II

Mr. Slobodan Mehmedbašić

MEHANIZACIJA U GRAĐEVINARSTVU
- OSNOVI ZA IZBOR MAŠINA I PRORAČUN UČINKA -

SARAJEVO, 2007.
IV

PREDGOVOR

Udžbenik „Mehanizacija u građevinarstvu - Osnovi za izbor mašina i proračun

učinaka“ sadrži u uvodnom dijelu svakog poglavlja kratke teoretske osnove o
namjeni, vrsti i proračunu učinka mašina za svaku grupu mašina. Obrađene su
osnovne mašine za zemljane radove (bageri, dozeri, skreperi, utovarivači,
grejderi, damperi i dr.), mašine za prijenos i dizanje tereta (toranjski kranovi,
rasponski kranovi i dr.), mašine za spravljanje, transport i ugradnju betonske
smješe (betonare, pumpe za beton, automješalice, pervibratori i dr.), mašine za
pripremu mineralnih sirovina u građevinarstvu (drobilice, mlinovi, sita i dr.).
Udžbenik sadrži osam poglavlja i svako poglavlje tematske cjeline koje
odgovaraju predavanjima i vježbama iz predmeta Organizacija i tehnologija
građenja–građevinska mehanizacija koji se izvodi na Građevinskom fakultetu u
Sarajevu.
U ovom udžbeniku je data jedna od mogućih metodologija proračuna radnih
učinaka standardnih građevinskih mašina i transportnih sredstava. Prikazana
metodologija odnosi se većinom na proračun onih mašina koje ciklički rade i
gdje je uticaj tzv. ljudskog faktora, dominantan. Metodologija se odnosi na
proračun satnog učinka; tehničkog ili teoretskog i planskog ili praktičnog
učinka. Pored same metodologije za proračun učinaka date su i preporuke za
izbor građevinske mehanizacije sa stanovišta radnih performansi mašina,
kapaciteta radnih organa, odabira redukcionih koeficijenata i dr.
Za izradu primjera sa rješenjima korišteni su većinom zadaci koji su obrađivani
na praktičnim vježbama na Građevinskom fakultetu i u praksi na gradilištima
sarajevskog Građevinskog preduzeća „Hidrogradnja“. Pri izboru primjera težilo
se, prije svega, da oni imaju praktičnu formu i da studentima pruže mogućnost
da steknu neophodna znanja u primjeni teoretskih postavki i metoda, koja su
prezentirana na predavanjima iz građevinske mehanizacije.
Također su korištena i praktična iskustva i neophodni podaci za izbor mašina
poznatih svjetskih proizvođača građevinskih mašina i opreme, prije svega,
Caterpillara, Liebherra, Komatsua, Atlas Copcoa, Michlena i dr.
Ideja o pisanju udžbenika u kojem bi se na sistematizovan, jednostavan i
praktičan način objasnio način proračuna učinaka i izbora mehanizacije na
konkretnim primjerima javila se kod autora jer je radeći sa studentima uvidio
nedostatak takve literature.
Zato je ovaj udžbenik namijenjen prije svega studentima koji u svojim
programima imaju predmete iz oblasti organizacije i tehnologije građenja –
građevinska mehanizacija i inžinjerima u praksi.

Sarajevo, 2007. godine Autor

 1

SADRŽAJ

1. OPĆA KLASIFIKACIJA GRAĐEVINSKIH MAŠINA ----------------------------------------- 6

1.1. PODJELA GRAĐEVINSKIH MAŠINA PREMA KONSTRUKCIJI I NAMJENI ------------------------- 6
1.2. OPĆE KARAKTERISTIKE GRAĐEVINSKIH MAŠINA ------------------------------------------------ 6
1.3. POKAZATELJI GRAĐEVINSKIH MAŠINA I MAŠINSKOG RADA ----------------------------------- 6
2. VRSTE GRAĐEVINSKIH MAŠINA PO NAČINU IZVOĐENJA RADOVA ------------- 10
2.1. MAŠINE SA PERIODIČNIM ILI CIKLIČNIM NAČINOM RADA ------------------------------------- 10
2.2. MAŠINE SA NEPREKIDNIM ILI KONTINUIRANIM NAČINOM RADA ----------------------------- 10
2.3. UČINCI GRAĐEVINSKIH MAŠINA------------------------------------------------------------------- 10
2.3.1. TEORETSKI ILI KONSTRUKTIVNI UČINAK UT ----------------------------------------------------- 11
2.3.2. PRAKTIČNI ILI TEHNIČKI UČINAK UP -------------------------------------------------------------- 11
2.3.3. STVARNI ILI EKSPLOATACIONI UČINAK US------------------------------------------------------- 12
2.3.4. TEORETSKI ILI KONSTRUKTIVNI UČINAK-MAŠINE SA KONTINUIRANIM NAČINOM RADA - 12
2.3.5. TEORETSKI ILI KONSTRUKTIVNI UČINAK-MAŠINE SA CIKLIČNIM NAČINOM RADA--------- 12
2.3.6. REDUKCIONI KOEFICIJENTI ------------------------------------------------------------------------ 13
2.3.7. OSTALE VRSTE UČINAKA --------------------------------------------------------------------------- 15
3. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE -------------------------------------------------------------- 17
3.1. MAŠINE ZA ISKOP, UTOVAR I TRANSPORT ------------------------------------------------------- 18
3.1.1. BAGERI------------------------------------------------------------------------------------------------ 18
3.1.1.1. PRORAČUN UČINKA BAGERA ------------------------------------------------------------------- 19
3.1.1.2. KAPACITET (PUNJENJE) KAŠIKE BAGERA ---------------------------------------------------- 21
3.1.1.2.1. ZARAVNJENI KAPACITET -------------------------------------------------------------------- 22
3.1.1.2.2. VRHASTI KAPACITET ------------------------------------------------------------------------ 22
3.1.1.3. SILE KIDANJA I KOPANJA ----------------------------------------------------------------------- 22
3.1.1.3.1. SILA KIDANJA MATERIJALA ---------------------------------------------------------------- 22
3.1.1.3.2. SILA KOPANJA MATERIJALA ---------------------------------------------------------------- 24
3.1.1.3.3. IZBOR KAŠIKE U ZAVISNOSTI OD SILA PRODIRANJA I KIDANJA KAŠIKE -------------- 24
3.1.1.4. IZBOR KAŠIKE U ZAVISNOSTI OD VRSTE MATERIJALA -------------------------------------- 25
3.1.1.5. IZBOR KAŠIKE BAGERA ZA KOPANJE ROVOVA ----------------------------------------------- 26
3.1.1.6. IZBOR KAŠIKE ČEONOG BAGERA U ZAVISNOSTI OD SILA KOPANJA ----------------------- 26
3.1.1.7. VRSTE KAŠIKA I PRIBORA BAGERA SA DUBINSKOM KAŠIKOM ---------------------------- 26
3.1.1.8. IZBOR HIDROMEHANIČKOG ALATA------------------------------------------------------------ 27
3.1.1.9. KAPACITET DIZANJA BAGERA SA DUBINSKOM KAŠIKOM ---------------------------------- 28
3.1.1.10. IZBOR GUSJENICA BAGERA --------------------------------------------------------------------- 30
3.1.1.11. PRIMJERI ------------------------------------------------------------------------------------------ 31
Primjer 1. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 31
Primjer 2. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 32
Primjer 3. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 35
Primjer 4. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 35
Primjer 5. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 37
Primjer 6. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 40
Primjer 7. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 43
3.1.2. ROTACIONI BAGERI-KOPAČI ----------------------------------------------------------------------- 46
3.1.3. ROVOKOPAČI----------------------------------------------------------------------------------------- 46
3.1.3.1. PRORAČUN UČINKA BAGERA SA KONTINUIRANIM DJELOVANJEM ------------------------ 46
3.1.3.2. PRORAČUN UČINKA ROTACIONOG BAGERA I ROVOKOPAČA SA VEDRICAMA ----------- 47
2

3.1.3.3. PRIMJERI ------------------------------------------------------------------------------------------ 48

Primjer 1. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 48
Primjer 2. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 50
3.1.4. DOZERI ------------------------------------------------------------------------------------------------ 52
3.1.4.1. VRSTE DOZERA----------------------------------------------------------------------------------- 52
3.1.4.2. NAMJENA DOZERA------------------------------------------------------------------------------- 52
3.1.4.3. PRORAČUN UČINKA DOZERA ------------------------------------------------------------------- 53
3.1.4.3.1. PRORAČUN UČINKA DOZERA KOD KOPANJA --------------------------------------------- 53
3.1.4.3.2. PRORAČUN UČINKA DOZERA KOD PLANIRANJA ----------------------------------------- 54
3.1.4.3.3. PRORAČUN UČINKA ENGLDOZERA--------------------------------------------------------- 55
3.1.4.3.4. PRORAČUN UČINKA RIJAČA (RIPERA) ZA ODREĐENU RADNU DIONICU -------------- 55
3.1.4.4. IZBOR NOŽA-KAPACITET NOŽA ---------------------------------------------------------------- 56
3.1.4.5. PRORAČUN VUČNE SILE I BRZINE DOZERA --------------------------------------------------- 59
3.1.4.6. IZBOR DOZERA U ZAVISNOSTI OD SPECIFIČNOG PRITISKA NA TLO ------------------------ 63
3.1.4.7. RAD POD EKSTREMNIM NAGIBIMA ------------------------------------------------------------ 64
3.1.4.8. IZBOR RIJAČA------------------------------------------------------------------------------------- 64
3.1.4.8.1. SILE KIDANJA I PRODIRANJA RIJAČA ------------------------------------------------------ 64
3.1.4.8.2. VRSTA RIJAČA -------------------------------------------------------------------------------- 65
3.1.4.8.3. IZBOR RIJAČA NA OSNOVU SEIZMIČKE BRZINE TALASA -------------------------------- 66
3.1.4.9. PRIMJERI ------------------------------------------------------------------------------------------ 67
Primjer 1. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 67
Primjer 2. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 69
Primjer 3. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 75
Primjer 4. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 78
3.1.5. UTOVARIVAČI---------------------------------------------------------------------------------------- 80
3.1.5.1. VRSTE I NAMJENA UTOVARIVAČA------------------------------------------------------------- 80
3.1.5.2. PRORAČUN UČINKA UTOVARIVAČA ----------------------------------------------------------- 81
3.1.5.2.1. PRORAČUN UČINKA UTOVARIVAČA SA CIKLIČNIM DJELOVANJEM ------------------- 81
3.1.5.2.2. PRORAČUN UČINKA UTOVARIVAČA SA KONTINUIRANIM DJELOVANJEM ------------ 81
3.1.5.3. IZBOR UTOVARIVAČA --------------------------------------------------------------------------- 82
3.1.5.4. KAPACITET KAŠIKE UTOVARIVAČA ----------------------------------------------------------- 82
3.1.5.5. IZBOR KAŠIKE U ZAVISNOSTI OD VRSTE MATERIJALA -------------------------------------- 83
3.1.5.6. SILE NA KAŠICI ----------------------------------------------------------------------------------- 83
3.1.5.7. VRSTE I NAMJENA KAŠIKA --------------------------------------------------------------------- 85
3.1.5.8. IZBOR UTOVARIVAČA NA OSNOVU SPECIFIKACIJA PROIZVOĐAČA ----------------------- 86
3.1.5.9. PRIMJERI ------------------------------------------------------------------------------------------ 88
Primjer 1. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 88
Primjer 2. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 90
3.1.6. GREJDERI --------------------------------------------------------------------------------------------- 94
3.1.6.1. VRSTE I NAMJENA GREJDERA ------------------------------------------------------------------ 94
3.1.6.2. PRORAČUN UČINKA GREJDERA ---------------------------------------------------------------- 94
3.1.6.3. PRIMJERI ------------------------------------------------------------------------------------------ 99
Primjer 1. ------------------------------------------------------------------------------------------------ 99
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------100
3.1.7. SKREPERI ------------------------------------------------------------------------------------------- 103
3.1.7.1. VRSTE I NAMJENA SKREPERA ---------------------------------------------------------------- 103
3.1.7.2. PRORAČUN UČINKA SKREPERA -------------------------------------------------------------- 103
3.1.7.3. PRORAČUN VUČNE SILE I BRZINE SKREPERA----------------------------------------------- 104
3.1.7.4. PRIMJERI ---------------------------------------------------------------------------------------- 108
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------108
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------115
3.1.8. MAŠINE ZA TRANSPORT I VUČU ----------------------------------------------------------------- 119
3.1.8.1 VRSTE I NAMJENA MAŠINA ZA TRANSPORT I VUČU --------------------------------------- 119
 3

3.1.8.1.1. MOTORNA VOZILA ------------------------------------------------------------------------- 119

3.1.8.1.1.1. DRUMSKA VOZILA (MOTORNA VOZILA U JAVNOM SAOBRAĆAJU) ------------------ 120
3.1.8.1.1.2. VOZILA VAN JAVNIH PUTEVA ------------------------------------------------------------ 120
3.1.8.1.1.3. SPECIJALNA VOZILA ----------------------------------------------------------------------- 120
3.1.8.1.1.4. TRAKTORI NA PNEUMATICIMA ----------------------------------------------------------- 121
3.1.8.1.1.5. PRORAČUN UČINKA VOZILA VAN JAVNIH PUTEVA ------------------------------------ 121
3.1.8.1.1.6. PRORAČUN VUČNE SILE I BRZINE VOZILA ---------------------------------------------- 123
3.1.8.1.1.7. PRORAČUN UČINKA DRUMSKIH VOZILA ------------------------------------------------ 126
3.1.8.1.2. TRANSPORTNE TRAKE --------------------------------------------------------------------- 126
3.1.8.1.2.1. VRSTE I NAMJENA TRANSPORTNIH TRAKA --------------------------------------------- 126
3.1.8.1.2.2. PRORAČUN UČINKA TRANSPORTNE TRAKE--------------------------------------------- 127
3.1.8.1.2.3. DOZVOLJENI NAGIB TRANSPORTNE TRAKE -------------------------------------------- 128
3.1.8.1.2.4. PRORAČUN SNAGE POGONSKOGA MOTORA TRANSPORTNE TRAKE ----------------- 129
3.1.9. IZBOR PNEUMATIKA (GUMA) ZA GRAĐEVINSKE MAŠINE I VOZILA ------------------------- 130
3.1.10. PRIMJERI ---------------------------------------------------------------------------------------- 135
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------135
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------142
Primjer 3. -----------------------------------------------------------------------------------------------149
3.2. MAŠINE ZA SABIJANJE TLA----------------------------------------------------------------------- 150
3.2.1. VRSTE I NAMJENA MAŠINA ZA SABIJANJE TLA ------------------------------------------------ 150
3.2.1.1. MAŠINE ZA SABIJANJE SA STATIČKIM DEJLOVANJEM (ZA VALJANJE TLA) ------------ 150
3.2.1.2. MAŠINE ZA SABIJANJE TLA SA DINAMIČKIM DJELOVANJEM ----------------------------- 151
3.2.2. PRIMJENA MAŠINA ZA SABIJANJE U ZAVISNOSTI OD GEOMEHANIČKIH UVJETA TLA----- 151
3.2.3. PRORAČUN UČINAKA MAŠINA ZA SABIJANJE TLA-OPĆI OBRAZAC ------------------------- 152
3.2.4. PRORAČUN UČINKA VIBRONABIJAČA ----------------------------------------------------------- 154
3.2.5. PRORAČUN VUČNE SILE I BRZINE VALJKA ----------------------------------------------------- 154
3.2.5.1. PRORAČUN VUČNE SILE I BRZINE-SAMOVOZNI VALJAK ---------------------------------- 154
3.2.5.2. PRORAČUN VUČNE SILE I BRZINE-VUČENI VALJAK --------------------------------------- 157
3.2.6. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 159
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------159
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------162
3.3. MAŠINE ZA RADOVE U STIJENI------------------------------------------------------------------- 169
3.3.1. VRSTE I NAMJENA MAŠINA ZA RADOVE U STIJENI -------------------------------------------- 169
3.3.1.1. KOMPRESORI ----------------------------------------------------------------------------------- 169
3.3.1.2. KOMPRESORSKE STANICE -------------------------------------------------------------------- 170
3.3.2. PRORAČUN UČINKA KOMPRESORA -------------------------------------------------------------- 170
3.3.3. MAŠINE ZA BUŠENJE MINSKIH RUPA-BUŠAĆA KOLA, BUŠAĆI ČEKIĆI I SVRDLA. --------- 171
3.3.3.1. UDARNO BUŠENJE ----------------------------------------------------------------------------- 171
3.3.3.2. ROTACIONO BUŠENJE ------------------------------------------------------------------------- 172
3.3.3.2.1. UREĐAJI ZA PRIDRŽAVANJE I POTISKIVANJE ČEKIĆA --------------------------------- 172
3.3.3.3. UČINAK KOD BUŠENJA ------------------------------------------------------------------------ 173
3.3.4. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 174
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------174
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------175
Primjer 3. -----------------------------------------------------------------------------------------------180
4. MAŠINE ZA PRENOS I DIZANJE TERETA -------------------------------------------------- 183
4.1. VRSTA I NAMJENA MAŠINA ZA PRENOS I DIZANJE TERETA ---------------------------------- 183
4.2. PRORAČUN UČINKA KRANA (OPĆI OBRAZAC): ------------------------------------------------ 184
4.3. PRORAČUN UČINKA TORANJSKOG KRANA ----------------------------------------------------- 185
4.4. ODREĐIVANJE POTREBNE DUŽINE STRIJELE I VISINE TORNJA KRANA --------------------- 186
4.5. RAČUN NOSIVOSTI TORANJSKOG KRANA ------------------------------------------------------ 186
4.6. PRORAČUN UČINKA KABL-KRANA -------------------------------------------------------------- 187
4

4.7. PRORAČUN UGIBA I ZATEZNE SILE U NOSEĆEM UŽETU KABL-KRANA --------------------- 188
4.8. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 190
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------190
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------196
5. MAŠINE ZA SPRAVLJANJE BETONSKIH MJEŠAVINA --------------------------------- 201
5.1. MAŠINE ZA SPRAVLJANJE BETONSKE MJEŠAVINE -------------------------------------------- 201
5.1.1. VRSTE MAŠINA I NAMJENA MAŠINA ZA SPRAVLJANJE BETONSKE MJEŠAVINE ----------- 201
5.1.2. PRORAČUN UČINKA MAŠINA ZA SPRAVLJANJE BETONSKE MJEŠAVINE -------------------- 202
5.2. MAŠINE ZA TRANSPORT BETONSKE MJEŠAVINE ---------------------------------------------- 204
5.2.1. VRSTE I NAMJENA MAŠINA ZA TRANSPORT BETONSKE MJEŠAVINE ------------------------ 204
5.2.2. PRORAČUN UČINKA MAŠINA ZA TRANSPORT BETONSKE MJEŠAVINE ---------------------- 204
5.3. MAŠINE ZA PRETOVAR BETONSKE MJEŠAVINE ------------------------------------------------ 205
5.4. MAŠINE ZA PRIHVAT BETONSKE MJEŠAVINE: ------------------------------------------------- 205
5.4.1. NAČIN PRIHVATA BETONSKE MJEŠAVINE NA GRADILIŠTU ---------------------------------- 205
5.4.1.1. PUMPE ZA BETON ------------------------------------------------------------------------------ 205
5.4.1.1.1. UČINAK PUMPE ZA BETON ---------------------------------------------------------------- 206
5.5. MAŠINE ZA UGRADNJU BETONA ----------------------------------------------------------------- 207
5.5.1. VRSTA I NAMJENA MAŠINA ZA UGRADNJU BETONA ------------------------------------------ 207
5.5.2. PRORAČUN UČINKA MAŠINA ZA UGRADNJU BETONA ---------------------------------------- 208
5.5.2.1. UČINAK PERVIBRATORA ---------------------------------------------------------------------- 208
5.5.2.2. UČINAK OPLATNOG VIBRATORA ------------------------------------------------------------ 208
5.5.2.3. PREPORUKE ZA IZBOR I MONTAŽU OPLATNIH VIBRATORA ------------------------------ 209
5.6. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 210
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------210
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------219
6. MAŠINE ZA PRIPREMU MINERALNIH SIROVINA--------------------------------------- 227
6.1. DROBILICE------------------------------------------------------------------------------------------ 227
6.1.1. VRSTA I NAMJENA DROBILICA ------------------------------------------------------------------- 227
6.2. MLINOVI -------------------------------------------------------------------------------------------- 228
6.2.1. VRSTA I NAMJENA MLINOVA -------------------------------------------------------------------- 228
6.3. SITA ------------------------------------------------------------------------------------------------- 228
6.3.1. VRSTA I NAMJENA SITA --------------------------------------------------------------------------- 228
6.4. HIDRAULIČNI SEPARATORI ----------------------------------------------------------------------- 229
6.4.1. VRSTA I NAMJENA HIDRAULIČNIH SEPARATORA --------------------------------------------- 229
6.5. MAŠINE ZA PRANJE AGREGATA ----------------------------------------------------------------- 230
6.5.1. VRSTA I NAMJENA MAŠINA ZA PRANJE AGREGATA------------------------------------------- 230
6.6. POMOĆNI UREĐAJI--------------------------------------------------------------------------------- 230
6.6.1. VRSTA I NAMJENA POMOĆNIH UREĐAJA ------------------------------------------------------- 230
6.7. PRORAČUN UČINKA MAŠINA ZA PRIPREMU MINERALNIH SIROVINA ----------------------- 231
6.7.1. PRORAČUN UČINKA ČELJUSNIH DROBILICA --------------------------------------------------- 231
6.7.2. PRORAČUN UČINKA KONUSNIH DROBILICA---------------------------------------------------- 231
6.7.3. PRORAČUN UČINKA MLINOVA ------------------------------------------------------------------- 232
6.8. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 233
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------233
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------234
7. TROŠKOVI MEHANIZOVANOG RADA ------------------------------------------------------ 236
7.1. TROŠKOVI OSNOVNOG SREDSTVA TOS ---------------------------------------------------------- 236
7.1.1. TROŠKOVI AMORTIZACIJE TA -------------------------------------------------------------------- 236
7.1.2. TROŠKOVI INVESTICIONOG ODRŽAVANJA TIO ------------------------------------------------- 237
7.1.3. TROŠKOVI KAMATA TK --------------------------------------------------------------------------- 237
 5

7.1.4. TROŠKOVI OSIGURANJA TOS ---------------------------------------------------------------------- 238

7.1.5. JEDNOKRATNI TROŠKOVI TJ---------------------------------------------------------------------- 238
7.2. EKSPLOATACIONI TROŠKOVI TES ---------------------------------------------------------------- 239
7.2.1. TROŠKOVI TEKUĆEG ODRŽAVANJA TTO -------------------------------------------------------- 239
7.2.2. TROŠKOVI ZAMJENE POTROŠNIH (HABAJUĆIH) DIJELOVA MAŠINE TH --------------------- 240
7.2.3. TROŠKOVI POGONSKE ENERGIJE TE ------------------------------------------------------------- 240
7.2.4. TROŠKOVI PLAĆA RADNIKA TPL ----------------------------------------------------------------- 241
7.2.5. CIJENA SATA RADA MAŠINE --------------------------------------------------------------------- 242
7.2.6. CIJENA MAŠINSKOG RADA PO JEDINICI PROIZVODA ------------------------------------------ 242
7.3. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 243
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------243
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------249
8. OSNOVI ZA IZBOR MAŠINA --------------------------------------------------------------------- 251
8.1. PRINCIPI KOD IZBORA GRAĐEVINSKIH MAŠINA ----------------------------------------------- 251
8.2. OSIGURANJE KONTINUITETA U RADU ---------------------------------------------------------- 251
8.3. REZERVNE MAŠINE -------------------------------------------------------------------------------- 252
8.4. TIPIZACIJA MAŠINA ------------------------------------------------------------------------------- 252
8.5. PRIMJERI -------------------------------------------------------------------------------------------- 253
Primjer 1. -----------------------------------------------------------------------------------------------253
Primjer 2. -----------------------------------------------------------------------------------------------258
LITARATURA --------------------------------------------------------------------------------------------- 275
SPISAK TABELA ----------------------------------------------------------------------------------------- 277
I. OSNOVNE TABELE --------------------------------------------------------------------------------- 279
II. DOPUNSKE TABELE ------------------------------------------------------------------------------- 294
6

1. OPĆA KLASIFIKACIJA GRAĐEVINSKIH MAŠINA

Postoji više tipova kvalifikacija građevinskih mašina kod različitih autora. Ovdje je
data osnovna podjela koja se najčešće sreće u građevinskoj praksi, a zasnovana je
na podjeli prema tehnologiji radnih procesa za čije izvršavanje su konstruisane i
namijenjene mašine.

1.1. Podjela građevinskih mašina prema konstrukciji i namjeni

Mašine za zemljane radove

Mašine za prenos i dizanje tereta
Mašine za spravljanje, prenos i ugradnju betonskih mješavina
Mašine za pripremu mineralnih sirovina za građenje

1.2. Opće karakteristike građevinskih mašina

Građevinske mašine se, pored podjele prema konstrukciji i tehnologiji, dijele i

prema:

Načinu izvršavanja radnih operacija i procesa:

 Mašine sa neprekidnim ili kontinuiranim načinom rada
 Mašine sa prekidnim ili cikličnim načinom rada

Primjeni i vrsti pogonskih motora:

 Mašine sa elektromotorom
 Mašine sa motorom sa unutrašnjim sagorijevanjem (SUS motor)

Stepenu (pokretljivosti) mobilnosti

 Mobilne
 Stacionarne
 Polustacionarne

Vrsti uređaja za kretanje:

 Mašine na gusjeničnim uređajima
 Mašine na pneumaticima

1.3. Pokazatelji građevinskih mašina i mašinskog rada

Glavni pokazatelji mašine

Svaka mašina se karakteriše određenim pokazateljima. Naprimjer, za grupu
mašina bageri to je zapremina kašike, za skrepere-zapremina korpe, za
 7

kranove-najveća nosivost i visina dizanja, za mješalicu za beton-zapremina

bubnja i sl.

Učinak
Za ocjenu eksploatacionih osobina mašine služi učinak mašine. To je
naprimjer količina iskopa iskazana u m3/h, količina prevezenog materijala u
t/h i sl.

Težina
 Radna (sa gorivom, sredstvima za hlađenje, hidrauličnim uljima,
mazivima, rukovaocem i sl.)
 Neradna (sopstvena težina)

Snaga motora u kW

Gabaritne dimenzije
Da bi se donijela odluka o načinu transporta mašine i troškovima transporta
mašine neophodno je poznavati gabaritne dimenzije mašine, mogućnost
transportovanja u cijelosti ili u dijelovima s obzirom na uvjete puta i
bezbjednost u saobraćaju, što je regulisano Zakonom.1

Radna i transportna brzina kretanja mašine.

Radna brzina je ona kojom se mašina kreće i radi, odnosno obavlja koristan
rad poslije savlađivanja svih otpora, a transportna služi samo za
premještanje, odnosno kretanje mašine bez ikakvog drugog rada.

Trajnost mašine
Trajnost (ekonomski, tehnološki i fizički vijek trajanja) mašine je
vremenski period u kojem traje radna sposobnost mašine u prosječnim
uvjetima eksploatacije do generalnog remonta ili otpisa mašine.

Cijena mašine

Cijena koštanja jedinice proizvoda

Eksploataciona sigurnost mašine2

Eksploataciona sigurnost mašine je spremnost mašine da obavlja
neprekidan rad u odgovarajućim radnim uvjetima uz postizanje optimalnog
učinka.

1
Pravilnik o dimenzijama, ukupnim masama, i osovinskom opterećenju vozila
2
A.N. Stefanović, Građevinske Mašine I
8

Tur
Kes = , (1.1)
Tur + Tuo

gdje je:
Tur - vrijeme čistog rada mašine
Tuo vrijeme utrošeno na popravke mašine
Kes eksploatacioni faktor sigurnosti mašine

Napomena: danas se umjesto izraza eksploataciona sigurnost mašine upotrebljava

izraz operativna gotovost ili raspoloživost mašine i ona je po definiciji
vjerovatnoća da će mašina, ako se koristi pod specificiranim uvjetima, obavljati
funkciju cilja u bilo kom trenutku vremena, odnosno da je mašina spremna za
upotrebu kada se to od nje zahtijeva.
Osnova za izračunavanje operativne gotovosti mašine je ukupno vrijeme koje
obuhvata vrijeme korištenja i vrijeme ukupnih zastoja. Operativna gotovost se
može izračunati po slijedećem obrascu:

t
i=1
ur

OGs = n n
, (1.2)
t + t
i=1
ur
i=1
uo

gdje je:
OGs --- operativna gotovost
tur ------ vrijeme u radu
tou ----- vrijeme u otkazu

Kako je operativna gotovost jedan od parametara efektivnosti sistema i utječe na

njegovu veličinu, smanjenje vremena U OTKAZU, odnosno maksimalno
ostvarenje vremena U RADU, je zahtjev koji se može ostvariti na više načina:

1. Primjenom odgovarajuće strategije održavanja

2. Primjenom odgovarajućeg režima eksploatacije
3. Formiranjem struktura sistema višeg nivoa pouzdanosti

Stepen zahvata radova mehanizacijom

Stepen zahvata radova mehanizacijom je odnos obima radova koji se izvode
ili su izvedeni mehanizacijom u odnosu na ukupne radove u procentima.

Qm
Sz   100% , (1.3)
Q
gdje je:
Sz ------ stepen zahvata radova mehanizacijom
Qm ---- količina radova izvršena ili se predviđa da se izvrši mehanizacijom
 9

Q ------ ukupna količina te vrste radova (m3, m2, m ili sl.)

Stepen mehanizovanosti (mehanoopremljenosti)

Stepen mehanizovanosti je odnos koštanja mašina korištenih na gradilištu
prema ukupnom iznosu koštanja svih građevinskih radova na gradilištu.
Može se izračunavati za cijelo gradilište, jedan objekt ili čitavo preduzeće
za određeni period ili za ukupno vrijeme trajanja radova.

Cm
Sm   100% , (1.4)
Cu
gdje je:
Sm - stepen zahvata radova mehanizacijom
Cm- cijena koštanja mašina korištenih na gradilištu
Cu - ukupan iznos koštanja svih građevinskih radova na gradilištu

Stepen energije
Stepen energije je odnos ukupno instalisane snage građevinskih mašina i
uređaja na gradilištu ili preduzeću, prema ukupnom broju zaposlenih radnika
na tom gradilištu ili preduzeću i izražava se u kW po radniku.

Se 
I s
, (1.5)
Nr
gdje je:
Se -- stepen energije
Is -- ukupno instalisana snaga građevinskih mašina i uređaja na gradilištu ili
preduzeću
Nr - ukupan broju zaposlenih radnika na tom gradilištu ili preduzeću

Vremenski režim rada

Stepen iskorištenja mehanizacije

Stepen iskorištenja mehanizacije je odnos stvarno utrošenog radnog
vremena (uzimaju se u obzir svi zastoji, planski i neplanski) i teorijskog
fonda radnog vremena u određenom periodu.
10

2. VRSTE GRAĐEVINSKIH MAŠINA PO NAČINU IZVOĐENJA

RADOVA

2.1. Mašine sa periodičnim ili cikličnim načinom rada

Ciklus je radna i tehnološka cjelina koja je sastavljena, a ujedno i uvjetovana,

konstruktivnim osobinama mašine. Ciklus se obavlja u određenom vremenskom
periodu poslije kojeg počinje novi ciklus sa ponavljanjem svih operacija iz
prethodnog ciklusa po broju i redoslijedu. Učinak cikličnih mašina u određenoj
jedinici vremena (sat, smjena, radni dan i sl.) je zbir cikličinih učinaka u određenim
vremenskim razmacima.
Ciklične mašine su: bageri, dozeri, utovarivači, grejderi, skreperi i sl.
Ciklus kamiona kipera je:

 Utovar zemlje u sanduk utovarnim sredstvom (bager, utovarivač ili sl.)

 Transport do mjesta istovara
 Istovar zemlje istresanjem
 Povratak
 Manevrisanje na mjestu utovara i istovara

2.2. Mašine sa neprekidnim ili kontinuiranim načinom rada

Ove mašine rade neprekidno od uključenja u pogon do isključenja. Mašine ovog

načina rada zahtijevaju neprekidno hranjenje i opsluživanja materijalom, te
rukovanje mašinom kako bi se obezbijedio efektivan rad. Mašine sa kontinuiranim
načinom rada su: bager vedričar, motogrejder elevator, trakasti transporter,
drobilica kamena, sito i sl.

2.3. Učinci građevinskih mašina

Definicija: Pod učinkom građevinskih mašina podrazumijeva se proizvodnja,

kvalitetan rezultat rada iskazan u jedinici vremena (sat, smjena itd.) i izražava se
zapreminski, težinski, komadno, a u zavisnosti od prirode proizvodnje.
Osnovni faktori koji utiču na obim učinka su:

Konstruktivne osobine mašina i uređaja

Snaga motora, brzina rada, dimenzije zahvatnih organa, način rada,
kvalitet izrade, savremenost konstrukcije i sl.)
Karakter građevinske proizvodnje
Obim posla
Vrsta materijala koji se kopa
Rad u skučenom ili širokom prostoru
Suh ili raskvašen teren
 11

Uvjeti rada
Mašina može raditi samostalno ili u sadejstvu sa drugim mašinama
(kompleksno mehanizovani procesi), utovar može biti mašinski, ručni ili
automatizovani, rukovalac manje ili više kvalifikovan, održavanje bolje ili
lošije, organizacija dobra ili loša.
Režim korištenja radnog vremena
Mašinski rad se može odvijati u jednoj ili više smjena. U toku rada moraju
se vršiti opravke, što prouzrokuje gubitke u vremenu. Gubici nastaju i
prilikom transporta mašina, montaže i demontaže, uslijed vremenskih
nepogoda i sl.

U zavisnosti od gore spomenutih utjecajnih faktora postoje:

Teoretski ili konstruktivni učinak Ut

Praktični ili tehnički učinak Up
Stvarni ili eksploatacioni Us

2.3.1. Teoretski ili konstruktivni učinak Ut

Teoretski ili konstruktivni učinak Ut je maksimalni učinak mašine koji odgovara

konstruktivnim i tehničkim pokazateljima mašine koji se dobije računskim putem
ili ga daje proizvođač mašine u prospektu ili katalogu (pasoš mašine)1. On ne
uzima u obzir stvarne uvjete rada niti bilo kakve zastoje ili otpore. Ovaj učinak
pretpostavlja maksimalno korištenje mašine, idealnu organizaciju tehnološkog
procesa, najbolje rukovaoce mašina i sl. Teoretski učinak može poslužiti kao
osnova za proračun praktičnog učinka kao i za poređenje i ocjenu konstruktivnih
kvaliteta istorodnih mašina.

2.3.2. Praktični ili tehnički učinak Up

Ovaj učinak je uvijek manji od teoretskog. On se, također, dobija računskim putem
uzimajući u obzir sve uvjete eksploatacije mašine, tj. pod pretpostavljenim
uvjetima na samom radnom mjestu, pri pretpostavljenoj organizaciji, sa prosječnim
rukovaocem, sa svim planskim zastojima, uzimajući u obzir sve objektivne i
subjektivne okolnosti.
Svi ovi utjecaji koji djeluju u smislu smanjenja teoretskog učinka mašine se
izražavaju redukcionim koeficijentima koji mogu biti iskustveni ili odmjereni
određenim načinom ili postupkom.
Redukcioni koeficijenti imaju brojčanu vrijednost i njihov umnožak sa iznosom
teoretskog učinka predstavlja praktični učinak. Većinom su manji od 1, osim u

1
Caterpillar i drugi proizvođači mašina u svojm prospektima daju tabelarno podatke za učinke
mašine (engl. Estimated Production)
12

nekim slučajevima. Ovaj učinak za razliku od teoretskog nije stalna veličina i može
se izračunati više praktičnih učinaka, a u zavisnosti od koeficijenata koji su
primijenjeni.

2.3.3. Stvarni ili eksploatacioni učinak Us

Stvarni ili eksploatacioni učinak je proizvodni učinak koji se dobije mjerenjem na
mjestu rada mašine u konkretnim eksploatacionim uvjetima. Ovaj učinak služi i
kao osnovica za obračun rukovaoca mašine i ostalih radnika koji su vezani za rad
mašine. Također služi za kontrolu proračunske vrijednosti praktičnog učinka.

2.3.4. Teoretski ili konstruktivni učinak-mašine sa kontinuiranim načinom rada

Zapreminski učinak:
Ut  T  Q (m3/h) (2.1)

Težinski učinak:
Ut  Q  T   g (kN/h), (2.2)

gdje je:
Ut ----- teoretski učinak
Q ----- veličina učinka neke mašine u jedinici obično izraženo u m3/min ili m3/s
ρ ------ gustoća materijala (t/m3)
g = 9,81 m/s2 --gravitaciono ubrzanje
T ------ jedinično trajanje radnog vremena
(naprimjer: T=3600 za vrijeme ciklusa izraženo u sekundama, a T=60 za vrijeme
ciklusa izraženo u minutama)

2.3.5. Teoretski ili konstruktivni učinak-mašine sa cikličnim načinom rada

Zapreminski učinak:

Tq
Ut  (m3/h) (2.3)
tc
Težinski učinak:

Tq
Ut     g (kN/h) (2.4)
tc

Broj ciklusa:
 13

T
n, (2.5)
tc

gdje je:
tc -- vrijeme trajanja radnog ciklusa izraženo u minutama ili sekundama
(zbir svih vremena pojedinih radnih operacija)
q --- veličina učinka u jednom ciklusu-praktično to je zapremina radnog
organa i izražena je u m3

2.3.6. Redukcioni koeficijenti

Već je rečeno da se praktični učinak izračunava tako da se teoretski učinak

redukuje odgovarajućim koeficijentima. Učinak se može računati na dva načina:

a. Polazi se od kapaciteta, tj. veličine radnog organa kod mašina sa

cikličnim načinom rada ili od učinka u jedinici vremena kod mašina sa
kontinuiranim načinom rada, koji se množi sa vremenom trajanja rada i
redukcionim koeficijentima.
b. Polazi se od poznatog teoretskog učinka koji se redukuje utjecajnim
koeficijentima.

Up = Ut × ko × kp ×kr × kv × kg × kd ×......× kn, (m3/h); (kN/h), (2.6)

gdje je:
ko -- redukcioni koeficijent za ugao zaokreta i visinu radnog čela koji može
biti veći, manji ili jednak jedinici i zavisi od ugla zaokreta mašine i visine
radnog čela (ko=1 za optimalnu visinu radnog čela i ugao zaokreta 90°).
Ovaj koeficijent se primjenjuje kod bagera (Tabela I-1, Redukcioni
koeficijent za ugao zaokreta i visinu radnog čela ko, u Prilogu).
kp -- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom koji može
biti veći, manji ili jednak jedinici. Veličina radnog organa se obično
izražava geometrijskim kapacitetom, odnosno nominalnim kapacitetom
(kp=1 za sadržaj materijala koji ima zapreminu ravnu geometrijskoj
zapremini radnog organa (Tabela I-2, Redukcioni koeficijent punjenja
radnog organa kp, u Prilogu).
q
kp= , (2.7)
q

gdje je:
q` -- stvarna zapremina materijala
q --- zapremina radnog organa
14

kr -- redukcioni koeficijent rastresitosti predstavlja povećanje iskopane

zapremine zemlje u odnosu na samoniklo ili sraslo stanje čime se povećala
zapremina. (Tabela I-3, Redukcioni koeficijent rastresitosti kr, u Prilogu).

Vsras.
kr= (2.8)
Vrast.

1
kr = (2.9)
R

gdje je:
R -- rastresitost
p --- procent početne rastresitosti
100 + p
R= >1 (2.10)
100

Naprimjer: za suhu glinu gustoće 1370 kg/m3 vrijednosti p, R i kr su:

100 + 25 1
p = 25%; R = > 1, 25 kr = = 0,8
100 1, 25

kv -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena je odnos efektivnog

ili čistog rada i ukupnog radnog vremena (Tabela I-4, Redukcioni
koeficijent korištenja radnog vremena kv, u Prilogu).

efektivno vrijeme 45
Naprimjer: kv= = = 0, 75
stvarno vrijeme 60

kg -- redukcioni koeficijent gradilišta, kod nekih mašina se dograđuje na

redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena kv i uzima u obzir
ukupnu organizaciju gradilišta. (Tabela I-5, Redukcioni koeficijent
gradilišta kg, u Prilogu)

kd -- redukcioni koeficijent dotrajalosti, ponekad se upotrebljava kod

korištenih mašina, a iznosi:

do 2000h rada -------------- kd = 1

od 2000 do 4000h --------- kd = 0,9
preko 4000h --------------- kd = 0,8

Poznato je da se istom mašinom na gradilištu postižu različiti učinci kao rezultat

zastoja uslijed loše organizacije (slaba obučenost rukovaoca, loša koordinacija sa
 15

drugim mašinama i sl.), otkaza mašina (zbog lošeg održavanja ili dotrajalosti
mašina), nepovoljnih vremenskih uvjeta i sl. To sve ukazuje na činjenicu da se
većina redukcionih koeficijenta ne može sa sigurnošću teoretski odrediti s obzirom
na njihovu stohastičku prirodu i teškoću kod njihovog određivanja. Veličinu nekog
redukcionog koeficijenta u praksi provjeravamo mjerenjem (redukcioni koeficijent
punjenja radnog organa, redukcioni koeficijent rastresitosti i sl.) na terenu ili
analizom korištenja vremena u radu i zastoju mašina (izrada tzv. vremenske slika
stanja rada mašine) radi provjere koeficijenta korištenja radnog vremena i dr. Na
taj način, formiranjem sopstvene baze podataka, što preciznijim određivanjem
redukcionih koeficijenata, stvarni učinak se može približiti planskom, što je i cilj
proračuna.

2.3.7. Ostale vrste učinaka

Pored navedenih učinaka u praksi postoje i:

Učinak za smjenu (7, 8 ili 10 sati ili onoliko sati koliko smjena traje)

Usm = Nsm × Up × kvsm (m3/sm) (2.11)

gdje je:
Nsm ---- broj sati jedne smjene
kvsm --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena koji uzima u obzir
sve prekide nastale u jednoj smjeni

Učinak za dan (24 sata rada)

Urd = Nrd × Usm × kvrd (m3/rd) (2.12)

gdje je:
Nrd ---- broj sati jednog radnog dana
kvrd ---- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena koji uzima u obzir
sve prekide nastale u toku jednog radnog dana

Učinak za mjesec (mjesec dana rada)

Umjes = Nmjes × Urd × kmjes (m3/mjes) (2.13)

gdje je:
Nmjes -- broj sati za jedan mjesec
kmjes --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena koji uzima u obzir
sve prekide nastale u toku jednog mjeseca
16

Učinak za godinu (godinu dana rada)

Ugod= Ngod × Umjes × kvgod (m3/god) (2.14)

gdje je:
Ngod --- broj sati za jednu godinu
kmjes --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena koji uzima u obzir
sve prekide nastale u toku jedne godine
 17

3. MAŠINE ZA ZEMLJANE RADOVE

Osnovna podjela mašina za zemljane radove:

 Mašine za iskop, utovar i transport

 Mašine za sabijanje materijala
 Mašine za iskop u kamenu

Kod zemljanih radova učinak zavisi od prirode zemljišta. Iz tog razloga radi se
klasifikacija zemljišta. (Tabela I-6, Opća klasifikacija zemljišta, u Prilogu)
Podjela koja uzima u obzir geomehaničke karakteristike materijala prema
Organizaciji proizvođača bagera (Power Crane and Showel Association USA).

 Laka pjeskovita ilovača, razmekšana glina

 Pijesak i šljunak
 Obična zemlja
 Ilovača tvrda, žilava
 Dobro minirana stijena
 Običan iskop sa komadima stijena i korijenjem
 Ljepljiva glina
 Slabo minirana stijena

Kod iskopa se računa sa tzv. „zdravicom“, iskop se mjeri prema količini u sraslom
stanju (engl. payload). Poslije iskopa se materijal rastrese, što se izražava
redukcionim koeficijentom rastresitosti. Uglavnom se radi o povećanju zapremine,
tj. smanjenju gustoće. Kod nabijanja zemlje (nasute brane, aerodromi, putevi) može
doći do povećanja gustoće. (Tabela I-7, Kategorije zemljišta, u Prilogu).

Zemljani radovi obuhvaćaju slijedeće operacije:

 Iskop
 Transport
 Nasipanje
 Planiranje
 Sabijanje
 i dr.
18

3.1. Mašine za iskop, utovar i transport

Ove mašine se najčešće dijele na:

 Bagere
 Rotacione bagere-kopače
 Rovokopače
 Dozere
 Utovarivače
 Grejdere
 Skrepere
 Mašine za transport i vuču

3.1.1. Bageri

Bageri su najstarije i najčešće primjenjivane mašine za iskop i utovar razdrobljenih,

zemljanih i rastresitih materijala. Kad se govori o bagerima, obično se misli na
univerzalni bager koji se sastoji od osnovne mašine (na gusjenicama ili točkovima)
i različitih radnih organa. Prema načinu rada univerzalni bageri su ciklične mašine,
a prema namjeni i vrsti radnog organa mogu biti:

 Sa čeonom kašikom, a namjena mu je:

 iskop usjeka sa čela
 otkop sa strane
 utovar miniranog kamena
 Sa dubinskom kašikom, a namjena mu je:
 iskop opće namjene
 iskop u temeljnim jamama (i kod manjih prodora vode)
 iskop za polaganje cijevnih vodova za vodovod i kanalizaciju
 Sa zahvatnom kašikom, a namjena mu je:
 iskop temeljnih jama
 iskop pod vodom (manjeg obima)
 produbljivanje korita
 rad u šljunkarama
 Sa hidrauličnim čekićem, a namjena mu je:
 iskop tvrdih vezanih materijala
 Sa rijačem, a namjena mu je:
 raskopavanje tvrdih vezanih materijala
 19

3.1.1.1. Proračun učinka bagera

Proračun učinka bagera se može vršiti na dva načina:

a. Na bazi vremena trajanja radnog ciklusa i zapremine radnog organa, izračuna

se teoretski učinak bagera:

q
Ut = 3600× (m3/h), (3.1)
tc
gdje je:
q --- zapremina radnog organa (m3)
tc -- vrijeme trajanja radnog ciklusa u sekundama (Tabela I-8, Trajanje
radnog ciklusa bagera za zaokret od 90°; Tabela I-9, Trajanje radnog
ciklusa bagera sa skreperskom kašikom u Prilogu).

Radni ciklus obuhvaća slijedeće operacije:

 Iskop i/ili utovar

 Okretanje bagera sa punom kašikom
 Istresanje kašike bagera ili utovar u vozilo
 Vraćanje bagera na polazni položaj

Ukupno vrijeme radnog ciklusa zavisi od veličine mašine i uvjeta rada. Ukoliko su
uvjeti rada teži (žilaviji materijal, dublji rov, više prepreka), bager će raditi sporije.
Za kopanje tvrđeg materijala potrebno je više vremena za punjenje kašike. Ako rov
postaje dublji, a odlaganje iskopanog materijala na sve većoj dužini, kašika mora
putovati duže i gornji postroj mašine se mora okretati brže za svaki ciklus kopanja.
Odlagalište materijala ili položaj vozila za utovar također utiču na vrijeme ciklusa.
Ukoliko je vozilo postavljeno na terenu bočno uz mjesto kopanja, moguće je
ostvariti vrijeme ciklusa od 10 do 17 sekundi. U skučenim prostorima kod kopanja
pored postojećih instalacija, između potpornih oplata u rovovima i sl. rukovalac
neće moći postići punu radnu brzinu. Da bi se izabralo odgovarajuće vrijeme
ciklusa neophodno je poznavati uvjete rada.

 Lako kopanje (nevezana zemlja, šljunak, čišćenje rovova i sl.). Kopanje

na dubini od 40 % maksimalne mogućnosti mašine, ugao zaokreta manji od
30°, utovar na vozilo ili na odlagalište materijala, bez prepreka i sa dobrim
rukovaocem.
 Srednje kopanje (vezan materijal, žilava suha glina, materijal sa manje od
25 % sadržaja stijene). Kopanje na dubini od 50 % maksimalne mogućnosti
mašine, ugao zaokreta manji do 60°, utovar na vozilo ili na udaljeno
odlagalište materijala, sa nešto prepreka.
20

 Srednje do tvrdo kopanje (vezani tvrdi materijal sa 50 % sadržaja

kamena). Kopanje na dubini do 70 % maksimalne mogućnosti mašine, ugao
zaokreta manji do 90°, utovar na vozilo ili na odlagalište materijala uz
mjesto kopanja.
 Tvrdo kopanje (izminirana stijena ili žilavi materijal sa 75 % sadržaja
stijene). Kopanje na dubini do 90% maksimalne mogućnosti mašine, ugao
zaokreta do 120°, rad iznad radnika na montaži cijevi, utovar na vozilo ili na
odlagalište materijala uz mjesto kopanja.
 Najtvrđe kopanje (pješčar, šalitra, krečnjak, dobro smrznuti materijal).
Kopanje na dubini do 90 % maksimalne mogućnosti mašine, ugao zaokreta
veći od 120°, utovar na vozilo ili na odlagalište materijala uz mjesto kopanja
sa maksimalnim dohvatom ruke bagera, sa preprekama i ljudima u radnom
prostoru.

Praktični učinak se računa po obrascu:

Up = Ut × ko × kv × kp × kr × (kg) (m3/h), (3.2)

gdje je:
ko -- redukcioni koeficijent za ugao zaokreta i visinu radnog čela
kp -- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom
kr -- redukcioni koeficijent rastresitosti
kv -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kg1 - redukcioni koeficijent gradilišta (rukovođenje i organizacija) 0,84-0,52

Primjer odabira kv2:

USA kod nas

Odlični 55/60-0,92 45/60-0,75
Prosječni 50/60-0,83 40/60-0,67
Nepovoljni 40/60-0,67 30/60-0,50

b. Polazi se od optimalnih učinaka koje treba redukovati ukoliko se stvarni uvjeti

razlikuju od početnih-optimalnih. U tablicama se daju vrijednosti optimalnih
učinaka.
Vrijednosti se odnose na optimalnu visinu radnog čela, ugao zaokreta od 90° i
optimalnu organizaciju gradilišta.

Učinak se mjeri po iskopanoj, a ne po utovarenoj količini:

Up = Ut × ko × kv × kp × kr ( m3/h ) (3.3)

1
B. Trbojević, Građevinske mašine, koeficijent kg se rijetko koristi u praksi jer zahtjeva pouzdanu bazu
podataka (istoriju)
2
B. Trbojević, Građevinske mašine
 21

c. Proračun učinka bagera kod kopanja rovova

Kada se bager koristi za kopanje rovova, mnogo je praktičnije prikazivanje učinka

bagera u m1/h ili m1/dan i to se naziva učinak bagera kod kopanja rova Ubkr.
Učinak bagera kod kopanja rova Ubkr zavisi od veličine učinka bagera Up i veličine
rova kojeg treba iskopati. Preračunavanje učinka bagera kod kopanja rova Ubkr se
vrši tako da učinak bagera Up (dobiven računskim putem ili iz prospekta
proizvođača) podjeli sa količinom materijala rova izraženom u m3/m1 rova
(površina poprečnog presjeka).
Up
Ubkr = , (3.4)
Arova
gdje je
Up ----- učinak bagera (m3/h)
Ubkr --- učinak bagera kod kopanja rova (m/h)
Arova -- površina poprečnog presjeka rova (m2)

Proizvođači često daju dijagram pomoću kojeg se može izvršiti konverzija učinka
bagera Ubkr (kod kopanja rova) i učinka bagera Up radi izbora odgovarajuće kašike
bagera.

3.1.1.2. Kapacitet (punjenje) kašike bagera

Kapacitet kašike bagera je usaglašen sa standardom1. Kašike su specificirane

zaravnjenim i vrhastim kapacitetom.

Slika 3-1, Zaravnjeni i vrhasti kapacitet kašike

1
SAE J-296, Excavator, Mini-excavator, and Backhoe Hoe Bucket Volumetric Rating
22

VR  VS  VE , (3.5)

gdje je:
VR ------- SAE specificirani kapacitet
VS ------- SAE zaravnjeni kapacitet
VE ------- višak materijala nad podionom ravni sa uglom prirodnog nagiba
materijala 1:1

3.1.1.2.1. Zaravnjeni kapacitet

Materijal popunjava unutrašnjost do ravni kašike sa napomenom da nema

materijala na zubima ili sječivu kašike.

3.1.1.2.2. Vrhasti kapacitet

Materijal popunjava, također, unutrašnjost do ravni kašike i materijal iznad ravni sa

uglom prirodnog nagiba materijala 1:1. Evropski komitet za građevinsku opremu
(CECE)1 propisuje ugao 2:1 za punu kašiku.

3.1.1.3. Sile kidanja i kopanja

Prodiranje kašike u materijal se postiže pomoću sila FB i FS. Odgovarajuće sile

kidanja mogu se postići na krajnjoj tački rezanja. Ove sile se računaju kao
umnožak radnog pritiska i površine klipa cilindara koji obezbjeđuju silu kopanja.
Sile kopanja su usaglašene sa standardom SAE J11792 i PCSA3 standardom br.3.
Vrijednosti sila FB i FS su prikazane u katalozima ili prospektima proizvođača
mašina i ne moraju biti direktno kompatibilne sa silama na mašinama koje se
dobiju drugim metodama. Jedna od takvih metoda izračunavanja sila je:

3.1.1.3.1. Sila kidanja materijala

FB -------- sila kidanja materijala (kN)

FCK------ sila na klipu cilindra kašike (kN)

d2 × π
FCK = p× (kN), (3.6)
4

1
Commitee for Eurpean Construction Equipment
2
Hydraulic Excavator and Backhoe Digging Forces (zamjenjen ISO 6015)
3
Power Crane and Shovel Association
 23

FCK A×C
FB = × (kN) (3.7)
D B
gdje je,
p--- pritisak na klipu cilindra kašike (kPa)
d--- prečnik klipa cilindra kašike (m)
A -- dužina kraka A (m)
B -- dužina kraka B (m)
C -- dužina kraka C (m)
D1---radijus vrha kašike (m)
D -- širina otvora kašike (m)

Slika 3-2, Sila kidanja i kopanja

Kašika treba biti postavljena tako da osigura maksimalni moment sa cilindra kašike
i poluga koji ih vežu. Kod proračuna, maksimalna sila FB se dobija kada je odnos
A×C
= max
B
24

3.1.1.3.2. Sila kopanja materijala

FS ----- sila kopanja (kN)

F´CK ---- sila na klipu cilindra nosača kašike (kN)
d 2 × π
 
F CK = p × (kN) (3.8)
4
FCK × E
FS = (kN), (3.9)
F
gdje je:
p´ --- pritisak na klipu cilindra nosača kašike (kPa)
d´ --- prečnik klipa cilindra nosača kašike (m)
E --- dužina kraka E (veza osovinica cilindra nosača kašike i cilindra kašike) (m)
F --- radijus nosača kašike F (radijus vrha kašike D1 + dužina nosača kašike L) (m)

Nosač kašike treba biti postavljen tako da osigura maksimalni moment sa cilindra
nosača kašike i kašike. Kod proračuna, maksimalna sila FS se dobija kada osa
cilindra nosača u radnom položaju zatvara pravi ugao u odnosu na liniju koja spaja
osovinicu cilindra nosača kašike O2 i osovinicu O1 koja spaja ruku bagera i nosač
kašike.

3.1.1.3.3. Izbor kašike u zavisnosti od sila prodiranja i kidanja kašike

Kombinacijom sila kidanja i kopanja kod bagera se ostvaruje efektivnija sila

prodiranja u materijal po jednom dužnom mm (inču) u odnosu na druge mašine
(utovarivači gusjeničari ili točkaši).

