Izdava

HINUS
Zagreb, Miramarska 13 B
tel. (01) 615 41 96, 6687382, 611 55 18
fax (01) 611 55 18
e-mail hinus@zg.htnet.hr

Urednik
Mr. sc. Hrvoje Zrni

Recenzenti
Prof. dr. sc. Ivica Picek
Prof. Anela Gojevi

ISBN 978-953-6904-28-0

Copyright Hrvoje Zrni

Knjigu moete besplatno preuzeti samo za osobnu upotrebu, a ne smijete je

stavljati na druge mrene stranice, umoavati ili je koristiti za bilo koju
komercijalnu svrhu.
 Josipa maguc

za pripremu razredbenih ispita na fakultetima

 SADRAJ

PREDGOVOR ..................................................................................................................7

VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE ................................................................8

MEHANIKA......................................................................................................................9
JEDINICE ZA MJERENJE ....................................................................................................9
GIBANJA DU PRAVCA ...................................................................................................10
OSNOVNI ZAKONI GIBANJA ..........................................................................................14
IMPULS SILE I KOLIINE GIBANJA ..............................................................................15
SLAGANJE I RASTAVLJANJE SILE ................................................................................16
RAD, ENERGIJA, SNAGA..................................................................................................19
SLOENA GIBANJA...........................................................................................................22
JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUNICI.............................................................................25
INERCIJALNI I AKCELERIRANI SUSTAVI....................................................................26
OPI ZAKON GRAVITACIJE............................................................................................27
STATIKA KRUTOG TIJELA ..............................................................................................28
ROTACIJA KRUTOG TIJELA............................................................................................30
HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA ........................................................................32
PRIMJERI .............................................................................................................................34

HARMONIKO TITRANJE I VALOVI ...........................................................42

MEHANIKO TITRANJE...................................................................................................42
MEHANIKI VALOVI........................................................................................................44
PRIMJERI .............................................................................................................................47

TOPLINA.....................................................................................................49
MOLEKULSKI SASTAV TVARI .......................................................................................49
PROMJENA UNUTRANJE ENERGIJE ...........................................................................50
TOPLINSKO RASTEZANJE VRSTIH TVARI ...............................................................52
PROMJENE STANJA PLINA..............................................................................................53
MEHANIKI RAD I UNUTARNJA ENERGIJA ...............................................................56
PRIMJERI .............................................................................................................................57
ELEKTRICITET ..........................................................................................................60
COULOMBOV ZAKON ......................................................................................................60
ELEKTRINO POLJE I POTENCIJAL ..............................................................................60
ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI .............................................................62
OHMOV ZAKON I ZAKON ELEKTRINOG OTPORA .................................................64
KIRCHOFFOVA PRAVILA, SPAJANJE OTPORA I IZVORA........................................66
RAD I SNAGA ELEKTRINE STRUJE ............................................................................68
ELEKTRINA STRUJA U ELEKTROLITIMA, PLINOVIMA I VAKUUMU ................69
MAGNETSKO POLJE .........................................................................................................70
ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA .............................................................................74
IZMJENINA STRUJA .......................................................................................................75
PRIMJERI .............................................................................................................................78

OPTIKA ............................................................................................................................83
GEOMETRIJSKA OPTIKA .................................................................................................83
FIZIKALNA OPTIKA ..........................................................................................................89
PRIMJERI .............................................................................................................................91

OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE ............................................93

DUALNA PRIRODA SVJETLOSTI....................................................................................93
BOHROV MODEL ATOMA ...............................................................................................94
ZRAENJE CRNOG TIJELA..............................................................................................95
EKVIVALENTNOST MASE I ENERGIJE.........................................................................95
OSNOVE NUKLEARNE FIZIKE........................................................................................96
RADIOAKTIVNI RASPAD.................................................................................................97
PRIMJERI .............................................................................................................................99

ZADACI ..........................................................................................................................103
 PREDGOVOR

Ovaj e prirunik prije svega korisno posluiti svakom tko se eli

pripremiti za polaganje razredbenog ispita na bilo kojem od fakulteta na
kojem se polae fizika. Uporaba ovog prirunika i kolskih udbenika iz
fizike za opu gimnaziju propisanih od fakulteta kao obavezna literatura u
potpunosti je dovoljna da bi se uspjeno poloio svaki razredbeni ispit iz
fizike.
Prirunik je sastavljen tako da omoguuje brzo i kvalitetno savlada-
vanje gradiva. U prvom je dijelu prirunika saet i obraen teoretski dio
gradiva redom po podrujima. Na kraju svakog podruja dani su paljivo
odabrani primjereni zadaci. U drugom dijelu prirunika prikazani su zadaci
zajedno s pripadajuim rjeenjima koji su se pojavljivali na prethodnim
razredbenim ispitima. Iza svakog zadatka odnosno rjeenja slijedi i prikaz
kompletnog postupka s neophodnim pojanjenjima kako se dolazi do rjee-
nja. Ono to je vano naglasiti je to da svi zadaci i iz prvog i iz drugog dijela
prirunika potjeu s razredbenih ispita proteklih godina.
Gradivo je prikazano tako da se njegovom proradom steknu iskustva
koja se inae stjeu na samim razredbenim ispitima. Stoga, na primjer,
zadaci u drugom dijelu prirunika nisu svrstani po nastavnim cjelinama
odnosno podrujima ve su svrstani onako kako su dolazili na proteklim
ispitima.
Dakle, cilj je pruiti mogunost onima koji to ele da to bre i kva-
litetnije ovladaju gradivom iz fizike za opu gimnaziju te steknu iskustveni
osjeaj kojime smanjuju strah od nepoznatog, tj. od razredbenog ispita.
 VANIJE FIZIKALNE KONSTANTE

NAZIV KONSTANTE SIMBOL VRIJEDNOST KONSTANTE

Brzina svjetlosti u vakuumu c 2,9979108 ms-1 3108 ms-1
Permeobilnost vakuuma 0 410-7 Nm-1
Permitivnost vakuuma 0 8,85410-12 C2N-1 m-2
Elementarni elektrini naboj e 1,60210-19 C
Planckova konstanta h 6,62610-34 Js
Gravitacijska konstanta G 6,6710-11 Nm2kg-2
Avogadrov broj NA 6,021023 mol-1
Masa elektrona me 9,1110-31 kg
Masa protona mp 1,672610-27 kg
Masa neutrona mn 1,67510-27 kg = 1 u
Plinska konstanta R 8,314 JK-1 mol-1
Rydbergova konstanta R 1,097107 mol-1
Faradayeova konstanta F 9,65104 Cmol-1
Stefan - Boltzmanova konstanta 5,6710-8 Wm-2 K-4
Akceleracija sile tee g 9,80665 ms-2 9,81ms-2
Srednji polumjer Zemlje 6,37106 m
Polumjer zemlje na ekvatoru 6,378106 m
Polumjer zemlje na polu 6,357106 m
Masa Zemlje 5,961024 kg
Polumjer Sunca 6,95108 m
Masa Sunca 1,981030 kg
Polumjer Mjeseca 1,74106 m
Masa Mjeseca 7,331022 kg
 MEHANIKA

JEDINICE ZA MJERENJE

Svakoj fizikalnoj veliini pridruena je jedinica kojom se ta veliina mjeri.

Osnovne jedinice Meunarodnog sistema mjernih jedinica - SI (System International)
pokazuje slijedea tablica:

Osnovne jedinice SI

FIZIKALNA VELIINA ZNAK SI ZNAK

VELIINE JEDINICA JEDINICE
Vrijeme t sekunda s
Duljina l metar m
Masa m kilogram kg
Jakost elektrine struje I amper A
Termodinamika temperatura T kelvin K
Jakost izvora svjetlosti J kandela cd
Koliina tvari n mol mol

Osim osnovnih jedinica upotrebljavaju se i vee i manje jedinice od osnovnih. Predmeci

pomou kojih se dobije ime manje odnosno vee jedinice od osnovne pokazuje slijedea
tablica:

SI predmeci za tvorbu decimalnih jedinica

PREDMETAK ZNAK IZNO PREDMETAK ZNAK IZNOS

S
Deka da 101 deci d 10-1
Hekto h 102 centi c 10-2
Kilo k 103 mili m 10-3
Mega M 106 mikro 10-6
Giga G 109 nano n 10-9
Tera T 1012 piko p 10-12
Peta P 1015 femto f 10-15
Eksa E 1018 ato a 10-18
Zeta Z 1021 zepto z 10-21
Jota Y 1024 jokto y 10-24

9
GIBANJA DU PRAVCA

Srednja brzina v u vremenskom intervalu t je kvocijent dijela puta s , to ga tijelo

prijee za to vrijeme i vremenskog intervala t:

s
v=
t

Da bismo dobili trenutnu brzinu u nekoj toki moramo vremenski interval t uiniti to je
mogue manjim (neizmjerno malenim):

s
v = lim v = lim
t 0 t 0 t
m
Jedinica za brzinu je = ms 1 .
s

Jednoliko gibanje du pravca

To je takvo gibanje gdje je na svakom beskrajno malom dijelu puta kvocijent s/t kon-
stantan, tj. to je takvo gibanje gdje je srednja brzina jednaka trenutnoj du cijelog puta i
konstantna:
v = v = konst.

s1 s 2
= = v = konst.
t1 t 2
Brzina je tada jednaka:
s
v=
t

a put (s) raste linearno s vremenom (t):

s = vt

10
Jednoliko ubrzano i jednoliko usporeno gibanje du pravca

Kad gibanje nije jednoliko, brzina je u svakom trenutku drukija.

Promijenu brzine odreujemo srednjom akceleracijom ( a ).
Srednja akceleracija je omjer razlike brzine v u nekom vremenskom intervalu t i tog
vremenskog intervala:

v v 2 v 1
a= =
t t 2 t1

Jedinica za akceleraciju je (m/s2=ms-2).

Jednoliko ubrzano gibanje du pravca je takvo gibanje pri kojem je kvocijent v/t
konstantan za svaki v i odgovarajui t, du cijelog puta, tj. to je takvo gibanje gdje je
akceleracija konstantna, a brzina jednoliko raste s vremenom:

a = a = konst.

1
1
Za takvo gibanje vrijedi:
v
a=
t
Tada je brzina (v) jednaka:
v = at

a put (s) raste s kvadratom vremena:

at2
s=
2

Jednoliko usporeno gibanje du pravca je takvo gibanje gdje je akceleracija konstantna, ali
negativna, brzina se jednoliko smanjuje, a oblik putanje je pravac. Sve zakonitosti koje
vrijede za jednoliko ubrzano gibanje vrijede i za jednoliko usporeno.

Slobodni pad

Slobodni pad je jednoliko ubrzano gibanje kod kojeg tijelo pada s odreene visine
akceleracijom zemljine sile tee (a = g = 9,81 ms-2).

12
To gibanje uzrokuje privlana gravitacijska sila Zemlje.
Brzina kod slobodnog pada iznosi:

v = 2gs

a put ili visina s koje tijelo pada je jednaka:

v2 gt2
s= , s=
2g 2

Gibanje uz poetnu brzinu

Ako je tijelo imalo poetnu brzinu (v0), pa poelo ubrzavati, nakon vremena t njegova
brzina iznosi:

v = v 0 + at
odnosno
v 2 = v02 + 2as

Put to e ga tijelo prijei u vremenu t tada je jednak:

at2
s = v0 t +
2

Ako se tijelo gibalo brzinom (v0) i poelo usporavati akceleracijom (a), brzina e nakon
vremena t iznositi:

v = v0 a t
odnosno
v 2 = v02 2as

a put to e ga tijelo prijei u vremenu t tada je jednak:

at2
s = v0 t
2

Nejednoliko gibanje

Gibanje kod kojeg se brzina nepravilno mijenja zove se nejednoliko gibanje.

Funkcionalne veze a-t, v-t i s-t tog gibanja nisu pravilne linije.

13
OSNOVNI ZAKONI GIBANJA

Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili je rezultanta sila jednaka 0, tijelo miruje ili se giba
jednoliko po pravcu (II Newtnov zakon). Zato kaemo da je tijelo tromo. Mjera tromosti
tijela je masa tijela.
Jedinica za masu u SI je kilogram.
Kada na tijelo dijeluje stalna sila, tijelo se giba jednoliko ubrzano.
Sila koja tijelo ubrzava akceleracijom (a) jednaka je (II Newtnov zakon):

F = m a

Ta sila daje tijelu akceleraciju istog smjera kao i sila, proporcionalnu sili, a obrnuto propor-
cionalnu masi:

F
a=
m

Jedinica za silu je 1 N (1 njutn):

1N = kgms 2

Silu kojom Zemlja privlai sva tijela nazivamo silom teom. Pod djelovanjem sile tee sva
tijela padaju na Zemlju ili pritiu na njenu povrinu. Akceleracija kojom tijela padaju na
Zemlju naziva se akceleracija slobodnog pada.
Prema II Newtnovom zakonu:

G=mg

Gdje je G sila tea, m masa tijela i g akceleracija slobodnog pada koja je za sva tijela na
istom mjestu na Zemlji jednaka.
Akceleracija g mijenja se s promijenom zemljopisne irine i nadmorskom visinom. Zato se
i sila tea mijenja promijenom zemljopisne irine i nadmorske visine mjesta na kojem se
tijelo nalazi.
Na 45 zemljopisne irine na morskoj povrini g=9,80665 ms-2 9,81 ms-2, to odgovara
naim krajevima.
Teina tijela (Gt) je sila kojom tijelo zbog zemljina privlaenja djeluje na horizontalnu
podlogu ili na ovjes. Za sluaj kad tijelo i podloga, odnosno ovjes, miruju ili se gibaju
jednoliko po pravcu s obzirom na Zemlju, teina tijela je po veliini jednaka sili tei:

Gt = m g

Sila tea i teina su dvije sile razliite prirode. One djeluju na razliita tijela. Sila tea
djelu-je na tijelo dok teina djeluje na podlogu na kojoj se tijelo nalazi ili rastee nit na
kojoj tijelo visi.

14
Sila trenja je:

Ftr = k FN

gdje je FN iznos normalne komponente sile kojom djeluje na podlogu (pritisak na podlogu)
a k koeficijent trenja.

