznad horizonta, Yelk Medvjed stoji nad onim dijelom neba, odakle dit Kauro (Coro), th. vietar ea ajo raped a it al sparse vremenu od oko ‘tri ‘sata izjutra, Potinje Vell na alu iu oe Krabi 4 varalice u cn 66 pvANAEST yrletno bjede micsto i svaki bog 0n08 Ko onaj odr ‘Trenta na ¢ zbog tresnje surva i rd, wale Go nizine stijena da ne da saéi ozgo bad takav slaz niz ovu gdje se slazi bi ondje mo! kog bi sreo na o PJEVANJE da otaja Me na to} stazi. Sn koji s ovog kraja “ijeku Adidzu se s boka T’ jer slabo staja, ¢ od vrhunca brijega visoka tako zinu niti kroka — je strminu, ‘a navrh strane rugevne u stravi 3to se u laZnoj nekoé rugobi kretskoj stigoh u blizinu, zate kravi; kada nas vidje, ujede se s jada, ko onaj koga bijes na muke stavi. Mudrac mu ree: »Mozda misli§ sada, da kralj Atene tu pi reda te stade, koji ti smrt na svijetu gore zada? Nosi se, zvijeri; ovaj amo pade ne zato Sto ga tvoja sestra putl, vet dolazi da vidi vate jade.e Kao Sto bik se otrgne, kad Ijutt famrtni primi udarac, pa hodi teturajuéi, jer mu s 67 ve se muti,25 28 31 34 37 40 43 46 49 52 en tako i Minotaur u to} zgoai, 2K prolazu tréie, smotren voda jg; »lakBe je, Kad se bijes u njemu sont Tako smo podli niz dol, gdje se prite 0 ad kamenje, kud bi koract mi st pod teretom neobiénim da mite ZamiSljen hodah, a on reve: »Da li misli8 na odron gdje je ni pred nas Dijes onog skota Sto sad smrvljen salt Cuj, dakle: kad sam prvi put se dao na ovaj put u pako &to je nize, taj greben joite ne bijage pao. AI (znam li dobro) malo pre no stite onaj Sto Disu iz gornjega dijela plijen velik ote i u nebo dize, stresla se stara smradna draga cijela, te mnjah da svemir od Ijubavnog Zara plamti i da se mjesto svijeta bijela, | Sto neki uée, kaos opet stvara; iu taj tren se surva po strmini ovdje i drugdje ta pedina stara. Al’ gledaj dolje, veé je u blizini rijeka vrele krvi, gdje se kupa svatko tko blinjem silom Stetu Gini ©, slijepa srdzbo, 0, pohlepo glupa, uw kratkom 3iéu mi smo sluge vase, a tu u vjetnom kakva plata skupal ‘Unaokolo Sirok jarak page Sitavu ravan u pojasu ovom, ao Sto duh pred silazenje nae. 68 ‘Meds strminom i regenim rovom kentavri trée oruzani lukom, kako su gore tréali za lovom. Kada nas vide gdje slazimo mukom, 58 stanu, a tri se odijele iz éete, poito su strijela odabrali rukom 4 jedan klikne: »Kud vam noga krete a ‘niz tu strminu i ne muke koje? Kalite, jer ée strijele da poletele. Na to ée voda: »Sve namjere svoje Hironu éemo iz blizine rijeti ‘ a ti veé strada s nagle cudi tvojel« I taknuv8i me doda: »Taj Sto prijett or jest Neso; on za lijepu Dejaniru ‘umrije, znavsi sobom da se sveti. Ondje po srijedi razmi8lja na miru 7” Hiron, Ahilev odgojitelj prije, drugi je Folo, srd2bi sklon i hiru. ‘Tma ih tud juri i strijelama bije 3 svakoga tko bi izroniti htio iz krvi viSe no po grijehu smije< Podosmo gdje je skup tih zvijeri bio; 76 tad Hiron makne dr8kom rtrijele pramen brade ito grdna usta mu je krio, i rete druzbi: =Gle, kako se kamen 79 pod onim straga sa svog miesta gane! Da Ziv je Sovjek, to je jasan zamen, pokojnik tako ne mo%e da stane.« A vod, do njeg'vih doprvsi veé grudi, gdje su se srasle dvije prirode strane, 6985 88 91 94 97 100 103 106 109 112 Sto sa fed id edi om h le kro; : Vodi ga nuda, ne usotlinu, ovy, Podalje malo Kentaur tai stade pe ledkame nad svijetom kome rijeka ta, to pete, Meni je dala ako se ini, do griljana spade. ovu sluzby Zena Sto gore aleluju Poe osamljenom jednom sjenom rege: 118 mas ne ju make Se Nad osamljenom j i z »Ovaj u hramu probi sree, Sto ga jof i sad Stuju kuda Temza tefe« Tad vidjeh svijet, iz potoka Bto toga 1a pomolit glavu, zatim grudi ‘smjede, i od njih lica ja prepoznah mnoga. + Sve pliéa krv je Sto se dalje grede, 124 do mijesta gdje joS samo noge skriv i tu nas prijeko kentaur povede. da nas povede gdje se prijeko bro, & ovog ovdje prenese na sebi, Jer nije duh Sto zrakom ée da hodie | »Ko Sto ta vrela krv sve pliéa biva 127 sa ove stranee — kentaur tad zaée — >tako se (vjeruj, istina je ziva) Hiron ée desno Nesu: »To ée tebi da bude dugnost; vodi ih kud Bele, &@ nage sklanjaj, da smetali ne bi« ‘sa one strane njeno dno sve jaée aa produbljuje, sve naokolo redom Uz vjernu pratnju krenusmo duz vrele do mjesta gdjeno tiranija plate. Tumene rijeke, gdje greinici bijedni vrahu, te gusmo njihov gromki lele. Bozanska pravda ondje kazni bijedom 133 Atilu, koji bié bijage svijeta, Do obrva su u njoj bili jedni, pes i Pirra i Sesta, i tim vrelim jedom i kentaur nam rege: »Tu se vare tirani, krvi i imanja Zedni. La ae eae rasplakuje Riniera iz Corneta 136 a i Riniera Pazza u sve vijeke, Ovdje je kazna za sve zuluméare: jer au bal i « Aleksandar tu traje svoje dane ee i Dioniz, bié Sicilije stari. ‘Tad se okrenu natrag preko rijeke, 139 A ono Selo ispod kose vrane jest Azzolino; onaj drugi, plavi, Obizzo d'Este, Sto pozna te strane St 3. To je Minotaur, o kojem e dalje biti govora. St 46. Ne zna se tatno koji je odron pjesnik imao 'd ofima; mozda slavni di Marco na lljevo} strani Adidze, medu Verone { Trenta, St 12-13. Kretska grdoba je Minotaur, kojega je Mino- wa Zena Pasifaé zatela s bikom. zavukavij se u vjedtaéku Tavu, naginjenu od Dedala. Cudoviste koje je tako doslo svijet zatvorio Je Minos u labirint, a PoSto mu nesin kidisao glavie Pjesnika glednuh; on mi savjet dade! »Tu nek ti bude Neso voda pravie 70—I8. Atena stolen 2rtvovati sedam, svake © Pirru ili Neop' ¢ EEEDSKL Keralj Torey nee E Sedan SPS moat 5. Jedni misie da se radi © Tiije u »Eneidi« B * im godine nue Ubio, Tezej Haka, St. 135. 1h ajdamije, 0 kos 1, 526—558), dok peste aiemiin tributom ‘neg! a 38 dodo, anllig Je ubliao rojance, I, $26 SS borio, prowy Mi ova mu jeri Zaliubio Jedd He on epi Y monarchiae hvall. — dav3i_mu nit, pone J® Pomogla da°,¥, Ming je misije djelu »De mona je po- » Pomoéu ‘koja j ub a Dante U ev, Koll SSeS, yaa ERS ie irae ae gy sak St. . Hrist, kof} to je Sexurtl nastay Stevi ih Luciterove) ade mba odven gue Pause, oeeve sma St. 40. »Starz x mrtt jnika, od ko}ih, Je, prvf ari, Pioria6, va fuvena razbelnle Ot ee eke porbed*,ft—4#3. Po Fmpedokiova ugeniy — aoe tt clemenata, a kad se eet Vida HaYS Axes. Tako se 1 Veraigu nafs, t elem a silazenia u jy is imb, wdinil i “ Hubavi ida nastaje kaos”? & #¢ element Kerugas 5% *U Polasu ovome, #3. w prvom Pojasa fe, 02 2 joi Herkeul uvijek ostal: vjeran bi nosio tu kogulju, Deja obukao kosulju, otrovao sei umro. St. 72, O Folu se pritalo da je bio nasilan { da je a Zenu Lapita prigodom vjentanja Pirito) St. 89. Beatriée. St. 107. Vecina komentatora dr¥i da se ovdje rl Aleksandru iz Fere u Tesaliji, éuvenom tiranint it x 10g stoljeéa prije n. e, a ne o Aleksandra Velicom,t doduge, Lulcan zove feliz praedo (sretnim plat neka latro gentiumque vastator (azbojntikom 1 pus naroda), ali ga Dante u svojim drugim djelima St. 108. Dioniz, si St 109-112. Azzolino je Ezzelino da Romano fl 1260), zet Fridriha Tf, tuveni okrutal tiranis 1 glam sguske stranke y sjeverno) Ttalij, Obizzo 11 ast 1293) bio je markgrof u Ferrari; govorilo vio sin Azzo. iene St. 119-120, Guido de Monfort, pampenl 2 Anzuvines u Toskani. Da bi osvetio smrt svoea ot St Kolega Je Eduard 1,’ kasnije engleski ral, dao, tg UbILL, Probo Je za vrijeme mise u Viterbu, u prisuine Guskoga kraija Filipa TIT i napuljskog Kralja Kani gova brati¢a Henrika, vukuél ga za Kost aju regentet drugaéiil smisao: gree koje na Tem Diy Gerpijuet 2a osvetom) je sree Henrikovo, prem don i izlozeno u zlatnoj posudi na i Temze. 210 3 16 9 aRINAESTO PIEVANJE je stigo preko $823) nie on gaj zadosmo, gdjeno ‘putova ni staza. Jo Neso ni adli u jedan ne bjeke nigdie ge mrko, ne zeleno, see fom rode stabla esta, dno je spleteno. Ondje je lisée 7 ‘otrovaim trnjem Gvornato granje bus Sto od pitomih se mjesta ‘mij Cecinom Keiju, ustih testa. Ni zvijeri : Sau Cornetom i Renaju take divijihy # gnijerda vii, stavi Strofade, ée da ga biju. i je Harpije ruine ond! zhog kojih Ene} tuvii za jade Sto Jke glave Sto imade, nat, pandie i Krila jaka, e 5 cudnih grana dade. To jato, Ijuds uz trbuh pei uu kuknjavu 5 Dobri ée voda: »Pre daljih koralea ‘naj da se sada tvoja noge ver [roe drugi pojas, dokle do pjeséaka é stere. ne stignes straSnog, gdje se treé Sad motri, pa GeS StoSta nati tuda, uu Si, da prigam, ne bi imo vjere.« Ja oko sebe tub jauke svuda, a nigije aikog no ugledah Ziva, i zato stadoh, zbunjen od tog, éuda- % Vod valjda ninjate da mnim, da to biva, Bto se svijet, koji iz onoga granja jauée, hoGe pred nama da skriva, pa Ge mi rei: »Otkini s tog panja granéicu jednu, pa éeS vidjet Jasno da o toj stvari nemaé pravog znanja.« Ja pruzh ruku 4 otkinuh lasno grangicu jednu na veliku trou. »ZaSto me lomis?< viknu stablo glasno i odmah zatim proli krveu ernu. »Zasto me kidaS?« nastavi da plage; azar ti u duSi samilost utmu? Ljudi smo bili, a sada sm> drate, ~ al’ sve kad bismo zmijske duse bili, morao bi nas poZaliti jate.e Ko Sto zbog pare, 8to napolje mili, sirovo drvo, kad ga plamen lizne, na drugom kraju piSti i procvili, tako iz grane krv 1 govor brizne; meni se strava oko srea svije, a vrh od grane iz prtiju sklizne. »Da je on mogo vjerovati prije, ranjena dugo, ono Sto je znao lih iz mog spjeva, gdje se o tom Stije, on ne bi na te ruke podigao; al’ bai jer nitko vjerovo to ne bi, Ja ga potakoh, premda mi je Zao. ‘AV’ sad nam neSto ispritaj o sebi,« nastavi vod, »jer on ée natrag. gore, gdje spomen ée obnovit za to tebi« 5 31 Ty 40 43 46 49 8215 us 121 124 a 130 133 136 139 2 : iO titi. y I dva stvorenja izgrebana, naga 4 : a ; ijeva gdj : nekoé, vazda ratom da me. Skodi, M5) Vidicgmo sitieva Edie granje po gajy oi,"Ga ne sta njegoy ip’ srederada _ Jometi bje#e i svih svojih snags na mostu. Stono preko Arna vodi, 20 smrti, gdje sif« prednji g of avajy zalud bi bili laéali se rada 148 a drugi veé malaksati je htio . gradani Sto su grad gradil: snova, pa vikne: »Lano, ti u okrsaju onda kad Ijuto od Atile strada, kod Toppa aisi tako hitar bio.