SVEUILITE U RIJECI

TEHNIKI FAKULTET

Sveuilini diplomski studij elektrotehnike

Izvjee iz kolegija

UPOZNAVANJE INDUSTRIJSKIH POSTROJENJA

Rijeka, lipanj 2016. Kreimir Radovan

1. Termoelektrana Rijeka

Termoelektrana Rijeka nalazi se na lokaciji Urinj, Kostrena, a izgraena je izmeu 1974. i

1978. godine. Ugraena generatorska jedinica iznosi 320 MW, a visina kotlovnice ukljuujui
i dimnjak iznosi 250 m. Termoelektrana je opremljena Ansaldo turbinom, a kotlovi koji se
nalaze u termoelektrani nabavljeni su od strane Waagner Biro-a. Valja spomenuti da je TE
Rijeka u vlasnitvu Hrvatske elektroprivrede HEP.

Slika 1. TE Rijeka

Pogonsko gorivo termoelektrane je loivo ulje. Razlog odabira tog pogonskog goriva je
blizina rafinerije nafte Rijeka, smjetene na Urinju, gdje se nabavljalo loivo ulje. Loivo ulje
je kao pogonsko gorivo postalo preskupo, pa iz tog razloga elektrana danas ne radi, tj.
konzervirana je, odrava se u hladnom stanju od 2013. godine. Prema slubenim podacima

1
Hrvatske elektroprivrede, TE Rijeka je posljednjih godina prosjeno radila s manje od 10%
kapaciteta. Pripravna je za ukljuivanje u sluaju ekstremnih uvjeta, sue ili smanjenja snage
nuklearne elektrane. Termoelektrana Rijeka ostaje konzervirana i odravat e se u tom statusu
te se, ako zatreba, pokrenuti, a jedna od mogunosti je proizvodnja toplinske energije za Ininu
rafineriju u Urinju. Budunost TE Rijeka je u suradnji s Inom u Urinju jer nakon zavretka
modernizacije rafinerije, TE moe ponovno biti u pogonu i isporuivati toplinsku energiju
Ininim pogonima. U TE Rijeka je oko 150 zaposlenih, a za zbrinjavanje zaposlenika
napravljen je poseban program koji, meu ostalim, ukljuuje i prebacivanja ljudi na lokaciju
Plomin.

Opi podaci o TE Rijeka :

poloaj na morskoj obali,jugoistono od Rijeke

tip regulacijska, kondenzacijska, kotao i jedna parna turbina
vrsta goriva teko loivo ulje
ukupna snaga 320 MW
vrsta proizvoda elektrina energija

godina izgradnje. 1974.-78.

U sljedeem dijagramu je prikazana godinja proizvodnja termoelektrane Rijeka, iz kojeg

je vidljiv prestanak rada elektrane 2013. godine:

Termoelektrana Rijeka je spojena na dvostruki nadzemni 220 kV vod prema trafostanici

Melina.

2
 Slika 2. Generator TE Rijeka

Opis posjeta:
Posjeta termoelektrani Rijeka sastojao se iz 2 dijela: predavanje o termoelektrani, te
razgledavanje dijelova elektrane.
Predavanje o termoelektrani drali su direktor elektrane, gosp. Dragan Kavre i glavni
inenjer. U uvodnom dijelu predavanja govorilo se o openito o elektrani, njenoj proizvodnji,
dijelovima, odravanju, to je napisano u uvodnom dijelu ovog izvjea. Nakon toga je
slijedio meni osobno najzanimljiviji dio predavanja, o konkretnim problemima proizvodnje
elektrine energije u termoelektrani Rijeka. Naime, dosadanji nain proizvodnje elektrine
energije je neisplativ iz razloga to proizvodnja iz naftnih derivata iznosi preko 250 /MWh,
dok se cijena proizvodnje elektrine energije iz ugljena ili elektrine energije iz uvoza kree
ak ispod 100 /MWh.

3
 Slika 3. Kontrolna soba
U drugom dijelu posjete termoelektrani Rijeka obilazili smo pogon, vidjeli sve dijelove
elektrane kao to su parni kotao, turbina, generator, transformatori.
Na kraju ove posjete smo upoznati sa kontrolnom sobom u kojoj se nalaze operateri
termoelektrane i SCADA sustav preko kojeg se prati rad cijelog postrojenja. Valja spomenuti
da je ovo vrlo kompleksan sustav sa preko tisuu analognih i digitalnih ulaza i izlaza koji
slue za praenje i rad same elektrane.