IMPULS SILE I KOLIINA GIBANJA

r
Trei Newtonov aksiom glasi: Ako jedno tijelo djeluje na drugo nekom silom F1,2 , tada i
r r
drugo tijelo djeluje na prvo silom F2,1 koja je po iznosu jednaka sili F1,2 ali suprotnog
smjera:
r r
F1,2 = F2 ,1
r
Koliina gibanja tijela mase m i brzine v je:
r r
P = mv
r
Smjer vektora P isti je kao i smjer brzine. Jedinica za koliinu gibanja je kgms-1.
r
Ako stalna sila F djeluje u vrmenskom intervalu t na neko tijelo, ona uzrokuje promjenu
koliine gibanja tog tijela.
Promjena koliine gibanja jednaka je impulsu sile koji je tu promjenu izazvao:
r r
F t = ( mv )

ili
r r r
F ( t2 t1 ) = mv2 mv1
r r
gdje su v1 i v 2 brzine to ih tijelo mase m ima u trenutku t1 i t2.
Jedinica za impuls sile je (Ns).
Zatvoreni sustav je sustav tijela na koji ne djeluju nikakve vanjske sile (ili je zbroj svih
vanjskih sila jednak 0).
Zakon ouvanja koliine gibanja kae da je ukupna koliina gibanja zatvorenog sustava
konstantna bez obzira na to kakvi se procesi dogaali u sistemu:
r r r r r
pu = p1 + p2 + p3 + ... pn = konst .

15
Za sustav od dva tijela moemo rei da je zbroj koliine gibanja obaju tijela prije njihovog
meusobnog djelovanja jednak zbroju koliine gibanja tih dvaju tijela nakon njihovog
meusobnog djelovanja.
Dakle vrijedi:
r r r r
m1v1 + m 2 v 2 = m1v1 + m 2 v 2

r r r r
gdje su v1 i v 2 brzine masa m1 i m2 prije meu djelovanja (na pr. sudara) a v1 i v 2
brzine masa m1 i m2 nakon meusobnog djelovanja.
Kod malih brzina se moe uzeti da je masa konstantna, dok kod velikih brzina se masa
mijenja s brzinom. Ovisnost mase o brzini je izraena formulom:

m0
m=
v2
1
c2

gdje je m0 masa tijela u mirovanju, m masa tijela pri brzini v (relativistika masa) a c brzina
svjetlosti.
Drugi Newtonov zakon napisan u obliku:
r
r F
a=
m

vrijedi za mnogo manje brzine od brzine svjetlost tj. za sluaj m m0.

Relativistiki izraz za koliinu gibanja estice mase u mirovanju m0 i brzine v je:

m0v
P=
v2
1
c2

SLAGANJE I RASTAVLJANJE SILA

Djeluje li na materijalnu toku vie sila (tzv. komponenata) njihovo djelovanje moemo
zamijeniti jednom silom koju zovemo rezultanta:

r r r r r n r
R = F1 + F2 + F3 + ...Fn = Fi
i =1

Kada dvije ili vie sila djeluju na istom pravcu u istom smjeru one se mogu zamijeniti
rezultantnom silom koja djeluje u istom pravcu i ima isti smjer, a po veliini je jednaka
zbroju veliina svih sila:
r r r
R = F1 + F2

16
Ako dvije sile djeluju na zajednikom pravcu u suprotnim smjerovima, veliina rezultante
je jednaka razlici veliina komponenata i ima smjer vee sile:
r r r
R = F1 F2

Kada na tijelo istovremeno djeluju u istoj toki dvije sile pod kutem, rezultantu dobijemo
konstrukcijom paralelograma tako da na kraj djelovanja prve sile nanosimo smjer i veliinu
druge:

Ako te dvije sile djeluju pod kutem od 90 rezultanta je i opet dijagonala dobijenog pravo-
kutnika (paralelograma), a njen brojani iznos dobijemo primjenom Pitagorinog teorema za
pravokutni trokut:

R = F12 + F22

17
Djeluje li u istom hvatitu vie od dvije sile, vektorski ih zbrajamo tako da najprije naemo
r r
R1 dviju sila, zatim rezultantu od R1 i tree sile itd:

r r r
Silu F moemo rastaviti na dvije komponente F1 i F2 koje zajedno djeluju kao zadana
sila:

Da bi rastavljanje bilo jednoznano, potrebno je znati ili pravce nosioce obiju komponenata
ili veliinu i smjer jedne od komponenata.

Slaganje i rastavljanje sila moe se rjeavati raunski i grafiki. Za raunsku metodu naj-
ee je potrebno znanje trigonometrije.

r
Kosina. Razmotrimo li gibanje na kosini, silu teu G koja djeluje na tijelo rastavlajmo na
r r
dvije komponente, silu G1 paralelno s kosinom i silu G 2 okomitu na kosinu:

18
 G1
sin =
G
h
sin =
l
h
G1 = G sin = G
l
a
G 2 = G cos = G
l

Uvjet ravnotee je da je vektorski zbroj svih sila koje djeluju na materijalnu toku jednak
nuli:

r r r n r
F1 + F2 + ...Fn = Fi = 0
i =1

RAD, ENERGIJA, SNAGA

Ako na tijelo djeluje stalna sila u smjeru puta, rad je jednak umnoku sile i prijeenog puta:

W = FS

Ako sila ne djeluje u smjeru puta ve pod kutem prema putu, tada samo komponenta sile
u smjeru puta vri rad, te je:

W = Fs s = F s cos

19
Ako je 0<</2 rad je pozitivan, za =/2 rad sile je nula , a za /2<< rad je negativan.
Jedinica za rad je joule (dul):

1 J=1 N1 m

U F-s grafikonu rad je jednak povrini ispod krivulje:

Energija je sposobnost tijela da moe vriti rad i po koliini je jednaka koliini rada koje
tijelo moe izvriti.
Jedinica za energiju je ista kao i za rad tj. 1 J.
Tijelo mase m i brzine v ima kinetiku energiju:

mv 2
Ek =
2

Potencijalnu energiju imaju tijela koja mogu vriti rad zbog naroita poloaja. U polju sile
tee tijelo mase m ima potencijalnu energiju:

E p = mgh

20
gdje je g akceleracija slobodnog pada, h visina iznad zemljine povrine. Pri tome se pretpo-
stavlja da je visina h mnogo manja od polumjera zemlje, odnosno da je g=konst. i da je na
povrini zemlje potencijalna energija tijela jednaka nuli.
Zakon sauvanja energije kae da je ukupan zbroj energija svih vrsta uvijek konstanta, tj.
da se energija ne moe izgubiti i u nita pretvoriti kao i iz niega stvoriti ve ostaje sauva-
na.To vrijedi za zatvoreni sustav. U zatvorenom (izoliranom) sustavu bez trenja ukupna
mehanika energija je sauvana. Zakon glasi:

E = E k + E p = konst.

Ako sustav nije zatvoren, promjena ukupne mehanike energije jednaka je radu vanjskih
sila koje na sustav djeluju:

E 2 E1 = W

Snaga je jednaka izvrenom radu u jedinici vremena:

W
P=
t

Snaga se takoer moe izraziti izrazom:

P=Fv

gdje je F projekcija sile u smjeru gibanja tijela, a v brzina tijela.

Jedinica za snagu je wat (vat):

1J
1W =
1s

Korisnost stroja () je omjer izmeu korisnog rada Wk i uloenog rada Wu:

Wk
=
Wu

odnosno izraeno pomou snage:

Pk
=
Pu

se obino izraava u postocima:

Wk
= 100%
Wu

21
SLOENA GIBANJA

Gibanje tijela je sloeno ako tijelo istovremeno vri dva ili vie gibanja.
Pri sloenom gibanju vrijedi princip nezavisnosti gibanja koji kae:
Kad tijelo istodobno vri dva (ili vie) gibanja, giba se tako da se u svakom trenutku nalazi
u toki do koje bi dolo kad bi najprije izvrilo samo jedno gibanje u odreenom vremen-
skom razmaku, a zatim neovisno od tog gibanja, drugo gibanje u jednakom vremenskom
razmaku. Sloena gibanja mogu biti pravocrtna (hitac prema dolje i vertikalni hitac prema
gore) i krivocrtna (n. pr. horizontalni i kosi hitac). Tijelo koje izvodi gibanje sastavljeno je
od dvaju jednolikih gibanja po pravcu, giba se jednoliko po dijagonali paralelograma:

r r r
v R = v1 + v 2
r r r
s R = s1 + s 2

Hitac prema dolje je sloeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja vertikalno prema
dolje i slobodnog pada. Brzina i put u trenutku t dani su izrazima:

v=v0+gt

g 2
s = v0 t + t
2

Vertikalni hitac je sloeno gibanje sastavljeno od jednolikog gibanja prema gore brzinom v0
i slobodnog pada.
Brzina i put u trenutku t dani su izrazima:

v=v0-gt

g 2
s = v0 t t
2

22
Najvea visina koju tijelo ispaljeno vertikalno u vis poetnom brzinom v0 moe postii
zove se domet (H):
v02
H=
2g

Na toj najveoj visini v=0, a vrijeme potrebno da tijelo postigne tu visinu zove se vrijeme
uspinjanja.
v
tH = 0
g

Vrijeme padanja jednako je vremenu uspinjanja; tijelo e se vratiti brzinom koja je po izno-
su jednaka v0 ali suprotnog smjera, tj. brzinom -v0.
Horizontalni hitac je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja u horizontalnom
smjeru i slobodnog pada. Tijelo tada izvodi krivocrtno gibanje:

Put u horizontalnom smjeru:

x = v0 t

Put u vertikalnom smjeru:

g 2
y= t
2

23
Staza tijela pri horizontalnom hicu je parabola opisana jednadbom:

g 2
y= x
2 v02

Iznos rezultante brzine u trenutku t jednak je vektorskom zbroju horizontalne komponente

v0 i vertikalne komponente gt:

v = v02 + g 2 t 2

Kosi hitac je sloeno gibanje koje se sastoji od jednolikog gibanja po pravcu koji s
horizontalom zatvara kut elevacije i slobodnog pada:

Tijelo tada izvodi krivocrtno gibanje opisano jednadbama:

x = v ox t
g 2
y = v oy t t
2

Jednadba parabole se moe pisati i ovako:

v oy g gx 2
y= x x 2 = x tg
v ox 2
2 vox 2 v02 cos

Visinu hica (H) dobijamo:

v 2 sin
2 2
voy
H= = 0
2g 2g

24
Vrijeme uspinjanja:

v oy v 0 sin
tH = =
g g

Domet hica (D):

2v 0 x v 0 y v 0 sin 2
D= =
g g

Vrijeme trajanja hica

2v oy 2v 0 sin
t 0 = 2t H = =
g g

Svi ovi rauni vrijede samo uz zanemariv otpor zraka.

JEDNOLIKO GIBANJE PO KRUNICI

To je takvo gibanje gdje je brzina konstantna po iznosu, ali stalno mijenja smjer, a oblik
putanje je krunica:

Obodna ili linearna brzina jednaka je:

2R
v=
T

gdje je R polumjer krunice, a T ophodno vrijeme, tj. vrijeme potrebno da tijelo jedanput
obie krunicu.

25
Promjenu smjera brzine uzrokuje centripetalna sila koja ima smjer prema sreditu krunice:

mv 2
Fcp =
R

ili

m 4 2 R
Fcp =
T2

a ona tijelu daje centripetalnu akceleraciju:

v2
ac =
R

ili

4 2 R
ac =
T2

Umjesto vremena ophoda moe se upotrebljavati i podatak koji govori koliko okretaja tijelo
uini u jedinici vremena. To je frekvencija (f):

1
f=
T

Vrijeme ophoda (T) se mjeri u sekundama (s) a frekvencija (f) u hertzima (herc) - oznaka
Hz:

1
1Hz = = s 1
s

Hertz je frekvencija periodine pojeve kojoj period traje 1 s.

INERCIJALNI I AKCELERIRANI SUSTAVI

Osnovni zakoni mehanike vrijede s obzirom na koordinantni sustav koji miruje ili se giba
jednoliko po pravcu. Takvi sustavi u kojima vrijede Newtonovi zakoni zovu se inercijalni
sustavi.

26
Sustavi koji su akcelerirani s obzirom na inercijalni sustav neinercijalni su i u njima se jav-
r
ljaju inercijalne sile. Tako u sustavu koji se giba akceleracijom a 0 tijelo mase m se ponaa
kao da na njega djeluje sila:
r r
Fi = ma0

koja nije uzrokovana djelovanjem drugih tijela ve je posljedica neinercijalnosti sustava.

r
Smjer te sile je obrnut od smjera a 0 kojom se giba neinercijalni sustav.
U inercijalnim sustavima teina tijela je jednaka sili tei:
r r
G = mg

Ako se tijelo nalazi u akceleriranom sustavu, teina mu vie nije jednaka mg ve:
r r r
G = mg ma 0
r r
Tako na pr. ako je a0 u smjeru vektora g , tj. vertikalno prema dolje, teina se smanjuje:

G = mg ma 0

r
a ako je a 0 vertikalno prema gore teina se poveaje:

G = mg + ma 0

r r
Ako je a 0 = g , teina tijela jednaka nuli i tijelo je u bezteinskom stanju.
Poseban akcelerirani sustav je sustav koji se jednoliko vrti. U njemu se opaa inercijalna
sila koju nazivamo centrifugalna sila:

mv 2
Fcf =
R

ona ima smjer od sredita vrtnje prema van.