« Ja se objesih ispod svoga krova.c 151 I jer mu valjda nesta daha, svrny u jedan grmen, ne bi li se skrio, Cecina (Cetina) Je rijeka s istoimenim gradi¢em, a comele (Korn) gracié-u toskanska) Marea nekad Sarno} i pokrivedo). fikarom, mater AO —1z, Harpije, s djevojatkim Wcem 4 ptigjim tije- tom, nelaze se U sBneldie (I) na olotju Strofadine, w $307 Hom moras jedna of njih prorekia Je Trefoncima glad. ‘st 1819. 0 tretem pojanu sedmoga kruga, eae eres sist leze a warenom pijesku, gover! se tu idutemn plevenja, St 984 dalje. Govort Pier ella Vigna (de Vino oe dar Fridrina II, Guven ko cakonodavect preven’ Mate Innskin govora { poslanica w interesu svogh fospedara niet tivrimske kurije, a { kao pjesnik talijansith Hebavnan Pee Sana. God. 1248." pao jeu nemilost 1 bio zatvores Pokies Bea, Sit se a tamnnict ublo. ‘sts Bludniea je Zavist St 103, Do grobne grude poét 6 se sastanusa_avojim tjelesima, St 15.4 dalje. O Lanu ie Siene fio} imetaky dobrovoting sro ta A Toppa 12, Kojeet hue Fa Bezbrojne kuje za njima se zgrnu: poblepne, crne, tréahu po lijesu kao Sto hrti kada s lanca srnu. Onog u grmu njin %opor u bijesu ‘Stepa i zub'ma svega raskomada, a bolna uda okolo rastresu. Iza ruke me vod povede tada do grma Sto se uzaludno. stao na svoje rane krvave da jada: due na sudnji dan da »Jakoves, veleé, »éto si amo pao da sebi traziS tu u meni Stita? Jesam li ja kriv za tvoj Zivot zao?e Pritalo Se da je, rasuvit mrt u okriaju kod Pleve gdje su Aretinc! potukll Sieneze. Ona} drugi, skomadaju, jest Giacamo da Sant’ Andrea iz pifove, takode rasipnike’ i samoubojica. U stablu. kojemd Kaniov (Giacomo), krijuéi se pred kujama, polomio grane Hite 2s Bel samoubojica iz Firence, Jer je Firendl za Mtaik Ivan Krstitelj (Baptista). esis’ niet M5. Mars © uvijek Skoditi Firencl, jer’ sada isto njega slavi Ivana. Kretitelja. S47. Marsov je krnji kip bio na mostu Ponte Vechia. StavSi nad njime, voda ée da pita: »Tko si ti, kome iz tolikih rana HieB bolna tee, a krviju je mitat A on €e: sDuie, Sto do ovihi strana stigay, svjedoci nedjela ste ruzna, ‘oje me li8i Li8ta s mojih grana, = E8 Podno drva tuinal stu slavi grad koji me rodi, ok Ge Mars, lisen postovanja duind 9Vise je svijeta, okolo “sto grede, nego na led'ma patiti st» mora, al’ ove lake na plat bol aavede. Na sav taj pijesak daZde odozgora plamiéci ognja Siroki i spori, ko snijeg bez vjetra iznad alpskih gora. TRNAESTO PJEVANIE ce Ko s vojskom kad Aleksandar se stvori w vruéem dijelu Indije i spazi Dirnu me ljubav spram mjesta rodenja, In gdje pada oganj i jo3 na tlu gori, pa skupih lite koje topor skide, i dah ga onom Sto mu glas veé jenja, pa dade vojsci zapovijed da gazi 4 Stigosmo na kraj gdje se dalje ide nogama po njem, jer se gasi bolje u treéi pojas, i gdje se vjestine © Gale no letane Augl Jok ea stark, bozanske pravde u svoj grozi vide. tako tu vjetni Zar slazae dolje 7 ‘I tu — da tofno sve kazem novine — zapaljujuéi, ko gubu, kresivo, : ravnicu oti ugleda’e nase, bog vecih muka.i pjesé i koja na sebi ne trpi biline, ad ee : : : A bijedne ruke sved igrahu 21 10 Nia hore = ee Pe i da sada ovdje, sada ondje aaa a0 Sto Sumu onaj jarak tavni, 2 h ie SSE Tae oganj Sto uvijek nov je navaljive. § | : Ja poteh: »Vodo, kog joS smetnje nijesu 13 Suh i gust pijesak bjeSe na toj ravni, | sruslavile, osim, vad iam Ba at kao Sto bjeSe onaj pijesak Koji c gaiaie Katon za vremena davnih. kroz vrata Geta demona uw bijesu, 16 Kako li ée se morati da boji, tko ae onaj div %to gordo gleda ‘osveto bozja, tko god bude Sto i lezi, ko da ne mari za cio ovo Sto gledah ispred ofiju mojih! taj Zar i neée da pred daidem préda?< Kad onaj vidje da sam o njem htio 19 Bezbroj se ondje golih du&a zbio i rasplakanih od gemera kleta, da Gujem, klikne sa pijeska usjana: al’ nije 2a sve isti zakon bio. »Ja sam i mrtay, kakav Ziv sam bio! 22 Nauznak lee neki od tog svijeta, Da Zevs kovata izmori Vulkana, ‘a drugi sasvim pogureni sjede, od koga uze Ij Aj i \jutu strijelu svoju, dok treéi dio bez prestanka Seta, = kojom me gnjevan ubi zadnjeg dana, 80 "akao 7 al nee tne55 58 61 4 or 70 3 6 9 82 es a da sve kovate izmori u znoju u ernom vignju Etne, i ia stane da viée kao kod Flegre u boju: »»Pomozide mi, 0, dobri Vulkanele « i iz sve svoje snage da me bije, Jo ne bi naio osvete valjancle Tad voda vikne kao nikad prije: »Kapuneje, Sto jate tvoje grudi oholost nadme, utoliko ti je 1 kazna tea; 2a tvoj bijes ludi nijedna muka nije temer vedi od ove tvoje sasvim divlje éudile Zatim é¢ meni blazim glasom reéi: »To bjeSe jedan od sedam kraljeva, Sto podsjedanjem Séahu Tebu steéi; na boga mrzi veé od davnih dneva, al’ ko Sto rekoh, njegva prsa Fruta dostojno resi gnjev Sto iz njih sijeva, Sad za mnom hajd, al’ nemoj da ti luta noga na pijesak uZarenih tala, ‘veé uz rub Sume traZi sebi puta Sutke smo stigli gdjeno rijeka mala iz Sume bije; jo8 mo jeza stara hvata na spomen krvavih joj vala. Ko potok Sto ga Bulicame stvara, i Sto ga zatim gresne Zene plijene, tako i ona teve posred Zara. I obale i dno i strane njene kamene bjehu, pa razabrah lako da tuda mote da se dalje krene. 20d svega Bo pokazah ti dof otkako amo zakrenusmo krokom — na vrata, kuda Udi smije svako, znatnije stvari ne sagleda okem no potok taj Sto preda nj sad si pao, jer gasi svaki plam nad svojim tokome Tako je voda zboriti mi stao, < pa moljah da mi jo8 te hrane dade, za kojom mi je glad probudit znao. — 2Sred moras, pote, »predjel pust imade, zvan Kretom, gdje je u sara vremena Gist bio svijet za Saturnove viade, Ondje je gora, nekoé sva zelena i puna vrela, Idom su je zvali; sada je pusta i zaboravijena. U njoj je imo Rejin sinti¢ mali sigurnu zipku; da ga otac atedi, na pla’ bi njegov u viku se dali. ‘Tu je u brdu div starac u srijedi, za ledima mu Nil Damjetu kupa, dok u Rim kao u zrealo gledi, Niegova glava od zlata je skupa, ruke i grudi od srebra su bijela, zatim je bakren sve do kraja trupa; od gvoida mu je lijeva noga cijela, al’ vile stoji na desnoj, od gline. Teuzev glavu, svi dijeldvi tijela Taspuknuti su, a na te pukline sve same suze bez prestanka cure i spilju pod njim dubu, Niz strmine 83M5 u ovu zatim provaliju jure, tu Stiks, Aheront i Flegetont hrane, i tim se uskim 2lijebom na dno Zure, 118 gdje dublje staze nisu vise znane, Jos tvore Kocit; o njem ima kada da Cujes, jer ée8 stidi u te strane 121 »Ako taj potoks, rekoh vodi tada, aiz nadeg svijeta dolazi u pako, Kako to da ga vidimo tek sadate 124 Ovo je mjesto okruglo, pa ako i jesie, rece, »profo dobar dio sve nalijevo slazeéi ovako, 127 ‘Jo3 uvijek nisi krug obi8o cio, i zato nck te tudenje ne smete, ako bi nov ti koji pojav bio. 130 Tad rekoh: »Gdje su Flegetont 4 Lete? © drugoj Sutis, a za prvi velis, da su mu izvor one suze klete.« 133» Tim pitanjima mnogo me veseli8, al’ ova voda rumena i vrela veé kate jedno od dvoga, Sto Zeli8, 136 Letu ée8 vidjet, ali van tog Zdrijela, na mjestu gdje se duse idu prati, kad greSna svoja okaju veé djela. 139 AI veé se otud na put valja dati; neuzareni obalni ée kamen staza nam biti; tud me dalje prati, 142 jer se nad njime gasi svaki plamen.« St. 5—6, Sad dolaze wu treti pojas sedmoga kruga, gdje su kaZajeni nasilnici protiv boga i prirode. Bt felt exo more ya ic ostatke Pompejeve vojske Kees at, somal tre, naskol, MST '31—36. oznjem pismu Atel St,3 govori se © sliénom dogagey *1¢ks2ndra Vellcoga sist 4345. Isporedi VIII, 82.1 dalje j IX, 76. i dalje. Sif, To Je Rapane),Kolega Stace opis Sipe orig Roto aah. Ptodom peal Te Be Bae ree eee Jou BGS Flegra je dolina u Tesatijt, gaje ie jorgiganie Ko)i su hijell juriéati na’ Gigg’® 22¥S union poioci'g0. Jos ne bi mogao osjetity race 'da me via Pate ag 11, To Je Flegetont; vid! sth 124, 4 dalje. St 79. Bulicame Je sumporno vrelo. blizu' Vices iz inka 0 odatle teée uzimale su sgreine Zener smaay = Foia kupatila, Mora da je to bilo opeenito porate’ stags shea Jeg ate Spominie u tpomenitina ‘i 61 Misljena su vrata pakla, koja su svalom otvore St 96, Dok je Saturn viadao, tajalo Je Jos samen hoes ui, u krséanskom smislu, stanje’nevinosit St 100, Rea Je Satumova ‘Zena; kako Je Saturn (it fonts, Viijeme) prodirao svoju djecu, krila Je Ren wale dessa fako da bi koribanti ili Kuretl ‘ma njezina Sepeaog uarali u svoje Instrumente kad bi Zevs zaplakeo. Si 108.4 dalje. Kip starca na Kreti tumact se alegorifeld tno simbol tovjctanstva u njegovu razvoju od istolar met andy Damjeta u Bgiptu oznatuje isto ‘Rim zen Tuobolnt dijelovi tijela predstavijaju razlitite epone we Wet tovjetanstva, od 2lainoga doba (glava) do Aajetnden, Fi femu se stanje Govjekovo pogoréava; desna, guinena noes ‘2 koje starae stojl, anati opte pogorsavanje Uudskog eat tia. Samo je zlatno doba bilo sretno, zato glava stactera tea pukotina, dok iz ostalih dijelova teku suze { stvaraja ile rijeke, Kao simbol grijeha koji vode do propasti, S. 181135. Vergilije upozorava Dantea da je upravo Hagit Pred njim Flegetont (sFlegetone znaél »gorudle t), anena Teka) 136138. Letu ée vidjeti u tistiliitu, Leta (ete) Nea Zaborava, 7 In, Vodio Je Katon Libijsku “pustinja, Unvari sjederie Rae 10 13 16 19 22 PETNAESTO PJEVANJE Stupasmo jednim od dva brijega kamena, a rjetna para gore iznad tala éuvaSe vodu i nasip od plamena, Ko Flami sto se bijesnih boje vala, pa med Guizzantom i Brizom svud grade nasipe da th potisnu od Zala, ' Padovanei to uz Brentu rade da gradove i zamke Stite svoje, prije no Ijeto Koruska imade, tako i ovi sagradeni stoje, ali ih tako jake ni debele ne stvori majstor, bez obzira tko je. Udaljismo se od sume veé vele, te je veé ne bih vidio, ni da se okrenuh za njom, kada su nas srele due uz nasip doSavii, i sva se ta teta u njeg zagleda i mene, Ko kad za mlada u veternj tase jedan u drugog upiremo zjene; 2mirahu na nas kao krojaé stari, kad hoée konac u iglu da djene. Dok su me njegvi motrili drugari, pozna me jedan, i, skutove moje zgrabivii, rev : »Gle, tudne li stvarile 286 A Ja, kad k ment oral ruke svofe, na opaljeno lice pogied skeen” i premda vidjeh da spréeno svo Je, prepoznadoh mu crte uza sve to; nagnuv3i_obraz nad obraz poznat, rekoh: »Zar“vi tu, osparu Brunetto?e ‘A on €e na to: »Moj sinko, ne krat{ da-se, dok dalje njeg'va drusba hodi, Bruno Latini malo s tobom vratie »To vas i molim, a ako vam godi da s vama sjednem, sjest ¢u; samo da zamjerie, rekoh, »ovaj, Sto me vodie 20 sinko, tko god od te tete stane, sto ljeta mora leZat ispod‘ijute vatre, a neée smjeti da se gene. Stog idi, a ja uz tvoje-éu skute, da zatim podem za druzbom 3to pati ~ i vjefno suzom rosi svoje pute. Ne smjedoh sa¢i sa staze i stati uza nj, al’ idah naklonjena dela, ko kad se netko 5 poStovanjem prati. »Kakva te sreéa ili kob dovela io8 prije roka u ta mjesta kleta? Tko li je voda toga puta smjela?« Rekoh mu; »Gore, usred vedra svijeta, ¥ nekoj sam se izgubio drazi joS prije mojih najerelijih ljeta. Tek juéer rano izlaz iz nje spazih, al’ morah natrag, kad ovaj pritete {sad me k spas’ vodi po toj stazi« 8755 »Tvoja te zvijezdac, onaj na to reve, *pogodih za lijepih zemnih ‘dana, u luku vodi gdje se Slava stjece; 58 ida me samrt ne pokosi rana, Zar bih ti bio Potico u grudi, videéi kakva milost ti je dana, o1 AY nezahvalni ona; puk i hudi, Sto s Fiesola je siSo za davnina, te na brijeg i hrid sjeéa jo8 po éudi, mrzit ée na te zbog dobrih ti gina; al’ i pravo je, jer kako da rodi sladana smokva kraj trpkih trojina? ' fs o7 Da su slijepci, glas veé davno hodi, to svijet je lakom, ohol i pun zloée; od navika se njinih oslobodit 70 Toliku Zast ti sreéa dati hote, da ée te biti obje stranke gladne, al’ ée im Kljunu to izmaéi vote. 73 Neka se zvijeri fiesolanske gadne medu se Zderu; nek se stabla kane, gdje ée otivjet svete klice rane Rimljana, Koji ostadoSe kada nasta to leglo svake Ijudske mane.< ms a »Da mi se Zeljes, odgovorih tada, asve ispunige, vi iz ljudskog roda ne biste bili prognani vet sada; tint ype 2 1+ mi se dua sva 2alosti poda = ~~ ‘spomen blago ofinskog vam like, kad uéaste me, gdje god bjeSe 2goda, 8@ — nikne I’ joS koje iz te hrpe smradne — Kako se victna zaslutuje ait zato mi hvalu zboriti valjade, dok god svijetu ne odem's vidika, Sto rekoste © mom Zivotu sade i Sto mi drugdje bjese Proricano, za enti Guvam, Koja sve to anede, stignem Ii do nje; al’ nek vam je zane: — dok savjest mi je sta, ma sto snows udes, ja primam Sto mi bude dang Proricanje mi takvo nije novo, stog nek po volji Sreéa kolo kerege 4 seljak svoju motiku.« Ia ovo moj voda desno osvre se, te Ge pogledat na me straga, zatim reti: »Tko pamti, dobro slufae. Uz to sve Ge sa ser Brunettom govor dalje teéi, te pitah, moze 1” glas mi o tom ‘dati, tko su mu druzi znatniji i vedi, * ‘A on Ge: »Neke dobro ti je 2na! a0 drugima bolje da se Suti, jer kratko vrijeme dulji govor krati. Tud uglavnom su klericima puti, i knjigevnici to su slavni svuda, na svijetu istom grijehu podvrgnuti, U tuénoj hrpi Priscijan vrluda i Fran d’ Accorso; i da nije tuga tu netist gledat, jo3 bi sreo tuda fonog Sto ga s Amma Sluga sluga na Bacchighone premjesti, gdje stite Smrt njegova uda pruiena s tog ruga. 89115 118 121 124 Je muclt I taj polititkom Zivotu. sudbinu drugih uglednih guclfa i cusku, Vrativsi se u domovinu_ pos! (1266) skog namjesnika Guic Kancelar firentinske of Zivotu. Bio je prvi od o koji su bili w isto vrijeme cio Salutati i Nicold Machiaveli. naselili_ stanovnict roda bile porusene, mogli znaéiti i Tiiu wruke, dok ce mu se Bijeli nastojatl osvetiti sto ih Je Kasnije ostavio. tinski gramatiéar i uditelj gramatike éetku VI stoljeca. ravaha sve Brava pa sve wratio U rodni grad Bolognu gdje Jef Sine 1293. mise 12-114, Andrea det Mozzi, Firenti ee $i SIGUE, Artes od pape Cage seh ee, piendl Aga) Bonifacija VII y Vicenzu, adje je umro 1308 ni Reko bih vise, al’ je gas sve blize ‘gdje moram’ prestat, jer vidim nad vrelim ‘| " gdje pijeskom tamo novi dim se dize, 4 fice Bacehiglione teée kroz Vicenzu) Bio je na zlu glasu jega, Zivota. f Sos Sef" wasiinicl protiv prirode podijel; deta ke wantin prt prcae poateient ey nate Svijet ide moni zabranjen, stog velim jo’ samo: moga Tesora se sjcti, u kom joS Zivim; to je sve Sto Zelim.« man} peg n,n ont 0 dolaze, bill su u poltitkim siulbama, 119. Brunetto Latini preporu ; |]. Stydid-recoro i biores du Tretor napisane francine 2209 mi Je poznato dele Tesoretto, didaktigan spjev na ta~ om jeziku. a ens ; 121-124. U Veroni, kao fu drugim gradovima, ‘ Fi St jem vijeku w obiéaju utrke, kod Kalin su pobjede sus Gspivall_ kao naaradu’ zeleno sukno, Brzinom trkata scp je Brunello da stigne svoju éetu ‘Tad se okronu Ko trkaé u %eti, Sto u Veroni trku poljem ljubi zbog zelenoga sukna; al’ poleti ko pobjednik, a ne ko kad se gubi. St. 5. Gulzzante je Wissant, blizu Calaisa. 4 St. 30. Brunetto Latini rodio se u Firenci oko 1210. Bio ‘Firentinske Republike, a suradivao je | w Poslije bitke kod Montapertija dijelio je posao progonstvo u Fran- lije bitke kod Beneventa belint bili uniSteni, bio je kancelar toskat ida de Monforta (vidi XIT, 119), a kasni péine, sudjelujuéi i dalje u javnom nih slavnih firentinskih kancelara, politigari 1 knjizevnici, kao Colue- . gdje su ail de 0 postanku Firence prigaju da su grad ‘Fiesola, kad su Fiesole u doba seobe na~ i pomijesali se s ostacima Rimljana. Ovi bi stihovi, prema _nekim tumaéenjima, to da ée Crt uzaludno Zeljeti da Dantea St. 62. Legent st. 70—71. ‘St. 89. Drugdje, v. VI, 64. i dalje 1 X, 79. 1 dalje, St. 90, Beatrite. ‘St 106, »Klerici« je opéi naziv za erkvena lica. St. 108. Misli se pederastija. St. 109. Priscijan iz Cezareje u Mauretaniji, tuven }a- eu Carigradu na po- ‘st. 110, Francesco 4’ Accorso profesor gradanskogt ailigtu u Bologni, Od 1237. do 1281. u Englesko}, 2010 13 16 19 22 SESNAESTO PJEVANJE ‘Vet dodoh k mijestu gdje éuh kako huje vode Sto u krug susjedni se lige, ko koinica kad u njoj péele zuje, kad tri se sjene odijele od vise drugih, 8to hrpom prolaziti sta8e u gorkoj muci ispod one ki8e. Tréeéi k nama u viku se date: »Stani ti Sto si, sudeé po odijelu, iz one zemlje pokvarene naselx Oh, kakve rane vidjeh im po tijelu, svjeze i stare, kud ih oganj shvati! Pri sjeéanju jo8 bol osjeéam cijelu. Cuv3i im viku, moj ée voda stati, i pogleday me: »Cekaj sadac, reve; »nek uljudnost tvoj govor s njima prati! I das visina oganj taj ne peée po svojstvu mjesta, reko bih da sada spjesit je tebi nego njima preve< Kad zastadosmo, nastave svog jada zapijevku staru; a kad k naSoj strani pridoSe, kolo sastavise tada. Ko Sto se borci goli, namazani, ogledaju i trae prednost mnogu, dok jedan drugog napasti s. skani, 92 tako se Kruzeé da me vidjet tf covriahu na me, pase yee i vrdta bili nemitna i nose Jedan ée: »Ako prezret moze} lako nas i nae molbe usred bijede tog pijeska, i jo3 sprzene ovako, nek nafa slava duh ti bar navede, da kaieS tko si, da ne trpeé Stem po paklu tvoja Ziva noga grede. Ovaj kom slijedim, kako vidi8, petu, premda sad gol i oguljen je cio, dijase veci neg’ misliS na svijetu, Gualrade dobre on je unuk bio, zvan Guidoguerra; u Zivota snazi umom i maéem vijenac si je svio. Drugi je, za mnom Sto po pijesku gazi ‘Tegghiaio Aldobrandi; on je gore” zasluzio da na rijet mu se ‘pazi, A ja, kog muke skupa s nj a jima more, bjeh Jakov Rusticucci, Zenin zao Ponos od svega naSkodi mi gore. Da sam od ognja Stititi ge A o¢ znao, bio bih im se bacio na grudi, i mnim da voda dozvolu bi dao, = jer bi oganj spalio me hudi, a strahu meni dobru volju sviada, ° Zelju da ih sve zagrlim zbudi, »Ne prezir. i, i ‘* poteh, »¥alost s vasih jad: Guboko stade 5 oe ree di take ae este da mt -para, 93 10 nje se rijeSit nada —85 58 61 64 67 70 B 6 19 a2 Sim rije8i ovog moga gospodara éuh i zakljuéih da se vama ravna %eljad sad ovdje k nama doéi stara. Iz vaicga sam grada, i veé zdavna i spominjah i slugah s mnogo éasti i vaSa djela i imena slavna. Ostavljam Zué za vote puno slasti, od istinoga vode obeéano, al’ prije moram do dna te propastic »Tako ti duSi dugo bilo dano da 5 tijelom Zivie, rege onaj tada, >i tako ime ostavio znano, reci: da I’ hrabrost, plemenitost viada u naSem gradu, nekoé tako znana, ili je posve nestade iz grada? Jer Vilim Borsier, Sto od malo dana _ tu s nama plate i sad s druzbom hodi, rije’’ma nam svojim zada dosta rana.