Slika 3-3 Radijus vrha zuba kašike

Pored velike sile prodiranja, bager također ima mogućnost lakog utovara. Također,
sila kidanja omogućuje ekonomičnu primjenu bagera za kopanje žilavijih
materijala (šalitre, krečnjaka, žilave gline i sl.). Da bi se iskoristila prednost velikih
sila prodiranja bagera, prilikom izbora kašike bagera treba uzeti u obzir u
potpunosti uvjete zemljišta. Dva jako važna faktora koja treba uzeti u obzir su:
širina kašike i radijus vrha zuba kašike. Pravilo je da se šire kašike koriste za
 25

mekše materijale, a uske kašike za tvrđe materijale. U tvrdim stjenovitim

materijalima, prilikom izbora kašike treba uzeti u obzir i veličinu radijusa vrha
zuba kašike. S obzirom da kraći radijus omogućuje veću ukupnu silu kidanja
materijala, one generalno lakše utovaruju materijal. Naprimjer Caterpillar
preporučuje jednostavno pravilo za izbor kašika za tvrde materijale; najužu kašiku
sa najkraćim radijusom vrha zuba kašike. I drugi faktori kao što su oblik rova koji
se kopa, zahtjev za očuvanje materijala za posteljicu i sl., mogu imati utjecaja na
izbor kašike.

3.1.1.4. Izbor kašike u zavisnosti od vrste materijala

Količina materijala u bagerskoj kašiki (stvarna količina materijala za svaki ciklus

kopanja) zavisi od veličine kašike, oblika, sile kidanja, odgovarajućih
karakteristika materijala i redukcionog koeficijenta punjenja kp. Prosječna količina
materijala u kašiki je jednaka kapacitetu kašike (vrhasti) i umnošku kp (redukcioni
koeficijent punjenja).

Materijal Procent od pune kašike-vrhasti

Vlažna glina i pjeskovita glina A - 100 – 110 %

Pijesak i šljunak B - 95 – 110 %

Žilava, tvrda glina C - 80 – 90 %

Stijena dobro minirana C - 60 – 75 %

Stijena-slabo minirana C - 40 -50 %

Tabela 3-1, Redukcioni koeficijent punjenja kp za različite vrste materijala

Slika 3-4, Punjenje kašike za različite vrste materijala

26

3.1.1.5. Izbor kašike bagera za kopanje rovova

Kao dodatna mogućnost za proračun učinka bagera za kopanje rova koriste se i

nomogrami koje daju proizvođači mašina. Nomogram daje mogućnost izbora
kapaciteta kašike bagera kada su poznati: dimenzija rova i linijski učinak bagera.

3.1.1.6. Izbor kašike čeonog bagera u zavisnosti od sila kopanja

Nosač kašike i kašika trebaju biti postavljeni tako da osiguraju maksimalni moment
sa cilindra nosača kašike do cilindra kašike prema slici 3-5 (FB-radijalna sila
kidanja na zubu kašike i FS-sila kopanja). Kašika i polužje koje je vežu za nosač
kašike i ruku bagera treba biti postavljena tako da osiguraju maksimalni moment.

Slika 3-5, Položaj kašike čeonog bagera kod kopanja

3.1.1.7. Vrste kašika i pribora bagera sa dubinskom kašikom

Proizvođači mašina i pribora za mašine daju nekoliko tipova kašika prema namjeni
i vrsti rada:

 Kašika za opću namjenu (kopanje rovova). Koristi se za kopanje u

materijalima gdje nema udara i gdje materijal nije abrazivan. Kašika je
opremljena zubima i krajnjim sječivima kako bi se povećala penetracija
(prodiranje) u materijal i povećao vijek trajanja.

 Kašika za čišćenje-standardna (za rastresti materijal). Ova kašika je šira od

kašike za opću namjenu i ima veći kapacitet. Koristi se za rad u granulastim i
 27

mekim materijalima. Kašika nije opremljena zubima, ali ponekad ima

ojačanja na krajnjim sječivima.

 Kašika za čišćenje-ekstra široka (za rastresti materijal). Ova kašika je šira

od standardne i ima veći kapacitet. Koristi se za rad sa rastresitim
materijalima za razastiranje i planiranje, a koji su prethodno iskopani.

 Kašika za teške uvjete rada (za stijene). Koristi se za kopanje u abrazivnim

materijalima i tamo gdje je kašika izložena udarima. Kašika je opremljena
zubima i krajnjim sječivima koji su posebno ojačani i otporni na habanje.

 Postoje i druge izvedbe kašika kao što su: zahvatne kašike (polipi),
trapezoidne, V- oblika, za ekstra teške uvjete rada i sl.

Slika 3-6, Izgled „brze kopče“, rijača i kašike bagera

Pored kašika i hidrauličnih alata, bageri mogu biti opremljeni i rijačem. Većina
bagera je opremljena tzv. “brzim kopčama” (engl. Quick coupler), kašikom za
stijenu i rijačem sa zubom. Ovaj rijač sa zubom služi da razdere (izrija) stijensku
masu, nakon čega se na bager prikopča kašika radi utovara materijala.

3.1.1.8. Izbor hidromehaničkog alata

Hidromehanički čekić ili neki drugi hidromehanički alat (makaze za beton i čelik,
glodačka glava, usitnjivač armiranog betona-pulverizer) je dodatni radni organ uz
standardnu kašiku bagera. On se može vrlo brzo zamijeniti kašikom tako da se
bager može koristiti za kopanje, utovar, dizanje, ili za druge poslove. Pritom se
mora napomenuti da bager treba imati dodatnu hidrauličnu instalaciju za
hidromehaničke alate. Za pravilan izbor hidromehaničkog čekića neophodno je
znati čvrstoću materijala na pritisak i težinu bagera. Isto tako za pravilan izbor
hidromehaničkih makaza, i usitnjivača armiranog betona, treba znati pored radne
težine bagera, silu kidanja i otvor makaza odnosno čeljusti.
28

Proizvođači hidromehaničkog alata daju jednostavno pravilo za izbor bagera i

hidromehaničkog alata, a ono se odnosi na sparivanje bagera i hidromehaničkog
alata-posebno čekića prema težini bagera i čekića.

Težina bagera (kN) Težina čekića

Optimalno Moguće (kN)
600 do 900 900 do 1200 71,50
400 do 500 i
500 do 650 45,00
650 do 800
350 do 400 i
400 do 500 37,00
500 do 650
280 do 300 i
300 do 350 28,00
350 do 500
210 do 240 i
240 do 280 22,00
280 do 360
190 do 210 i
210 do 240 18,00
240 do 300
160 do 190 i
190 do 220 15,00
220 do 270
160 do 180 i
180 do 200 12,00
200 do 240
120 do 140 i
140 do 190 9,50
190 do 210
60 do 90 90 do 140 6,25

Tabela 3-2, Preporuke za izbor čekića firme Indeco

Neki proizvođači hidromehaničkog alata daju u katalozima dijagrame učinka (za

čekić) u zavisnosti od vrste materijala i debljine proslojaka. Učinci iz dijagrama su
orijentacioni, s obzirom da zavise još od vrste operacije, vještine rukovaoca, radne
mase bagera i sl.
Za glodačke glave je, slično kao i kod hidromehaničkog čekića, neophodno znati
čvrstoću na pritisak materijala, potrebnu silu glodanja, težinu bagera, kao i
dimenzije glave za glodanje i sl.

3.1.1.9. Kapacitet dizanja bagera sa dubinskom kašikom

Kapacitet dizanja bagera zavisi od njegove radne mase, težišta, tačke vješanja (vidi
sliku 3-7) i mogućnosti hidrauličnog sistema bagera. Mogućnost dizanja bagera za
bilo koju zadatu poziciju dizanja je ograničena stabilnošću bagera i mogućnošću
hidrauličnog sistema bagera.
 29

Slika 3-7, Granična linija dizanja bagera

Promjena pozicije ruke bagera, nosača kašike i kašike, utječe na geometriju radnog
polja priključka bagera (radni organ) i može drastično promijeniti mogućnosti
hidrauličnog sistema bagera. Firma Caterpillar definiše mogućnosti dizanja bagera
prema SAE standardu1.

Slika 3-8, Radno polje dizanja bagera

Opseg opterećenja pri dizanju bagera definisan je radijusom opterećenja i

vertikalnim odstojanjem tačke do nivoa terena. Mogućnosti dizanja za specifični
priključak mašine, definisane su na slijedeći način:
a. Zahtijevana težina za dizanje ne smije prekoračiti 75 % od sile prevrtanja
bagera.

1
SAE J1097, Hydraulic Excavator Lift Capacity Calculation and Test Procedure
(zamjenjen sa ISO 10567)
30

b. Zahtijevana težina za dizanje ne smije prekoračiti 87 % hidrauličkog kapaciteta

mašine. To znači da je mašina sposobna podići teret u vrijednosti od 115 %
specificirane sile dizanja.
c. Zahtijevana težina za dizanje ne smije prekoračiti konstruktivnu mogućnost
mašine.

3.1.1.10. Izbor gusjenica bagera

Izborom odgovarajućeg donjeg postroja bagera može se produžiti njegov vijek

trajanja. Većina bagera radi na različitim terenima, odnosno podlogama (pločnici,
meka i ravna podloga i sl.), što predstavlja određene probleme u praksi. Ukoliko se
neke od ovih mašina (obično opremljenim sa širokim gusjenicama) primjene za
teške eksploatacione uvjete mogu se pojaviti pojačana trošenja donjeg postroja.

Slika 3-9, Vrste papuča bagera – Caterpillar

Pravilo koje se koristi za sve mašine sa gusjeničkim pogonom glasi: „Gdje god je
moguće koristiti najuže moguće papuče”. Za opću primjenu treba koristiti papuče
sa tri rebra. Ove papuče su kompromisni izbor između dobre vuče i najmanjeg
oštećenja podloge.
Papuče sa dva rebra nude bolju sposobnost manevrisanja i manji otpor kod
zaokreta. Jedno rebro kod papuča omogućuje najbolju vuču i dodatnu mobilnost
kod savlađivanja uspona.
 31

3.1.1.11. Primjeri

Primjer 1.

Izvođač radova planira iskopati 19100 m3 mokre pjeskovite ilovače.

1. Posao treba završiti u roku od 10 dana u jednoj smjeni (10 sati)

2. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 50 min (kv = 0,83)
3. Visina radnog čela 2,4 m
4. Ugao zaokreta bagera je 90°
5. Gustoća materijala ρ=1750 kg/m3

Na gradilištu su na raspolaganju slijedeće mašine:

1. Bager sa dubinskom kašikom Caterpillar 320, zapremine kašike q=1,00 m3,

snage motora 129 kW.
2. Bager sa dubinskom kašikom Caterpillar 330, zapremine kašike q=1,90 m3,
snage motora 165 kW.

A. Izračunati potrebni satni učinak na osnovu zadate količine i roka izrade.

B. Odabrati odgovarajući bager.

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 19 100
Qukupno = 19100 m3; Upotr .= = = 230 m3/h
(ukup.vrij.)× kv (10d ×10h) × 0,83

B. Izbor bagera

a. Bager Caterpillar 320 zapremine kašike q = 1,00 m3, snage motora

129 kW.

Podaci iz kataloga-prospekta1: tc= 15 s; kp = 0,90; kr = 0,75; ko =1,00 (za ugao

zaokreta 90° i optimalnu visinu radnog čela 100%)
q 1,10
Ut = 3600× = 3600× = 264 m3/h
tc 15

Up = Ut × ko × kv × kp × kr = 264×1× 0,83× 0,90× 0,75 = 147,91 m3/h

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
32

Up = 147,91 m3/h < Upotr .= 230 m3/h ne zadovoljava

b. Bager Caterpillar 350 zapremine kašike q = 1,90 m3, snage motora

165 kW.

Podaci iz kataloga-prospekta: tc = 15 s; kp= 0,90; kr = 0,75; ko = 1,00

q 1,90
Ut = 3600× = 3600× = 456 m3/h
tc 15

Up = Ut × ko × kv × kp × kr = 456×1× 0,83× 0,90× 0,75 = 255,50 m3/h

Up = 255,50 m3/h > Upotr. = 230 m3/h zadovoljava

Na osnovu proračuna izabran je bager:

Bager Caterpillar 350, sa dubinskom kašikom, zapremine kašike q = 1,90 m3,

snage motora165 kW.

Primjer 2.

Osnovni podaci su isti kao kod Primjera 1.

Izvođač radova planira iskopati 19100 m3 mokre pjeskovite ilovače.

1. Posao treba završiti u roku od 10 dana u jednoj smjeni (10 sati)

2. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 50 min (kv = 0,83)
3. Visina radnog čela 2,4 m
4. Ugao zaokreta bagera je 90°
5. Gustoća materijala ρ=1750 kg/m3

Rješenje:

Bager sa dubinskom kašikom mora iskopati 1910 m3 materijala dnevno, odnosno

191 m3/h. Ukoliko se uzme u obzir da je efektivno radno vrijeme 50 min
(kv = 0,83), onda bager treba da iskopa 230 m3/h.
Na osnovu tabele 3-3 (Procjena učinka za bager Caterpillar), za bager CAT 320 i
zapreminu kašike 1,1 m3, za prosječno vrijeme ciklusa 15 s, očita se optimalni
učinak koji iznosi 264 m3/h.

Praktični učinak je (tabelarni učinak redukovan koeficjentima ko, kv i kp).

 33

Tabela 3-3, Procjena učinka za bager Caterpillar1

Up = Ut × ko × kv × kp = 264×1× 0,83× 0,90 =182 m3/h

Planski učinak od 230m3/h ne može biti postignut bagerom CAT 320.

Slijedeći izbor je bager CAT 350, zapremine kašike 1,9 m3 koji ima satni učinak
399 m3, a vrijeme ciklusa 17,1 s. Praktični učinak (tabelarni učinak redukovan
koeficijentima ko, kv i kp) za ovaj bager iznosi:

Up = Ut × ko × kv × kp = 399×1× 0,83× 0,90 = 298 m3/h > 230 m3/h

Kada se bira bager na osnovu vremena ciklusa i veličine kašike iz Tabele 3-3 treba
voditi računa da se izbjegavaju vrijednosti koje su osjenčene.
Na osnovu odabrane veličine kašike bagera i vremena ciklusa iz kataloga
proizvođača mašina2 izabran je bager sa dubinskom kašikom:

Caterpillar 350L
Zapremina kašike ----------- q = 1,90 m3
Snaga motora ---------------- N = 165 kW
Radna težina3 ---------------- G = 320 kN
Maksimalna vučna sila ----- Z = 268 kN
Brzina kretanja -------------- v1 = 2,7 km/h; v2 = 4,6 km/h
Širina gusjenica -------------- b = 600 mm

1
Caterpillar Performance Handbook, Editon 35 (Estimated producion –optimalni učinci)
2
Caterpillar Performance Handbook, Editon 35
3
Mnogi američki i evropski proizvođači mašina i opreme težinu (engl. Weight) iskazuju u
kilogramima ili metričkim tonama (t), što nije u skladu sa Međunarodnim sistemom mjernih
jedinica (SI)
34

Slika 3-10, Dijagram-radno polje bagera Caterpillar 350

Legenda:
A - maksimalna visina kašike------------------------- 8,45 m
B - maksimalni horizontalni dohvat------------------13,45 m
C -- maksimalni dubina kopanja----------------------- 9,57 m
D -- maksimalni vertikalni zid-------------------------- 8,20 m
E -- maksimalni dubina rezanja------------------------- 9,18 m
F -- maksimalna visina osovine kašike----------------10,38 m
G -- maksimalna visina do zuba------------------------12,07 m
kašike na najvećem luku

Prilikom izbora bagera treba obratiti pažnju na ostale performanse koje mašina
posjeduje (snaga motora, težina mašine, potrošnja goriva, manevarske sposobnosti
mašine i dr), zatim na vrstu materijala koji se kopa (izbor odgovarajuće kašike i
procjena mogućnosti kidanja materijala), uvjete rada i terena (izbor gusjenica ili
pneumatika).
 35

Primjer 3.

Izvođač radova procjenjuje da će bagerom sa dubinskom kašikom iskopati 200

m3/h rastresitog materijala. Snimak geometra pokazuje da rov sadrži 2,5 m3/m
rastresitog materijala. Pitanje je koliko bager tip Caterpillar 325 može iskopati rova
izraženo u m/h?

Rješenje:
Na dijagramu za konverziju Ubkr u Up sa apscise iz tačke 200 m3/h treba povući
vertikalno liniju (puna linija) do dijagonalne linije od 2,5 m3/m. Zatim treba povući
horizontalnu liniju do ordinatne ose i pročitati vrijednost od 80 m/h (puna linija-
slika 3-11).

Slika 3-11, Dijagram za konverziju Up u Ubkr

Primjer 4.

Izvođač radova treba iskopati 1000 m rova svakog dana. Radno vrijeme je 10 sati
dnevno. Snimak pokazuje da rov sadrži qrova = 1,5 m3 materijala u sraslom stanju
po dužnom metru, a procjenjena rastresitost materijala iznosi R = 30 %. Procjenjuje
se da je efektivno radno vrijeme 50 min/h. Dubina rova iznosi 6 m, a materijal je
pjeskovita ilovača. Procjenjuje se da je vrijeme ciklusa tc = 20 s.
36

Koliki učinak treba ostvariti bager sa dubinskom kašikom, kako bi se postigao

planirani zadatak?

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 1000
Qukupno = 1000 m; Upotr. = = = 120,50 m/h
ukup.vrij. (1d ×10h) × kv

Količina materijala po dužnom metru rova u rastresitom stanju:

100 + 30
qrastrrova = qsraslorova. × R = 1,5 × = 1,95 m3/m  2 m3/m
100

Na dijagramu za konverziju Ubkr u Up (slika 3-11) sa ordinate iz tačke 120,50 m/h

povuće se horizontalna linija (crtkana linija) do dijagonalne linije od 2 m3/m. Zatim
se povuće vertikalna linija do apscise i pročita se vrijednost od 245 m3/h (crtkana
linija-slika 3-11).
50
Kako je redukcioni koeficijent radnog vremena kv = = 0,83 , to je praktični
60
učinak:
245
Up = = 295 m3/h.
0,83
Up × tc 295× 24
Potrebna zapremina kašike q = = = 1,63 m3
T 3600

Iz tabele 3-3 se usvaja:

Standardna kašika----------------------- q = 1,7 m3
Vrijeme ciklusa--------------------------tc = 20 s
Učinak------------------------------------Up = 306 m3/h

B. Izbor bagera

Iz kataloga1 izabran je bager sa dubinskom kašikom Caterpillar 325.

Zapremina kašike-----------------------q = 1,70 m3
Snaga motora----------------------------N = 125 kW.
Radna težina-----------------------------G = 260 kN
Maksimalna vučna sila-----------------Z = 215 kN
Brzina kretanja--------------------------v1 = 3,1 km/h; v2 = 5,0 km/h
Širina gusjenica--------------------------b = 600 mm

1
Caterpillar Performance Handbook, Editon 35
 37

Dužina ruke------------------------------L = 6,15 m

Maksimalna sila dizanja podužno-----Q = 85 kN
Maksimalna sila dizanja bočno-------Q = 45 kN

Slika 3-12, Dijagram-radno polje bagera Caterpillar 325

Legenda:

A - maksimalna visina kašike -----------------7,05 m

B - maksimalni horizontalni dohvat ------- 10,57 m
C -- maksimalni dubina kopanja --------------7,15 m
D -- maksimalni vertikalni zid -----------------5,18 m
E -- maksimalni dubina rezanja ---------------6,98 m
G -- maksimalna visina do zuba kašike ------9,95 m
na najvećem luku

Također treba provjeriti u katalogu da li bager zadovoljava uvjete za maksimalnu

dubinu kopanja rova i maksimalnu silu dizanja (cijevi) prema zahtjevu projekta.

Primjer 5.

Izvođač radova na kanalizacionoj mreži posjeduje bager sa dubinskom kašikom

Caterpillar 325 sa dvodijelnom rukom i kratkim nosačem kašike. On želi da ponudi
iskop rova dubine 3,1 m, širine 1,8 m na vrhu i 1,2 m na dnu rova. Planirani učinak
je 9 m/h rova kako bi se mogao zadatak izvršiti na vrijeme. Materijal je pijesak i
šljunak sa redukcionim koeficijentom rastresitosti kr = 0,9, a redukcioni koeficijent
punjenja kašike je kp = 1. Efektivno radno vrijeme je 54 minuta, pola radnog
38

vremena se utroši za kopanje, a pola za polaganje cijevi. Procjenjuje se vrijeme

ciklusa bagera tc = 23 s, ugao zaokreta bagera je 90°.
Odrediti potrebnu zapreminu kašike.

Rješenje:
1. U nomogramu na skali A se unese vrijednost za dubinu rova 3,1 m i
prosječnu širinu rova 1,8 m na skali B.
2. Spoje se tačke na skali A i B, produži do skale C , a zatim očita vrijednost
za zapreminu u sraslom stanju.
3. Na skalu D se unese procijenjeni redukcioni koeficijent rastresitosti
kr = 0,9.
4. Spoje se tačke na skali C, D i E i očita vrijednost za zapreminu u
rastresitom stanju.

5. Unese se planirani učinak 9 m/h na skali G.

6. Spoje se tačke na skali E, F i G i očita vrijednost za zapreminu u
rastresitom stanju. Unese se vrijednost za učinak izražen u m3/h sa skale
F na skalu K.
7. Procijenjeno vrijeme ciklusa tc = 23 s nanese se na skalu H.
8. Procijenjeno vrijeme kopanja 27 min nanese se na skalu I.
9. Spoje se tačke na skali H, I i J i očita vrijednost za broj ciklusa na sat.
10. Spoje se tačke na skali J, K i L i očita vrijednost za zahtijevanju
zapreminu po ciklusu.
 39

11. Na skalu M se unese procijenjeni redukcioni koeficijent punjenja kašike

kp = 1.
12. Spoje se tačke na skali L, M i N i očita vrijednost za zahtijevanju
zapreminu kašike q = 0,9m3.

Slika 3-13, Nomogram za izbor kašike bagera kod kopanja rova

40

Napomena: bager 325 po katalogu proizvođača može imati kašike zapremine 0,7
do 2,2 m3. Izbor kašike zavisi, pored zahtijevanog kapaciteta, i od potrebne sile
kopanja, širine rova, kapaciteta dizanja bagera (kod polaganja cijevi) i sl.

Primjer 6.

Izvođač radova treba iskopati 550 m rova svakog dana. Radno vrijeme je 10 sati
dnevno. Širina rova je 75 cm, a prosječna dubina 150 cm. Procjenjuje se da je
efektivno radno vrijeme 50 min/h, a vrijeme ciklusa tc = 24 s. Materijal je stijena i
zemlja u odnosu 75:25 % (u proslojcima stijene do 50 cm) sa redukcionim
koeficijentom rastresitosti kr = 0,70. Čvrstoća na pritisak materijala (stijene) iznosi
25 MPa.
Koliki učinak treba da ostvari bager sa dubinskom kašikom kako bi se postigao
planirani zadatak? Dimenzionirati veličinu kašike, veličinu i broj hidromehaničkog
alata (čekića).

Rješenje:
A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka:

Quk 550
Qukupno = 550m; Upotr. = = = 55 m3/h
ukup.vrij. 1d ×10h
Količina materijala po dužnom metru rova u rastresitom stanju:

100 + 30
qrastrrova = qsraslorova. × R = (0,75 × 1,5 × 1) × 1,50 m3/m
100
50
Kako je redukcioni koeficijent radnog vremena kv = = 0,83 ; to je potreban
60
praktični učinak:
Quk × q rast 55, 00×1,50
Up = rova
 = 99,40 m3/h.
kv 0,83

B. Izbor kašike bagera (za čišćenje rova)

Up × tc 99, 40× 24
Potrebna minimalna zapremina kašike: q = = = 0,66 m3
T 3600
Iz kataloga1 proizvođača izabrana je kašika za opću namjenu:
Zapremina kašike (vrhasto)-------q = 0,70 m3
Širina kašike-------------------------b1 = 762 mm
Težina kašike------------------------Gk = 8 kN
Broj zuba-----------------------------n = 3

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
 41

C. Izbor bagera

Iz istog kataloga izabran je bager sa dubinskom kašikom Caterpillar 320

Snaga motora ---------------- N = 96 kW
Radna težina ----------------- G = 200 kN
Maksimalna vučna sila ----- Z = 177 kN
Brzina kretanja -------------- v1 =3,4 km/h; v2 = 5,5 km/h
Širina gusjenica-------------- b = 800 mm
(standardna sa tri rebra)

D. Izbor čekića

Na osnovu karakteristika bagera (radna težina) i materijala (čvrstoća na

pritisak), izabran je čekić proizvođača INDECO-MES 3500HD
Težina čekića ---------------- Q = 21 kN
Minimalna težina bagera --- G = 214 kN
Maksimalna težina bagera - G = 310 kN
Dijametar alata -------------- D = 146 mm
Učinak čekića (u rovu) ---- Ut = 150 – 190 m3/8h
meka stijena σ = 25 MPa

Praktični učinak čekića:

Up = Ut ×kv ×kr = 180 × 0,83 × 0,75 = 125,55 m3/8 h = 15,70 m3/h

Broj čekića:
Up 99, 40
nček =  75%  ×75% = 4,75
Uček 15, 70

Usvaja se-5 čekića

E. Izbor bagera za čekić

Na osnovu radne težine čekića (21 kN), izabran je bager sa dubinskom kašikom
Caterpillar 322BL, radne mase (245 kN).

F. Alternativno je izabran čekić Caterpillar Model H140s

Težina čekića ---------------- Q = 21,5 kN
Minimalna težina bagera --- G = 245 kN
Maksimalna težina bagera - G = 400 kN
Dijametar alata -------------- D = 130 mm
Učinak čekića --------------- Ut = 550 m3/8 h
(stijena σ = 25 Mpa, debljina sloja do 50 mm-iz dijagrama slika 3-14)
42

Praktični učinak čekića je:

Up = Ut ×kv ×kr = 550 × 0,83 × 0,75 = 342,40 m3/8 h = 42,80 m3/h

Broj čekića:
Up 99, 40
nček =  = 2,32
Uček 42,80

Usvajaju se 3 čekića.

A. Izbor bagera za čekić

Na osnovu težine čekića (21,5 kN), izabran je bager sa dubinskom kašikom

Caterpillar 325BL težine (290 kN).
Iz ovog primjera se vidi, da podaci za učinak čekića mogu bitno odstupati od
proizvođača do proizvođača, te treba biti oprezan kod procjene učinka čekića,
naročito kod procjene vrste materijala i njegove čvrstoće na pritisak.

Legenda:

A-debljina sloja manja od 50 mm

B-debljina sloja od 50 do 100 mm
C-debljina sloja od 100 do 200 mm
ili uske vertikalne pukotine
D-vertikalne pukotine
E-rijetke vertikalne pukotine
F-masivi

Slika 3-14, Dijagram učinka čekića

 43

Primjer 7.

Izvođač radova planira da uvede novi sistem eksploatacije laporovitog krečnjaka

bez miniranja na svom kamenolomu. Pretpostavlja se da zadatak može uraditi
bager sa dubinskom kašikom. Dimenzionirati bager ako se zna da je:

1. Godišnja proizvodnja Q = 900000 t u rastresitom stanju

2. Godišnji fond sati Gfh = (12 mjeseci × 174 h) = 2088 h
3. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 50 min (kv = 0,83)
4. Materijal1:
a. gustoća materijala u sraslom stanju ρ = 2327 kg/m3
b. čvrstoća na pritisak σ = 48,50 MPa
c. kohezija c = 11,75 kPa
d. ugao prirodnog nagiba materijala φ = 39°

A. Izbor bagera

Pretpostavlja se da ovaj posao može odraditi bager slijedećih karakteristika2:

Model 185H
Snaga motora N = 676 kW
Radna težina bagera G = 1750 kN
Zapremina kašike q = 8,5 m3
Broj zuba n=4
Dužina zuba a = 446 mm
Širina zuba b = 203 mm
Debljina zuba d = 50 mm
Sila na zubu kašike F = 720 kN
Visina kopanja Hk = 6,5 m
Vrijeme ciklusa bagera tc = 45 s

B. Proračun sile kopanja na zubu

Napon na smicanje se može izračunati na osnovu obrasca:

τ = σtg + c

τ = 48,50 × tg390 +11,75×10-3

τ = 39,50 MPa

1
Rudarski institut Tuzla
2
Komatsu (Demag)Ltd.
44

Sila (računska) na zubu bagera se može izračunati po pojednostavljenom obrascu:

Fr = b × d × τ (kN)

Fr = 0,203 × 0,05 × 39,50 × 103 = 400 kN

Fr = 400 kN < F = 720 kN

Slika 3-15, Dijagram-radno polja bager Demag 185H

C. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk.rastr 900000
Quk.sraslo = = = 664607 m3
ρ× kr 2,327× 0, 6
 45

Quk 664607
Upotr. = = = 383,50 m3/h
Gfh × kv 2088× 0,83

D. Proračun praktičnog učinka

q
Up = 3600× × ko × kv × kp × kr (m3/h)
tc

ko = 1,07 ------ redukcioni koeficijent zaokreta

za ugao 75° i optimalnu visinu radnog čela 100 %
kp = 0,80 ------ redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom
kr = 0,60------- redukcioni koeficijent rastresitosti
kv = 0,83 ------ redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
tc = 32 s ------- vrijeme ciklusa

8,5
Up = 3600× ×1, 07 × 0,83× 0,80× 0, 60 = 407,65 m3/h
32

Up = 407,65 m3/h > Upotr. = 383,50 m3/h

46

3.1.2. Rotacioni bageri-kopači

Najčešće se koriste u rudarstvu, ali se koriste i u građevinarstvu kod masovnih

radova gdje se zahtijevaju veliki učinci mašina. Rotacioni bager-kopač se sastoji od
osnovne mašine na gusjenicama i ruke na čijem je kraju točak sa vedricama
(kašikama).

3.1.3. Rovokopači

To su mašine isključivo namijenjene za kopanje rovova za polaganje cijevi,

kablova i sl. Po konstrukciji mogu biti:

 Rovokopači sa rotirajućim točkom i vedricama

 Rovokopači sa pokretnom rukom i lancem sa reznim papučama
 Rovokopači sa kružnom pilom (glodači)

Rotacioni bageri i rovokopači su, po načinu rada, mašine sa kontinuiranim

djelovanjem rada.

Često se u praksi bageri sa dubinskom kašikom nazivaju rovokopačima, što je

naravno pogrešno, jer je njihova namjena pored kopanja rovova i iskopi opće
namjene, kao i iskopi u temeljnim jamama i sl.

3.1.3.1. Proračun učinka bagera sa kontinuiranim djelovanjem

Opći izraz:
Up = 3600 × b × h × vb × kv × kr × kp (m3/h), (3.10)

gdje je:
b --- širina rova (m)
h --- dubina rova (m)
vb -- brzina kretanja rovokopača kod kopanja (m/s)
kp -- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom
kr -- redukcioni koeficijent rastresitosti
kv -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
 47

3.1.3.2. Proračun učinka rotacionog bagera i rovokopača sa vedricama

Up = 60 × Q × n × kv × kr × kp (m3/h), (3.11)
gdje je:
Q --- zapremina svih vedrica (m3)
n --- broj okretaja točka vedričara (okr/min)

60× v
n= (3.12)
π× D
ili

Up  60  q  m  n  kv  kr  kp (m3/h), (3.13)

gdje je:
q --- zapremina jedne vedrice (m3)
m -- broj vedrica
v --- obodna brzina točka (m/min)
D -- prečnik točka (m)
48

3.1.3.3. Primjeri

Primjer 1.

Izvođač radova planira iskop rova za polaganje cjevovoda D = 200 mm

rovokopačem sa rotirajućim točkom sa vedricama.

1. Dužina cjevovoda ........................................................................ 32800 m

2. Dimenzije rova
Prosječna širina ........................................................................... 0,61 m
Prosječna dubina ......................................................................... 1,90 m
3. Gustoća materijala (pjeskovita glina) .......................................... ρ = 1600 kg/m3
4. Posao treba završiti u roku (rad u jednoj smjeni) ........................ 23 radna dana
(8sati)
5. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 51 min ................... kv = 0,85
6. Redukcioni koeficijent rastresitosti materijala............................. kr = 0,75
7. Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom ...... kp = 0,90

A. Izračunati potrebni satni učinak na osnovu zadate količine i roka izrade.

B. Odabrati odgovarajući rovokopač.

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

a. Površina poprečnog presjeka rova:

Arova = 0,61 × 1,90 = 1,16 m2

A rova × Lcjev 1,16× 32 800

Qukupno = 32800 m; Upotr. = = = 244 m3/h
(ukup.vrij.)× k v (23d ×8h) × 0,85

b. Proračun praktičnog učinka rovokopača

Pretpostavlja se da zadatak može izvršiti rovokopač slijedećih karakteristika:

Dubina kopanja 2,1 m

Širina kopanja 0,61 m
Broj vedrica 15
Zapremina jedne vedrice 0,25 m3
Zapremina svih vedrica 3,75 m3
Broj okretaja točka 2 okr/min
 49

Up = 60 × Q × nt × kv × kr × kp (m3/h)

Up = 60 × 3,75 × 2 × 0,85 × 0,75 × 0,90 = 258,20 m3/h

Up = 258,20 m3/h > Upotr = 244 m3/h

Izbor rovokopača

Na osnovu kataloga proizvođača1 izabran je rovokopač:

Model 7036-SD
Radna težina 150 kN
Snaga motora 76 kW pri 2000 okr/min
Specifični pritisak na tlo 65 kPa
Širina papuča 457 mm
Radne brzine točka (pet) 1,6-12,9 okr/min-5 naprijed / jedna nazad
Radne brzine mašine
1.niska, varijabilna do 1,2 m/min
1.visoka, varijabilna do 12,3 m/min
2.niska, varijabilna do 6,1 m/min
2.visoka, varijabilna do 67 m/min
Nazad 4 km/h
Dubina rezanja do 2,1 m
Širina rezanja do 0,92 m

Slika 3-16, Rovokopač Cleveland Trencher model 7036-SD

1
Cleveland Trencher Company
50

Primjer 2.

Izvođač radova planira iskop rova za polaganje cjevovoda D = 300 mm.

1. Dužina cjevovoda................................................................... 25800 m

2. Dimenzije rova
Prosječna širina ...................................................................... 0,75 m
Prosječna dubina .................................................................... 1,60 m
3. Materijal pješčar..................................................................... ρ = 2500 kg/m3
4. Posao treba završiti u roku (rad u jednoj smjeni) .................. 30 radnih dana
(8 sati)
5. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 45 min ............. kv = 0,75
6. Redukcioni koeficijent rastresitosti materijala....................... kr = 0,60
7. Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa .................... kp = 0,80

A. Izračunati potrebni satni učinak na osnovu zadate količine i roka izrade.

B. Odabrati odgovarajući rovokopač.

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

c. Površina poprečnog presjeka rova:

Arova = 0,75 × 1,60 = 1,20 m2

A rova × Lcjev 1, 20× 25800

Qukupno = 32800 m; Upotr. = = = 172 m3/h
(ukup.vrij.)× k v (23d ×8h) × 0, 75

Na gradilištu se nalazi rovokopač sa lancem sa reznim papučama proizvođača

Vermeer, model T 655 slijedećih karakteristika:
Radna težina 230 kN
Snaga motora 86 kW pri 2200 okr/min
Specifični pritisak na tlo 63 kPa
Radne brzine:
Transportna (0 m/min - 89,9 m/min)
Za kopanje (0 m/min - 45,1 m/min)
Maksimalna dužina 8280 mm
Maksimalna širina 2460 mm
Maksimalna visina 3020 mm
 51

Slika 3-17, Rovokopač Vermeer model T655

d. Proračun praktičnog učinka rovokopača:

Up = 3600 × b × h × vb × kv × kr × kp (m3/h),

gdje je:
Širina rova --------- b = 0,75 m
Dubina rova ------- h = 1,60 m
Brzina kopanja ---- vb = 10 m/min = 0,17 m/s

Up = 3600 × 0,75 × 1,6 × 0,17 × 0,75 × 0,60 × 0,80 = 264,40 m3/h

Up = 264,40 m3/h > Upotr = 172 m3/h

52

3.1.4. Dozeri

Osnovna mašina je traktor gusjeničar ili točkaš (dozer) sa nožem koji ima zadatak
da kopa ili gura zemlju.

3.1.4.1. Vrste dozera

Prema konstrukciji, vješanju noža na traktor i namjeni dozeri mogu biti:

 Buldozer (od engl. Bull-bik + dozer).

osnovna mašina je traktor sa nožem koji je postavljen upravno na čelo
traktora.
 Engldozer (od engl. Angle-ugao + dozer).
osnovna mašina je traktor sa nožem koji je postavljen u kosi položaj u
odnosnu na čelo traktora bilo lijevo ili desno.
 Tiltdozer (od engl. Tilt-naginjati + dozer).
osnovna mašina je traktor, a nož se iz horizontalnog položaja naginje
bilo na lijevu ili desnu stranu.

U sva tri slučaja nož se može podizati i spuštati (translatorno kretanje).

3.1.4.2. Namjena dozera

Dozeri su građevinske mašine koje služe za:

 Čišćenje terena i skidanje humusa, uklanjanje većih komada panjeva

i kamenja.
(Za obaranje stabala opremljen je sa vitlom pozadi).
Za ove radove najpogodniji je engldozer.

 Izrada usjeka i nasipa.

Najpogodniji je engldozer, posebno ako je teren težak i ako ima
kamenja i korijenja.

 Nasipanje.
Pogodni su i buldozer i engldozer.

 Iskop sa nasipanjem svih vrsta zemljišta (od lakih do stjenovitih).

Engldozer je odličan (do 100m nasipanja). Buldozer je pogodan za
zgrtanje materijala koji kopa druga mašina.

 Razastiranje iskopanog i istovarenog materijala.

Najpogodniji je buldozer.
 53

 Izrada profila, iskop u manju dubinu (ako nema grejdera).

Pogodni su engldozer i tiltdozer uz dobro obučeno osoblje.

 Guranje skrepera prilikom kopanja.

Pogodne su sve familije dozera. Na nož se namjesti ravna ploča. (Za
skreperski koš zapremine 10 m3 potrebna je snaga traktora 60-65 kW).

 Raskopavanje tvrdog zemljišta.

Primjenjuje se poseban uređaj rijač (riper).

3.1.4.3. Proračun učinka dozera

3.1.4.3.1. Proračun učinka dozera kod kopanja

Proračun učinka dozera (buldozera) kod kopanja vrši se na osnovu obrasca:

60×C× kr × kv × kt
Up = (m3/h) (3.14)
tc

b× h 2
C= (m3), (3.15)
2 tg

gdje je:
C -- zapremina radnog organa-kapacitet noža (m3)
(Kapacitet noža predstavlja zapreminu iskopanog i transportovanog
materijala kojeg dozer gura pred sobom. Kod većih radova poželjno je da se
na osnovu eksperimenta odredi kapacitet noža).
b --- širina noža (m)
h --- visina noža (m)
φ -- ugao prirodnog nagiba materijala (°)
kr -- redukcioni koeficijent rastresitosti
kv -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kt -- redukcioni koeficijent rasipanja materijala1
tc -- vrijeme trajanja radnog ciklusa (min)

tc = ti + ttr + tpov + tok+ tm (min), (3.16)

gdje je:

1
B. Trbojević., Građevinske mašine
54

Li
ti  --------------vrijeme iskopa (min)
vi
Li ----- ---- ----------dionica na kojoj se vrši iskop materijala (m)
Ltr
ttr  --------------vrijeme transporta (min)
vtr
Ltr ----- ---- ----------dionica na kojoj se vrši transport materijala (m)
Lpov
tpov  -----------vrijeme povratka (min)
vpov
Lpov ------------------ dionica na kojoj se vrši povratak mašine (m)
vi, vtr, vpov ---------- Tabela I-10, Preporučene brzine kretanja dozera (m/min),
u Prilogu
tok ----- --- -----------vrijeme zaokreta (oko 0,1min)

tm -------------------- vrijeme manipulacije-promjena brzine (jedna promjena

brzine 10 s)

O redukcionim koeficijentima rastresitosti kr i korištenja radnog vremena kv, već je

pisano u tački 2.6.6.
Kako se materijal prilikom transporta gubi, dozer treba da lako kopa kod
transporta. Ukoliko se materijal prilikom transporta ne kopa, onda treba uvesti
dodatni redukcioni koeficijent rasipanja materijala kt (Tabela I-11, Vrijednosti
redukcionog koeficijenta rasipanja materijala kt) ili se računa po obrascu1:

kt = 1- (0,005 × Ltr) (3.17)

3.1.4.3.2. Proračun učinka dozera kod planiranja

Proračun učinka dozera (engldozera) kod planiranja vrši se na osnovu slijedećeg

obrasca:

60× Lp ×(b - Δb)

Up = × kv (m2/h), (3.18)
n × tc
gdje je:
b ----- dužina noža (m)
Lp --- dionica na kojoj se vrši planiranje (m)
b --- preklapanje prolaza kod planiranja (0,2-0,5 m)
n ----- prosječan broj prolaza
vsr --- srednja brzina kretanja dozera (m/min)
tc ---- vrijeme ciklusa (min)

1
A.N. Stefanović , Građevinske mašine
 55

tc = tpl + tpov (min), (3.19)

gdje je:
Lpl ---vrijeme planiranja (min)
tpl 
vpl
tpov. ------ vrijeme povratka (oko 0,1 min)

Za rad na usponu učinak se smanjuje za 3 % za svaki 1° uspona, a za rad na padu

učinak se povećava za 6 % za svaki 1° pada.

3.1.4.3.3. Proračun učinka engldozera

Proračun učinka dozera (engldozera) kod kopanja vrši se na osnovu slijedećeg

obrasca:

60× b×sin × h × Li × kr × kv × kt
Up = (m3/h), (3.20)
Li
+ tpov.
vsr
gdje je:
b ------- dužina noža (m)
h ------- dubina rezanja noža (m)
α ------- ugao noža u odnosu na podužnu osu (°)
Li ------ dionica na kojoj se vrši iskop (m)
kr ------ redukcioni koeficijent rastresitosti
kv ------ redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kt ------ redukcioni koeficijent rasipanja materijala
vsr ----- srednja brzina kretanja dozera (m/min)
tpov. ---- vrijeme povratka (oko 0,1 min)

3.1.4.3.4. Proračun učinka rijača (ripera) za određenu radnu dionicu

60× b× h × Lrij × kr × kv
Up = (m3/h), (3.21)
(trij + tok)

gdje je:
b ----- širina rijanja (m)
h ----- dubina rijanja (m)
Lrij--- dionica na kojoj se vrši rijanje (m)
vsr --- srednja brzina kretanja dozera kod rijanja
1,50 do 3,00 km/h-25 do 50 m/min
tok----vrijeme zaokreta (oko 0,1min)
56

Lrij
trij-----vrijeme rijanja; trij =
vsr

3.1.4.4. Izbor noža-kapacitet noža

Da bi se osigurao maksimalni učinak dozera potrebno je za traktor odabirati

odgovarajući nož. Kako bi se osigurao maksimalni vijek trajanja dozera potrebno je
razmotriti slijedeće:

1. Vrstu posla koju treba obaviti

2. Materijal koji se uklanja
3. Ograničenja traktora
4. Vrstu noža

1. Materijal koji treba ukloniti

Većina materijala su pogodni za rad dozera. Međutim, performanse dozera će

varirati sa karakteristikama materijala kao što su:
a. Veličina i oblik djelića materijala:
Ukoliko su veći dijelovi materijala, teže je oštrici noža da prodire u materijal.
Djelići sa oštrim ivicama stvaraju otpor prema kotrljanju materijala koji proizvodi
oštrica noža. Ovakvi djelići zahtijevaju više snage za uklanjanje nego djelići sa
zaobljenim ivicama.
b. Praznine (šupljine):
Malo šupljina ili odsustvo šupljina znači da pojedinačni djelići imaju, dobrim
dijelom ili u potpunosti, površinski kontakt sa drugim djelićima. Ovo stvara vezu u
materijalu koju treba raskinuti. Materijal koji nije šupljikav (porozan) je težak i
teško ga je ukloniti iz sraslog stanja.
c. Sadržaj vode:
U većini materijala nedostatak vlage povećava veze između djelića i otežava
uklanjanje materijala iz sraslog stanja. Visok sadržaj vlage otežava kopanje i
guranje materijala s obzirom da je materijal težak i zahtijeva veću silu za
uklanjanje. Optimalna vlaga reducira prašinu i osigurava najbolje uvjete za laki rad
i udobnost rukovaoca.
Efekt smrzavanja zavisi od sadržaja vlage. Kada je materijal smrznut, veze između
djelića se povećavaju (ojačavaju) sa povećanjem sadržaja vlage i smanjenjem
temperature. Međutim potpuno suh materijal ne mijenja svoje karakteristike.

2. Ograničenja dozera

a. Indikator (pokazatelj) mogućnosti noža da prodire u materijal

Mogućnosti noža da prodire u materijal i da zadrži opterećenje noža je odnos snage
motora i jedinične dužine rezne ivice noža i izražava se u kW/m rezne ivice noža.
 57

b. Indikator mogućnost noža da gura materijal

Odnos snage motora i jedinične zapremine (rastresite mase) kapaciteta noža
pokazuje mogućnost noža da gura materijal i izražava se u kW/m3.
c. Faktor vuče
Faktor vuče je odnos radne težine i vučne sile traktora i on pokazuje kolika je
mogućnost guranja traktora (ukupna radna težina × faktor vuče = vučna sila). Niti
jedan traktor ne može ostvariti veću silu guranja od težine mašine. Različiti tereni i
uvjeti rada ograničavaju korištenje snage i radne težine traktora. Prosječan faktor
vuče traktora se određuje iskustveno i daju ga proizvođači mašina za većinu
materijala:
Dozeri na gusjenicama ----- 0,50 ili više (Caterpillar do 0,90)
Dozeri točkaši --------------- 0,40 ili više (Caterpillar do 0,65)

3. Vrsta noževa

Većina proizvođača dozera, odnosno noževa izrađuje noževe različitih

karakteristika i mogućnosti. Ovdje su dati samo neki tipovi noževa koje
preporučuje Caterpillar:
a. Univerzalni nož „U“
Ovaj nož se koristi za velika opterećenja i guranje materijala na duge distance.
Prodiranje noža u materijal nije primarni zadatak s obzirom da „U“ nož ima manji
odnos kW/m od „S“ i „SU“ noževa. Ovaj tip noža je pogodan za lakše materijale i
materijale koje je lakše kopati, odnosno gurati.
b. Ravni nož „S“
Pogodan je za razne namjene. Manji je u odnosu na „U“ i „SU“ noževe i ima veći
odnos kW/m. Iz tog razloga se primjenjuje u slučajevima gdje se zahtijeva veće
prodiranje noža u materijal (kod kopanja). Kako ima i dobar odnos kW/m3,
pogodan je i za guranje materijala.
c. Kombinovani nož „SU“
Ovaj nož je kombinacija karakteristika „U“ i „S“ noža. Pogodan je i za prodiranje u
vezanim (koherentnim) materijalima i za guranje materijala.
d. Ugaoni nož “A”
Ugaoni nož može biti postavljen upravno na osu dozera ili pod uglom od 25° na
svaku stranu. Pogodan je za lakše radove, za probijanje puteva, kopanje kanala i sl.

Pored navedenih noževa rade se i specijalni noževi za tiltdozere, specijalni noževi

za probijanje puteva, kopanje kanala, za radove na deponijima, za čišćenje
zemljišta i sl.
58

Slika 3-18, Kapacitet noža prema SAE J1265 standardu

Prema standardu SAE J12651, slika 3-18, kapacitet noževa je definisan kako
slijedi:

„S“ i “A” nož:

V = VS = 0,8 W (H’)2 (m3) (3.22)

„SU“ i „U“ nož:

V = VS + VU (m3) (3.23)

VU = Z × H’ × (W-Z) × tanα (m3), (3.24)

gdje je:
Vs --- kapacitet ravnog noža i noža za engldozer (m3)
Vu -- kapacitet „krila” „SU” ili „U” noža (m3)
W --- širina noža bez bočnih sječiva (m)
H’ --- efektivna visina noža (m)

1
Capacity Rating-Dozer Blades (zamjenjen sa ISO 9246)
 59

Z ---- dužina „krila” noža, mjereno paralelno sa širinom noža u odnosu na

osnovnu liniju sječiva noža (m)
α ---- ugao „krila” noža (°)

Slika 3-19, Efektivna kontura noža za „U“ i „SU“ noževe prema SAE J1265 standardu

3.1.4.5. Proračun vučne sile i brzine dozera

Prilikom kopanja javljaju se slijedeći otpori kopanja:

1. Otpor rezanja-sječenja materijala-W1
2. Otpor guranja zemljine prizme ispred noža-W2
3. Otpor kretanja dozera-W3
4. Otpor guranja materijala po kosini-W4

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1+ W2+W3+W4 (kN) (3.25)

1. Otpor rezanja-sječenja materijala W1

W1 = k× b× h (kN), (3.26)

gdje je:
k ---- jedinični otpor rezanja (kN/m2)
(Tabela I-12, Jedinični otpor rezanja k, u Prilogu)
b ---- širina rezanja (m)
h ---- visina rezanja (m)
60

2. Otpor guranju zemljine prizme ispred noža W2

W2

Gp

~H/tg

Slika 3-20, Zemljina prizma ispred noža

W2 = Gp ×  + Gp × cos2 × 1 (kN), (3.27)

gdje je:
Gp ------- težina zemljine prizme (kN)
, 1 --- koeficijenti trenja
(Tabela I-13, Koeficijenti trenja-zemlja-zemlja i zemlja-čelik, u Prilogu)

  g × H 2 × b × sin
Gp = , (3.28)
2tg

gdje je:
 ---- ugao nagiba noža kod rezanja (°)
 ---- ugao zahvata noža (°)
 ---- ugao prirodnog nagiba materijala
(Tabela I-14, Ugao prirodnog nagiba materijala (φ°), u Prilogu)
ρ ---- gustoća materijala (t/m3)
g ---- 9,81 m/s2 gravitaciono ubrzanje
 61

3. Otpor kretanja dozera W3

W3 = G × wk (kN), (3.29)

gdje je:

G ---- ukupna radna težina (kN); G = GT + GN + GP

GT -- težina traktora (kN)
GN -- težina noža (kN)
GP --- težina zemljine prizme (kN)
wk --- specifični otpor kotrljanja1 (N/kN)
(Tabela I-16, Specifični otpor kretanja (kotrljanja) wk, u Prilogu)

4. Otpor guranja po kosini W4

Slika 3-21,Otpor guranja dozera po kosini

W4 = G × sin (kN), (3.30)

gdje je:
G ------ ukupna radna težina (kN)
α ------ ugao nagiba terena (°)

1
Bosch, Caterpillar i sl. daju za ovaj specifični otpor bezdimenzionalnu vrijednost.
Npr. umjesto Wk = 10 N/kN ;Wk = 0,01
62

Praktično se može za svaki postotak uspona (1 %) računati sa specifičnim otporom

uspona od wu = 10 N/kN ili 0,01, te je:

W4 = G × wu (kN) (3.31)

5. Proračun vučne sile i brzine

Vučna sila treba da je jednaka ili veća od ukupnih otpora:

ZW (3.32)

Vučna sila jednaka:

N
Z=W= (kN) (3.33)
v

Na osnovu vučne sile i snage dozera može se izračunati brzina dozera:

No × ηt × ηi × ηu
v= (m/s), (3.34)
W
gdje je :
N --- računska snaga motora (kW)
No -- nominalna snaga motora (iz kataloga proizvođača) (kW)
v --- brzina vozila (m/s)

Utjecaji na motor i vozilo

ηt --- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor

Učinak sagorijevanja u motoru, a time i snaga motora zavisi od gustoće,
temperature i pritiska zraka okoline. Porastom temperature i nadmorske visine
opada snaga motora.

ηt =1 za barometarski pritisak b=1013 hPa i temperaturu 20 °C

Ukoliko se uvjeti rada okoline razlikuju od navedenih, onda se snaga motora treba
korigovati pomoću obrasca:

1013 273 + t 
N= ×  × No (kW), (3.35)
 b 293 
 63

gdje je:
No - snaga motora za barometarski pritisak b = 1013 hPa i temperaturu 20 °C (kW)
N - snaga motora za barometarski pritisak b (hPa) i temperaturu t (°C) (kW)

Postoje i tabele za preračunavanje snage motora za uvjete okoline različite od gore

navedenih (Tabela I-15, Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline ηt
(%), u Prilogu). U praksi se koristi i jednostavno pravilo da snaga motora opada 1
% za svakih 100 metara povećanja nadmorske visine.

ηi ------ faktor utjecaja istrošenosti motora

Nominalna snaga motora je maksimalna snaga koju motor može da ostvari. U
praksi se često dešava da su motori istrošeni pa se uvodi faktor utjecaja istrošenosti
motora ( ηi =0,85-0,90).

ηu ----- faktor utjecaja istrošenosti motora

Uslijed mehaničkih otpora koji se javljaju u transmisiji (mjenjačka kutija,
kardanskom vratilu, diferencijalima i dr.) uvodi se u praksi faktor utjecaja
unutrašnjih otpora na vozilo.

ηu = 0,85 za direktnu brzinu; ηu = 0,80 za indirektnu brzinu

Na osnovu vučne sile bira se veličina dozera, a na osnovu brzine računa se vrijeme
ciklusa dozera (vrijeme kopanja, transporta i povratka) kako bi se odredio potreban
učinak.

3.1.4.6. Izbor dozera u zavisnosti od specifičnog pritiska na tlo

Za izbor papuča neophodno je znati teren na kojem će dozer raditi (vrijedi za sve
gusjeničare), odnosno poznavati zahtijevani specifični pritisak na tlo. Većina
proizvođača mašina daju u svojim prospektima i katalozima podatke za specifični
pritisak na tlo (P), kontaktnu površinu (A) i širinu papuča (b) za svaki model
dozera.

Kontaktna površina se može izračunati na osnovu izraza:

G
P (kPa), (3.36)
A
gdje je:
G ---- radna težina dozera (kN)
A ---- kontaktna površina dozera; A = 2×(b×L) (m2),
b ---- širina gusjenice (m)
L ---- dužina gusjenice (m)
64

Specifični pritisak na tlo:

Točkaši -------------- od 241 kPa do 310 kPa

Gusjeničari ---------- od 82 kPa do 97 kPa

3.1.4.7. Rad pod ekstremnim nagibima

U uvjetima gdje dozer radi pod ekstremnim nagibima, bitno je konsultovati

proizvođača mašina bilo putem prospekata ili kataloga bilo direktno kako bi se
osiguralo odgovarajuće podmazivanje motora i transmisije. Ekstremni nagibi1 ne bi
smjeli prijeći, po preporuci proizvođača 25°, odnosno 47 %.

3.1.4.8. Izbor rijača

Za ekonomičan rad dozera (buldozera) sa rijačem, odnosno za optimalan učinak,

potrebno je odrediti sile na rijaču kao i oblik i veličinu rijača i definisati sam dozer.

3.1.4.8.1. Sile kidanja i prodiranja rijača

Sila kidanja predstavlja maksimalnu silu proizvedenu pomoću tzv. lift cilindra
rijača, slika 3-22. Ova sila se mjeri na vrhu rijača, kada je tijelo rijača u gornjoj
rupi nosača rijača i u vertikalnom položaju, a rijač potpuno spušten. Sila prodiranja
također predstavlja maksimalnu silu proizvedenu pomoću tzv. lift cilindra rijača, a
mjerena je na vrhu rijača. Ova sila treba da prouzrokuje podizanje zadnjeg dijela
dozera sa nosačem rijača u vertikalnom položaju i vrhom rijača na tlu.

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
 65

3.1.4.8.2. Vrsta rijača

Proizvođači mašina daju preporuke za izbor vrste i izmjenljivog vrha rijača, a

ovdje je naveden primjer firme Caterpillar:

Legenda:

AA-osnovna linija tla

G---maks. dubina rijanja
K---maks ugao rijača nazad
J----maks.ugao rijača naprjed

Slika 3-22, Podesivi paralologram rijač

Po vrsti rijači mogu biti:

 Podesivi paralelogram rijač

 sa jednim nosačem vrha rijača
 sa više nosača vrha rijača (obično tri)
 Fiksni paralelogram rijač
 sa više nosača vrha rijača (obično 3 do 5)
 Radijalni rijač
 sa više nosača vrha rijača (obično tri)

Po obliku i namjeni vrh rijača može biti:

 Sa kratkim vrhom
Koristi se za jako vezane materijale, gdje postoji mogućnost loma rijača.
Ukoliko je kraći vrh, veći je otpor materijala rijača na lom.

 Sa srednje dugim vrhom

Koristi se za umjereno vezane materijale, gdje abrazija nije prevelika.

 Sa dugim vrhom
66

Koristi se za lake, abrazivne materijale, gdje ne postoji mogućnost loma

rijača.