OPI ZAKON GRAVITACIJE

Newtonov zakon gravitacije kae:

Gravitacijska sila izmeu dviju materijalnih toaka mase m1 i m2 i udaljenih za R je dana
izrazom:
G m1 m 2
F1, 2 = F2,1 =
R2

27
gdje je G univerzalna gravitacijska konstanta i ima vrijednost G=6,6710-11 m3 kg-1 s-2, a R
je udaljenost izmeu materijalnih toaka. Taj zakon se jo zove Opi zakon gravitacije.
Na tijelo koje se nalazi u blizini Zemljine povrine djeluje vertikalno prema dolje sila tea
r
G=m g koja je rezultanta gravitacijske i centrifugalne sile zbog vrtnje Zemlje oko svoje
osi. U veini rauna moe se zanemariti utjecaj centrifugalne sile i uzeti da je sila tea
jednaka gravitacijskoj sili. Tada je g jednak:

MZ
g = G 9,81ms 2
R Z2

Do razliitih vrijednosti veliine g dolazi zbog spljotenosti Zemlje i vrtnje oko vlastite osi.
Na polovima je g=9,83 ms-2, na ekvatoru g=9,78 ms-2, a na 45 zemljopisne irine g=9,81
ms-2.
Ako se tijelo mase m nalazi na visini h iznad povrine planeta polumjera R i mase M,
gravitacijska sila je tada jadnaka:

mM
F = G
(R + h) 2

a akceleracija slobodnog pada:

M
gh = G
(R + h) 2

STATIKA KRUTOG TIJELA

Kruto tijelo je takvo tijelo koje pod djelovanjem sila ne mijenja svoj oblik. Hvatite sile se
moe mijenjati du pravca djelovanja sile, a da se pri tome uinak te sile ne promijeni.
r r
Moment M sile F s obzirom na os rotacije O (os je okomita na ravninu vrtnje i prolazi
kroz toku 0)

definiran je izrazom:

28
 M=Fd

gdje je d udaljenost pravca djelovanja sile od osi rotacije, tzv. krak sile. Jedinica za moment
sile je Nm.
Kruto tijelo je u ravnotei ako je vektorski zbroj svih sila i zbroj momenta sile na to tijelo
jednak nuli:
r
Fi = 0
i
r
Mi = 0
i

Iz toga proizlazi da je, na primjer, dvostrana poluga:

u ravnotei kad je F1d1=F2d2, a jednostrana poluga:

je u ravnotei kad je F3d3=F4d4.

Ako na slobodno kruto tijelo djeluju dvije sile koje su paralelne i u istom smjeru ali imaju
razliita hvatita:

moemo ih zamijeniti njihovom rezultantom koja ima ova svojstva:

29
a) po veliini je jednaka zbroju komponenata i istog smjera;

R = F1+F2

b) hvatite rezultante je u onoj toki na spojnici hvatita komponenata koje dijeli spojnicu u
obrnutom omjeru veliina komponenata:

F1 d 2
=
F2 d 1

ili

F1d1 = F2d2

ROTACIJA KRUTOG TIJELA

Kad kruto tijelo rotira oko vrste osi, sve se njegove estice gibaju po koncentrinim kru-
nicama. Ako je to gibanje jednoliko, govorimo o jednolikoj rotaciji.
Linearne brzine v1, v2, v3... estica m1, m2, m3... na krunicama r1, r2, r3... nisu jednake ve
zavise od veliine polumjera. Meutim, kut to ga sve te estice opiu za neko vrijeme
t je jednak za sve estice. To znai da je i omjer /t, tj. kutna brzina konstantna

= = konst.
t

Jedinica za kutnu brzinu je rad/s ili s-1.

30
Veza izmeu obodne (linearne) i kutne brzine:

v = r

Ako tijelo rotira nejednoliko, uvodi se pojam kutne akceleracije :

=
t

Za jednoliko promjenljivu rotaciju vrijede analogni izrazi izrazima za jednoliko

promjenljivo gibanje po pravcu:
a = r

gdje je:

= = konst.
t

a za opisani kut vrijedi:

2
= t
2
= t

Ako na tijelo djeluje stalan moment M, koji se jo naziva zakretni moment, tijelo e rotirati
jednoliko ubrzano.
Osnovni zakon rotacije piemo:

M=I

ili

M
=
I

tj. kutna akceleracija rotacije je proporcionalna s momentom sile koja tijelo zakree, a obr-
nuto je proporcionalna s momentom tromosti I tijela s obzirom na os rotacije. Moment tro-
mosti I je definiran izrazom:

I = m 1 r12 + m 2 r 22 + m 3 r 32 +...+ m n r n2

Jedinica za moment tromosti je kgm2.

31
Momenti tromosti nekih tijela:

I=mr2 moment tromosti materijalne toke m u udaljenosti r od osi rotacije

1 moment tromosti krune ploe polumjera r s obzirom na os koja

I= mr 2 prolazi okomito na plou kroz njeno sredite
2

2 2 moment tromosti kugle polumjera r s obzirom na os koja prolazi

I= mr kroz sredite
5
moment tromosti tapa duljine l s obzirom na os koja prolazi kroz
1
I= ml 2 njegovu sredinu i okomita je na njegovu duinu
12

Kinetika energija tijela koje rotira kutnom brzinom je:

I 2
Ek =
2

Rad pri konstantnom zakretnom momentu je:

W = M

Snaga pri rotaciji krutog tijela je:

P = M

HIDROMEHANIKA I AEROMEHANIKA

Tlak je kvocijent sile i povrine na koju je ta sila okomito i jednoliko rasporeena:

F
p=
S

SI - jedinica za tlak je pascal (1 Pa=1 Nm-2).Tlak se jo moe izraziti jedinicom bar:

1 bar=105 Pa

Hidrauliki tlak je vanjski tlak i on se prema Pascalovu zakonu iri na sve strane jedna-
ko.To se primjenjuje kod hidraulike pree i dizalice:ako na manji klip povrine S1 djeluje-
mo silom F1, na drugom kraju pree, na veem klipu povrine S2 djelovat e sila pritiska F2:

32
 S2
F2 = F1
S1
ili
F1 : F2 = S1 : S 2

Hidrostatiki tlak nastaje zbog teine fluida (tekuine ili plina).

On djeluje na sve strane jednako, a ovisi o visini stupca h tekuine iznad mjesta na kojem
mjerimo tlak i o gustoi tekuine :

p = gh

Djeluje li izvana na fluid tlak p0 (npr. atmosferski), ukupni tlak na dubini h je:

p = p0+gh

Atmosferski tlak nastaje zbog teine zemljinog zranog plata. Ona opada s visinom.
Normirani atmosferski tlak je 101325 Pa.
Na tjielo uronjeno u tekuinu djeluje uzgon, a on je prema Arhimedovom zakonu jedak
teini tijelom istisnute tekuine:

U = Vuronjenog dijela tijelatekg

Idealni fluidi su nestlaivi i bez trenja. Za takve fluide vrijede slijedee zakonitosti:

I = Sv

Jakost struje I (protok) fluida je volumen fluida koji proe kroz neki presjek povrine S u
jedinici vremena. Strujanje fluida je stacionarno ako kroz bilo koji popreni presjek cijevi
za jednak vremenski interval proe jednaki volumen fluida. U stacionarnom strujanju je
tlak konstanta i vrijedi jednadba kontinuiteta:

I = S1v1 = S2v2 = konst

to jest,
S1 : S2 = v2 : v1

Za stacionarno strujanje u horizontalnoj cijevi vrijedi Bernoullijeva jednadba:

v12 v 22
p1 + = p2 +
2 2

33
Ona kae da je zbroj statikog tlaka p i dinaminog tlaka v2/2 konstantan. Taj zbroj
zovemo hidrodinamikim tlakom. Taj zakon se moe pisati i ovako:

m v 22 m v12
( p 1 p 2 )V =
2 2

tj. rad to ga izvri razlika tlakova pri gibanju tekuine utroi se na promjenu kinetike
energije.
Ako cijev nije horiziontalna Bernoullijeva jednadba glasi:

v12 v 22
p1 + + gh 1 = p 2 + + gh 2
2 2

gdje su h1 i h2 visine promatranih presjeka u odnosu na neki referentni nivo.

Ako idealni fluid istjee iz posude kroz otvor koji se nalazi za visinu h ispod najvieg nivoa
tekuine, brzina istjecanja je:

v = 2gh

RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA MEHANIKA

1. Duljina vala helijeve plave spektarne linije iznosi 4,47110-4 mm. Izrazi taj podatak u
centimetrima i metrima.

=4,47110-4 mm =4,47110-4 mm =4,47110-4 mm

=? cm =4,47110-410-1 cm =4,47110-410-3 m
=? m =4,47110-5 cm =4,47110-7 m

2. Koliko je sekundi optereen most dugaak 80 m ako preko njega prolazi vlak dugaak 80
m brzinom 80 kmh-1?

d1=80 m
d2=80 m s d + d 2 80 m + 80 m
v=80 kmh-1=22,22 ms-1 t= = 1 = = 7,2s
v v 22,22ms 1
t=?
Most je optereen od trenutka kad lokomotiva stupi na most pa do trenutka kada ga zadnji
vagon ne napusti pa je s=d1+d2.

34
3. Automobil je preao 4/10 puta brzinom 72 km/h, a ostali dio puta brzinom 54 km/h.
Odredi srednju brzinu automobila.

s1=4/10 s s1 4s s
v1=72 kmh-1 t1 = =
=
v 1 10 72kmh 1
180 kmh 1
s2=6/10 s
v2=54 km/h-1 s 6s 2s
t2 = 2 =
=
v =? v 2 10 54kmh 1
180 kmh 1
s s s
v= = = = 60 kmh 1
t u t1 + t 2 s 2s
+
180 kmh 1 180 kmh 1

4. Vlak mase 4000 t vozi brzinom 36 km/h. Prije stanice zapoinje jednoliko koiti. Sila
koenja je 2105 N. Koliki put prijee vlak za vrijeme prve minute koenja?

m=4000 t F = m a
v0=36 kmh-1=10 ms-1
F 2 10 5 N
F=2105 N a= = = 0,05ms 2
t=1 minuta=60 s m 4000 10 3 kg
s=? at2 0,05ms 2 (60s ) 2
s = v0 t = 10 ms 1 60s = 510 m
2 2

5. Tramvaj vozi brzinom 18 km/h. Na kojoj udaljenosti ispred semafora mora voza poeti
koiti ako mu je pri toj brzini za zaustavljanje potrebno 5 s? Pretpostavite da je koenje
jednoliko.

v0=18 km/h=5 ms-1 v 1 v 0 0 ms 1 5ms 1

v1=0 a= = = 1ms 2
t 5s
t=5s
at 2 1ms 2 25s 2
s=? s = v0 t = 5ms 1 5s = 12,5m
2 2

6. Automobil se kree brzinom 36 km/h. Koliki je put koenja ako je koeficijent trenja 0,3?

v=36 kmh-1=10ms-1 Ftr=Fko

=0,3 mg=ma
s=? a=g=0,39,821 ms-2=2,943 ms-2
v2 (10 ms 1 ) 2
s= = = 16,98m
2a 2 2,943ms 2

35
7. Ako se neko tijelo kroz 4 sekunde ubrzava akceleracijom od 1 ms-2, a zatim usporava
deceleracijom istog iznosa kroz daljnjih 4 sekunde, srednja brzina kroz 8 sekundi iznosi?

t1=4s v1=a1t=1 ms-24 s=4 ms-1

a1=1 ms-2 v v1
a2=-1 ms-2 a2 = 2
t2
t2=4 s
v =? v 2 = a 2 t 2 + v 1 = 1ms 2 4s + 4ms 1 = 0 ms 1
v 1 + v 2 4ms 1 + 0 ms 1
v= = = 2ms 1
2 2

8. Koliki je najmanji polumjer zakrivljenosti to ga mora imati zavoj da bi se po horizontal-

noj cesti mogao gibati automobil brzinom 36 km/h? Koeficijent trenja izmeu kotaa i
ceste je 0,25.

v=36 km/h=10 ms-1 Fc = Ftr

=0,25
mv 2
R=? = mg
R
v2 (10 ms 1 ) 2
R= = = 40,77 m
g 0,25 9,81ms 2

9. Na tijelo mase 5 kg djeluju istodobno dvije sile: sila od 3 N usmjerena prema istoku i sila
od 4 N usmjerena prema sjeveru. Akceleracija tijela je:

m=5 kg
R = F12 + F22 = 9N 2 + 16N 2 = 25N 2 = 5N
F1=3 N
F2=4 N R = m a
a=? R 5N
a= = = 1ms 2
m 5kg

10. Tijelo se iz mirovanja poinje gibati jednoliko ubrzano. Kolika je akceleracija ako u
petoj sekundi od poetka gibanja prevali put od 4,5 m?

s5-s4=4,5 m s 5 s 4 = 4,5m
a=?
a 52 s 2 a 4 2 s 2
= 4,5m
2 2
25 16
a s 2 s 2 = 4,5m
2 2
4,5m 2
a= = 1ms 2
9s 2

36
11. Lift mase 10 t sputa se jednoliko ubrzano u rudnik. Ako je napetost ueta 90 KN,
ubrzanje lifta je:
m=10 t FN=G-ma
FN=90 KN FN=mg-ma
a=? mg FN 10 10 3 kg 9,81ms 2 90 10 3 N
a= = = 0,81ms 2
m 10 10 kg
3

12. Predmet mase 0,5 kg jednoliko klizi uslijed trenja niz kosinu s kutom nagiba 30. Koli-
kom silom treba djelovati na tijelo u smjeru gibanja, da bi se jednoliko uspinjalo istom
brzinom?

m=0,5 kg F
=30 sin =
G
F=? 1
F = G sin = mg sin 30 o = 0,5kg 9,81ms 2
= 2, 45N
2
Da bi se uz trenje tijelo jednoliko uspinjalo ukupna sila je
jednaka 2F:

Fu=2F=22,45N=4,9N

13. amac je upravljen prelazio preko rijeke pod kutom od 90 u odnosu na smjer njenog
toka. Brzina amca prema vodi je 5 ms-1, a brzina toka rijeke je 2 m/s. Najkraa udaljenost
meu obalama jest 200 m. Od jedne do druge obale amac plovi:

=90
v=5 ms-1
vr=2 ms-1 v = v 2r + v~2 = 4m 2 s 2 + 25m 2 s 2 = 29 ms 1
d=200 m
t=? v: v ~ = s: d
vd 29 ms 1 200 m
s= = = 40 29 m
v~ 5ms 1
s 40 29 m
t= = = 40s
v 29 ms 1

14. Njihalo ima nit dugu 1m, a masu 1 kg. Kroz ravnoteni polaaj masa njihala prolazi
brzinom 1 m/s. Napetost niti u tom trenutku je:

37
l=1 m=R mv 2 1kg 1m 2 s 2
m=1 kg FN = G + Fef = mg + = 1kg 9,81ms 2 +
R 1m
v=1 ms-1
FN=? FN = 10,81N

15. Kamen mase 0,5 kg isputen s visine od 10 m. Prilikom udara u zemlju kamen je imao
brzinu 12 m/s. Koliki rad je utroen na savladavanje trenja u zraku? Uzmite g=10 ms-2.

m=0,5 kg mv 2
h=10 m W = E p E k = mgh
v=12 ms-1 2
W=? 0,5kg (12ms 1 ) 2
W = 0,5kg 10 ms 2 10 m = 14,0 J
2