< »Nov svijet i brzo stjecanje veé rodi w tebi obijest i nadutost pravu, Firenco, Sto te do cuza vet vodile Ovako Kliknuh podigav8i_glavu, a oni s rijeéi zgled thu se mojih, kao kad dode istina na java. Ako te drugda tako malo stojic, odvrate sva tri, »reé Sto Zele ini, sretan si zboreé Sto ti dusu svojil Stop, ako jednom toj se otmeé tmint jet vidi8 zvijezda svije'- mila, kad rijet €e abijahe radost da i Gin 94. gledaj da rijeS bi io nama bila. ‘Tad pobjegnu; krug posta vi a brze noge bjehu im ko kris’ “Ue Ni amen reéi ne bi mogo prije neg Sto ih nesta, te i voda mili Se da nam dulje stajat nije, Ja podoh za njim, i za Easak tilt Sum nam je vode bio tako blizu £ da bismo govor jedva éuli bill, ‘| Kao Sto rijeka Sto prva wu nizu 4 onih sa lijeve apeninske strane tok viastit ima na istok Monvizu i prije no u donje svoje pane korito, ima ime Acquacheta, koje tad gubit kod Forlija stane, zaiumi buéno vrh San Bencdetta, Ueno 100 da se niz jednu sttmen dolie srusi, gdje bi se moglo sklonit mnogo svijeta — tako se tu sa strme kridi puai 10: voda uz huku mut: joj talasa, ° Sto moga&e zaglugiti nam uii, 1 Ja imah jedan konop oko pasa, oe i njim da lovim pantera Sarena, 1 bijase miso mojih mnogih éasa, Spram naloga od vode dobivena —109 Cdverah ga. t kad ga svega skinuh, u klupku mu ga predah savijena; 8 on se na to k desnoj strani svinu uz Pa ga od ru od Tuba podalje spram srijede . naj ponor baci niz strminu. 95115 -»Ne8to se novo sad odazvat grede tom novom znaku« — pomislih — » Pazljivo ofi meStrove ga sli; ydje Je Umro 1212. Blo je mnogo ty hog pee Sheine gud. Njegova baka Guatrads wae 2 na pb022 svoiih, velina. 84,4942, Drugi Je Tegghlalo Aldobrandi de; ae bie Sethe Ara et a go VEraju sa Sienezanima u bitku kod Mon: Kad tay dec 118 Ah, kako smotren mora biti svako pub 58, tapertija. ‘Blo Kod onih koji ne vide tek dine, f woes, B45" Jacopo Rusticucci hvaljen 2bog hrabrost veé umiju i misli Zitat lako! St Gviek, samo nije mogao iziét na i sa svoj jt Gibalial gu mu kao guelte poslije bite 4Sq Sv} soum, razoril, Kuéu. me f 121 »Skoro éee, rete, suvis da se vine, ‘3, 61. Ostavijajuél gorsinu grijeha, tradim slast bla- Sto Gekam; a Sto miso tvoja sniva, : i jest . 1, 118. if Pred tvojim okom brzo ée da sine. 63 hee: pw danskea vilina (cortesa ¢ valon, $y E SEA St. 70-72. Guglielmo Borsiere, vitez ugiadenin avoweey 124 Istini, koja vid lati dobiva, «fa ro Je U Firenci oko 1300; On sad ide s sasieee 4 zatvorit usta ncka svatko gleda, fis onom hxporn 28, Kofe sti se ova trojica odijeliia, On ‘ jer te sramoti ni duzna ai kriva, in je vet pripovijedao 0 nesretnim prilikama u Firendl ‘st. sNov svijete su skorojevidi, koji su se io skolice welll u Firencu, privugeni zaradom u trgovint St, 74. Veé su se potele pokazivati 1 127 all’ tu, Stiote, Sutjeti se ne da, loSe posljedice gra- Jensiih raspra. pa ti se stihom ove komedije kunem, jo3 dugo Zeleé joj ugleda, ‘Pistone u Romaniji, nad opatijom S fgnimu Ta rijeka ima svlastit tole, ok druge riieke, Koje izviru s lijeve strane Aged; sen Pada do invora Montonea, sve teka'u Pad’ Ber pened jee se ta rijeka Acquacheta, a od Forlija gubi to inet ure se Montone. jr (02 Jedni misle da se ovaj stih odnost na bogatu Mmoglo naéi skloniSta. jos satu sv. Benedikta, u Kojo} >i upozoruju na namjei ii da ondje podignu kastel s novi enters jan Benedetto, rusi niz 130 da vidjeh kako neman uvis plije tekuéi ravno u more, tim gustim, tmastim zrakom, te bi s njene grozote zeblo stce najsmjelije; 133 ko kad se vraéa onaj Koji krene_ t odrijesit sidro, kada gdje natréi ap reacts, na kamen ili druge morske stijene, F 136 pa uzgor spruzen, dolje noge zgréi. St 105—108. Kono} ice i a pac je simbol distoée; St. 16-18. Da nema ovog ognja, bio bi prije na tebiltate hvatio red da se pokuris prema njime, Yoike su vied padne| ream) uuicosta St 2021. Kako grefnici ovoga kruga ne smiju statll St 130. Gerion, : (isp. XV, 3730), hodaju ovi Firentinei neprestano w krugh| pjeysnj,%°!00, © Kojem ée biti govora na potetku okreéuéi’ lice prema Dantew. 3 St. 37—29. To je Guido Guerra VI iz porodice grofov Guidi, Posto je proveo mladost na dvoru Fridriha If, vratio| se u domovinu 1294. {tad je bio slaval stup stranke quell u Firenci, Sudjelovao je u ratnim sukobima s gibelinima | bose posije poraza Kod Montapertiia'u progontvo, all st { poslije bitke kod Beneventa, u kojoj se i sam borio, vral 96 ‘njima se © 8 napastovanjima puti (arenim10 13 16 22 A ie SEDAMNAESTO PJEVANJE »To ti je zvijer Sto rep je Siljast grdi, Sto prode brda, slomi zide, mate; to ti je ona Sto sav svijet usmrdi.e Ovako voda zboriti mi zave, i mahne njoj da k rubu pride blize, gdje mramornom se putu kraj primate, | ‘Tad ona gnusna slika himre s 8 glavom i grud’ ma prista vrh stjenjaka, al’ repa na kraj ne htjede da dize. Lice joj bjeSe lice poStenjaka, tako je spolja blaga ko3a njena, a zmijskog trupa bijase i kraka. Rutavih bjeSe pandéa do ramena, a leda, prsa, boci su joj sjal. od plogica i évorastih’ znamena. ‘Mi Tatari ni Turci nisu tkali $a osnovom i potkom Zivlje boje; Prsti Arahne nisu vez taj znali. Kao Sto Zamei na obali stoje dijelom na kopnu, a dijelom u vodi, i ko Sto dabar na loviste svoje u zemlji Nijemea izjelice hodi, tako se zvjerka preopaka spruzi na kamen tub Sto oko pijeska vodi. 98 Po praznom zraku cijelim repom keru2t, olrovne raélje drcé uzvinute; ko jakrepu im vrh za ubod slusi, Tad voda rete: »Sad na dalje pute zakrenut malo valja, da se bolje pred lezaj stigne one zvijeri Ijutee Stog sidosmo spram desne strane dolje, desct koraka profav rubom dala, da izbJegnemo “plam i zarko polje; al’ stigav do nje, u ofi mi pala Geljad Sto malo podalje je sjcla vrh vruéég pijeska, blizu onog zjala. ‘Tu rege meStar: »Da iskustva zrela © cijelom tom pojasu moied steti, podi i vidi kakva su im djela. Nek bude kratko Sto se ima redi, a ja éu s ovom zboriti medutim, da jake svoje ustupi nam pleti.e I ja se tako sam samcat uputim po skrajnjem rubu toga sedmog kola, gdje sjedi svijet u Zalostima ljutim. Iz oiju im bije odraz bola, a rukama se brane na sve strane sad od tla vruéeg, sad od ognja gola. Bai tako rade psi u Ijetne dane, kad buha, muha i obad ujeda, Pa se sad njuskom, a sad dapom brane. Promotrih lica mnogih iz tog reda, Sto na njih pada oganj s bolju takom, {ne znah nikog; al’ vidjeh, da sprijeda 9935 58 at cn 7 82 vratu visi jedna Kesa svakom, 2 eratsa] Boj svaka 8 nekom slikom, {na njoj regbi pasu pogled lakom, Pristupiv nazreh, krugeéi vidikom, na 2utoj kesi_nesto modre boje, na lava nalik drianjem i likom, Rarmatranje kad jo produzih svoje, rujnu ko krv na drugom vidjeh tijelu sa guskom bjeljom nego maslo Sto je. A jedan od njih, komu kesu bijelu krmata_skotna i plavejna resi, rete: »Sto radi ti u ovom Zdrijelu? Otidi otud; al’ jer Ziv jo8 jesi, znaj da moj susjed Vitaliano ima tu slijeva sjesti kad se ovdje desi. Iz Padove sam sim s Firentanima; veé od vike ogluhnuh, Sto je dizu: »»Nek dode vitez nad svim vitezima, na Gijoj kesi tri se jarca nidule « Taj kriveé usta jezik plazit stade, ko volovi kad nos jezikom lidu. A ja po Zelji onog Sto mi dade savjet, sred njinih da ne kasnim vrsta, ostavih duSe i njihove jade. Nadoh svog vodu gdje se veé na krsta Popco divljoj avijeri, pa ée tada: »Sad budi duha odvaina i Evrsta! Niz takve ljestve slazit nam je sada; {w sprijed se popni, ja éu bit u stijedi, da bol ti kakvu niezin rep ne zadae 100 haa Ko onaj komu nokti su vet blijedi, jer zebe s bliske dcturtate jake, pa dr8ce veé kad hlad pred sobom gledi: takve s tih rije8i ja osjetih znake, al’ me od toga obli stid, 8to stvori pred hrabrim gazdom od slugu junake. Na grina leda smjestih se toj mori i veé sam reéi »Ogrli male htio, al’ glas Sto mi8ljah ne htjede da zbori. AT’ onaj Sto me esto izbavio od drugih zala, i sad podupre me. posto je ruke oko mene svio, pa rete: »Poé je, Gerione, vrijeme; siroko kruzi i polako slazi, misli na novo preuzeto breme.e Kao Sto brodié od obale plazi sve natrag, natrag, tako on se gane, i osjetiv na slobodnoj se stazi, gdje bjehu prsa, sada repom mane, a tad ga prudi ko jegulja prava i pandzama si zrak prikupljat stane. Mislim da takva ne bijate strava, kad uzde pusti Faetont iz ruku, te nebo planu, Sto se jo8 poznava, ni Tkar bijedni kad osjeti muku 8to gubi perje, jer se vosak tali, Uz ofev uzvik: »Zlo si poo, kulule — neg bjeSe moja, kad me uzduh zali Sa sviju strana i svi mi se zgase vidiei osim prema onoj hali. 101stati pjesnici kao éudoviste tea je on simbol pre sa kainjene varalice, Kruga i ponora (isp. XVI, {mramorni put), kojim su & vezentu’s Mey SlavNa 2bog svotih vezova, natiecala # ‘A ona pliva tiho, tiho, pa se te putt | kruzi, al’ to, osim daha u lice i ozdo, ni ne osjeéa se, j. Je prikazivao Jupiterove tjubavt, pater, MO, Loria u pauka. (Isp, Ovidjeve Metarsodine a ‘ zo he 145). a = 21—22, Dante, se ovde dri misljenja po kojemn Phovi vibe tako da turi u vodu vo} ‘maanl rep, ok dobar ie uistinu glodavac i ne lovi ibe” Milljenje da su ie rani izjelice ¢ popilice potfete jo8 od Taae” ee Gera! 4445. Na skrajnjem rubu Krug. tahe ri, 0 Kojima pjesnik govori s narotitim predtomene ubvest, 55—75. Neke od lihvara prepoznaje Dante po groa um visi oko vrata na kesi, kakve su tada bile ube ite se privezane za pas. Jedan je od th prijavih ple” 1 re iz firentinske porodice Glanfigliazzi, koji su poslije | mie kod Montapertija morali takoder a Progonstvo; imall jiu grbu modra lava u dutom (latnemn) “pine ‘Bijeia fiska u ervenom polju grb je firentinske porodee Obriachi.. = ffodra svinja u bijelam (srebrnom) polju grb Je padovanake ‘| rodice Scrovegni ovdje se javija Dantew ‘Regibatey Rirovesni; poznat kao lihvar. Taj se cinighy veseli da ée se pole svoje smrti kraj njega smlestiti 1 ‘njegov ‘susjed Vitaliano del Ponte, nagelnik w Vicenzi 1304 s°u Fines 7, Ruga se svojim sudrugavima iz Firenee, Koji ocekuju velikog Kavalira (cavalier sovrano), a uistinu stravonn Ihvara, na éijem su grbu tri jarea (Kijuna?), To je Giovaney dei Bulamonti iz Firence, koji je 1293. bio gonfaloniere di justia, OeNSt 06. Cetvetata, graznlea, febris quartana, St 107, Faetont, sin Helija (Sunca), dobio Je jednom © | cppustenje da upravija ogevim kolima, ali je pri tom zat 44 alavio. Trag je toga dogadaja mlijeéna cesta. St. 109. Iiar, sin Dedalov, poletio je vjeStatkim krilima, Woja su bila slijepljena od voska, Veé sluiah zdesna kako uze maha a ispod nas straan Sum vrtloga Ijutih, pa prignem glavu da vidim, al’ straha jo8 vide nad ponorom oéutih, Jer vidjeh vatre i jer zaéuh’ plage, pa se od toga zgurih sav i smutih, A vidjch, Sto mi prije jo3 izmate, i silnzenje; jad me na to sjeti, Sto dopiraSe odasvud sve jace. Ko ito se soko, Sto veé dugo leti ne videé vrapea ni ptice (te dolje »Vaj, veé se vraéas!