Za objašnjenje očitanja iz statističkih tabela pretpostavimo da su vrijednosti statističkih

parametara za originalni i log uzorak sljedeće:

  STATISTIČKI PARAMETRI ZA ZADATI UZORAK DUŽINE

             
STATISTIČKI
  OBIČNI MOMENTI CENTRALNI MOMENTI PARAMETRI
  m1 127.74 M1 0.00 XSR 127.74
  m2 24960.08 M2 8641.72 SX 92.96
  m3 7017234.46 M3 1620904.80 cs 2.02
          cv 0.73
           
             

  STATISTIČKI PARAMETRI ZA LOG UZORAK

             
STATISTIČKI
  OBIČNI MOMENTI CENTRALNI MOMENTI PARAMETRI

  m1 2.014 M1 0.000 YSR 2.014

  m2 4.136 M2 0.078 SY 0.2801
  m3 8.651 M3 0.002 csy 0.095
          cvy 0.1391

Budući da za standardizovanu promjenljivu imamo određene integrale u statističkim tabelama,

njima ćemo se služiti za određivanje vjerovatnoće proizvoljnog uzorka.

Kada koristite statističke tabele prvo se uvjerite da li ste uzeli ispravnu tablicu (npr zadatkom se traži da
računate Normalnu funkciju raspodjele, onda trebate tablice za Normalnu funkciju raspodjele. Često se
desi da je postupak proračuna dobar ali vrijednost z npr očitate iz Gumbelove tablice pa dobijete
pogrešan rezultat).

Dalje provjerite da li su u tablici date vrijednosti funkcije gustine raspodjele vjerovatnoće (tj ordinate
“zvona”) ili kumulativna funkcija. Vama ordinate “zvona” ne trebaju! Trebaju vam kumulativne funkcije,
odnosno integrali “zvona”.

Kad se uvjerite da ste odabrali dobru tablicu i da je na njoj predstavljena kumulativna funkcija onda
vodite računa KOJA kumulativna funkcija je predstavljena, da li P [ X ≤ x] = F(x)ili P [ X > x] = Φ (x). ukoliko
je P [ X ≤ x] onda bi sa porastom vrijednosti x trebala da raste i kumulativna funkcija, dok kod P [ X > x]
vrijednosti kumulativne funkcije opada sa porastom x.

Tablice koje se nalaze u knjizi prof Hrelje su pregledne i preporučujem da njih koristite. Uz svaku tablicu
je navedeno o kojoj funkciji se radi (podvučeno u tablicama), navedeno je da je upitanju KUMULATIVNA
(podvučeno u tablicama) funkcija i na crtežu gustine raspodjele (“zvonu”) šrafiran je dio na koji se
odnose brojevi u tabeli. Obziom da su šrafirani dijelovi od -∞ do neke vrijednosti z to znači da je u
tablicama predstavljena P [ X ≤ x].

TIP ZADATKA I (POZNATA VJEROVATNOĆA /POVRARTNI PERIOD A POTREBNO NAĆI VRIJEDNOST

SLUČAJNE PROMJENLJIVE) PROCEDURA PRORAČUNA JE :

Poznata vjerovatnoća pi – za poznato p očitava se standardizovana promjenljiva zi iz

stat.tablica - za očitano zi, vraća se u smjeenu za standardizovani promjenljiv i određuje se Qi
(Napomena: Qi i zi imaju jednake vjerovatnoće pojave)

TEORIJSKA FUNKCIJA Smjena za standardizovanu Vrijednost slučajne

 promjenljivu (zi) koja slijedi iz pi promjenljive (Qi) određena
(dato u stat tablicama) preko standardizovane
promjenljive (zi)
Normalna/Pearson Qi−Qsr Qi=Qsr+ z ∙ S
zi=
S
log-normalna / log y i− y sr Y i= y sr+ z ∙ S
zi=
Pearson III Sy Qi = 10 Yi
Gumbel 1 Q i=Qsr+(−0.45+ 0.78∙ z) ∙ S
z= ( Qi−Qsr +0.45 S)
0.78 S
* Voditi računa da se kod log Pearson i log_normalne funkcije uzimaju statistički parametri
log uzorka (ysr i Sy, te Csy za logP3)

U nastavku pretpostavimo da nas interesuje vrijednost slučajne promjenljive (Qi) koja odgovara
vjerovatnoći pojave 20 %

 NORMALNA (GAUSOVA) FUNKCIJA

Npr za vjerovatnoću pojave 20 % vrijednost standardizovane promjenljive az Normalnu funkciju
iznosi -0,84 (odnosno 20.05 što je približno 20 %- možete ako želite uratiti i linearnu
interpolaciju za malo tačniji rezultat ali obzirom da razlika neće biti značajna to za Normalnu
funkciju ne morate raditi- ima dovoljno vrijednosti z i njima odgovarajućih F(z) da možete očitati
približnu vrijednost).

Obzirom da se zadatkom traži vrijednost proticaja a ne standardizovane varijable, to sada

očitanu varijablu z za željenu vjerovatnoću (npr zadatkom nas je interesovala vjerovatnoća
Qi−Qsr
pojave 99 %) treba vratiti u izvornu varijablu, tj iz zi= slijedi Qi=Qsr+ zi ∙ S pa proticaj
S
kojem odgovara vjerovatnoća pojave 20% posto ( za pretpostavljene stat parametre: sr vr 127.7 m3/s i S
= 92.96 m3/s) iznosi Qi = 127.74+ (-0.84)·92.96 = 49.704 m3/s.