Legenda:

AA-osnovna linija tla

G---maks. dubina rijanja
K---maks ugao rijača nazad
J----maks.ugao rijača naprijed

Slika 3-23, Fiksni paralelogram rijač

3.1.4.8.3. Izbor rijača na osnovu seizmičke brzine talasa1

Neki proizvođači daju procjene za performanse rijača na osnovu terenskih

ispitivanja seizmičkih brzina talasa za različite materijale. Uzimajući u obzir velike
razlike među materijalima, tabele sa podacima za seizmičke brzine talasa mogu biti
samo jedan od indikatora za mogućnost rijanja materijala. Shodno tome,
proizvođači mašina daju i slijedeće savjete kod procjene mogućnosti rijanja:

 Prodiranje zuba rijača je često ključ rijanja, bez obzira na seizmičku

brzinu talasa. Ova konstatacija posebno važi za homogene materijale i
konglomerate.
 Mala seizmička brzina kod sedimentnih stijena ukazuje na mogućnost
rijanja. Međutim, pukotine i spojevi proslojaka ne dozvoljavaju
prodiranje rijača, tako da materijal ne može biti uspješno rijan.
 Predminiranje (engl. “popping”) može proizvesti suviše pukotina i
onemogućiti ulazak rijaču, posebno u šalitri, konglomeratima i nekim
stijenama. Treba razmotriti, da li je ekonomski opravdano vršiti
“popping” u materijalima sa većim sadržajima kvarca, krečnjaka, granita
i sl.

1
Seizmička brzina talasa (engl. Seizmic Wave Velocities) je brzina širenja elastičnih talasa i ovisi o
gustoći i elastičnim svojstvima sredstva kroz koje talas prolazi, a koja su pak karakterizirana
elastičnim konstantama.
 67

3.1.4.9. Primjeri

Primjer 1.

Odrediti satni učinak buldozera Caterpillar D8T sa nožem 8SU koji treba da gura
tvrdu glinu na prosječnu daljinu od 45 m na usponu od 15 %. Gustoća materijala u
rastresitom stanju je 1600 kg/m3. Rukovalac je prosječno iskusan, a efektivno
vrijeme je 50 min/h. Vidljivost je dobra (sunčan, vedar dan).

Rješenje:
Na osnovu dijagrama slika 3-24, Dijagram-Učinak dozera-daljina rada, za buldozer
Caterpillar D8T sa nožem 8SU za prosječnu daljinu od 45 m, učinak je 458 m3/h.
Ovaj učinak predstavlja maksimalni učinak (teoretski) i treba ga korigovati
redukcionim koeficijentima.

Slika 3-24, Dijagram-Učinak dozera-daljina rada

68

Iz kataloga proizvođača1, prema Tabeli 3-4 određeni su slijedeći redukcioni

koeficijenti:

Redukcioni koeficijent za rukovanje:

(prosječno iskusan rukovalac)--------------------- k1 = 0,75
Redukcioni koeficjent vrste materijala:
(tvrda glina) ------------------------------------------ k2 = 0,80 Tabela 3-4
Redukcioni koeficjent načina rada:
(slot dozing) ----------------------------------------- k3 = 1,20
Redukcioni koeficijent radnog vremena --------- k6 = 0,83
Koeficjent nagiba ----------------------------------- k7 = 1,30
(Koeficjent nagiba, slika 3-25, Dijagram-Odnos nagiba i koeficijenta nagiba)

Redukcioni Dozer Dozer

Opis
koeficijent gusjeničar točkaš
RUKOVALAC-potrebno
iskustvo
k1 Odličan 1,00 1,00
Prosječan 0,75 0,60
Loš 0,60 0,50
MATERIJAL
Rastresite deponije 1,20 1,20
k2 Tvrd, smrznut 0,80 0,75
Nevezan, ljepljiv 0,80 0,80
Stijena, rijana ili otpucana 0,60-0,80 -
2
k3 SLOT DOZING 1,20 1,20
k4 SIDE BY SIDE DOZING3 1,15-1,25 1,15-1,25
VIDLJIVOST
k5 Kiša, prašina, snijeg, magla ili 0,80 0,70
mrak
EFEKTIVNO RADNO
VRIJEME
k6
50min/h 0,83 0,83
40min/h 0,67 0,67

Tabela 3-4, Redukcioni faktori za dozer

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
2
SLOT DOZING - posebna metoda rada (dozerovanja). Caterpillar preporučuje ovu metodu za
bolji učinak. Dozer ostavlja samo bermu na svakoj strani noža, tako da zadrži materijal i optimizira
punjenje noža. Kako bi se minimizirao rad za odlaganje, berme trebaju biti veličine prema
zahtijevanoj količini rada. Jedna berma ne smije nikad preći visinu noža, a generalno pravilo je da
treba biti 2/3 visine noža. Širina berme treba da bude optimalno 2/3 širine noža. Tehnika rada "Slot
dozing" može povećati produktivnost za 20 % pošto omogućuje da dozer gura materijal maksimalno
moguće.
3
SIDE BY SIDE DOZING - Za rad (dozerovanje) se koriste dvije mašine u tandemu (engl. Side by
side) radi povećanja učinka u rastresitim materijalima.
 69

Praktični učinak dozera je:

Up = Ut × k1 × k2 × k3 × k6 × k7 (m3/h)

Up = 458 × 0,75 × 0,80 × 1,20 × 0,83 × 1,30 = 356,80 m3/h

Slika 3-25, Dijagram-Odnos nagiba i koeficijenta nagiba k7

U primjeru su korišteni neki od koeficijenata iz tabele 3-4. Koeficijenti k4 i k6 nisu

uzeti u proračun jer se pretpostavlja da je vidljivost dobra, a da se ne vrši tzv. Side
by Side dozerovanje.

Primjer 2.

Izvođač radova planira buldozerom iskop temeljne jame za rezervoar za vodu.

1. Količina materijala iznosi Q = 100000 m3

2. Materijal je suha glina čija je rastresitost R = 1,15
3. Rok za izvršenje radova je 3 mjeseca
4. Radno vrijeme je 10 sati dnevno, efektivno radno vrijeme je 50 min/h
5. Dužina rezanja materijala je 10 m
6. Dužina transporta materijala je 30 m
7. Debljina sječenog sloja materijala je 30 cm
8. Rad se obavlja na nadmorskoj visini 0 m/nm, na prosječnoj temperaturi okoline
32 °C
9. Specifični otpor kretanja wk=0,03 (vezan materijal)
70

A. Odabrati odgovarajući buldozer, na osnovu planiranog satnog kapaciteta

(učinka).
B. Odabrati odgovarajući nož i proračunati vučnu silu i brzinu buldozera.

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 100000
Qukupno = 100000 m3; Upotr. = =
(ukup.vrij.)kv (3mj× 25d ×10h) × 0,83

Qukupno = 161,50 m3/h

B. Izbor noža

Pretpostavlja se da buldozer slijedećih karakteristika može obaviti zadatak:

Radna težina dozera GD = 176 kN

Potrebna minimalna zapremina noža:

b× h 2
C= (m3)
2× tg

b = 3500 mm --- širina noža

h = 1450 mm --- visina noža
d = 300 mm ---- debljina sječenog sloja materijala je 30 cm
φ = 50° --------- ugao prirodnog nagiba materijala
(Tabela I-14, Ugao prirodnog nagiba materijala (φ°)

3,5×1, 452
C= = 3,28 m3
2× tg50o

Pretpostavka je da je pogodan za ovu namjenu „S“ nož koji ima dobar odnos snage
motora i jedinične dužine rezne ivice noža. Za takav nož potreban je buldozer
minimalne snage:
N = 30 kW/m×3,5 m/rezne ivice = 105 kW

C. Proračun otpora

W = W1 + W2 + W3 + W4 (kN)
 71

a. Otpor rezanja-sječenja materijala W1:

W1 = k × b × d (kN)

jedinični otpor rezanja k = 0,0273 Mpa = 27,30 kN/m2

W1 = 27,30 × 3,50 × 0,30 = 28,67 kN

b. Sila guranja zemljine prizme ispred noža W2:

W2 = (Gp×) + (Gp × cos21 × 1) (kN)

ρ × g × H 2 × b × sinβ
Gp =
2tg

1,37 × 9,81×1, 45 2 × 3,50× sin90o

Gp =
2× tg50o

Gp = 41,55 kN

Težina zemljine prizme -------------------- Gp = 41,55 kN

Ugao nagiba noža kod sječenja ----------- 1 = 60°
Ugao zahvata noža -------------------------  = 90°
Gustoća materijala -------------------------- ρ = 1370 kg/m3
Gravitaciono ubrzanje ---------------------- g = 9,81m/s2
Koeficijent trenja zemlja-zemlja ----------  = 0,70
Koeficijent trenja zemlje o metal (noža)-1 = 0,50

W2 = (41,55 × 0,70) + (41,55 × cos260° × 0,50) = 34,30 kN

c. Otpor kretanja dozera W3:

W3 = GD × wk (kN)

W3 = (176 × 0,03)= 5,28 kN

d. Otpor guranja po kosini W4:

W4 = G × sin = 0
72

S obzirom da se rad obavlja na ravnoj podlozi =0°

e. Ukupni otpori W:

W = W1 + W2 + W3 + W4 (kN)

W = 28,67 + 34,30 + 5,28 + 0 = 68,25 kN

f. Vučna sila Z:

vučna sila Z treba da je:

Z  W  68,25 kN

Na osnovu vučne sile može se izračunati potrebna snaga dozera:

W×v
No = (kW)
ηt × ηi × ηu

Z = 68,25 kN ------------------ vučna sila

No = 86,92 kW ---------------- nominalna snaga motora
v = 3 km/h = 0,84 m/s ------ brzina dozera
ηt = 0,97 ----------------------- faktor utjecaja nadmorske visine
i temperature okoline na motor (0 m/nm; 32 °C)
ηi = 0,85 ----------------------- faktor utjecaja istrošenosti motora
ηu = 0,80 ----------------------- faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu

68, 25× 0,84

No = = 86,92 kW
0,97 × 0,85× 0,80

Na osnovu vučne sile dozera bira se veličinu dozera, a na osnovu brzine računa se
vrijeme ciklusa dozera (vrijeme kopanja, transporta i povratka) radi proračuna
učinka dozera. Iz kataloga proizvođača1 bira se dozer:

Komatsu D61PX-15
Snaga motora 116 kW/155 KS pri 1800 okr/min SAEJ13492
Maksimalne brzine naprijed//nazad
prva 3,3 km/h//4,3 km/h
druga 5,8 km/h//7,3 km/h
treća 9,4 km/h//11,2 km/h

1
Komatsu Ltd.
2
J1349 Certified Power Engine
 73

Tip papuča (standard) jedno rebro

Broj papuča (svaka strana) 46
Širina papuča 860 mm
Kontaktna površina 54520 cm2
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 180 kN
Nož „S“ (Straight PAT blade)
Kapacitet noža 3,80 m³
Dimenzije noža širina × visina 3860 × 1160 mm
Težina noža 27 kN

D. Proračun učinka

Proračun učinka buldozera kod kopanja vrši se na osnovu slijedećeg obrasca:

60×C× kr × kv × kt
Up = (m3/h)
tc

Proizvođači mašina daju u katalogu vrijednosti za kapacitet noža bez obzira na

vrstu materijala (ugla prirodnog nagiba materijala φ), pa pri proračunu učinka treba
izvršiti korekciju kataloške vrijednosti u zavisnosti od vrste materijala:

Ck 3,80
C= = = 3,39 m3
tg 1,12

Ck = 3,80 m3---kapacitet noža iz kataloga

kr = 0,88 ----- --redukcioni koeficijent rastresitosti
kv = 0,75------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kt = 0,95--------redukcioni koeficijent rasipanja materijala
tc = 1,25 min---vrijeme trajanja radnog ciklusa

tc = ti + tt r+ tpov + tm (min)

Li 10
vrijeme iskopa ----- ti = = = 0,20 min;
vi 50

(brzina iskopa i nasipanja vi = 3 km/h = 50 m/min)

(dionica na kojoj se vrši iskop materijala Li = 10 m )

Ltr 15
vrijeme transporta ----- ttr = = = 0,30 min;
vtr 50
(brzina transporta vtr = 3 km/h)
74

(dionica na kojoj se vrši transport materijala Ltr =15 m)

Lpov 25
vrijeme povratka ---- tpov  = = 0,25min;
vpov 100

(brzina povratka vpov = 6 km/h = 100 m/min)

(dionica na kojoj se vrši povratak mašine Lpov = 25m)
vrijeme manipulacije -- tm = 30 s (jedna promjena brzine 10 s)

tc= 0,20 + 0,30 + 0,25 + 0,5 = 1,25 min

60×3,39×0,88×0, 75×0,95
Up = = 102,11 m3/h
1, 25

Up = 102,11 m3/h < 161,50 m3/h

Dalji postupak je slijedeći:

1. Usvajaju se dva buldozera D61PX-15 praktičnog učinka:

Up = 2 × 102,11 = 204,22 m3/h

Stepen iskorištenosti

Up 204, 22
i=  = 1,53
Upotr 134, 00

Napomena: Rezerva učinka od 53 % je prevelika, te se može izabrati veći buldozer

sa nožem većeg kapaciteta, tako da će biti zadovoljen i zahtjev za odgovarajuću
vučnu silu i snagu dozera.

2. Bira se slijedeći veći buldozer i nož iz kataloga istog proizvođača

(Komatsu Ltd, D85EX-15):

Snaga motora 199 kW/266 KS pri 1900 okr/min SAE J1349

Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 280 kN
Nož „S“ (Straight tilt blade)
Kapacitet noža 5,9 m³
Dimenzije noža širina × visina 4365 × 1370 mm
Težina noža 33,00 kN
Vrijeme ciklusa (pretpostavljeno) 1,12 min
 75

Provjera učinka buldozera D85EX-15

Ck 5,90
C= = = 5,26 m3
tg 1,12

60×5, 26×0,88×0, 75×0,95

Up = = 176,68 m3
1,12

Up = 176,68 m3/h < 161,50 m3/h, zadovoljava jedan veći buldozer

Primjer 3.

Procijeniti satnu proizvodnju (učinak) buldozera rijanjem, ako se zna da je:

1. Materijal (glina) ρ = 1650 kg/m3; kr = 0,80

2. Rastojanje između prolaza rijača b = 910 mm
3. Prosječna brzina buldozera
(uključujući proklizavanje i zastoje) 1,60 km/h = 26,70 m/min
4. Vrijeme zaokreta, podizanja, tm = 0,25 min
centriranja i ponovnog spuštanja
rijača na svakih 91 m
5. Dužina jednog prolaza L = 91 m
6. Dubina rijanja h = 610mm
7. Efektivno vrijeme rada 45 min

Rješenje:

A. Potrebno vrijeme jednog prolaza rijača:

Lrij 91
trij = = = 3,41 min
vsr 26, 70

B. Proračun učinaka:
60× b× h × Lrij × kr × kv
Up = (m3/h)
(trij + tok)

Širina rijanja ------------------------------- b = 0,91 m

Dubina rijanja ----------------------------- h = 0,61 m
Dionica na kojoj se vrši rijanje ---------- Lrij = 910 m
Srednja brzina kretanja dozera ---------- vsr = 26,70 m/min
Vrijeme zaokreta i manipulacije ------- tok = 0,25 min
76

60×0, 61×0,91×91×0,80×0, 75
Up = = 496,86 m3/h
3, 66

C. Izbor buldozera

Caterpillar D10T
Brzina seizmičkih talasa
ft/s×1000 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
m/s×1000 1 2 3 4

Suho rastresito zemljište

Glina
Granit
Bazalt
Škriljac
Pješčari
Pjeskovita glina
Konglomerati
Breča
Šalitra
Krečnjak
Ugalj
Željezna ruda

Mogućnost rijanja Granica rijanja Nemoguće rijanje

Slika 3-26, Dijagram mogućnosti rijanja buldozera Caterpillar D10T

Na osnovu dijagrama mogućnosti rijanja za materijal glina (engl. Clay), slika 3-26,
očitava se seizmička brzina talasa za područje mogućnosti rijanja (crna traka), a
ona iznosi maksimalno 2000 m/s.

Na dijagramu odnosa učinka i seizmičke brzine talasa slika 3-27, od tačke „C“ za
seizmičku brzinu talasa maksimalno 2000 m/s, povuće se vertikalna linija do
presjecišta sa krivom (A) i (B) i očita minimalni učinak 250 m 3/h tačka „F“ i
maksimalni učinak 750 m3/h tačka „E“, što odgovara postavljenom zadatku.
 77

Napomena:

Gornja granica (A) na dijagramu odgovara rijanju pod idealnim uvjetima. Ukoliko
su prisutni debeli slojevi, vertikalni slojevi i slični faktori koji mogu ugroziti efekt
proizvodnje, treba koristiti podatke na donjoj granici (B).

Slika 3-27, Dijagram odnosa učinka i seizmičke brzine talasa

Na osnovu učinka i vrste materijala koji treba rijati, bira se iz kataloga

proizvođača1 slijedeći buldozer:
Tip D10T
Snaga motora 433 kW
Radna težina 660 kN
Rijač
Podesivi jednostruki paralelogram
Širina 2,92 m
Visina 460 mm
Dužina 485 mm
Težina rijača 68 kN
Sila prodiranja 205 kN
Sila kidanja 429 kN

1
Caterpillar Handbook Edition 35
78

Primjer 4.
Izvođač radova planira izradu nasipa engldozerom.

1. Količina materijala je 28300 m3

2. Materijal 70 % II kategorija (ρ = 1750 kg/m3, kr = 0,80); 30 % III kategorija
(ρ = 1750 kg/m3, kr = 0,83)
3. Rok izrade devet dana
4. Radno vrijeme 7 sati u jednoj smjeni
5. Efektivno vrijeme 50 min/h

A. Izračunati potrebni satni učinak na osnovu zadate količine i roka izrade.

B. Odabrati odgovarajući engldozer.

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka:

Quk 33300
Qukupno = 33300 m3; Upotr. = = = 636,85 m3/h
(ukup.vrij.)kv (9d × 7h) × 0,83

B. Proračun učinka engldozera

Proračun učinka dozera (engldozera) kod kopanja vrši se na osnovu slijedećeg

obrasca:

60× b×sin × h × Li × kr × kv × kt
Up = (m3/h)
Li
+ tpov.
vsr

Pretpostavlja se da ovaj zadatak može obaviti dozer, slijedećih karakteristika:

Dužina noža ------------------------- b = 3100 mm

Dubina rezanja noža --------------- h = 250 mm
Ugao noža --------------------------- α = 25°
Dionica na kojoj se vrši iskop ---- Li = 25 m
Srednja brzina----------------------- vsr = 4,00 km/h = 66,67 m/min
Vrijeme povratka ------------------- tpov = 0,1 min
Redukcioni koeficijent rastresitosti:
kr = (k II r × 0,70) + (k III r × 0,30) = (0,80× 0,70) + (0,83× 0,30) = 0,81
kv = 50/60 = 0,83 ------------------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kt = 0,85 ----------------------------- redukcioni koeficijent rasipanja materijala
 79

60×3,10×sin25o ×0, 25× 25×0,81×0,83×0,85

Up = = 701 m3/h
25
+ 0,1
66, 67

C. Izbor engldozera

Iz kataloga proizvođača1 bira se slijedeća mašina:

Komatsu D41E-6
Snaga motora 82 kW/112 KS pri 2400 okr/min DIN6270
Maksimalne brzine naprijed//nazad
prva 2,4 km/h//3,0 km/h
druga 4,4 km/h//5,5km/h
treća 7,6 km/h//9,4 km/h
Broj papuča (svaka strana) 41
Širina papuča 560 mm
Kontaktna površina 27830 cm2
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 108 kN
Nož ugaoni 25°
Kapacitet noža 2,60 m³
Dimenzije noža širina × visina 3145 ×1060 mm
Težina noža 15,5 kN

D. Provjera učinka

60×3,145×sin25o ×0, 25× 25×0,81×0,83×0,85

Up = = 712 m3/h
25
+ 0,1
66, 67

Up = 712 m3/h > Upotr = 636,85 m3/h

1
Komatsu Ltd.
80

3.1.5. Utovarivači

Osnovna mašina je traktor gusjeničar ili točkaš, sa kašikom sa zadatkom da vrši

utovar ili iskop zemlje.

3.1.5.1. Vrste i namjena utovarivača

Utovarivači služe za utovar materijala u transportna sredstva, a ukoliko je materijal

sipak, mogu da vrše i iskop (I, a donekle i II kategorija) sa utovarom.

Po konstrukciji, odnosno načinu rada (na osnovu načina utovara) utovarivači mogu
biti:

Utovarivači koji vrše istovar sa čela (konstrukcija šasije je kruta ili

zglobna):
 Kretanjem naprijed zahvaćaju materijal kašikom i izdižu ga do
visine transportnog sredstva.
 Okreću se da bi materijal istovarili ili se kreću nazad, a
transportno sredstvo dolazi pred utovarivač koji se sklanja itd.

Utovarivači koji vrše istovar preko glave (konstrukcija šasije je kruta):

 Kretanjem naprijed zahvaćaju materijal kašikom i izdižu ga do
visine transportnog sredstva.
 Prebacuju kašiku preko glave vozača da bi je istovarili (dobivaju
na brzini rada jer poslije hoda naprijed vozilo ne treba da se
okreće da bi se utovario materijal).
 Ovi utovarivači su pogodni za rad u tunelima.

Utovarivači koji vrše istovar bočno (konstrukcija šasije je kruta ili

zglobna):
 Rade skoro po istom principu kao i utovarivači sa čela, ali traže
manje prostora za rad.
 Transportno sredstvo ne mora da se pomjera, s obzirom da se
istovar vrši bočno.

Utovarivači sa vedricama
 Po konstrukciji su slični rovokopačima. Nosač vedrica može da
mijenja ugao nagiba. Pogodni su za utovar sipkih materijala,
prvenstveno sa deponije (pijesak i šljunak). Da se osigura
punjenje vedrica, postavlja se uređaj sa pužnom zavojnicom.
 81

3.1.5.2. Proračun učinka utovarivača

3.1.5.2.1. Proračun učinka utovarivača sa cikličnim djelovanjem

q
Up = 60× × kp × kv × (kr) (m3/h), (3.37)
tc

gdje je:
q --- zapremina kašike (m3)
kp -- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom
kv -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kr -- redukcioni koeficijent rastresitosti (obračunava se samo kod kopanja)
tc -- vrijeme trajanja ciklusa u (min) (Tabela I-17, Vrijeme ciklusa
utovarivača tc, u Prilogu)

Vrijeme trajanja ciklusa se može podijeliti na1:

 Vrijeme dizanja-potrebno vrijeme u sekundama za dizanje kašike u

krajnji položaj u odnosu na tlo, a kašika je pod punim opterećenjem.
 Vrijeme istresanja-potrebno vrijeme u sekundama za potpuno
istresanje kašike kada je kašika potpuno podignuta.
 Vrijeme spuštanja-potrebno vrijeme u sekundama za spuštanje
prazne kašike na tlo.

3.1.5.2.2. Proračun učinka utovarivača sa kontinuiranim djelovanjem

q
Up = 3600× × v × kv × kp (m3/h) (3.38)
a

gdje je:
q --- zapremina kašike (m3)
a --- odstojanje vedrica (m)
v --- brzina kretanja vedrica (m/s)
kp -- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom
(0,80 -1,00) za šljunak i pijesak; (0,70-0,80) za krupan šljunak (60 mm)
kv -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

1
Prema definicijama iz standarda SAE J732 (JUN92) Society of Automotive Engineers (SAE)
82

3.1.5.3. Izbor utovarivača

Za pravilan izbor utovarivača primjenjuje se slijedeći postupak:

1. Odrediti željeni ili zahtijevani učinak

2. Odrediti vrijeme ciklusa i broj ciklusa po satu (pretpostaviti potrebnu mašinu)
3. Odrediti zahtijevani kapacitet izražen u m3 po ciklusu za rastresiti materijal
4. Odrediti veličinu kašike
5. Izabrati mašinu koristeći odabranu veličinu kašike i zahtijevani učinak
(kapacitet izražen u m3 po ciklusu)
6. Uporediti proračunato vrijeme ciklusa i vrijeme ciklusa izabrane mašine
7. Ukoliko postoje razlike (tačka 1. i 5.), ponoviti postupak

3.1.5.4. Kapacitet kašike utovarivača

Slika 3-28, Kapacitet kašike prema SAE J-742 standardu

Kapacitet kašike utovarivača je definisan prema standardu SAE J-7421.

Objašnjenje za specificirani kapacitet kašike je dat u tački 3.1.1.2.

VR = VS + VE (m3), (3.39)
gdje je:
VR- SAE specificirani kapacitet (m3)
VS --- SAE zaravnjeni kapacitet (m3)
VE --- višak materijala nad podionom ravni sa prirodnim uglom materijala
2:1 (m3)

2
VS = (A× w)  ( a 2 × b) (m3), (3.40)
3

1
Capacity Rating-Loader Bucket (zamjenjen sa ISO 7546)
 83

b2 × w b2
VR = VS +  (a + c) (m3), (3.41)
8 6

gdje je:
A -- poprečni presjek u centru kašike (m2)
w -- prosječna širina unutrašnjosti kašike (m)
a --- visina zaštite od prosipanja u centru kašike do podine ravni kašike (m)
b--- dužina otvora u centru kašike (m)

3.1.5.5. Izbor kašike u zavisnosti od vrste materijala

Količina materijala u kašici utovarivača (stvarna količina materijala za svaki ciklus

kopanja) zavisi od veličine i oblika kašike, oblika alata (zuba ili rezne ivice),
veličine sila na kašici, odgovarajućih karakteristika materijala i redukcionog
koeficijenta punjenja kp. Prosječna količina materijala u kašici je jednaka
kapacitetu kašike (vrhasti) koji je redukovan koeficijentom punjenja kp (Tabela I-2,
Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa kp, u Prilogu).

3.1.5.6. Sile na kašici

a. Maksimalna vertikalna sila F1 (koju proizvodi cilindar kašike), mjerena na 100

mm iza vrha rezne ivice kašike do osovine kašike (Y), je sila otpora koja se
javlja uslijed prodiranja kašike u materijal. Sila F1 se može izraziti kao:

MK
F1 = (kN), (3.42)
Y
gdje je:
F1 --- sila otpora (kN)
MK -- moment (uslijed cilindra kašike-engl. Tilt cylinder) (kNm)
Y ---- krak sile F1 (m)

Slika 3-29, Sila otpora F1

84

b. Maksimalna vertikalna sila F2 (koju proizvode cilindri za dizanje nosača kašike

utovarivača) je specificirana sila dizanja kašike utovarivača (mogućnost
dizanja tereta). Sila F2 se može izraziti kao:

MH - MG
F2 = (kN), (3.43)
Z
gdje je:
F2 --- sila dizanja (kN)
MH -- moment (uslijed cilindra nosača kašike-engl. Lift cylinder) (kNm)
MG -- moment (proizvod radne mase i kraka priključnog alata utovarivača) ( kNm)
Z ---- krak sile F2 (m)

Slika 3-30, Sila dizanja F2

Slika 3-31, Položaj nošenja tereta

 85

Statičko opterećenje utovarivača (engl. Static tipping load) je minimalna sila na

kašici u odnosu na težište utovarivača koja će izazvati podizanje zadnjih točkova
utovarivača.
Radno opterećenje utovarivača ne smije dostići 50 % punog statičkog opterećenja.
Mijenjanjem statičkog opterećenja npr. protutegom, dodatnim opterećenjem na
točkovima i sl., može se mijenjati i radno opterećenje.
Položaj nošenja tereta mašine je vertikalno odstojanje od tla do centra osovine
kašike (A) pod uglom 15 % (prikazano na slici 3-31).

3.1.5.7. Vrste i namjena kašika

Proizvođači mašina i pribora za mašine proizvode nekoliko tipova kašika prema

namjeni i vrsti rada:

 Kašika za opću namjenu (standardna oprema). Kašika je često opremljena

zubima i može da kopa različite materijale.
 Kašika za teške uvjete rada (često nazvana "za stijene"). Koristi se u
abrazivnim materijalima i tamo gdje je kašika izložena udarima. Kašika je
opremljena zubima i zaštitnim limom protiv prosipanja materijala, krajnjim
sječivima koji su posebno ojačani i otporni na habanje.
 Kašika za lake materijale. Koristi se za zrnaste nevezane materijale kao što su
pijesak, ugalj, snijeg, pilotina, gnojivo, treset i sl. Često ima zube radi zaštite
osnovne ivice kašike, posebno kada rade na betonskim podlogama.
 Kašika sa bočnim istresanjem. Koristi se u tijesnom prostoru gdje utovarivač
ne može vršiti manevar radi istovara materijala. Tipičan primjer primjene ove
kašike je uklanjanje snijega sa gradskih ulica.
 Postoje i druge izvedbe kašika kao što su višenamjenske, obično nazvane
„četiri u jednoj“ kašici, koje se koriste kao normalna kašika, sječivo za
kopanje, rasklapajuća kašika, hvataljka i sl.

Slika 3-32, Oblik sječiva kašike bez zuba

86

Slika 3-33, Tipičan oblik kašike sa adapterima i zubima

Sječiva kod kašika bez zuba mogu biti: ravna, polulopatasta i ašovasta. Prema
načinu pričvršćivanja na kašiku mogu biti zavarena (engl. Weld-on) ili pričvršćena
zavrtnjevima (engl. Bolt-on). Radi smanjenja troškova habajućih dijelova rade se
tzv. adapteri za zube kašike koji mogu biti također zavareni na kašiku ili
pričvršćeni vijcima. Veza između adaptera i zuba je pomoću klina. U ovom slučaju
mijenjaju se samo adapteri.

3.1.5.8. Izbor utovarivača na osnovu specifikacija proizvođača

Proizvođači utovarivača točkaša ili gusjeničara proizvode mašine i pribore u skladu

sa standardima. Već je ranije rečeno prilikom objašnjenja vremena ciklusa, sila
prodiranja u materijal, dizanja tereta i radnog opterećenja i sl. da specifikacije
proizvođača mašina trebaju biti usaglašene sa standardom SAE J732. Za bilo koju
vrstu mašine potrebno je navesti kapacitet kašike po SAE standardu, visinu dizanja
kašike, dubinu rezanja i sl.
Pored navedenih karakteristika za utovarivače točkaše treba biti naveden propisani
pritisak u gumama, radijus zaokreta utovarivača i sl..

Slika 3-34, Neki oblici papuča utovarivača proizvođača Caterpillar

 87

Za utovarivače gusjeničare se također daje tip i oblik papuče. Principijelno šire

papuče se upotrebljavaju da se smanji specifični pritisak na tlo kod mekih podloga,
a za ekstremno teške uvjete upotrebljavaju se uže papuče koje su izrađene od
materijala koji su otporniji na habanje i udare.
Utovarivači gusjeničari mogu biti opremljeni i rijačem za raskopavanje tvrdih
terena (najčešće radijalni tip), a objašnjenja za rijač data za dozere tačka 3.1.4.8.
vrijedi i za utovarivače gusjeničare.
88

3.1.5.9. Primjeri

Primjer 1.

Za potrebe drobilane-separacije potrebno je utovariti kamione izminiranom

stijenom iz kamenoloma.

1. Potrebna količina izminiranog kamenog materijala Q = 5500 m3

2. Posao treba završiti u roku od 10 dana u jednoj smjeni (10 sati)
3. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 50 min (kv = 0,83)
4. Visina tovarnog sanduka kamiona 2700 mm
5. Gustoća materijala ρ = 1750 kg/m3

Zadatak: Odrediti potreban satni učinak utovarivača i njihov broj.

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 5500
Qukupno = 5500 m3; Upotr . = = = 66,50 m3/h
(ukup.vrij.)kv (10d ×10h) × 0,83

B. Izbor kašike utovarivača

q
Up = 60× × kp × kv (m3/h)
tc

kp = 0,75 ------ redukcioni koeficijent punjenja radnog organa materijalom

kv = 0,83 ------ redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
tc = 80 s-------- vrijeme trajanja ciklusa u (min)

Na osnovu potrebnog učinka izračuna se zapremina kašike:

tc × Upotr.
q= (m3)
60 × kp × kv

80
× 66,50
q = 60 = 2,37 m3
60 × 0, 75× 0,83
 89

C. Izbor utovarivača

Iz kataloga proizvođača1 bira se utovarivač (gusjeničar)

Model 973C
Snaga motora 172 kW pri 2200 okr/min
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 260 kN
Radna brzina
prva 0 do 9 km/h
druga varijabilna
treća varijabilna

Slika 3-35, Utovarivač (gusjeničar) Caterpillar 973C

Hidraulično vrijeme ciklusa

Dizanje 6,7 s
Istresanja 5,1 s
Spuštanje 2,9 s
Ukupno 9,6 s
Širina papuča 500 mm
Kašika (za opću namjenu) 2,8 m3 (sa 8 zuba)
Maksimalna visina 5742 mm
Maksimalna dužina 7541 mm
Maksimalna visina istresanja 3281 mm
Maksimalna dubina kopanja 92 mm
Statičko opterećenje 196 kN
Sila otpora 181,3 kN
1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
90

Zahtijevano radno opterećenje ne smije dostići polovinu statičkog opterećenja

utovarivača.
Radno opterećenje je q × ρ × g = 2,8 m3 × 1,75 t/m3 × 9,81 m/s2 = 48,10 kN
Statičko opterećenje kašike iznosi 196 kN, odnosno jedna polovina iznosi 98 kN
što zadovoljava kriterije SAE standarda.

Primjer 2.

Odabrati odgovarajući utovarivač radi utovara kamiona materijalom. Zahtijevani

satni učinak je 450 t/h. Materijal je šljunak, veličina zrna 9 mm odložen na hrpe
visine 6 m. Gustoća materijala je 1660 kg/m3. Zapremina sanduka kamiona je
između 6 m3 i 9 m3 i vlasništvo su tri podizvođača. Utovar je konstantan, a
površina za utovar je teška. Efektivno vrijeme rada je 50 min/h ili 83 % od ukupno
raspoloživog vremena.

Rješenje:

Pretpostavka je da posao može uraditi utovarivač Caterpillar model od 914G do

962G. Iz kataloga proizvođača izabrana su slijedeća vremena1:

a. Neovisni vlasnici kamiona +0,04 min

b. Bazični ciklus
(utovar, dizanje i spuštanje kašike) +0,50 min
c. Materijal (šljunak 9mm) +0,02 min
d. Konstantan utovar -0,02 min
e. Visina hrpe 6m -0,00 min
f. Ukupno vrijeme ciklusa tc 0,54 min

A. Zahtijevani učinak:

Up=450 t/h

B. Broj ciklusa na sat za 83 % iskorištenje vremena:

60 60
n=  kv = × 0,83 = 92,22 ≈ 93 ciklusa/h
tc 0,54

1
Caterpillar Performance Handbook, Machine Selection
 91

C. Zahtijevana zapremina kašike po ciklusu:

Up 450
V= = = 2,91 m3/ciklus
ρ× n 1, 66×93

D. Određivanje veličine kašike:

V 2,91
q = = 3,06 m3
kp 0,95

E. Izbor mašine:

a. Na osnovu zahtijevane kašike i vrste materijala, odabran je utovarivač

Caterpillar 950G sa kašikom zapremine 3,1 m3.

Slika 3-36, Utovarivač (točkaš) Caterpillar 950G

Model 950G Series II

Snaga motora 136 kW pri 2200 okr./min
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 175 kN
Maksimalne brzine naprijed//nazad
prva 6,9 km/h//7,6 km/h
druga 12,7 km/h//13,9 km/h
treća 22,3 km/h//24,5 km/h
četvrta 37,8 km/h//40,0 km/h
Hidraulično vrijeme ciklusa
Dizanje 6,5 s
Istresanje 1,8 s
92

Spuštanje 2,7 s
Ukupno 11 s
Kašika (za opću namjenu sa sječivom) 3,1 m3
Maksimalna visina G = 5,44 m
Maksimalna dužina M = 7,97 m
Maksimalna visina istresanja E = 2,92 m
Maksimalni dohvat horizontalno pri punoj visini N = 1202 mm
Maksimalna dubina kopanja H = 92 mm
Gume 23,5R25 XHA-L2
Statičko opterećenje 118 kN
Statičko opterećenje (pri okretu od 40°) 104 kN
Sila otpora 154,2 kN

Radno opterećenje:

q × ρ × g = 3,1 m3 × 1,66 t/m3 × 9,81 m/s2 = 50,50 kN

.
Statičko opterećenja kašike za opću namjenu na punom okretu od 40°:

104 kN

Dozvoljeno radno opterećenje (50% statičkog opterećenja)

52 kN > 50,5 kN
što zadovoljava kriterije SAE standarda.

b. Alternativno na osnovu kataloga drugog proizvođača1 može se izabrati

utovarivač:

Model L120D
Snaga motora 151 kW pri 2 100 okr/min ISO 92492
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 185 kN
Maksimalne brzine naprijed//nazad
prva 7,3 km/h
druga 13,3 km/h
treća 25,2 km/h
četvrta 35,5 km/h
Hidraulično vrijeme ciklusa

1
Volvo Consruction Group
2
Earth-moving machinery - Engine test code - Net power
 93

Dizanje 5,8 s
Istresanje 1,7 s
Spuštanje 2,8 s
Ukupno 10,3 s

Slika 3-37, Utovarivač (točkaš) Volvo L120D

Kašika (za opću namjenu sa sječivom) q = 3,1 m3

Maksimalna visina L = 5620 mm
Maksimalna dužina A = 8000 mm
Maksimalna visina istresanja H = 2910 mm
Maksimalni dohvat horizontalno
pri punoj visini N = 1770 mm
Maksimalna dubina kopanja T = 74 mm
Maksimalni ugao zaokreta a4 = ± 45°
Gume 23,5 R25 L3
Statičko opterećenje 138 kN
Statičko opterećenje (pri 35°) 123 kN
Sila otpora 159,3 kN

Konačan izbor između ova dva utovarivača bi se izvršio nakon detaljne analize
cijene sata mašine, rasprostranjenosti servisne mreže proizvođača na lokalnom
tržištu, dosadašnjim iskustvima u eksploataciji mašina istog proizvođača i sl.
94

3.1.6. Grejderi

3.1.6.1. Vrste i namjena grejdera

Grejderi su mašine na pneumaticima (gumama sa malim pritiskom) sa radnim

organima (nož i rijač).
Po konstrukciji i vrsti grejderi se dijele na:

 Vučene grejdere
 Samovozne-Motogrejdere

Po veličini se razlikuju:

 Laki, radne težine 70-90 kN (koristi se za slabije zemlje)

 Srednji, radne težine 100-120 kN (za radove u srednje teškim
zemljama)
 Teški, radne težine od 130-150 kN
 Posebno teški, radne težine od 170-240 kN

Teški i posebno teški grejderi se koriste za planiranje većih građevinskih površina,

aerodroma kao i za izvršenje radova u teškim zemljama.

Namjena grejdera je slijedeća:

 Planiranje terena (oblikovanje posteljice)

 Profilisanje puta (zemljanog dijela)
 Razastiranje zemlje
 Škarpiranje kosine
 Otkop bočnih kanala
 Razastiranje i miješanje materijala (kod stabilizacije)
 Premještanje iskopanog materijala (do 10m)
 Uklanjanje snijega
 Čišćenje kanala

3.1.6.2. Proračun učinka grejdera

Da bi se postigli optimalni učinci treba voditi računa o slijedećem:

1. Izbjegavati okretanje grejdera za daljine do 300 m (bolje je ići hodom

unazad nego vršiti okretanje);
2. Pritisak u gumama treba da je optimalan. Svi točkovi treba da su jednako
napuhani (prema uputstvu proizvođača guma i mašine);
 95

3. Na širokim kolovozima treba primijeniti veći broj grejdera u seriji (učinak

je obrnuto proporcionalan broju efektivnih hodova);
4. Izbjegavati raskvašeno zemljište. Zemljište vlažno od kiše nije smetnja za
rad;
5. Preporučuje se primjena najvećih brzina u radu.

a. Proračun učinka grejdera-prvi način1:

Učinak grejdera zavisi od broja hodova i brzine kretanja. Rad grejdera se treba
raščlaniti na pojedine operacije (treba napraviti shemu rada). Količina iskopanog
materijala ne smije prijeći količinu za nasipanje. Poslije izrađene sheme za obradu
nekog profila uz poznatu obračunatu zapreminu materijala, izračuna se potrebno
vrijeme trajanja svih operacija.

N1 × L1 × kv N2 × L2 × kv Nn × Ln × kv
T= + + + , (3.44)
v1 v2 vn

gdje je:
N1, N2,...Nn ---------- broj hodova
T ---------------------- vrijeme trajanja svih operacija
L1, L2,.....Ln ---------- dužina dionice
v1, v2,.......vn --------- brzina kretanja
(Tabela I-19, Preporučene brzine rada i stepen prenosa motogrejdera, u Prilogu)

Kod kratkih dionica se uvodi redukcija vremena R te je ukupno vrijeme Tuk:

T
Tuk = (3.45)
R

Dužina dionice 400 200 100

Redukcija R 0,95 0,90 0,80

Na osnovu obračunate količine i ukupnog vremena izračuna se praktični učinak:

Qobrač
Up = (m3/h), (3.46)
Tuk
gdje je:
Qobrač. --------obračunata zapremina materijala (m3)

1
B. Trbojević , Građevinske mašine
96

b. Proračun učinka na drugi način

(B - b)×d× vsr
Up = × kv × kr (m3/h), (3.47)
n
gdje je:
b ---------- dužina noža (m)
B --------- širina radne trake (m); B = b × cos
b -------- preklapanje prolaza kod planiranja (0,2-0,5 m)
n ---------- prosječan broj prolaza
vsr -------- srednja brzina kretanja motogrejdera (m/min)
kv --------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

Učinak se može računati i na slijedeći način (kod planiranja)

60× vsr ×(b×cos - b)

Up = × kv (m2/h), (3.48)
n
gdje je:
vsr --- brzina motogrejdera (m/min)
b ---- širina noža (m)
n ---- broj hodova
 ---- ugao zahvata (zaokreta) noža (°)

Slika 3-38, Položaj noža motogrejdera kod planiranja

 97

c. Proizvođač mašina Caterpillar1 preporučuje slijedeći način obračuna učinka:

Up = v × 1000 × (b-b1) × E (m2/h), (3.49)

gdje je:
b ----- dužina noža (m)
b1 ---- širina preklopa (m) (oko 0,6 m)
v ----- radna brzina (km/h)
E ---- koeficijent efikasnosti (0,7 do 0,85)

Isti proizvođač također preporučuje i proračun vučne sile i sila na nožu.

Slika 3-39, Vučna sila i sila na nožu motogrejdera

1. Vučna sila (vuča noža):

BP = Wr × T (kN) (3.50)

gdje je:
BP -- vuča noža (engl. Blade pull) (kN)
Wr -- težina zadnjeg dijela motogrejdera (engl. Rear weight of machine) (kN)
T ---- koeficijent vuče
(engl. Coefficient of traction factor) (Tabela I-22, Koeficijent vuče, u
Prilogu)

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
98

2. Sila na nožu:

WB
BD   FW (kN) (3.51)
WB  BA

gdje je:
BD -- sila na nožu (engl. Blade down pressure) (kN)
WB - osovinski razmak točkova (engl. Wheel base length) (m)
BA -- rastojanje noža do osovine prvih točkova (m)
(engl. Blade to front axle lenght)
FW - osovinsko opterećenje prednjih točkova (m)
(engl. Weight on front wheels)
 99

3.1.6.3. Primjeri

Primjer 1.

Izračunati učinak motogrejdera na održavanju lokalnog puta.

Pretpostavlja se da posao može obaviti motogrejder karakteristika:

Širina noža b = 3,66 m

Ugao noža α = 30°

Rješenje:

A. Proračun motogrejdera:

60× vsr ×(b×cos - b)

Up = × kv (m2/h)
n

b = 3,66m -------------------------- dužina noža (m)

b = 0,50m ------------------------ preklapanje prolaza kod planiranja
n = 5 -------------------------------- prosječan broj prolaza (bez vraćanja)
vsr = 13km/h (216,67m/min) ---- srednja brzina kretanja motogrejdera
kv = 0,83 --------------------------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

60× 216, 67×(3, 66×cos30o - 0,50)

Up = ×0,83 = 576 m2/h
5

B. Izbor motogrejdera:

Na osnovu kataloga proizvođača1 izabran je motogrejder

Model l40 H
Snaga motora 164 kW pri 2000 okr./min ISO 9249
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 182 kN
Maksimalne brzine
naprijed 46,1 km/h
nazad 51,1 km/h
Nož (standardni)
Dužina 3,66 m

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
100

Visina 610 mm
Debljina 22 mm
Maksimalna visina 3,12 m
Maksimalna dužina 8,71 m
Osovinski razmak točkova 6,17 m
Osovinski razmak prednje osovine
do noža 2,57 m
Radijus zaokreta 7,5 m
Gume 16.00-24 (12PR) G2

Primjer 2.

Izvođač radova planira izvesti motogrejderom operaciju planiranja konačnog

profila na izradi jezgra brane sa pjeskovitom glinom.

1. Potrebna količina materijala ......................................... Q = 180000 m3

2. Planirani broj dana ........................................................ 98
3. Planirano radno vrijeme ................................................ 10 sati, jedna smjena
4. Gustoća materijala ........................................................ ρ = 1600 kg/m3
5. Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena ..... kv = 0,83

Izračunati:
A. Potrebnu satnu proizvodnju
B. Praktični učinak motogrejdera
C. Izabrati odgovarajući motogrejder
D. Izračunati silu na nožu motogrejdera
E. Izračunati vučnu silu noža motogrejdera

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 180000
Qukupno = 180000 m3; Upotr. = = = 221,30 m3/h
(ukup.vrij.)× kv (98d ×10h) × 0,83

B. Izračunavanje učinka motogrejdera

Pretpostavlja se da posao može obaviti motogrejder slijedećih karakteristika:

Širina noža ------------------------b = 3,66 m
Snaga motora ---------------------No = 101 kW
Radna težina motogrejdera------G = 130 kN
 101

(B - Δb)×d× v
Up = × kv × kr (m3/h)
n

Širina radne trake ------------- B = b × cos = 3,36 × cos30° = 3,17 m

Brzina motogrejdera ---------- v = 3,5 km/h (II-IV stepen Prenosa)
Širina noža --------------------- b = 3,66 m
Broj hodova -------------------- n = 7
Ugao zahvata noža ------------  = 30°
Debljina sloja materijala ----- d = 1,2 × lbodlji1 = 1,2 × 0,18  0,20 m

(3,17 - 0, 2)×0, 2×3500

Up = ×0,83 = 297 m3/h
7

Up = 297m3/h > Upotr = 221,30 m3/h

C. Izbor motogrejdera
Na osnovu kataloga proizvođača2 izabran je motogrejder:
Model Fl40
Snaga motora 104 kW pri 2200 okr/min DIN62703
Radna težina (aproksimativno)
uključujući kabinu, rukovaoca, i
pun rezervoar goriva 133 kN
Osovinsko opterećenje prednjih točkova 36 kN
Osovinsko opterećenje zadnjih točkova 97 kN

Slika 3-40, Motogrejeder Fiat Kobelco F140

1
Debljina sloja materijala je izračunata kao 120 % visine bodlji valjka - ježa, s obzirom da operacija
valjanja slijedi poslije planiranja.
2
New Holland (Fiat Kobelco)
3
DIN6270, Internal combustion engines for general application
102

Nož (standardni)
Dužina 3658 mm
Visina 622 mm
Debljina 22 mm

Maksimalne brzine (km/h) naprijed nazad

1. 3.6//3.6
2. 5.1//7.2
3. 7.2//14.3
4. 10.0//28.5
5. 14.3//-
6. 20.0//-
7. 28.5//-
8. 43.0//-
Maksimalna visina 3340 mm
Maksimalna dužina 8521 mm
Osovinski razmak točkova 6219 mm
Osovinski razmak prednje osovine
do noža 2562 mm
Gume 16.00-24 (10PR)

D. Sila na nožu motogrejdera

WB
BD   FW (kN)
WB  BA

BD -----------------sila na nožu (kN)

WB = 6219 mm -osovinski razmak točkova
BA = 2652 mm --rastojanje noža do osovine prvih točkova
FW = 36,5 kN ---osovinsko opterećenje prednjih točkova

6219
BD = ×36 = 63,60 kN
6219 - 2652

E. Vučna sila noža

BP = Wr × T (kN)

BP -----------------vuča noža
Wr = 96,5 kN ----težina zadnjeg dijela motogrejdera (osovinsko opterećenje)
T = 0,65 -----------koeficijent vuče

BP = 96,5 × 0,65 = 70 kN
 103

3.1.7. Skreperi

3.1.7.1. Vrste i namjena skrepera

Skreperi su kompleksne mašine za obavljane zemljanih radova u vezanim i

nevezanim materijalima, a namijenjeni za izvođenje slijedećih operacija rada:

 Kopanje materijala
 Utovar materijala u vlastitu korpu
 Transport materijala i istovar dovezenog materijala
 Razastiranje dovezenog materijala
 Djelimično nabijanje materijala

U odnosu na konstrukciju razlikuju se dva tipa skrepera:

 Vučeni skreperi
Vučeni skreperi su kombinacija traktora gusjeničara ili točkača i vučene skreperske
korpe (smještene na dvije osovine sa točkovima) koji su spojeni kukom. Veličina
korpe kod vučenih skrepera je 3-22 m3. Preporučena radna dužina za vučene
skrepere je 150 – 300 m, a toleriše se i do 500 m. Brzina kretanja vučenih skrepera
je do 5 km/h.

 Motoskreperi
Motoskreperi se sastoje od vučnog traktora (na jednoj ili dvije osovine) na kojeg je
pomoću tzv. sedla spojena skreperska korpa koja se nalazi na jednoj osovini sa
točkovima. Veličina korpe kod motoskrepera je 5,5-42 m3.
Najpogodnija transportna dužina motoskrepera je od 600-1500 m, a dopušta se i do
3000 m.
Brzina kretanja motoskrepera je do 30 km/h.

3.1.7.2. Proračun učinka skrepera

Skreperi su po načinu rada ciklične mašine, a praktični učinak se računa po

obrascu:

60
Up = ×q× kv × kp × kr (m3/h), (3.52)
tc

gdje je:
tc----- vrijeme jednog radnog ciklusa (min)
q ----- zapremina radnog organa (m3)
kv ---- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
104

kp ---- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa

kr ---- redukcioni koeficijent rastresitosti materijala

tc = tu + tv + ti + to (min) (3.53)

gdje je:
tu -------- vrijeme utovara (min)
ti--------- vrijeme istovara i zaokreta (min)
to -------- vrijeme zaokreta kod utovara(min)
(Tabela I-23, Vrijeme utovara, istovara i zaokreta za skreper u Prilogu)
tv = L/v - vrijeme transporta (min)
L -------- dužina puta (km,m)
v -------- brzina vozila (km/h, m/min)

3.1.7.3. Proračun vučne sile i brzine skrepera

Prilikom iskopa i punjenja skreperske korpe djeluju različiti otpori koji se moraju
savladati vučnom silom vozila (vučnog traktora). Ukoliko je ta sila nedovoljna,
mora se primijeniti pomoćna vučna sila, odnosno pomoćno guranje (dozer sa
pločom umjesto noža; engl. Pushdozer).

Prilikom kopanja i kretanja skrepera javljaju se slijedeći otpori:

1. Otpor kotrljanja-W1
2. Otpor rezanja materijala-W2
3. Otpor punjenja korpe-W3
4. Otpor guranja zemlje pred skreperskim košem-W4
5. Otpor uspona-W5

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1 + W2 + W3 + W4 + W5 (kN) (3.54)

1. Otpor kotrljanja

W1 = (Gs + Gk)  wk (kN), (3.55)

gdje je:
Gs --- sopstvena težina skrepera (kN)
Gk --- težina materijala u skreperskoj korpi (kN)
wk --- specifični otpor kotrljanja (N/kN)
 105

2. Otpor rezanja materijala

W2 = k × b × h (kN), (3.56)

gdje je:
k ---- jedinični otpor rezanja materijala (kN/m2)
(Tabela I-12, Jedinični otpor rezanja k, u Prilogu)
b ---- širina zahvata skreperskog noža (m)
h ---- visina sloja koji se kopa (m)

3. Otpor punjenja korpe

Postoji nekoliko međufaza prilikom punjenja skreperskog korpe:

1. faza ---------------- zemlja ispunjava dno korpe
2. faza ---------------- obrazuje se nov sloj punjenja
3. faza ---------------- obrazuje se lijevak iz kojeg se zemlja presipa na obje strane
4. faza (zadnja) ----- nova zemlja, koja se probija u korpu, zbija već postojeću
zemlju u korpi.

Napomena: zadnja faza je moguća sama ako je dovoljna vučna sila skrepera jer je u
ovoj fazi i najveći otpor prodiranju zemlje.

H sin 
W3 = (b× H×  g)×(h + ) (kN), (3.57)
2
gdje je:
H-----------------visina zemlje u korpi (m)
-----------------ugao prirodnog nagiba materijala (°)
ρ-----------------gustoća materijala (t/m3)
g = 9,81 m/s2---gravitaciono ubrzanje

4. Otpor guranja zemlje ispred skreperske korpe

Zemlja se skuplja ispred skreperske korpe uslijed istresanja iskopane zemlje iz nje.
To istresanje je veće ukoliko je zemlja manje koherentna.

W4 = Gp ×  (kN) (3.58)

Težina zemljane prizme ispred skreperske korpe

Gp = y × b × ρ × g × H2 (kN) , (3.59)

gdje je:
y ---- koeficijent volumena prizme ispred skreperske korpe (0,50 – 0,70; veće
vrijednosti odgovaraju nevezanim materijalima)
106

 ---- koeficijent trenja zemlja-zemlja

(Tabela I-13, Koeficijenti trenja-zemlja-zemlja i zemlja-čelik, u Prilogu)

5. Otpor uspona:

W5 = G  sin  (kN), (3.60)

gdje je:
 ---- ugao nagiba terena (°)
G ---- ukupna težina skrepera (kN)

U praksi ovaj otpor se računa prema obrascu:

W5 = 0,01 G × p (kN), (3.61)

gdje je:
wu ----- koeficijent uspona (N/kN)
p ------ procenat uspona; p = h/l × 100 (%)

Praktično se može za svaki postotak uspona (1 %) računati sa specifičnim otporom

uspona od wu = 10 N/kN ili 0,01, te je:

W5 = G × wu = (Gs + Gk + Gp) × wu (kN), (3.62)

gdje je:
Gp --- težina zemljine prizme (kN)
Gs --- sopstvena težina (kN)
Gk --- korisna težina (kN)
wu --- koeficijent uspona (N/kN)

6. Proračun vučne sile i brzine

Vučna sila treba da je jednaka ili veća od ukupnih otpora:

ZW (3.63)

Vučna sila jednaka:

N
Z=W= (kN) (3.64)
v

Na osnovu vučne sile i snage skrepera može se izračunati brzina skrepera:

 107

No × ηt × ηi × ηu
v= (m/s), (3.65)
W

gdje je:
N --- računska snaga motora (kW)
No -- nominalna snaga motora (iz kataloga proizvođača) (kW)
v --- brzina vozila (m/s)
ηt --- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
ηi --- faktor utjecaja istrošenosti motora ( ηi = 0,85-0,90)
ηu -- faktor utjecaja unutrašnjih otpora na vozilo (uslijed mehaničkih otpora)
ηu = 0,85 za direktnu brzinu; ηu = 0,80 za indirektnu brzinu

Utjecaji na motor

ηt ------- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor

ηt =1 ---- za barometarski pritisak b = 1013 hPa i temperaturu 20 °C

Ukoliko se uvjeti rada razlikuju od navedenih, onda se snaga motora treba

korigovati pomoću obrasca:

1013 273 + t 
N= ×  × No (kW), (3.66)
 b 293 
gdje je
No -- snaga motora za barometarski pritisak b = 1013 hPa
i temperaturu 20 °C (kW)
N --- snaga motora za barometarski pritisak b (hPa)
i temperaturu t (°C) (kW)

Postoje i tabele za preračunavanje snage motora za uvjete okoline različite od gore

navedenih
(Tabela I-15, Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline ηt (%), u
Prilogu).
108

3.1.7.4. Primjeri

Primjer 1.