« mora lovac Tijeti) J w sto krugova izmoren nad polje spusta, kog tivo uzletje, pa sjeda od lovea dalje srdit i zle volje: tako Gerion spustiti nas gleda ha dno, ba podno strme hridi sive; i osjetivéi da svoj teret preda, odmate od nas ko strijela s tetive. ot ad alle. Geriona, mitskoga kralja, prikazivali su 5 tri glave j tr! tijela; kod Dat rare f Cuvar osmoga kruga, u kojen Sy Sak 2K tubue, th. tzmedu trecog pojasa sedmott 19. Tu se svréava kameni nasid mera pu Plesnict dosad stupali da se 2" St. 18, Aral nervom, pa ju Je fak 1 pobliedilar jednim 102i , 10 13 16 19 OSAMNAESTO PJEVANJE Ima est pakla Zle jaruge zvana: Zeljezne boje i Kamena sve je, ko i zid Sto je pase sa svih strana, Po srijedi ba tog zloga polja zjaje studenac Sirok, velikih dubina; reéi éu drugdje kaxav je i sta je. Od njega do dna okolnih strmina ostaje pojas okrugla izgleda, s dnom razdijeljenim na deset dolina, Ko tlo gdje jarak za jarkom se reda okruzujuéi tvrdu da ko drana posluzit moze zidovima sprijeda, takva je bila slika onih strana; 1 ko Sto vode s prags utvrdenja mostiéi sve do tla ueiskopana, tako tu idu grebeni s dna stijenja krizajue jarke 1 bedeme meda do zdenca, gdje se sve stjege i mijenja. Tu_smo se naili, kad nas skide s leda Gerion, te moj Yoda k prvom rovu nalijevo krene, a ja za njim slijedah. Na desnoj strani vidjeh muku novu, Kervnike nove i suze gdje cure, Sto ispunjahu prvu grabu ovu. 104 Na dnu Joj goli gre8nici se ture: ovkraj sredine skup th k nama Seta, a onkraj s nama, al’ ti brie jure. ko Sto u Rimu radi mnoitva svijeta smislise kako da se montom va kad godina se proslavljase sveta, te jedni motre od kaitela zide itim se putem k svetom Petru miu, dok drugi brdo ispred sebe vide, Rogati davli sa svih strana nigu surom stijenju, bijuéi im pleéi i leda kruto, vje8ti dugom bigu. ‘Ah, kako skatu kad ih stane Zeéi udarac prvi! Nitke ne bi stao da doteka jo3 drugi ili wreéi. Dok idah, jedan u ofi mi pao, te simu sebi rekoh malo zatim: Ko da sam tog veé prije negdje znao. Zbog toga stadoh da ga okom pratim, ai vod prista da dalje ne grede, idopusti mi da se malo vratim. A bigevani sakriti se htjede spustajué pogled, al’ mu bi zaludu, jer mu ja rekoh: »Ti, sto of svede, ako me lik tvoj ne vara u sudu, Venedico si ti Caccianemic al’ kako pade u tu kaSu hudute A on: »To rado neée priznat niko, al’ tvoj me jasni gcvor na to goni, spomen na svijet gdje Zivjet bijah sviko. 10558 Moj _nagovor Ghisolabellu_skioni, te pristade na Prohtjeve markeza, jo8 mu se vidi da se ky Prom ruina prifa 0 tom razno zvoni, Ono je Jazon, sto srcem | 2 Kolhima runo oteti je znagy 58 Ja ne plagem tu sim od Bolonjeza, veé ih se bezbroj u to miesto slo Na otok Lemnos stite kad su na nj tu Ge ti GeSée nego diljem sroza advazne ene, Gudi nesmiljene’ " sve svoje mulke unistte klanjem, 61 med Renom i Savenom »sipax rijet ‘jet kis mi . Uz laske 1 rijeti kigeno regene Zelis ti znati Sto nas ovaje skupi Ipsipilu je prevarlo mladu, a samo se nase lakomosti sjetile Sto prije toga sve prevari zene. 64 —_Uto ga jedan davo bigem Iupi: rudnu je ondje ost »Svodnite, idi! Ovdje nema Zena ease eee ee = 1 zbog te krivnje ove muke patf, koje bis, rege, smogo tko da kupi.« Sto i Medeju osvetit imadu. 67 Ja na to skrenuh k vodi od tih sjena, i po8av malo, naili smo se tako, edje jedan greben izlazi iz stijena, S njim je tko god se takve varke lati. © prvom rovu, i tk u njem tui, time tigrekoh ‘Sto ti valja anative 70 Na njeg se popet bijaie nam lako, pa smo mu hrptom desno iéi stali, te vjetne kruge ostaviv odjiko, Veé bjesmo gdje se uska staza duti 100 unakrst preko bedema sto laku drugomu kav uporiite sludi. 3 Stigav gdje donji dijelovi su zjali, da bigevani mogu ispod svoda, voda ¢e: »Cekaj, ne bi I’ na te pali Odatle éusmo svijet ato trpi muku 103, u drugom rovu: svi pus na rila i sami sebe dlanovima tuku, 16 Pogledi drugih iz tog jadnog roda, Kojima prije ne ugleda lika, jer bjehu s nama usporedna hoda.e Obale njeg’ve sve je plijesan krila 108 od pare koja sa dna rova stize, i nit’ je oku niti nosu mila. 79 Sa starog mosta gledah red jadnika, to dulazZahu k nama s druge strane, i oni gnani od biga krvnika. Dno je duboko, pa se dolje nite 109 ne vidi okom, osim da se gazi do vrha, gdje se most najvige dite. 82 U nepitan, moj voda zborit stane: »Gle onog silnog S*o ide, i kao da ne¢e da mu suza s boli kane: 106 Stigavii gore, ugledah u drazi : ua Bdje svi ogrezli u nevisti stoje, to mnif iz ljudskih zahoda da slaz.115 118 121 124 127 130 133 136 I traieé okom, vidjeh jednog Sto je svu punu govna glavu pokazivo; ne znaé je I klerik il’ svjetovne boje, Taj vikne: »Sto me gledas tako Zivo, vide no drugi svijet prljavi cio? A ja: sJer tebe, ne pamtim L kerivo, veé vidjeh dok si suhe kose bio: ti si Aleks Intermineli iz Luke, zato sam tebe bolje vidjet htio« A on ée, bijué tikvu dlanom ruke: »Do laskanja mi uvijek bjeSe stalo, i to u ove umoti me muke.« Na to ée voda regi: »A sad malo naprijed uznastoj da ti pogled pane, ne bi li lice u o8i ti palo prijave one cure ragtupane, Sto smradnim noktom grebe se po liku i Gaskom utne, fas na noge stane. Thais je kurva, 3to svom Ijubavniku na upit: » »Na zahvalnost jesam li te obvezo?« « reve: » aI na prevelikule « Is tim nek budu nae oi site« St. 124. Gerfon je spustio oba pjesnika na dno ogrom- ne provalije, ‘koju sa svih strana zatvara olrugao Zid od okomita stijenja. Dno, na rub Kojega su stigli, ima_oblik okrugle poljane, razdijeljene na deset koncentritaih jaruga (rovova), koje se redaju, bivajuéi sve manje, oko zdenca U sredini, © Kojem ée, veli'pjesnik, kasnife biti ‘govora. Jaruge su poredane postupice, t}. tako da svaka od -njih edi mile od predainje. Odijeljene su jedna od druge bedemima (ni- sipima, argini), a poput pretnika vode od podnoija zida ( dna stijenja, st 16) do zdenca grebent (scogli) kao nek 108 jrodnih mostova, slitno ka presvo pees, RRR tte 80 me rae to we 83% Cige, all 'u tOkU prigania upotrenpaca a0 J€ Dante pelt skanuo ¢ Teds, krenull su Vergiije 1 Dawe M24 i8 Je efrovo, tako da Je Dante nadesno ugledao prvi naisin ee mist. 25—33, U prvom rovu kaznjeni su svodniet 4 zavod- od ojih jedi obilaze rovom tako da idu gata ich, Pgo su oni duz vanjskog bedema), dox drugi (oni sto saltgul unutrasnjeg bedema) idu s gledaccima uposeq ens {aif koralcom. Dante se pri tom. sjeéa kako su 39 3100p roslave jubilejne godine, w Rima ured wee soto role, podotaraien tai pier a su prek cere a eee at foe oor at Env’ Angelo, dok su na ‘drugo} strani mosta jel onl wey Sort, yracall, gledajuéi pred sobom brdo, 1) Monte aise! 8.3" po jednima) ili Monte Giordano (po drugimes St. 50, Venetico Caccianemici del’ Orso bio je voda fa u Bolonji, sudjelovao je u borbama s gibelinima tio wud : 3 sib Hoganjan iz Bolonje 1 opet se vratao, obnaiajuél fast kapes fina ill nagelnika u vise gradova. Umro je 1902 Opisaja a kao Govjeka nasilna. Ne zna se gdje ga je Dante uponnoo tsp. stih 42); vjerojatno u mladosti, za vrijeme nauka ‘u clon. aL S5—S7. Venetco Je imao sestru, koja se ala Ghiso- hnbella (od Sega je kasnije natinjeno'Ghisola bella, {. i jepa) i Koju je on nagovorio da s2 ne odupire marker Obizea @'Este (drugi navode drugoga). O tome je bilo razii- Sth verzija, all Dante o samom éinu odito ne sumnja. St. 60-61. Bolonja leti izmedu rijeka Rena i Savene, V bolonjskom’ narjeju_govorile se »sipac (danas: sépa) njesto » »sia« (da, jest). Drugim rijeSima: ovdje ima vise svi- jela iz Bolonje nego gore na zemlji, St, 68-69. To je jedan od onth grebena koji kao pri- Todni mostovi vode preko jaruga. St. 71, Stih se shvaga Kojekako: jedni misle da se radl @dotad videnim Krugovima, a drugi da su astavili prvi rov, idle geesnici vjetno Kruse. St. 73. Greben stoji nad rovom poput mosta, tako da ® dolje, na dnu rova, mode ispod njega prolaziti. St. 8796, Putujuél s Argonautima na Kolhidu pozistno ja, 2austavio se Jazon na otoku Lemnu, gdje su dene bile Ti inaie S¥e muskarce, samo Je Ipsipile prevarom satuvala saved S¥ORa oca Usp. stih 99). Jazon je zaveo Tpsipllu ajeoa® ead, a kasnife se (na Kolhidi) u njega zaljubila ragev K6 Medeja, pomogia mu do zlatnog runa I P “HR, no on je i nju ostavio. 