Professional Documents
Culture Documents
!6. Podjela klizista prema nagibu padineKlizista prema nagibu padine u kojoj su stvorena se dijele
na:Klizista u vrlo blagim padina(<5stepeni),klizista u blagim padinama (5-15stepeni),klizista u strmim
padinama (15-45stepeni),klizista u vrlo strmim padinama(>45stepeni)
!7. Podjela klizista prema vrstama stijena u kojima nastaju!klizista u genetski razlicitim tipovima
povrsinskih povrsina ,klizista u zoni raslabljenog supstrata,klizista u geoloskom supstratu,mjesovita
klizista
10. Podjela odrona prema mjestu dogaanjaOdroni u padini,odroni u kosini , odroni u obali
!11. Elementi odronaZona otkidanja (odronjavanja)sa oziljkom (mjesto gje se vrsi otkidanje stijenske
mase ),zona transporta sa mjestom deponiranja(dio padine u kojemu se vrsi odronjavanje do mjesta
zaustavljanja tj.deponiranja),ostali dijelovi su podloga,povrsina debljina ,tijelo
!14. Uzorci nastanka sipara Osnovni uzroci nastanka sisara su :insolacija,pritisci stvoreni pri
temperaturnim inverzijama,razaranje stijena pritiscima koje stvara korjenje biljaka, dinamicki udari ,
nestrucni tehnogeni zahvati
15. Klasifikacija siparaSipari se dijele na aktivne I smirene.Aktivni sipari imaju kontnuirano ili
djelomicno nagomilavanje siparisnog materijala u povrsinskoj zoni sipara.Smireni sipari nemaju
nagomilavanja novog materijala ali je aktivan process zglinjavanja.Povrsina umirenih sipara je
prekrivena niskim rastinjem ili korovom
!16. Nevezane stijenske maseNevezane stijenske mase su izgradjene od mineralnih cestica koje se
samo medjusobno dodiruju .Njihove mase su tijela ciji se oblik ozgradjuje pod djejstvom
gravitacije.Vaznije karakteristike nevezanih stijena su :poroznost , vodopropusnost,stisljivost,zavise
od vrste,velicine ,oblika I slozenosti zrna.
!17. Slabo vezane stijenske maseKod slabo vezanih stijena kohezija njihovih cestica je ostvarena
vodnokoloidnim vezama odnosno elektromagnetnim silama preko opni fizicki vezane vode.Kod slabo
vezanih stijena na povrsini sila privljacenja cestica dostize I preko
1000MN/m(ljepljivost,poroznost,stisljivost)
18. Klasifikacija Preklika Klasifikacija prema Prekliku se odnosi na stijene kao gradjevinski material za
izgardnju zastora kod saobracajnica.I klasa (odlican material)stijene bogate amfibolima I
piroksenima,bazalti,dijabazi,diorite,gabri ,melafiri,tonality,kvarcdioriti,porfiri,latiti.IIklasa(vrlo dobar
material)svjezi sitnozrni graniti I sijeniti,daciti,andeziti ,trahiti,masivni kristalasti skriljci.IIIklasa(dobar
material):meanicke ostecene stijene I i II klase,pjescari sa silicijskim cementom,masivni
krecnjaci,peridotiti,serpentiniti.IV klasa (los material)sve raspadnute I mehke stijene I one koje lako I
osjetno omeksavaju ,laporoviti krecnjaci,bituminozni krecnjaci,tufovi I tufiti)
19. Ljepljivost I bubrenje stijenaLjepljivost stijena je njihovo svojstvo da pri odredjenoj vlaznosti
prijanjaju za alat,metal I druga tijela .Ljepjivost se ispoljava samo kod glinovitih I prasinastih stijena.
26.Busivost stijene:Odnos prema busenju predstavlja otpor koji stijena pruza u procesu
busenja.Izrazava se brzinom napredovanja busenja u nekoj od jedinica vremena pri odredjenom
pritisku ili vremenu koje je potrebno da se uradi neka busotina odredjene duzine,pri zadatim
uslovima.
31.Povrsina klizista prema povrsini zapremnini I dubini:Prema povrsini (vrlo mala<100 m,mala 10-
1000m,srednje velicine 1000-10000m,velika 10000-50000m,vrlo velika
>50000m),zapremnina(vrlo mala<100m,mala 10 -1000m,srednje velicine1000-10000m,velika
10000-50000m,vrlo velika>50000m)dubina(povrsinska <1 m,plitka1-5 m,duboka5-20m,vrlo
duboka>20m)
36.Klasifikacija Tercagija :Ponasanje stijena u void I odnos stijena prema vatri:1.grupa U dodiru sa
vodom stijene ostaju uvijek neizmjenjene.U ovu grupu spadaju sve cvrste ,zilave,kompaktne,dobro
vezane I postojane stijene.2.grupa-Stijene ove grupe pri vise puta ponovljenom potapanju u vodu I
susenju iskomadaju se u manje komade.U ovu grupu spadaju sve cvrste stijene ali nepostojanje I
lomne stijene.3.grupa-Stijene ove grupe se rasipaju vec pri prvom potapanju u vodu.To su
trosne,slabo vezane stijene I trule stijene.4.grupa-Stijene ove grupe su ,poslije susenja dosta
cvrste,ali poslije drugog potapanja u vodu rasipaju se.U ovu grupu spadaju,gline,lapori , les.5.grupa-
Ovu grupu cine potpuno nevezane-rastresite stijene,koje su takve suhe I pod vodom.Tu
spadaju:sljunak,pijesak I drobina.6.-U ovu grupu spadaju vlaknaste organske stijene.One su cvrste
poslije susenja ali poslije vise potapanja I susenja mogu da bubre I da se skupljaju.Na plamenu
gore,treset I lignit.7.grupa-Ovu grupu cine amorfne organske stijene.Poslije susenja su cvrste,a pri
potapanju u void se rasipaju
40.Cjepljivost stijena:Cjepljivost je svojstvo stijenske mase da pod udarima razdvaja se duz relativno
ravnih povrsina.Pet karakteristicnih slucajeva:smjer razdvajanja poklapa se sa smjerom nanosenja
udara ali je prelomna povrsina blago nazupcena.b)smjer razdvajanja poklapa se sa smjerom
nanosenja udara ali ej prelomna povrsina ravna ili blago zatalasana.c)smjer razdvajanja skrece u
stranu u odnosu na smjer nanosenja udara.d)razdvajanje se rasplinjuje.Na mjestu udara ostaje samo
otisak klina,a ne dolazi do cijepanja.e)umjesto razdvajanja dolazi do nepravilnog fragmentiranja ali
potpunog
HAH