Izvođač radova planira izradu sistema irigacionih kanala. Za operaciju iskopa,

transporta, istovara i razastiranja materijala, planirana je upotreba motoskrepera.

Potrebna količina materijala ................................... Q = 220000 m3

Materijal pjeskovita glina (gustoća) ........................ ρ = 1600 kg/m3
Visina sloja kopanja ................................................ h = 300 mm
Visina sloja razastiranja materijala ......................... h1 = 500 mm
Transportna daljina ................................................. L = 600 m; 300 m uspon 5 %
Planirani broj dana .................................................. 120
Planirano radno vrijeme .......................................... 10 sati, jedna smjena
Koeficijent korištenja radnog vremena ................... kv = 0,83
Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa ..... kp = 0,90
Redukcioni koeficijent rastresitosti......................... kr = 0,75
Faktor utjecaja nadmorske visine i
temperature okoline na motor ................................. t = 0,93 (210 m/nm; 32 C°)
Faktor utjecaja istrošenosti motora ......................... u = 0,80
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu ......... i = 0,85

Izračunati:

A. Potrebnu satnu proizvodnju-planski učinak

B. Izračunati vučnu silu i potrebnu snagu motora motoskrepera
C. Odabrati motoskreper
D. Izračunati praktični učinak motoskrepera

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Qukupno = 220000 m3;

Quk 220000
Upotr. = = = 220,90 m3/h
(ukup.vrij.)× k v (120d ×10h) × 0,83
 109

B. Proračun vučne sile i potrebne snage motora motoskrepera

Pretpostavlja se da će motoskreper slijedećih karakteristika moći izvršiti zadatak:

Snaga motora --------------------------- No = 410 kW

Sopstvena težina motoskrepera ------ Gs = 600 kN
Zapremina skreperske korpe---------- q = 24,50 m3
Korisna težina motoskrepera: -------- Gk = 384 kN
(Gk = q × ρ × g = 24,50 m3 × 1,6 kg/m3 × 9,81 m/s2)

Kod proračuna vučne sile treba da zadovolji odnos da je:

ZW

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1 + W2 + W 3 + W4 + W5 (kN)

1. Otpor kotrljanja:

W1 = (Gs + Gk)  wk (kN)

wk = 0,075 specifični otpor kotrljanja

W1 = (600 + 384)×0,075 = 73,80 kN

2. Otpor rezanja materijala:

W2 = k × b × h ( kN )

k = 70 kN/m2 jedinični otpor rezanja materijala

b = 3500 mm širina zahvata skreperskog noža
h = 200 mm visina sloja koji se kopa

W2 = 70 × 3,50 × 0,20 = 49,00 kN

3. Otpor punjenja korpe:

H sin 
W3 = (b× H×  g)×(h + ) (kN)
2

H = 1,80 m visina zemlje u korpi

 = 20° prirodni ugao materijala
110

1,80sin 200
W3 = (3,50×1,80×1, 6×9,81)×(0,30 + ) = 60 kN
2

4. Otpor guranja zemlje ispred skreperske korpe:

W4 = Gp ×  (kN)

Gp = y × b × ρ × g × H2 ---težina zemljine prizme (kN)

y = 0,60 ---------------------koeficijent volumena prizme
ispred skreperske korpe
 = 0,50 --------------------koeficijent trenja zemlja – zemlja
G = 9,81 m/s2 --------------gravitaciono ubrzanje

Gp = y × b × ρ × g × H2

Gp = 0,60 × 3,50 × 1,6× 9,81 × 1,802 = 106,80 kN

W4 = 0,5 × 106,80 = 53,40 kN

5. Otpor uspona kod kopanja:

W5 = (Gs + Gk + Gp) × wu (kN)

wu = 0 koeficijent uspona (nagib kod kopanja je 0 %)

W1 = G × wu = 0

6. Ukupni otpori:

W = W 1 + W2 + W3 + W4 + W5 (kN)

W = 73,80 + 49,00 + 60,00 + 53,40 + 0 = 236,20 kN

Za proračun vučne sile treba da vrijedi:

Z  W = 236,20 kN

Vučna sila jednaka:

N
Z W= (kN)
v
 111

Na osnovu vučne sile može se izračunati potrebna snaga skrepera:

W×v
No = (kW)
ηt × ηi × ηu

236, 20×1, 40
No = = 356 kW
0,93×1×1

Korigovana snaga motora (za uvjete rada pod kojim radi motor)

No = 356kW

Brzina motoskrepera (preporučena brzina kod kopanja I stepen Prenosa)

v = 5 km/h = 1,40 m/s

Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor ηt = 0,93

Faktor utjecaja istrošenosti motora (nov motor) ηi = 1
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu (nova mašina) ηu = 1

C. Odabir motoskrepera

Na osnovu proračuna vučne sile i snage motora izabran je, na osnovu kataloga
proizvođača1, motoskreper:
Model 651E
Snaga motora 410 kW pri 1900 okr/min ISO 9249
Sopstvena težina 600 kN
Ukupna radna težina 984 kN
Skreperska korpa
Širina unutrašnjost 3914 mm
Kapacitet (zaravnjeni) 24,50 m3
Kapacitet (vrhasti) 33,60 m3
Kapacitet punjenja 463 kN
Visina rezanja materijala 440 mm
Širina rezanja 3846 mm
Debljina oštrice noža 45 mm
Sila prodiranja (hidraulična) 542 kN
Visina razastiranja materijala 508 mm
Širina otvora korpe 2340 mm
1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
112

Radne brzine:
1. 5,1 km/h
2. 9,3 km/h
3. 11,2 km/h
4. 15,1 km/h
5. 20,4 km/h
6. 27,6 km/h
7. 37 km/h
8. 50 km/h
Nazad 9,1 km/h
Maksimalna dužina vozila, M 16178 mm
Maksimalna visina vozila, F 4710 mm
Maksimalna širina vozila, A 4344 mm
Osovinski razmak vozila, L 9973 mm
Gume 40.5/75R39

Slika, 3-41 Motoskreper Caterpillar 651E

D. Praktični učinak motoskrepera:

60
Up = ×q× kv × kp × kr (m3/h)
tc

tc = 6,87 min ---- vrijeme jednog radnog ciklusa

q = 24,50 m3 ---- zapremina radnog organa
kv = 0,83--------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
 113

kp = 0,90--------- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa

kr = 0,75 --------- redukcioni koeficijent rastresitosti materijala

tc = tu + tv + ti + to (min)

tu = 1,50 min --- vrijeme utovara

ti = 0,70 min ---- vrijeme istovara i zaokreta
to = 0,65 min --- vrijeme zaokreta kod utovara
tv = 4,35 min --- (vrijeme transporta)

Da bi se odredilo vrijeme vožnje potrebno je izračunati brzine vozila (punog i

praznog) za svaku dionicu puta, (naprijed i nazad). Iz tog razloga treba čitav put
podijeliti na karakteristične dionice. Obrazac za proračun brzine je:

No × ηt × ηi × ηu
v= (m/s)
(Gs + Gk) × (wk ± wu) + Wv

Ako se želi brzina izraziti u km/h, onda obrazac za proračun brzine glasi:

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
v= (km/h)
(Gs + Gk) × (wk ± wu) + Wv

U praksi se izračunata brzina, koja predstavlja maksimalnu vrijednost, koriguje

redukcionim koeficijentom (u zavisnosti od uvjeta vožnje i dužine dionice) kako bi
se dobila srednja, eksploataciona brzina. Radi lakšeg proračuna preporučuje se da
se transportni put podijeli na karakteristične dionice u zavisnosti od otpora
kotrljanja i otpora uspona. Posebno se vrši proračun za prazno, posebno za puno
vozilo. Preporučuje se da se proračun radi tabelarno. Kod većih transportnih dužina
i većeg broja dionica, preporučljivo je da se proračun vrši uvođenjem tzv.
konstante K1 i K2 koja uključuje nepromjenjive elemente iz obrasca za proračun
brzine (snaga motora, koeficijenti utjecaja na motor, korisna i sopstvena težina).

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
K1 = , za Wv = 0; pretpostavka da je v < 40 km/h
(Gs + Gk)

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
K2 =
Gs
pa se brzina računa kako slijedi:

K1
v1 = za puno vozilo
(wk ± wu)
114

K2
v2 = za prazno vozilo
(wk ± wu)

3, 6× (410× 0,93×1, 00×1, 00)

K1 = = 1,39
(600 + 384)

3, 6× (410× 0,93×1, 00×1, 00)

K2 = = 2,29
600

C
B
A

Slika 3-42, Karakteristične dionice puta motoskrepera

Ukupni
Oznaka Karakter Redukcija Eksplataci
Rastojanje Specifični otpori specifični K1/K2 Brzina Vrijeme
dionice dionice brzine ona brzina
otpori
wk wu w K1 km/h m/min
A 200 horizontalna 0,075 0,000 0,075 1,39 18,60 0,85 263 0,76
B 300 uspon 0,040 0,050 0,090 1,39 15,44 0,85 219 1,37
C 100 horizontalna 0,075 0,000 0,075 1,39 18,60 0,85 264 0,38
K2 tvpun 2,51
C 100 horizontalna 0,075 0,000 0,075 2,29 30,53 0,85 433 0,23
B 200 pad 0,040 0,050 -0,010 2,29 -229,00 219 0,91
A 300 horizontalna 0,075 0,000 0,075 2,29 30,53 0,85 433 0,69
tvpr 1,84
tv 4,35

Tabela 3-5, Proračun vremena vožnje

Računskim putem se može dobiti nelogična vrijednost za brzinu na nizbrdici

(v = −229,00 km/h brzina povratka praznog vozila) zbog negativne razlike otpora
kotrljanja i uspona, te se usvaja eksploataciona brzina kao kod uspona.

tc = tu + tv + ti + to = 1,5 + 4,35 + 0,7 + 0,65 = 7,20 min

60
Up = × 24,50×0,83×0,90×0, 75 = 114,40 m3/h
6,87

Upotr = 220,90 m3/h < 2 × Up = 2 × 114,40 m3/h = 228,80 m3/h

Usvaja se motoskreper Caterpillar 951E, 2 komada .

 115

Primjer 2.

Za motoskreper Caterpillar 631G izračunati:

A. Vučnu silu i maksimalnu moguću brzinu kada mašina savlađuje uspon

B. Maksimalnu dozvoljenu brzinu i vrijeme vožnje kada se mašina kreće nizbrdo

1. Korisna težina motoskrepera.......................................... 365 kN

2. Sopstvena težina motoskrepera ...................................... 445 kN
3. Ukupna težina motoskrepera.......................................... 810 kN
4. Otpor kotrljanja .............................................................. 10 %
5. Otpor uspona .................................................................... 5 %
6. Dužina puta ................................................................... 600 m

Rješenje:

A. Proračun vučne sile i brzine kada mašina savlađuje uspon

Kako se radi o Caterpillarovom motoskreperu, na osnovu kataloga1 za navedeni tip

motoskrepera iz Dijagrama vučna sila-brzina-otpori, slika 3-43, može se odrediti
potrebna vučna sila i odgovarajuća brzina motoskrepera. Prethodno je potrebno
sabrati ukupne otpore (otpor kotrljanja i otpor uspona).

Ukupni otpori: w = wk + wu = 10 % + 5% = 15 %

Postupak očitavanja sa dijagrama je slijedeći:

1. Na skali ukupna težina motoskrepera nanese se vrijednost 810 kN

(tačka "A").
2. Od tačke "A" povuće se vertikalna linija do presjecišta sa linijom ukupnih
otpora 15 %, tačka "B".
3. Zatim se povuće horizontalna linija do skale vučna sila, tačka "D" i očita
vrijednost 120,20 kN.
4. Od tačke "C", presjeka horizontalne linije DB sa krivom brzina (stepeni
Prenosa 1-8), povuće se vertikalna linija do skale brzina i očita vrijednost za
maksimalnu brzinu u tački "E", koja iznosi 7,50 km/h.
5. Mašina će savladati ukupne otpore sa maksimalnom brzinom od 7,50 km/h u
drugom stepenu prenosa. Vučna sila je pri tom 120,20 kN.

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
116

Slika 3-43, Dijagram vučna sila-brzina-otpori (kotrljanja i uspona)

B. Proračun maksimalne dozvoljene brzine i vremena vožnje kada se mašina

kreće nizbrdo

Većina građevinskih mašina (damperi i motoskreperi) u sistemu transmisije imaju

tzv. hidraulični retarder, tako da se brzina mašine može održavati (bez korištenja
servisnih kočnica) kada se mašina kreće nizbrdo. S obzirom da ove mašine imaju
velike ukupne mase, bez korištenja hidrauličnog retradera kod vožnje nizbrdo,
 117

postojala bi opasnost od prekomjernog povećanja broja okretaja motora putem

transmisije, a ujedno bi stradale i servisne kočnice.

Slika 3-44, Dijagram Brzina sa retarderom-Otpori

Kako se radi o istom motoskreperu, na osnovu istog kataloga iz Dijagrama brzina

sa retarderom-Otpori, slika 3-44, se može odrediti odgovarajuća brzina
motoskrepera. Prethodno je potrebno izračunati ukupne otpore

Ukupni otpori: w = wk - wu = 15 % - 5 % = 10 %

A. Na skali ukupna težina motoskrepera nanese se vrijednost 810 kN (tačka

"A").
B. Od tačke "A" povuće se vertikalna linija do presjecišta sa linijom ukupnih
otpora 10 %, tačka "B".
118

C. Zatim se povuće horizontalna linija do krive brzina sa retarderom (1-8),

tačka "C", i očita stepen prenosa (peti stepen prenosa).
D. Od "C" tačke, presjeka horizontalne linije CB sa krivom brzina, povuće se
vertikalna linija do skale brzina i očita vrijednost za maksimalnu brzinu u
tački "D", koja iznosi 21,50 km/h.
E. Mašina će savladati nizbrdicu sa maksimalnom brzinom od 21,50 km/h
(358,34 m/min) u petom stepenu prenosa.

L 600
Vrijeme vožnje tv = = = 1,68 min
v 358,34
 119

3.1.8. Mašine za transport i vuču

3.1.8.1 Vrste i namjena mašina za transport i vuču

Mašine za transport i vuču služe, za prijevoz masovnog građevinskog materijala,

bilo da se radi o unutrašnjem ili vanjskom transportu.

Osnovne vrste mašina za transport i vuču su:

 Vozila na tračnicama (šinama) - Šinska vozila

 Vozila na pneumaticima (gumama) - Motorna vozila
 Drumska (cestovna) vozila
 Vozila van javnih puteva (engl. Off Highway vehicle)
 Specijalna vozila
 Transportne trake

3.1.8.1.1. Motorna vozila

Motorna vozila se mogu kvalifikovati po:

 Nosivosti
 Namjeni
 Vrsti motora, tj. goriva koje troši
 Vrsti prostora za teret
 Prilagođavanju putnim uvjetima

Po nosivosti razlikuju se vozila:

 Male nosivosti 30 kN
 Srednje nosivosti 30-120 kN
 Velike nosivosti 120-250 kN i više

Ostali pokazatelji eksploatacionih kvaliteta motornih vozila sredstava su:

 Prohodnost
 Manevarska sposobnost
 Vučna sila
 Brzina kretanja
120

3.1.8.1.1.1. Drumska vozila (motorna vozila u javnom saobraćaju)

Za potrebe građevinarstva se izrađuju različita drumska vozila:

 Laka kombinovana-kombi vozila; nosivosti 20-50 kN

 Laki kamioni (sa ili bez uređaja za istovar);
nosivosti 30-50 kN
 Srednje teški kamioni (obično sa uređajem za istovar);
nosivosti 50-70 kN
 Teški kamioni; preko 70 kN do 500 kN nosivosti

Ova vozila mogu biti sa fiksnim sandukom za prijevoz raznih tereta, sa

sandukom za istovar pozadi i bočno (lijevo ili desno).

3.1.8.1.1.2. Vozila van javnih puteva

Vozila van javnih puteva (engl. Off Highway vehicle) se mogu kretati po svakom
terenu, bilo da se radi o zemljanom putu, usijeku, nasipu ili pozajmištu i
omogućuju velike učinke. U ovu grupu vozila spadaju:

 Mini damperi
 Istovarivači pozadi (damperi)
 Istovarivači kroz dno
 Zglobni istovarivači pozadi (zglobni damperi)
 Traktori na pneumaticima

3.1.8.1.1.3. Specijalna vozila

Ova vozila se koriste za opsluživanje gradilišta, za pomoćne poslove. U ovu grupu

vozila spadaju:

 Vozila za prijevoz vode

 Vozila za prijevoz goriva
 Vozila za prijevoz cementa
 Samoutovarna vozila
 Vozila za prijevoz teških tereta (buldozera, bagera i sl.).
 121

3.1.8.1.1.4. Traktori na pneumaticima

Koriste se za vuču raznih priključnih sredstava, a proizvode se sa slijedećim

karakteristikama

 Snage motora 200-650 kW

 Nosivosti 500-2000 kN

3.1.8.1.1.5. Proračun učinka vozila van javnih puteva

Vozila van javnih puteva su po načinu rada ciklične mašine, a praktični učinak se
računa po obrascu:
60
Up = ×q× kv × kp (m3/h), (3.67)
tc

gdje je:
tc----- vrijeme jednog radnog ciklusa (min)
q ----- zapremina radnog organa (tovarnog sanduka) (m3)
kv ---- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kp ---- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa
kr ---- redukcioni koeficijent rastresitosti materijala

Proračun vremena trajanja radnog ciklusa:

tc = tu + tv + ti + to+m (min) (3.68)

gdje je:
tu----vrijeme utovara (min) iznosi:

q
tu = , (3.69)
U utov.
p

gdje je:
U utov.
p -------učinak utovarnog sredstva (bager, utovarivač i dr.)
tv = L/v----vrijeme transporta (min)
L-----------dužina puta (m)
v-----------brzina vozila (m/min)
ti-----------vrijeme istovara i zaokreta (min)
to+m--------vrijeme zaokreta kod utovara i manevrisanja (min)
(Tabela I-24, Vrijeme zaokreta i istovara, u Prilogu)
122

Radi potpune iskorištenosti utovarnog sredstva treba uskladiti broj vozila:

L/v1 + ti + L/v2 + to
N = 1+ , (3.70)
n × tc

gdje je:
N ------ potreban broj vozila
L ------ dužina transporta (m)
v1 ------ brzina punog vozila (m/min)
v2 ------ brzina praznog vozila (m/min)
n ------- broj bagerskih ciklusa
tc ------ vrijeme trajanja radnog ciklusa (min)
ti ------- vrijeme istovara vozila (min)
to ------ vrijeme zaokreta vozila (min)

Gk
n= , (3.71)
q ×ρ×g× kp × kr

gdje je:
Gk ----- korisna težina vozila (kN)
ρ ------- gustoća materijala (kg/m3)
q ------- zapremina bagerske kašike (m3)
g ------- gravitaciono ubrzanje (m/s2)

Naravno da broj potrebnih vozila zavisi još i od vrste materijala, konstrukcije

kašike, veličine zadatka, obučenosti rukovaoca i veličine prostora za utovar.

Opći princip koji treba koristi u praksi, radi ostvarivanja ekonomičnog rada
vozila – transportnih sredstava je da zapremina tovarnog sanduka vozila
treba da bude 3 do 6 puta veća od zapremine kašike.

Caterpillar preporučuje slijedeće:

1. Za bagere sa čeonom kašikom treba obezbjediti dovoljan broj dampera

odgovarajuće zapremine sanduka, tako da se materijal utovari sa 3 do 5
ciklusa bagera.
2. Za bagere sa dubinskom kašikom za masovne radove (engl. Mass
Excavator), broj ciklusa bagera treba da iznosi 4 do 6, kako bi se u
potpunosti popunio tovarni sanduk dampera.
 123

3.1.8.1.1.6. Proračun vučne sile i brzine vozila

Prilikom kretanja vozila javljaju se slijedeći otpori:

W = W1 + W2 + W3 + W4 (kN) (3.72)

1. Otpor kotrljanja-W1
2. Otpor uspona-W2
3. Aerodinamički otpor-W3
4. Otpor inercije-W4

Slično kao i kod dozera i motoskrepera vučna sila treba da je veća ili jednaka
ukupnim otporima koji se javljaju kod kretanja vozila:

ZW (3.73)

1. Otpor kotrljanja:

W1 = G  wk (kN), (3.74)
gdje je:
wk ----- specifični otpor kotrljanja (N/kN)
G ------ ukupna težina vozila (kN); G = (Gs + Gk)
Gs ------ sopstvena težina vozila (kN)
Gk ----- korisna težina vozila (kN)

Slika 3-45, Ukupni otpori vozila

124

2. Otpor uspona:

W2 = G × sin (kN), (3.75)

gdje je
α ------ ugao nagiba terena (°)
Praktično se može za svaki postotak uspona (1 %) računati sa specifičnim otporom
uspona od wu = 10 N/kN ili 0,01, te je:

W2 = G × wu (kN) (3.76)

3. Aerodinamički otpor

Kod vozila van javnih puteva aerodinamički otpor se zanemaruje s obzirom da su

brzine kretanja tih vozila male. Inače se ovaj otpor računa po obrascu:

W3 = 0,5 × ρ × A × cw × (v + vo)2 (kN), (3.77)

gdje je:
ρ ---- gustoća zraka (t/m3)
A ---- površina projekcije vozila okomito na ravan u smjeru kretanja
poprečnog presjeka vozila (m2)
cw --- koeficijent otpora zraka (zavisi od oblika vozila)
(Tabela I-26, Koeficijent otpora zraka i dodatna snaga vuče za različita
vozila, u Prilogu.)
v ---- brzina vozila (m/s)
vo --- brzina zraka (na čelo vozila) (m/s)

Ukoliko vozilo vuče prikolicu, treba uzeti u proračun 50 % veći otpor u odnosu na
samo vozilo.

4. Otpor inercije

Inercija se javlja kada vozilo prelazi iz stanja mirovanja u stanje kretanja i kod
promjene brzina vozila. Kod praktičnih proračuna ovaj otpor se ne računa posebno,
nego se izračunata brzina redukuje posebnim koeficijentom (Tabela I-25,
Redukcije brzine zbog otpora inercije, u Prilogu).

5. Adheziona vučna sila (Otpor klizanju)

Kretanje vozila se ostvaruje ukoliko između pogonskih točkova i podloge postoji

potrebna adhezija. Ukoliko uslovi za kretanje vozila nisu odgovarajući (stanje
podloge, vrsta uređaja za kretanje, težina vozila i dr.), pogonski točkovi će se
 125

okretati u mjestu (proklizavaju) i vozilo ostaje u mjestu odnosno kliže. Ovaj slučaj
je naročito izražen kod vozila sa prikolicama i poluprikolicama.
Da ne bi nastupilo klizanje vozila treba biti zadovoljen uvjet:

Fad > Z (kN) (3.78)

Fad = n  (Q×f) (kN), (3.79)

gdje je:
Q ------ opterećenje pogonskih osovina (kN)
n ------ broj pogonskih osovina
f ------- koeficijent trenja (guma-kolovoz)
(Tabela I-27, Koeficijent trenja guma-kolovoz (f), u Prilogu)

6. Proračun vučne sile i brzine

Vučna sila je jednaka:

N
Z = (kN), (3.80)
v
A također treba da je zadovoljen i uslov iz jednačine (3.73) Z  W

Na osnovu vučne sile i snage vozila može se izračunati brzina vozila:

No × ηt × ηi × ηu
v= (m/s), (3.81)
W

gdje je
N --- računska snaga motora (kW)
No -- nominalna snaga motora (iz kataloga proizvođača) (kW)
v --- brzina vozila (m/s)
ηt --- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
ηt --- faktor utjecaja istrošenosti motora ( ηi = 0,85 - 0,90)
ηu -- faktor utjecaja unutrašnjih otpora na vozilo (uslijed mehaničkih otpora)
ηu = 0,85 za direktnu brzinu; ηu = 0,80 za indirektnu brzinu

Utjecaji na motor

ηt --- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor

ηt = 1 za barometarski pritisak b = 1013 hPa i temperaturu 20 °C
126

Ukoliko se uvjeti rada razlikuju od navedenih gore, onda se snaga motora treba
korigovati pomoću obrasca:

1013 273 + t 
N= ×  × No (kW), (3.82)
 b 293 
gdje je:
No - snaga motora za barometarski pritisak b = 1013 hPa i temperaturu 20 °C (kW)
N -- snaga motora za barometarski pritisak b (hPa) i temperaturu t (°C) (kW)

Postoje i tabele za preračunavanje snage motora za uvjete okoline različite od gore

navedenih (Tabela I-15, Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline ηt
(%), u Prilogu).

3.1.8.1.1.7. Proračun učinka drumskih vozila

Kod drumskih vozila ne računa se učinak kao kod vozila van javnih puteva. Ovdje
se izračuna jedinična cijena prijevoza na osnovu nosivosti za jedan kilometar puta i
izražava se u tkm1. Zatim se za vozila raznih nosivosti izračuna cijena prijevoza za
različite transportne udaljenosti. Cijene prevoza su usaglašene između transportnih
preduzeća i odgovarajuće strukovne komore i utvrđene posebnim cjenovnikom.

3.1.8.1.2. Transportne trake

3.1.8.1.2.1. Vrste i namjena transportnih traka

Transportne trake spadaju u sredstva unutrašnjeg transporta i prema načinu vršenja

rada to su mašine sa kontinuiranim djelovanjem. Transportne trake imaju naročitu
primjenu u rudarstvu, a u građevinarstvu se upotrebljavaju najčešće u sklopu
proizvodnih postrojenja ili mašina, (separacije kamenog agregata, fabrike betona,
mašina za transport i ugradnju betona (uz automješalice ili autodizalice), mašine za
transport zemlje (uz bagere, utovarivače, rovokopače i sl.). Prema konstrukciji se
dijele na mobilne i stalne transportne trake.

1
Još uvijek se u praksi računa nosivost u t umjesto u kN što nije u skladu sa Međunarodnim
sistemom jedinica (SI).
 127

3.1.8.1.2.2. Proračun učinka transportne trake

Teoretski učinak transportne trake zavisi od širine trake i brzine trake kao i vrste
materijala, a obračunava se po obrascu:

Zapreminski

Ut = 3600 × A × v (m3/h) ili (3.83)

težinski

Ut = 3600 × A × ρ × g × v (kN/h), (3.84)

gdje je:
A ----------------- površina poprečnog presjeka materijal na traci (m2)
v ----------------- brzina kretanja trake (m/s)
ρ ----------------- gustoća materijala (t/m3)
g = 9,81 m/s2 --- gravitaciono ubrzanje

Površina poprečnog presjeka za ravnu traku:

B  h B2
A   tg (m2), (3.85)
2 4
gdje je:
B ---- širina trake (m)
h ---- visina materijala (m)
φ ---- ugao prirodnog nagiba materijala (°)
f

Ravna traka
Koritasta traka

Slika 3-46, Poprečni presjek za ravnu i koritastu traku

128

Za transportne trake sa bočnim valjcima sa nagibom od β = 30° može se uzeti da je

površina poprečnog presjeka za koritastu traku: A  0,11B2.

Teoretski učinak se može izračunati prema obrascu:

za ravnu traku:

B2
Ut = 3600× × tg × v (m3/h) (3.86)
4

za koritastu traku:

Ut = 3600 × A × v = 3600 × 0,11B2 × v = 396 × B2 × v (m3/h) (3.87)

Praktični učinak se računa prema obrascu:

Up = Ut × kv × kp (m3/h), (3.88)
gdje je:
kv ---- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kp ---- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa (0,65 do 0,75)

3.1.8.1.2.3. Dozvoljeni nagib transportne trake

Granične vrijednosti uglova uzdužnog nagiba glatkih transportnih traka zavise od

vrste materijala koji se transportuje. U tabeli 3-6 su date vrijednosti ugla za
različite materijale od kojih je traka napravljena i za različite materijale koji se
transportuju.

Materijal trake
Vrsta materijala
guma čelik
Ugao nagiba
suh pijesak 15° 13°
vlažan pijesak 27° 19°
kamen (drobljeni, neprosijan) 20° 15°
šljunak 20° 15°
rastresita suha zemlja 20° 18°
suha glina 18° 15°
cement 20° 16°
beton (malo plastičan) 20°-27° -
beton (plastičan) 24° -

Tabela 3-6, Granične vrijednosti ugla transportne trake

 129

U zavisnosti od ugla uzdužnog nagiba trake, mijenja se i učinak transportne trake

što je prikazano u tabeli 3-7:

Ugao nagiba transportne trake (°) 5 10 13 16 19 23

Smanjeni učinak transportne trake
91 83 78 73 67 61
(%)

Tabela 3-7, Zavisnost učinka od nagiba transportne trake

Brzina kretanja, veličina zrna materijala i širina transportne trake su također u

međusobnoj zavisnosti, a njihov odnos je dat u tabeli 3-8.

Širina trake (mm) 400 500 650 1000 1200 1400

Brzina kretanja trake (m/s) 1,50 1,75 2,00 2,75 3,00 4,00
Jednolika veličina zrna (mm) 85 105 130 190 255 380
Mješavina sa 90 % sitnih zrna,
138 170 215 265 500 640
maksimalne veličine (mm)

Tabela 3-8, Zavisnost brzine kretanja i širine trake

3.1.8.1.2.4. Proračun snage pogonskoga motora transportne trake

Proračun snage1:
Up × H
No = k × (c × L × v + 0,00015 × Up ± ) (kW), (3.89)
367

gdje je:
c ----- koeficijent koji zavisi od širine trake
v ---- brzina kretanja trake (m/s)
k ---- koeficijent koji zavisi od dužine trake
Up --- praktični učinak (t/h)
L ---- dužina transportne trake (m)
H ---- visina transportne trake u odnosu na teren za ugao nagiba (m)

Širina trake (mm) 500 650 800 1000 1200

c 0,018 0,023 0,028 0,038 0,048

Tabela 3-9, Zavisnost koeficijenta c od širine trake

1
S. Dedijer, Osnovi transportnih uređaja
130

Dužina trake L (m) <15 16 – 30 30-45 >45

1,25 1,10 1,05 1,00

Tabela 3-10, Zavisnost koeficijenta k od dužine trake

Ako na traci postoji uređaj za skidanje, potrebno je uzeti u proračun i dio snage za
savlađivanje otpora skidača:

Nsk = c1 × Up × B (kW), (3.90)

gdje je:
c1 ---- 0,0075 (empirijski koeficijent)

3.1.9. Izbor pneumatika (guma) za građevinske mašine i vozila

Pravilan izbor guma, primjena i održavanje, veoma su značajni faktori u ekonomici

zemljanih radova. Dozeri na točkovima, utovarivači točkaši, motoskreperi, motorna
vozila, motogrejderi i sl., su mašine za zemljane radove čija produktivnost i cijena
jedinice proizvoda zavise od performansi guma više nego od bilo kojeg drugog
faktora.

A. Konstrukcija guma

Postoje dvije različite konstrukcije guma koje se primjenjuju za mašine za

zemljane radove:

1. Radijalne gume
2. Dijagonalne gume

Također, u zavisnosti od vrste mašine i namjene koje one obavljaju postoje tri
kategorije guma:

1. Transportne gume-za mašine koje transportuju materijal-kamioni i dozeri

na točkovima
2. Gume za radne mašine-za mašine koje se sporo kreću-motogrejderi i
utovarivači
3. Gume za utovar i nošenje-za mašine koje transportuju i kopaju materijal-
utovarivači
 131

B. Obilježavanje guma

Legenda:

D----prečnik gume
R----normalni prečnik naplatka
H----visina presjeka gume
S-----širina presjeka gume
W----širina gume
H/S--odnos visine i širine

Slika 3-47 Poprečni presjek gume

Obilježavanje guma se vrši na osnovu aproksimativne širine poprečnog presjeka i

prečnika naplatka točka i postoje slijedeće karakteristične grupe guma:

1. Guma široke baze, npr. oznake 29.5-35

(prvi broj predstavlja aproksimativnu širinu poprečnog presjeka u
inčima, a drugi prečnik naplatka točka, također, u inčima; omjer visine i
širine je približno 0,83).
2. Guma standardne širine baze, npr. oznake 24.00-35
(omjer visine i širine je približno 0,95).
3. Guma niskog profila, npr. oznake 40/65-39
(prvi broj predstavlja aproksimativnu širinu poprečnog presjeka u
inčima, a treći prečnik naplatka točka također u inčima. Drugi broj
predstavlja omjer visine i širine (omjer visine i širine je približno 0,65, a
označava se sa 65).
Ukoliko je oznaka gume istih dimenzija 40/65R39, znači da se radi o radijalnoj
gumi.
Proizvođači guma su ustanovili kodni identifikacioni sistem za gume za zemljane
radove radi lakšeg raspoznavanja guma, bez obzira na trgovačku marku. Kodni
identifikacioni sistem za gume je podijeljen u šest grupa:

C ---- gume za mašine za sabijanje

E ---- gume za mašine za transport zemlje
G ---- gume za motogrejdere
L --- gume za utovarivače i dozere
ML - gume za mašine za rudarstvo i šumarstvo
LS -- gume za mašine za šumarstvo
(Tabela I-28, Kodni identifikacioni sistem za gume, u Prilogu)
132

C. Izbor guma-metod T-km/h ili Ton-MPH

Već je ranije objašnjeno da su pravilan izbor guma, primjena i održavanje veoma

značajni faktori u ekonomici zemljanih radova. Troškovi eksploatacije i održavanja
guma značajno utječu na cijenu rada mašine, odnosno cijenu jedinice proizvoda. Iz
ovoga slijedi zaključak da pravilan izbor guma nekada predstavlja kritičan faktor
za uspjeh u izvršavanju zadatka. Jedan od najznačajnijih problema koji se javlja pri
eksploatacije guma je prekomjerna temperatura koja se razvija u gumama. Kako bi
se izbjegla oštećenja izazvana prekomjernim temperaturama, proizvođači mašina i
guma su ustanovili poseban metod za izbor guma tzv. Ton-MPH metod ili T-km/h
(od engl. Ton-Miles Per Hour method, što znači tona-milja na sat). Cilj ovog
metoda je da predvidi porast neželjene temperature prilikom eksploatacije guma.
Indeks porasta temperature gume, po ovom metodu, se definiše kao umnožak
opterećenja i brzine. Prema Caterpillarovim preporukama, maksimalna temperatura
za gume sa vještačkim vlaknima je 107 °C (225 °F) i 93 °C (200 °F) za gume sa
čeličnim žicama.
Mjerenje temperature je moguće pomoću igličastog pirometra na bilo kojoj tački na
kosturu (karkasu) gume. Procedura mjerenja temperature je opisana u proceduri
standarda SAE 10151.
Razvoj toplote u svakoj posebnoj gumi na propisanom pritisku zavisi od tri faktora:

1. Opterećenja koje guma podnosi (savijanje po jednom okretanju).

2. Brzine gume prilikom kretanja po terenu (savijanje u određenom periodu
vremena).
3. Temperature okolnog zraka (temperatura ambijenta) i temperature površine
ceste.

Proizvođači guma definišu temperaturne karakteristike guma i izražavaju ih

posebnim indeksom u Ton-MPH ili T-km/h. Na osnovu uvjeta eksploatacije na
gradilištu opisanih gore navedenim faktorima od 1 do 3 i indeksa Ton-MPH ili T-
km/h, mogu se predvidjeti i izbjeći neželjena oštećenja guma.

D. T-km/h ili Ton-MPH (TMPH) u terenskim uvjetima2

TMPH na terenu se računa po slijedećem obrascu:

TMPHteren = POG × PBS, (3.91)

gdje je:
POG3 ------ prosječno opterećenje gume (kN)

1
SAE 1015 Ton Kilometer Per Hour Test Procedure
2
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
3
Američki i neki evropski proizvođači guma daju težine vozila i osovinska opterećenja izražena u
tonama što nije u skladu sa Međunarodnim sistemom jedinica (SI)
 133

PBS -------- prosječna brzina vozila za smjenu (km/h)

Prosječno opterećenje gume se računa po slijedećem obrascu:

OG praz + OG pun
POG = , (3.92)
2

gdje je :
OGpraz ----- opterećenje gume za prazno vozilo
OGpun------ opterećenje gume za puno vozilo

Prosječna brzina vozila za smjenu PBS računa po slijedećem obrascu:

Luk × n
PBS = , (3.93)
Tuksmj

gdje je:
Tuksmj ----- ukupno vrijeme za jednu smjenu (h)
Luk ----- ukupan put za puno i prazno vozilo (km)
n ------- ukupan broj tura za smjenu

Izračunati indeks TPMH za konkretne uvjete eksploatacije na gradilištu treba

uporediti sa kataloškom vrijednost TPMH proizvođača guma (za različite
proizvođače i tipove guma). Za izuzetno duge transporte (20 milja i više) treba
konsultovati proizvođača guma.

E. Ton-MPH ili T-km/h za gume utovarivača

Kod utovarivača točkaša se mogu, kada se koriste za utovar i nošenje tereta,

pojaviti slični temperaturni problemi na gumama kao i kod vozila, motoskrepera i
sl. Ne treba vršiti zamjenu guma sa vozila na utovarivače bez konsultacije
proizvođača guma, ili bez upustva za Ton-MPH ili T-km/h i pritisak u gumama
preporučen od proizvođača.

F. Preporuke za transport mašina

Prilikom transporta mašina sa jedne pozicije rada na drugu, mogu se oštetiti gume
zbog razvoja prekomjerne toplote u gumama. Zato je neophodno tražiti od
proizvođača guma maksimalne brzine za specifične radne (transportne) uvjete.
Neki proizvođači guma također preporučuju da se vozila opremljena sa ekstra
dubokim gazištem ili sa specijalnim gumama ne transportuju bez njihovog
posebnog odobrenja. Posebno se to odnosi na gume za dampere, motoskrepere,
utovarivače i dozere točkaše oznake gazišta L-3, L-4, E-4 i L-5.
134

G. Izbor guma za zglobne dampere

Zglobni damperi su opremljeni širokobaznim radijalnim gumama radi poboljšanja

vožnje u teškim uvjetima eksploatacije (snijeg, blato i pijesak). Dubina prodiranja
gume u tlo pod opterećenjem prouzrokuje povećanje pritiska na tlo i izaziva
uvijanje (defleksiju) gume. Proizvođači guma daju tabelarno podatke za pritisak na
tlo u zavisnosti od dubine prodiranja gume od 0 do 76 mm. Opterećenje gume,
raspored tereta na osovine vozila i pritisak u gumama, treba biti poznat.
Opterećenje na gumu se može izračunati po obrascu:

OOmax
OG = , (3.94)
2

gdje je:
OOmax ----- maksimalno osovinsko opterećenje (kN)
 135

3.1.10. Primjeri

Primjer 1.

Izvođač radova planira da preveze 16100 m3 mokre pjeskovite ilovače.

1. Dužina puta je 2000 m (800 m, uspon 3 %)

2. Posao treba završiti u roku od 10 dana u jednoj smjeni (10 sati)
3. Procjenjuje se da je efektivno radno vrijeme 50 min (kv = 0,83)
4. Gustoća materijala ρ = 1750 kg/m3

Na gradilištu su na raspolaganju slijedeće mašine:

Istovarivač pozadi (damper) Caterpillar 769C, korisne težine Gk = 460 kN, snage
motora 336 kW.
Bager sa dubinskom kašikom Caterpillar 350, zapremine kašike q = 1,90 m3, snage
motora 165 kW, učinka U bp = 255,50 m3/h i vremena ciklusa tc = 15 s.
Napomena: podatak za učinak bagera Upb (Caterpillar 350) je korišten iz Primjera 1,
tačka 3.1.1.11.

Izračunati:
A. Potrebnu satnu proizvodnju-planski učinak
B. Izračunati praktični učinak dampera
C. Izračunati potreban broj vozila
D. Odabrati odgovarajuće gume

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk
Upotr. = = 194m3/h
(ukup.vrij.) × kv

Qukupno 16100 m3
Rok završetka 10 dana
Smjena 10 dana
Keof. korištenja radnog vremena kv 0,83 -
Potrebni učinak 193,98 m3/h
136

B. Karakteristike dampera

Podaci iz kataloga-prospekta1:
Nominalna snaga motora ---------------- No = 363 kW
Ukupna težina dampera ------------------ G = 700 kN
Sopstvena težina dampera --------------- Gs = 238 kN
Korisna težina dampera ------------------ Gk = 462 kN
Specifični otpor kotrljanja --------------- wk = 0,05 (izbrazdana površina)
Specifični otpor uspona ------------------ wu = 0,03 (3 % uspona)
Faktor utjecaja nadmorske visine i
temperature okoline na motor ---------- t = 0,89 (910 m/nm; 21 C°)
Faktor utjecaja unutrašnjih
otpora na mašinu ------------------------- u = 0,80
Faktor utjecaja istrošenosti motora ---- i = 0,85
Zapremina tovarnog sanduka ----------- q = 24,20 m3
Redukcioni koeficijent ------------------- kv = 0,83 (korištenja radnog vremena)
Redukcioni koeficijent ------------------- kp = 0,90 punjenja radnog organa

C. Proračun praktičnog učinka dampera

Praktični učinak dampera se računa prema obrascu:

q
Up = 60× × kv × kp
tc

Da bi se odredilo vrijeme transporta, potrebno je, kao i kod motoskrepera,

izračunati brzine za svaku dionicu puta, naprijed i nazad. Iz tog razloga treba čitav
put podijeliti na karakteristične dionice. Da bi se odredilo vrijeme trajanja vožnje-
tv, potrebno je odrediti prosječnu brzinu kretanja vozila, punog i praznog. Proračun
se vrši uvođenjem tzv. konstante K1 i K2 koja uključuje nepromjenljive elemente iz
obrasca za proračun brzine (snaga motora, koeficijenti utjecaja na motor, korisna i
sopstvena težina).

Obrazac za proračun brzine je:

No × ηt × ηi × ηu
v= (m/s)
(Gs + Gk) × (wk ± wu) + Wv

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
 137

Ako želimo brzinu izraziti u km/h, onda obrazac za proračun brzine glasi:

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
v= (km/h)
(Gs + Gk) × (wk ± wu) + Wv

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
K1 = , za Wv = 0; pretpostavka da je v < 40 km/h
(Gs + Gk)

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
K2 =
Gs

pa se brzina računa kako slijedi:

K1 K2
v1 = za puno vozilo; v2 = za prazno vozilo
(wk ± wu) (wk ± wu)

3, 6× (336× 0,89× 0,85× 0,80)

K1 = = 1,045
700

3, 6× (363× 0,89× 0,85× 0,80)

K2 = = 3,354
238

C
B
A

Slika 3-48, Karakteristične dionice puta vozila

Eksplaota
Oznaka Karakter Specifični otpori Ukupno
Brzina Redukcija cina Vrijeme
Rastojanje(m) specifični K1
dionice dionice (km/h) brzine brzina (min)
wk wu otpori
(km/h)
A 900 Horizontalna 0,05 0,00 0,05 1,045 20,90 1,00 20,90 2,58
B 800 Uspon 0,05 0,03 0,08 1,045 13,06 1,00 13,06 3,67
C 300 Horizontalna 0,05 0,00 0,05 1,045 20,90 1,00 20,90 0,86
K2 tvpun 7,12
C 300 Horizontalna 0,05 0,00 0,05 3,354 67,08 0,80 53,66 0,34
B 800 Pad 0,05 0,03 0,02 3,354 167,70 13,06 3,68
A 900 Horizontalna 0,05 0,00 0,05 3,354 67,08 0,80 53,66 1,01
tvpr 5,02

ukupno vrijeme vožnje tv 12,14

Tabela 3-11, Proračun vremena vožnje

138

Računskim putem se može dobiti nelogična vrijednost za brzinu na nizbrdici kao i

u Primjeru 1, tačka 3.1.7.4 kod motoskrepera (zbog negativne razlike otpora
kotrljanja i uspona v = 167,70 km/h), te se usvaja eksploataciona brzina kao kod
uspona.

Vrijeme utovara tu:

T 60
q 24,20 m3
Upb 255,50 m3/h
tu 5,68 min

60× q
tu = = 5,68 min
U bp

Vrijeme ciklusa vozila tc:

tu 5,68 min
pun
t v 7,12 min
tprv 5,02 min
ti 1,00 min
to 0,30 min
tc 19,12 min

tc = tu + tv + ti + to+m = 19,12 min

ti = 1,00 min vrijeme istovara i zaokreta

to = 0,30 min vrijeme zaokreta kod utovara

Učinak dampera

T 60
q 24,20 m3
tc 19,12 min
kv 0,83
kr 0,75
kp 0,90
Up 42,55 m3/h

60
Up = ×q× kv × kp = 42,55 m3/h
tc
 139

D. Proračun potrebnog broja dampera

Radi potpune iskorištenosti bagera treba obezbijediti dovoljan broj dampera:

t pun pr
v + ti + t v + to
N = 1+ ,
n × tc

N ---- potreban broj dampera

n ----- broj ciklusa utovarnog sredstva
t pun
v --brzina punog dampera (m/min)
t prv --- brzina praznog dampera (m/min)
tbc --- vrijeme trajanja radnog ciklusa utovarnog sredstva (bagera) (min)
ti ----- vrijeme istovara dampera (min)
to ---- vrijeme zaokreta dampera (min)

Broj ciklusa:
qv
n= ,
q b × kv × kp

qv ---- Zapremina tovarnog sanduka dampera (m3)

qb ---- Zapremina kašike bagera (m3)

minimalni broj vozila 1,00 -

pun
tv 7,12 min
pr
tv 5,02 min
ti 1,00 min
to 0,30 min
tcb 0,25 min
tcv 19,12 min
qv 24,20 m3
qb 1,90 m3
kv 0,83 -
kp 0,90 -
n 17,05 -
N 4,15 -

Usvaja se 5 dampera.
140

E. Izbor guma

Proračun indeksa T-km/h 1 na terenu se računa po slijedećem obrascu:

T-km/h teren = POG × PBS

POG --------- prosječno opterećenje gume (kN)

PBS ---------- prosječna brzina za smjenu (km/h)

Prosječno opterećenje gume POG računa se po slijedećem obrascu:

OG praz + OG pun
POG = (kN)
2
Raspored opterećenja

prazan pun
naprijed 49,70 % 33,30 % dvije gume na osovini
nazad 50,30 % 66,70 % četiri gume na osovini

OGpun = 700 × 66,70 % = 466,90 kN ----- prosječno opterećenje guma puno vozilo,
zadnja osovina

OGpraz = 238 × 50,30 % = 126,14 kN ---- prosječno opterećenje guma prazno

vozilo, zadnja osovina

466,90 +128,14
POG = = 74,13 kN za jednu gumu zadnje osovine
2× 4

OGpun = 700 × 33,30 % = 235,90 kN ----- prosječno opterećenje guma puno vozilo,
prednja osovina

OGpraz = 238 × 49,70 % = 118,28 kN ---- prosječno opterećenje guma prazno

vozilo, prednja osovina

235,90 +118, 28
POG = = 44,27 kN za jednu gumu prednje osovine
2× 4

1
U primjeru se računalo sa osovinskim opterećenjem izraženo u kN. Američki i neki evropski
proizvođači guma daju težine vozila i osovinska opterećenja izražena u tonama što nije u skladu sa
Međunarodnim sistemom jedinica (SI).
 141

Prosječna brzina za smjenu računa po slijedećem obrascu:

Luk × n
PBS = (km/h)
Tuksmj

Tuksmj = 10 sati -----ukupno vrijeme za jednu smjenu

Luk = 4000 m ----ukupan put puno/prazno vozilo (1 tura)
n -------------------ukupan broj tura za smjenu
tc = 21,78 min ----vrijeme ciklusa

Tsmj 10×60
n= × kv = ×0,83 = 23
tc 21, 78

4× 23
PBS = = 9,2 km/h
10

U daljem proračunu računa se samo opterećenje za gumu zadnje osovine pošto je

ono veće.

T-km/h teren = 74,13 × 9,2 = 682 kN-km/h ili 69,55 T-km/h

Na osnovu kataloga proizvođača guma1 biraju se gume:

Dimenzije 18.00R-33 (E-3), radijalne za 219 T-km/h (temperatura okoline 38 °C

maksimalna dužina transporta 32 kilometra u jednom pravcu)2.

Broj guma:
Naprijed 2 gume na osovini
Nazad 4 gume na osovini

1
Goodyear
2
Vidi fusnotu 1 na stranici 140
142

Slika 3-49, Damper-istovarivač pozadi Caterpillar 769C

Primjer 2.

Za zglobni damper Caterpillar 725 izračunati:

A. Vučnu silu i maksimalnu moguću brzinu kada mašina savlađuje uspon.

B. Vučnu silu i maksimalnu moguću brzinu kada mašina savlađuje uspon
(na osnovu kataloga proizvođača).
C. Odrediti dozvoljeni pritisak na tlo za opterećeno vozilo.

1. Sopstvena težina zglobnog dampera ------------------------------- 223 kN

2. Ukupna težina zglobnog dampera ---------------------------------- 454 kN
3. Snaga motora --------------------------------------------------------- 209 kW
4. Koeficijent otpora kotrljanja ------------------------------------------ 15 %
5. Koeficijent otpora uspona ---------------------------------------------- 6 %
6. Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
t = 0,921 (910 m/nm; 21 C°)
7. Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu -------------------- u = 0,85
8. Faktor utjecaja istrošenosti motora -------------------------------- i = 0,95
 143

Rješenje:

A. Izračunavanje vučne sile i maksimalne moguće brzine kada mašina

savlađuje uspon.

Vučna sila treba da je veća ili jednaka ukupnim otporima koji se javljaju kod
kretanja vozila:

ZW

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1 + W2 + W3 + W4 (kN)

1. Otpor kotrljanja-W1
2. Otpor uspona-W2
3. Aerodinamički otpor-W3
4. Otpor inercije-W4

1. Otpor kotrljanja

W1 = G  wk (kN)

W1 = 454  0,15 = 68,20 kN

wk = 0,15 -------- koeficijent otpora kotrljanja (za raskvašeno zemljište)

G = 454 kN ----- ukupna težina vozila

2. Otpor uspona
W2= G × wu (kN)

W2 = 454 × 0,06 = 27,30 kN

wu =0,06 --------- koeficijent otpora uspona (za 6 % uspona)

3. Aerodinamički otpor

Kod vozila van javnih puteva aerodinamički otpor se zanemaruje s obzirom na

male brzine kretanja tih vozila.
144

4. Otpor inercije

R=0,85

Kod praktičnih proračuna ovaj otpor se ne računa posebno, nego se izračunata

brzina redukuje posebnim koeficijentom (Tabela I-25, Redukcije brzine zbog
otpora inercije, u Prilogu).

5. Proračun vučne sile i brzine

N
Vučna sila jednaka: Z = W = (kN)
v
ukupni otpori:

W = W1 + W2 + W3 (kN)

Z = W = 68,20 + 27,30 + 0 = 95,50 kN

5. Izračunavanje maksimalne brzine

Na osnovu vučne sile i snage može se izračunati potrebna brzina dampera:

No × ηt × ηi × ηu 209× 0,921× 0,95× 0,85

v= = = 1,63 m/s
W 95,50
No = 209 kW ---------------- nominalna snaga motora
ηt = 0,921--------------------- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature
okoline na motor (610 m/nm; temperatura 21 °C)
ηi = 0,95 ----------------------- faktor utjecaja istrošenosti motora
ηu = 0,85 ---------------------- faktor utjecaja unutrašnjih otpora na vozilo
v = 1,63 m/s = 5,86 km/h --- brzina vozila

B. Određivanje vučne sile i maksimalne brzine kada mašina savlađuje uspon

na osnovu kataloga proizvođača

Određivanje vučne sile i maksimalne brzine urađeno je kao i u Primjeru 2. u tački

3.1.7.4.
Kako se radi o Caterpillarovom zglobnom damperu, na osnovu kataloga1 za
navedeni tip dampera iz Dijagrama vučna sila-brzina-otpori, slika 3-50, može se
odrediti potrebna vučna sila i odgovarajuća brzina dampera. Prethodno je potrebno
sabrati ukupne otpore (otpor kotrljanja i otpor uspona).

1
Caterpillar Preformance Handbook, Edition 35
 145

Ukupni otpori w = wk + wu = 15 % + 6 % = 21 %

Postupak očitavanje sa dijagrama je slijedeći:

1. Na skali ukupna težina dampera unese se vrijednost 454 kN;

2. Od tačke "A" povuće se vertikalna linija do presjecišta sa linijom ukupnih
otpora 21 %, tačka "B";

Slika 3-50, Dijagram vučna sila-brzina-otpori (kotrljanja i uspona)

3. Zatim se povuće horizontalna linija do skale Vučna sila tačka "C" i očita
vrijednost 90 kN;
4. Od tačke "C" treba povući vertikalnu liniju do tačke "D" 97,70 kN, zbog
korekcije dobivene vrijednosti vučne sile (utjecaj nadmorske visine i
temperature okoline N× ηt = 90 kN/0,921 = 97,70 kN);
5. Od "D" tačke povuće se horizontalna linija do krive Brzina (stepeni Prenosa 1-
5) tačke "F", a od te tačke se povuće vertikalna linija do skale Brzina i očita
vrijednost za maksimalnu brzinu u tački "G", koja iznosi 4 mph ( ≈7 km/h);
146

6. Mašina će savladati ukupne otpore maksimalnom brzinom od 7 km/h u prvom

stepenu prenosa. Korigovana vučna sila je pri tom 97,70 kN, a korigovana
brzina zbog utjecaja inercije v = 7 × 0,85 = 4,55 km/h.

Poređenjem dobivenih vrijednosti za vučnu silu i maksimalnu brzinu u tačkama

proračuna A i B, vidi se da postoje izvjesne razlike. Za vučnu silu razlika je
2,70 kN, a za brzinu 1,31 km/h. Međutim, primjerom se željelo pokazati da se, bez
obzira koji od metoda koristili (školski ili po uputstvima proizvođača), dobiju
približno isti rezultati koji su primjenjivi u praksi.

C. Određivanje dozvoljenog pritisaka na tlo za opterećeno vozilo

U zadatku je pretpostavljeno da damper radi u teškim eksploatacionim uvjetima

(zemljište raskvašeno). Dubina prodiranja gume u tlo pod opterećenjem
prouzrokuje povećanje pritiska na tlo i izaziva uvijanje (defleksiju) gume.
Opterećenje na gumu se može izračunati po obrascu:

OOmax
OG =
2

454×0,345
OG = = 78,30 kN
2

OOmax- - maksimalno osovinsko opterećenje

Raspored opterećenja za zglobni damper Caterpillar 725 je kako slijedi:

Naprijed--- 31,0 % od ukupne mase vozila

U sredini -- 34,5 % od ukupne mase vozila
Nazad ----- 34,5 % od ukupne mase vozila

Na damperu su montirane gume Michelin 23,5R25 sa pritiskom zraka 324 kPa

(3,25 bara ili 47 psi). Iz dijagrama Opterećenje gume-pritisak na tlo, slika 3-52,
vidljivo je da je dozvoljeni pritisak na tlo 3,1 kg/cm2 (44 psi), odnosno 303 kPa za
dubinu prodiranja gume u tlo od 0 mm, a 1,4 kg/cm2 (21 psi) odnosno144 kPa za
dubinu prodiranja gume u tlo od 76 mm. Iz primjera je vidljivo da je stanje podloge
puta veoma značajno prilikom izbora mašine, odnosno guma kod vozila van javnih
puteva. Radi smanjenja specifičnih pritisaka na tlo, kod ovih vozila se preporučuju
gume sa niskim pritiscima čije su prednosti slijedeće:

 duži vijek trajanja

 smanjeno djejstvo udara i potresa (gume imaju ulogu amortizera)
 bolja vuča
 bolja adhezija
 147

Slika 3-51, Zglobni damper Caterpillar 750

Slika 3-52, Dijagram opterećenje gume-pritisak na tlo

148

Primjer 3.