109A St. 100—102. Vet su, medutim, stigli na kraj mosta drugog edema, boli dijelt prvi rov od drugoga, U dri Su rovu laskavel. ‘St. 122, Alessio degli Intermineli bio je na glasu Iaskavae, Si, 183, To je tuvena gréka hetera, poznata i iz Tere, eijeve komedije sEunuhe, Komentator! se obitno pocirehs nna jedan prizor iz te komedije, gdje Taidin Yubavaiie a posredniku po kojem Jo) Je posiae dar: »Maznas vero apt Eratias Thats mihi?e We it mi Thais jako zahvaina’y nee ee ova} odgovata: sIngentes« (Velo jako). Po tom bi se tant @a Je Dante posrecnikov odgovor metnuo w njeaina usta. 42 u drugom prizoru iste komedije pita Yubavaik djevojiet sligno, a ova mu laskavo odgovara! sPlurimum merite tat @iajvie tvojom. zaslugom). pEVETNAESTO PJEVANJE Simuna vrata nasljednici bijedni sto bogje stvari, odredene za to da s dobrima se vjere, blaga Zedni 2a stebro samo svodite i zlato, nek trublja sad 0 vaSoj jekne bijedi, jer tre€i rov je mjesto vama dato Veé se nad grobom popesmo, 3to slijedi, na onaj dio grebena Sto stoji nad rovom gore upravo po srijedi. ‘Mudrosti viSnja, mudro li sve skroji na nebu, zemlji i u carstvu tmine, i pravedni li sudovi su tvoji U sivom kamu vidjeh svud Supljine, sa strana, po dnu, kud god o@i kruze, a sve okrugle i iste Sirine. Ne bjchu, mislim, veée niti uze nego u lijepom San Giovanniju mome, gdje popovima ‘od krStenja sluze. Ja jednu razbih, nije davno tome, kad je udavit voda dijete htjela, i sve se sumnje neka na tom slomel lz svake rupe vire izvan idrijela do lista noge po jednog gresnika, dok je unutra drugi dio tijela. un. 13 125 31 a4 37 40 Tabani gore svih tih nesretnika, pa glenjevima vrte da bi speta ueta pukla ud vrbe i lika. Kao Sto biva kod masnih predmeta, ‘da plamen samo povrsinom gmize, tako i ovdje od prsti do peta. aKoga li ono, meitre, muka stize, pa se od druitva jate trza svega, i plam gac, rekoh, »erveniji lize?« »Hoéed lis, refe, »da te s ovog brijega ponesem dolje, gdje sc slazi blaze, ime i grijeh mu doznat ée8 od njegae aJa volime, rekoh, »8to je tebi draie; ti si gospodar; zna8 da te u svemu slijedim, a znadeS i Sto se ne kage Na éetvrtom smo veé bili bedemu, pa, skrenuv lijevo, silazasmo na dno usko i Suplje od rupa po njemu. S boka me dobri vod tek skide, kadno na tlo me blizu rupe onog stavi; Sto nogama je plako takn jadno. »Tko bios, rekoh, >Sto stojiS na glavi, zabit ko kolac, duo puna bijeda. ako li moze rije’’ma nam se javi« Stajah ko fratar keji ispovijeda zlog razbojnika, Sto ga je prizivo veé ukopan, jer smrt odgodit gleda. 2Ukopa li see, vikne onaj Zivo, »Bonifacije, ukopa I’ se i ti? Za vige Ijeta pismo rete krivo. 112 Zar tako brz0 ono blago siti zbog Kojeg varkom ote Iijepu tem da bi joj potom krvnik moge huis Bijah ko oni Sto rijet izre’enu ne shvativ, stoje ko rugom smetenj j ne znaju Sto re€ u prvom treau, »Reci mu brzo:e — Vergil Ge meni — »Ne, ne, ja nisam onaj kog si mnios; i ja odvratih po toj napomeni, " Na to je noge duh u gréu svio pa uzdiSué u tuéne udre zbore: »Sto li bi dakle ti od mene htio? Ako te Zelje da znaS tko sam more, te zbog tog side niz tu stranu, reé éu: ja veliki sam plast nosio gore. Ko medvjedigin sin na umu sreéu tek medvjediéa imah, strpav svoje imanje gore, tu sebe u vreéu. Jo& drugi leZe ispod glave moje, svi prije mene krivei simonije; u Supljoj stijeni uklijesteni stoje. I ja éu dolje, kad ta rupa skrije onog kog miljah da pozdravit mogu, kada te ono naglo pitah prije. AY’ ja veé dulje snosim kaznu strogu na glavi stojeé, ovoj vatri preda no Sto ée on tu stat crvenih nogu; Jer za njim pastir sa zapada jedan bez zakona ée stiéi i jo3 gori, njega i mene sobom pokrit vrijedan. 113 70 3 76 0 eeioenceeNovi je Jazon, o kom pismo ori; He cYOM Rieuov Kral}. Sto sean Je bio, tako Ge onom francuski de sporig * od svetog Pet, dau ruke » »Slijedi *a gospod nak da stede, mu Kljuée preda za to7 mes « bjcie jedino ato ree, Petar i drugi ni ne traZahu od idrijeb, te je stebro ni zlato Matije, kad pade ‘miesto krivea njemu dato, Stog ostaj, jer i éuvaj novac ‘Sto smjelosti si pravo Kainjen sade, 2lo pootimani, ti protiv Karla dade, A poitovanje da mi joS ne brani Spram uavigenih kljugeva Sto vlasti ™ svijetlom svijetu tvojoj bjehu dani, i tee rijedi mogle bi jo3 pasti, ier svijet plage s lakomosti vaie, Sto dobre gazi, dajué zlima éasti, T evandelist vas pastire mnjase, kad vidje onu Sto sjedi na v-di i kurvati se s kraljevima znase; sa sedam glava Sto se na svijet rodi, @ znak joj deset rogova, dok htjede njen muz jo8 stazom kreposti da hodi. Zlato i srebro kao bog vam vrijede, i Sto vas drugo luéi od pogana, van Sto vi sto, a oni jednog slijede? 14 Ah, Konstantin ne krst Sto 810 prvom papi boga @, 3to nay im zad: Primi, veS préija oe™® 1S Préija ona tom bl danate jah u ovakya on Jako noge svijate oq nies HB H Gud mu srdsbi sklona? Mnim da kod vode jer vidjeh kako tih istinitih moji bijah sretne buke, wa zadovoljno praty _ th rijeti zvuke, U narudje me s obje ina grudi kad stist putem kud side, Tuke hvati, fe me do kraja, tud se opet vrati, 118 niti 2a umor noseéi me haja, 127 Golle me na vrh ne donese Ika, Sto Cetvrti i peti bedem spaja, Tu Dlago spusti teret svoj iz ruka, 130 der greben bjese strmen, kam do. kama, te bi i koze tu imale muka. Tu ispod mene pute nova jama. © 133 St JO, Simunu vratu pripovieda se u sDjelima apo- selskime ako Je, videel apostole gdje polaganiets reuse, pila duha svetoga, htlo od njih istu moe kupiti 2a Sones simu su oni koji trguju erkvenim dobrima 1 polofa: ima prozvani simonistima, St 7. sGrobe znati ovdje isto sto i rev. ena dn t St. 16—21. Dante isporeduje okrugle Supljine na q ® stranama rova udubinama oko baptisterija u amen qevanni u Firenci { brant se tom prilikom oa sumntene ha je radio iz nepostovanja kad Je jednom oa Ho Je dijete, tb Sdubina, Ueinio je to abe ‘ofa a spas neko, dete and, 28,Prijetila’ opasnost da se udavi (a a Ted atten? stajatt sveéenici, kad bi umakall cies = . » St 34. 98 ovog brijegas, t). = vrha mosta ( usSt. 40—42. Veé su pre’li bedem (koji dijell treci't tet Preko mosta i stiglt a Betiny | gdsm, £02, 24 Kojima Zena sjedie, 4 he sedam bretuy wrti rov), a odatle su sigt¥P ima Je sagraden Rim. Desez rogova set i falijevo i spustili se na dno iabusena yous Senate vise vada anegiat dt tora caret St. 40. Gresnik kojemu se Br A omrznuti... i sageéi je o; 34 ont koji Dante obraéa papa je a nju omrznut a enjem. Dante jour 0, ma gas hou simonsae | Sogend POU papinske na TROIS, Mate ij Are z srednjega vijeka, kad su upg, | uss, 52! vcansk! Rim, HL Bio je papa od 1377. do 1% St. 49-61. Ziva slika ski : comentatori 1 njegove simbole g¢ti¢am pe dice naglavee zakapali u zemlju, pa bi tales ssretnil a ae en giavallonees mena eal krédanski, | sabepatl sandal 18 tatradio svecenika, rije meget | Mec u seam lava sedarm sal wmenata, au sop ama asta a Soi ee wiccNs pmieslo, Nikole MI dosi Ge Bonitacije ‘VIII, dok ée Nikola pasti dubije u rupu, St. 79781. Nikola stoji dulje u rupi (od 1280, do 1300, kad se razgovor vodi) nego sto ée u njoj ostaii Bonita Jer Ge ova) ostati u njoj samo od 1303. do Isis a onde de Soci na njegove mjesto novi gresni papa, roden u zapadno} zemlji, 4 ta) Ge potisnuti Nikolu dublje’u rupu, Te) ont Papa bit ée Klement V, gori od one obojice. Klement fe prije svoga izbora za papu bio nadbislup u Bordeauea, -¢ Kao papa stolovao je u Avignonu, gdje su pape ostale da 1377. Kao Sto je Jazon nekoé stekao polozaj ‘velixog svete, ; nika od sirijskoga kralja Antioha (kuko se prica uw knjidl Makabejaca), tako je Klementu pomogao do tijare trancuskd kralj Filip Lijepi. St. 96. »Krivace je Juda Iskariot, na tije je mjesto 2drijebom izabran Matija, t, 99. Karlo, Sto se ovdje spominje, Karlo je Anéu- winac. Kaeo prpotijeds © Vulast w aegioy Montes edo ® Karle. ponuidenat rua Jednc papine neéakiaje, zbog Cee de papa tako zamrzio da ga ene samo isi. Gas rimakeg fenatora 4 naimjesnika eile nego je, dobvSi za to nek Syotu novaca od Ivana Procide, sudjelovae 1 u pripremania sicilijanske veteci, Noviji histortari pobljasu ovo posllege nje kao legendu, ali je neprijateljstvo Nikole IIT pro Karla I nesumnijiva historijska.injentea am eat be rapovijedi, iz Kojih je crkva empl’ sag | Eeataue tng win Sasa ore I athe es Done fee at a eg ta da, Ronsanin” peat MEO rere Shins Gea Rey dn eas eeu dokaza0 Je humanist Lorenzo Valla de joo" Eis Verehue WC Baten soto» ae trae pra natrag na bedem, pa na luke Koil spaja etry Tae judem, t). Sto stojl nad eetvrtim rovom. sien! ise magna) XVI St, 1Q0—IUL, Velika Bludnicas (meretrie magna) XVI glavija Tvanove Apokslipze predstavija paganski Rim; Soett ua Petaumx meoggiton, uae pode ge sline! | sacl plemena i Jezicie (u Vukova prijevodu), sSedam glava, 11610 3 16 34 oe x _ DVADESETO PJEVANJE © novoj kazni stihove sad tvorim, da dadem grade spjevu dvadesetom prvoga dijela gdje o paklu zborim, ‘Vee bijah spreman da s paznjom napetom pogiedam na dno, preda mnom Sto puge sa okupanim u suzama svijetom; 1 vidjeh kako placuéi i mute okruglim dolom svijet korakom stupa, Ko kad se ovdje procesija sue, Kad glednuh dublje spram njihova skupa, izobligenje tudno tad na svima spazih od brade do potetka trupa: nad krsta obraz svak okrenut ima, pa je natraske iéi im dabome, jer gledat naprijed sprijeteno je njima. Moida se zbi zbog uzetosti kome, da se ovako sav izvrnut 2nao; ja ne vidjeh to nit’ vjerujem tome. Tako ti ploda bog, stioge, dao ‘od tvoga Stenja, ded pomisli na se: kako bih ovdje suha oka stao, kad nabu sliku vidjeh kako sva se izvrnu, tako da iz oka njena Po Zlijebu suze guzove sved kvase! 