Slika 4. Transformator TE Rijeka

Kako pogon TE Rijeka ne radi, a cijena odravanja i plaa radnika je poprilino velika,
mora se razmiljati kako dalje postupati s elektranom. Nekoliko je opcija: moe sluiti kao
toplana, elektrana za sekundarnu regulaciju elektrine energije u Hrvatskoj, ili se moe
prenamijeniti u termoelektranu na ugljen ili plin. Prema mojem miljenu stanje TE Rijeka se
treba rjeiti to prije. Razlog tome je to Hrvatska nema mogunosti da pogon kao to je TE
Rijeka nije u funkciji.

4
 2. JGL - Jadran Galenski laboratorij

Jadran galenski laboratorij je generika, fleksibilna farmaceutska tvrtka srednje veliine.

Izrasla na temeljima centralnog laboratorija za izradu i kontrolu magistralnih i galenskih
pripravaka Ljekarne Jadran Rijeka. Tvrtka je prvo u potpunosti privatizirano farmaceutsko
dioniko drutvo u Hrvatskoj utemeljeno 1991. godine. Sjedie tvrtke se nalazi u Rijeci. U
proizvodne kapacitete se neprekidno ulae kako bi se odrali i jo vie unaprijedili visoki
standardni proizvodnje.Proivode vrste oralne oblike kao to su kapsule i tablete, zatim
poluvrste oblike masti, kreme i gelove. Takoer proizvode otopine, sirupe,biljne kapi,
dermatoloke otopine i ajeve. Valja spomenuti da se tvrtka specijalizirala u proizvodnji
sterilnih otopina kao to su kapi za oi, sprej i kapi za nos. JGL nudi proizvode u gotovo svim
tehnolokim oblicima i u raznim legislativnim kategorijama te posluje na etrdesetak
inozemnih trita, prije svega na tritima ZND-a (Rusija, Ukrajina, Kazahstan) i Jugoistone
Europe. Propulzivni, odrivi rast tvrtke temelji se na kontinuiranom ulaganju u znanja
zaposlenih, strategiji razvoja i lansiranja novih proizvoda, kao i strategiji irenja na nova
trita. Primjenjujui vlastita inovativna rjeenja u proizvodnom procesu, tvrtka se
specijalizirala za proizvodnju sterilnih kapi za oi, nos i ui. Od osnutka do danas tvrtka je
rasla po vrlo visokim stopama, prosjeno 22 posto. Grupa JGL nalazi se na treem mjestu u
nacionalnoj farmaceutskoj industriji s ostvarenim prihodima od 810 milijuna kuna u 2014.
godini. Od oko 800 zaposlenika, njih 76% su ene, 70% ima visoku strunu spremu,
prosjena dob zaposlenika je 37 godina, to kulturu tvrtke ini vrlo dinaminom, modernom i
poduzetnikom. Cilj tvrtke je kontinuirani razvoj vjetina upravljanja i vodstva na svim
razinama i pruanje prilike svima za osobni razvoj, s ciljem odranja motivirajueg timskog
okruenja.

5
 Slika 1.
Temeljne aktivnosti ukljuuju istraivanje i razvoj, registraciju, proizvodnju, marketing i
prodaju generikih lijekova na recept, bezreceptne lijekove, lijekove bazirane na prirodnim
sirovinama, dijetetske proizvode, medicinske proizvode i dermokozmetiku. iroki portfelj
proizvoda JGL-a, u razliitim farmaceutskim oblicima, preteno je rezultat vlastita razvoja, ali
i partnerstva s drugim farmaceutskim kompanijama, kao to su Bristol-Myers Squibb, Krka,
Christian Hansen i Zetta Pharmaceutici. Danas JGL u svom portfelju ima preko 540 vlastitih
proizvoda i, uz domicilno trite, posluje jo na mnogobrojnim tritima regije Jugoistone
Europe, CIS-a (The Commonwealth of Independent States) i ostatka svijeta. 6 Fokusirani su
na razvoj generikih lijekova s dodanom vrijednou u kljunim terapijskim podrujima
(lijekovi s uinkom na kardiovaskularni sustav, lijekovi s uinkom na krv i krvotvorne organe,
lijekovi s djelovanjem na probavni sustav i izmjenu tvari te lijekovi s djelovanjem na osjetila)
koji su na tritu pod vlastitim zatienim nazivima. iroka paleta generikih lijekova, u
velikom broju farmaceutskih oblika i doza, omoguuje lijenicima da odaberu najbolji lijek za
lijeenje svog pacijenta. Dananje su trine pozicije steene sustavnim ulaganjem u znanja i
razvoj zaposlenih, u razvoj i lansiranje novih proizvoda, investiranjem u suvremenu
tehnologiju, te nova trita. Prosjena stopa rasta je 22%, to je JGL svrstalo meu najbre
rastue i najstabilnije hrvatske tvrtke. U proizvodne kapacitete neprekidno se ulae kako bi se
odrali i jo vie unaprijedili dostignuti visoki standardi proizvodnje. Proizvode vrste oralne
oblike - kapsule i tablete; poluvrste oblike - masti, kreme i gelove; otopine - sirupe, biljne
kapi, dermatoloke otopine i ajeve. Specijalizirani su u proizvodnji sterilnih otopina.