Za drobilanu i separaciju kamenog agregata treba izračunati učinak, dozvoljeni

nagib i potrebnu snagu elektromotora transportne trake za transport frakcije od 0 do
60 mm ako se zna da je:

1. Dužina transportne trake L = 25,10 m

2. Širina trake B = 600 mm
3. Materijal dolomit, drobljeni, neprosijan, gustoće ρ = 1522 kg/m3
4. Brzina trake v = 2,2 m/s

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebnog učinka

Za koritastu traku teoretski učinak je:

Ut = 396 × B2 × v (m3/h)
Ut = 396 × 0,602 × 2,20 = 313,63 m3/h,
a praktični:

Up = Ut × kv × kp = 313,63 × 0,83 × 0,70 = 182,50 m3/h = 277,40 t/h

kv = 0,83-----redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

kp = 0,70-----redukcioni koeficijent punjenja radnog organa

B. Izračunavanje potrebne snage pogonskog motora

Up × H
No = k × (c × L × v + 0,00015 × Up ± ) (kW)
367

Up = 169,70 t/h praktični učinak

L = 30 m dužina transportne trake
β = 20°granični ugao nagiba trake ( tabela 3-6, strana 128)
H =8,60 m visina transportne trake; H = L × sinβ = 25,10 × sin20°
c = 0,023 koeficijent koji zavisi od širine trake
k = 1,1 koeficijent koji zavisi od dužine trake

277, 40 ×8, 6
No = 1,1 × (0,023 × 25,10 × 2,2 + 0,00015 × 277,4 + ) = 9 kW
367

iz kataloga proizvođača1 bira se elektromotor snage 11 kW.

1
Sever Subotica
 149

3.2. Mašine za sabijanje tla

Svrha sabijanja tla je da se skrati vrijeme slijeganja nasutih slojeva radi povećanja
gustine i onda nosivosti nasutog ili prirodnog tla.

3.2.1. Vrste i namjena mašina za sabijanje tla

3.2.1.1. Mašine za sabijanje sa statičkim dejlovanjem (za valjanje tla)

Danas se upotrebljavaju kao dopuna za ostala sredstva za sabijanje (uz vibracione

valjke). Specifično opterećenje po izvodnici valjka je znatno, a dejstvo u dubinu je
ograničeno.
Prema konstrukciji i namjeni mašine za valjanje tla mogu biti:

1 Glatki valjci

Primjenjuju se za sabijanje kolovoznih zastora (sa ugljovodoničnim vezivima). Ne

služe za sabijanje nego isključivo za valjanje (glačanje; peglanje). Po konstrukciji
se razlikuju:

 Vučeni1:
 Tandem-dvoosovinski
 Troosovinski
 Sa tri valjka

2 Specijalni valjci

U grupu specijalnih valjaka spadaju:

 Samovozni ježevi i vučeni ježevi

(služe za sabijanje koherentnih materijala – glina)
 Samovozni valjci i vučeni valjak na pneumaticima
(služe za sabijanje asfaltnih zastora i održavanje puteva)
 Valjci sa segmentima
 Valjci sa mrežom

1
Vučeni valjci se rijetko proizvode, ali ih mnogi autori spominju u udžbenicima. Kompanija Bomag
još uvijek proizvodi vučene valjke sa glatkom i jež valjicom i oni su cca 25 % jeftiniji od
samovoznih valjaka.
150

3.2.1.2. Mašine za sabijanje tla sa dinamičkim djelovanjem

Mašine za sabijanje tla sa dinamičkim djelovanjem djeluju na tlo vlastitom težinom

statički, a zbog vibracija i dinamički. Prema konstrukciji i namjeni mašine za
sabijanje tla sa dinamičkim djelovanjem mogu biti:

 Vibrovaljci
Upotrebljavaju se za sabijanje od polukoherentnih materijala do kamenih zastora.

 Vibroježevi
Upotrebljavaju se za sabijanje koherentnih materijala-glina.

 Vibronabijači
Upotrebljavaju se za sabijanje manjih količina nasutog materijala u ograničenim
prostorima - kanalski rovovi, klinovi iza upornjaka objekta i sl.

 Mehanički vibronabijači
 Vibronabijači sa SUS motorom
 Vibroploče
Upotrebljavaju se za sabijanje većih nasutih količina nekoherentnih materijala.

3.2.2. Primjena mašina za sabijanje u zavisnosti od geomehaničkih uvjeta tla

AASHTO Redoslijed mašina prema Optimalna

Vrsta zemlje
klasifikacija1 povoljnosti vlažnost

A-1-a Vibracioni valjak, Pneumatski

Granulirani materijal 7-15 %
A-1-b valjak, Glatki valjak
A-2-4 Granulirani materijal sa Vibracioni valjak, Pneumatski
9-18 %
A 2-7 zemljom valjak, Glatki valjak

A-3 Fini čisti pijesak Pneumatski valjak, Glatki valjak 9-15 %

Jež, Pneumatski valjak, Glatki

A -4 Prašina 10-20 %
valjak
Jež, Vibracioni valjak,
A-5 Elastična prašina 10-35 %
Pneumatski valjak, Glatki valjak
Prašinasta glina Jež, Pneumatski valjak, Glatki
A-6 10-30 %
Ilovača valjak
A-7-5 Elastična prašinasta Jež, Vibracioni valjak, 20-35 %
A-7-6 glina, Glina Pneumatski valjak, Glatki valjak 15-35 %

Tabela 3-12, Redoslijed povoljnosti mašina za sabijanje tla

1
AASHTO, American Association of State Highway and Transportation Officials
 151

Primjena mašina za sabijanje i valjanje tla zavisi prvenstveno od geomehaničkih

uvjeta tla, oblika i veličine čestica (zrna), količine vode koju tlo sadrži, količine
vode koja se dodaje prilikom sabijanja, tehnologije rada, uslova rada i konstrukcije
mašina za sabijanje.

3.2.3. Proračun učinaka mašina za sabijanje tla-opći obrazac

Proračun učinka valjka se računa na osnovu potrebne energije sabijanja koju treba
da primi 1 m3 materijala koji se sabija. Potrebna energija sabijanja 1 iznosi:

nu × h ×G
C= (J/m3), (3.95)
V

gdje je:
h ---- visina sa koje malj pada (m)
nu --- broj udaraca malja
G ---- težina malja (kN)
V ---- zapremina uzorka (m3)
Potrebna energija sabijanja se može računati i na slijedeći način (gradilišni uvjeti):

n×Z
C= (J/m3 ), (3.96)
b× d

gdje je :
Z ---- vučna sila (kN)
b ---- širina sabijenog sloja (m)
d ---- debljina sabijenog sloja (m)
n ---- broj ciklusa (naprijed-nazad)-u praksi se broj prijelaza može
jedino odrediti testiranjem gustoće sabijenog materijala na terenu.2

Proračun teoretskog učinka mašina za sabijanje tla se izračunava po obrascu:

3600× b×d1 × v
Up = (m3/h), (3.97)
n

gdje je:
v ---- radna brzina mašine (m/s)

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
2
R.R. Proctor of the Los Angeles Bureau of Water Works je 1933. godine razvio i standardizovao
metod za određivanje optimalnog sadržaja vode i odgovarajuće maksimalne gustoće materijala.
Danas procedure tzv. Proctor testa su standardizovane – AASHTO standardom.
152

1. Proračun praktičnog učinka se računa po obrascu:

3600×(B - b)×d1 × v
Up = × kv (m3/h), (3.98)
n
gdje je:

d1 = 0,65 d ------ debljina sabijenog sloja (m)

(visina sabijenoga sloja dinamičkim djelovanjem iznosi 65 % od visine
nasutog sloja d)
kv ---------------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
b = (B-Δb) ------ širina nasutog sloja (m)
B ----------------- širina valjka (m)
Δb---------------- širina preklopa (m)

Broj ciklusa se računa po obrascu:

C× b×d1
n=
Z (3.99)

2. Proračun učinka prema uputstvima proizvođača mašina1

Učinak valjanja izražen na jedinicu površine:

c× W× v×1000
A= (m2/h) ili (3.100)
n

učinak valjanja izražen na jedinicu zapremine:

c× W× v× H×1000
Q= (m3/h) ili (3.101)
n

učinak valjanja izražen na jedinicu mase materijala (kod sabijanja asfalta)

c× W× v× H×1000×ρ
Q= (t/h), (3.102)
n

gdje je:
c ----- faktor učinka (odnos između praktičnog i teoretskog učinka), a zavisi
od preklapanja valjka, efektivnog vremena i sl. U praksi se uzima da je:
c = 0,5-0,6 za asfalt; c = 0,75 za zemlju

1
Compaction and Paving Theory and Practice, Dynapac AB
Soil and Aspalt Compaction Manual, Caterpillar
 153

W --- širina valjice (m)

H ---- debljina valjanoga sloja (m)
ρ ---- gustoća materijala (kg/m3)

3.2.4. Proračun učinka vibronabijača

60× nu ×(b - a) 2 × h
Up = × kv (m3/h), (3.103)
m

gdje je:
nu --- broj udara (mašine) u minuti
b ---- dimenzija oslone površine mašine (m)
a ----- širina preklapanja između udara (m)
m ---- potreban broj udara na jednom mjestu
kv --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

3.2.5. Proračun vučne sile i brzine valjka

3.2.5.1. Proračun vučne sile i brzine-samovozni valjak

Prilikom rada valjka javljaju se slijedeći otpori:

1. Otpor kretanja valjka-W1

2. Otpor kretanja valjka po kosini-W2
3. Otpor savlađivanja sile inercije-W3

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1 + W2 + W3 (kN) (3.104)

1. Otpor kretanja valjka W1

W1 = G × wk (kN), (3.105)

gdje je:
G ---- radna težina valjka (kN)
wk --- specifični otpor kotrljanja (N/kN)
154

2. Otpor kretanja po kosini W2

W2 = G × sin (kN), (3.106)

gdje je:
G ukupna radna težina (kN);
α ugao nagiba terena (°)

Praktično se može za svaki postotak uspona (1%) računati sa specifičnim otporom

uspona od wu = 10 N/kN ili 0,01, te je

W2 = G × wu (kN) (3.107)

3. Otpor savlađivanja sile inercije W3

G × v
W3 = (kN), (3.108)
t

gdje je:
G' --- radno opterećenje valjka (kN)
v ---- brzina valjka (m/s)
t ----- vrijeme zaleta valjka (4 do 5s)

4. Proračun vučne sile i snage valjka

Vučna sila treba da je :

N
Z W = (kN) (3.109)
v

na osnovu vučne sile i brzine valjka može se izračunati snaga valjka:

N = Z× v (kW), (3.110)

odnosno:
Z× v
No = (kW), (3.111)
ηt × ηi × ηu

gdje je:
N ------ računska snaga motora (kW)
No ----- nominalna snaga motora (iz kataloga proizvođača) (kW)
v ------- brzina valjka (m/s)
ηt ------- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
ηi ------- faktor utjecaja istrošenosti motora ( ηi = 0,85-0,90)
 155

293
ηu ------ faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu
(uslijed mehaničkih otpora)
ηu = 0,85 za direktnu brzinu; ηu = 0,80 za indirektnu brzinu

Utjecaji na motor

ηt ------- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor

ηt = 1 za barometarski pritisak b = 1013 hPa i temperaturu 20 °C

Ukoliko se uvjeti rada razlikuju od navedenih, onda se snaga motora treba

korigovati pomoću obrasca:

1013 273 + t 
N= ×  × No (kW), (3.112)
 b 293 
gdje je:
No - snaga motora za barometarski pritisak b = 1013 hPa i temperaturu 20 °C (kW)
N - snaga motora za barometarski pritisak b (hPa) i temperaturu t (°C) (kW)

Postoje i tabele za preračunavanje snage motora za uvjete okoline različite od gore

navedenih.
(Tabela I-15, Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline ηt (%), u
Prilogu).

Efektivna vučna sila se može izračunati po obrascu:

No × ηt × ηi × ηu
Z= (kN), (3.113)
v

U praksi se može sa dovoljnom tačnošću uzeti da je:

Z = 0,25 Gv --- za slabo koherentni materija
Z = 0,40 Gv --- za jako koherentni materijal; Gv-radna težina valjka (kN)
v ---------------- brzina kretanja valjka (m/s)
vrad ------------ 4 do 7 km/h; radna brzina
vtrans ----------- do 16 km/h; transportna brzina

Na osnovu vučne sile i snage valjka vrši se izbor valjka.

156

3.2.5.2. Proračun vučne sile i brzine-vučeni valjak

Proračun vučne sile za vučeni valjak se radi po istom principu kao i za samovozni,
a vučna sila na kuki valjka se dobije prema obrascu:

Zvv = Zt-Gt × (wk ± wu) (kN), (3.114)

gdje je:
Zvv -- potrebna vučna sila na kuki valjka (kN)
Zt ---- potrebna vučna sila tegljača (traktora) (kN)
Gt --- sopstvena težina tegljača (traktora) (kN)
wk --- specifični otpor kotrljanja tegljača (traktora) (N/kN)
wu --- specifični otpor uspona tegljača (traktora) (N/kN)

Ukupni otpori vučenog valjka se računaju po obrascu:

Wv = W1v + W2v + W3v (kN), (3.115)

gdje je:
W1v -- otpor kretanja valjka (kN)
W2v -- otpor kretanja valjka po kosini (kN)
W3v --- otpor savlađivanja sile inercije (kN)

W1v + W2v = Gv × (wkv ± wuv), (3.116)

gdje je:
Gv --- sopstvena težina vučenog valjka (kN)
wkv -- specifični otpor kotrljanja valjka (N/kN)
wuv -- specifični otpor uspona valjka (N/kN)

G × v
W3v = (kN), (3.117)
t

gdje je:
G' --- radno opterećenje valjka (kN)
v ---- brzina valjka (m/s)
t ----- vrijeme zaleta valjka (4 do 5 s)

Vučna sila treba da je:

Zvv  W v (3.118)
 157

Potrebna vučna sila tegljača:

Zt = Zvv + Gt × (wk ± wu) (kN), (3.119)

Zt = Wv + Gt × (wk ± wu) (kN), (3.120)

Na osnovu vučne sile može se izračunati potrebna snaga tegljača (traktora) za vuču
valjka:

N = Zt × v (kW) (3.121)

N Zt × v
No = = (kW), (3.122)
ηt × ηi × ηu ηt × ηi × ηu

gdje je:
N --- računska snaga motora (kW)
No -- nominalna snaga motora (iz kataloga proizvođača) (kW)
v --- brzina tegljača (traktora) (m/s)
ηt --- faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
ηi --- faktor utjecaja istrošenosti motora
ηu -- faktor utjecaja unutrašnjih otpora na tegljač (traktor)

Ako je potrebno da tegljač (traktor) vuče više priključnih valjaka, onda se njihov
broj računa na osnovu obrasca:

Zvv
nv = (3.123)
Gv ×(w kv ± w uv )
158

3.2.6. Primjeri

Primjer 1.
Izvođač radova planira izvesti valjkom operaciju sabijanja konačnog profila na
izradi nasipa.

Potrebna količina materijala ..................................... Q = 22300 m3

Planirani broj dana .................................................... 10
Planirano radno vrijeme ............................................ 9 sati, jedna smjena
Gustoća materijala .................................................... ρ = 1,65 t/m3
Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena .. kv = 0,83
Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa ....... kp = 0,90
Redukcioni koeficijent rastresitosti........................... kr = 0,75
Faktor utjecaja nadmorske visine i
temperature okoline na motor ................................... t = 0,89 (910 m/nm; 21 C°)
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu ........... u = 0,90
Faktor utjecaja istrošenosti motora ........................... i = 1,00
Broj potrebnih ciklusa ............................................... n = 8

Izračunati:

A. Plansku satnu proizvodnju

B. Potreban učinak valjka
C. Potrebnu vučnu silu valjka
D. Izabrati odgovarajući valjak

Rješenje:

A. Izračunavanje planske satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 22300
Qukupno = 22300m3; Upotr. = = = 298,53 m3/h
(ukup.vrij.)× kv (10d × 9h) × 0,83

B. Izračunavanje učinka valjka

Pretpostavlja se da posao može obaviti glatki valjak slijedećih karakteristika:

W = 2140 mm ---------- širina valjice

G = 114 kN -------------- sopstvena težina valjka
G' = 64 kN -------------- radno opterećenje valjka
n = 8 ---------------------- broj ciklusa
v = 4 km/h --------------- radna brzina valjka
c = 0,75 ------------------ faktor učinka za zemlju
H = 40 cm --------------- debljina valjanoga sloja
 159

kv = 0,83 ----------------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

Učinak valjanja izražen na jedinicu zapremine:

c× W× v× H×1000
Q= (m3/h)
n

0, 75× 2,140× 4, 00×0, 40×1 000

Q= ×0,83 = 321 m3/h
8

Upotr = 298,53 < Q = 321 m3/h, zadovoljava

C. Izračunavanje vučne sile valjka

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1 + W2 + W3 (kN)

1. Otpor kretanja valjka W1:

W1 = G × wk = 114 × 0,35 = 39,90 kN

G = 114 kN --------- ukupna težina valjka

wk = 0,35 N/kN ---- koeficijent otpora kotrljanja (za zemljište jako koherntno)

2. Otpor kretanja po kosini W2:

W2 = G × wu = 0

wu = 0 koeficijent uspona (za p = 0 %)

3. Otpor savlađivanja sile inercije W3:

G × v
W3 = (kN)
t
G' = 64 kN --------------- radno opterećenje valjka
v = 4 km/h = 1,12 m/s - brzina valjka
t = 5 s -------------------- vrijeme zaleta valjka

6 4×1,12
W3 = = 14,40 kN
5
160

4. Ukupni otpori:
W = 39,90 + 14,40 = 54,30 kN

5. Vučna sila:

Z  W = 54,30 kN

vučna sila je jednaka:

N
Z =W= (kN)
v

Na osnovu vučne sile može se izračunati potrebna snaga valjka

Z× v
No = (kW)
ηt × ηi × ηu
Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor:
t = 0,89 (910 m/nm; 21 C°)
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu:
u = 0,90
Faktor utjecaja istrošenosti motora:
i = 0,90

Nominalna snaga motora:

54,30×1,12
No = = 75,90 kW
0,89× 0,90×1, 00

Na osnovu vučne sile i snage valjka vrši se izbor valjka iz kataloga proizvođača1:

D. Izbor valjka

Model 3412HT
Snaga motora 95 W pri 2300 okr/min prema SAE J1349
Radna brzina 0 do 14 km/h
Frekvencija/amplituda2 30 Hz/1,80 mm i 40 Hz/0,85 mm
Ukupna sila sabijanja 382 kN/343 kN
Mogućnost savlađivanja uspona
(sa ili bez vibracije) 50 %/ 60 %
1
HAMM Walzenfabrik GmbH
2
Pri nabijanju tankih slojeva i sitnozrnastih materijala (prije svega asfaltnih) upotrebljava se mala
amplituda 0,85 mm i frekvencija 40 Hz., a za debele slojeve i krupnozrnaste materijale upotrebljava
se velika amplituda 1,80 mm i frekvencija 30 Hz. Uz vibracije za nabijanje u pijesku i šljunku
potrebno je i statičko djelovanje 5-10 N/cm2, a za koherentni materijale 50 N/cm2.
 161

Radna težina valjka 116 kN

Opterećenje valjice 65 kN
Širina valjice 2140 mm
Maksimalna dužina 5676 mm
Maksimalna širina 2250 mm
Maksimalna visina 2873 mm
Dimenzije guma AW 23.1/18-26 12PR

Slika 3-53, Samovozni valjak vibrovaljak HAMM 3412 HT

Primjer 2.

Izvođač radova planira da vučenim valjkom (vučeni vibrojež) izvede operaciju

sabijanja konačnog profila jezgre brane od pjeskovite gline.

Potrebna količina materijala ........................................ Q = 150000 m3

Planirani broj dana ....................................................... 120
Planirano radno vrijeme ............................................... 10 sati, jedna smjena
Gustoća materijala ....................................................... ρ = 1,60 t/m3
Debljina sabijenog sloja.................................................d1 = 0,65 d = 0,13 m
Debljina nasutog sloja (prije valjanja)...........................d = 0,20 m
Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena ..... kv = 0,83
Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa .......... kp = 0,90
Faktor utjecaja nadmorske visine i
temperature okoline na motor ...................................... t = 0,89 (910 m/nm; 21 C°)
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu .............. u = 0,90
Faktor utjecaja istrošenosti motora .............................. i = 1,00
Rad na kosini................................................................ 5 %
Broj potrebnih ciklusa .................................................. n = 12
162

Izračunati:

A. Satnu proizvodnju-planski učinak

B. Potreban učinak valjka
C. Potrebnu vučnu silu valjka
D. Izabrati odgovarajući valjak
E. Snagu i vučnu silu traktora za vuču valjka

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Quk 150000
Qukupno = 150000 m3; Upotr. = = = 150,60 m3/h
(ukup.vrij.)× kv (120d ×10h) × 0,83

B. Izračunavanje učinka valjka

Pretpostavlja se da posao može obaviti valjak (vibrojež) slijedećih karakteristika:

Širina valjka --------------------------------------B = 1905 mm

Širina preklopa-----------------------------------Δb = 0,20 m
Širina nasutog sloja -----------------------------b = (B-Δb)
Sopstvena težina valjka-------------------------G = 58 kN
Potrebna energija sabijanja --------------------C = 1,20 × 103 kJ/m3
Radna brzina valjka -----------------------------v = 5km/h
Potrebna vučna sila valjka ---------------------Z = 0,4 G = 0,4 × 58 = 23,20 kN

Broj prolaza valjka se računa po obrascu:

C× b×d1 1, 20×103 ×(1,905 - 0, 20)×0,13

n= = = 11,46  12
Z 23, 20

Praktični učinak valjka se računa po obrascu:

(B - b)×d1 × v
Up = × kv (m3/h)
n

(1,905 - 0, 2)×0,13×5×103
Up = ×0,83 = 76,65 m3/h
12

Upotr = 150,60 m3/h < 2 × Up = 2 × 76,65 m3/h = 153,30 m3/h

Za planirani učinak potrebna su dva valjka.

 163

C. Izračunavanje vučne sile valjka

Ukupni otpori se računaju po obrascu:

W = W1 + W2 + W3 (kN)

1. Otpor kretanja valjka W1

W1 = G × wk = 58 × 0,35 = 2,00 kN

G = 58 kN ---------- ukupna težina valjka

wk = 0,35 N/kN - ---koeficijent otpora kotrljanja (za jako koherentno zemljište)

2. Otpor kretanja po kosini W2

W2 = G × wu = 5800 × 0,05 = 2,90 kN

wu = 0,05 N/kN----- koeficijent uspona (za p = 5 %)

3. Otpor savlađivanja sile inercije W3

G×v
W3 = (kN)
t

v = 5 km/h = 1,40 m/s - brzina valjka

t = 5 s -------------------- vrijeme zaleta

58×1, 40
W3 = = 16,20 kN
5

4. Ukupni otpori

W = 2,00 + 2,90 + 16,20 = 21,10 kN

5. Potrebna sila za vuču valjka

Zvv  W = 21,20 kN
164

D. Izbor valjka

Na osnovu kataloga proizvođača1 bira se valjak slijedećih karakteristika:

Model BW6
Snaga motora 37 kW pri 2300 okr/min
Radna težina 58 kN
Radna brzina 3 do 5 km/h
Centrifugalna sila 118 kN
Frekvencija 28 Hz
Amplituda 1,53 mm
Širina valjice B = 1905 mm
Maksimalna dužina C = 4505 mm
Maksimalna visina A = 1600 mm
Prečnik valjice D = 1200 mm

Slika 3-54, Vučeni valjak (vibrijež) Bomag BW6

1
Bomag
 165

E. Izračunavanje vučne sile traktora

Kako traktor treba da vuče dva priključna valjka, potrebna vučna sila traktora se
računa na osnovu obrasca:

Zt = n × Zvv + Gt × (wk ± wu) (kN)

Zt ---------------------- potrebna vučna sila traktora

n = 2 ------------------ potrebni broj vučenih valjaka
Zvv = 21,20 kN ------ potrebna vučna sila na kuki valjka
Gt = 200 kN --------- pretpostavljena sopstvena težina traktora
v = 1,40 m/s --------- brzina traktora
wk = 0,07------------- specifični otpor kotrljanja traktora
wu = 0,05------------- specifični otpor uspona traktora

Zt = 2 × 21,20 + 20 × (0,07 + 0,05) = 71,30 kN

Zt  W = 71,30 kN

vučna sila je jednaka:

N
Z= (kN)
v

na osnovu vučne sile može se izračunati potrebna snaga traktora:

Z× v
No = (kW)
ηt × ηi × ηu

Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor:

t = 0,89 (910 m/nm; 21 C°)
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu: u 0,90
Faktor utjecaja istrošenosti motora: i = 1,00

i nominalna snaga motora:

71,30×1, 40
No = = 124,60 kW
0,89× 0,90×1, 00
166

F. Izbor traktora

Na osnovu snage i vučne sile traktora iz kataloga proizvođača1 bira se traktor

slijedećih karakteristika:

Model D6R SeriesII

Snaga motora 138 kW pri 2000 okr/min
Radna težina traktora 195,50 kN
Za vuču valjka odlučujuća je vučna sila traktora (Zt = 71,30 kN, korigovana zbog
utjecaja nadmorske visine t = 0,89; Zt = 80 kN). Traktor treba da radi u prvom
stepenu prenosa sa brzinom od 3 km/h za vuču dva valjka Bomag BW6 kako je
prikazano na slici 3-55.

Slika 3-55, Dijagram vučna sila-brzina za traktor D6R Series II

Izabrane mašine i njihov broj odgovaraju postavljenom zadatku.

Valjak:

Model BW6, 2 komada

Snaga motora 37 kW pri 2300 okr/min
Radna težina 58 kN
Radna brzina 3 do 5 km/h

1
Caterpillar Performance Handbook Edition 35
 167

Centrifugalna sila 118 kN

Frekvencija 28 Hz
Amplituda 1,53 mm
Širina valjice B = 1905 mm
Maksimalna dužina C = 4505 mm
Maksimalna visina A = 1600 mm
Prečnik valjice D = 1200 mm

Traktor:

Model D6R SeriesII, 1 komad

Snaga motora 138 kW pri 2000 okr/min
Radna težina traktora 195,50 kN
168

3.3. Mašine za radove u stijeni

3.3.1. Vrste i namjena mašina za radove u stijeni

Za radove u stijeni koriste se slijedeće mašine i uređaji:

 Mašine i uređaji za proizvodnju komprimiranog zraka,

kompresori i kompresorske stanice.
 Mašine za bušenje minskih rupa-bušaća kola, bušaći čekići i svrdla.
 Mašine za iskop bez eksploziva-za rušenje, obradu kamena i dr.

3.3.1.1. Kompresori

Kompresori su mašine u kojima se proizvodi komprimirani-sabijeni zrak.

Po konstrukciji kompresori mogu biti:

 Klipni:
 jednostepeni
 višestepeni
 Rotacioni
 spiralni
 Krilasti:
 jednostepeni
 višestepeni

Po pokretljivosti kompresori mogu biti:

 Pokretni
 Stacionarni (stabilni)

Kompresori za građevinarstvo se rade sa radnim pritiscima 0,6-2 MPa; (6-20 bara)

i kapaciteta 40-700 l/s (2,4 - 42 m3/min).
Ranije su se kompresori kapaciteta do 120-130 l/s proizvodili kao pokretni, a većeg
kapaciteta kao stabilni, ali se proizvodnjom spiralnih kompresora pokretni
kompresori proizvode i do 700 l/s (42 m3/min).
 169

3.3.1.2. Kompresorske stanice

Kompresorske stanice se primjenjuju na gradilištu kada su velike potrebe za

sabijenim zrakom. One se smještaju u poseban objekt, i to po mogućnosti, u težište
potrošnje zraka.

Kompresorska stanica se sastoji od:

 kompresora
 pogonskog motora
 rezervoara za zrak
 postrojenja za dovod vode za hlađenje kompresora
 prečistača zraka
 vazdušnih vodova
 rezervnog kompresora (po potrebi)

3.3.2. Proračun učinka kompresora

Učinak kompresora se izražava u l/s i predstavlja količinu zraka u jedinici vremena

koju kompresor treba da osigura za različite potrošače (pneumatske bušaće mašine
i alate).

Potrošnja zraka se računa po obrascu:

Q = K1 × n1 × q1 × K2 × n2 × q2 +…………+ Kn ×nn × qn (l/s), (3.124)

gdje je:
Q ------ teoretska potrošnja zraka (l/s)
Ki ----- koeficijent istovremenosti rada mašina ( i= 1,2,3....n)
q ------ potrošnja zraka jedne mašine (l/s)
n ------ broj istorodnih mašina

Da bi se dobila potrebna efektivna količina zraka, treba uzeti u obzir i sve gubitke
tako da se praktični učinak kompresora računa po obrascu 1:

Q
Up = ×(100 + G1 + G 2 + G3 + G 4 ) (l/s), (3.125)
100
gdje je:
G1 --- korekcija zbog utjecaja razlike u pritisku (u odnosu na p = 0,6 MPa)
G2 --- korekcija zbog utjecaja dotrajalosti mašine (1,00-1,05)
G3 --- korekcija zbog utjecaja istovremenosti rada mašina
G4 --- korekcija zbog utjecaja pada pritiska u cjevovodu

1
Š. Hadžović, Priručnik za vježbe iz mehanizacije u građevinarstvu
170

Broj istovremeno uposlenih mašina (n) 2 3 4 5 6 8 10

Koeficijent istovremenosti rada mašina (K) 1 0,9 0,85 0,82 0,75 0,70 0,60

Tabela 3-13, Vrijednost koeficijenta istovremenosti K 1

G3
n
60 % 70 % 80 % 90 %
1 1,00 1,00 1,00 1,00
2 0,91 0,93 0,95 0,97
3 0,83 0,87 0,91 0,95
4 0,76 0,82 0,88 0,94
5 0,70 0,78 0,86 0,93

Tabela 3-14, Utjecaj istovremenosti rada mašina

Uz kompresor mora da postoji i rezervoar, a zapremina rezervoara mora da

zadovolji slijedeće uvjete:
Qr = 1,5 U p (m3) --- Za kompresore kapaciteta 167-667 l/s (10-40 m3/min)
Qr = 0,9 U p (m3) --- Za kompresore kapaciteta 50-167 l/s (3-10 m3/min)

3.3.3. Mašine za bušenje minskih rupa-bušaća kola, bušaći čekići i svrdla.

Radovi u stijeni, tj. radovi na iskopu kamenog materijala, sastoje se od:

 Bušenja minskih rupa

 Odvajanja kamenog materijala od svoje mase bez upotrebe eksploziva
Za bušenje minskih rupa koriste se mehanički uređaji i alati koji rade rotiranjem ili
djelovanjem udara. Na osnovu toga razlikuje se:

 Udarno bušenje
 Udarno bušenje sa zamahom
 Rotaciono bušenje

3.3.3.1. Udarno bušenje

Udarno bušenje se vrši pomoću pneumobušaćih čekića koji se izrađuju u

veličinama:

 Laki čekići, težine od 50 do120 N

 Srednje teški čekići, težine od 180 do 350 kN
 Teški čekići, težine preko 350 kN

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
 171

3.3.3.2. Rotaciono bušenje

Rotaciono bušenje se vrši pomoću pneumobušilica kod kojih rotira svrdlo

(burgija). Bušenje se vrši primjenom rotacije sa udarima. Ove bušilice se
upotrebljavaju za bušenje rupa u mekim i srednje tvrdim stijenama.

3.3.3.2.1. Uređaji za pridržavanje i potiskivanje čekića1

 Potporna noga

Pored pritiska sabijenog zraka na učinke bušenja utječe i pritisak na čelo burgije.
On se može vršiti ručnim putem (radnik) ili pomoću tzv. kose (potporne) noge koja
ima klip na pneumatski pogon.

 Lafeti

Za bušenje srednje teškim čekićima (BBC i BBD) kod kojih nije moguće
primijeniti potpornu nogu (na dnevnim kopovima i kamenolomima ili tunelima
velikog presjeka) kao i za bušenje teškim čekićima (BBC i BBE) upotrebljavaju se
lafeti.

 Bušilice-bušaća kola

Kombinacijom teških čekića za bušenje serije BBC i BBE lafeta BMS i BMM i
pogodnog postolja dobiveni su razni tipovi bušilica koje se upotrebljavaju za
bušenje u različite svrhe, kako za površinske tako i za podzemne prostorije.
Kod manjih bušaćih kola čekići su postavljeni na saonice (lafet) i mogu da buše
rupe u bilo kojem položaju prema vertikali.
Produžavanje burgije se vrši nastavljanjem, i sa napredovanjem bušenja djejstvo im
slabi zbog amortizacije udarca.
Kod bušaćih kola sa čekićima većeg prečnika, bušaći čekić se kreće na lafetu.
Učinak je isti po čitavoj dužini bušenja.
U posljednje vrijeme proizvode se hidraulična bušaća kola. Prednost hidrauličnog u
odnosu na pneumatski pogon je u lakoj promjeni radnog pritiska i broja udaraca.
Pošto rade bez komprimiranog zraka i uz obavezno ispiranje bušotina vodom, ne
zagađuje se okolni zrak. Ostvareni učinci su za 50 % veći od onih kod bušaćih kola
sa sabijenim zrakom. Također postoje i uređaji za bušenje u tunelima koji su
montirani na specijalnim vozilima2. To su hidraulična bušaća kola sa jednim ili
više neovisnih krakova (2-3 i više) tako da uređaj može pokriti čitav profil tunela
(napada cijelo čelo tunela).

1
Atlas Copco
2
Atlas Copco proizvodi mašine za tzv. čeono bušenje pod nazivom Boomer
172

3.3.3.3. Učinak kod bušenja

Da bi se odredio učinak kod bušenja minskih rupa, potrebno je odrediti ukupno

vrijeme potrebno za bušenje jedne minske rupe, koje se sastoji od:

 Vremena čistog bušenja, koje zavisi od mašine i alata, i vrste materijala

koji se buši
 Vremena za pripremu i pomoćne radove

U praksi se ukupno vrijeme za bušenje jedne minske rupe može odrediti prema
obrascu1:
tu = L × (n × t + ts) + t1 + t2 (min), (3.126)
gdje je:
L ----- specifična dužina minske rupe (m/1m)
n ----- broj sječiva koja treba zamijeniti (br/1m)
t ------ prosječno vrijeme trajanja promjene jedinog sječiva (1 do 1,50 min)/1m
ts ----- stvarno, čisto vrijeme za bušenje jedne rupe (min/1m)
v ----- stvarna brzina bušenja (cm/min)
t1 ----- vrijeme premještanja i postavljanje uređaja (min)
(za 5 min za ručne čekiće; 10 do 20 min za bušilice ili uređaje za pritiskivanje)
t2 ----- vrijeme odmaranja (min) (10 % čistog vremena)

Čisto jedinično vrijeme za bušenje jedne rupe se računa po obrascu:

100
ts = (min/1m) (3.127)
v

U praksi se može izračunati potrebno vrijeme za iskop neke količine materijala

prema slijedećem obrascu:
1, 67×Q×a  × K
T= (m), (3.128)
V× n
gdje je:
Q ---- količina stijene (m3)
a  --- izdašnost bušotine (m/m3)
K ---- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena (1,20 do 1,60)
V ---- prosječna brzina bušenja (cm/min)
n ---- broj bušaćih čekića u radu

Pad pritiska sabijenog zraka u instalaciji značajno utiče na smanjenje učinka

bušenja, porast potrošnje zraka i potrošnje energije (Tabela I-33, Zavisnost učinka
bušenja od pritiska zraka).

1
A. N. Stefanović, Građevinske mašine I
 173

3.3.4. Primjeri

Primjer 1.

Za potrebe kamenoloma izračunati kapacitet, snagu i potreban broj kompresora za

pogon pneumatskog alata i mašina. Također je potrebno odrediti zapreminu
rezervoara za zrak ako se zna da su u radu:

1. Bušaća kola proizvođača Atlas Copco 442PC sa čekićem COP 900

a. potrošnja zraka q = 225 l/s
b. pritisak 0,6 MPa
2. Bušaći čekići Atlas Copco RH 571-5LS; 3komada
a. potrošnja zraka q = 39l l/s
b. pritisak 0,6 MPa
3. Pad pritiska u cjevovodu Δp = 0,03 MPa

Rješenje:

A. Potrošnja zraka se računa po obrascu:

Q = K1 × n1 × q1 + K2 × n2 ×q2 (l/s)

Q = 1 × 1 × 225 + 0,9 ×3 × 39 = 330,30 l/s

Teoretska potrošnja zraka -------------------- Q = 330,30 l/s

Koeficijent istovremenosti rada mašina --- K1 = 1
(za broj istorodnih mašina n = 1; za bušaća kola)
Koeficijent istovremenosti------------------- K2 = 0,9
(za broj istorodnih mašina n = 3; za bušaći čekić )

B. Učinak kompresora se računa po obrascu:

Q
Up = ×(100 + G1 + G 2 + G3 + G 4 ) (l/s)
100

Korekcija zbog utjecaja razlike u pritisku (u odnosu na p = 0,6 MPa) ----- G1 = 1

Korekcija zbog utjecaja dotrajalosti mašine ------------------------------------ G2 = 1
Korekcija zbog utjecaja istovremenosti rada mašina
(za 4 mašine uz 70 % istovremenosti rada)------------------------------------- G3 = 0,85
Korekcija zbog utjecaja pada pritiska u cjevovodu --------------------------- G4 = 1,05
174

p 0, 60
G4 = = = 1,05
p - p 0, 60 - 0, 03

330,30
Up = (100 +1+1+ 0,82 +1, 05) = 343,10 l/s ≈ 21 m3/min
100

Uz kompresor mora da postoji i rezervoar, a zapremina rezervoara mora da

zadovolji slijedeće uvjete:
Za kompresore kapaciteta 167-667 l/s, Qr = 1,5 21 = 6,87 m3

C. Izbor kompresora

Na osnovu kataloga proizvođača1 bira se mobilni kompresor slijedećih

karakteristika:

a. Kompresor
Tip ------------------------ XAMS-355-CUDT Cummins
Učinak ------------------- 350 l/s
Radni pritisak ----------- 0,86 Mpa
Temperatura okoline --- 50 °C
Priključak---------------- 4 × 1"; 1 × 2"
Radna težina ------------ 40 kN

b. Motor
Tip ------------------------ Cummins Diesel 6-cyl, 230 HP
Snaga -------------------- 187 kW pri 2200 okr/min

Primjer 2.

Izvođač radova planira iskop rova za cjevovod u materijalu V-VI kategorije. Iskop
će se vršiti pomoću bagera sa dubinskom kašikom nakon miniranja rova. Odabrati
potrebnu bušaću opremu (kompresor i čekiće) za bušenje minskih rupa ako se zna
da je:

1. Dužina rova ------------------------------------------ 3450 m

2. Prosječna širina rova -------------------------------- 1400 mm
3. Prosječna dubina rova ------------------------------ 2000 mm
4. Efektivno radno vrijeme --------------------------- 40 min
5. Rok za izvršenje zadatka --------------------------- 60 dana/10 sati/1 smjena

1
Atlas Copco
 175

Rješenje:

A. Definisanje sheme bušenja rova

Prečnik rupe mora biti pažljivo odabran kod planiranja miniranja rova. Srednja
veličina rupa za miniranje (50-75 mm) povećava mogućnost prekopa i rizik letećeg
kamenja. Zbog većeg punjenja minskih rupa, povećavaju se, također, i vibracije tla.
Korištenje srednje veličine rupe je ekonomski opravdano sa stanovišta bušenja i
miniranja, ali kod razmatranja smanjenja troškova, mora biti uzeta u obzir i analiza
troškova operacija iskopa i transporta uslijed viška miniranog materijala i analiza
povećane količine potrebnog materijala (bez kamena) za zatrpavanje rova.

Širina rova 1,00-1,50 m

Broj rupa u redu 3
Nagib rupe 3:1
Dubina rova K (m) 1,00 1,50 2,00 2,50 3,00 3,50 4,00
Dubina rupe H (m) 1,60 2,10 2,60 3,10 3,70 4,20 4,70
Prečnik rupe d (mm) 33 32 32 31 30 30 29
Linija najmanjeg otpora B (m) 0,80 0,80 0,80 0,80 0,70 0,70 0,60

Tabela 3-15, Preporuke za shemu bušenja rova

Slika 3-56, Shema tradicionalnog miniranja rova

Kod tradicionalnog načina miniranja rova, srednja rupa (rupe) je postavljena na

čelu u odnosu na lateralne rupe (vidi sliku 3-56). Proizvođač bušaće opreme1 daje
preporuke za prečnik rupe, dubinu rupe i dr., a za ovaj primjer podaci su dati u
tabeli 3-15.

1
Atlas Copco
176

B. Proračun potrebnog vremena za bušenje minskih rupa

U praksi se ukupno vrijeme za bušenje jedne minske rupe može odrediti prema
obrascu:

tu = L × (n × t + ts) + t1 + t2

Dužina minske rupe -----------------------------------------L = H = 2,60 m

Broj sječiva koje treba zamijeniti ------------------------n = 3/1 m
Prosječno vrijeme trajanja promjene jednog sječiva --t = 1 min/1 m
Stvarno, čisto vrijeme za bušenje jedne rupe -----------ts = 3,64 min/1 m
Stvarna brzina bušenja -------------------------------------v = 27,50 cm/min
Vrijeme premještanja i postavljanje uređaja ------------t1 = 5 min
Vrijeme odmaranja -----------------------------------------t2 = 0,1 × ts= 0,37 min

Čisto vrijeme za bušenje jedne rupe dužine 1 metar računa se po obrascu:

100 100
ts = = = 3,64 min/m
v 27,50

tu = 2,60 × (3 × 1 + 3,64) + 5 + 0,37 = 25,25 min

C. Proračun potrebnog broja čekića za bušenje

Broj rupa koje treba izbušiti na dužini rova:

1
nR = × nRs × Lrova
(B + 0,3B)

B = 0,8 m ------- linija najmanjeg otpora

nRs = 6 ----------- broj rupa na dužini B + 0,3B
Lrova = 1400 m - ukupna dužina rova

1
nR = × 6 × 1400 = 8077
(0,8 + 0,3×0,8)

Ukupno vrijeme za bušenje svih rupa iznosi:

Tu = tu × nR = 25,25 × 8077 = 203944,25 min = 3399,10 sati = 334 dana

 177

Proračun potrebnog broja čekića za bušenje:

Tu 1 334 1
nč =  = × = 8,30
trasp kv 60 0, 67

Raspoloživo vrijeme
trasp = 60 dana

Usvaja se - 9 čekića.

D. Izbor opreme za bušenje

Na osnovu kataloga proizvođača1 bira se bušaća oprema slijedećih karakteristika:

a. Izbor čekića

Model RH 658L US-01

Radna težina 240 N
Dužina 565 mm

Slika 3-57, Izgled čekića za bušenje RH 658L US-01

Držač dlijeta šestougli 25 × 108mm

Frekvancija udaraca 34 udara/s
Brzina rotacije 215 okr/min
Brzina bušenja 425 mm/min
Priključak za crijevo za zrak prečnika 19 mm
Potrošnja zraka kod pritiska 6 bar 58 l/s

1
Atlas Copco
178

b. Izbor dlijeta za bušenje

Vrsta ------------------------------------------ Monoblok dlijeto (burgija) serija 11

Usadnik šestougli S×L1--------------------- 22 ×108 mm
Dužina L -------------------------------------- 3200 mm
Prečnik sječiva D ---------------------------- 31 mm
Radna težina --------------------------------- 105 N

Slika 3-58, Monoblok dlijeto (Integral 22 × 22-serie 11)

c. Izbor kompresora

Učinak kompresora se računa po obrascu:

Q
Up = (100 + G1 + G 2 + G 3 + G 4 ) (l/s)
100

Korekcija zbog utjecaja razlike u pritisku ( u odnosu na p=0,6) ------------ G1 = 1

Korekcija zbog utjecaja dotrajalosti mašine ------------------------------------ G2 = 1
Korekcija zbog utjecaja istovremenosti rada mašina
(za 4 mašine uz 90 % istovremenosti rada)------------------------------------- G3 = 0,95
Korekcija zbog utjecaja pada pritiska u cjevovodu --------------------------- G4 = 1

Potrošnja zraka se računa po obrascu:

Q = K1 × n1 × q1 (l/s)

Q = 0,85 × 4 × 58 = 197,20 l/s

Koeficijent istovremenosti rada mašina K1 = 0,85

(broj istorodnih mašina n = 4; za bušaći čekić )

197, 20
Up = ×(100 +1+1+ 0,94 +1, 00) = 204,96 l/s = 12,30 m3/min
100
 179

Na osnovu kataloga proizvođača1 bira se kompresor:

Tip ------------------------ XAHS 230
Učinak ------------------- 224 l/s
Radni pritisak ----------- 0,7 MPa
Priključak---------------- 2 × 3/4"; 1 × 1/2"
Radna težina ------------ 23 kN

Primjer 3.

Za potrebe odlagališta jalovine površinskog kopa u dolini rijeke, potrebno je

izvršiti izmještanje vodotoka rijeke, tj. izgraditi hidrotehnički tunel. Iskop tunela će
se obavljati najsavremenijom metodom konturnog bušenja i miniranja, koja se
naziva glatko ili ravno miniranje (engl. smooth blasting). Bušenje treba obaviti
samovoznom hidrauličnom bušilicom sa jednom granom (rukom).

Konturne mine - 12 komada

Zalomne mine 16+1 komada

Podnožne mine - 3 komada

Odbojne mine - 5 komada

Slika 3-59, Shema bušenja tunela

1
Atlas Copco
180

Izračunati potrebno vrijeme za bušenje jedne runde i odabrati bušilicu za bušenje

mina u profilu ako se zna da je:

1. Dužina tunela ------------------------------------------------------ 2888 m

2. Unutrašnji svijetli otvor tunela --------------------------------- Ø 3,10 m
3. Napredovanje u tunelu („runda“) ------------------------------- 3,50 m
4. Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena ---------- kv = 0,67
5. Vrijeme potrebno za bušenje jedne runde --------------------- 120 min

Rješenje:

A. Proračun potrebnog vremena za bušenje mina u profilu

Potrebno vrijeme za bušenje (teoretsko):

L× n
tb = (min)
v

L = 3,80 m--------------- dužina bušenja jedne runde

n = 36 + 1 = 37 kom --- broj bušotina
v = 2 m/min ------------- teoretska brzina bušenja (učinak)

3,80×37
tb = = 72 min
2

Potrebno vrijeme za bušenje (praktično):

tb 72
Tb = = = 108 min
kv 0, 67

Potrebno vrijeme za premještanje bušilice:

L1 750
tm = = = 12 min
vm × kv 100× 0, 67

L1 = 750 m ---------------------- dužina puta bušilice

vm = 6 km/h = 100 m/min ---- prosječna brzina kretanja mašine
kv = 0,67 ------------------------ redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

Potrebno ukupno vrijeme za bušenje jedne „runde“:

tu = tb + tm = 120 min
 181

B. Izbor bušilice

Slika 3-60, Bušilica Rocket Boomer 104

Na osnovu kataloga proizvođača1 bira se bušaća oprema slijedećih karakteristika:

Bušilica Boomer sa jednom rukom (granom)

Tip Rocket Boomer 104
Glavni sklopovi:
Osnovna mašina DC 4
Bušaći sistem DSC 18-104
Čekić COP 1838 ME
Lafet BMH 2800-series
Motor 4-cilindrični Deutz F4L 912,
dizel, snage 42 kW pri 2300 okr/min
Pogon na sve točkove
Gume 8,25 R 15, Michlen XZR
Hidraulične stope za oslanjanje u radu 2 naprijed i 2 pozadi
Savlađivanje uspona sa maksimalnom
snagom na pogonske točkove 1:4
Maksimalna transportna brzina
na ravnoj podlozi 8 km/h

1
Atlas Copco
182

4. MAŠINE ZA PRENOS I DIZANJE TERETA

Mašine za prenos i dizanje tereta su specijalne mašine iz oblasti unutrašnjeg

odnosno gradilišnog transporta. Tu spadaju razne vrste dizalica1 koje vrše uz
prenos, pretežno dizanje, te se ponegdje u litaraturi svrstavaju u sredstva
vertikalnog transporta.

4.1. Vrsta i namjena mašina za prenos i dizanje tereta

U zavisnosti konstrukcije i mehanizma, vrste rada koji mogu obavljati, te površine

koje mogu opsluživati, dijele se na:

 Jednostavne mašine i uređaje

Jednostavne mašine i uređaji se koriste se za terete male težine.
Ove mašine se dalje dijele na:

 Ručne dizalice
 Kolske dizalice
 Hidraulične dizalice
 Koturače
 Vitla

 Građevinske liftove
Ove mašine se koriste samo za dizanje i spuštanje tereta pomoću platforme ili
korpe ili drugih radnih sudova.

 Građevinske kranove
Dalja podjela građevinskih kranova je na:

 Stacionarne
Stacionarni kranovi dalje mogu biti:

 Derik kranovi
 Vrapci
 Konzolne dizalice

 Toranjske kranove
 Samovozne kranove

To su složene i univerzalne mašine za podizanje i prenos tereta.

1
Dizalica je naša riječ za ovu vrstu mašina. Često se upotrebljavaju ravnopravno izrazi i dizalice i
kranovi za ove mašine. Izraz kranovi se obično uptrebljava za “Građevinske kranove - dizalice”.
 183

 Rasponske kranove
Rasponski kranovi su građevinske mašine i uređaji koji su po svojoj konstrukciji i
tehnologiji rada slični prethodnim grupama. To su mašine konstruisane za dizanje
tereta po vertikali i prenošenje po horizontali. Ove mašine se dijele na:

 Portalne kranove
 Mosne kranove
 Portalnokonzolne (navlačne) kranove
 Kabl-kranove

 Autodizalice
Karakterišu se velikom mobilnošću i brzom pripremom za djelovanje. Konstrukcija
dizalice je montirana na specijalnom vozilu kamionu.

 Dizalice na gusjenicama
Ove dizalice su razvijene iz univerzalnog bagera radi izvođenja montaže i dr.

4.2. Proračun učinka krana (opći obrazac):

Up = q × n × kp × kv (m3/h ili kN/h), (4.1)

gdje je:
q ------ zapremina ili nosivost korpe (m3 ili kN)
60
n ------ broj ciklusa; n =
tc
tc ------ vrijeme ciklusa (min)
kv ----- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kp ----- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa (korpa za beton ili sl.)
ili koeficijent iskorištenja nosivosti uređaja1

Ovdje je predstavljen jedan opći obrazac za izračunavanje vremena ciklusa jednog

toranjskog krana koji se može primjeniti na bilo koji kran iz grupe građevinskih
kranova. Ukoliko kran po tehnološkoj shemi nema sve navedene operacije, onda se
računa samo sa vremenima operacija koje postoje.

tc = t1 + t2 + t3 + t4 + t5 + t6 + t7 + t8 + t9 + t10 (min), (4.2)

gdje je:
t1 ---- vrijeme potrebno za kačenje tereta
t2 ---- vrijeme potrebno za dizanje tereta

1
Mnogi autori umjesto kp računaju sa koeficijentom kt - koeficijent iskorištenja nosivosti dizalice -
B. Trbojević, A.N. Stefanović i dr.)
184

t3 ---- vrijeme potrebno za okretanje tornja, podizanje

ili spuštanja strijele (ruke)
t4 ---- vrijeme potrebno za horizontalno kretanje krana ili mačke sa teretom
t5 ---- vrijeme potrebno za spuštanje tereta
t6 ---- vrijeme potrebno za otkačenje i istovar tereta
t7 ---- vrijeme potrebno za ponovno dizanje kuke krana nakon istovara
t8 ---- vrijeme potrebno za povratno horizontalno kretanje krana
ili mačke bez tereta
t9 ---- vrijeme potrebno za okretanje tornja, podešavanje strijele za novi
utovar tereta
t10 --- vrijeme potrebno za ponovno spuštanje kuke krana za prihvat tereta

4.3. Proračun učinka toranjskog krana

Praktičan obrazac obračuna vremena ciklusa toranjskog krana, koji sažima sve
slične operacije, dat je po slijedećem obrascu:

n
L n H n 2α
tc =  + + + tm (min), (4.3)
1 v 1 v 1 360× no

gdje je:
L ---- dužina koju kran (mačka, kuka) prelazi sa teretom ili bez tereta krećući
se u horizontalnoj ravni (m)
H ---- visina dizanja-spuštanja strijele-kuke krana (m)
v ---- brzina kretanja tereta, tornja i sl. (m/min)
brzina dizanja tereta 20-70 m/min
brzina zaokreta tornja 0,7-1,2 okr/min
brzina kretanja tornja po kolosijeku 20-40 m/min
brzina kretanja mačke po strijeli 30 m/min
 ---- ugao zaokreta krana (°)
no --- broj okretaja krana (okr/min)
tm---- vrijeme manipulacije (zahvaćanje tereta, ubrzanje, usporenje,
istovar i dr.) (min)

Čisto vrijeme mašinskog rada (vrijeme ciklusa bez vremena manipulacije) zavisi
uglavnom od radnih brzina krana (brzina dizanja ili spuštanja tereta, brzina
zaokreta tornja, brzina kretanja mačke i sl.).
 185

4.4. Određivanje potrebne dužine strijele i visine tornja krana

m
Lmax = + L1 + b (m), (4.4)
2

gdje je:
Lmax --- dužina strijele (m)
m ------ širina kolosjeka (m)
L1 ----- rastojanje kolosijeka do objekta (m)
b ------ širina objekta (m)

Hk = Ho + ΔH + hg + hp (m) (4.5)

gdje je:
Hk ----- visina kuke (m)
Ho ----- visina objekta (m)
hg ----- visina tereta (m)
hp ----- dužina spoja uređaja za prihvat tereta (m)
ΔH ---- rastojanje od najniže tačke tereta do najviše tačke na objektu (m)
(0,5 do1 m)

4.5. Račun nosivosti toranjskog krana

Račun nosivosti krana se računa pomoću nosivog momenta:

M Q× L
Qx = = (kN), (4.6)
Lx Lx

gdje je:
Qx --- nosivost krana za posmatranu visinu strijele ili položaj mačke (kN)
Lx --- rastojanje za koje se traži nosivost krana (m)

ili
q
M = (Q + )× Lmax (kNm) (4.7)
2
gdje je:
Q ------ nosivost krana na najdužem dometu strijele (kN)
q ------ težina strijele krana (4-7 % od težine krana) (kN)
Lmax --- najveći domet strijele (m)
186

4.6. Proračun učinka kabl-krana

Praktičan učinaka kabl krana je dat po slijedećem obrascu:

3600
Up = × q × kv × kp (m3/h); (kN/h), (4.8)
tc

gdje je:
q ------ zapremina ili nosivost korpe u (m3 ili kN)
kv ----- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kp ----- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa
ili koeficijent iskorištenja nosivosti uređaja
tc ------ vrijeme ciklusa (s)

L
tc =  + tm (s), (4.9)
v

gdje je:
L ---- dužina pojedinih pokreta (mačke, kuke. tornja i sl.) (m)
tm---- vrijeme manipulacije
(zahvaćanje tereta, ubrzanje, usporenje, istovar i sl.) (s)

U tabeli 4-1 je dato vrijeme manipulacije za različite vrste radova1:

Vrsta radova
Prenos armature i Prenos betona u
Montaža elemenata
oplate korpi
Vrijeme manipulacije tm (s) 480 do 900 600 do 720 120 do 150
Koeficijent punjenja radnog
0,5 do 0,9 0,6 do 0,8 0,8 do 1,0
organa kp
Redukcioni koeficijent
0,4 do 0,7 0,5 do 0,8 0,7 do 0,9
korištenja radnog vremena kv

Tabela 4-1, Vrijeme manipulacije za različite vrste radova

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
 187

4.7. Proračun ugiba i zatezne sile u nosećem užetu kabl-krana1

U praksi se obično računa da je dozvoljeni maksimalni ugib:

L
= 20 - 30, (4.10)
fmax

gdje je:
L ---- raspon nosećeg užeta (m)

Veza između maksimalnog ugiba fmax i zatezne sile u užetu S se može izraziti kao:

G × L q × L2
fmax = + (m), (4.11)
4S 8S

a zatezna sila u užetu se računa po obrascu:

L q×L
S= × (G + ) (kN), (4.12)
4fmax 2

gdje je:
G ---- težina ukupnog tereta (kN)
q ---- težina užeta po m1 (kN/m); q = A × ρ × g (kN/m)
A ---- ukupna površina poprečnog presjeka nosećeg užeta (m2)
ρ ---- gustoća materijala užeta (kg/m3)
g = 9,81 m/s2 gravitaciono ubrzanje

Prečnik nosećeg užeta se računa po obrascu:

40G
duž = (mm), (4.13)
1, 20 - k

gdje je:
k--- pritisak točkova mačke (0,10 - 0,20 kN)

U praksi se obično uzima da je:

S
= 25 - 60 (4.14)
k

1
S. Tišma, Dizalice
188

Nagibni ugao α se može izračunati prema obrascu (za malu razliku u visini
tornjeva):

4fmax
tgα = (4.15)
L
 189

4.8. Primjeri

Primjer 1.