118 Plakah na jednu nasio jen od st! grebena ivrdog, al’ vodi & ketet 3% sJesi li ti jedna od tik bena? Kad umre, tu je sauteiée tivo: 28 ima li goreg no tko samog boga zbog samilosti no bi sud poitivo? Ded digni glavu, digni, i gle toga, a pod kim se propast baa prea Tebom stvori, te svatko viknu: » »Kud ti sme noga, Amfiaraju? U bijeg, dok se borite« “ AI’ njega nitko ustaviti nee do Minosa, Sto svakog upokori, Gle kako ima prsa gdje je plete: 31 jer odvi8e je naprijed vidjet htio, ‘sad gleda natrag i natraike Seée. Gle Tirezije Sto lik izmijeni cio, 40 kad od muSkarca Zenom posta prije, te udima je svima drugi bio, a tad je Sibom moro dvije zmije 43 da oSine, Sto splele su se skupa, dok musko perje opet steko nije. Pred trbuhom mu Aruns s led’ma stupa. u Lunijskim je brdima, gdje ore Kararae dolje i svoj korov éupa, med mramorom, Sto bijeli se sred gore, nastavo spilju, i iz tog je stana na zvijezde imo pogled prost i more. A ona kojoj kosa razvezana pokriva tebi nevidljive grudi i straga njena rutava je strana, 11935 58 61 64 67 70 9 82 Jest Manto, Sto se mnogo svijetom strudi, dok stize k mjestu Sto i mene rodi; stog joSte neste k:azano ti budi, Kad njena oca smrtna kosa zgodi, a robom posta grad zdje s’ xodi ‘Bakho, njoj dugo svijetom prijase da hodi. U Italiji lijepoj znade svako pod Alpama, gdje nad ‘Turolom luge Njematku od nas, jezero Benaco, Bezbrojna vrela ondje su 8to huge med Gardom i Val Monicom i peru Apenin, dok se + jezero sruge. U srijedi je mjesto gdje bi sluzit vjeru mogli iz Trenta i Brescie pastin, i iz Verone, da se ondje zberu. Gdje nizi zal se naokolo Siri, spram Bergama i Brescie poput Stita Peschiere lijepi, jeki stoje miri, ‘Tu sva se voda, u jezero slita, gdje stat ne mode, izlijeva niz do i kao rijeka livadama hita, Kad voda ude u strujanje to, mjesto Benaco Mincio se naziva sve do Governa, gdje te’e u Po. Za kratkim tokom niz ravan se sliva i tu se Siri u moévaru znanu, Sto ljeti katkad vrlo Stetna biva, Surova djeva, doSav u tu stranu, ugleda zemlju usred bara gustih, neobradenu i nenastavanu. 120 0d ljudskog drustva da se a tu s druzbom osta da aura : tu Zivje i tu taito tijelo pus Tad svijet se, rasut naokolo, zdruz, na onom mjestu kojeg jakost znate zbog bare Sto ga sa svih strana kru, ‘Veh mrtvih kosti grad graditi state, i po njoj, 3to tu prva nogom stade, bez vraéa ime Mantova mu dase. Tu bjede neko gu8éi svijet no sade, prije no ludost grofa Casalodi od Pinamonta prevarit se dade. I zato tnaj da, ako li se zgodi, da to podrijetlo drukéije tko kiti, istini laza ne mote da skodie ‘A ja éu: »Meitre, tvoj mi nauk siti toliko duu i ulijeva vjeru, da ée mi drugi zgaSen ugalj biti, AY reci: od tih Sto +2 dolje veru, je I’ tko da tvoja spomenu ga usta; jer moja painja ide u tom smjeru« A on ée: »Taj kom brada pada gusta niz mrka pleéa, vrat je nekot bio, kad Gréka osta be: muskinja pusta, te jedva zipke skri’e malen dit on 5 Kalhantom u Avlidi éar javi, kad prvi konop presjeéi se smia. Evripil to je; s njim se negdje bavi 1 visoki moj spjev: gdje mjesta ta su, ti zna§, jer imaS sav taj spjev u glat 121cha, svetl grad Rakhov, pata " St Oe uslige sinrti Hteokla 1 Pounive, | ToPs¥9 tra pine Kees’ Drugi misle da Je w tzraeu ssovea ‘Tirallle mie resent a) vn sea 1 wvi njemackl kraj, jolazi iz Ttalife. feat av za Lino ai Garda, ee emacs i" fg. Mjesto sdje su seu Danteovo - avale o poveda mnogim nagadanjima, Po jednom Je shvas 210 i Pimlesto. usred fezora, 0), i9-15. Peschierd su sagradili Veronezt kao ftit protiv stat Brescie: tu oljcte Minolo iz Gradakog joey Beret. 78, Governo Je danas Governolo, St 93. TJ. ne pltajuét nlkakva vrata, kako je bio 115 Onaj Je drugi, tanahan u pasu, Mihajlo Seotus; 0 3.,emu znahu da je poznavaé varka vratarskih na glasu, 118 Bonatti Gvid je tu, dok muka sva je Asdentu sad, kod koze sto ne osta { dretve nekoé, al’ se kasno kaje, 121 Gle %enske bijede, kojo} bjeke dosta prede { Igle, pa vragati zate; zanatom inl Giniti im posta. aie 94-96, Grot Alferto da Casalodl, koji fe vladan w yantuvi; dao se nagovorit{ ad. Pinamonta’ det Bonacaine a tanera’svoje protivniice tx grada. Meter | nesndavelt ice weer ta} postupak iznzvao, upotreblo Je Pinamonte tet fol qradom. Njeyova Je viast.trajala od Tater ge aa Su 106-114. Furiplt Je bio augur wdoba. kad suis rtke svi muskaret oli na Troju, a ostala su zerall tang Giea, On I Kathas dalf su u Aulldl brodovima znale 2a por 124 AV’ dod, Jor jo Katn, noseé drace, udje polutka sa polutkom se spaja; onkra) Sevilje mora se veé tage. 127 Veb noéas bjeke mjesce puna sjaja, Sto anadoi, jor ti ne bjeSe na Skodu tural, polcatkad usred mracna Sumskog knaja.« St. 115—117, Mihajlo Scotus, poznat po svojim prijevo- dma Avicenne 's arapskog 1 hebrejskog fezika, bavio se astrologijom { tajnim znanostima, Blo jeu slugol Fridriha UH, kojt ga. je vrlo cljenlo. O njegovim se tajnim vjestinama mnogo. pripovijedalo. St. 118-120. Gulda Donattl, rodom tz Forlifa, bio te St. 78, ‘To su venti | krivi proroct. fuven astrotog XIIT stoljeca, dugo uw sluzbi grofa’ Guida. St. 3129. Prodvidajucl, kao vrug, di 6e poginutt pred |Montefeltro (v. pjev. XXVID; Umro Je nedto prije 1300, Tebom, sakrio se Amfiaraj,’ kad Je trebalo krenutl u bo}, | Beavenuto, postolar uw Parm!, obléno nazvan Asdente. fivio al ga Je tedata Zona Britlla. Za veljeme borbe otvorita 36 jf e u drugo) polovint KITT atoljeéa 1 dotao takoder na plas zaista pod njim propast, tako da su Tebanel dovikivall po- !] ko vrag, Fuge navedene che St, 124126. Po putkom Je vjerevanju, stovjek u mie- St. 40-45, Tirerija, tebanskl vend, oXinuo Jo slbom dvife || #eue Kain, koji za kaznu nosi drace, Drugin eiiesna: Mice zmije spletene za vrijeme parenja, pa se pretvorlo u zenu. (6/089 horizontu, koji razdvaja dvije zemaljske hemistere, Istom kad je poslife sedam rod ao opet te dvije amije |! 75la2i w ocean onkra} Sevilje. 4 stom polozaju fofinuo fi. bom, pretvorio we opetu mis |,,, St. 127. Mcsee fe protls notl, 8, travaja, blo pun; a Bkarea, doje ag, Zaa2l, znasl da fe sunce tzalo prije Jedan sat 4 St. 46—51. Aruns, slavni ctrusanski haruspex 1 vrad, | “4° sada otprilike 6 sat izjutra 9, travnja. Blo Je pozvan tt Rim w doba gradanskih ratova lzmedu Ce zara t Pompeja { prorekao je, {ake mutnim rijesima, Ceza- Fovu pobjedu, Luni, stari eteiiéanskl grad izmedu ‘Foskane { Ligurije, bio je w'Danteovo doba vee u rugevinama, BllZw toga starona. grada nalazi se Carrara, Kararski je mramo? vod wrimsko doba bio na glast. St. 88. Manto, kéi Tirezijina, ottfla Je iz. domovine Po slije ateve ametl, bjekeéi od Kreontove tlranije, Legenda, 0 Postanku Mantove 2nao Je Dante jz Vergilija, Ovidija 1 dt 322 130 Tako u daljom pritase mi hodu,10 13 16 19 DVADESET I PRVO PJEVANJE Stigav8i tako, zboreé Sto o Semu, © gem se pjesma ne kani da brine, Sa mosta na most, gore se na njemu zaustavismo vrh nove pukline Zlih jaruga i nova plata pusta, iona na me éudno mraéna zine. Kao Sto zimi vri paklina gusta u arsenalu mletatkom, kad ndvé brodovije koje u plovijenju susta, te netko novi brod za stanke ove izgraduje, dok drugi trpa stupu u rebra onih Sto veé davno plove; tu ujeS s pramca, ondje s krme lupu; taj plete uze, drugi vesla cine, a onaj krpa na kom jedru rupu; — tako — ne s ognja, veé s bozje vjeStine — tu gusta smola vri, i kud se gledne, lijepi se svud za obalne strmine. Nju vidjeh, u njoj stvari niti jedne, van Sto mjehure kljuzanje joj dide, i kad se nadme gdje zgusnuta sjedne. Dok évrsto gledah 3to je dolje nige, moj vod najednom: »Pazi, pazil< rege, 5 mog mjesta k sebi vukuéi me blize. 124 Okrenuk se ko Bovjek koga da vidi od %ega moro bi da Bord = i kome srce $ nagla straha klete, Zeleé vidjet, odlazak vet prez; 2 i vidjeh gdje cm davo iz svih sila iza nas tréi i uz greben tex. ‘Ah, kako divija slika mu je bila, 2 {kako bje’e irzanje mu kruto, s nogama iakim i rastrtih krila! Na njeg'vo rame, otro, izdignuto, u zasjeo gresnik s oka stegna, no ga u gleZnjima on stego bjese ljuto. »O Zlopandiee, sa mosta viknu toga, 37 gle vijeénika iz grada svete Zite! Zagnjurite ga, dok ja po jo3 koga odem iz grada, punog takve svite; rr) ‘svi sjem Bontura varanju su skloni, za novac ne u da pretvorit hite« I zbaciv8i ga, duz hridi se onih a vrati, i nikad s lanca jo3 ne srnu pas tako brzo, kradljivea da goni. Zaroniv, onaj izvrnut se vrnu, al’ davoli, 8to most ih dolje skriva, viknu: »Tu moéi Svetog lica tmu: tu drukéije se no u Serchiu plival 0 Stog, nege3 li da naSe kuke rade, iz smole izaé opasno ti biva« Sto raéva se tad u napad dade: a sce »Tu skrivene — vele — »pleiii moie se otud tajno da iskrade.« 1255B 58 61 4 o7 70 3 76 9 82 . sva oholost stara, red noge mu pade, »Nek ide bez kvarale Ba tako kuhar d, da usred_ kotl: Pritiskaju da Nietiée podhogg, la meso vilicar ne pliva vrh ah Dobri_ée voda: dA tit imades, da ne doznadu keud se zguren vrée, opet k meni sadele njemu _vratih brée, aprijed svikolici, i nemaj straha ako tko trah da ugovor ne drie. da mene vrijed 7 jer drugdje veé u takvoj bija Jn, bojabu vojnici, Tad prijede prijcko sa vrhu ru go predade Caprona, al’ kad je stigo do obale trebaSe zbilja odvaznosti stisnuh, i kad ona ‘oka s njih ne svratih, Kao Sto psi se razbjesne i Seste bru ne bijahu sklona. na ubogog Sto prosi gdje je zzoda, ina njeg skote uz nalete geste, ‘Treba I' da ga shvati drug drugu u zboru. tako i oni skote ispod svoda sUdri, nek bar jednom pla 1 svak se Kuke protiv njega lati; al’ on ée: »Nitko mog ne smetaj hoda! onaj davo, Sto u dogovoru Yom bieSe, okrene s’ u trenu: Prije no Sto me vaSa kuka shvati, Stro«, reve, »>uklanjaj se sporul« pride: Cut je rijeti jasne, i tad ée istom, treba i kuke, znati.« tad rege nama: »Po tom se grebénu jer smrvljen na tlima uk esti Jedi na dnu izrivenu; >Zlorepi, idi!x &uh povike glasne, i svi se smire, dok se jedan krete i dode veleé: »Kakve li mu hasne?