16. Tijelo mase 1 kg palo je s neke visine za vrijeme od 5 s. Njegova kinetika energija pri
udaru o tlo iznosila je:

m=1 kg v=gt=9,81 ms-25 s=49,05 ms-1

t=5 s mv 2 1kg ( 49,05ms 1 ) 2
Ek = = = 1202,95J
Ek=? 2 2

17. Kamen je baen vertikalno uvis na visinu 5 m. Do koje bi visine doao kamen da je bio
izbaen dvostrukom poetnom brzinom? Otpor zraka zanemarujemo.

s1=5 m v2
v2=2v0 s=
2g
s2=?
2
v2
s2 2g v
2
4 v/ 2
= 2 = 22 = 20
s1 v0 v0 v/ 0
2g
s 2 = 4s1 = 4 5m = 20 m

18. Dizalo se penje ubrzanjem 2 ms-2. Na podu kabine dizala nalazi se teret mase 10 kg.
Kolikom silom pritie teret na pod kabine?

a=2 ms-2
m=10 kg
Fp=? Fp=G+ma=mg+ma=m(g+a)=10kg (9,81ms-2+2ms-2) =118,1 N

19. lijeb je savijen u obliku kruga polumjera 1 m i lei u vertikalnoj ravnini. Kojom
minimalnom brzinom treba gurnuti sitno tijelo iz poloaja ravnotee da bi napravilo puni
krug? (Trenje tijela o lijeb zanemarite, za ubrzanje sile tee uzmite 9,81 ms-2)

38
R=1 m Zakon sauvanja energije: ukupna energija na najniem
h=2R=2 m poloaju jednaka je zbroju energija u najviem poloaju,
v=? Ek=Ek1+Ep1
mv 2 mv12
= + mgh
2 2
v1 - dobijemo iz uvjeta da centrifugalna sila mora biti
jednaka teini
2
mv1
= mg
R
v1 = R g
mv 2 m R g
= + m g 2R
2 2
v = 5Rg = 5 1m 9,81ms 2 = 7,0 ms 1

20. Granata se, letei brzinom od 15 ms-1, rasprsne na dva dijela masa m1=5 kg i m2=15 kg.
Brzina veeg fragmenta je 26 ms-1 i istog je smjera kao to je bio izvorni smjer granate.
Brzina manjeg fragmenta je?

v=15 ms-1 m1v1+m2v2=mv

m1=5 kg m1v1=mv-m2v2
m2=15 kg mv m 2 v 2 20 kg 15ms 1 15kg 26ms 1
v2=26 ms-1 v1 = =
m1 5kg
m=m1+m2=20 kg
v1=? v1 = 18ms 1
Brzina drugog fragmenta ima suprotan smjer od
poetnog smjera granate.

21. Kolika je akceleracija sile tee na visini h=RZ iznad Zemljine povrine? (RZ je polumjer
Zemlje)

h=RZ G m MZ G m MZ G m MZ G MZ
gh=? F= = = = m
(R Z + h) 2
(R Z + R Z ) 2
4 R Z2 4R 2
G M Z 1 g 9,81ms 2
gh = 2
= = = 2, 4525ms 2
R 4 4 4

22. Mjehuri zraka nalazi se 2 m ispod povrine vode. Ako je atmosferski tlak 105 Pa, pod
kolikim je tlakom mjehuri?

Pa=105 Pa
h=2 m p=Pa+gh=105Pa+103kgm-39,81ms-22m=105Pa+19620 Pa
p=? p=119620 Pa=1,2105 Pa

39
23. Tijelo mase 0,5 kg i gustoe 4103 kgm-3 visi na koncu tako da je uronjeno u tekuinu
gustoe 1,5103 kgm-3. Napetost niti iznosi?
m
m=0,5 kg FN = G Fu = m g Vtij t g = m g t g
tij
=410 kgm
3 -3

t.=1,5103 kgm-3
FN = m g t g
FN=? tij
1,5 10 3 kgm 3
FN = 0,5kg 9,81ms 2 3
9,81ms 2
4 10 kgm
3

FN = 3,07 N

24. Kota koji se vrti s 480 okretaja u minuti poinje se zaustavljati jednoliko usporeno.
Koliki je ukupni broj okretaja kotaa ako se zaustavi u vremenu od 0,5 minuta?

=480 min-1 t 2 t t 480 min 1 0,5 min

t=0,5 min N= = = = = = 120
2 4 4 2 2
N=?

25. irim djelom vodoravno poloene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova i-
reg i suenog dijela cijevi iznosi 8103 Pa, te brzina proljevanja u uem dijelu cijevi iznosi:

v1=4 ms-1 Iz Bernoullijeve jednadbe proizlazi:

p1-p2=8103 Pa v2 v 22
v2=? p1 + 1 = p 2 +
2 2
v2
2 v2
= p1 p 2 + 1
2 2
2 2
v2 = ( p1 p 2 ) + v12 = 8 10 3 Pa + 16m 2 s 2
3 3
10 kgm

v 2 = 32m 2 s 2 = 5,65ms 1

26. Sa stupa visokog 20 m izbaen je horizontalno kamen poetnom brzinom 10 m/s. u

kojoj e udaljenosti od stupa pasti na zemlju

h=20 m g 2 2h
v0=10 ms-1 h= t t=
2 g
x=?
2h 2 20 m
x = v0 t = v0 = 10 ms 1 = 20,2m
g 9,81ms 2

40
27. Kolikom brzinom izlazi mlaz vode iz otvora cijevi ako se taj mlaz penje vertikalno do
visine 4,1 m. Zanemarite gubitak zbog trenja?

h=4,1 m Sva kinetika energija mlaza se pretvorila u potencijalnu.

v=? mv 2
= mgh
2
v = 2gh = 2 9,81ms 2 4,1m = 8,968ms 1

41
 HARMONIKO TITRANJE I VALOVI

MEHANIKO TITRANJE

Titranje je gibanje materijalne toke pri kojem se ona giba naizmjenino u oba suprotna
smjera oko poloaja ravnotee, uvijek po istoj putanji. Ako je to titranje periodino, tijelo
nakon nekog vremena (T) u potpunosti ponavlja gibanje. Vrijeme (T) koje je potrebno da
tijelo uini jedan puni titraj zove se period titranja.
Broj titranja u jedinici vremena (frekvencija) je reciprona vrijednost perioda titranja:

1
f=
T

Jedinica za frekvenciju je herc (1 Hz=1 s-1).

Kruna frekvencija je broj titraja u 2 sekunde:

2
= 2 f =
T

Titranje materijalne toke objeene na opruzi

Sila koja djeluje na materijalnu toku m i pod djelovanjem koje ona harmoniki titra je
jednaka:
4 2 m
F = k x = x
T2

42
gdje je x - elongacija, a k tzv. konstanta opruge odnosno konstanta opiranja izraava se u
Nm-1. Sila je proporcionalna elongaciji, ali je suprotnog smijera.
Izraz za period titranja je:
m
T = 2
k

Titranje sjene materijalne toke koja se giba jednoliko po krunici

Kad se materijalna toka giba jednoliko po krunici, njena sjena titra harmoniki. Pri tome
je kutna brzina toke jednaka krunoj frekvenciji titranja, a ophodno vrijeme toke jednako
je periodu titranja projekcije te toke.
Jednadba harmonikog titranja je:

2
x = A sin t + 0 = A sin( t + 0 )
T
gdje je:
x - elongacija
A - amplituda (maksimalna elongacija)
t+0 - faza titranja u trenutku t
0 - faza titranja u trenutku t=0
Brzina toke koja harmoniki titra je:

k
v= ( A 2 x 2 ) = 2f A 2 x 2
m

Akceleracija toke koja harmoniki titra je:

4 2
a= 2
x = 4 2 f 2 x
T

43
Period harmonikog titranja je jednak:

m mx
T = 2 = 2
k F

Matematiko njihalo

Matematiko njihalo se sastoji od tokaste mase objeene na nerastezljivu nit zanemarive

mase. Za male amplitude to njihalo titra periodiki s periodom:

l
T = 2
g

gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.

MEHANIKI VALOVI

Val je irenje titraja iz izvora vala kroz neko sredstvo. Kad se energija titranja prenosi
okomito na smjer irenja valova govorimo o transverzalnim valovima, a kad se energija
titranja prenosi u pravcu irenja vala govorimo o longitudinalnim valovima.
Valna duljina () je udaljenost izmeu dviju najbliih toaka vala koje titraju u istoj fazi, tj.
to je udaljenost za koju se val proirio dok estica u izvoru napravi jedan puni titraj:

v
= vT =
f

Jednadba vala govori o elongaciji toke koja je udaljena za x od izvora vala, ako se val
giba brzinom v i pozitivnom smjeru osi x:

2 t 2 x
y ( x, t ) = A sin
T

2 x
gdje je A amplituda vala, a zaostatak u fazi neke toke na udaljenosti x od izvora

vala.
Razlika u fazi () dviju estica koje titraju na udaljenostima x1 i x2 od izvora vala dana je
izrazom:

x1 x 2
= 2

44
Lom vala

Pri prijelazu iz jednog sredstva u kojem se val iri brzinom v1, u drugo sredstvo u kojem se
val tri brzinom v2, frekvencija vala ostaje ista, a valna duljina se promijeni u skladu s
izrazom v=f. Pri tome vrijedi zakon loma:

sin u v 1 1
= = =n
sin l v 2 2

gdje je u kut upada, l kut loma, a n indeks loma.

Interferencija valova

Kada se dva vala jednake frekvencije i valne duljine sastanu u nekoj toki prostora dolazi
do njihove interferencije.
Rezultantna amplituda je maksimalna kad su valovi u fazi tj. kad je:

x 2 x1
= 2 = 2n

ili

x2-x1=n n=0,1,2,3,...

Rezultantna amplituda je minimalna kada je:

=(2n+1)

odnosno

x 2 x 1 = ( 2n + 1) n = 0,1,2,3,...
2

Zvuni valovi

Zvuni valovi su longitudinalni valovi frekvencije od 16 Hz do 20 000 Hz.

Brzina zvuka u zraku mijenja se s temperaturom i moemo je priblino odrediti izrazom:

t
vt = v0 1+
273

gdje je v0 brzina zvuka kod 0 C (331ms-1) a t temperatura zraka.

45
Brzina zvuka u vrstim tijelima je:

E
v=

gdje je E Youngov modul elastinosti, a gustoa sredstva.

Dopplerov efekt

Ako se neki izvor valova i opaa meusobno pribliavaju ini se da se frekvencija izvora
poveava odnosno smanjuje kad se izvor i opaa meusobno udaljuju. To je Dopplerov
efekt.
Kod valova zvuka mijenja se i visina tona koji opaa uje. Visina tona ovisi o broju valnih
duljina koje u 1 sekundi dopru do naeg uha.
Ako je prava frekvencija izvora, ' frekvencija koju prima uho, vz brzina zvuka, a v brzi-
na tijela koje se giba mogua su dva sluaja:

a) opaa se giba prema mirnom izvoru zvuka i tada je frekvencija:

v
= 1
vz

gdje pozitivni predznak oznaava pribliavanje, a negativni udaljavanje od izvora

b) izvor zvuka se giba u odnosu prema mirnom opaau i tada je frekvencija:

1
=
v
1m
vz

I ovdje pozitivni i negativni predznak oznauju pribliavanje odnosno udaljavanje od

opaaa.

46
RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA HARMONIKO TITRANJE I
VALOVI

1. Period titranja matematikog njihala je 3,6 s. Odredite vrijeme potrebno da se njihalo od

ravnotenog poloaja udalji za pola amplitude.

T=3,6 s x = A sin t
x=A/2 A 2 t
t=? = A sin
2 T
2 t 1
sin =
T 2
2 t T
=
T 6
T 3,6s
t= = = 0,3s
12 12

2. Na oprugu konstante elastinosti 10 Nm-1, koja slobodno visi objesimo uteg mase 0,1 kg.
Kolika e biti maksimalna brzina utega?

k=10 Nm-1 G = k x
m=0,1 kg G m g
vmax=? x= = = A maksima ln a elongacija
k k
2 A m
v= ako je T = 2
T k
2 A A m g 0,1kg 9,81ms 2
v= = = =
m m m 0,1kg
2 k 10 Nm 1
k k k 10 Nm 1
v = 0,981ms 1

3. Duljina sekundnog njihala (tj. onog s poluperiodom 1s) iznosi na ekvatoru (g=9,72 ms-2):

T/2=1 s l
g=9,72 ms-2 T = 2
g
l=?
T2 g ( 2s ) 2 9,72ms 2
l= = = 0,985m
4 2 4 314
, 2

47
4. Valna duljina zvuka to ga u zraku emitira glazbena vilica iznosi 75 cm. Ako je brzina
irenja zvuka u zraku 330 ms-1, a u vodi 1450 ms-1, valna duljina tog zvunog vala u vodi
iznosi?

1=75 cm=0,75 m f1 = f 2
v1=330 ms-1 1 2
v2=1450 ms-1 =
2=? v1 v 2
1 1450 ms 1
2 = v2 = 0,75m = 3,295m
v1 330 ms 1

5. Koliki je period titranja matematikog njihala na Marsu (M=651022 kg, R=3420 km)
koji na Zemlji njie s periodom od dvije sekunde? (Konstanta gravitacije G=6,6710-11
m3kg-1 s-2)

T=2 s l GM
M=651022 kg T = 2 g=
R=3420103 m
g R2
T=? lR2 T 2g 4s 2 9,81ms 2
T = 2 l= = = 0,994m
GM 4 2 4 314
, 2
l
T = 2R
GM
0,994m
T = 2 314
, 3420 10 3 m 11
6,67 10 m kg 1 s 2 65 10 22 kg
3

T = 3,25s

6. Automobil se kree brzinom 30 ms-1 prema tvornokoj sireni koja emitira zviduk
frekvencije 500 Hz. Koju prividnu frekvenciju ima zviduk to ga uje voza ako je brzina
zvuka 340 ms-1?

v=30 ms-1 v 30 ms 1
=500 Hz = 1 + = 500 Hz 1 + = 544,11Hz
vz=340 ms-1 vz 340 ms 1
'=?