Izvođač radova planira ugradnju betona u armiranobetonsku konstrukciju

višespratne zgrade pomoću toranjskog krana.

1. Količina betona u dijelu konstrukcije ------------------------------ 80 m3

2. Planirano vrijeme ugradnje ------------------------------------------- 8 sati
3. Vertikani transport betonske smješe--------------------------------- 18 m
4. Veličina objekta -------------------------------------------------------- 25 × 50 m
5. Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena --------------- kv = 0,83

Odrediti:
A. Plansku, satnu proizvodnju
B. Odgovarajuću korpu za beton
C. Odgovarajući kran
D. Potreban učinak krana

Rješenje:

Pretpostavlja se da su brzine kretanja krana slijedeće:

vdiz = 20 do70 m/min

vmač = 25 do30 m/min
ntor = 0,7 do 1,2 okr/min

Na slici 4-1 je data dispozicija krana i objekta sa karakterističnim tačkama od 1 do

6, na osnovu kojih su određene dužine kretnja pojedinih sklopova krana.

H1 = H2 = 19,70 m
Visina dizanja i spuštanje tereta (puna-prazna korpa) sa terena.
L1 = L2 = 23,75 m
Prosječno rastojanje koje mačka prelazi sa teretom (puna-prazna korpa).
H3 = 2,70 m ------------- visina spuštanje i dizanja kuke na objekt
vdiz = 30 m/min --------- brzina dizanja tereta (puna korpa)
vsp = 45 m/min ---------- brzina spuštanja tereta (prazna korpa)
v1mač = 25 m/min ------- brzina mačke (puna korpa)
v2mač = 30 m/min ------- brzina mačke (prazna korpa)
no = 0,8 okr/min -------- broj okretaja krana
pr = 45° ----------------- prosječni ugao zaokreta krana
 = 37° ------------------- ugao zaokreta krana pri maksimalnoj dužini strijele
tm = 1,5 min ------------- vrijeme manipulacije (zahvaćanje tereta, ubrzanje,
usporenje, istovar i dr.)
190

M = 4,50 m -------------- širina kolosijeka

L1 = 5 m ------------------ rastojanje kolosjeka do objekta
b = 25 m ----------------- širina objekta

Dužina strijele Lmax:

m 4,50
+ L1 + b + 5 + 25
Lmax = 2 = 2 = 40 m
cos cos37 0

a
=
90
6° °
a=1
0

1
R4
R2

a=
6

2 3
37°

Osa
krana
4
50

7,25 6 5
R
7,25 25

Slika 4-1, Dispozicija krana i objekta

 191

Određivanje potrebne dužine strijele krana i visine tornja

Lmax

hg
hp

Dh
Hk
Ho
m L1 b

Slika 4-2, Shema za izračunavanje visine kuke i dužine strijele krana

Visina kuke Hk:

Hk = Ho + ΔH + hg + hp (m)

Hk = 19,70 m ------visina kuke

Ho = 17 m ----------visina objekta
hg = 1 m ------------visina tereta
hp = 0,70 -----------dužina spoja uređaja za prihvat tereta (m)
ΔH = 1 m ----------rastojanje od najniže tačke tereta do najviše tačke na objektu
αmax = 90° ----------maksimalni ugao zaokreta krana
αmin = 16° ----------minimalni ugao zaokreta krana
R = 40 m -----------maksimalni radijus krana sa teretom
R = 7,25 m --------minimalni radijus krana sa teretom

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Q 80
Upotr = = = 13,25 m3/h
(ukup.vrij.)× k v 8× 0,83
192

B. Izbor korpe za beton

Na osnovu obrasca za praktični učinak krana, izračunava se potrebna zapremina

korpe za beton:

Up = q × n × kp × kv (m3/h)

Upotr
q= (m)
n × kv × kp

q ----------- zapremina tereta (m3)

60
n ----------- broj ciklusa; n =
tc

kv = 0,83 -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

kp = 0,80 -- redukcioni koeficijent punjenja korpe za beton

Izračunavanje vremena ciklusa krana tc:

n
L n H n 2α
tc =  + + + tm (min)
1 v 1 v 1 360× no

Vrijeme dizanja tereta sa terena (puna korpa):

H1 19,7
t diz
pun = = = 0,657 min
vdiz 30
Vrijeme zaokreta toranja (puna-prazna korpa):
okr okr 2α 2  45o
t pun = prt = = 0,313 min
360× no 360  0,8
Vrijeme kretanja mačke (puna korpa):
L1 23, 75
t mač
pun = = = 0,950 min
v1mač 25
Vrijeme spuštanja i dizanja tereta na objekat (puna-prazna korpa):
H3 2,7
t sppun = t sppr = = = 0,090 min
v1sp 30
Vrijeme kretanja mačke (prazna korpa):
L2 23, 75
t mač
pr = = = 0,800 min
v 2 mač 30
Vrijeme spuštanja tereta na teren (prazna korpa):
H2 19,7
t sp
pr = = = 0,438 min
vsp 45
 193

H1 H2 H3 L1 L2 2α
tc = + + 2× + + + 2× + tm
vdiz vsp v1sp v1mač v2mač 360× no

tc = 0,657 + 0,313+ 2×0,09 + 0,950 + 0,800 + 2×0,313+1 ,500 = 5,10 min

60 60
n= =  11
tc 5,10

Upotr 13, 25
q= = = 1,82 m3
n × kv × kp 11 0,83  0,8

Na osnovu izračunate zapremine, prema kataloga proizvođača1 usvaja se korpa:

Tip 1016.16
Zapremina korpe q = 2,00 m3
Sopstvena težina korpe Gk = 7,10 kN
Težina betona Gb = q × ρ × g = 2,00 × 2,4 × 9,81 = 47,10 kN
Gustoća betona ρ = 2400 kg/m3
Ukupna težina G = Gk + Gb

G = 7,10 + 47,10 = 54,20 kN

C. Izbor krana

Moment izazvan ukupnom težinom G = 54,20 kN na maksimalnom kraku R =40 m

krana iznosi:

M = G × Lmax = 54,20 × 40 = 2167,52 kNm

Na osnovu maksimalnog momenat M, na osnovu kataloga proizvođača2 usvaja se

slijedeći kran:

Model 180 EC-H6 LM2

Maksimalna visina dizanja 32 m
Maksimalni dohvat 40m
Moć dizanja na kraju strijele 58 kN
Ukupna snaga 85,50 kW

1
Eichinger GmbH
2
Liebherr
194

Provjera nosivosti krana se računa po obrascu:

Mmax Q× Lmax
Qx = =
Lx Lx

Mmax = Q × l = 58 × 40 = 2320 kNm

Mmax = 2320 kNm > M = 2167,52 kNm, što zadovoljava.

Slika 4-3, Toranjski kran Liebherr 180 EC-H6 – Dijagram snaga-brzina

 195

Slika 4-4 Dijagram nosivosti krana Liebherr 180 EC-H6

D. Potreban praktični učinak krana

Up = n×q×kv ×kp (m3/h)

Up = 11 × 2 × 0,83 × 0,80 = 14,61 m3/h  Upotr = 13,25 m3/h što zadovoljava.

Primjer 2.

Izvođač radova1 planira montažu kabl krana na izgradnju betonsko-lučne

gravitacione brane na rijeci Drini radi montaže oplate, prenosa armature i
betoniranja.

Karakteristike koje treba da zadovolji kabl kran su slijedeće:

1. Raspon krana (rastojanje između tačaka učvršćenja nosećeg užeta-fiksnog i

pokretnog tornja krana L = 589 m
2. Prečnik nosećeg užeta d = 62 mm
3. Visina dizanja i spuštanja tereta H = 160 m

1
Hidrogradnja dd. Sarajevo - izgradnja HE Višegrad 1985. – 1988.
 196

4. Nivo gornje površine betonskog bloka fiksnog tornja 564 m/nm

5. Nivo površine trase kolosjeka pokretnog tornja 567 m/nm
6. Ukupna težina (korpa + beton + mačka) Gk = 105 kN
7. Rastojanje platforme za prihvat tereta je 120 m od ose fiksnog tornja
8. Brzina kretanja mačke v1 = 400 m/min
9. Brzina kretanja tereta pri spuštanju v2 = 150 m/min
10. Brzina kretanja tereta pri dizanju v3 = 200 m/min
11. Brzina kretanja tornja v4 = 60 m/min

Izračunati:
A. Praktični učinak krana
B. Prečnik nosećeg užeta
C. Silu u užetu
D. Nagibni ugao užeta

564,00 567,00

nivo trase
nivo betoskog bloka kolosjeka
fiksnog tornja

kruna
radna
platforma

189

400,00
378,00

120 390m (radna distanca) 79

L= 589m

Slika 4-5 Shema kabl-krana

 197

fiksna pokretna
strana V 1=400 m
/min strana

Q=105 kN

V 2=150 m/min
V 3=200 m/min

K1

0
5,
°
44
9,6
=1
fiksni
toranj
V 4=60 m/m 204,0
C in

K2

0
5,
L=589 m

Slika, 4-6 Shema opsluživanja radne površine pomoću kabl krana

A. Praktični učinak krana

Praktični učinak krana se računa po obrascu:

3600
Up = × q × kv × kp
tc

Q = 3 m3 ----zapremina korpe
kv = 0,83 ----redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kp = 0,80 ----redukcioni koeficijent punjenja radnog organa ili koeficijent
iskorištenja nosivsti uređaja

vrijeme ciklusa tc:

L
tc =  + tm (s)
v

L ---- dužina pojedinih pokreta (mačke, kuke, tornja i sl.) (m)

tm ---- vrijeme manipulacije (zahvaćanje tereta, ubrzanje, usporenje, istovar i sl.) (s)

tc = t1 + t2 + t3 + t4 + t5 + t6 + t7 = 3,91min = 234,60 s
198

t1 = 0,25 min -------------------------- vrijeme prihvata tereta (usvojeno)

390
120 
t2 = L sr
= 2 = 0,40 min -- vrijeme prijevoza tereta
v1 400

t3 = L = 160 = 1,07 min ----------- vrijeme spuštanja tereta

v2 150

t4 = L = 160 = 0,80 min ----------- vrijeme podizanja prazne korpe

v3 200

t5 = 0,50 min -------------------------- vrijeme istresanja (usvojeno)

t6 = t2 = 0,64 min---------------------- vrijeme prijevoza prazne korpe
t7 = 0,25 min -------------------------- vrijeme spuštanja prazne korpe (usvojeno)
tm = t1 + t5 + t7 = 1 min --------------- vrijeme manipulacije

3600
Up = × 3× 0,83× 0,80 = 30,56 m3/h
234, 60

B. Prečnik nosećeg užeta

Prečnik nosećeg užeta se računa po obrascu:

40G
duž = (mm),
1, 20 - k

k = 0,10 kN ------ pritisak točkova mačke

40×138
duž = =61,79 mm
1, 20 - 0,10

Usvaja se d = 62 mm.

C. Sila u užetu

Sila u užetu se računa po obrascu:

L q×L
S= × (G + ),
4fmax 2
 199

G = (Gk + Gb + Gm) = 105 kN ------------- težina ukupnog tereta

L = 589 m ------------------------------------ maksimalni raspon krana
fmax = 12,64 m -------------------------------- maksimalni ugib užeta
q = 172 N/m---------------------------------- specifična težina 1 metra užeta

Obično se uzima u praksi, dozvoljeni maksimalni ugib:

L 589
fmax = = = 12,64 m
25 25
te je sila u užetu:

589 0,172× 589

S= × (138 + ) = 1615,75 kN
4×12, 64 2

Računska sila kidanja za uže zatvorenog tipa je je Fr = 3490,40 kN, a najmanja Fmin
= 2792,32 kN pri nazivnoj čvrstoći žica Rm = 1770 N/mm2.

D. Nagibni ugao užeta

4fmax 4×12, 64
tgα = = = 0,08584
L 589

α = 5°
200

5. MAŠINE ZA SPRAVLJANJE BETONSKIH MJEŠAVINA

Osnovna podjela mašina za spravljanje, transport i ugradnju betonske mješavine :

 Mašine za spravljanje betonske mješavine

 Mašine za transport betonske mješavine
 Mašine za prihvat betonske mješavine
 Mašine za ugradnju betonske mješavine
 Mašine za obradu betonske mješavine

5.1. Mašine za spravljanje betonske mješavine

5.1.1. Vrste mašina i namjena mašina za spravljanje betonske mješavine

Za spravljanje što veće čvrstoće i bolje plastičnosti betonske mješavine koja je

sačinjena od reprograđevinskih materijala: agregata, cementa, vode i, eventualno
potrebnih plastifikatora, potrebno je osigurati tačno doziranje, što ravnomjernije
miješanje i optimalno vrijeme miješanja.
Postoje dva osnovna načina za takvu proizvodnju:

1. Klasična proizvodnja betonske mješavine

2. Visokomehanizirani sistem dobijanja betonske mješavine

1. Za klasičnu proizvodnju betonske mješavine koriste se mješalice za

proizvodnju betona:

Osnovna podjela mješalica prema konstrukciji je :

 Mješalica sa vodoravnim bubnjem

 Mješalica sa prevrtnim bubnjem
 Mješalica sa koritom (prisilna)
 Mješalica sa tanjurastom posudom
 Mješalica sa valjkom (spiralna)
 Mješalica sa okomitim bubnjem

2. Visokomehanizirani sistem dobivanja betonske mješavine-tvornice betona

su sistemi za proizvodnju svježe mješavine betona, a sastoje se od:

 Mješalice
 Silosa za uskladištavanje cementa
 Skladišta / deponije agregata
 Mjernih uređaja za doziranje cementa, agregata, aditiva i vode
 Unutrašnjeg transporta
 Automatike za upravljanje
 201

S obzirom na prirodu posla u građevinarstvu, tvornice betona se proizvode:

 Prema pokretljivosti:

 Mobilne betonare
 Stacionarne betonare

 Prema konstrukciji:

 Prizemne betonare
 Toranjske betonare
 Kombinovane betonare

5.1.2. Proračun učinka mašina za spravljanje betonske mješavine

Za mješalice za proizvodnju betona-tvornice betona, sa cikličnim načinom rada,

učinak se računa prema obrascu1:

Q× n
Up = × kv × ksmj (m3/h), (5.1)
1000

gdje je:
Q ------ zapremina bubnja (l)
n ------- broj ciklusa na sat
ksmj ---- redukcioni koeficijent smješe (promjene zapremine pri mješanju) (0,7-0,8)2
kv ------ redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

3600
n= , (5.2)
tc
gdje je:
tc = tu + tm + ti (s) --vrijeme ciklusa
tu = 10-15 (s) ------vrijeme punjenja pomoću dozatora iz koša
tu = 15-30 (s) ------vrijeme punjenja pomoću korpe mješalice
tm=60-150 (s) -----vrijeme miješanja (zavisno od konstrukcije i veličine mješalice)
ti =15-30 (s)--------vrijeme istresanja smješe

Proizvođači mašina daju također podatke za učinak mješalice (najčešće teoretski),

zapreminu mješalice i vrijeme ciklusa miješanja (dijagram miješanja-vrijeme
punjenja komponenti, vrijeme miješanja i vrijeme pražnjenja). Teoretski kapacitet i

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
2
Š. Hadžović, Gradilište
202

zapremina bubnja mješalice1, vrijeme miješanja i doziranja2 i doziranje mješalice

su definisani standardima.

Vrijeme u sekundama
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200 220 240
1
2 53 53 53
3 30 30 30
4 9 9 9
5 10 10 10
6 19 19 19
7 42 42 42
8 20 20 20

115s 62s 62s

Redoslijed operacija:
1. rad skrepera
2. doziranje agregata
3. doziranje cementa
4. pražnjenje vage agregata
5. pražnjenje vage cementa
6. doziranje vode
7. vrijeme mješanja
8. pražnjenje mješalice

Slika 5-1, Dijagram miješanja

Na slici 5-1 je predstavljen dijagram miješanja tvornice betona tip AB 35,

proizvođača "Progres" Mladenovac iz kojeg se vidi da je samo u početku miješanja
vrijeme ciklusa miješanja je tc = 115 s, a nakon toga je ustaljeno vrijeme ciklusa
miješanja tc = 62 s, s obzirom da se neke operacije preklapaju.

1
Kapacitet mješalice je definisan standardom DIN 459-1
2
Vrijeme mješanja iznosi 30 sekundi prema standardu DIN459-2
 203

5.2. Mašine za transport betonske mješavine

5.2.1. Vrste i namjena mašina za transport betonske mješavine

U zavisnosti od vodocementnog faktora koriste se različite mašine:

 Kamioni kiperi za prijevoz svježeg betona vodocementnog faktora ispod

0,45 (za transporte od 2 do 3 km uz pokrivanje betona vlažnim prekrivačem)

 Automješalice za prijevoz svježeg betona vodocementnog faktora iznad

0,45 (zbog plastične i žitke konzistencije i moguće segregacije u vozilu).
Automješalice se rade u veličinama od 3, 6, 9 i 12 m3 zapremine bubnja.

5.2.2. Proračun učinka mašina za transport betonske mješavine

Učinak se vrši prema obrascu koji se inače koristi i za vozila van javnih puteva:

60
Up = ×q× kv × kp × ksmj (m3/h) (5.3)
tc

gdje je:
tc----- vrijeme jednog radnog ciklusa (min)
q ----- zapremina radnog organa
(tovarnog sanduka i bubnja automješalice) (m3)
kv ---- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kp ---- redukcioni koeficijent punjenja radnog organa
ksmj -- redukcioni koeficijent smješe

Proračun vremena trajanja radnog ciklusa:

tc = tu + tvpun + tvpr + ti + to (min) (5.4)

gdje je:
q
tu ----------------- vrijeme punjenja automješalice (min); tu =
U mj
p

p --------------- učinak mješalice betonare

U mj
q ----------------- zapremina bubnja automješalice (tovarnog sanduka) (m3)
L ----------------- dužina puta (m)
vpun -------------- brzina punog vozila (m/min)
vpr --------------- brzina praznog vozila
204

L
tvpun = ------ vrijeme vožnje-pun (min)
v pun
L
tvpr = -------- vrijeme vožnje-prazan (min)
v pr
q
ti------------------ vrijeme istresanja smješe automješalice (min); t =
Qam

Qam -------------- učinak pražnjenja bubnja automješalice (oko 0,5 m3/min)

to ----------------- vrijeme zaokreta vozila kod utovara i istovara (oko 0,3 min)
tv = L/v --------- vrijeme transporta (min)

5.3. Mašine za pretovar betonske mješavine

Kada se svježi beton ne može ugraditi odjednom, zbog prenosa betona posudama
toranjskih dizalica ili kada je ugradnja spora iz konstruktivnih razloga, koriste se:
 Pretovarni silos za prihvat betona. Rade se u veličinama 3 do 6 m3
svježeg betona.
 Pretovarni rotirajući bubanj za prihvat betona.

5.4. Mašine za prihvat betonske mješavine:

5.4.1. Način prihvata betonske mješavine na gradilištu

 Istovarom iz vozila direktno na mjesto ugradnje
 Transportnom trakom na gradilištu
 Transportnom trakom montiranom na automješalici
 Pumpom za beton (stacionarna ili mobilna)
 Pumpom za beton na specijalnom vozilu
 Kombinovane pumpe-automješalice PUMI

5.4.1.1. Pumpe za beton

Koriste se za prenos svježeg betona od automješalice ili pretovarnog rotirajućeg

bubnja, do mjesta ugradnje na objektu.

Po načinu rada i konstrukciji razlikujemo:

 Stacionarne pumpe
 Mobilne pumpe
 Klipne pumpe
 Roto-pumpe
 205

5.4.1.1.1. Učinak pumpe za beton

Kod proračuna učinka pumpe za beton potrebno je uzeti u obzir dužinu i visinu
transportovanja betona, prečnik cjevovoda pumpe i konzistencija betona. Teoretski
učinak klipne pumpe se računa prema obrascu:

Ut = 60 × V × n, (m3/h) (5.5)

Ako se zapremina radnog cilindra pumpe izrazi kao:

π
V = D2 × L (m3), (5.6)
4

onda je teoretski učinak pumpe:

π
Ut = 60× D 2 × L× n , (5.7)
4

gdje je:
V ---- zapremina radnog cilindra pumpe (m3)
n ---- broj hodova klipa pumpe u minuti
L ---- radna dužina klipa pumpe (m)
D ---- prečnik klipa pumpe (m)

Kod dimenzionisanja cjevovoda pumpe treba računati na potrebne radne pritiske1:

za horizontalni vod:

PH = 0,14 × LC × f (5.8)

Za vertikalni vod:

PV = 0,24 × H, (5.9)

gdje je:
f ----- koeficijent trenja beton-čelik (0,30-0,50)
LC --- dužina cjevovoda (m)
H ---- visina dizanja (m)

Za utvrđivanje dometa pumpe obično se koristi grubi empirijski obrazac:

Ldomet ≥ LC + 5HC + 10K1+ 5K2, (5.10)

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
206

gdje je:
Ldomet = 300 do 500 m (u zavisnosti od savremenosti konstrukcije pumpe)
HC- ukupna vertikalna visina cjevovoda (m)
LC - ukupna horizontalna dužina cjevovoda (m)
K1 - broj koljena sa lukom od 90°
K2 - broj koljena sa lukom od 135°

U praksi se često proračun praktičnog učinka vrši tako da se polazi od planskog-

potrebnog učinka, a onda se nakon izbora pumpe (na osnovu zahtijevanog pritiska,
protoka, snage i sl.) izvrši korekcija teoretskog (kataloškog) učinka redukcionim
koeficijentom korištenja radnog vremena kv = 0,5 do 0,7 koji zavisi od radnih
uvjeta.

5.5. Mašine za ugradnju betona

5.5.1. Vrsta i namjena mašina za ugradnju betona

U tehnološkom procesu betoniranja vrlo je važno što bolje zbiti mješavinu svježeg
betona prije početka vezivanja, a to se postiže na slijedeći način:

 Nabijanjem
 Vibriranjem
 Centrifugiranjem
 Vakumiranjem
 Presovanjem

Zbijanje malih količina se može obaviti ručnim nabijačima. Veće količine betona
se zbijaju vibratorima.

U odnosu na konstrukciju razlikujemo:

 Električne vibratore
 Pneumatske vibratore
 Vibratore sa SUS motorom

U odnosu na način djelovanja razlikujemo:

 Pervibratore
 Oplatne vibratore
 Vibratore površinskog djelovanja
 207

5.5.2. Proračun učinka mašina za ugradnju betona

5.5.2.1. Učinak pervibratora

3600
Up = × 2R 2 ×d× kv (m3/h), (5.11)
tc

gdje je:
R------------radijus dejstva (m)
tc = t1 + t2---vrijeme ciklusa (vrijeme obrade i premještanja)
t1------------vrijeme obrade 30 s
t2------------vrijeme premještanja 10 s
d------------debljina sloja betona (m)
(Obično iznosi 2/3 dužine vibratorske igle)
kv------------redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

Učinak vibratora se iskazuje u m3/h zbijenog betona, za razliku od betonare i

pumpe za beton gdje se učinak iskazuje u m3/h svježeg betona.

5.5.2.2. Učinak oplatnog vibratora

Učinak oplatnog vibratora se može izračunati prema obrascu1:

60
Up = × Avibr ×d× kv (m3/h), (5.12)
tc × n

gdje je:
tc ---------- vrijeme ciklusa
n ---------- broj vibratora
Avibr ------ površina dejstva vibratora (m2);
jedan vibrator opslužuje 2,5 do 3,0 m2 površine
kv --------- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
d ---------- debljina sloja betona (m)

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
208

5.5.2.3. Preporuke za izbor i montažu oplatnih vibratora

Za izbor i montažu oplatni vibratora proizvođač1 preporučuje slijedeće:

Određivanje potrebne centrifugalne sile Fc:

Fc = K × (GM + 0,2GB) (kN), (5.13)

gdje je:
GM --------- težina oplate (kN)
GB --------- težina betona (kN)
K = 5 ------ za vertikalnu oplatu (grede, zidovi)
K = 5 -10 - koeficijent za horizontalnu oplatu
K = 5 -10 - koeficijent za vertikalne cijevi

Preporuka za montažu:

1. Horizontalna oplata:

 Učvrstiti vibratore na ukrućenja u cik-cak formaciji.

 Minimalno rastojanje između dva vibratora 1,5 m.
 Ukoliko postoji više sekcija oplate,
svaka mora imati najmanje jedan vibrator.
 Ukoliko je oplata šira od 2,5 m, postaviti vibratore u dva reda,
rastojanje vibratora od ivice oplate mora biti 1/4 od ukupne dužine.
 Ukoliko je širina oplate ispod 2,5 m, postaviti vibratore u sredinu.
 Na horizontalnim oplatama, vibratori se postavljaju na
duže strane u odnosu na način montiranja.
 Na velikim oplatama i oplatama za T nosače (visina preko 2 m)
vibratori se postavljaju u dva reda:
 2/3 na donjem nivou.
 1/3 na gornjem nivou.

2. Vertikalna oplata:

 Učvrstiti vibratore na ukrućenja u cik-cak formaciji.

 Minimalno rastojanje između dva vibratora 1,5 m.
 Ukoliko je visina oplate veća od 2,5 m postaviti vibratore u dva reda,
a ako je visina oplate veća od 4 m postaviti vibratore u tri reda.

1
Dynapac, Guide of vibration
 209

5.6. Primjeri

Primjer 1.

Izvođač radova planira transport i ugradnju betona u armiranobetonsku

konstrukciju višespratne zgrade :

1. Količina betona u dijelu konstrukcije je ...................................... 88 m3

2. Planirano vrijeme ugradnje .......................................................... 8 sati
3. Vertikani transport betonske smješe ............................................ 18 m
4. Veličina objekta ........................................................................... 25 × 50 m
5. Daljina transporta ........................................................................ 2000 m
6. Specifični otpor kotrljanja (tvrda podloga) ................................. wk = 0,02
7. Specifični otpor uspona ............................................................... wu = 0
8. Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
(200 m/nm 21 C°) ........................................................................ t = 0,95
9. Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu ............................. u = 0,80
10. Faktor utjecaja istrošenosti motora ............................................. i = 0,85
11. Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena ..................... kv = 0,83
12. Redukcioni koeficijent smješe ..................................................... ksmj = 0,75

Potrebno je odrediti slijedeće:

A. Plansku, satnu proizvodnju

B. Odgovarajuću betonaru
C. Odgovarajuću automješalicu
D. Odgovarajuću pumpu za beton
E. Odgovarajući pervibrator

Rješenje:

1. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka:

Q 88
Upotr = = = 13,25 m3/h
(ukup.vrij.)× k v 8× 0,83

2. Izbor betonare:

Q× n
Up = × kv × ksmj (m3/h)
1000

Q ------------------zapremina bubnja u (l)

n------------------broj ciklusa u satu
210

ksmj = 0,75 --- redukcioni koeficijent smješe (promjene zapremine pri mješanju)
kv = 0,83 ----- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

3600
n= = 40
90

Vrijeme ciklusa:
tc = t u + tm + ti

tu = 10 s -- vrijeme punjenja bubnja mješalice

tm = 60 s -- vrijeme miješanja smješe
ti = 20 s --- vrijeme istresanja smješe

tc = 10 + 60 + 20 = 90 s

Zapremina bubnja:

Up ×1000 13, 25×1000

Q= = = 532,13 (l)
n × kv × ksmj 40×0,83×0, 75

Na osnovu zapremine bubnja i na osnovu kataloga-prospekta proizvođača

betonara1, bira se:

Model -------------------ABS - 35
Zapremina bubnja ------Q = 0,75 m3
Teoretski učinak --------Ut = 30 m3/h
Instalisana snaga--------N = 35 kW

Provjera učinka izabrane betonare:

Up = Ut × kv × ksmj = 30 × 0,83 × 0,75 = 18,70 m3/h

Up = 18,70 m3/h > Upotr = 13,25 m3/h

što zadovoljava.

1
Progres Mladenovac
 211

3. Izbor automješalice

Pretpostavlja se da zadatak može izvršiti automješalica slijedećih karakteristika:

1. Zapremina bubnja ..................................................... q = 7 m3

2. Nominalna snaga motora .......................................... No = 230 kW
3. Korisna težina vozila................................................. Gk = 147 kN
4. Sopstvena težina vozila ............................................. Gs = 108 kN
5. Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa ....... kp = 0,80
6. Redukcioni koeficijent smješe .................................. ksmj = 0,75

Učinak se vrši prema obrascu koji se inače koristi i za vozila van javnih puteva:

60
Up = ×q× kv × kp × ksmj (m3/h)
tc

tc = tu + tvpun + tvpr + ti + to (min)

Vrijeme punjenja automješalice:

q 7, 00
tu = mj
= = 0,38 h = 22,45 min
Up 18, 70

Zapremina bubnja automješalice:

q = 7 m3

Vrijeme istresanja smješe automješalice:

q 7
ti = ti = = =14 min
Qam 0,5

Učinak pražnjenja bubnja automješalice:

Qam = 0,5 m3/min

Vrijeme zaokreta vozila kod utovara i istovara:

to = 2 × 0,3 = 0,6 min

212

Brzina vozila se računa prema obrascu:

3, 6× Νo × ηt × ηu × ηi
v= (km/h)
(Gs + Gk)× (wk + wu) + Wv

Aerodinamički otpor se računa prema obrascu:

Wv = 0,5 × ρ × cw × A × (v + vo)2 (N)

ρ = 1,202 kg/m3 -------------------gustoća zraka kod temperature 21°C i 200 m/nm

cw = 0,80 ---------------------------koeficijent otpora zraka (za kamione)
A = 2,45 × 3,8 = 6,125 m2 ------površina projekcije vozila okomito na ravan u
smjeru kretanja vozila (m2)
v = 72 km/h ≈ 20 m/s ------------brzina vozila (puno)
v = 100 km/h ≈ 28m/s -----------brzina vozila (prazno)
vo = 5 m/s --------------------------brzina zraka (na čelo vozila)

Posebno za puno vozilo:

Wv = 0,5×1,202×0,80×6,125×(20+5)2 = 1,84 kN

i za prazno vozilo:

Wv = 0,5 × 1,202 × 0,80 × 6,125 × (28 + 5)2 = 3,21 kN

Brzina punog vozila se računa prema obrascu:

Νo × ηt × ηu × ηi
vpun =
(Gs + Gk)× (wk + wu) + Wv

230×0,95×0,85×0,80
vpun = = 21,40 m/s = 77,10 km/h
(108 +147)×0,02 +1,84

Eksploataciona brzina vozila za puno vozilo se računa prema obrascu (redukovana

zbog otpora inercije vozila):

vek = vpun × kred = 77,10 × 0,80 = 62 km/h

 213

Brzina praznog vozila se računa prema obrascu:

Νo × ηt × ηu × ηi
vpr =
Gs × (wk + wu) + Wv

230×0,95×0,85×0,80
vpr = = 27,70 m/s = 99,60 km/h
108×0, 02   3, 21

Eksploataciona brzina-prazno vozilo:

vek = vpr × kred = 99,60 × 0,80 = 80,00 km/h

S obzirom da je ograničenje za maksimalnu brzinu vozila 85 km/h (po preporuci

proizvođača vozila), u daljem proračunu računat će se brzinom vsr = 62 km/h.

Vrijeme vožnje u jednom pravcu:

L 2 000 60
tv = = × = 2 min
vsr 62 1000
Vrijeme ciklusa:

tc = 22,45 + 2 × 2,00 + 14 + 0,6 = 41,10 min

Praktični učinak vozila:

q 7
Up = 60× × kv × kp × ksmj = 60 × ×0,83×0,80×0,75 = 5,10 m3/h
tc 41,10

Potreban broj vozila:

t pun pr
v + ti + t v + to 2 +14 + 2 + (2×0,3)
N = 1+ bet
= 1+ = 2,06
n × tc 16×1,5

qamj 7
n= = = 16
Qmje × kp × ksmj 0, 75×0,8×0, 75

Broj vozila zavisi od učinka betonare, potpunog iskorištenja njenog kapaciteta i

udaljenosti mjesta ugradnje betona.
214

Na osnovu kataloga proizvođača1, Usvaja se tri (3) automješalice:

Mješalica Liebherr
Tip -------------------------------------- HTM 704
Kapacitet------------------------------- 7 m3
Geometrijska zapremina bubnja --- 12,6 m3
Maksimalna granična zapremina --- 7,6 m3
Stepen punjenja ----------------------- 56,70 %
Okretanje bubnja --------------------- 0-14 okr/min

Vozilo Mercedes
Model ---------------------------------- Actros
Tip -------------------------------------- 2631 B6×4
Snaga motora ------------------------- 230 kW
Ukupna težina vozila ---------------- 255 kN
Sopstvena težina vozila-------------- 103 kN
Korisna težina------------------------- 152 kN

4. Izbor pumpe za beton

S obzirom da je planski učinak Upotr = 13,25 m3/h relativno mali ako se radi
pumpom za beton, ovdje se bira pumpa koja treba da osigura opsluživanje čitave
površine ploče koja se betonira.

Slika 5-2, Pumpa za beton Putzmeister BSF 38.09 H

1
Liebherr Mercedes
 215

Na osnovu kataloga proizvođača1 bira se pumpa slijedećih karakteristika:

Pumpa
Model ------------------------------------ BSF 38.09 H
Tip ruke ---------------------------------- M 38Z
Maksimalni vertikalni dohvat -------- 37,6 m
Maksimalni horizontalni dohvat ----- 33,7 m
Maksimalni dohvat naniže ------------ 25,0 m
Broj dijelova ruke --------------------- 4
Maksimalni teoretski učinak ---------- 90 m3/h
Maksimalni pritisak -------------------- 78 bar
Prečnik cilindra ------------------------- 230 mm
Broj hodova klipa u minuti ----------- 26

Slika 5-3, Radni dijagram pumpe Putzmeister BSF 38.09 H

1
Putzmeister
216

Vozilo Mercedes
Model ---------------- Actros
Tip -------------------- 2632 6×4
Snaga motora ------- 235 kW

Provjera praktičnog učinka

Up = Ut × kv = 90 × 0,6 = 54 m3/h

Up = 54 m3/h > Upotr = 13,25 m3/h

5. Izbor pervibratora

Praktični učinak pervibratora se računa prema obrascu:

3600
Up = × 2R 2 ×d× kv (m3/h)
tc

tc = t1 + t2- vrijeme ciklusa (vrijeme obrade i premještanja)

t1 = 30 s -- vrijeme obrade
t2 = 10 s -- vrijeme premještanja
d = 20 cm-debljina sloja betona
kv = 0,83 - redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

Pretpostavlja se da zadatak može izvršiti električni pervibrator slijedećih

karakteristika:

Motor
Snaga ------------- 1,3 kW
Igla
Prečnik ----------- 49 mm
Dužina ----------- 440 mm
Radijus dejstva-- 30 cm

3 600
Up = × 2×0,302 ×0, 20×0,83 = 2,70 m3/h
40

Up = 2,70 m3/h × 5 kom = 13,5 m3/h > Upotr = 13,25 m3/h

 217

Na osnovu kataloga proizvođača1 usvaja se pet električnih vibratora:

Motor AF 21
Snaga ------------- 1,3 kW
Broj okretaja ---- 2900 okr/min
Težina ------------ 180 N

Igla AA 48
Prečnik ---------- 49 mm
Dužina ----------- 440 mm
Težina ------------ 40 N
Broj okretaja ---- 12000 okr/min
Radijus dejstva-- 30 cm

6. Spisak opreme (vidi napomenu)

a. Betonara --------------------1 komad

Model Progres ABS-35
Praktični učinak Up = 18,70 m3/h

b. Automješalica -------------3 komada

Mješalica Liebherr
Tip HTM 704
Vozilo Mercedes
Model Actros
Tip 2631 B6×4
Praktični učinak Up = 5,10 m3/h× 3 kom ≈ 15,30 m3/h

c. Pumpa za beton ------------1 komad

Model BSF 38.09 H
Tip ruke M 38Z
Vozilo Mercedes
Model Actros
Tip 2631 B6×4
Praktični učinak Up = 54 m3/h

d. Električni pervibrator -----5 komada

Motor AF 21
Snaga1,3 kW
Igla AA 48
Prečnik 49 mm
Praktični učinak Up = 2,70 m3/h × 5kom = 13,50 m3/h
1
Dynapac
218

Napomena: Obzirom da je betonara ključna mašina, a njen praktični učinak iznosi

18,70 m3/h, praktične učinke ostalih mašina treba uskladiti sa njenim praktičnim
učinkom. U tom slučaju treba povećati broj automješalica sa tri na četiri, a broj
pervibratora sa pet na sedam komada.

Primjer 2.

Izvođač radova planira ugradnju betona u armiranobetonsku konstrukciju,

prenapregnuti nosač.

Ako se zna da je:

1. Količina betona u dijelu konstrukcije ......................................... 35 m3

2. Planirano vrijeme ugradnje ......................................................... 2 sata
3. Dužina puta ................................................................................. 11 km
4. Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena .................... kv = 0,83
5. Redukcioni koeficijent smješe .................................................... ksmj = 0,75
6. Centralna fabrika kapaciteta ...................................................... Ut = 56
m3/h
7. Pumpa mobilna kapaciteta .......................................................... Ut = 90
m3/h
8. Automješalica kapaciteta ............................................................ q = 7 m3

Potrebno je odrediti:

A. Plansku, satnu proizvodnju

B. Odgovarajući broj automješalica
C. Praktičan učinak pumpe za beton
D. Odgovarajući broj pervibratora
E. Odgovarajuće oplatne vibratore

Slika 5-4, Prenapregnuti nosač

 219

Rješenje:

A. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje-planskog učinka

Q 35
Upotr = = = 21,10 m3/h
(ukup.vrij.)× k v 2× 0,83

B. Izračunavanje praktičnog učinka betonare

Na raspolaganju je centralna tvornica betona STETTER-Kompakt-BETONSKO

POSTROJENJE slijedećih karakteristika1:

1. Zvjezdište
Vrsta agregata max. ------------------------- 5
Veličina zrna --------------------------------- max. 63 mm

2. Pohranjivanje cementa-silosi---------- 2
Vrste cementa -------------------------------- max. 4

3. Doziranje:
Agregata -------------------------------------- težinski
Cementa -------------------------------------- težinski
Vode------------------------------------------- težinski
Aditiva ---------------------------------------- zapreminski

4. Tip miješalice:
Stetter-Tanjurasta mješalica T 1000

5. Protočni volumen:
- Gotovog betona u punom pogonu kod receptura za miješanje:
4 vrste agregata
1 vrsta cementa
1 voda
- Normalne protočnosti
Sa max. 300 kg cementa po m³
Kod 5 % vlažnosti agregata
Kod W/Z-vrijednost 0,5
Kod 30 s vrijeme miješanja (DIN 459)
Kroz Stetter-tanjurastu miješalicu Ut = 56 m³/h

1
Stetter GMBH Memmingen
220

6. Priključak struje:
Izmjenična ---------------------- 400 V 50 Hz
Instalirana snaga --------------- 120 kW/h

3600
Up = ×Q× kv × ksmj (m3/h)
tc ×1000

Q = 1000 l ---- zapremina bubnja

tc = 65 s ------- vrijeme ciklusa
ksmj = 0,75 ---- redukcioni koeficijent smješe
kv = 0,83 ------ redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena

3600
Up = ×1 000×0,83×0, 75 = 35 m3/h
65×1 000

C. Izračunavanje praktičnog učinka i broja automješalica

Na raspolaganju su automješalice slijedećih karakteristika:

Mješalica Liebherr

Tip ------------------------------------------- HTM 704

Kapacitet------------------------------------ 7 m3
Geometrijska zapremina bubnja -------- 12,6 m3
Maksimalna granična zapremina -------- 7,6 m3
Stepen punjenja ---------------------------- 56,70 %
Okretanje bubnja -------------------------- 0-14 okr/min

Vozilo Mercedes

Model ------------------------------------------- Actros

Tip ---------------------------------------------- 2631 B6×4
Snaga motora ---------------------------------- 230 kW
Ukupna težina vozila ------------------------- 255 kN
Sopstvena težina vozila----------------------- 103 kN
Korisna težina---------------------------------- 152 kN
Srednja eksploatacina brzina kretanja ----- vsr = 60 km/h (usvojeno)

60
Up = ×q× kv × kp × ksmj (m3/h)
tc

tc = tu + tvpun + tvpr + ti+ to (min)

 221

q 7
tu = tu = mj
=  0, 2 h =12 min --- vrijeme punjenja automješalice
Up 35
3
p = 35 m /h ---------------------------- učinak pražnjenja bubnja mješalice
U mj

q = 7 m3 --- - ------------------------------ zapremina bubnja mješalice

L 11 000 60
tv = = × = 11 min ----- vrijeme vožnje u jednom pravcu
vsr 60 1000

q 7
ti = = = 14min ---------------- vrijeme istresanja smješe automješalice
Qam 0,5

Qam = 0,5 m3/min ------------------------ učinak pražnjenja bubnja automješalice

to = 2 × 0,3 = 0,6min -------------------- vrijeme zaokreta vozila

(kod utovara i istovara)

tc = 12 + (2 × 11) + 14 + 0,6 = 48,60 min

60
Up = ×7×0,83×0, 75×0,80 = 4,31 m3/h
48, 60

Potreban broj vozila:

t ukup
v + ti + t o 22 +14 + (2× 0,3)
N = 1+ bet
=1+ = 3,81
n × tc 65
12×
60
q 7
n= = = 12
Q× kp × kr 1, 00×0,80×0, 75

Usvajaju se četiri automješalice.

D. Izračunavanje praktičnog učinka i pumpe za beton

Na raspolaganju je pumpa za beton slijedećih karakteristika:

Model ------------------------- BSF 38.09 H

Tip ruke ----------------------- M 38Z
Vozilo ------------------------- Mercedes
222

Model ------------------------- Actros

Tip ----------------------------- 2631 B6×4
Teoretski učinak ------------- Ut = 90 m3/h

Up = Ut × kv (m3/h)

Up = 90 ×0,60 = 54 m3/h

E. Izračunavanje praktičnog učinka i broja pervibratora

Praktični učinak pervibratora se računa prema obrascu:

3 600
Up = × 2R 2 ×d× kv
tc
3600
Up =  2  0,302  0, 40  0,83 = 5,34 m3/h
40

Bira se električni vibrator proizvođača1:

Motor AF 21
Snaga ------------- 1,3 kW
Broj okretaja ---- 2900 okr/min
Težina ------------ 185 N

Igla AA 48
Prečnik ---------- 49 mm
Dužina ----------- 440 mm
Težina ------------ 40 N
Broj okretaja ---- 12000 okr./min
Radijus dejstva-- 30 cm

Potreban broj vibratora se dobije prema obrascu:

Upotr 21,10
n= = = 3,95
Up 5,34

Usvajaju se 4 vibratora.

1
Dynapac
 223

F. Izračunavanje praktičnog učinka i broja oplatnih vibratora

Praktični učinak oplatnog vibratora se računa prema obrascu:

60
Up = × Avibr ×d× kv (m3/h)
tc × n

Površina dejstva vibratora------- Avibr = 2,75 m2

Vrijeme ciklusa ------------------- tc = 1 min
Prosječna širina nosača ---------- d = 0,40 m
Površina oplate (obje strane) --- Aoplate = (L × H) × 2 = 30,8 × 1,76 × 2 = 108,42 m2
Dužina oplate --------------------- L = 30,8 m
Visina oplate ---------------------- H = 1,76 m

Broj vibratora (ukupan broj za kompletnu oplatu) se računa prema obrascu:

Aoplate 108, 42
n= = = 39,43
Avibr 2, 75

Usvaja se 40 vibratora.

Raspored vibratora je prikazan na slici 5-4.

Praktični učinak oplatnog vibratora za kompletnu oplatu se može izračunati prema

obrascu:

60
Up = ×108, 42×0, 40×0,83 = 54,00 m3/h
1, 00× 40

Upotr = 21,10 m3/h < Up = 54,00 m3/h

Centrifugalna sila --------- Fc = K × (GM + 0,2GB) (kN)

Težina oplate -------------- GM = 5,90 kN
Težina betona -------------- B = Vbet × ρbet × g = 2,11 × 2,40 × 9,81 = 49,70 kN
Zapremina betona --------- Vbet = 2,11 m3
Gustoća betona ------------ ρbet = 2400 kg/m3
Gravitaciono ubrzanje ---- g = 9,81 m/s2
Redukcioni koeficijent --- K = 5 za vertikalnu oplatu (grede, zidovi)

Fc = 5 × (5,9 + 0,2 × 49,70) = 80 kN

224

Sila po jednom vibratoru:

80
Fc1 = = 2 kN
40

Bira se električni oplatni vibrator proizvođača proizvođača 1:

Model -------------------------------- EP121B
Brzina -------------------------------- 6000 okr/min
Maksimalna centrifugalna sila --- 6500 N
Napon -------------------------------- 42V-3-200Hz
Struja --------------------------------- 11 A
Težina -------------------------------- 105 N

G. Spisak opreme

1. Centralna tvornica betona

STETTER ---------------------------------------- 1 komad
Tip H 1 520, SZ
Praktični učinak --------------------------------- Up = 35 m3/h

2. Automješalica ------------------------------- 4 komada

Mješalica Liebherr
Tip HTM 704
Vozilo Mercedes
Model Actros
Tip 2631 B6×4
Praktični učinak --------------------------------- Up = 4,31 m3/h × 4 = 17,24 m3/h

3. Pumpa za beton ----------------------------- 1 komad

Model BSF 38.09 H
Tip ruke M 38Z
Vozilo Mercedes
Model Actros
Tip 2631 B6×4
Praktični učinak --------------------------------- Up = 54 m3/h

4. Električni pervibrator ---------------------- 5 komada

Motor AF 21
Snaga1,3 kW
Igla AA 48
Prečnik 49 mm
Praktični učinak --------------------------------- Up = 5,34 m3/h × 4 kom = 21,36 m3/h

1
Dynapac
 225

5. Električni oplatni vibrator ---------------- 40 komada

Model EP121B
Maksimalna centrifugalna sila 6500N
Praktični učinak --------------------------------- Up = 54,00 m3/h

Napomena:

1. Učinak betonare kao ključne mašine je Up = 35 m3/h, a planski učinak u

zadatku je Upotr = 21,10 m3/h. Učinak betonare je veći 66 % od planskog.
Međutim, u zadatku je predpostavljeno da izvođač radova ima takvu centralnu
tvornicu betona koja služi za njegove potrebe i za potrebe tržišta. Ovo isto važi
i za pumpu za beton.

1. Praktični učinak četiri automješalice je Up = 17,24 m3/h, što na prvi pogled

izgleda nedovoljno jer je Upotr = 21,10 m3/h. Međutim, u zadatku je izvršen
proračun vozila na osnovu usaglašavanja vremena ciklusa i kapaciteta
tvornice betona i automješalica što je rezultiralo brojem potrebnih
automješalica. U praksi se treba predvidjeti rezerva već prema uvjetima
rada, te bi se ovdje, s obzirom na važnost konstrukcije i potrebu
usklađivanja sa ključnom mašinom, predvidjelo pet automješalica.

2. Broj oplatnih vibratora je biran prema površini koju opslužuju, bez obzira
što je i njihov učinak puno veći od potrebnog. Broj pervibratora bi također
trebalo uskladiti sa ključnom mašinom, te bi trebalo predvidjeti šest komada.
226

6. MAŠINE ZA PRIPREMU MINERALNIH SIROVINA

Osnovna podjela mašina za pripreme mineralnih sirovina (kamena i šljunka):

 Drobilice
 Mlinovi
 Sita
 Hidraulični separatori
 Mašine za pranje agregata
 Pomoćni uređaji

6.1. Drobilice

6.1.1. Vrsta i namjena drobilica

Koriste se pretežno za prvi stepen prerade kamenog materijala, primarno

drobljenje. Manje mašine se koriste i za sekundarno drobljenje. U odnosu na
konstrukciju razlikuju se:

 Čeljusne drobilice
 Čeljusne drobilice sa ekscentrom na gornjem dijelu pomične
čeljusti
 Čeljusne drobilice sa dvostrukom koljenastom polugom
(njihalom ili klatnom)

Namijenjene su za primarna i sekundarna drobljenja. Oblik zrna im je lističast.

Stepen drobljenja je 1:5 do 1:7.

 Udarne drobilice

Namijenjene su za primarna i sekundarna drobljenja. Oblik zrna je kubičast. Stepen

drobljenja je 1:5 do 1:10.

 Kružne drobilice

Namijenjene su za primarna i sekundarna drobljenja. Oblik zrna je kubičast. Stepen

drobljenja je 1:6 do 1:10.

 Mehaničke kružne drobilice

 Hidrauličke kružne drobilice
 Rock on rock drobilice1

1
Od engl Rock on rock - kamen na kamen. Materijal izleće na materijalom obloženu odbojnu
stijenku, gdje se drobi. Namijenjene su za drobljenje suficitarnih frakcija.
 227

6.2. Mlinovi

6.2.1. Vrsta i namjena mlinova

Koriste se pretežno za treći stepen prerade materijala. U odnosu na konstrukciju

razlikuju se:

 Mlinovi sa valjcima

Namijenjeni su za tercijarna ili korekciona usitnjavanja. Stepen usitnjavanja je

1:3 do 1:4.

 Mlinovi sa kuglama

Namijenjeni su za industriju cementa za mljevenje klinkera. Stepen usitnjavanja

1:100.

 Mlinovi sa šipkama

Namijenjeni su za pripremu materijala za kvalitetan beton u nedostatku riječnog

šljunka. Stepen usitnjavanja je veličine pjeskovitog materijala.

 Udarni mlinovi

Namijenjeni su za tercijarna ili korekciona usitnjavanja. Stepen usitnjavanja je

1:20. Oblik zrna je kubičast.

 Mlinovi čekićari

Namijenjeni su za tercijarna ili korekciona usitnjavanja. Stepen usitnjavanja je

1:30. Oblik zrna je kubičast.

 Vibracijski mlinovi

Namijenjeni su za tercijarna ili korekciona usitnjavanja. Veličina ulaznog zrna do

30 mm, a veličina izlaznog zrna 0,02 do 6 mm.

6.3. Sita

6.3.1. Vrsta i namjena sita

Koriste se u procesu prerade kamenih materijala za razdvajanje sitnih zrna od

krupnih, odnosno za prosijavanje kamenih materijala. U odnosu na način
prosijavanja razlikuju se:
228

 Sita za prosijavanje suhim postupkom

 Sita za prosijavanje mokrim postupkom (posebno za aluvijalne
materijale)

U odnosu na konstrukciju razlikuju se:

 Grube rešetke

Namijenjena su za grubo prosijavanje prirodnog aluvijalnog materijala ili

izminiranog materijala iz kamenoloma.

 Sita sa štapovima

 Rotaciona sita

 Vibraciona sita
Namijenjena su za prosijavanje zrna svih veličina (0 do 3 mm pa do 16 do 32 mm)

 Rezonantna sita

Namijenjena su za prosijavanje u rudarstvu i u građevinarstvu

 Posebna sita

 Roštiljsko sito za odvajanje sitneži-agregata iz kamenih materijala

 Viseće sito za prosijavanje manjih količina sitnijih zrna

6.4. Hidraulični separatori

6.4.1. Vrsta i namjena hidrauličnih separatora

Namijenjeni su za preradu kamenih materijala, za razdvajanje sitnih zrna od 0 do 4

mm u većim količinama. U odnosu na konstrukciju razlikuju se:

 Hidraulični separatori sa okomitim protokom

 Hidraulični separatori sa vodoravnim protokom
 Hidrociklon sa centrifugalnim protokom

Hidrocikloni sa centrifugalnim protokom se najčešće koriste sa hidrauličnim

separatorom sa okomitim protokom.
 229

6.5. Mašine za pranje agregata

6.5.1. Vrsta i namjena mašina za pranje agregata

Namijenjeni su za preradu aluvijalnih materijala, za čišćenje od štetnih ljepljivih

muljevitih naslaga i onda kada se ne može prosijavanjem mokrim postupkom
kameni materijal očistiti od muljevitih naslaga.
U odnosu na konstrukciju razlikuju se:

 Mašine za pranje sa noževima

 Mašine za pranje sa bubnjem

6.6. Pomoćni uređaji

6.6.1. Vrsta i namjena pomoćnih uređaja

Namijenjeni su za proces potpune prerade kamenog materijala kako materijala

aluvijalnog porijekla tako i kamenih materijala dobivenih iz stijenskih masa i za
nesmetano funkcionisanje ostalih mašina za kvalitetnu i ekološki čistu proizvodnju.

U odnosu na funkciju koju obavljaju razlikuju se:

 Dodavači (dozatori) za hranjenje mašina

Namijenjeni su za nesmetano funkcionisanje mašina radi osiguranja snabdijevanja

materijalom posebno u primarnoj preradi.

U odnosu na način rada i vrstu materijala, razlikuju se:

 Transporteri sa zglobno vezanim čeličnim pločama-za krupnije

materijale sa lancima na ulazu u drobilicu
 Pokretna kolica koja se pomjeraju naprijed i nazad i nanose
materijal-za materijale srednje veličine
 Vibracioni dodavači sa ekscentrom za sve materijale. Imaju
mogućnost podešavanja količine materijala

 Uređaji za detekciju

Namijenjeni su za nesmetano funkcionisanje mašina radi otkrivanja ili otklanjanja

metalnih komada u kamenim materijalima za preradu. Postavljaju se na transportne
trake.
230

Po konstrukciji i djelovanju razlikujemo:

 Elektronske detektore
 Magnetne detektore

 Zračni cikloni

Namijenjeni su za pročišćavanje zraka od najsitnijih kamenih čestica i kamene

prašine.

6.7. Proračun učinka mašina za pripremu mineralnih sirovina1

6.7.1. Proračun učinka čeljusnih drobilica

Proračun učinka čeljusnih drobilica se vrši prema obrascu:

30× no × b × s × (d + e) 3
Up = × kv × kr (m /h), (6.1)
tgα

gdje je:
no ------------broj okretaja (okr/min)
b -------------širina čeljusti (m)
s --------------hod pokretne čeljusti (m)
d = e + s-----maksimalni otvor čeljusti (m)
e --------------minimalni otvor čeljusti (m)
α -------------ugao naklona između čeljusti (°)
kv ------------redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena (0,85-0,90)
kr -------------redukcioni koeficijent rastresitosti materijala (0,30-0,70)

6.7.2. Proračun učinka konusnih drobilica

Proračun učinka konusnih drobilica se vrši prema obrascu:

Up = 60 × q × no × kv × kr (m3/h) (6.2)

2e + s
q= × Ds × H × π , (6.3)
2
gdje je:
q ---- zapremina materijala u drobilici (m3)
no --- broj okretaja (okr/min)
e ----- minimalni otvor između konusa i obloge (m)
s ----- hod konusa (m)
1
B. Trbojević , Građevinske mašine
 231

Ds --- srednji prečnik na sredini visine h (m)

H ---- visina konusa (m)
kv --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena (0,85-0,90)
kr ---- redukcioni koeficijent rastresitosti materijala (0,30-0,70)

6.7.3. Proračun učinka mlinova

Proračun učinka mlinova sa valjcima se vrši prema obrascu:

Up = 3600× v× B× d × kv × kr (m3/h), (6.4)

gdje je:
v ---- brzina valjka (m/s)
B ---- širina valjka (m)
d ---- razmak između valjaka (m)
kv --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena (0,80-0,90)
kr ---- redukcioni koeficijent rastresitosti materijala (0,20-0,40)

Proračun učinka mlinova čekićara se vrši prema obrascu:

Up = (30 - 40)× B× D× k v (m3/h), (6.5)

gdje je:
B ---- širina rotora (m)
D ---- prečnik mlina (m)
kv --- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena (0,85-0,95)
232

6.8. Primjeri

Primjer 1.