« ako i vas dalji put zanima, nok vam se noge tim bedemom Zure: 1a prijelaz blizu drugi greben ima. »Zlorepi, mni8 Hi da do vate gete stigoc, voda tad tzvede, >uz sav vad otpor ne pretrpjev Stete, Juter, pet sati iza ove ure, tisuéu dvjesta Seset i Sest Veta bjede Sto taj se skrha put sred bure, van ako bog i dobra kob to htjede? Pustl me proéi, jer fe volja zara, da drugi sa mnom divijom stazom grede 85 a8 m1 97 100 103 106 109 112. 115. Ja Saljem tamo neke iz tih Seta, Ra one Sto izviruju, da paze;” idite s njima, nema tko da smeta, 118 Letipse, Naprijed, n: ai ti, Psino«, »svih deset nel ‘aprijed, Gazimraze, zapote da sudi; k za Kovreanom gaze, 121 Zakeralo sa Zmajinom nek trudi; i Zubonja ée, a i Deraé s va i Smucalo, a uza nj Rido ludi, 24 Pretrazit_ vam je vrelu smolu namah, a fi mek mirno idv k drugoj hridi Sto ide dalje preko sviju jamae 127‘ sJao, moj mettre, Sto se tamo vidi?« rekoh; »oh nemoj da nas oni prate; znade§ li stazu, sam preda mnom idi. 130 Jesi I" ko uvijek glave domiiljate, zar ne vidi8 gdje cereé zube reze, obrve mrsteé i na me i na te?e 133 sZaludue, reve, »strali ti sree steze; Pusti, nek rege po svom obitaju: + to je zbog oni , kuhani 3to leze. 136 Tad skrenu lijevo, al’ pri opro’taju svak prije jezik splazi izmedu zubi spram svoga vode, ko da 2nak mu daju; 139 a onaj na to stra%njicom zatrubi. nterese’ zajednice ili svoga gospodara. 128 St. 3-6. Putnici su stigli 258 mosta na mosis Ci se dado ut ts Sle teed ja oe mitljivei, tj. oni koji za novac ili kakvu drugu korist krnj 1, 1-18. Pogled u farugu, u ko; Sfocol fnteatneonitng iP wt ema #etyvim nizom plactiéno istaimae ‘Pojed 1st, 3185. Davo nosi grefnika, kay, yao | Kojego Je Minas odds nO J uoeave 2 sT—d2, Dante Je dso davenen ae Hike 8 Se ang tae ea He aile Je tg evi epg Or fo postovana. Prizor nije bez. tepk tus tpdige bt hohes eradanig th ‘Gh Merah) Pedr ines pease ho Siro Dat. voda pucke stranke gata OMe ier let, Bi po avledotansina storeyead 8 ple St #88 Svetim tiem Ganto vay nn Erslova bila } pa njlhova novew, pa se ruganje derad eae Era 1h," Orde no da gue al ee fm Rijeka Serchio ieee Blau Take wae Sree st. 6. sp. IX, 2, St 5—£5. Vergilije je poSao do ‘raja mosta na ko fem su siajali, i stigao do Seste obale, th do sectors CO dena, koji dijeli petu jarugu od este: St 16. Zlorepi (Malacoda) Je glavar davola w petoj faruzs, St. 78. Zlorepi to kaze okrenut svojim davolima, kao da Sto mu to koristi kad ée ipak dod u moje nike? St 24-96. Posllje pobede kod Campaldina wnemira- vall su firentinski guelfi u saveru s Lukom i dalie gibeline {i Fisuu kojoj je tada odlutivae Guido di Monteteltro, Kad su Puanci zauzeli tvrdavu Capronu kraj Pise, stall Gi Hs fuelfi podsiedati, i grad se brzo predao Jeti 1280). Huoise. Kola je podsjedala tvrdavu. nalazio se u_firene {asko} Kenjaniéko} geti i Dante. Caprona se predala sna tet. ti. na _temelju skloplienog ugovora.s odredenim wigem™ ali Je Dante na licima vojnila, kad su islazil dz Wave,’ ipak vidio strah, ; a a St 1o6—114. Zlorepi objatnjava Vergiliju 1 Dantew ph meat ne mogw dalje, Jer Je tu ereben Oma Brcko aiftre teste Jaruge. sruien, at da ée podu lt bedenom talje, naidi doskora na drugi most za prelazenje. I ‘a pocttim. vara, jer je ovdje most, doduse. srufen, si aie Gogtt Prleodam “Hiristova.sllagenja_u limb srufeo 1 svt Ki moctovi nad Sestom jarugom, tako da. e peste TeatIPee silaaitt na dno serte faruge, (XAT 4.1 dalle, etm se na protivno} strani peniatl ajesipom unutratsiom Gitem na ‘stifedeal. sedis bedem ¢ aa tatno 1 34 Sa0ci sto bole povjerovall, navodi Zlorept * Pakao 128datum kad Je most srufen. Kako se razgovor izmedu 2 pog | Verailija vodi izmedu gest i sedam sail ujutree— nici su na most pete Jaruge stisli oko Sest (v. XX, Tap to spet sati iza ove ures znati otprilike podne. Prema Je jer, 8 aprila, ol podne proslo 1.268. godina otkes 4a). most srusen. 'a to ‘oraovara Danteovu misijenfa *Conviviow, tratiato TV, 10) da. je Hrist umro na “yal etak oko 'Seste ure (ii, po naiem racunanju, oko W svojo} trideset i eetvrtos godin. St 118-123. U svemu ide s Vergilijem 1 Danteom 4 vragova, 1 voda im je Koviein. Dante Je vragovima’st fantastiéna imena, oko kojih se, kathad uzaludno: yew mentatori, Neka su imena dovoljno jasna, kao. npr. Ai ihinare ie ali, “spustati krila, ovdje. slobodno preeg: sa_Letipas); Caleabrina (doslovee Gazimean); Greet Psinay; Barbariecia (Kovréava Brada, Kovreany: Draghtnese) 70 (Zmajina) Grafficane (deripas, ovdje Derad), Rake Ciriatto “sannuto, tj. ima zube, “Kijove, preveden’ tijetfe Zubonja, Libicocco, 1 onako. nerazumljiv, preveden ty Zakerald (w ruskomm prijevodu Zabijaka, v. Lozineki Alt 1945), Farfarello je slobodno prevedend sa Smucalp, St. 124. Moraju pretraziti smolu da Koji greimik. ne bi favirivan zbox olakiavanja, mula, St. 125. Vergilije i Dante neka bez straha iau do druge hridi, tj, do shijedeceg grebena (masta), Kojena, Wake jo ete FeGeng, uopée | nema, jer vrag, po svojem obitajt, lake St. 135. Oni sto ‘kuhani leze, to su. gresniel i saoll St. 138. Davoli krecu nalijevo, ali se pri oprostafu od) Vergiliia : Dantea viadaju kako odgovara eljelo} groteckna} situaeij. pvADESET I DRU Vee vidjeh kako na juris ide i na smot WV jedi, kada drugog patrulje vidjeh Sirom o, Aretinei, i ete + turnire s trkom i sve to uz trublje, uz bubnjeve i zr sa mnogo nasih { al’ ne vidjeh da 1" konjanika il il’ brod po avij25 28 31 34 37 40 43 46 I Kao Sto na rubu jatKa godi Zabama kad im gubica izviri, dok noge s tijelom skrivaju uw’ yodi, tako se ondje tma grefnika sini, al’ kad Kovrean w blizinu bane, sve se povute i pod smolom smiri, Al vidjeh, Sto mi i sad tetko pane, Bdje jedan eka, ko kad Zabe uteku, dok jedna neée da ses mijesta gane; a Dera’, stav na mjestu nedaleku, za osmoljene zakvaéi ga vlase i digne uvis kao vidru neku, Ja znah veé kakva njih imena krase, jer éuh, kad bjehu odabrani, pa bih sad pazio, kad zvahu, kako’ glase. 20 Rido, hajde, noktima ga zgrabi, da mu sadere8 Sto god moicS kozele Povikase svi prokleti u grabi. A ja gu: »MeStre, ako se to mote, ded saznaj tko jc taj unesreéeni, Kog dusman 8epa, da ne mote stroie.« On na to pride blizu k onoj sjeni, da pita tko je; a onaj odvra! »Navarra bjeSe domovina meni. Gospodskim slugom udini me mati, koja me rodi s nitkovom poznatim, Sto i sam sebe i sve svoje strati. Tebalda sluzih, dobrog kralja, zatim, gdje primat mito bijate mi mana; stog tu u vruéem rafun éu da piatim« 132 ‘A Zubonja, So ima s obih strana po zub Ko nerast, htjede da my qc kakvih i jedan mote zadat rang”™® fedu zle matke mil ovako pane, Mer ga, Kovrean obgrli i refer) »Dok ja ga drdim, svak nek dalje stana! I obrati se k vodi: Je I’ ti prete, da jo8 Sto doanal, pita), dok ga’ nije od ovih tkogod rastrgo na pete. Tad voda: »U tom svijetu sto se krije, zna8 li: Latina kojeg ispod smole?e A on ée: »Ja se ractah maloprije s jednim 8to va8 je susjed; o da dole 8 njim skriven dstah, ne bi mene sada ni nokti grebli niti kuke bole Zakeralo ée: »Veé nam teSko padale i zahvativ mu kukom ruku, skine i komad mesa, kad mu ranu zada. I Zmajina, veé htjede da ga Sine Po nozi, al’ njin desetnik se ganu i pogleda ih redom pun lIjutine. Kada se malo primirivat stanu, ne zateZuéi voda ée~da pita onog Sto svoju motrafe jo ranu: » »Tko li je onaj od kog se odskita = = 7 na kraj, na svoju, kako rete, Htetute »Svih varka znalace, reée, »fra Gomita {z Gallure, Sto pod sobom je tet duSmana imo svoga gospodars, 2 al’ tako da se hvaljahu po svijet 393385 83 91 4 7 100 103 106 109 uz Za mito pusti da §mugnu bez kara, kako on veli; i kad drugdje ode da sluzi, lopov bija’e bez para. On i don Miche: Zanche skupa hode, iz Logodora; neumorno ljube © Sardiniji razgovor da vode, Jao, gle drugog kako ceri zube: jo8 bih vam reko, al’ éo taj da skoti, i strah me da mi éupe ne oskube.e AI njin ée glavar Smucalu, kom oft veé igrabu da udarcem ga_shvati: »Opaka ptico, dalje otud krodil< »Hogete li ih gut il” pogledati«, produzi onaj uplaseni svoje, »Lombardijce éu il’ Toskance zvati, tek Zlopandie nek malo dalje stoje, jer éc ih strah od osvete pomesti ne ostavivSi ovo mijesto moje, za mene jednog sedam éu dovesti, dim zviidnem, ko Sto éini svak tko stigne da napolju se izvan smole smjesti.« Na ovo Psina njuski uvis digne i ree glavom maguéi: »Gle zloée, Btono je smisli, tek da dolje Smigne.« A onaj Sto za varka kol’k hoe, odgovori: sJest, zaista sam zao, kad svojima joS umnazam teskote.« Letipas nije odoljeti znao, veé protiv sviju rege: »Samo skati; za tobom neéu tréat, veé nad kao “134 poletjetf, 1 to. Ge da te svat, ‘Ostav'mo vrh, nek obala ga krije, da vidimo je I’ jedan od svih jatie Cuj novu igru, tko god ovo 3tije: na drugu stranu svak okrenu off, a onaj Sto se opro ponajprije. Navarae dobro zgodan fs woti: ‘odbiy se od tla tabanima noga oslobodi se i za tasak skodi. Svatko se krivim osjeti zbog toga, najvige naj Sto ih u to vree; zato poleti viéué: »Imamo gale ‘Al’ sve zaludu; strah djelova brie negoli krila: onaj ode dolje, fa ovaj leteé prsa uvis trie. ” BaS tako roni patka brie-bolje, kada naleti soko iznenada, a on se vraéa skrien i zle volje. Gazimraz, Ijutit Sto s prevare strada, poleti za njim, a u dusi voli, Sto onaj strugnu, jer se kavgi nada. Ikada greSnik iSéezne u smoli, okrene pande protiv svog drugara i nemilo ga iznad rova skoll. No i taj bje%e naletica stara, pa i on njega Sepa iz svih sila, te oba padnu u baru sred para. Mironosnica vruéina je bila, al da se dignu ne bijaSe nade, tako im bjehu zalijepljena rile. 135 us us wa 14 136 139 2