48
 TOPLINA

MOLEKULSKI SUSTAV TVARI

Sva tijela u prirodi se sastoje od atoma i molekula. Atomi su najsitnije estice neke tvari
koje se kemijskim reakcijama ne mogu pojednostavniti. Molekule su skupine kemijski
vezanih atoma, a imaju ista kemijska svojstva kao i sama tvar koju ine. Veliina atoma ili
molekule je reda veliine 10-9 m, a masa reda veliine 10-27 kg. Osim kg za izraavanje
mase atoma i molekula esto upotrebljavamo unificirane atomsku jedinicu mase (u):

1 u=1,6610-27 kg

1 12
a to je 12
mase atoma ugljika 6C.
Relativna atomska masa (Ar) je broj koji pokazuje koliko je puta masa nekog atoma vea
od atomske jedinice mase. Jednako tako relativna molekulska masa (Mr) pokazuje koliko je
puta masa neke molekule vea od unificirane atomske jedinice mase.
Koliina tvari se izraava jedinicom koju se naziva mol. Jedan mol je koliina tvari sustava
koji sadri toliko osnovnih estica koliko ima atoma 0,012 kg ugljika izotopa 126 C .
Molarna masa (M) je masa jednog mola neke tvari:

m
M=
n

gdje je M molarna masa, m masa tvari, a n broj molova.

Broj jedinki u jednom molu zove se Avogadrov broj:

N A = 6,023 10 23 mol 1

Jedan mol bilo koje tvari sadri isti broj jedinki (molekula, atoma, iona).
Volumen 1 mola bilo kojeg plina pri normiranim uvijetima (273 K, 101 325 Pa) jednak je
2,2410-2 m3.
Jednaki volumeni razliitih plinova izmjereni pri jednakom tlaku i temperaturi sadre isti
broj molekula (Avogadrov zakon).
Kada na vrsto tijelo djeluje sila mijenja se poloaj njegovih molekula, a time i oblik tijela.
Za najjednostavniju deformaciju tog tijela - istezanje vrijedi Hookeov zakon:

1
= P
E

gdje je E Youngov modul elestinosti, =l/l relativno produljenje, a p=F/S sila na jedinici
presjeka ili napetost.

49
Sile meu molekulama uzrokuju napetost povrine i kapilarnost. Koeficijent napetosti
povrine je dan izrazom:

W
=
S

gdje je W izvren rad pri poveanju povrine S.

Koeficijent povrinske napetosti je jednak i omjeru sile i duljine na koju ta sila okomito
djeluje:

F
=
2l

PROMJENA UNUTRANJE ENERGIJE

Unutranja energija tijela je zbroj kinetike energije gibanja svih molekula tijela i potenci-
jalne energije njihova meudjelovanja.
Temperaturtra (T) je mjera za srednju kinetiku energiju toplinskog gibanja molekula i to
je kinetika energija vea, to je temperatura vea. Jedinica za temperaturu je kelvin (K).
Veza izmeu apsolutne temperature T izraene Kelvinima i temperature t izraene u Celzi-
jusovim stupnjevima je:

T t
= 27315
, + o
K C

Unutarnju energiju tijela ili sustava tijela moemo promijeniti na dva naina, meusobnim
dodirom dvaju tijela razliitih temperatura i mehanikim radom:

U=Q+W

gdje je U promjena unutranje energije, Q toplina, a W mehaniki rad.

Rad W moe biti pozitivan ili negativan, ovisno o tome vrimo li rad nad tijelom ili tijelo
vri rad.
Ako se unutranja energija tijela mijenja samo zato to su u dodiru dva tijela razliitih
temperatura (W=0) onda je W=Q.
Toplina Q je dio unutranje energije tijela koja prolazi s jednog tijela na drugo zbog razlike
temperatura tih tijela. Toplina i unutranja energija se mjere dulima (J).
Pri zagrijavanju i hlaenju primljena odnosno predana koliina topline je:

Q=mcT

gdje je c specifini toplinski kapacitet, m masa tijela a T=T2-T1 promjena temperature.

50
Specifini toplinski kapacitet je koliina topline potrebna da se masi od 1 kg neke tvari
promijeni temperatura za 1 K i izraava se u Jkg-1 K-1:

Q
c=
mT

Zagrijavanjem pri stalnom volumenu sva se dovedena koliina topline utroi ua poveanje
unutranje energije te je:

Q=U=mcvT v=konst.

pa je

U
cv =
mT

specifini toplinski kapacitet pri stalnom volumenu. Zagrijavanjem tijela pri stalnom tlaku
tijelo se grije i obavlja rad, te je Q>U. Specifini toplinski kapacitet cp je tada:

Q
cp = p = konst.
mT

Za tekuine i vrsta tijela oba specifina toplinska kapaciteta (cp i cv) su jednaka, a znatno
se razlikuju za plinove.
Toplinski kapacitet (C) tijela je jednak koliini topline potrebnoj da se temperatura tijela
povea za 1 K:

C=mc

Ako su dva tijela razliitih temperatura u meusobnom dodiru, onda je prema zakonu o
ouvanju unutranje energije koliina topline koju je toplije tijelo izgubilo hlaenjem
jednako koliini topline koju hladnije tijelo zagrijavanjem primi:

Q1=Q2

m1c1((t1-t)=m2c2(t-t2)

gdje je t konana temperatura koju tijela postiu u toplinskoj ravnotei, t1 temperatura

toplijeg tijela, a t2 temperatura hladnijeg tijela prije dodira.
Toplina taljenja je toplina potrebna da se tijelo na temperaturi talita rastali (ovrsne):

Q=m

gdje je m masa tijela, a je scpecifina toplina taljenja.

51
Toplina isparavanja je koliina topline koja se troi (ili oslobaa) pri isparavanju odnosno
kondenzaciji:

Q=mr

gdje je m masa tijela, a r specifina toplina isparavanja.

Toplina izgaranja je koliina topline koja se oslobaa pri potpunom izgaranju goriva mase
m i specifine topline izgaranja q:

Q=mq

Korisnost grijaa (toplinskog stroja) je dana omjerom iskoritene topline Qk i ukupno

ulpene topline Qu:
Q
= k 100%
Qu

TOPLINSKO RASTEZANJE VRSTIH TVARI I TEKUINA

vrste tvari se zagrijavanjem rasteu, a hlaenjem steu. Koeficijent linearnog rastezanja

je definiran:

lt l0
=
l0 t

gdje je l0 duljina tijela (tapa, cijevi) pri 0 C, lt duljina tijela na t C.

Jedinica za koeficijent linearnog rastezanja je K-1.
Duljina tijela nakon zagrijavanja lt je:

lt=l0(1+t)

Kad su kod vrstog tijela sve dimenzije podjednako izraene govorimo o kubnom rasteza-
nju.
Neka tijelo kod 0 C ima volumen V. Povisimo li tijelu temperaturu za t (od 0 C do t C)
njegov e se volumen poveati za:

V=tV0

- je koeficijent volumnog (kubnog) rastezanja:

V t V0
= 3
V0 t

52
Kod temperature t tijelo e prema tome imati volumen:

Vt=V0(1+t)

Ovaj izraz vrijedi i za tekuine i za uplja vrsta tijela.

Gustoa tijela na temperaturi t iznosi:
0
t =
1+ t

PROMJENA STANJA PLINA

Model idealnog plina predpostavlja da su molekule plina materijalne toke koje nemaju
volumena i meu kojima nema meumolekularnih sila. Fiziko stanje takvog idealnog
plina je opisano trima veliinama: volumenom (V), tlakom (p) i temperaturom (T). Mijenja
li se jedna od tih triju veliina, promijenit e se bar jedna od preostale dvije.
Tlak plina uzrokuju sudari molekula plina na stijenkama posude, pa taj tlak ovisi o broju
molekula u jedinici volumena i o njihovoj kinetikoj energiji:

2 N mmv2 2 N
P= = Ek
3V 2 3V

gdje je N broj molekula u volumenu V, mm masa molekule plina i v 2 srednja vrijednost

kvadrata brzine molekula.
Apsolutna temperatura T povezana je s gibanjem molekula plina relacijom:

2 N 2 NA
T Ek = Ek
3 nR 3 R

gdje je R plinska konstanta, n broj molova plina, a NA Avogadrov broj.

Izotermna promjena stanja plina je takova promjena kod koje temperatura ostaje stalna, a
promjenu tlaka i volumena opisuje Boyle - Mariotteov zakon:

t=konst. p1V1=p2V2=konst.

Kod konstantne temperature uz porast tlaka, volumen plina pada i obrnuto.

53
Izobarna promjena stanja plina je takva promjena kod koje je tlak plina konstantan, a volu-
men raste s porastom temperature prema Gay - Lussacovom (Gaj - Lisak) zakonu:

p=konst.

Vt=V0(1+t)

Uvedemo li termodinamiku temperaturu T=(t+273,15)K dobivamo taj zakon izraen u

obliku:

V V0
=
T T0

to zani da uz konstantan tlak omjer V/T ostaje isti pa vrijedi:

V1 V2
=
T1 T2

je toplinski koeficijent irenja plina i iznosi:

1 1
= = K 1
T0 27315
,

Izohorna promjena stanja plina je takova promjena stanja plina kod koje se volumen plina
ne mijenja, a tlak raste s porastom temperature prema Charlesovom (are) zakonu.

V=konst.

Pt=P0(1+t)

je toplinski koeficijent tlaka plina i iznosi:

1
= K 1
27315
,

U apsolutnoj ljestvici temperature taj zakon ima oblik:

P P0 P1 P2
= odnosno =
T T0 T1 T2

54
Jednadba stanja plina

Povezanost sva tri parametra koji opisuju stanje plina (volumen, tlak i temperatura) moe-
mo izraziti zakonom u kojem su sadrana sva tri plinska zakona. To je jednadba stanja
plina:

p 1 V1 p 2 V2
=
T1 T2

ili krae:

pV
= konst.
T

Promatra li se koliina plina od 1 mol, iji je volumen Vm dobija se:

p V m p 0 V0 m
=
T T0

p0 = 101 325 Pa
Vom = 2,2410-2 m3
T0 = 273,15 k

p 0 V0 m
= R = 8,314JK 1 mol 1
T0

Jednadba tada poprima oblik:

pVm=RT

Ako promatramo koliinu od n molova plina jednadba glasi:

pV=nRT

Promatramo li smjesu od nekoliko plinova, ukupni e tlak biti jednak zbroju parcijalnih
tlakova pomijeanih plinova.
Tlak smjese je:

p=p1+p2+p3+...

gdje su p1, p2, p3 tlakovi pojedinih plinova.

Parcijalni tlak plina je tlak to bi ga imala jedna od pomijeanih koliina plina kad bi sama
ispunila itav prostor u kojem se nalazi smjesa.

55
MEHANIKI RAD I UNUTRANJA ENERGIJA

Unutranja energija sustava se moe promijeniti dovoenjem (odvoenjem) topline kao i

obavljanjem rada. Prema prvom zakonu termodinamike je:

U=Q+W

gdje je U promjena unutranje energije, Q dovedena (odvedena) koliina topline, a W

obavljeni rad.
Plin pri irenju obavlja rad. Taj rad ovisi o vrsti procesa kojim se plin rastee. Pri izobar-
nom irenju (p=konst.) pri tlaku p od volumena V1 do volumena V2 rad je jednak:

W=p(V2-V1)

Pri izohornom procesu (V=konst.) plin se ne iri, te je i rad nula.

Pri adijabatskom procesu (Q=0, nema izmjene topline s okolinom) pa se rad obavlja na
raun smanjenja unutranje energije.

W=-U

Pri izotermnom procesu (T=konst.) nema promijene unutranje energije (U=0) te se sva
dovedena toplina pretvara u rad W=Q.
U p-V dijagramu rad je jednak povrini ispod krivulje. Korisnost idealnog toplinskog stroja
(Carnotova) je:

W Q 2 Q1 T2 T1
= = =
Q2 Q2 T2

gdje je Q2 dovedena toplina, Q1 toplina predana hladnijem spremniku, T2 temperatura topli-

jeg, a T1 temperatura hladnijeg spremnika.
Kod toplinskih strojeva dio unutranje energije plinova ili para (radnog tijela) se pretvara u
rad. To je mogue samo ako postoji razlika temperatura spremnika izmeu kojih krui
radno tijelo.
Za vrijeme jednog krunog procesa radno tijelo primi od toplijeg spremnika toplinu Q2 i
preda hladnijem spremniku toplinu Q1. Promjena topline Q2-Q1 je rad to ga je radno tijelo
izvrilo.
Korisnost nekog toplinskog stroja govori o tome koliki je dio topline dobivene od topli-
jeg spremnika preao u mehaniki rad.

56
 RJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA TOPLINA

1. Plinska boca napunjena je plinom temperature 15C pod tlakom upola manjim od tlaka
pri kojem dolazi do rasprsnua boce. Pri kojoj temperaturi plina u boci dolazi do rasprsnu-
a?
p 2 p1
p1=p2/2 =
T2 T1
t1=15C=288 K
T2=? p
T2 = 2 T1 = 2 T1 = 2 288K = 576K t = 303o C
p1

2. Nekom smo plinu predali toplinu od 5107 J pri stalnom tlaku, a plin je pri tom izvrio
rad od 3107 J. to se dogodilo s unutranjom energijom plina?

Q=5107 J
p=konst.
W=3107 J U = Q W = 5 10 7 J 3 10 7 J = 2 10 7 J
U=? Unutranja energija plina se poveala za 2107 J.

3. 1 kg ugljena topline izgaranja 3,3107 J/kg proizvede dovoljno pare da parni stroj radi 2
sata prosjenom snagom od 700 W. Koliki je koeficijent iskoritenja?

Q=3,3107 Jkg-1=Wu Wk P t 700 W 7200s

t=2 h=7200 s = = = = 0,1527 = 15,27%
Wu Wu 3,3 10 7 Jkg 1
p=700W
=?

4. Da bismo ohladili 210-3 m3 vode temperature 80C na 60C dodajemo joj hladnu vodu
temperature 10C. Koju koliinu hladne vode trebamo doliti? (gustoa vode je 103 kgm-3)

m1=210-3103 kg=2 kg
t1=80C m 1 c(t 1 - t) = m 2 c(t - t 2 )
t=60C m 1 ( t 1 - t) 2kg 20 K
t2=10C m2 = = = 0,8kg
m2=? t t2 50 K

5. Koliku energiju treba utroiti da bi se 0,5 kg olova ugrijalo od temperature 15C na

temperaturu talita olova 327C? (specifini toplinski kapacite olova c=126 Jkg-1 K-1)

m=0,5 kg
t1=15C
t2=327C
Q=? Q=mcT=0,5 kg126 Jkg-1 K-1(327-15)K=19 656J

57
6. U automobilskoj gumi nalazi se zrak pod tlakom 6105 Pa kod 293 K. Dok se auto giba,
temperatura u gumi poraste na 308 K. Za koliko se povea tlak plina u gumi, ako je volu-
men zraka konstantan?

p=6105 Pa p1 6 10 5 Pa 308K
T1=293 K p = p 2 p1 = T2 p1 = 6 10 5 Pa
T1 293K
T2=308 K
p=? p = (6,307 6) 10 5 Pa = 0,307 10 5 Pa = 3,07 10 4 Pa

7. U zatvorenoj posudi volumena 10 l nalazi se 0,5 mola vodika. Koliki e biti izvreni rad
ako ga zagrijemo od 0C do 100C?