 LOG-NORMALNA (GALTONOVA) FUNKCIJA

Za log normalnu funkciju je z koje odgovara 20 % isto kao ono očitano za Normalnu i iznosi -0,84 pa je
vrijednost slučajne promjenljive

Yi= ysr+ z ∙ S = 2,014 + (-0.84) * 0,2801 = 1.778716

Odakle slijedi da je Qi = 10 1.778716 = 60.08 m3/s

 PEARSON III FUNKCIJA

Za Person III funkciju (obzirom da je troparametarska, sada uzimate u obzir i vrijednost Cs-a, na način da
vodite računa iz kojeg reda očitavate vrijednosti slučajne promjeljive zi (ili Kp kako se uobičajeno zove za
Pearson III funkciju). U primjeru je Cs približno 2 pa je red za očitanje naznačen crvenim
pravugaonikom). Red iz kojeg se očitavaju vjerovatnoće pojave F(z) podebljan je plavim pravugaonikom,
a konkretna vrijednost koja nas interesuje dodatno obilježena plavom kružnicom. Za vrijednost
vjerovatnoće pohjave 20 % i Cs = 2 očitavamo vrijednost stan.promjenljive z = -0,78.

Ta znači da će vrijednost slučajne promjenljive Qi biti:

Qi=Qsr+ z ∙ S = 127.74+ (-0.78)·92.96 = 55.28 m3/s

 LOG-PEARSON III FUNKCIJA

Za log Pearoson III fiju vrijednsot cs je približno 0.1 pa je označen red iz kojeg se očitavaju vrijednsoti,
slično kao u prethodnom primjeru. Vrijednost stan. Promjenljive je -0,85 pa je vrijednost slučajne
promjenljive:

Yi= ysr+ z ∙ S = 2,014 + (-0.85) * 0,2801 = 1.775915

Odakle slijedi da je Qi = 10 1.775915 = 59.69 m3/s
 GUMBELOVA FNKCIJA
Za Gumbelovu funkciju također imate statističke tabele ali vrijednsot stand. Prom z se može
oi “ručno” odrediti (objašnjeno u prethodnim materijalima) i savjetujem da tako radite jer
ako dobijete Gumbela na ispitu neće biti dozvoljeno korištenje taica. Obzirom da ovdje
objašnjavamo očitanja, tako će biti urađeno u nastavku.

Za vjerovatnoću 20 % očitavate vrijednost z = -0,47 ša je vrijednost slučajne promjenljive Qi

jednaka:
Qi=Qsr+(−0.45+ 0.78∙ z)∙ S = 127,74 + (-0,45+0,78*(-0,47))*92,96 = ….. izračunajete m3/s
TIP ZADATKA ii PROCEDURA PRORAČUNA JE:

Poznato Qi i statistički parametri uzorka (srednja vr, s t.dev, cs) – računa se zi (voditi računa o
smjeni koja vrijedni za odabranu funkciju) na osnovu izračunatog zi iz statsitičkih tabela
očitava se vijednost vjerovatnoće. (Napomena: Qi i zi imaju jednake vjerovatnoće pojave)

Npr interesuje nas vjerovatnoća pojave proticaja 30 m3/s, pa će prema :

 TEORIJSKA FIJA smjena vrijednost Vrijednost
standard. Z sa vjerovatnoće F(zi )
odabranu = F(Qi) (%)
vrijednost
slučajne
promjenljive (30)
-1.0521
NORMALNA Qi−Qsr 14.69
zi=
S
-1.91674
LOG-NORMALNA yi− ysr 2.74
zi=
Sy
-1.0521 približno
PEARSON III Qi−Qsr 0.1
zi=
S -1,0

-1.91674
LOG-PEARSON III yi− ysr 1.34
zi=
Sy
-0.77192
GUMBEL 1 11.535
z= ( Qi−Qsr +0.45 S )
0.78 S

Sada vrijednosti iz 3. Kolone tražite u statističkim tablicama pa će to biti:

Na normalnu .1469 odnosno 14,69 % (označeno crvenom bojom), a za log normalnu je .0274 ili 2.74 %
(označeno zelenom bojom)

Pa Pearson III je 0.1 % (obzirom da su u tablicama sa stand promj z prikazane samo 2 decimale imate
dvije vrijednosti koje odgovaraju 1, 0.01 i 0.1. Obzirom da se pomjeranjem udesno od 0.1 (prema većim
vjerovatnoćama) dobiva vrijednost manja od -1. 00 (vrijednost sa desne strane je -0,99) to znači da -1,05
nije prema “desno” nego prema “lijevo od 0.1. Međutim, obzirom da su za 0.01 i 0.1 date samo dvije
decimale pa su ova dva broja jednaka, interpolaciju ne mozete raditi. U ovom slučaju možete usvojiti ili
0.01 ili 0.1 % (obje će se priznati). Vjerovano ćete dobivati vrijednosti z-a koje su između divije
vjerovatnoće tako da ćete raditi interpolaciju kada je to moguće.
Za log-P3 i vrijednosti stat parametara koje smo usvojili slijedi da je zi = -1.91674

, približno -1.92 pa tu vrijednost tražimo u stat tablicama iz reda kojem odgovara cs = 0.1 (označeno
zelenom bojom). U tablici nema ove vrijednosti ali imaju -2.25 za 1 % i -1.61 za 5 posto.

Interpolacijom između ove dvije vrijednosti dobivate 1.34 %

Za Gumbela i vrijednsot z = -0.77192 probližno -0,77 slijedi da je vjerovatnoća: .11535 odnosno 11.535
%