Opis posjeta:
U ovom strunom izletu posjetili smo 2 zgradu JGL-a, otvorenu 2015. godine i koja se
zove Pharma Valley. Posjeta se sastojala iz dva dijela: predavanje o JGL-u i obilasku pogona i
drugih dijelova zgrade.

6
 Na predavanju nam je predava govorio ime se tvrtka bavi, govorio o proizvodima,
nainu proizvodnje, tritu i planovima.
Puno zanimljiviji bio je obilazak zgrade, kako samog postrojenja tako i skladita. Prvo
smo bili u skladitu koje je potpuno automatizirano, te roboti rasporeuju kutije po skladitu.
To smo sve vidjeli na konkretnom primjeru. Zatim smo otili u pogon u kojem se vri
proizvodnja lijekova, gdje smo takoer vidjeli automatizaciju procesa, pokretne trake.
Ukupna investicija u novi pogon je bila 53 milijuna dolara, oekivani povrat investicije u
poetku izgradnje je bio 10 godina. Naalost zbog krize u Rusiji kao najveem tritu JGL-a
povrat investicije se produio na 15-20 godina. Takoer JGL zbog te krize ne radi punim
kapacitetom novog pogona.

Slika 2.

7
 3. CHE Fuine i RHE Lepenica

CHE Fuine i RHE Lepenica dijelovi su hidroenergetskog sustava Vinodol.

Osnovni hidroenergetski sustav (HES) Vinodol sastoji se od Lokvarskog jezera, Crpne stanice
Kri (CS Kri), spojnog tlanog tunela Lokvarka - Lianka, Crpne hidroelektrane Fuine,
Vrelo (4,8 MW), umjetnog jezera Bajer, Reverzibilne hidroelektrane Lepenica ili RHE
Lepenica (1,326 MW), umjetnog jezera Lepenica, Retencije Potko, Crpne stanice Li (CS
Li), gravitacijskog zahvata ili kanal Benkovac, tunela, armirano-betonskog cjevovoda
i elino tlanih cjevovoda sveukupne duljine 18,8 kilometara, derivacijskog dovoda
(provodnici vode) duljine od priblino 10,5 kilometara doTriblja, te HE Vinodol u Triblju
(94,5 MW). Hidroenergetski sustav Vinodol koristi vode vodotoka Gorskog
Kotara: Lokvarka, Kri potok, Lianka s pritokama Kostanjevicom i Lepenicom, Potko,
Benkovac, Potok pod grobljem, a umjetna jezera su Lokvarsko jezero, Bajer, Lepenica,
te Potko.
Ukupni hidropotencijal (maksimalna mogunost akumuliranja) u umjetnim jezerima HES
Vinodol je 41 563 x 106 m3 vode. Ukupni korisni (iskoristivi) obujam vode u umjetnim
jezerima HES Vinodol iznosi 40 593 x 106 m3, za moguu proizvodnju vodnih turbina HE
Vinodol u Triblju. Hidroenergetski potencijal Vinodol, s jedne strane, rezultat je velikog
raspoloivog pada (kotline Lianke i Lokvarke s njihovim pritocima nalaze se na vie od 700
metara nad morem, dok je Vinodolska dolina - gdje je smjetena HE Vinodol, na priblino 60
metara nad morem), to je jedan od najveih ostvarenih padova na hidroenergetskim
postrojenjima u Europi. S druge strane, raspoloive koliine vode razmjerno su skromne i
podlone znatnim promjenama protoka. Ukupna veliina sliva svih voda tog podruja iznosi
80,8 km2, dok se nadmorska visina kree izmeu 700 i 1 100 metara. Ukupni prosjeni
godinji dotok HES Vinodol iznosi 3,27 m3/s, a prosjena godinja koliina oborine, mjerena
u meteorolokoj postaji kod CHE Fuine kao reprezentativnom mjestu za HES Vinodol,
iznosi 2 600 mm (litara po etvornom metru godinje).