V=10 l=1010-3 m3
n==0,5 mol
t1=0C
t2=100C
W=? W=pV=0 jer nema promijene volumena.

8. Posudu koja sadri 5 litara zraka pri normalnom tlaku sjedinimo s potpuno praznom
(vakuum) posudom 4,5 litara. Koliki je konani tlak zraka, ako je proces izoterman
(T=konst.)?

p1=101 325 Pa p1 V1 = p 2 V2
V1=5 l=510-3 m3
V2=(5+4,5) l=9,510-3 m3 p 1 V1 101325Pa 5 10 3 m 3
p2 = = = 53329Pa
p2=? V2 9,5 10 3 m 3

9. Elektrinim ronilom snage 1 Kw zagrijavamo tri minute vodu mase 2 kg. Za koliko e se
pri tom povisiti temperatura vode ako nema toplinskih gubitaka? Specifini toplinski kapa-
citet vode iznosi 4190 Jkg-1 K-1.

P=1 kW=103 W W=Q

t=3 min=180 s P t = mcT
m=2 kg
T=? pt 10 3 W 180s
T = = = 21, 47 K
mc 2kg 4190 Jkg 1 K 1

10. U aluminijskoj ploi napravljen je kruni otvor polumjera 2,5 cm na temperaturi 20C.
Koliko e iznositi polumjer otvora na temperaturi 200C? Koeficijent linearnog rastezanja
aluminija je 2410-6 K-1.

lt=2,5 cm l t = l 0 (1 + t )
t=20C=293 K lt
t2=200C=473 K l0 =
l2=? 1 + t

58
 lt
l 2 = l 0 (1 + t 2 ) = (1 + t 2 )
1 + t
2,5cm
l2 = (1 + 24 10 6 473K ) = 2,51cm
6 1
1 + 24 10 K 293K

11. Nakon koliko e vremena iz kalorimetra ispariti 100 g vode ako je u kalorimetar uro-
njen grija snage 1000 W? Poetna masa vode u kalorimetru bila je 2000 g, a njena tempe-
ratura iznosila 20C. (Specifini toplinski kapacitet vode je 4190 Jkg-1K-1, a specifina
toplina isparavanja vode je 2,26106 Jkg-1.)

m=100 g=0,1 kg Grija mora prvo zagrijati svu vodu do vrenja, a tek
P=1000 W onda e nastupiti isapravanje.
m1=2000 g=2 kg
t1=20C W = Q + Qr
c=4190 Jkg-1 K-1 P t = m 1 ct + mr
r=2,26106 Jkg-1
t2=100C m 1 cT + mr
t=
t=? P
2kg 4190 Jkg 1 K 1 80 K + 0,1kg 2,26 10 6 Jkg 1
t=
1000 W
670400 + 226000
t= s = 896, 4s
1000

59
 ELEKTRICITET

COULOMBOV ZAKON

Elektrini naboj je jedna od osnovnih osobina elementarnih estica od kojih su izgraeni

atomi.
Najmanja koliina elektrinog naboja, elementarni naboj iznosi:

e=1,610-19 C

Jedinica za naboj je coulomb (C).

Naboj protona je +e, a naboj elektrona -e.
Naboj bilo kojeg tijela moe biti samo viekratnik elementarnog naboja:

Q=ne

Izmeu dvaju tokastih naboja djeluje elektrina sila koja je upravno razmjerna umnoku
naboja Q1 i Q2, a obrnuto razmjerna s kvadratom njihove meusobne udaljenosti r (Cou-
lombov zakon):
Q Q 1 Q1 Q 2
F = k 1 2 2 =
r 4 r2

Q1 i Q2 su naboji, r njihova meusobna udaljenost, a permitivnost (dielektrinost sred-

stva) u kojem se naboji nalaze. U vakuumu =0=8,8510-12 N-1 m-2 C2, a u sredstvu =r0
gdje je r relativna permitivnost sredstva. U vakuumu konstanta k iznosi:

1
k= = 8,99 10 9 C 2 Nm 2
4 0

a tolika je praktino i u zraku.

Ako su naboji istoimeni, sila meu njima je odbojna, a ako su raznoimeni, sila je privlana.

ELEKTIRNO POLJE I POTENCIJAL

Elektrino polje je dio prostora u kojem se osjea djelovanje elektrine sile na naboj.
r
Ako na naboj Q u odreenoj toki prostora djeluje elektrina sila F , tada je jakost elektri-
r
nog polja E u toj toki jednaka:
r
r F
E=
Q

60
Jakost polja brojano je jednaka sili koja djeluje na jedinini pozitivan naboj, a smjer
r r
vektora E je isti kao i smjer sile F .
Jedinica za jakost el. polja je N/C, odnosno ekvivalentna jedinica V/m.
Jakost elektrinog polja tokastog naboja Q na udaljenosti r od naboja je:

1 Q
E= 2
4 0 r r

Izraz vrijedi i za jakost polja nabijene kugle jer je jakost polja kugle upravo tolika kao da je
sav naboj koncentriran u sreditu kugle. Udaljenost r je tada razmak od sredita kugle do
toke u kojoj promatramo jakost polja.
Potencijal neke toke elektrinog polja je jednak radu potrebnom za pomicanje jedininog
pozitivnog naboja iz te toke u referentnu toku nultog potencijala:

W
=
Q

Jedinica za potencijal je volt:

1J
1V=
1C

Veliina potencijalne energije odreene toke polja dana je izrazom:

Ep = W = Q

Potencijal tokastog naboja Q ili nabijene kugle u toki na udaljenosti r od naboja ili sredi-
ta kugle je:

1 Q
=
4 0 r r

Potencijal toaka na povrini nabijene kugle polumjera R je jednak:

1 Q
=
4 0 r R

Razlika potencijala (1-2)se naziva napon:

W
U = 1 2 =
Q

61
Napon izmeu dvije toke je jednak radu to ga treba izvriti pri prenoenju naboja Q iz
jedne toke u drugu. Jedinica za napon je ista kao i za potencijale 1 Volt (1V). Iz izraza
W=QU izvodi se jo jedna jedinica za energiju, 1 eV (elekron volt).
1eV je energija koju dobije elektron (ili neka druga estica s nabojem e) kad prijee razliku
potencijala od 1V.

1eV=1,610-19 C1 V=1,610-19 J
1KeV=1000eV=1,610-16 J
1MeV=106eV=1,610-13 J

U homogenom elektrinom polju jakosti E, kod naboja Q prelazi udaljenost d obavlja se

rad jednak:

W=Fd=QEd=Qu

odakle je:

U
E=
d

1V
pa tako i jedinica za jakost elektrinog polja ( ).
1m

ELEKTRINI KAPACITET I KONDENZATORI

Elektrini kapacitet vodia je jednak omjeru naboja Q koji se nalazi na vodiu i potencijala
:

Q
C=

Jedinica za kapacitet je farad (F):

1C
1F =
1V

Kondenzator se sastoji od dvaju vodia izmeu kojih je izolator (dielektrik). Kapacitet

kondenzatora je omjer naboja na kondenzatoru i napona izmeu ploa kondenzatora:

Q Q
C= =
1 2 U

62
Kapacitet ploastog kondenzatora upravo je razmjeran povrini S jedne ploe, a obrnuto
razmjeran udaljenosti d izmeu ploa:

Q 0 r S
C= =
U d

Jakost elektrinog polja unutar ploastog kondenzatora nabijenog nabojem Q je:

1 Q
E= =
r0 S r 0

gdje je =Q/S plona gustoa naboja na ploama kondenzatora.

Unutar kondenzatora polje je homogeno te je:

U
E=
d

gdje je U napon izmeu ploa, a d razmak ploa.

Kapacitet kugle polumjera R iznosi:

C=40rR

Kondenzatore moemo spajati paralelno i serijski.

Ukupni kapacitet paralelno spojenih kondenzatora je:

C=C1+C2+C3+...Cn

Ukupni kapacitet serijski spojenih kondenzatora je:

1 1 1 1 1 n 1
= + + +...+ =
C C1 C 2 C 3 C n i =1 C i

63
Energija pohranjena u nabijenom kondenzatoru je jednaka:

1 1
W= QU = CU 2
2 2

OHMOV ZAKON I ZAKON ELEKTRINOG OTPORA

Elektrina struja je svako usmjereno gibanje elektrinog naboja. Jakost struje I je definirana
kao ona koliina naboja Q koja u vremenu t proe presjekom vodia:

Q
I=
t

Ako je struja konstantna, onda vrijedi:

Q
I=
t

Jedinica za jakost el. struje je amper (A).

Gustoa struje je jakost struje po jedinici presjeka vodia:

I
j=
S

a jedinica za mjerenje gustoe struje je Am-2.

r r
Pod djelovanjem elektrine sile F = eE slobodni elektroni u metalima dobivaju prirast
brzine u smjeru el. sile:

v = E

gdje je pokretljivost elektrona koja se mjeri u m2 s-1 V-1.

64
Za metalni vodi duljine l i povrine presjeka S Ohmov zakon glasi:

Q n e S v t S
I= = = n e S v = n e U = G U
t t l

n je broj elektrona u jedinici volumena, e elementarni naboj, pokretljivost slobodnih

elektrona, U napon na krajevima vodia, G vodljivost.
1A
Elektrina vodljivost G se mjeri u siemensima ( 1S = ).
1V
Reciprona vrijednost elektrine vodljivosti je elektrini otpor (R):

1 1 l
R= =
G ne S

1V
Jedinica za mjerenje otpora je je ohm(1 = )
1A
Ohmov zakon napisan pomou otpora za dio strujnog kruga je:

U
I=
R

gdje je I jakost struje to tee vodiem, U napon na krajevima vodia a R otpor vodia.

Zakon elektrinog otpora

Elektrini otpor R vodia duljine l i presjeka S jednak je:

1 l l
R= =
ne S S
gdje je:
1
=
ne

elektrina otpornost materijala koja se mjeri u m.

Elektrini otpor vodia raste s el. otpornou materijala i duljinom vodia, a pada s povri-
nom presjeka vodia.
Elektrini otpor vodia mijenja se i s temperaturom prema zakonu:

R t = R 0 (1 + t )

gdje je R0 otpor kod 0C, Rt otpor kod temperature t, i temperaturni koeficijent otpora.

65
Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug. Zbog procesa koji se odigravaju unutar el. izvora
javlja se elektromotorna sila izvora () koja je jednaka naponu neoptereenog izvora i mjeri
se u voltima, a u isto vrijeme u samom izvoru postoji i unutranji otpor Ru.

Ako se izvor elektromotorne sile i unutranjeg otpora Ru prikljui u strujni krug smanji se
napon U zbog pada napona na unutranjem otporu:

U = IRu

Ohmov zakon za takav zatvoreni strujni krug je:

I=
Ru + R

gdje je Ru unutranji otpor izvora, a R vanjski otpor.

KIRCHHOFFOVA PRAVILA, SPAJANJE OTPORA I IZVORA

1. Prvo Kirchhoffovo pravilo

Algebarski zbroj jakosti struja u nekom voritu (toki grananja) jednak je nuli:

I = I 1 + I 2 + I 3 +... = 0

Struje koje dolaze u toku grananja smatraju se pozitivnim u struje koje iz toke grananja
izlaze negativnim.

2. Drugo Kirchhoffovo pravilo

Algebarski zbroj svih elektromotornih sila u zatvorenom strujnom krugu jednak je zbroju
svih padova napona na otporima u tom strujnom krugu:

= R I

66
Serijski spoj otpora. Ukupni otpor serijski spojenih otpora jednak je zbroju pojedinih
otpora:

R=R1+R2+R3+...

Pri serijskom spajanju otpora kroz sve otpore tee ista jakost struje, pa je ukupni napon
jednak sumi padova napona na pojedinim vodiima:

U=U1+U2+U3=IR1+IR2+IR3

Paralelni spoj otpora. Pad napona na krajevima svih vodia spojenih u paralelu je jednak:

U=I1R1=I2R2=I3R3

Ukupni otpor paralelno spojenih vodia je:

1 1 1 1
= + +
R R1 R 2 R 3

Jakost struje I koja je dola u toku grananja jednaka je sumi jakosti struja koje su iz toke
grananja izale:

I=I1+I2+I3

67
Serijsko spajanje izvora. Pri serijskom spajanju izvora ukupna elektromotorna sila jdnaka
je zbroju elektromotornih sila i pojedinih izvora. Jednako je i unutranji otpor jednak
zbroju pojedinih unutranjih otpora pa Ohmov zakon u tom sluaju glasi:

n
i
i =1
I= n
R + R ni
i =1

Paralelni spoj izvora. Kod paralelnog spajanja vie izvora jednake elektromotorne sile,
ukupna elektromotorna sila jednaka je elektromotornoj sili pojedinog izvora, a ukupni se
unutranji otpor smanjuje jer su paralelno spojeni.
Ohmov zakon ima slijedei oblik:

I=
R
R+ u
n

RAD I SNAGA ELEKTRINE STRUJE

Rad to ga izvri struja jakosti I za vrijeme t, ako je na krajevima vodia napon U jednak je:

W=UIt

Snaga struje je:

P=UI

Jedinica za rad je joule (J), a jedinica za snagu watt (W).

Za izraavanje rada upotrebljava se jo i 1 kWh:

1kWh=103W3600 s=3,6106 J

Primjenom Ohmovog zakona (U=IR) formule za rad i snagu se mogu pisati:

U2
W = I 2R t = t
R

U2
P = I 2R =
R

68
Prema Jouleovom zakonu toplinski uinak elektrine struje se moe pisati:

U2
Q = U It = I2 Rt = t
R

ELEKTRINA STRUJA U ELEKTROLITIMA, PLINOVIMA I VAKUUMU

Proputanjem istosmjerne struje kroz otopine elektrolita dolazi do pojave elektrolize. Masa
tvari to se izlui elektrolizom na elektrodi jednaka je ukupnoj masi svih iona prispjelih na
elektrodu:
m=Nmi

Ako se masa iona izrazi omjerom molarne mase M i Avogadrove konstante NA dobija se:

M
mi =
NA

NM
m=
NA

Ukupni naboj koji proe elektrolizom za vrijeme elektrolize jednak je naboju svih iona koji
stignu na elektrodu:

Q=NZe

gdje je z valencija iona.