Na kamenolomu je planirana primarna čeljusna drobilica Parker 100×600 za

drobljenje tvrdo homogenih i kompaktnih krečnjaka. Izračunati potreban satni
učinak drobilice ako se zna da je:

1. Čvrstoća materijala ----------------------- 15 MPa

2. Maksimalna veličina izlaznog zrna ---- 65 mm
3. Maksimalna veličina ulaznog zrna ----- 500 mm

Slika 6-1, Čeljusna drobilica sa klatnom Parker 100×600

Rješenje:

Proračun učinka čeljusnih drobilica se vrši prema obrascu:

30× no × b × s × (d + e) 3
Up = × kv × kr (m /h)
tgα

Broj okretaja -------------------------------------------------no = 250 okr/min

Širina čeljusti -----------------------------------------------b = 575 mm
Hod pokretne čeljusti --------------------------------------s = 60 mm
Maksimalni otvor čeljusti ---------------------------------d = 100 mm
 233

Minimalni otvor čeljusti------------------------------------e = 65mm

Ugao naklona između čeljusti ----------------------------- α = 20°
Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena ----kv = 0,85
Redukcioni koeficijentrastresitosti materijala ----------kr = 0,50

30× 250× 0,575× 0,06× (0,100 + 0,065) 3

Up = 0
× 0,85× 0,50 = 49,85 m /h
tg20

Primjer 2.

Izračunati satni učinak sekundarne konusne drobilice Nordberg GP100S. Ulazni

materijal je tvrdi homogeni, kompaktnih krečnjak koji se doprema transportnom
trakom sa primarne čeljusne drobilice.

1. Maksimalna veličina ulaznog zrna 100 mm

2. Maksimalna veličina izlaznog zrna 40 mm

Rješenje:

Proračun učinka konusnih drobilica se vrši prema obrascu:

Up = 60 × q × no × kv × kr (m3/h)

2e + s 2× 0, 015 + 0, 040
q= × Ds × H × π = × 0, 459× 0, 255× π = 0,0128 m3
2 2

Zapremina materijala u drobilici ------------------------------ q = 0,0128 m3

Broj okretaja ----------------------------------------------------- no = 685 okr/min
Minimalni otvor između konusa i obloge ------------------- e = 15 mm
Hod konusa ------------------------------------------------------ s = 40 mm
Srednji prečnik -------------------------------------------------- Ds = 459 mm
Visina konusa ---------------------------------------------------- H = 255 mm
Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena ------- kv = 0,85
Redukcioni koeficijent rastresitosti materijala -------------- kr = 0,50
234

Slika 6-2, Konusna drobilica Nordberg GP100S-osnovne dimenzije

Up = 60 × 0,0128 × 685 × 0,85 × 0,50 = 224,70 m3/h

 235

7. TROŠKOVI MEHANIZOVANOG RADA

Utvrđivanje troškova mehanizacije ima dvostruku ulogu; da se odredi

najekonomičnija mašina kod užeg izbora mašina, te da se na bazi toga odrede
troškovi proizvodnje, kao i da se odredi prodajna cijena građevinske usluge.

Troškove mehanizovanog rada dijelimo u dvije osnovne grupe:

 Troškovi osnovnog sredstva (mašine) Tos

 Troškove eksploatacije (organizaciono-proizvodni troškovi) Tes

7.1. Troškovi osnovnog sredstva Tos

Troškovi osnovnog sredstva obuhvataju:

Tos = Ta + Tio + Tk + Tos + Tj (7.1)

 Troškove amortizacije Ta
 Troškove investicionog održavanja Tio
 Troškove kamata Tk
 Troškove osiguranja To
 Jednokratne troškove Tj

7.1.1. Troškovi amortizacije Ta

Troškovi amortizacije ili otpisa mašine omogućuju da se prilikom rada mašine

obezbijede novčana sredstva za nabavku nove iste takve ili neke druge mašine.
Amortizacija može biti vremenska ili funkcionalna. Obračun amortizacije zavisi od
toga da li se za vijek amortizacije osnovnog sredstva uzima vrijeme trajanja mašine
(vremenska amortizacija) ili pretpostavljena količina proizvoda (funkcionalna
amortizacija). Amortizacija se obračunava za svaku poslovnu godinu, a na kraju
godine se vrši ispravka vrijednosti osnovnog sredstva za iznos obračunate
amortizacije. Za otpis mašine neophodno je znati i vijek trajanja mašine, tj. broj
radnih sati koji mašina može da ostvari u radu pod normalnim uvjetima.
Ekonomičan vijek je onaj koji obuhvaća ekonomičan broj radnih sati u kojim
troškovi proizvodnje ne prelaze ekonomsko opravdane okvire. Ekonomičan vijek
trajanja može da zavisi i od ekonomske snage svake države i za neke mašine je dat
tabelarno (Tabela I-34, Ekonomičan vijek trajanja nekih mašina, u Prilogu). Pošto
su podaci1 navedeni u rubrikama "U zemlji" i "Na zapadu" prilično zastarjeli, date

1
B. Trbojević , Građevinske mašine
236

su uporedo i amortizacione stope za neke mašine prema aktuelnoj nomenklaturi

stalnih sredstava za amortizaciju u BiH.

Troškovi amortizacije po satu se mogu obračunati po obrascu:

Nc
Ta= (€/h), (7.2)
Vmaš

gdje je:
Nc ------- nabavna vrijednost mašine
Vmaš----- vijek trajanja mašine u satima

7.1.2. Troškovi investicionog održavanja Tio

Troškovi investicionog održavanja sadrže srednje i generalne opravke. Obračun se

vrši godišnje i to u procentu od nabavne vrijednosti mašine. Uobičajeno je da su ti
procenti za građevinske mašine 10 %, a za vozila 12 %.
Troškovi investicionog održavanja po satu mogu se obračunati po obrascu:

Nc  pio
Tio = (€/h), (7.3)
Gfrs
gdje je:
Nc ------- nabavna vrijednost mašine
pio ------- procent izdvajanja za investiciono održavanje
Gfrs ------ godišnji fond radnih sati

Broj radnih smjena

Klimatsko
meteorološki uvjeti Jedna Dvije Tri
Nepovoljni 1000 1600 2100
Povoljni 1600 2560 3360
Veoma povoljni 2000 3200 4200

Tabela 7-1, Orijentacione vrijednosti za godišnji fond radnih sati

7.1.3. Troškovi kamata Tk

Troškovi kamata se obračunavaju na tzv. “sadašnju vrijednost” osnovnog sredstva,

tj. onu koja se dobije nakon odbijanja vrijednosti godišnjeg otpisa osnovnog
sredstva (amortizacije). Kod obračuna radnog sata mašine operiše se sa srednjom
vrijednošću mašine koja zavisi od vijeka trajanja mašine. Troškovi kamata po satu
se mogu obračunati po obrascu:
 237

Ns × pk
Tk = (€/h) (7.4)
Gfrs

Nc × (n +1)
Ns = , (7.5)
2× n

gdje je:
Nc --- nabavna vrijednost mašine
Ns --- sadašnja vrijednost mašine
n ---- vijek trajanja mašine u godinama
pk --- kamatna stopa

7.1.4. Troškovi osiguranja Tos

Troškovi osiguranja se obračunavaju na isti način kao i troškovi kamata. Troškovi

osiguranja po satu mogu se obračunati po obrascu:

Ns × pos
Tos = (€/h), (7.6)
Gfrs

gdje je:
pos --- stopa osiguranja i obično iznosi 1,5-2%

Obično se troškovi kamata i osiguranja računaju zajedno preme obrascu:

Ns × (pk + pos)
Tk + Tos = (7.7)
Gfrs

7.1.5. Jednokratni troškovi Tj

Jednokratni troškovi su troškovi koji su vezani za radno mjesto mašine, a

pojavljuju se jednokratno za duže razdoblje, odnosno razdoblje u kojem mašina
radi na određenom radnom mjestu. To su obično troškovi transporta mašine,
montaže i demontaže, izrada temelja, postavljanje instalacija i dr. Jednokratni
troškovi po satu se mogu obračunati po obrascu:

Ugjt
Tj = (€/h), (7.8)
Vrada
238

gdje je:
Ugjt ------ ukupni godišnji jednokratni troškovi
Vrada ---- vrijeme rada mašine (godišnji-mjesečni fond rada i sl.)

7.2. Eksploatacioni troškovi Tes

Eksploatacioni troškovi obuhvataju:

 Troškove tekućeg održavanja Tto

 Troškove zamjene potrošnih (habajućih) dijelova mašine Th
 Troškove pogonske energije Te
 Troškove plaća radnika Tpl

Tes = Tto + Th + Te + Tpl (7.9)

7.2.1. Troškovi tekućeg održavanja Tto

Troškovi tekućeg održavanja se procjenjuju i obračunavaju na bazi iskustvenih

podataka pri izvođenju istih ili sličnih poslova. Preduzeća mogu da koriste podatke
poznatih firmi koje proizvode mašine (Caterpillar, Volvo, Terex i dr.) ili da na
osnovu statističkih podataka iz svoje evidencije odrede te troškove. Troškovi
tekućeg održavanja po satu mogu se obračunati po obrascu:

Nc  p
Tto = (€/h), (7.10)
15000

gdje je
p ---- koeficijent koji zavisi od mašine i od uvjeta rada1

Vrsta mašina
Radni uvjeti Istovarivači
Motoskreperi Damperi
kroz dno
Povoljni 0,45 0,40 0,50
Prosječni 0,55 0,50 0,60
Nepovoljni 0,65 0,60 0,80
Veoma nepovoljni 0,75 0,70 0,90

Tabela 7-2, Vrijednosti koeficijenta p

1
Po preporuci firme Euclid
 239

Ovi troškovi se mogu i drugačije računati:

Caterpillar1 preporučuje da se računaju posebno troškovi održavanja kako slijedi:

1. Planirano održavanje (PM); mazivo, ulje, filteri, rad
(podatke daje lokalni Caterpillarov serviser)
2. Gume: zamjena; cijena gume/vijek gume u satima
3. Troškovi habajućih dijelova donjeg postroja; (U-udarci +A-abrazivnost +
ZF-faktor) × BF-osnovni faktor
4. Troškovi opravke po satu; (podatke daje lokalni Caterpillarov serviser)
5. Specijalni habajući dijelovi; cijena po satu 2

7.2.2. Troškovi zamjene potrošnih (habajućih) dijelova mašine Th

U ove troškove spadaju troškovi zamjene guma (pneumatika), čelične užadi,

sječiva na radnim organima, čeljusti drobilica i dr.
Obično se ovi troškovi uzimaju u vrijednosti od 10 % troškova tekućeg održavanja
osim kod guma gdje se računa pomoću slijedećeg obrasca:

1+ Cod 1
Tzg = n  Cg  (  ) (€/h), (7.11)
Vg Vmaš
gdje je:
Cg --- cijena zamjene guma
Vg --- vijek trajanja gume (Tabela I-29, Vijek trajanja guma, u Prilogu)
Cod -- dodatak na održavanje guma (uobičajeno je do 10 % na cijenu guma)

7.2.3. Troškovi pogonske energije Te

Obrazac za proračun utroška pogonske energije SUS motora je:

G = No×gs×ke (kg/h), (7.12)

gdje je:
No ----------------------- nominalna snaga motora (kW)
gs ------------------------ specifična potrošnja goriva-energije (kg/kWh)
gs = 0,245 kg/kWh --- kod dizel motora
gs = 0,355 kg/kWh --- kod OTTO motora
ke = 0,45-0,75 --------- koeficijent potrošnje koji zavisi od opterećenja motora

1
Caterpillar Performance Book Edition 35
2
Caterpillar Performance Hanbook, Edition 35 (odjeljak 12A)
240

S obzirom da se cijena goriva obračunava po litru a ne po kilogramu, potrebno je

izračunati zapreminsku potrošnju goriva na osnovu obrasca:

G
V= (l/h), (7.13)
ρ
gdje je:
 = 0,890 kg/l ------- gustoća goriva

U praksi se uzima da je potrošnja maziva 10 % od potrošnje goriva, te je obrazac

za obračun troškova pogonske energije po satu:

Te = 1,1 × (V × Cgor) (€/h), (7.14)

gdje je:
Cgor --- cijena goriva (€/l)

Obrazac za proračun utroška pogonske energije elektromotora je:

Te = No × ke × Cel.en (€/h), (7.15)

gdje je:
No ------------------ nominalna snaga elektromotora (kW)
ke = 0,45-0,75 ---- koeficijent potrošnje koji zavisi od opterećenja motora
Cel.en. --------------- cijena električne energije (€/kWh)

7.2.4. Troškovi plaća radnika Tpl

Plaće radnika se računaju na osnovu ugovora o radu, u skladu sa propisima o radu,

kolektivnim ugovorima i internim pravilnicima poslodavaca (prema koeficijentima
koji se kreću od 1 za NKV radnika do 5 za VSS). Obračun plaće u proizvodnji se
vrši na osnovu izvršenih učinaka. Na taj način se dobija netoplaća. Da bi se dobila
brutoplaća, moraju se obračunati i doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje,
zdravstvenu zaštitu i porezi. Doprinosi i porezi iznose oko 68 %.

Tpl = K × Plmin × (Ppor + dop) (€/h), (7.16)

gdje je:
K --------------koeficijent plaće radnika prema ugovoru o radu
Plmin ----------minimalna plaća za K = 1
(utvrđena na osnovu prosječne plate ili minimalne satnice1)
Ppor+dop--------porezi i doprinosi
1
Minimalna plaća se određuje na osnovu Zakona (Opći kolektivni ugovor)
 241

7.2.5. Cijena sata rada mašine

Cijena sata rada mašine se dobije kada se saberu troškovi osnovnog sredstva i
troškovi eksploatacije:

Csm = Tos + Tes (€/h) (7.17)

Prodajna cijena sata rada mašine se dobije kada se na cijenu rada mašine dodaju
troškovi režije i dobiti:

Csmp = (Ta + Tio + Tk + To + Tj) + (Tto + Th + Te + Tpl) × kr+d (€/h), (7.18)

gdje je:
kr+d -- faktor režije i dobiti (20-30 % od cijene sata rada mašine)

7.2.6. Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda

Da bi se dobila cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda potrebno je da se

cijena sata mašine podijeli sa učinkom mašine.

Csm
Cp = (€/jed.proiz.) (7.19)
Up
242

7.3. Primjeri

Primjer 1.

Izračunati troškove mehanizovanog rada (cijenu sata mašine i cijenu mašinskog

rada po jedinici proizvoda bagera sa dubinskom kašikom.

Rješenje:

Za ovaj primjer uzet će se podaci za mašinu i učinak iz tačke 3.1.1.11. Primjer 1.

Osnovni podaci o mašini

Bager sa dubinskom kašikom

Caterpillar 350L
Zapremina kašike ------------------ q = 1,90 m3
Snaga motora ----------------------- N = 165 kW
Radna težina ------------------------ G = 318 kN
Maksimalna vučna sila ------------ Z = 268 kN
Brzina kretanja --------------------- v1 = 2,7 km/h; v2 = 4,6 km/h
Širina gusjenica --------------------- b = 600 mm
Teoretski učinak -------------------- Ut = 311 m3/h
Praktični učinak -------------------- Up = 255,50 m3/h
Cijena mašine ----------------------- Nc = 250000 €
Vijek trajanja mašine -------------- Vmaš = 15750 h
Godišnji fond radnih sati ---------- Gfrs = 1600 h

A. Cijena sata rada mašine

Csm = Tos + Tes (€/h)

1. Troškovi osnovnog sredstva:

Tos = (Ta + Tio + Tk + Tos + Tj)

a. Troškovi amortizacije:

Nc
Ta = (€/h)
Vmaš

250000
Ta = = 15,87 €/h
15750
 243

b. Troškovi investicionog održavanja:

Nc  pio
Tio = (€/h)
Gfrs

pio = 10 % ---------------- procent izdvajanja za investiciono održavanje mašine

Gfrs = 1600 h ------------ godišnji fond radnih sati
(za povoljne uvjete rada za rad u jednoj smjeni)

250000  0,10
Tio = = 15,63 €/h
1600

c. Troškovi kamata i osiguranja:

Ns × (pk + pos)
Tk + Tos = (€/h)
Gfrs

Nc× (n +1)
Ns= (€)
2n

Nc = 250000 €-- nabavna vrijednost mašine

Ns = 180000 € -- sadašnja vrijednost mašine
n = 7 godina ---- vijek trajanja mašine
pk = 8,5 % ------ kamatna stopa
pos = 2,5 % ----- stopa osiguranja

250000× (7 +1)
Ns = = 142860 €
2× 7

142860  (0,085  0,025)

Tk + Tos = = 8,93 €/h
1600

d. Jednokratni troškovi:

Ujt
Tj = (€/h)
Vrada

Ujt = 1000 € - ukupni jednokratni troškovi

(transport sredstva iz baze na gradilište i natrag)
Vrada = 1600 h-- vrijeme rada-angažovanja mašine
244

1000
Tj = = 0,63 €/h
1600

e. Troškovi osnovnog sredstva:

Tos = Ta + Tio + (Tk + Tos) + Tj = 15,87 + 15,63 + 8,93 + 0,63 = 41,06 €/h

2. Eksploatacioni troškovi:

Tes = Tto + Th + Te + Tpl

a. Troškovi tekućeg održavanja:

Nc  p
Tto = (€/h)
15000

p = 0,45 -- koeficijent koji zavisi od mašine i od uvjeta rada

(povoljni uvjeti rada)

250000  0, 45
Tto = = 7,50 €/h
15000

b. Troškovi habajućih dijelova:

Th = 0,1 × Tto = 0,1 × 7,50 = 0,75 €/h

c. Troškovi pogonske energije:

Ovdje se računaju troškovi goriva i maziva.

Obrazac za proračun masenog utroška goriva:

G = No × gs × ke (kg/h)

No = 165 kW ----------- nominalna snaga motora

gs = 0,245 kg/kWh ---- specifična potrošnja goriva
ke = 0,60 ---------------- koeficijent potrošnje
(može se uporediti sa koeficijentom korištenja radnog vremena)

G = 165 × 0,245 × 0,60 = 24,26 kg/h

 245

Obrazac za proračun zapreminskog utroška goriva:

G
V= (l/h)
ρ

 = 0,890 kg/l ---- gustoća goriva

24,26
V= = 27,25 l/h
0,89

Obrazac za obračun troškova pogonske energije (goriva i maziva) po satu:

Te = 1,1 × (V × Cg) (€/h)

Cgor = 0,93 € ---- cijena goriva1

Te = 1,1 × (27,25 × 0,93) = 25,40 €/h

d. Troškovi plaća radnika:

Tpl = K × Plmin × (Ppor + dop) (€/h)

K = 2,5 ------------- koeficijent plaće VKV radnika prema ugovoru o radu2

Plmin = 0,895 €----- minimalna plaća za K = 1
Ppor+dop = 68 % ---- porezi i doprinosi (na neto plaću)3

Tpl = 2,5× 0,895×1,68 = 3,76 €/h

e. Eksploatacioni troškovi:

Tes = Tto + Th + Te + Tpl = 7,50 + 0,75 + 25,40 + 3,76 = 37,40 €/h

3. Cijena rada mašine:

Csm = Tos + Tes = 41,10 + 37,40 = 78,50 €/h

1
Cijena goriva je promjenljiva zavisno od tržišta
2
Koeficijent plaće može se razlikovati u pojedinim preduzećima, a određuje se ugovorom za
svakog radnika, na osnovu kolektivnog ugovora o radu
3
Porezi i doprinosi mogu varirati u zavisnosti od politike entiteta, kantona, i dr.
246

4. Prodajna cijena:
Cp = Csm × kr+d

kr+d = 1,20 ---- faktor režije i dobiti

Cp = 78,50 × 1,20 = 94,20 €/h

5. Cijena jedinice proizvoda1:

Csm
Cjp = (€/h)
Up

94, 20
Cjp = = 0,42 €/m3
255,50

6. Analiza cijene rada mašine:

Tpl=3,76 Th=0,75
Tto=7,50
Tj=0,63 Te=25,40
Te
Tk+Tos=8,93 Ta
Tio
Tk+Tos
Tj
Tto
Tpl
Th

Tio=15,63
Ta=15,87

Slika 7-1, Dijagram učešća pojedinih troškova u cijeni rada mašine

1
Obračunata cijena bez PDV-a (poreza na dodanu vrijednost)
 247

Na slici 7-1 je dat dijagram iz kojeg se vidi značajno učešće troškova energije,
amortizacije i investicionog održavanja u ukupnim troškovima (72,51 %).

Učešće u ukupnim
Vrsta troška Vrijednost (€)
troškovima (%)
Te 25,40 32,37
Ta 15,87 20,23
Tio 15,63 19,92
Tk+Tos 8,93 11,38
Tto 7,50 9,55
Tpl 3,76 4,80
Th 0,75 0,95
Tj 0,63 0,80
Ukupno 78,50 100

Tabela 7-3, Struktura pojedinih troškova u cijeni rada mašine

U tabeli 7-3 su prikazani pojedini troškovi i njihovo procentualno učešće u

ukupnim troškovima mašine.
248

Primjer 2.

Na ovom primjeru će se pokazati način obračuna sata mašine prema

Caterpillarovoj metodologiji. U primjeru su izračunate uporedno vrijednosti sata
rada za Caterpillarove mašine, dozer gusjeničar D6R i utovarivač točkaš CAT 933 i
predstavljene u tabeli 7-4.

Datum
Procjena troškova sata rada mašine
A Opis mašine Dozer - gusjeničar Utovarivač - točkaš
B Procjena vijeka trajanja (godina) 7 5
C Procjena vremena korištenja (sati/godinu) 1200 1500
D Ukupno vrijeme korištenja - sati (B×C) 8400 7500
Troškovi mašine
1.a Nabavna cijena1) 135000 70000
1.b Nabavna cijena zamjene guma n/a 4000
1.c Nabavna cijena umanjenja za zamjenu guma 135000 66000
2. Umanjenje za ostatak vrijednosti mašine (%)2) 35 48
2.a Ostatak vrijednosti mašine (rezidualni dio)3) 47250 31680
3.a Neto vrijednost koja se "pokriva" radom (1.c - 2.a) 87750 34320
3.b. Cijena po satu (3.a/D)4) 10,45 4,58
P %
Troškovi kamata
n 1
4.
 Nc  Pk Pk 16 10,29 4,22
2n
Vmaš
Osiguranje n 1
 Nc  Po
5. 2n Po 1 0,64 0,26
Vmaš
Porez na imovinu n 1
 Nc  Pim
6. 2n Pim 1 0,64 0,26
Vmaš
7. Ukupni troškovi mašine po satu 22,02 9,33
Eksploatacioni troškovi
jed.cj. potr.
Troškovi goriva Dozer 1,25 4,5 5,63
8.
(jed.cijena×potrošnja) Utovarivač 1,25 2 2,50
9. Troškovi održavanja (ulje, filteri, mazivo, rad)6) 2,3 2,1
Troškovi zamjene guma (cijena guma/vijek vijek
10.
guma) gume(h) 1,14
3500
Troškovi habajućih udarci U 0,2
dijelova - donjeg postroja abrazivnost A 0,2
11. 4,62
= (U+A+ZF)×BF5) Z faktor ZF 0,3
osnovni faktor BF 6,6
12. Troškovi opravke6) 6,12 3,39
13. Specijalni habajući dijelovi6) 1,32 0,6
14. Ukupni eksploatacioni troškovi 19,99 9,73
15. Ukupni troškovi mašine i eksploatacioni troškovi 42,00 19,06
16. Plaća rukovaoca mašine 25 25
17. Ukupno (15+16) 67,00 44,06

Tabela 7-4, Uporedni obračun sata mašine za dvije mašine

 249

Napomena:

Cijene sata mašina su date u USA dolarima. Svi podaci koji su korišteni za
izračunavanje cijena sata mašina su sadržani u Caterpillar Performance Handbook
Edition 35.
Potrošnja goriva je izražena u galonima po satu.
1)
Nabavna vrijednost mašine-uključeni svi troškovi (cijena mašine, transport,
porez carinski i drugi troškovi).
2)
Procent se određuje na osnovu procjene ostatka mašine po tržišnim cijenama.
3)
Naša preduzeća ne umanjuju vrijednost mašine za ostatak koji ima uvijek svoju
tržišnu vrijednost (rezidualni dio kod zamjene). Međutim, kod mašina koje su
skupe, ostatak vrijednost može biti značajan i ako se uzme u račun mogu se
smanjiti troškovi rada mašine i povećati konkurentna sposobnost preduzeća.
4)
Cijena po satu je praktično trošak amortizacije umanjen za tzv. rezidualni dio.
5)
Troškovi habajućih dijelova donjeg postroja obračunavaju po formuli:

(U + A + ZF) × BF,

gdje je:
U-faktor utjecaja podloge;
A-faktor abrazivnosti;
ZF-faktor koji uzima u obzir utjecaj održavanja, rukovanja i okoline;
BF-osnovni faktor koji zavisi od tipa mašine (za dozer gusjeničar D6R
iznosi 6,6).
6)
Ove troškove daje lokalni Caterpillarov serviser.
250

8. OSNOVI ZA IZBOR MAŠINA

8.1. Principi kod izbora građevinskih mašina

Kod izbora mašina za određene radove mora se voditi računa o konstruktivnim i

eksploatacionim osobinama mašine. Potrebno je poznavati tehnologiju građenja,
kako bi se jedan tehnološki proces raščlanio na sastavne dijelove, operacije i
postupke. Također treba poznavati i uvjete rada.

1. Prvi korak u izboru mašina je pravljenje tzv. šireg izbora mašina radi uvida u
sve raspoložive mašine koje se mogu uključiti u izvršenje tehnološkog procesa.

2. Drugi korak je pravljenje užeg izbora gdje se odabir vrši nakon provedene
ekonomske analize rada svake mašine, tj. nakon proračuna učinka i cijene sata
rada. Potrebno je odrediti, na bazi studije tehnološkog procesa, ključnu
operaciju i na bazi nje ključnu mašinu, te izvršiti usklađivanje ostalih mašina (u
visokogradnji je to obično toranjska dizalica ili betonara, a kod zemljanih
radova bager). Pored ovoga treba odrediti dovoljnu rezervu mašina kako bi se
obezbijedio kontinuitet u radu u slučaju otkazivanja neke mašine iz
proizvodnje.

3. Osnovni principi kod izbora građevinskih mašina su:

 Ne treba birati ni suviše velike ni suviše male mašine;

 Mašine treba nabavljati za poslove koji se najčešće očekuju-mogućnost
adaptacije, univerzalnost;
 Izbjegavati specijalne mašine. Birati standardne mašine koje su jeftinije
i imaju više različitih priključnih oruđa;
 Poštovati ekonomičnost na bazi proračuna troškova mašinskog rada po
jedinici proizvoda ili troškova koštanja radnog sata mašine, a ne na bazi
početnih ulaganja.

8.2. Osiguranje kontinuiteta u radu

Prilikom razrade tehnološkog procesa treba nastojati da se sve operacije

mehanizuju. Sve operacije koje slijede jedna za drugom treba da se odvijaju tako
da ne dolazi do neželjenog zastoja u radu. Povezivanjem mašina jednog
kompleksnog proizvodnog procesa dobija se proizvodni lanac.
Povezivanje niza mašina u jedan proizvodni proces može imati i svojih
nedostataka. Ispadanje jedne mašine u lancu može da dovede do zastoja i ostalih
mašina. Da bi se to izbjeglo, predviđaju se ili rezervne mašine ili tzv. regulatori
između pojedinih mašina u vidu skladišta ili silosa. Često se primjenjuje dvostruki
lanac proizvodnje, od kojih svaki ima 50 % ukupno potrebnog kapaciteta.
 251

8.3. Rezervne mašine

Rezervne mašine su neophodne da bi se obezbijedio rad bez zastoja. Ove mašine

trebaju pokriti tzv. vrhove u proizvodnji, a opterećuju proizvodnju samo
troškovima osnovnih sredstava.
Rezervne mašine se određuju prema uvjetima eksploatacije:
10 % za povoljne uvjete eksploatacije
15 % za prosječne uvjete eksploatacije
25 % za nepovoljne uvjete eksploatacije
Kod većeg broja istih mašina i dobro organizovane službe održavanja, rezerva
može biti i manja.

8.4. Tipizacija mašina

Kod izbora mašina treba nastojati da većina mašina bude istog tipa, istog
proizvođača, da mašine imaju isti pogonski motor i sl. Ovo je naročito važno radi
obezbjeđenja preventivnog održavanja mašina, obezbjeđenja minimalnih zaliha
rezervnih dijelova, alata i dijagnostičke opreme (savremene mašine su opremljene
centralnim mikroprocesorima i senzorima na pojedinim sklopovima, a otkrivanje
kvarova je jedino moguće pomoću odgovarajuće opreme).

Prije donošenja odluke o primjeni mehanizovanog rada na gradilištu potrebno je

proučiti slijedeće:

Količinu radova
Klimatske i geološko-hidrološke uvjete
Karakter radova
Mogućnost snabdijevanja električnom energijom
Uvjete transporta za dopremu mašina
Ekonomsku opravdanost primjene mehanizovanog rada
252

8.5. Primjeri

Primjer 1.

Podloga zadatka:

Izvođač radova planira transport i ugradnju betona u armiranobetonsku

konstrukciju višespratne zgrade :

1 Količina betona u dijelu konstrukcije je 88 m3

2 Planirano vrijeme ugradnje 8 sati

3 Vertikani transport betonske smješe 18 m

4 Veličina objekta 25 × 50 m

5 Daljina transporta 2000 m

6 Specifični otpor kotrljanja (tvrda podloga) wk = 0,02

7 Specifični otpor uspona (ugao nagiba 0°) wu = 0

Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline na motor
8 t = 0,95
(200 m/nm 21 C°)
9 Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu u = 0,80

10 Faktor utjecaja istrošenosti motora i = 0,85

11 Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena kv = 0,83

12 Redukcioni koeficijent smješe ksmj = 0,75

ZADATAK:

A. Odrediti potreban broj mašina (širi izbor-dvije varijante)

B. Odrediti sastav mašina za svaku varijantu
C. Odrediti ključnu mašinu za svaku varijantu
D. Izračunati cijenu sata rada i mašinskog rada po jedinici proizvoda za svaku
mašinu u obje varijante
E. Odrediti optimalni sastav mašina za izvršenje radova (uži izbor)
 253

Rješenje:

A. Širi izbor mašina

Spoljni Unutrašnji Ugrađivanje

Red.br. Operacija Izrada betona
transport transport betona
Vrsta mašine
Betonara
I varijanta

Automješalica
Pretovarni silos
Toranjska dizalica
Pervibrator
II varijanta

Betonara
Automješalica
Pumpa za beton
Pervibrator

Tabela 8-1, Širi izbor mašina

B. Izračunavanje potrebne satne proizvodnje - planskog učinka

Q 88
Upotr = = = 13,25 m3/h
(ukup.vrij.)× k v 8× 0,83

A. Sastav mašina - IVarijanta

Model ili Kapacitet Instalisana Praktični

Red.br. Naziv mašine Proizvođač
tip (m3, kN) snaga (kW) učinak (m3/h)
Toranjski kran 180 EC
1 Liebherr 58 85,5 14,61
(ključna mašina) H6 LM 2
2 Betonara Progres ABS-35 0,75 35 18,70
HTM
3 Automješalica Liebherr 7 230 5,10
704
4 Korpa za beton Eichinger 1016.16 2

5 Pretovarni silos Fering SZB 6 6,5 11,3

6 Pervibrator Dynapac AF 21 1,3 2,70

Tabela 8-2, Sastav mašina varijanta I

254

B. Izbor ključne mašine

U ovoj varijanti ključna mašina je toranjski kran.

Napomena:
Detaljan proračun vremena ciklusa, zapremine korpe za beton, učinka i odabira
krana je dat uz Primjer 1. tačka 4.8, a ostalih mašina u Primjeru 1. tačka 5.6.

II varijanta

A. Sastav mašina - II varijanta

Model Kapacitet Instalisana Praktični

Red.br. Naziv mašine Proizvođač
ili tip (m3, kN) snaga (kW) učinak(m3/h)

Betonara
1 Progres ABS-35 0,75 35 18,70
(ključna mašina)
Automješalica
2 Liebherr HTM 704 7 230 5,10
Pumpa za beton
3 Putzmeister BSF 38.09 H 235 54,00
Pervibrator
4 Dynapac AF 21 1,3 2,70

Tabela 8-3, Sastav mašina varijanta II

U ovoj varijanti ključna mašina je betonara.

Napomena: u I i II varijanti zajedničke mašine su betonara, automješalica i
pervibrator.
 255

B. Proračun cijene sata rada mašine i cijene proizvoda

Radi lakšeg proračuna cijene sata rada i cijene proizvoda mašine, praktično je
proračun vršiti tabelarno (naprimjer u Excelu).

Vrsta mašine Nc No Up n Cg ng n*Up a Vg Vmaš

Betonara 150000 30,00 18,70 1 18,70 11,00 15450

Automješalica 90000 230,00 5,10 3 426 10 15,30 14,30 3500 11800

I varijanta

Pretovarni silos 5000 11,30 6,50 1 6,50 10,00 17000

Toranjski kran 200000 85,50 14,61 1 14,61 10,00 17000

Kipa za beton 2000 2,00 1 2,00 25,00 6800
Pervibrator 1500 1,30 2,70 6 16,20 25,00 6800

Betonara 150000 30,00 18,70 1 18,70 11,00 15450

II varijanta

Automješalica 90000 230,00 5,10 4 426 10 20,40 14,30 3500 11800

Pumpa za beton 325000 235,00 54,00 1 426 10 54,00 20,00 3500 8500

Pervibrator 1500 1,30 2,70 7 18,90 25,00 6800

Tabela 8-4, Osnovni podaci za kapacitete mašina

Legenda:

Nc ---------- nabavna cijena mašine ng -----------broj guma

No ---------- nominalna snaga motora a ------------amortizaciona stopa
Up ---------- praktični učinak Vg ----------vijek guma
n ----------- broj mašina Vmaš --------vijek trajanja mašine
Cg ---------- cijena guma
256

Tk +
Vrsta mašine Ta Tio Tj Tto Th Te Tpl Csm kr+d Csmp n*Csmp
Tos
Betonara 9,71 8,82 5,34 1,76 4,50 0,45 2,25 4 36,84 1,20 44,20 44,20
Automješalica 7,63 5,29 3,20 0,26 2,70 0,98 37,99 12 70,06 1,20 84,07 252,20
I varijanta

Pretovarni silos 0,29 0,29 0,18 0,15 0,02 0,85 4 5,78 1,20 6,93 6,93
Toranjski kran 11,76 11,76 7,12 5,88 6,00 0,60 6,41 4 53,54 1,20 64,25 64,25
Kipa za beton 0,29 0,12 0,07 0,06 0,01 0,00 4 4,55 1,20 5,46 5,46
Pervibrator 0,22 0,09 0,05 0,05 0,00 0,10 24 24,51 1,20 29,41 176,47
 549,51
n*Csmp/
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp 37,61
n*Up
Betonara 9,71 8,82 5,34 1,76 4,5 0,45 2,25 4 36,84 1,20 44,20 44,20
II varijanta

Automješalica 7,63 5,29 3,20 0,26 2,7 0,98 37,99 16 74,06 1,20 88,87 355,47
Pumpa za beton 38,24 19,12 11,57 0,96 9,75 0,84 38,81 4 123,28 1,20 147,93 147,93
Pervibrator 0,22 0,09 0,05 0,05 0,005 0,10 28 28,51 1,20 34,21 239,48
 787,08
n*Csmp/
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp 42,09
n*Up

Tabela 8-5, Proračun cijene sata rada mašine i cijene po jedinici proizvoda

Legenda:

Ta ---------- troškovi amortizacije Tpl ----------troškovi plaća rukovaoca

Tio---------- troškovi investicionog održavanja (operatera)
Tk+Tos ----- troškovi kamata i osiguranja kr+d ---------faktor režije i dobiti
Tto---------- troškovi tekućeg održavanja Csm ---------cijena sata rada mašine
Te ---------- troškovi energije (goriva ili el. Csmp --------prodajna cijena sata rada mašine
energije) Cp ----------cijena mašinskog rada po jedinici
proizvoda

C. Uži izbor mašina

Uži izbor mašina je izvršen na osnovu ukupne prodajne cijena svih mašina Σn*Csmp
i praktičnog učinka ključne mašine iste varijante.
Iz tabele 8-5 se vidi da je I varijanta povoljnija jer je cijena mašinskog rada po
jedinici proizvoda (1 m3 ugrađene betonske smješe) 37,61 € manja za 4,48 € ili
10,65 %, u odnosu na cijenu mašinskog rada po jedinici proizvoda u II varijanti.
Razlika u cijeni za ukupnu količinu betona (bez troškova materijala) iznosi 394,24
€. Međutim, ako izvođač radova već posjeduje kran karakteristika kao u zadatku
(ne manji), onda je svakako povoljnije zadatak izvesti sa sastavom mašina I
varijante, jer kran služi i za ostale radove u toku izgradnje (dizanje oplate,
armature, opeke i dr.).
 257

Primjer 2.

PODLOGA ZADATKA:

Izvođač radova planira izradu sistema irigacionih kanala. Materijal je suha

pjeskovita glina.

Količina materijala (m3) 249000

Gustoća materijala ρ (kg/m ) 3
1600
Ugao prirodnog nagiba materijala φ 50°
Dužina puta (m) 600 (uspon 5%, 300)
Specifični otpor uspona wu 0,050
Specifični otpor kotrljanja wk 0,040-0,075
Planirani rok izvršenja (dana) 90
Rad u smjenama (broj smjena) 1/10
Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena kv 0,83
Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa 0,90
Redukcioni koeficijent rastresitosti 0,75
Faktor utjecaja nadmorske visine i
0,93
temperature okoline na motor t (210 m/nm; 32 C°)
Faktor utjecaja istrošenosti motora u 0,80
Faktor utjecaja unutrašnjih otpora na mašinu i 0,85

Predviđeno je da posao (operaciju iskopa, transporta, istovara, razastiranja

materijala i sabijanja materijala) mogu obaviti slijedeći sastavi mašina (širi izbor):

I. motoskreper-pomoćni-buldozer-motogrejder-autocisterna-vibrojež-
vibroploča
II. bager-istovarivač pozadi-buldozer-motogrejder-autocisterna-vibrojež-
vibroploča
III. buldozer-utovarivač-istovarivač pozadi-pomoćni buldozer-motogrejder-
autocisterna-vibrojež-vibroploča

ZADATAK:

1. Potrebni-očekivani učinak.
2. Odrediti ključnu mašinu.
3. Izračunati praktičan učinak svake mašine.
4. Izračunati cijenu cijene sata rada i cijenu proizvoda svake mašine.
5. Odrediti optimalni sastav mašina za izvršenje radova (uži izbor).
258

Rješenje:

I. Potrebni-očekivani učinak je:

249000
Upotr = = 333,34 m3/h
(90×10×1)×0,83

I varijanta:

a) Odabir ključne mašine:

A. Motoskreper (ključna mašina)-operacija iskopa, transporta, istovara,
razastiranja materijala
B. Buldozer-čišćenje terena i održavanje puteva
C. Motogrejder-operacija finog razastiranja materijala, priprema za valjanje
D. Autocisterna za vodu-održavanje puteva
E. Vibrojež - operacija sabijanja materijala
F. Vibroploča - operacija sabijanja materijala manjh površina

b) Izračunavanje praktičnog učinka svake mašine

A. MOTOSKREPER

Pretpostavlja se da će Motoskreper CAT 651 E moći izvršiti zadatak1

Karakteristike motoskrepera su:
Snaga motora --------- No = 443 kW
Sopstvena težina ----- Gs = 600 kN
Korisna težina --------- Gk = q × ρ × g = 24,5m3 × 1,60 t/m3 × 9,81 m/s2 = 385kN
Zapremina korpe ----- q = 24,5m3
Dimenzija guma ----- 40.5/75 R 39 XMS TL**

60
Up = ×q× kv × kp × kr (m3/h)
tc

tc = tu + tv + ti + to (min)

1
Caterpillar, Performance Handbook Edition 35
 259

Ukupni Eksploatac
Oznaka Karakter Redukcij
Rastojanje Specifični otpori specifični K1/K2 Brzina iona Vrijeme
dionice dionice a brzine
otpori brzina
wk wu w K1 km/h km/h
A 200 horizontalna 0,040 0,000 0,040 1,02 25,60 0,85 22 0,55
B 300 uspon 0,040 0,050 0,090 1,02 11,33 0,85 10 1,87
C 100 horizontalna 0,075 0,000 0,075 1,02 18,60 0,85 16 0,38
K2 tvpun 2,80
C 100 horizontalna 0,075 0,000 0,075 2,62 47,60 0,85 40 0,15
B 200 pad 0,040 0,050 -0,010 11,33 0,85 10 1,25
A 300 horizontalna 0,040 0,000 0,040 2,62 65,50 0,85 56 0,32
tvpr 1,72
tv 4,52

Tabela 8-6, Proračun vremena vožnje

Vrijeme utovara:
tu = 1,5min (bez gurača) usvajamo
Vrijeme vožnje:
tv = L/v (min) vrijeme transporta, L - dužina puta (m); v - brzina motoskrepera
(m/min)

3, 6× No × ηt × ηi × ηu
v= (km/h)
(Gs + Gk)×(wk + wu)

Vrijeme vožnje puno vozilo -------- tvpun = 2,80 min

Vrijeme vožnje prazno vozilo ------ tvpr = 1,72 min
Vrijeme istovara materijala --------- ti = 0,6 min
Vrijeme zaokreta motoskrepera ---- to = 0,5 min

tc = tu + tv + ti + to = 1,50 + 4,52 + 0,60 + 0,50 = 7,10 min

60
Up = × 24,50×0,83×0,90×0, 75 = 115,67 m3/h
7,12

Upotr = 333,34 m3/h < 3 × Up = 3 × 115,67 m3/h = 347 m3/h

Usvajaju se tri (3) motoskrepera CAT 651 E.

260

B. POMOĆNI BULDOZER

Pretpostavlja se da ovaj posao može obaviti buldozer CAT D5G XL, sa

“VPAT”nožem za opću namjenu. i raznovrsne poslove na gradilištu (engl. Power
Angling and Tilt blade) 1.

Karakteristike buldozera su:

Kapacitet noža -------- Ck = 2,69 m3

Proizvođači mašina daju u katalogu vrijednosti za kapacitet bez obzira na vrstu

materijala (ugla prirodnog naiba materijala φ), pa pri proračunu učinka treba
izvršiti korekciju kataloške vrijednosti:

Ck 2, 69
C= = = 2,26 m3
tg 1,19

Širina noža ------------ b = 2,19 m

Snaga motora --------- No = 90 kW
Ukupna težina --------- G = 121 kN

60×C× kr × kv × kg
Up = (m3/h)
tc

tc = ttr + tpov + tok + tm (min)

Vrijeme transporta
Ltr 100× 60
ttr = = = 0,75 min
vtr 8×1000

Ltr = 100 m --- dionica na kojoj se vrši transport materijala

vtr = 8 km/h ---- brzina transporta

Lpov 100× 60
vrijeme povratka tpov  = = 0,52 min
vpov 11,50×1000

Lpov = 100 m ------------ dionica na kojoj se vrši povratak mašine

vpov = 11,50 km/h ------- brzina povratka
tok = 0,1min ------------- vrijeme zaokreta

1
Caterpillar, Performance Handbook Edition 35
 261

tm = 0,4min ------------- vrijeme manipulacije

tc = 0,75 + 0,52 + 0,40 + 0,10 = 1,77 min

60× 2, 26×0,83×0,90
Up = = 57,23 m3/h
1, 77

S obzirom da se ova mašina planira za pomoćne poslove (održavanje puteva,

čišćenje terena i sl.)
Usvaja se jedan (1) buldozer CAT D5G XL, sa “VPAT”nožem.

C. MOTOGREJDER (operacija planiranja konačnog profila)

Pretpostavlja se da ovaj posao može obaviti motogrejder CAT 12 H1

Karakteristike motogrejdera su:

Širina noža ------------ b = 3,66 m
Snaga motora --------- No = 101 kW
Težina ----------------- G = 130 kN
Dimenzija guma ------ 13.00 - 24 (10 PR) (G-2)

(B - 0, 2)×d× v
Up = × kv × kr (m3/h)
n

Brzina motogrejdera ----------v = 3,5 km/h (II-IV stepen prenosa) usvojeno

Širina radne trake --------------B = b × cos = 3,36 × cos30° = 3,17 m
Širina noža ---------------------b = 3,36 m
Broj hodova --------------------n = 7
Ugao zahvata noža ------------ = 30°
Debljina sloja materijala -----d = 1,2 × l bodlji = 1,2 × 0,18 ≈ 0,20 m

(3,17 - 0, 2)×0, 2×3500

Up = ×0,83×0, 75 =184,88 m3/h
7

Upotr = 333,34 m3/h < 2 × Up = 2 × 184,88 m3/h = 369,76 m3/h

Usvajaju se dva (2) motogrejdera CAT 12G.

1
Caterpillar, Performance Handbook Edition 35
262

D. VIBROJEŽ (operacija sabijanja konačnog profila)

Pretpostavlja se da ovaj posao može obaviti VIBROJEŽ HAMM 3412 HT-P1.

Karakteristike vibroježa su:

W = 2140 mm------------ širina valjice
G = 114 kN --------------- sopstvena težina valjka
G' = 64 kN ---------------- radno opterećenje valjka
n = 8 ----------------------- broj ciklusa
v = 4,5 km/h -------------- radna brzina valjka
c = 0,75 ------------------- faktor učinka za zemlju
H = 20cm ----------------- debljina valjanog sloja
Dimenzije guma --------- AW 23.1/18-26 12PR

c× W× v× H×1000
Up = (m3/h)
n

0,75× 2,140× 4,50×0, 20×1 000

Up = ×0,83 = 180,56 m3/h
8

Upotr = 333,34 m3/h < 2 × Up = 2 × 180,56 m3/h = 361,20 m3/h

Usvajaju se dva (2) vibroježa HAMM 3412 HT-P.

E. VIBROPLOČA (operacija sabijanja manjih površina–20% ukupne količine)

Pretpostavlja se da ovaj posao može obaviti VIBROPLOČA “WACKER”BYPN

502.

Karakteristike vibroploče su:

Dimenzija ploče ------ 60 × 48cm
Snaga motora --------- No = 1,84 kW
Centrifugalna sila ----- F = 10 kN
Teoretski učinak ------ Ut = 150 m2/h
Dubinsko djejstvo --- d = 0,25m

Up = Ut × d × kv (m3/h)

Up = 150 × 0,25 ×0,83 = 31,13 m3/h

1
HAMM Walzenfabrik GmbH
2
Wacker Construction Equipment AG
 263

Q× 20% 249000× 20
Q 20 % = = = 49800 m3
100% 100

Potrebni-očekivani učinak je:

49800
Upotr = = 51,00 m3/h
98×10×1

Upotr = 51,10 m2/h < 2 × Up = 2 × 31,30 m3/h = 62,60 m3/h

Usvajaju se tri (3) vibroploče “WACKER”BYPN 50.

Učinak Ukupni učinak

Red Broj
Naziv mašine mašine mašina
br. mašina
m3/h m3/h
1 MOTOSKREPER CAT 631 E2 3 114,67 347,10
BULDOZER CAT D5G XL, sa
2 1 57,23 57,23
“VPAT”nožem 1
3 MOTOGREJDER CAT 12G 2 184,88 369,76

4 AUTOCISTERNA ZA VODU2 1

5 VIBROJEŽ HAMM 3412 HT-P 2 180,56 361,20

VIBROPLOČA WACKER
6 2 31,30 62,60
BYPN 503

Tabela 8-7, Sastav mašina I varijante

II varijanta:

a) Odabir ključne mašine:

A. Bager (ključna mašina)-operacija iskopa

B. Damper (istovarivač pozadi)-operacija, transporta i istovara materijala
C. Buldozer-operacija grubog razastiranja materijala
D. Motogrejder-operacija finog razastiranja i priprema za valjanje
materijala

1
Za buldozer je izračunati učinak dovoljan jer je pomoćno sredstvo
2
Za cisternu za vodu kao pomoćno sredstvo ne računa se učinak
3
Za vibroploču je izračunati učinak dovoljan jer je pomoćno sredstvo
264

E. Autocisterna za vodu-održavanje puteva

F. Vibrojež-operacija sabijanja materijala
G. Vibroploča- operacija sabijanja materijala manjh površina

b) I zračunavanje praktičnog učinka svake mašine:

A. BAGER

Pretpostavlja se da će bager CAT 3651 sa čeonom kašikom moći izvršiti zadatak.

Karakteristike bagera su:
Zapremina kašike --------------------- q = 4,00 m3
Snaga motora ------------------------- N = 301 kW
Radna težina -------------------------- G = 730 kN
Maksimalna vučna sila -------------- Z = 462 kN
Brzina kretanja ------------------------ v1 = 4,10 km/h
Širina gusjenica ----------------------- b = 650 mm
Vrijeme ciklusa ---------------------- tc = 24 s (za prosječne uvjete rada)
Redukcioni koeficijent zaokreta---- ko=1,04 (za visinu radnog čela 80 % i ugao
zaokreta 75°)

q
Up = 3600× × ko × kv × kp × kr (m3/h)
tc

4
Up= 3600× ×1,04× 0,83× 0,90× 0,75
24

Up =350,20 m3/h > Upotr = 333,34 m3/h

Usvaja se jedan (1) bager CAT 365.

B. DAMPER (istovarivač pozadi)

Pretpostavlja se da će damper CAT 773E1 moći izvršiti zadatak.

Karakteristike dampera su:

Snaga motora ---------------- No = 501 kW
Ukupna težina ---------------- G = 974 kN
Sopstvena težina ------------- Gs = 313 kN
Zapremina sanduka --------- q= 35,50 m3
Dimenzije guma ------------- 24.00R35 (E-4)

1
Caterpillar, Performance Handbook Edition 35
 265

60
Up = ×q× kv × kp × kr (m3/h)
tc

tc = tu +tv + ti + to (min)

Ukupni
Oznaka Karakter Redukcija Eksploat.
Rastojanje Specifični otpori specifični K1/K2 Brzina Vrijeme
dionice dionice brzine brzina
otpori
wk wu w K1 m/min m/min
A 200 horizontalna 0,040 0,000 0,040 14,77 369,27 0,85 314 0,64
B 300 uspon 0,040 0,050 0,090 14,67 162,98 0,85 139 2,17
C 100 horizontalna 0,075 0,000 0,075 14,67 195,58 0,85 166 0,60
K2 tvpun 3,40
C 100 horizontalna 0,075 0,000 0,075 60,73 809,80 0,85 688 0,15
B 300 pad 0,040 0,050 -0,010 139 2,16
A 200 horizontalna 0,040 0,000 0,040 60,73 1518,25 0,85 1291 0,15
pr
tv 2,46
Napomena: eksploatacinoa brzina povratka dampera usvojena 139 m/min-brzina uspona
tv 5,86

Tabela 8-8, Proračun vremena vožnje

Vrijeme utovara:
60× q 60×35,50
tu = b
= = 6,10 min
Up 350, 20
U bp = 350,20 m3/h ---- praktični učinak utovarnog sredstva (bager CAT 365)

Vrijeme vožnje:
tv = L/v(min) vrijeme transporta, L-dužina puta (m); v- brzina dampera (m/min)

60× No × ηt × ηi × ηu
v= (m/min)
(Gs + Gk)×(wk + wu)

Vrijeme vožnje (puno vozilo) ------ tvpun = 3,40 min

Vrijeme vožnje (prazno vozilo) ---- tvpr = 2,46 min
Vrijeme istovara materijala --------- ti = 0,50 min
Vrijeme zaokreta dampera ---------- to = 0,30 min

tc = tu + tv + ti + to = 6,10 + 5,86 + 0,50 + 0,30 = 12,76 min

60
Up = ×35,50×0,83×0,90×0, 75 = 93,52 m3/h
12, 76

Upotr = 333,34 < 4 × Up = 4 × 93,52 m3/h = 374,10 m3/h

Usvajaju se četiri (4) dampera CAT 773E.

266

C. BULDOZER

Pretpostavlja se da ovaj posao može obaviti buldozer Komatsu D85EX-15, sa „S“

nožem1 koji je pogodan je za razne namjene i ima dobar odnos kW/m. Iz tog
razloga se primjenjuje u slučajevima gdje se zahtijeva veće prodiranje noža u
materijal (kod kopanja). Kako ima i dobar odnos kW/m3, pogodan je i za guranje
materijala.

Karakteristike buldozera su:

Kapacitet noža ---------------------------- 5,2 m³
Težina noža ------------------------------- 35 kN
Dimenzije noža širina × visina -------- 3860 × 1160 mm

Ck 5, 20
C= = = 4,37 m3
tg 1,19

Snaga motora --------- No = 199 kW

Ukupna težina --------- G = 280 kN

60×C× kr × kv × kg
Up = (m3/h)
tc

tc = ttr + tpov + tok + tm (min)

Ltr 90× 60
Vrijeme transporta ttr = = = 0,675 min
vtr 8×1000

Ltr = 90 m --------------- dionica na kojoj se vrši transport materijala

vtr = 8 km/h -------------- brzina transporta

Lpov 90× 60
Vrijeme povratka tpov  = = 0,470 min
vpov 11,50×1000

Lpov = 100 m ------------ dionica na kojoj se vrši povratak mašine

vpov = 11,50 km/h ------- brzina povratka
Vrijeme zaokreta tok = 0,1 min
Vrijeme manipulacije tm = 0,4 min

1
Komatsu Ltd.
 267

tc = 0,675 + 0,470 + 0,400 + 0,100 = 1,645 min

60× 4,37×0,83×0,90
Up = =119,10 m3/h
1, 645

Usvajaju se tri (3) buldozera Komatsu D85EX-15, sa „SU“ nožem.

Upotr = 333,34 < 3 × Up = 3 × 119,10 m3/h = 357,20 m3/h

Za ostala sredstva se neće praviti dalji proračun s obzirom da su već učinci

proračunati u I varijanti.

Učinak Ukupni učinak

Red Broj
Naziv mašine mašine mašina
br. mašina
m3/h m3/h
1 BAGER CAT 365B 1 350,20 350,20
BULDOZER KOMATSU
2 3 119,10 357,20
D85EX, sa “S”nožem
3 DAMPER CAT 769C 4 93,52 374,10

4 MOTOGREJDER CAT 12G 2 184,88 369,76

5 AUTOCISTERNA ZA VODU 1

6 VIBROJEŽ HAMM 3412 HT-P 2 180,56 361,20

VIBROPLOČA WACKER
7 2 31,30 62,60
BYPN 50

Tabela 8-9, Sastav mašina II varijante

III varijanta

a) Odabir ključne mašine:

A. Buldozer (ključna mašina)-operacija iskopa i transporta materijala

B. Utovarivač operacija utovara materijala u transportna sredstva
C. Damper (istovarivač pozadi) operacija transporta i istovara materijala
D. Buldozer-čišćenje terena, održavanje puteva i dr.
E. Motogrejder-operacija finog razastiranja i priprema za valjanje materijala
268

F. Autocisterna za vodu-održavanje puteva

G. Vibrojež-operacija sabijanja materijala
H. Vibroploča- operacija sabijanja materijala manjh površina

b) Izračunavanjre praktičnog učinka svake mašine:

A. BULDOZER

Pretpostavlja se da će buldozer CAT D8R1 moći izvršiti zadatak.

Karakteristike buldozera su:

Kapacitet noža 8SU ------- Ck = 8,7 m3
Snaga motora -------------- N = 228 kW
Radna težina --------------- G = 332 kN
Maksimalna vučna sila --- Z = 20 kN
(kod brzine v1 = 3,00 km/h u drugom stepenu prenosa)
Širina gusjenica ------------ b = 610mm

Ck 8, 70
C= = = 7,31 m3
tg 1,19

60×C× kr × kv × kt
Up = (m3/h)
tc

kr = 0,75 --- redukcioni koeficijent rastresitosti

kv = 0,83 -- redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena
kt = 0,95 --- redukcioni koeficijent rasipanja materijala
tc ----------- vrijeme trajanja radnog ciklusa (min)

tc = ti + ttr + tpov + tok + tm (min)

Vrijeme iskopa:

Li 15
ti = = = 0,30 min; brzina iskopa i nasipanja 3 km/h=50 m/min
vi 50

Li = 15 m- ------------- dionica na kojoj se vrši iskop materijala

1
Caterpillar, Performance Handbook Edition 35
 269

Vrijeme transporta:

Ltr 15
ttr = = = 0,30 min; brzina transporta 3 km/h = 50 m/min
vtr 50

Ltr = 15 m ------------- dionica na kojoj se vrši transport materijala

Vrijeme povratka:

Lpov 30
tpov  = = 0,34 min; brzina povratka 6 km/h =100 m/min
vpov 100

Lpov = 30 m ------------ dionica na kojoj se vrši povratak mašine (m)

Vrijeme zaokreta:

tok = 0,1 min

Vrijeme manipulacije:

tm = 30 s (jedna promjena brzine 10 s)

tc = 0,30 + 0,30 + 0,34 + 0,1 +0,5 = 1,54 min

60×7,31×0, 75×0,83×0,95
Up =
1,54

Up = 168,48 m3/h

Upotr = 333,34 m3/h < 2×UP = 2×168,48 m3/h = 336,96 m3/h

Usvajaju se dva (2) buldozera CAT D8R.