8
 Crpna hidroelektrana Fuine ili CHE Fuine je hidroelektrana koja koristi vodeni pad
izmeu akumulacije Lokvarskog jezerai umjetnog jezera Bajer (24,5 do 54,5 metara), a
ujedno slui za prebacivanje vode iz donjeg jezera Bajer u gornje Lokvarsko jezero. U tu
svrhu, u strojarnici CHE Fuine ugraen je jedan trojni agregat (vodna turbina + generator),
na zajednikoj vertikalnoj osovini, na kojoj se na vrhu nalazi elektromotor generator, u
sredini je vodna turbina tipa Francis (Francisova turbina), dok je na donjem
kraju centrifugalna crpka. Veza elektrane sa mreom je preko 30 kV voda, dugog oko
14kilometara, koji preko Trafostanice Vrata vodi do sabirnica 35 kV u HE Vinodol. Godina
poetka pogona CHE Fuine bila je 1957.

Glavni tehniki podaci CHE Fuine:

Instalirani volumni protok: 10 m3/s u turbinskom radu, 9,0 m3/s u crpnome radu;
Srednji neto pad vode: H = 37 metara;
Instalirana snaga: 4,6 MW (turbinski rad);
Snaga elektromotora za pogon crpke: 4,8 MW (4,8 MVA).

Slika 1.

9
Slika 2. Popreni presjek strojarnice

Slika 3. Temeljni ispust

10
 Reverzibilna hidroelektrana Lepenica ili RHE Lepenica se nalazi u dolini potoka Lepenice
(pokraj mjesta Fuine,Primorsko-goranska upanija), koja je pritoka umjetnog jezera Bajer,
gdje je izgraena brana s kojom se dobilo umjetno jezero Lepenica. Padom do umjetnog
jezera Bajer se koristi Reverzibilna hidroelektrana Lepenica u turbinskome radu, dok se
u crpnome pogonu voda iz umjetnog jezera Bajer prebacuje u umjetno jezero Lepenica.
Poetak rada RHE Lepenica bila je 1985.
RHE Lepenica ima instalirani volumni protok 6,2 m3/s u turbinskom radu ili 5,3 m3/s u
crpnom radu. Konstruktivni nazivni pad je 17,95 metara u turbinskom radu ili nazivni napor
15 metara u crpnom radu. Instalirana snaga RHE Lepenica je 1,14 MW u turbinskom radu, a
instalirana snaga crpki je 1,25 MW.

Slika 3.

11
 Slika 4. RHE Lepenica

Slika 5. Generator RHE Lepenica

Slika 6. Pregledna situacija objekta RHE Lepenica

12
Opis posjeta:
Na poetku ove strune posjete prezentirano nam je predavanje o cjelokupnom
hidroenergetskom sustavu Vinodol. U prezentaciji su predstavljeni svi bitni podaci o ovome
sustavu, kad je zapoela gradnja, u kakvom je on stanju, koji ima znaaj za proizvodnju
elektrine energije. Za vrijeme ljetnih mjeseci kada je vodostaj najnii, svake godine se izvri
kontrola cijelog sustava prije ponovnog putanja u pogon. Po zavretku prezentacije krenuli
smo u obilazak postrojenja. Najprije smo se uputili u kontrolnu sobu gdje se nalazi SCADA
program preko kojeg se nadzire i upravlja sa cijelim postrojenjem CHE Fuine. Slijedee smo
posjetili samu strojarnicu gdje se nalazi generator s izvodima. Spustivi se ispod ove
prostorije vidjeli smo osovinu samog generatora, kao i sustav za nadzor temperature, te
pumpe koje su zaduene za dobavku vode. Nakon toga smo se uputili u oblinju RHE
Lepenica. Za poetak smo vidjeli umjetno jezero i samu branu. Slijedilo je upoznavanje sa
strojarnicom u kojoj se trenutno vri zamjena strujnih ormara modernijima. Valja spomenuti
da je ovo postrojenje bitno manje od CHE Fuine kao i podatak da na cijelom ovom sustavu
radi oko dvadesetak ljudi.
Ovom posjetom sam utvrdio znanje o CHE i RHE te razlike izmeu te dvije elektrane.
Najvie me se dojmio sustav cjevovoda i umjetnih akumulacijskih jezera te bazena kojim
pokuava skupiti svaka kap vode, jer kako je direktor postrojenja rekao, svaki milimetar vode
je bitan jer donosi novac. U trenutku posjete HE nisu radile jer su u pripravi za ljetno doba i
povean broj za elektrinom energijom.

13