Ako se u izraz za masu uvrsti:
Q
N= e
Ze
dobija se:

MQ
m=
N A eZ

Umnoak NAeZ je Faradayeva konstanta, ona je za sve tvari jednaka i iznosi 9,649104
Cmol-1.
Plinovi su u normalnim uvjetima izolatori, a jedino u ioniziranom stanju provode struju.
Energija ionizacije je energija potrebna da se od neutralne molekule otrgne elektron i stvori
par ion - elektron. Energija ionizacije se najee izraava elektronvoltima.
Voenje struje u vakuum primjenjuje se u elektronskim vakuumskim cijevima diodi, triodi i
katodnoj cijevi. U diodi se elektroni gibaju od katode prema anodi pod utjecajem elektri-

69
nog polja proizvedenog anodnim naponom i dioda slui kao ispravlja. Katodna cijev je
vakuumska elektronska cijev u kojoj uski snop elektrona putujui iz katode prolazi kroz
otvor u anodi, otklanja se kroz elektronske ploice i udara u ekran. Trioda je vakuumska
elektronska cijev koja osim katode i anode ima i treu elektrodu, upravljaku reetku.
Trioda slui kao pojaalo.

MAGNETSKO POLJE

Svaki naboj u gibanju stvara u prostoru magnetsko polje. Jakost magnetskog polja H u
toki A udaljenoj za r od naboja Q koji se giba brzinom v iznosi (Biot - Savart - Laplaceov
zakon):

Q v sin
H=
4 r 2
r r
gdje je kut izmeu smjera brzine v i spojnice r naboja i promatrane toke:

Slino je jakost magnetskog polja elemenata vodia l kroz koji tee struja jakosti I
jednaka:

Il sin
H =
4r 2

Jedinica za jakost magnetskog polja je Am-1.

Veza izmeu magnetske indukcije (gustoe magnetskog toka) i jakosti magnetskog polja je

B=0rH

gdje je 0=410-7 TmA-1 permeabilnost vakuma, r relativna permeabilnost tvari, tj. omjer
magnetske indukcije u tvari i vakuumu za istu jakost polja:

B
r =
B0

70
Za zrak i veinu tvari =0 jer je r1, a za feromagnetske materijale r je veliki i ovisan o
magnetskom polju. Jedinica za magnetsku indukciju je tesla (1T).
Magnetsko polje ravnog vodia. Jakost magnetskog polja u udaljenosti r od ravnog vodia
kojim tee struja jakosti I:

dana je izrazom:

I
H=
2 r

Magnetske silnice ravnog vodia kroz kojeg tee struja su koncentrine krunice koje lee
r
u ravnini okomitoj na vodi, a sredite im je u osi vodia. Smijer silnica (vektora H
r
odnosno B ) odreujemo pravilom desne ruke. Ako palac pokazuje smjer struje, savijeni
prsti pokazuju smjer silnica magnetskog polja.
Magnetsko polje zavojnice. Jakost magnetskog polja unutar zavojnice duljine l koja ima N
zavoja kada kroz nju tee jakost struje I dana je izrazom:

N I
H=
l

71
Smjer magnetskog polja zavojnice odreujemo prema pravilu desne ruke koje kae: uhvati-
mo li zavojnicu desnom rukom tako da savijeni prsti pokazuju smijer struje, palac pokazuje
sjeverni pol.
Jakost magnetskog polja u sreditu krune petlje je:

I
H=
2r

gdje je r polumjer petlje.

Smjer magnetskog polja krune petlje odreujemo pravilom desne ruke. Obuhvatimo li
petlju prstima desne ruke da nam oni pokazuju smjer struje, palac e pokazivati smjer
r r
magnetskog polja ( H odnosno B ).
Magnetska indukcija i magnetski tok. Magnetski tok kroz ravnu povrinu S:

dan je izrazom:
=BScos
r r
gdje je kut izmeu vektora B i normale n na povrinu.

72
Ako silnice magnetskog polja prolaze okomito kroz povrinu tok se moe prikazati kao:

=BS

Jedinica za magnetski tok je weber (1 Wb=Tm2).

Gibanje elektriki nabijene estice u magnetskom polju - Lorentzova sila. Kada se naboj Q
giba brzinom v u magnetskom polju magnetske indukcije B na njega djeluje Lorentzova
sila koja je jadnaka:

F=QvBsin
r r
gdje je kut izmeu smjera gibanja ( v ) i smjera vektora ( B ).
U sluaju pozitivnog naboja smjer sile odreujemo pravilom desnog dlana koje kae: Ako
r r
isprueni prsti pokazuju smjer magnetskog polja ( B ), a palac smjer brzine estice ( v ),
pra-vac sile je okomit na dlan, a smjer te sile je od dlana:

Ako je naboj negativan sila je suprotnog smjera.

Djelovanje magnetskog polja na vodi kojim tee elektrina struja - Amperova sila.
Veliina sile F kojom homogeno magnetsko polje magnetske indukcije B djeluje na vodi
duljine l kojim tee jakost struje I:

73
jednaka je:

F=BIlsin
r
gdje je kut izmeu smjera kojim tee struja i smjera vektora B .
Smjer sile (otklona vodia) odreujemo pravilom desnog dlana. Postavimo li desni dlan
tako da prsti pokazuju smjer magnetskog polja B, a palac smjer struje I, sila F e imati
takav smjer da vodi nastoji udaljiti od dlana.

ELEKTROMAGNETSKA INDUKCIJA

Elektromagnetska indukcija je pojava da se promjenom magnetskog toka u vodiu inducira

napon:

U i = N
t

Faradayev zakon elektromagnetske indukcije kae da je inducirani napon proporcionalan

brzini promijene magnetskog toka.
je promijena magnetskog toka, =2-1 u svakome od zavoja, a N broj zavoja.
Predznak (-) kae da je inducirani napon takav da od tog napona stvorena inducirana struja
svojim magnetskim uinkom nastoji ponititi uzrok koji ju je proizveo (Lenzovo pravilo).
Kada se ravni vodi duljine l giba brzinom v u homogenom magnetskom polju magnetske
indukcije B i pod kutem u odnosu na polje, u vodiu se inducira napon koji je jednak:

Ui = -Blvsin

Magnetski tok koji je proizvela struja I koja protjee kroz neki zavoj jednak je:

=LI

gdje je L koeficijent samoindukcije (induktivitet) koji ovisi o obliku i veliini zavoja te

magnetskoj permeabilnosti okolnog sredstva.
Jedinica za induktivitet je henri (H)

H=WbA-1=VsA-1

Promjenom jakosti struje kroz zavoj, mijenja se i magnetski tok kroz povrinu ogranienu
tim zavojem te se u njemu inducira elektromotorna sila (napon) samoindukcije:

I
UL = = L
t t

74
Kada su dvije zavojnoce induktivno povezane, promjena jakosti struje u primarnoj zavojni-
ci inducirat e napon u sekundarnoj:

I 1
U 2 = L1, 2
t

Induktivitet zavojnice koja ima povrinu presjeka S, duljinu l i jezgru permeabilnosti

=0r s N zavoja iznosi:
S N 2
L= r 0
l

Induktivitet dviju jednoslojnih zavoja s N1 i N2 namotaja, jednake duljine l, namotanih

jedna na drugu na jezgri permeabilnosti =0r i presjeka S je:

N1 N 2
L1, 2 = 0 r S
l

IZMJENINA STRUJA

Ako se tanka zavojnica jednoliko vrti kutnom brzinom =2f u homogenom magnetskom
polju inducira se izmjenini napon:

U=U0sint

gdje je U0 maksimalna vrijednost napona,a =2f kruna frekvencija (pulzacija). Frekven-

cija gradske mree je f=50 Hz.
Jednako tako i jakost struje mijenja se po zakonu sinusa te je:

I=I0sint

Efektivna vrijednost jakosti izmjenine struje je ona jakost koju treba imati istosmjerna
struja stalne jakosti da u jednakom vremenu proizvede u nekom vodiu jednaku toplinu kao
i promatrana izmjenina struja. Povezanost izmeu efektivne I i maksimalne vrijednosti I0
jakosti izmjenine struje daje relacija:

I0
I=
2

te je isto tako i efektivna vrijednost izmjeninog napona:

U0
U=
2

75
Ukupan otpor u krugu izmjenine struje - impendancija Z.

Z = R 2 + (R L R C )2

1
Z je impedancija ili ukupni otpor, R je radni otpor, RL=L je induktivni otpor, R C =
C
je kapacitivni otpor. RL i RC su takozvani prazni otpori.
Ohmov zakon za krug izmjenine struje glasi:

U
I=
Z

Razlika faze izmeu izmjeninog napona i izmjenine struje:

dana je izrazom:

RL RC
tg =
R

Srednja vrijednost snage izmjenine struje je dana izrazom:

P=IUcos

76
Elektromagnetski titraji i valovi. Elektrini titrajni krug se sastoji od zavojnice induktiviteta
L i kondenzatora kapaciteta C:

Vlastita frekvencija takvog titrajnog kruga je dana Thomsonovom formulom:

1
f=
2 LC

Elektromagnetski valovi nastaju irenjem titraja elektrinog i magnetskog polja iz titrajnog

kruga u prostor. Vektori elektrinog i magnetskog polja u valu su uvijek meusobno
okomiti, a okomiti su i na smjer irenja vala. Valna duljina, frekvencija i brzina su poveza-
ne identinim izrazom kao i kod mehanikih valova:

v=f

Brzina irenja elektromagnetskih valova u vakumu dana je relacijom:

1
C=
00

gdje je 0=8,8510-12 Fm-1, a 0=410-7 Hm-1.

Brzina irenja elektromagnetskih valova u bilo kojem drugom sredstvu ovisi o njegovim
elektromagnetskim svojstvima i odreena je izrazom:

1 c
v= =
rr

Transformator. Ureaj koji transformira izmjeninu struju jednog napona i jakosti u izmje-
ninu struju drugog napona i jakosti a radi na principu elektromagnetske indukcije. Za
idealni transformator bez gubitaka vrijedi:
U1 I 2 N1
= =
U 2 I1 N 2

gdje su U1, I1 i N1 napon, jekost i broj namotaja primarne zavojnice, a U2, I2 i N2 napon,
jakost i broj namotaja sekundarne zavojnice.

77
 RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA ELEKTRICITET

1. Jezgra helija ima naboj +2e, a jezgra neona +10e (e=1,610-19 C). Elektrostatska sila
izmeu njih, na razmaku od 510-6 m iznosi (dielektrina konstanta vakuma =8,8510-12
Fm-1):

Q1=+2e=21,610-19 C k Q1 Q 2
Q2=+10e=101,610-19 C F=
R2
R=510-6 m
F=? 9 10 9 Nm 2 C 2 2 1,6 10 19 C 10 1,6 10 19 C
F=
(5 10 6 m ) 2
F = 18, 432 10 17 N = 1,8432 10 16 N

2. Koliki je unutranji otpor baterije od 4,5 V ako joj pri jakosti struje 500 mA napon padne
na 4,1 V?

=4,5 V U 4,1V
I=500 mA=0,5 A Rv = = = 8,2
I 0,5A
U=4,1 V

Ru=? I=
Ru + Rv
4,5V
Ru = Rv = 8,2 = 9 8,2 = 0,8
I 0,5A

3. Brzina kojom stiu elektroni na anodu diode iznosi 8000 km/s. Koliki je elektrini napon
izmeu anode i katode? (naboj elektrona je 1,610-19 C,a masa alektrona 9,110-31 kg)

v=8000 kms-1=8106ms-1 mv 2
U=? = QU
2
mv 2 9,1 10 31 kg (8 10 6 ms 1 ) 2
U= = = 182V
2Q 2 1,6 10 19 C
4. Na raspolaganju su tri kondenzatora s kapacitetima 4F, 6F i 8F. Ako ih spojima
serijski, koliki e biti kapacitet ove kombinacije?

C1=4F 1 1 1 1
= + +
C2=6F C u C1 C 2 C 3
C3=8F 1 1 1 1 6+ 4+3
Cu=? = + + =
C u 4F 6F 8F 24F
24F
Cu = = 1,846F
13

78
5. U nekoj ici otpora 20 razvijena je toplina od 900 J u vremenu od 5 s. Naboj elektrona
je 1,610-19 C. Broj elektrona koji su u to vrijeme proli kroz presjek ice je:

R=20 W = I 2R t
W=900 J
t=5 s W
I=
n=? Rt
n Qe W
=
t Rt
t W 5s 900 J
n= = = 9,375 10 19
Qe R t 1,6 10 19 C 20 5s

6. Dva naboja Q1=410-8 C i Q2=2,510-8 C nalaze se u zraku na udaljenosti 1 m. Koliki rad

treba izvriti da bi ih pribliili na udaljenost 0,2 m? (0=8,8510-12 C2N-1 m-2)

Q1=410-8 C Q1 Q 2 Q Q Q Q 1 1
Q2=2,510-8 C W = E p = 1 2 = 1 2
4 0 R 2 4 0 R 1 4 0 R 2 R 1
R1=1 m
R2=0,2 m 4 10 8 C 2,5 10 8 C 1 1
W=? W=
12 2 1 2 0,2m 1m
4 314
, 8,85 10 C N m
5
W = 3,59 10 J

7. Napon izmeu horizontalnih ploa kondenzatora je 10 V, a razmak ploa je 0,1 m. Mi-

kroskopski vidljiva kapljica ulja mase 10-13 kg lebdi u elektrinom polju. Naboj kapljice je:

U=10 V QE = m g
d=0,1 m m g U
m=10-13 kg Q= E=
E d
Q=?
m g d 10 13 kg 9,81ms 2 0,1m
Q= = = 9,81 10 15 C
U 10 V

8. Elektrina pe je prikljuena na gradsku mreu napona 220 V. Pe ima 3 m dugu grijau

nit i za 20 min povisi u prostorijama temperaturu za 20C. Koliko mora biti dugaka ta nit
ako isto povienje temperature u prostoriji elimo postii za 15 min?