B. UTOVARIVAČ

Pretpostavlja se da će utovarivač CAT 980G1 moći izvršiti zadatak.

Karakteristike utovarivača su:

Zapremina kašike ------ q = 5,70 m3

1
Caterpillar, Performance Handbook Edition 35
270

Snaga motora ---------- N = 224 kW.

Radna težina ----------- G = 300 kN
Sila kidanja ------------- Z = 210 kN
Brzina kretanja --------- v = 8-42,8 km/h
Dimenzija guma ------- 29,5-R29 (L3)
Vrijeme ciklusa -------- tc = 70 s = 1,17 min (za prosječne uvjete rada)

q
Up = 60× × kp × kv (m3/h)
tc

5,70
Up = 60× × 0,75× 0,83 = 181,97 m3/h
1,17

Upotr = 333,34 <2 × Up = 2 × 181,97 m3/h = 363,93 m3/h

Usvajaju se (2) utovarivača CAT 980G.

Za ostala sredstva neće se praviti dalji proračun s obzirom da su već učinci

proračunati u I i II varijanti.

Učinak Ukupni učinak

Red Broj
Naziv mašine mašine mašina
br. mašina
m3/h m3/h
1 BULDOZER CAT D8R 2 168,48 336,96

2 UTOVARIVAČ CAT 980G 2 181,97 363,93

BULDOZER CAT D5G XL, sa
3 1 57,23 57,23
“VPAT”nožem
4 DAMPER CAT 773E 4 93,52 374,10

5 MOTOGREJDER CAT 12G 2 184,88 369,76

6 AUTOCISTERNA ZA VODU 1

7 VIBROJEŽ HAMM 3412 HT-P 2 180,56 361,20

VIBROPLOČA WACKER
8 2 31,30 62,60
BYPN 50

Tabela 8-10, Sastav mašina III varijante

 271

4. Uži izbor mašina

Vrsta mašine Nc No Up n Cg ng n*Up a Vg Vmaš

Motoskreper 944000 336,00 115,7 3 15059 4 347,01 12,50 3000 13600

Pomoćni buldozer 156000 90,00 57,23 1 11,00 15450
I varijanta

Motogrejder 192500 101,00 184,88 2 1343 6 369,76 12,50 3000 13600

Autocisterna za vodu 146000 230,00 10,00 1 426 10 12,50 4000 13600
Vibrojež 75000 95,00 180,56 2 2850 2 361,12 12,50 4000 13600
Vibroploča 6500 1,84 31,30 2 62,60 16,50 10300

Bager 388500 165,00 350,20 1 350,20 11,00 15450

Buldozer 256500 199,00 74,93 5 374,65 11,00 15450
II varijanta

Damper 462500 209,00 93,52 4 6540 6 374,08 12,50 4000 13600

Motogrejder 192500 101,00 184,88 2 1343 6 369,76 12,50 3000 13600
Autocisterna za vodu 146000 230,00 10,00 1 426 10 12,50 4000 13600
Vibrojež 75000 95,00 180,56 2 2850 2 361,12 12,50 4000 13600
Vibroploča 6500 1,84 31,30 2 62,60 16,50 10300

Buldozer 597500 302,00 179,72 2 359,44 11,00 15450

Utovarivač 410600 224,00 181,97 2 6046 4 363,94 12,50 3000 13600
Pomoćni buldozer 156000 90,00 57,23 1 11,00 15450
III varijanta

Damper 462500 209,00 93,52 4 6540 6 374,08 12,50 4000 13600

Motogrejder 192500 101,00 184,88 2 1343 6 369,76 12,50 3000 13600
Autocisterna za vodu 146000 230,00 10,00 1 426 10 12,50 4000 13600
Vibrojež 75000 95,00 180,56 2 2850 2 361,12 12,50 4000 13600
Vibroploča 6500 1,84 31,30 2 62,60 16,50 10300

Tabela 8-11, Osnovni podaci za kapacitete mašina

Legenda:
Nc ------------ nabavna cijena mašine
No ------------ nominalna snaga motora
Up ------------ praktični učinak
n -------------- broj mašina
Cg ------------ cijena guma
ng ------------- broj guma
a -------------- amortizaciona stopa
Vg ------------ vijek guma
Vmaš ---------- vijek trajanja mašine
272

Vrsta mašine Ta Tio Tk + Tos Tto Th Te Tpl Csm kr+d Csmp n*Csmp

Motoskreper 69,41 55,53 30,54 28,32 17,66 55,50 12 272,96 1,20 327,55 982,64
Pomoćni buldozer 10,10 9,18 5,05 4,68 0,47 14,87 4 48,33 1,20 58,00 58,00
I varijanta

Motogrejder 14,15 11,32 6,23 5,78 2,36 16,68 8 70,53 1,20 84,63 169,26
Autocisterna za vodu 10,74 8,59 4,72 4,38 0,86 37,99 4 81,27 1,20 97,53 97,53
Vibrojež 5,51 4,41 2,43 2,25 0,23 15,69 8 40,52 1,20 48,62 97,25
Vibroploča 0,63 0,38 0,21 0,20 0,02 0,30 8 9,74 1,20 11,69 23,38
 1428,06
n*Csmp
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp 4,12
/n*Up
Bager 25,15 22,85 12,57 11,66 1,17 27,25 4 104,64 1,20 125,57 125,57
Buldozer 16,60 15,09 8,30 7,70 0,77 32,87 20 101,32 1,20 121,59 607,93
II varijanta

Damper 34,01 27,21 14,96 13,88 7,91 34,52 16 154,48 1,20 185,37 741,49
Motogrejder 14,15 11,32 6,23 5,78 0,58 16,68 8 68,74 1,20 82,49 164,98
Autocisterna za vodu 10,74 8,59 4,72 4,38 0,86 37,99 4 81,27 1,20 97,53 97,53
Vibrojež 5,51 4,41 2,43 2,25 0,23 15,69 8 40,52 1,20 48,62 97,25
Vibroploča 0,63 0,38 0,21 0,20 0,02 0,30 8 9,74 1,20 11,69 23,38
 1858,12
n*Csmp
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp 4,97
/n*Up
Buldozer 38,67 35,15 19,33 17,93 1,79 49,88 8 170,75 1,20 204,90 547,60
Utovarivač 30,19 24,15 13,28 12,32 7,09 37,00 8 136,03 1,20 163,24 432,51
Pomoćni buldozer 10,10 9,18 5,05 4,68 0,47 14,87 4 48,33 1,20 58,00 155,87
III varijanta

Damper 34,01 27,21 14,96 13,88 7,91 34,52 16 154,48 1,20 185,37 489,53
Motogrejder 14,15 11,32 6,23 5,78 2,36 16,68 8 70,53 1,20 84,63 220,88
Autocisterna za vodu 10,74 8,59 4,72 4,38 0,86 37,99 4 81,27 1,20 97,53 251,28
Vibrojež 5,51 4,41 2,43 2,25 0,23 15,69 8 40,52 1,20 48,62 128,86
Vibroploča 0,63 0,38 0,21 0,20 0,02 0,30 8 9,74 1,20 11,69 32,37
 2258,89
n*Csmp
Cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda Cp 6,28
/n*Up

Tabela 8-12, Proračun cijene sata mašine i cijene mašinskog rada

Legenda:
Ta ------------ troškovi amortizacije
Tio ------------ troškovi investicionog održavanja
Tk+Tos ------- troškovi kamata i osiguranja
Tto ------------ troškovi tekućeg održavanja
Te ------------ troškovi energije (goriva ili el. energije)
Tpl ------------ troškovi plaća rukovaoca (operatera)
kr+d ----------- faktor režije i dobiti
Csm ----------- cijena sata rada mašine
Csmp ---------- prodajna cijena sata rada mašine
Cp ------------ cijena mašinskog rada po jedinici proizvoda
 273

I ovdje je uži izbor mašina izvršen na osnovu ukupne prodajne cijena svih mašina
Σn*Csmp i praktičnog učinka ključne mašine iste varijante.
Iz tabele se vidi da je I varijanta najpovoljnija jer je cijena mašinskog rada po
jedinici proizvoda (1 m3 ugrađenog materijala) 4,12 € manja za 0,85 € ili 17,10 % u
odnosu na cijenu mašinskog rada po jedinici proizvoda u II varijanti. U odnosu na
III varijantu, manja je za 2,16 € ili 34,40 %.
Usvajanjem I varijante uštedit će se 211.650 € u odnosu na II varijantu, a odnosu
na III varijantu 537.840 € (za ukupnu količinu materijala za operacije iskopa,
transporta, istovara, razastiranja i sabijanja materijala).

Napomena:
U oba primjera se računalo sa istim fondom radnog vremena za sve mašine G frs =
1700 h radi pojednostavljenja proračuna, iako se zna da sve mašine neće biti
angažovane samo na planiranim pozicijama rada. Također se računalo i sa istom
kvalifikacijom rukovalaca na svim mašinama, tako da je brutoplaća za sve radnike
ista.
Za servisna vozila i opremu (autocisterna za vodu) nije vršen proračun praktičniog
učinka, ali su izračunati troškovi mašinskog rada.
274

LITARATURA

[1] Hadžić R., Graditeljska mehanizacija, Edicija Građenje, Sarajevo, 2003.

[2] Hadžović Š., Gradilište, Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu,
Sarajevo, 1995.
[3] Hadžović Š., Priručnik za vježbe iz mehanizacije u građevinarstvu,
Građevinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 1981.
[4] Trbojević B., Građevinske mašine, Građevinska knjiga, Beograd, 1990.
[5] Stefanović. N. A., Građevinske mašine I, Građevinska knjiga, Beograd, 1980.
[6] Slunjski. E., Strojevi u građevinarstvu, Hrvatsko društvo građevinskih
inženjera, Zagreb, 1995.
[7] Ivković B., Arizanović D., Organizacija i tehnologija građevinskih radova,
Građevinski fakultet u Beogradu, Beograd, 1990.
[8] Mirković S., Građevinska mehanizacija, Građevinska knjiga ad, Beograd,
2005.
[9] Dedijer S., Osnovi transportnih uređaja, Građevinska knjiga, Beograd, 1975.
[10] Sebastijanović S., Tufekčić Dž., Održavanje, Fakultet elektrotehnike i
mašinstva, Tuzla, 1999.
[11] Mikulić D., Građevinski strojevi, Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb,
1997.
[12] Aleksaev T. V., Machines for Eartmoving Work, A. A. Balkema/Rotterdam,
Rotterdam, 1986.
[13] Stojičić T., Osnove eksploatacije motora SUS, Mašinski fakultet Univerziteta
u Sarajevu, Sarajevo, 2001.
[14] Stojičić T., Motori SUS, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2000.
[15] Tišma S., Dizalice, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 1963.
[16] Ražnjević K., Jedinice Međunarodnog sustava (SI) i mjerne jedinice u
Hrvatskoj, Axiom, Zagreb, 1997.
[17] Krautov strojarski priručnik, Axiom, Zagreb, 1997.
[18] Grupa autora, Zbornik radova, Stručno savjetovanje-Mašine i postrojenja za
drobljenje i klasiranje mineralnih sirovina, Zenica, 1999.
[19] Mehmedbašić S., Utjecaj strategije održavanja na povećanje efektivnosti
sistema za eksploataciju kamena, Magistarski rad, Mostar 2005.
[20] Dynapac, Compaction and Paving Theory and Practice, Malmö, Sweden
[21] Dynapac, Comapaction and Paving, Malmö, Sweden
[22] Caterpillar, Performance Handbook, Edition 35
[23] Caterpillar, Soil and Asphalt Compaction Manual
[24] Bosch, Automotive Handbook, 2nd Edition
[25] Nomenklatura stalnih sredstava za amortizaciju "Službene novine Federacije
BiH" br.2/95
[26] Society of Automotive Engineers (SAE), Standards J732 (JUN92)
[27] AASHTO (American Association of State Highway and Transportation
Officials)
 275

Prospekti proizvođača mašina i opreme:

Atlas Copco
Clevelend Trencher
Cifa
Dynapac
Euclid
Goodyear
HAMM Walzenfabrik GmbH
Komatsu (Demag)
Liebherr
Mercedes
Michlen
New Holland (Fiat Kobelco)
Progres Mladenovac
Putzmeister
Stetter
Volvo Consruction Group
Wacker Construction Equipment AG
276

SPISAK TABELA

Tabela 3-1, Redukcioni koeficijent punjenja kp za različite vrste materijala------- 25

Tabela 3-2, Preporuke za izbor čekića firme Indeco ----------------------------------- 28
Tabela 3-3, Procjena učinka za bager Caterpillar --------------------------------------- 33
Tabela 3-4, Redukcioni faktori za dozer ------------------------------------------------- 68
Tabela 3-5, Proračun vremena vožnje --------------------------------------------------- 114
Tabela 3-6, Granične vrijednosti ugla transportne trake ------------------------------ 129
Tabela 3-7, Zavisnost učinka od nagiba transportne trake --------------------------- 129
Tabela 3-8, Zavisnost brzine kretanja i širine trake ----------------------------------- 129
Tabela 3-9, Zavisnost koeficijenta c od širine trake ----------------------------------- 130
Tabela 3-10, Zavisnost koeficijenta k od dužine trake -------------------------------- 130
Tabela 3-11, Proračun vremena vožnje ------------------------------------------------- 138
Tabela 3-12, Redoslijed povoljnosti mašina za sabijanje tla ------------------------- 152
Tabela 3-13, Vrijednost koeficijenta istovremenosti K ------------------------------- 171
Tabela 3-14, Utjecaj istovremenosti rada mašina ------------------------------------- 171
Tabela 3-15, Preporuke za shemu bušenja rova --------------------------------------- 176
Tabela 4-1, Vrijeme manipulacije za različite vrste radova -------------------------- 187
Tabela 7-1, Orijentacione vrijednosti za godišnji fond radnih sati ------------------ 237
Tabela 7-2, Vrijednosti koeficijenta p --------------------------------------------------- 239
Tabela 7-3, Struktura pojedinih troškova u cijeni rada mašine ---------------------- 248
Tabela 7-4, Uporedni obračun sata mašine za dvije mašine ------------------------- 249
Tabela 8-1, Širi izbor mašina ------------------------------------------------------------- 254
Tabela 8-2, Sastav mašina varijanta I --------------------------------------------------- 254
Tabela 8-3, Sastav mašina varijanta II -------------------------------------------------- 255
Tabela 8-4, Osnovni podaci za kapacitete mašina ------------------------------------- 256
Tabela 8-5, Proračun cijene sata rada mašine i cijene po jedinici proizvoda ------ 257
Tabela 8-6, Proračun vremena vožnje --------------------------------------------------- 260
Tabela 8-7, Sastav mašina I varijante --------------------------------------------------- 264
Tabela 8-8, Proračun vremena vožnje --------------------------------------------------- 266
Tabela 8-9, Sastav mašina II varijante -------------------------------------------------- 268
Tabela 8-10, Sastav mašina III varijante ------------------------------------------------ 271
Tabela 8-11, Osnovni podaci za kapacitete mašina ----------------------------------- 272
Tabela 8-12, Proračun cijene sata mašine i cijene mašinskog rada ----------------- 273
Tabela I-1, Redukcioni koeficijent za ugao zaokreta i visinu radnog čela ko------ 279
Tabela I-2, Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa kp ---------------------- 279
Tabela I-3, Redukcioni koeficijent rastresitosti kr ------------------------------------- 279
Tabela I-4, Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena kv ------------------ 280
Tabela I-5, Redukcioni koeficijent gradilišta kg --------------------------------------- 280
Tabela I-6, Opća klasifikacija zemljišta ------------------------------------------------ 280
Tabela I-7, Kategorije zemljišta ---------------------------------------------------------- 281
Tabela I-8, Trajanje radnog ciklusa bagera za zaokret od 90° ----------------------- 281
Tabela I-9, Trajanje radnog ciklusa bagera sa skreperskom kašikom -------------- 282
Tabela I-10, Preporučene brzine kretanja dozera (m/min) --------------------------- 282
 277

Tabela I-11, Vrijednosti redukcionog koeficijenta rasipanja materijala kt --------- 282

Tabela I-12, Jedinični otpor rezanja k --------------------------------------------------- 282
Tabela I-13, Koeficijenti trenja-zemlja-zemlja i zemlja-čelik ----------------------- 283
Tabela I-14, Ugao prirodnog nagiba materijala (φ°) ---------------------------------- 283
Tabela I-15, Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline ηt (%) ----- 283
Tabela I-16, Specifični otpor kretanja (kotrljanja) wk -------------------------------- 284
Tabela I-17, Vrijeme ciklusa utovarivača tc -------------------------------------------- 284
Tabela I-18, Redukcioni koeficijent punjenja kp za različite vrste materijala ----- 285
Tabela I-19, Preporučene brzine rada i stepen prenosa motogrejdera -------------- 285
Tabela I-20, Preporučene brzine motogrejdera prema vrsti rada -------------------- 285
Tabela I-21, Preporučeni stepeni prenosa za određene vrste rada motogrejdera -- 285
Tabela I-22, Koeficijent vuče (adhezije) za različite podloge ----------------------- 286
Tabela I-23, Vrijeme utovara, istovara i zaokreta za skreper ----------------------- 286
Tabela I-24, Vrijeme zaokreta i istovara za vozila ------------------------------------ 286
Tabela I-25, Redukcije brzine zbog otpora inercije R -------------------------------- 286
Tabela I-26, Koeficijent otpora zraka i dodatna snaga vuče za različita vozila --- 287
Tabela I-27, Koeficijent trenja guma-kolovoz (f) ------------------------------------- 287
Tabela I-28, Kodni identifikacioni sistem za gume ----------------------------------- 287
Tabela I-29, Vijek trajanja guma --------------------------------------------------------- 288
Tabela I-30, Izbor gazišta guma prema uvjetma terena ------------------------------- 289
Tabela I-31, Specifični otpor rezanja i kopanja ---------------------------------------- 290
Tabela I-32, Preporučene transportne dužine mašina za iskop i transport --------- 291
Tabela I-33, Zavisnost učinka bušenja od pritiska zraka ----------------------------- 291
Tabela I-34, Ekonomičan vijek trajanja nekih mašina -------------------------------- 292
Tabela II-1, Osnovne mjerne jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica - 294
Tabela II-2, Izvedene jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica ---------- 295
Tabela II-3, Dopunske jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica --------- 297
Tabela II-4, Predmeci Međunarodnog sistema mjernih jedinica -------------------- 298
Tabela II-5, Konverzija između Angloameričkih i Metričkih mjernih jedinica --- 298
278

I. OSNOVNE TABELE

Tabela I-1, Redukcioni koeficijent za ugao zaokreta i visinu radnog čela k o

Ugao zaokreta
Odnos u
procentima od 45º 60º 75º 90º 120º 150º 180º
optimalne visine radnog čela
Redukcioni koeficijent (ko)
20% 0,93 0,89 0,85 0,80 0,72 0,65 0,59
40% 1,10 1,03 0,96 0,91 0,81 0,73 0,65
60% 1,16 1,07 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68
80% 1,22 1,12 1,04 0,98 0,86 0,77 0,69
100% 1,26 1,16 1,07 1,00 0,88 0,79 0,71
120% 1,20 1,11 1,03 0,97 0,86 0,77 0,70
140% 1,16 1,08 1,00 0,94 0,84 0,75 0,68
160% 1,12 1,04 0,97 0,91 0,81 0,73 0,66
180% 1,07 1,00 0,93 0,88 0,78 0,70 0,64
200% 1,03 0,96 0,90 0,85 0,75 0,67 0,62

Tabela I-2, Redukcioni koeficijent punjenja radnog organa kp

Motoskreperi
Materijal Bageri Utovarivači
klasični elevatorski
Meka glina 1,00-1,10 1,00-1,10 0,75-1,05 0,90-1,00
Zemlja sa glinom 0,90-1,05 1,00-1,10 0,75-1,05 0,90-1,05
Prirodni šljunak 0,90-1,05 0,95-1,00 0,70-0,90 0,85-0,95
Mljeveni kamen 0,90-0,95 0,85-0,95 0,50-0.80 0,50-0,80
Tvrda glina 0,75-0,85 0,85-0,95 0,60-0,85 0,60-0,85
Lomljeni kamen 0,60-0,75 0,80-0,85 ne primjenjuju se
Grubo lomljeni kamen 0,40-0,60 0,60-0,65 ne primjenjuju se

Tabela I-3, Redukcioni koeficijent rastresitosti kr

Redukcioni
Gustoća u sraslom
Materijal Rastresitost (%) koeficijent
stanju (kg/m3)
rastresitosti (kr)
Suha glina 1370 25 0,80
Laka glina 1660 30 0,77

Zbijena žilava i vlažna glina 1780 33 0,75

Suha zemlja 1660 25 0,80

Vlažna zemlja 2000 25 0,80
Zemlja pomiješana sa pjeskom i
1840 18 0,85
šljunkom

Mješavina zemlje i kamena 1490-1780 30 0,77

Suh pijesak 1300-2000 15 0,91-0,87

Mokar pijesak 1450-2300 15 0,91-0,87
 279

Redukcioni
Gustoća u sraslom
Materijal Rastresitost (%) koeficijent
stanju (kg/m3)
rastresitosti (kr)
Suh šljunak 1450-1930 12 0,89
Mokar šljunak 2140-2300 14 0,88
Škriljci ili meka stijena 1780 33 0,75
Drobljeni kamen i stijena 1950-2330 35 0,74

Tvrda stijena dobro izminirana 2880-2970 50 0,67

Tabela I-4, Redukcioni koeficijent korištenja radnog vremena kv

Utjecajni parametri kv = 0,83 kv = 0,67 kv = 0,50
Uvjeti rada Laki Srednji Teški
Rastresita zemlja, Nabijena zemlja
Materijal Pijesak, šljunak
suha glina vlažna glina, kamen
Širok prostor, Talasasti teren, Vlažan teren, klizav,
Zona rada
suho zemljište, ravnica dosta zakrčen mekan, skučen prostor
Putevi Stalno održavani Povremeno održavani Neodržavani
Zakrčen prostor, Skučen prostor, vlažan i
Zona istovara Širok prostor
mek teren mek teren
Nezavisan od javnih Ukrštanje sa javnim
Saobraćaj Saobraćaj na javnim putevima
puteva i željeznica putevima i željeznicama
Klima Vedro Pretežno vedro Sklono promjenama
Smjena Dnevna Dnevna Redovno dnevna i noćna
Rukovalac Dobar Srednji Loš
Kontrola rada Adekvatna Povremena Minimalna

Tabela I-5, Redukcioni koeficijent gradilišta kg

Organizacija gradilišta
Rukovođenje gradilištem
Odlična Dobra Srednja Loša
Odlično 0,84 0,81 0,76 0,70
Dobro 0,78 0,75 0,71 0,65
Srednje 0,72 0,69 0,65 0,60
Loše 0,63 0,61 0,57 0,52

Tabela I-6, Opća klasifikacija zemljišta

Zemljište Vrsta zemljišta Veličina zrna (mm)
Monolitno (kamenito) Drobina, stijene 70-300
Šljunak 2,0-70
Nekoherentno (nevezano) Pijesak 0,06-2,00
Prašina 0,002-0,060
Organska tla 0,002-0,050
Koherentno (vezano)
Glina 0,0002-0,0020
280

Tabela I-7, Kategorije zemljišta

Kategorija Gustoća
Opis Vrsta tla i karakteristike
zemljišta kg/m3

Humus bez korijenja 1200

Pijesak prirodne vlažnosti 1600
I Rastresena zemlja s dodatkom šljunka ili tucanika do 20 %
pjeskovite i lake zemlje
Rastresena kotlovska šljaka 750
1200
Humus s korijenjem 1800
Les prirodne vlažnosti, zemlja sa dodatkom šljunka 1750
Šljunak neslegnuti do 40 mm
II Obična zemlja 1700
Glinovite teže zemlje, ilovača 1800
Glina masna, mekana ili nasuta,
slegnuta sa dodatkom šljunka, oblutaka i tucanika

Tvrdi slegnuti les 1800

Teška i škriljasta glina s dodatkom šljunka,
III Čvrsta zemlja
oblutaka i tucanika do 10 % 1950
Građevinska žbuka 1850

Tvrda glina, teška 2000

IV Tvrda zemlja Mekana kreda 1550
Mekan laporac 1900
Konglomerat cementiran glinom 2200
Tvrda kreda 2600
V Meka stijena Laporac srednje tvrdoće 2300
Boksit 1700
Porozan mekan krečnjak 2200
Tvrd laporac, cementiran krečom 2500
VI Srednja stijena
Krečnjak, laporast, slab 2300

Tvrd krečnjak, kvarcit, porozan dolomit 2700

VII-VIII Čvrsta stijena
Krečnjak, vrlo tvrdi kvarcit 2800

2900
IX-XI Vrlo čvrsta stijena Ostali kameni materijali velike čvrstoće
3300

Tabela I-8, Trajanje radnog ciklusa bagera za zaokret od 90°

Zapremina bagerske kašike (m3)
Vrsta iskopa 0,38 0,57 0,75 0,95 1,15 1,53 1,91 2,3 3,06
Trajanje ciklusa (s)
Lak 20 24 24 24 24 24 26 29 32
Srednje težak 24 26 26 26 26 26 29 32 35
Težak 32 35 35 35 35 35 38 40 40
 281

Tabela I-9, Trajanje radnog ciklusa bagera sa skreperskom kašikom

Zapremina bagerske kašike (m3)
Vrsta iskopa 0,38 0,57 0,75 0,95 1,15 1,53 1,91 2,3 3,06
Trajanje ciklusa (s) za zaokret od 90°
Lak 26 29 32 32 32 35 38 40 42
Srednje težak 32 35 38 38 38 43 45 48 52
Težak 40 42 48 48 48 53 54 56 60

Tabela I-10, Preporučene brzine kretanja dozera (m/min)

Operacija
Vrsta tla
Iskop Transport Razastiranje Prazan hod
Pijesak, suha glina, zemlja bez
50 do 80 60 do 120 70 do120 100 do 150
vegetacije
Vlažna i tvrda glina, smrznuta
zemlja, zemljište sa niskom 50 do 55 60 do 75 60 do 80 65 do 110
vegetacijom
Drobina, raspadnuti slojevi
mekih stijena, mokar i zbijen 10 do 20 35 do 50 40 do 55 40 do 75
šljunak

Tabela I-11, Vrijednosti redukcionog koeficijenta rasipanja materijala kt

Daljina transporta (m) 10 30 50 80 150 250
kt 0,95 0,83 0,67 0,51 0,40 0,38

Tabela I-12, Jedinični otpor rezanja k

Kategorija tla Vrsta tla k (kN/m2)
Pijesak, laki srednje vlažnosti,
I 10-30
mokrine i rastreseni pijesak
Pjeskovita glina, šljunak sitan i
II 27-60
srednji, laka vlažna i rastresena glina
Pjeskovita glina zbijena, srednja glina
III laka vlažna glina ili rastresena glina, 55-130
meki ugljen
Pjeskovita glina teška sa šljunkom ili
IV tucanikom, teška glina, ugljen srednje 130-250
tvrdoće, konglomerat slabo cementirani
Škriljci srednji, glina teška suha, les zbijeni
V 230-320
tvrdi, kreda i gips meki, laporac meki
Krečnjak mek šupljikav, kreda, škriljac, laporac
VI i gips srednje tvrdoće, čvrst ugljen, cementirane 300-550
školjke
Škriljevac, laporac, kreda i gips čvrsti, krečnjak
VII 600-2000
srednje tvrdoće, smrznuto zemljište
282

Tabela I-13, Koeficijenti trenja-zemlja-zemlja i zemlja-čelik

Koeficijent trenja Koeficijent trenja
Vrsta tla
zemlja-zemlja μ zemlja-čelik μ1
Pijesak 0,58-0,75 0,73

Humus 0,58-0,75 -

Šljunak 0,62-0,78 0,75

Suha glina 0,70-1,00 0,75-1,00

Sitan šljunak 0,90-1,10 -

Laporac 0,75-1,00 1,00

Mokra glina 0,18-0,42 -

Tucanik 0,90 0,84

Šljaka, ruda 1,20 1,20

Cement 0,84 0,73

Tabela I-14, Ugao prirodnog nagiba materijala (φ°)

Pijesak Pjeskovita
Stanje tla Šljunak Glina Humus Treset
Sitan Srednji Krupan glina
Suho 25 28 30 40 50 45 40 40
Vlažno 30 35 32 40 40 35 35 25
Mokro 20 25 27 35 30 15 25 14

Tabela I-15, Faktor utjecaja nadmorske visine i temperature okoline ηt (%)

Temperatura okoline (° C)
Nadmorska visina (m/nm)
42 32 21 15 10 4 -6 -18
0 95,4 97,1 99,1 100,0 100,8 103,8 103,9 106,2
305 92,0 93,7 95,5 96,4 97,4 98,4 100,3 102,5
610 88,7 90,4 92,1 93,0 93,8 94,8 96,8 98,8
915 85,5 87,2 88,8 89,6 90,3 91,4 93,3 95,2
1220 82,5 84,0 85,6 86,5 87,3 88,2 89,9 91,8
1525 79,5 80,9 82,5 83,3 74,2 84,9 86,7 88,5
1830 76,5 78,1 79,5 80,3 81,1 82,0 83,6 85,3
2135 73,8 75,2 76,7 77,5 78,2 79,0 80,6 82,3
2440 71,2 72,5 73,9 74,6 75,5 76,2 76,6 79,3
 283

Tabela I-16, Specifični otpor kretanja (kotrljanja) w k

(N/kN)

Stanje transportnog puta Prema Prema francuskim

Prema Prema Prema
američkim podacima
Mülleru Herdingu Boschu*
podacima
pneumatici gusjenice

Tvrd kolovoz beton, asfalt

Površina tvrda kompaktna 15 0,015 15-20
bez prodiranja točkova
do 20 28
Šljunak ili zemlja dobro i
glatko uvaljani, brižljivo
15-20 20 0,020 20-25
održavani u tvrdom i
suhom stanju

Šljunak ili zemlja slabije

nabijeni, djelomično
30 0,025 20-30 33 40
vezan materijal, sa slabim
ugibanjem podloge
Suha meka zemlja, slabo
održavana, blatnjava na
čvrstoj podlozi, 40 0,050 30-70 50 70
izbrazdana površina sa
50-150
ugibanjem
Izbrazdani zemljani put,
0,07 –
meko razbijeno zemljište, 80 do 70 75 90
0,12
meki nasip
Blatnjav put, umekšan sa
brazdama i neravninama,
0,14 –
nesabijen pjesak ili do 300 100-160 80-400 100-200 110
0,24
šljunak, meka savitljiva
podloga
Napomena:* Bosh daje podatke izražene bezdimenzionalno (0,015=15/1000)

Tabela I-17, Vrijeme ciklusa utovarivača tc

Utovarivač sa Utovarivač sa
Utovarivač sa
istovarom preko istovarom bočno
Operacija istovarom sa čela
glave
(s) (s) (s)
t1-punjenje kašike 6-10 10-15 10-15
t2-podizanje kašike 8-10 8-10 8-10
t3-premještanje 15-20 10-15 5-7
t4-okretanje za 90° 7 - -
t5-istovar kašike 4-6 6 -10 4 -6
t6-povratak 15-20 10-15 10-15
t7-okretanje za 90° 7 - -
t8-spuštanje kašike 3 -5 3-5 3-5
t9-namještanje za novu
5-10 5-10 5-10
---operaciju
Ukupno 70-95 52-80 45-68
284

Tabela I-18, Redukcioni koeficijent punjenja kp za različite vrste materijala

Materijal Procent od pune kašike-vrhasti

Mješavina mokrog agregata 95 do 100%

Agregat:
do 3 mm 95 do 110 %
od 3 do 9 mm 90 do 95 %
od 12 do 20 mm 85 do 90 %

Stijena minirana:
dobro minirana 80 do 95 %
prosječno minirana 75 do 90 %
slabo minirana 60 do 75 %

Ostalo:
mješavina prašine 100 do 120 %
mokra ilovača 100 do 110 %
zemlja, šljunak, korijenje 80 do 100 %
cementni materijali 85 do 100 %

Tabela I-19, Preporučene brzine rada i stepen prenosa motogrejdera

Brzina Naprijed Unazad
(km/h) I II III IV V VI VII VIII I II

minimalna 1,6 2,0 2,9 4,0 4,8 6,6 7,9 12,0 2,2 3,0

maksimalna 2,8 4,3 6,1 8,3 10,0 13,7 16,4 25,0 4,7 6,3

Tabela I-20, Preporučene brzine motogrejdera prema vrsti rada

Vrsta rada km/h
Završno planiranje 0 do 4
Popravak kanala 0 do 5
Rijanje 0 do 5
Održavanje puteva 16
Čišćenje snijega 21 do 28

Tabela I-21, Preporučeni stepeni prenosa za određene vrste rada motogrejdera

Vrsta rada Stepen prenosa
Održavanje puteva III i IV
Razastiranje materijala II-IV
Miješanje materijala IV-VI
Čišćenje jarkova I-II
Izrada škarpi I
Iskop zemlje I i II
Završna obrada II-IV
 285

Tabela I-22, Koeficijent vuče (adhezije) za različite podloge

Koeficijent vuče
Materijal
Gume Gusjenice
Beton 0,90 0,45
Glina, ilovača suha 0,55 0,90
Glina, ilovača suha 0,45 0,70
Izbrazdana glina, ilovača 0,40 0,70
Suh pijesak 0,20 0,30
Mokar pijesak 0,40 0,50
Površinski kop 0,65 0,55
Šljunkast put (rastresit) 0,36 0,50
Ugažen snijeg 0,20 0,27
Led 0,12 0,12
Čvrsta zemlja 0,55 0,90
Rastresita zemlja 0,45 0,60
Ugalj na hrpama 0,45 0,60

Tabela I-23, Vrijeme utovara, istovara i zaokreta za skreper 1

tu (min)
Uvjeti rada ti (min) to (min)
pomoću gurača bez gurača
Povoljni 0,80-1,00 1,00-1,25 0,40 0,50
Prosječni 1,20 1,50 0,70 0,65
Nepovoljni 1,40-2,10 1,80-2,20 1,50 0,90

Tabela I-24, Vrijeme zaokreta i istovara za vozila

Okretanje i istovart (min) Manevar za utovar (min)
Uvjeti rada
Pozadi Kroz dno Pozadi Kroz dno
Povoljni 1,00 0,30 0,15 0,15
Prosječni 1,30 0,60 0,30 0,50
Nepovoljni 1,50-2,0 1,50 0,50 1,00

Napomena:
Povoljni uvjeti rada: nizbrdica, koherentno (vezano) zemljište, neraskvašeno.
Nepovoljni uvjeti rada: rad u teškoj glini sa proslojcima, stijenama, pjeskovitom zemljištu, rad u
usponu, u raskvašenom zemljištu.

Tabela I-25, Redukcije brzine zbog otpora inercije R

Dužina transportnog puta
Uvjeti vožnje
Ispod 100 m Preko 100 m
Povoljni 0,65 0,86
Nepovoljni 0,55 0,75

1
Euclid USA
286

Tabela I-26, Koeficijent otpora zraka i dodatna snaga vuče za različita vozila
Koeficijent otpora Snaga vuče (za površinu A = 2m2 i različitu
zraka brzinu vozila)
Vrsta vozila
V (km/h)
cw
40 80 12 160
Kabriolet 0,5-0,7 1,00 7,9 27 63
Kombi 0,5-0,6 0,91 7,2 24 58
Limuzina-sedan 0,4-0,55 0,78 6,3 21 50
Hatchback 0,3-0,4 0,58 4,6 16 37
Kamion 0,8-1,5 - - - -
Motocikl 0,6-0,7 - - - -
Autobus 0,6-0,7 - - - -

Tabela I-27, Koeficijent trenja guma-kolovoz (f)

Prema K. Rischu Prema Schenku
Vrsta transportnog puta
suho vlažno suho vlažno
Zatravljeno zemljište 0,50
0,20
Pješčani kolovoz 0,40
Kamena kaldrma 0,50 0,20 0,60 0,30
Običan makadam 0,70 0,40
Betonski kolovoz 0,65 0,35
Asfaltni kolovoz 0,35-0,40 0,23 0,50 0,20

Tabela I-28, Kodni identifikacioni sistem za gume

Dubina gazeće
Grupa Gazeća površina
površine (%)
Gume za mašine za sabijanje C
C-1 Glatka 100
C-2 Sa žljebovima 100
Gume za mašine za transport
E 100
zemlje
E-1 Sa rebrima 100
E-2 Za vuču 100
E-3 Za stijenu 100
Za stijenu-duboka gazeća
E-4 150
površina
E-7 Za pijesak, blato i snijeg 80
Gume za motogrejdere G
G-1 Sa rebrima 100
G-2 Za vuču 100
G-3 Za stijenu 100
Za stijenu-duboka gazeća
G-4 100
površina
Gume za utovarivače i dozere L
L-2 Za vuču 100
L-3 Za stijenu 100
Za stijenu-duboka gazeća
L-4 150
površina
 287

Dubina gazeće
Grupa Gazeća površina
površine (%)
Za stijenu-ekstra duboka gazeća
L-5 250
površina
L-3S Glatka 100
L-4S Glatka-duboka gazeća površina 150
Glatka-ekstra duboka gazeća
L-5S 250
površina
Ekstra duboka 1/2 gazeća
L-5/L-5S 250
površina
Gume za mašine za rudarstvo i
ML
šumarstvo
ML-1 Sa rebrima 100
ML-2 Za vuču 100
ML-3 Za stijenu 100
Za stijenu-duboka gazeća
ML-4 150
površina
Dubina gazeće
Grupa Gazeća površina
površine (%)
Gume za mašine za šumarstvo LS
LS-1 Normalna gazeća površina 100
LS-2 Srednja gazeća površina 125
LS-3 Duboka gazeća površina 150
HF-4 Ekstra duboka gazeća površina 250

Tabela I-29, Vijek trajanja guma

Zona primjene
Vrsta mašine
A B C
Motogrejder 4000-3000 3000-1500 1500-500
Motoskreper 5000-3000 3000-1500 1500-500
Damper 5000-4000 4000-2000 2000-1000
Zglobni damper 7000-5000 5500-3000 3000-500
Traktor na točkovima 6000-3000 3000-1000 1000-500
Napomena:
A-zona - Trošenje uslijed abrazije
B-zona - Prosijecanje uslijed kamena, oštećenja uslijed udaraca i nepopravljivih proboja
C-zona - Nepopravljiva oštećenja najčešće uslijed proboja od kamena, udaraca i stalnog
preopterećenja
288

Tabela I-30, Izbor gazišta guma prema uvjetma terena

Gazište gume
Stanje puta ili
Materijal Traktor na točkovima
podloge Motoskreper
Utovarivač točkaš
Varira od
Pjeskovita glina i dobrog do
glina, bez kamena; lošeg; Traction Type (E-2) Traction Type (L-2)
Veliki sadržaj vlage Veliki otpor
kotrljanja
Rock-type
Rock-type (E-3) gazište
(L-3, L-4 ili L-5) gazište
Pjeskovita glina i je najbolje ukoliko vuča
je najbolje ukoliko vuča
glina sa nešto Varira od nije problem, tada
nije problem, tada
kamena; dobrog do lošeg koristiti gume
koristiti gume
Promjenljiv sadržaj Traction Type (E-2);
TractionType (E-2);
vlage Rock-type obezbjeđuje
Rock-type obezbjeđuje
veću otpornost na rezanje
veću otpornost na rezanje
Pjeskovita glina ili Rock-type gazište
Odlično do Rock-type (E-3) gazište
šljunak sa glinom i (L-3, L-4 ili L-5)
dobro; obezbjeđuje bolje
pijesak; obezbjeđuje bolje
Čvrsta podloga nošenje
Mali sadržaj vlage nošenje
Pjeskovita glina ili
Loše,
šljunak sa glinom i Rock-type
izbrazdano, sa Rock-type (E-3)
pijesak (L-3, L-4 ili L-5)
rupama
Veliki sadržaj vlage
Tvrda površina, Rock-type (E-3 ili L-3 i
Minirana stijena Rock-type (L-5 or L-5S)
neravna L-4 ako je moguće)
Rock-type
Rock-type (L-3 or L-3S)
(E-3 ili L-3S i L-4S ako
Pijesak; sa niskim pritiskom;
Dobra i ravna je moguće)
Mali sadržaj Malo opterećenje
podloga sa niskim pritiskom.
pjeskovite gline podloge; Poboljšana
Malo opterećenje
stabilnost
podloge
 289

Tabela I-31, Specifični otpor rezanja i kopanja

Specifični otpor kopanja

Specifični otpor
Kk (kN/m2)

Ks (kN/m2)

ρ (kg/m3)
Bageri

rezanja

Buldozer
Skreper
Vrsta tla

rovokopač

Planer
rotacioni
dreglajn
vedričar
klasični
Pijesak, pjeskuše, meke
rovite ilovače, les
prirodne

30-120
50-180
40-130

70-230

40-130
vlažnosti i zbijenosti,

16-80

50-60
50-60
10-55 1600
I vegetativno tlo bez
korjenja

Žbunje, drveće 10-55 1200

Pijesak sa primjesom
šljunka
1700
ilovača prirodne
zbijenosti
Srednje teška ilovača
1750
sa primjesom šljunka
Pijeskuša sa primjesom
1800 120-200
150-300
120-250

210-400

140-200
šljunka
70-160

70-100
70-100
II 57-210
Rastresiti građevinski 1750-
šut -otpad 1850
Sitan i srednji šljunak 1950
Meka, laka ili rijana glina 1800
Les sa primijesom šljunka 1800
Vegetativno tlo sa
korijenjem 1400
ili primjesom otpadaka
1750-
Čvrsta ilovača, srednje
1800
čvrsta ili rijana glina
120-250

160-300
240-450
200-380

380-660
120-300
120-300
180-320

Les suh, kompaktan, čvrst 1,800

III Krupan šljunak, zbijeni 160-300 1800-
građevinski šut-otpad 1950
Prethodni rijani 1900
konglomerati, škriljci
Smrznuto pjeskovito tlo -
Tvrda teška glina 1950
Glina sa oblucima 2000
220-360

250-420
370-650
300-550

650-800
200-400
200-400
270-450

Slabo centrirani
2000
IV konglomerati 260-400
Čvrsta ilovača sa
1950
oblucima
Smrznuto glinovito tlo -
290

Specifični otpor kopanja

rezanjaKs (kN/m2)
Kk (kN/m2)

Specifični otpor

ρ (kg/m3)
bageri

Buldozer
Skreper
Vrsta tla

rovokopač

Planer
rotacioni
dreglajn
vedričar
klasični
Vrlo dobro minirana

500-700 420- 650 400-600 1330-550

400-550

400-600
stijena 1800-
V -
30 % do 40 % od širine 2100
kašike

500-750 500-700 450-650

450-650
Normalno minirana
2000-
VI stijena -
2200
do 70 % širine kašike

600-800
500-700

700-800
Ljepljiva, teška, mokra
VII 250-450 2000
glina

550-750
2200-
VIII Slabo minirana stijena
2500

Tabela I-32, Preporučene transportne dužine mašina za iskop i transport

Dužina transporta
Mašina
Minimalna Optimalna Maksimalna
Dozer na točkovima 60 - 150

Dozer gusjeničar 10 - 100

Vučen skreper - 150-300 500

Motoskreper - 500-1500 3000

Istovarivač unazad-damper - 800-2000 5000

Zglobni damperi - 800-1500 3000

Tabela I-33, Zavisnost učinka bušenja od pritiska zraka

Pritisak Učinak bušenja Potrošnja zraka Potrošnja energije
(MPa) (cm/min) (m3/min) (Wh/cm)
0,7 10,8 0,24 50
0,6 7,8 0,26 55
0,5 5,0 0,32 75
0,4 2,8 0,54 150
0,3 1,0 1,29 490
 291

Tabela I-34, Ekonomičan vijek trajanja nekih mašina1

Po nomenklaturi stalnih
U zemlji Na zapadu sredstava
Naziv mašine
za amortizaciju2
(h) (h) (%)
Bageri gusjeničari snage motora preko
11500 15750 11,00
150 kW
Bageri gusjeničari snage motora do
- - 14,30
150 kW
Buldozeri gusjeničari snage motora
7200 8000 11,00
preko 150 kW
Buldozeri gusjeničari snage motora do
- - 14,30
150kW
Utovarivači točkaši snage motora do
- 10000 20,00
150 kW
Utovarivači točkaši snage motora
- - 12,50
preko 150 kW
Utovarivači gusjeničari - - 16,60

Motogrejderi - 14,30

Motoskreperi - - 12,50

Valjci 9400 - 12,50

Vibronabijači - - 14,30

Vibroploče - - 16,50

Kamioni 175000 km 10000 12,50

Damperi - 10000 12,50

Automješalice - - 14,30

Pumpe za beton 7200 10000 16,60

Autodizalice 21600 22500 14,30

Toranjske dizalice 21600 22500 10,00

Čeljusne drobilice 17300 22500 16,60

Mješalice kapaciteta
11500 11250 11,00
više od 30 m3/ h
Vibratori oplatni 9400 4500 20,00

1
B. Trbojević, Građevinske mašine
2
Nomenklatura stalnih sredstava za amortizaciju "Službene novine Federacije BiH" br. 2/95
292

Po nomenklaturi stalnih
U zemlji Na zapadu sredstava
Naziv mašine
za amortizaciju1
(h) (h) (%)

Peribratori - 2000 25,00

Silosi za cement 6,60

Oplate i skele - - 20,00

Korpe za beton - - 25,00

Pretovarni silosi - - 12,50

Viljuškari - - 16,60
Potopne pumpe kapaciteta preko 40
- - 25,00
m3/h
Kompresori stacionarni 14400 22500 12,50

Kompresori mobilni 9400 11250 20,00

Radioničke mašine 14400 - 12,50

Bušaća oprema 5800 6750 12,00

Transformatori 21600 - 7,00

Generatori 9400 - 12,50

Ventilatori 11400 22500 16,50

1
Nomenlkatura stalnih sredstava za amortizaciju "Službene novine Federacije BiH" br. 2/95
 293

II. DOPUNSKE TABELE

Tabela II-1, Osnovne mjerne jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica 1

Oznaka Osnovna
Veličina u mjerna Oznaka Definicija
formuli jedinica

Metar je dužina putanje koju u vakumu pređe

dužina l metar m
svjetlost za (1/299 792 458) sekundi.

Kilogram je masa međunarodnog etalona

masa m kilogram kg
kilograma.

Sekunda je trajanje od 9 192 631 770 perioda

zračenja, koje odgovara prijelazu između dva
vrijeme t sekunda s
hiperfina nivoa osnovnog stanja atoma cezijuma
133
Cs.

Amper je jačina stalne električne struje, koja kad

se održava u dva prava paralelna provodnika
jačina neograničene dužine i zanemarljivog kružnog
električne I amper A presjeka, koji se nalaze u vakumu na međusobnom
struje rastojanju od 1 metra, prouzrokuje među tim
provodnicima silu koja je jednaka 2 · 10 −7 njutna
po metru dužine.

Kelvin je termodinamička temperatura, koja je

temperatura T kelvin K jednaka 273,16-om dijelu termodinamičke
temperature trojne tačke vode.

Mol je količina materije sistema koji sadrži toliko

količina
n mol mol elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012
materije
kilograma ugljenika 12C.

Kandela je svjetlosna jačina u datom pravcu koji

svjetlosna emituje monohromatsko zračenje frekvencije
lV kandela cd
jačina 540 · 1012 herca i čija je energetska jačina u tom
pravcu 1/683 vata po steradijanu.

1) Između termodinamičke temperature T i temperature u celzijusima t postoji slijedeća veza: t/°C =

T/K + 273,15

1
Godine 1960. Generalna konferencija za utege i mjere (Conference generale des Poides et
Mesures, CGPM) prihvatila je na svom jedanaestom zasjedanju Međunarodni sistem jedinica
(Système International d’Unitès). Konferencija je istovremeno zaključila da skraćenica tog sistema
bude SI, prema njegovom izvornom nazivu na francuskom jeziku (Système International).
Međunarodni sistem jedinica se sastoji od:
1. Osnovnih mjernih jedinica
2. Izvedenih mjernih jedinica
3. Dopunskih mjernih jedinica
294

Tabela II-2, Izvedene jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica 1

Oznaka Izvedena
Veličina u mjerna Oznaka U osnovnim jedinicama
formuli jedinica

kvadratni
površina A m2 m2
metar

zapremina V kubni metar m3 m3

α,...
(sva
ugao u ravni radijan rad
grčka
slova)

prostorni ugao Ω steradijan sr

kilogram po
gustoća ρ kubnom kg/m3;
metru;

frekvencija f herc Hz

metar u
brzina v m/s
sekundi

metar u
ubrzanje a sekundi na m/s2
kvadrat

sila F njutn N

pritisak p paskal Pa

energija W joule (džul) J

snaga P vat W

1
U tabeli su date neke od izvedenih jedinica SI sistema
 295

Oznaka Izvedena
Veličina u mjerna Oznaka U osnovnim jedinicama
formuli jedinica

električni
napon
U volt V
(električni
potencijal)

količina
coulomb
elektriciteta Q C
(kulon)
(naelektrisanje)

magnetni fluks Φ veber Wb

električna
R om (ohm) Ω
otpornost

električna
G siemens S
provodnost

induktivnost L henri H

električna
C farad F
kapacitivnost

magnetna
indukcija, B tesla T
indukcija

volt po metru
jačina
ili V/m ili
električnog E
njutn po N/C
polja
kulonu

jačina
amper po
magnetnog H A/m
metru
polja

henri po
permeabilitet μ H/m
metru

svjetlosni fluks Φν lumen lm

296

Oznaka Izvedena
Veličina u mjerna Oznaka U osnovnim jedinicama
formuli jedinica

osvijetljenost Eν lux (luks) lx

impuls p Njutnsekunda Ns

aktivnost
becquerel
radioaktivnog A Bq
(bekerel)
izvora

apsorbovana
doza
D grey (grej) Gy
jonizujućeg
zračenja

džul po
entropija S J/K
kelvinu

Tabela II-3, Dopunske jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica

Fizikalna veličina Dopunska jedinica
Definicija
Međunarodna
Naziv Znak Naziv Znak
jednadžba
Radijan je kut između
dvaju polumjera koji
kut, (ravninski na kružnici omeđuju
α, β, γ radijan rad rad=m/m=1
ugao) luk duljine jednake
polumjeru te kružnice
(1rad=1)
Steradijan je ugao
stošca s vrhom u
središtu kugle koji na
plohi kugle omeđuje
ugao,
Ω, ω steradijum sr sr=m3/m2=1 ploštinu jednaku
(prostorni kut)
ploštini kvadrata kome
je stranica jednaka
polumjeru te kugle
(1sr=1)
 297

Tabela II-4, Predmeci Međunarodnog sistema mjernih jedinica1

SI-predmeci-prefiksi
yotta zetta exa hecto
Ime peta tera giga mega kilo deca (deka)
(jota) (zeta) (eksa) (hekto)
Simbol Y Z E P T G M k h da
24 21 18
Faktor 10 10 10 1015 1012 10 9
10 6
103 10 2
101
milli micro pico atto
Ime deci centi nano femto zepto yocto (jokto)
(mili) (mikro) (piko) (ato)
Simbol d c m µ n p f a z y
-1 -2 -3
Faktor 10 10 10 10-6 10 -9
10 -12
10 -15
10-18 10-21 10-24

Tabela II-5, Konverzija između Angloameričkih i Metričkih mjernih jedinica2

Dužina
Angloamerička jedinica Metrička jedinica Faktor
mile (US Statute) kilometar (km) 1,609347
inch (in) millimetar (mm) 25,4
inch (in) centimetar (cm) 2,54
inch (in) metar (m) 0,0254
foot (ft) metar (m) 0,3048
yard (yd) metar (m) 0,9144

Površina
Angloamerička jedinica Metrička jedinica Faktor
1
Jedinice Međunarodnog sistema mjernih jedinica (SI) ponekad su neprikladno malene ili velike za
iskazivanje kvantitativnih vrijednost fizikalnih veličina koje se susreću u svakodnevnom životu i
praksi. Da bi se izbjeglo neprikladno prikazivanje veličina jedinicama čije brojčane vrijednost imaju
mnogo znamenki, množenjem osnovnih i izvedenih jedinica SI i drugih, posebnih jedinica
1 2 3 k
faktorima 10 , 10 , 10 (gdje je k=1,2,…,8) tvore se decimalni dijelovi jedinica (manji od 1),
decimalni višekratnici jedinica (veći od 1), tj. tvore se manje i veće jedinice, koje imaju posebne
nazive i posebne znakove.
2
U zemljama engleskog govornog područja u upotrebi su pored Međunarodnog sistema mjernih
jedinica (SI) još dva mjerna sistema i to:
a) US Customary System; osnovne jedinice su yard i avoirpoids pound
b) British Imperial System (UK – United Kingdom); osnovne jedinice također yard i pound
(avdp)
USA i UK od 1959. godine koriste isti, tzv. međunarodni yard i pound, koji se definisani na
osnovu metarskih etalona, kao u sistemu US.
Prilikom izbora mehanizacije angloameričkih proizvođača mašina i opreme, treba voditi računa
o tome da li su podaci u prospektu ili katalogu u Angloameričkom sistemu mjernih jedinica ili u
Međunarodnom sistemu mjernih jedinica (SI) i izvršiti potrebne konverzije u SI sistem.

Napomena: u tabeli su date samo neke od angloameričkih mjernih jedinica.

298

square foot (sq ft) (m2) 0,09290304 E

square inch (sq in) (m2) 0,00064516 E
square yard (sq yd) (m2) 0,83612736 E
acre (ac) hektar (ha) 0,4047

Zapremina
Angloamerička jedinica Metrička jedinica Faktor
cubic inch (cu in) (m3) 0,00001639
cubic foot (cu ft) (m3) 0,02831685
cubic yard (cu yd) (m3) 0,7645549
gallon (gal) litar 4,546
Canada liquid
gallon (gal) (m3) 0,004546
Canada liquid
gallon (gal) litar 4,5461760
U.S. liquid
gallon (gal) (m3) 0,00378541
U.S. liquid
fluid ounce (fl oz) (ml) 29,57353
fluid ounce (fl oz) (m3) 0,00002957

Sila
Angloamerička jedinica Metrička jedinica Faktor
kip (1000 lb) kilogram (kg) 453,6
kip (1000 lb) newton (N) 4,448.222
pound (lb) avoirdupois kilogram (kg) 0,4535924
pound (lb) newton (N) 4,448222

Temperatura
Angloamerička jedinica Metrička jedinica Faktor
degree Fahrenheit (F) celsius (C) tc=(tF-32)/1.8
degree Fahrenheit (F) kelvin (K) tk = (tF+459.7)/1.8
kelvin (K) celsius (C) tc=tk-273.15

Pritisak
 299

Angloamerička jedinica Metrička jedinica Faktor

kip / square inch (ksi) megapascal (MPa) 6,894757
pound / square foot (psf) (kg/ m2) 4,8824
pound / square foot (psf) pascal (Pa) 47,88
pound / square inch (psi) pascal (Pa) 6,894.757
pound / square inch (psi) megapascal (MPa) 0,0689476

Masa (težina)
Angloamerička Metrička jedinica Faktor
jedinica
pound (lb) kilogram (kg) 0,4535924
avoirdupois
ton, 2000 lb kilogram (kg) 907,1848
grain kilogram (kg) 0,0000648

Energija i toplota
British thermal joule (J) 1055,056
unit(Btu)
calorie (cal) joule (J) 4,1868E
kilowatt-hour (kwh) joule (J) 3,600,000E
British thermal unit / (cal/g) 0,55556
pound (Btu/lb)
British thermal unit / watt (W) 0,2930711
hour (Btu/hr)

Snaga
horsepower (hp) (550 ft- watt (W) 745,6999 E
lb/sec)

Brzina
mile / hour (mph) (km/hr) 1,60934
mile / hour (mph) (m/s) 0,44704