U=220 V
l1=3 m
t1=20 min=1200 s
T=20 K
t2=15 min=900 s
l2= ?

79
 U2 t
W = U It =
R
3
U t1 U t 2
2 2 R2 = R1
= 4
R1 R2 / l 2 3 / l 1
=
R1 t1
= S/ 4 S/
R2 t2 3
l 2 = l1
R 1 20 min 4
=
R 2 15 min 3
l 2 = 3m
3 4
R2 = R1 l 2 = 2,25m
4

9. U homogenom magnetskom polju indukcije 1,5 T jednoliko se giba vodi duljine 10 cm.
Njime tee struja 2 A, brzina mu je 1ms-1, a vodi je okomit na polje. Snaga potrebna ua
ovo gibanje jest?

=90
B=1,5 T
l=10 cm=0,1 m
I=2 A
v=1 ms-1
P=? P=Fv=BIlsinv= BIlv=1,5 T2 A0,1 m1 ms-1=0,3 W

10. Proton se giba po krunoj stazi polumjera 3,34 cm, u magetskom polju indukcije 0,1 T.
Kolika je brzina protona?

R=3,34 cm mv 2
B=0,1 T = QvB
R
v=?
Q B R 1,6 10 19 C 0,1T 3,34 10 2 m
v= = = 3,2 10 5 ms 1
m 1,67 10 27 kg

11. Zavojnica koeficijenata samoindukcije 0,1 H i omskog otpora 51 prikljuena je na

izvor izmjeninog napona efektivne vrijednosti 120 V i frekvencije 50 Hz. Kolika efektiv-
na struja tee zavojnicom?

L=0,1 H
R=51
Uef=120 V
=50 Hz
Ief=?

80
 U ef U ef U ef U ef
I ef = = = =
Z R +
2 2
R + (L )
2 2
R + ( L 2 ) 2
2
RL
120 V 120 V
I ef = =
(51 ) + (0,1H 2 314
2
, 50 Hz ) 2
2601 2 + 985,96 2
120 V
I ef = = 2,00 A
59,89

12. Na zavojnicu induktiviteta 0,25 H prikljuen je izmjenini napon frekvencije 60 s-1.

Koliki bi trebao biti kapacitet serijski prikljuenog kondenzatora da razlika u fazi izmeu
struje i napona bude nula?

L=0,25 H RL RC
=60 Hz tg = =0
R
=0 RL = RC
C=?
1
L =
C
1 1 1 1
C= = = =
L 2
L ( 2 ) 2
4 L
2 2
4 314
, 2
0,25H 60 2 Hz 2
C = 2,8 10 5 F = 28F

13. Zavojnicom samoindukcije 6 mH tee struja od 500 mA. Pri iskljuivanju struja padne
na nulu u 10-4 sekundi. Pretpostavljamo da je promjena struje linearna s vremenom.
Inducirana elektromotorna sila na krajevima zavojnica jest?

L=6 mH=610-3 H
I1=500 mA=50010-3 A
I2=0 I 500 10 3 A
t=10-4 s = L = 6 10 3 H = 30 V
t 10 4 s
=?

14 Razmak izmeu ploa ploastog kondenzatora iznosi 0,5 mm. Ako se on stavi u ulje
njegov se kapacitet promijeni. Meutim, kad se ploe udalje tako da je razmak izmeu
ploa 1,2 mm, kondenzator ima i u ulju prijanji kapacitet. Kolika je relativna dielektrina
konstanta ulja?
C1 = C 2
d1=0,5 mm
0 S 0 r S
d2=1,2 mm =
r=? d1 d2
d 1,2mm
r = 2 = = 2, 4
d 1 0,5mm

81
15. Titrajni krug ini kondenzator kapaciteta 50 pF i zavojnica induktiviteta 0,2 mH. Odre-
dite valnu duljinu na koju je ugoen?

C=50 pF=5010-12 F 1
L=0,2 mH=0,210-3 H =
2 L C
=?
c
= = c 2 L C

= 3 10 8 ms 1 2 314
, 0,2 10 3 H 50 10 12 F = 188, 4m

16. Transformator za elektrino zvonce smanjuje izmjenini napon s 220 V na 4 v. Sekun-

darna zavojnica ima 12 zavoja. Koliko zavoja ima primarna zavojnica?

U1=220 V U1 U 2
U2 = 4 V =
N1 N 2
N2=12
N1=? U1 220 V
N1 = N2 = 12 = 660
U2 4V

82
 OPTIKA

GEOMETRIJSKA OPTIKA

Ravno zrcalo je glatka i ravna reflektirajua povrina.

Zakon refleksije svjetlosti glasi: Upadna i reflektirana zraka svjetlosti su u istoj ravnini kao
i normala na reflektirajuu povrinu a kut upada jednak je kutu refleksije :

Slika je u ravnom zrcalu jednake veliine kao i predmet, virtualna i simetrina predmetu s
obzirom na ravninu zrcala:

Sferno zrcalo

Sferno zrcalo je dio kugline plohe pa je reflektirajua povrina zakrivljena - udubljena ili
izboena. Jednadba sfernog zrcala je:

1 1 1
+ =
x x f

83
gdje je x udaljenost predmeta od zrcala, x' udaljenost slike od zrcala, R polumjer
zakrivljenosti zrcala, a f=R/2 arina ili fokalna daljina zrcala:

Linearno poveanje je omjer veliine slike (y') i veliine predmeta (y):

y x
m= =
y x

Za konkavno sferno zrcalo R i f su pozitivne veliine, a za izboeno (konveksno)

negativne. Poveanje je pozitivno kad je slika uspravna, a negativno kad je obrnuta.

Zakon loma

Kada zraka svjetlosti prelazi iz jednog optikog sredstva u drugo ona mijenja smjer, tj. na
granici tih dvaju sredstava se lomi:

84
Kod tog prijelaza frekvencija ostaje nepromijenjena a valna duljina i brzina se mijenjaju.
Apsolutni indeks loma nekog sredstva n je omjer brzine svjetlosti (c) u vakuumu i brzine
svjetlosti v u tom sredstvu:

c
n=
v

Relativni indeks loma sredstva 2 prema sredstvu 1 je:

n 2 v1
n 2,1 = =
n1 v 2

gdje je v1 brzina svjetlosti u sredstvu 1, a v2 brzina svjetlosti u sredstvu 2. Ravnina koja

odvaja dva sredstva se zove ravni dioptar.
Pri prijelazu zrake svjetlosti iz sredstva indeksa loma n1 u sredstvo indeksa loma n2, upadna
i lomljena zraka kao i normala na granici tog sredstva u upadnoj toki su u istoj ravnini.
Snelliusov zakon loma povezuje kut upada i kut loma :

sin n 2
n 2,1 = =
sin n 1

Totalna refleksija. Ako svjetlost prelazi iz optiki gueg u optiki rijee sredstvo kut loma
>, dakle svjetlost se lomi od okomice. Kut loma moe biti najvie 90, i za taj kut kae-
mo da je kut upada tzv. granini. (g) Ako je kut upada vei od g svjetlost ne prelazi u
drugo sredstvo ve se reflektira. Ta pojava se zove totalna refleksija.

n2
sin g =
n1

Ako svjetlost prelazi iz sredstva indeksa loma n u vakuum vrijedi:

1
sin g =
n

Planparalelna ploa je homogeno optiko sredstvo, omeeno dvjema ravnim paralelnim

plohama. Prolazom kroz planparalelnu plou zraka svjetlosti ne mijenja smjer ve je samo
pomaknuta paralelno samoj sebi:

85
Prizma je optiko sredstvo omeeno s dvije ravnine koje zatvaraju kut A:

Kut devijacije pri prolazu kroz optiku prizmu dan je relacijom:

=1+2-A

gdje su 1 kut upada, 2 kut pod kojim zraka izlazi iz prizme, a A kut prizme. Prolazom
kroz prizmu bijela svjetlost se rastavlja na dugine boje (spektar) jer brzina svjetlosti u
nekom prozirnom sredstvu ovisi o valnoj duljini a time i indeks loma, te se svjetlost razlii-
tih boja (razliitih ) i razliito lomi.

Lee

Lee su prozirna tijela, omeena s dvije sferne plohe od kojih jedna moe biti i ravna.
Tankim leama nazivamo lee kod kojih je razmak izmeu dioptrijskih ploha u sredini lee
malen u odnosu na promjer lee. Optika os lee je pravac koji prolazi kroz sredita
zakrivljenosti sfernih ploha lee. Razlikujemo dvije vrste lea:

86
a) lee sabirae - konvergentne lee - sabiru paralelan snop zraka svjetlosti u jednu toku
koja se zove fokus ili arite:

b) lee rastresae - divergentne lee - raspruju paralelan snop zraka svjetlosti:

Fokalna ili arina duljina (f) je udaljenost arita od tjemena lee, i ta je daljina za konver-
gentne lee pozitivna, a za divergentne negativna. Fokalna daljina je dana jednadbom:

1 1 1
= ( n 1) +
f R1 R 2

gdje je n relativni indeks loma materijala lee prema sredstvu u kojem se nalazi, a R1 i R2
su polumjeri zakrivljenosti sfernih ploha lee.
Predznak polumjera je pozitivan kod konveksne lee, a negativan kod konkavne.
Jednadba tanke lee je:

1 1 1
+ =
x x f

gdje je x udaljenost predmeta od tjemena lee, a x' udaljenost slike od tjemena lee i f
arina daljina lee:

87
Poveanje lee je omjer veliine slike y' i veliine predmeta y:

y x
m= =
y x

Ako je poveanje pozitivno, slika je uspravna, a ako je poveanje negativno slika je obrnu-
ta. Kada je m>1 slika je vea od predmeta, a kada je m<1 slika je manja od predmeta.
Jakost lee je reciprona vrijednost arine daljine:

1
j=
f

Jakost lee se mjeri u dioptrijama (1 dpt=1 m-1). Konvergentne lee imaju pozitivnu jakost
(+dioptrije), a divergentne lee imaju negativnu jakost (-dioptrije).

88
FIZIKALNA OPTIKA

Svjetlost je transferzalni elektromagnetski val ija je brzina u vakuumu:

c=2,997925108 ms-13108 ms-1

Valnu prirodu svjetlosti potvruju pojave interferencije, ogiba i polarizacije.

Interferencija

Interferencija nastaje zbrajanjem dvaju ili vie valova svjetlosti jednake frekvencije i
konstantne razlike u fazi (tzv. koherentnih valova). Rezultat tog zbrajanja je pojaanje
intenziteta u u nekim tokama prostora, odnosno smanjenje u drugim.
Pojaanje e nastati ako razlika optikih puteva dviju zraka =k (k=0, 1, 2...), dok e
destruktivna interferencija (minimum rasvjete) nastati na mjestima gdje je:

= ( 2k + 1) (k=0, 1, 2, ...)
2

Na slici su prikazana dva koherentna izvora. U toki M1 dolazi do interferencije svjetlosti

koja ide iz izvora koji su meusubno razmaknuti za udaljenost d, a toka M1 se nalazi na
zastoru udaljenom a od izvora. Optika razika puteva zrake koja ide iz izvora jedan i zrake
iz drugog izvora jednaka je geometrijskoj razlici pomnoenoj s indeksom loma sredstva
kroz koje je zraka prolazila:
=nr1-nr2

Rezultantni intenzitet pri interferenciji ovisi o fazi, odnosno o razlici optikih putova
valova koji interferiraju. Razmak izmeu dviju svjetlih ili tamnih interferiranih pruga na
zastoru paralelnom s dva koherentna izvora jest:

a
s=
d

89
gdje je d meusobna udaljenost izvora, a razmak zastora od izvora (a>>d), a valna duljina
svjetlosti.

Ogib ili difrakcija na optikoj reetki

Optika reetka se sastoji od ekvidistantnih tijesno poredanih pukotina. Udaljenost izmeu

dvije pukotine zove se konstanta reetke d:

Maksimum rasvjete opazit emo u smjerovima koji s normalom na reetku zatvaraju kut
odreen uvjetom:

dsink=k (k=0, 1, 2, 3...)

gdje je d konstanta reetke, k ogibni kut, - valna duljina, a k red spektra.

Polarizacija svjetlosti

Refleksijom i lomom svjetlost se polarizira. Zraka svjetlosti je totalno linearno polarizirana

ako reflektirana i lomljena zraka ine pravi kut, a kut upada je tada B. Dakle ako zraka
svjetlosti upada na prozirno sredstvo indeksa loma n pod kutem B (Brewsterovim kutom),
reflektirana zraka je potpuno polarizirana te vrijedi:

tgB=n

Upadni kut B se zove kut polarizacije.

90
 RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA OPTIKA

1. Indeks loma vode je 1,33. Koliki je granini kut totalne refleksije?

n=1,33 1 1
g=? sin g = = = 0,75187 = 48 o 45
n 1,33

2. Okomito na optiku reetku konstante 10-5 m upada komponenta svjetlosti dviju valnih
duljina: 444 nm i 592 nm. Pod kojim e se najmanjim kutom ogiba pokriti maksimumu
obiju linija?
d sin k = k 1
d=10-5 m
k 2
1=444 nm d sin k = k 2 =
2=592 nm k 1
K=? k
=
592nm
= 1,333 =
4
k 444nm 3
k=4
k = 3
d sin k = 4 1
4 1 4 444 10 9 m
sin k = = = 0,1776
d 10 5 m
k = 10,23o

3. Predmet na optikoj osi je 40 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polumjera

zakrivljenosti 50 cm. Odredite poloaj slike.

x=40 cm 1 1 1
R=50 cm + =
x x f
x'=?
1 1 1
+ =
40cm x 25cm
1 1 1 85
= =
x 25cm 40cm 200cm
200cm
x = = 66,67cm
3

4. Kolika je jakost konvergentne lee arine daljine 25 cm?

f=25 cm=0,25 m 1 1
j=? j= = = 4dpt
f 0,25m

91
5. S leom arine daljine 6 cm, koja slui kao lupa, elimo promatrati mali predmet duljine
2 mm, tako da njegova virtuelna slika bude 5 mm. Koliko mora lee biti udaljena od
predmeta?
x y 1 1 1
f=6 cm = + =
x y x x f
y=2 mm 1 1 1
x 5mm =
y'=5 mm =
x=? x 2mm x 2,5x 6cm
x = 2,5x 1 2 1
=
x 5x 6cm
5 2 1
=
5x 6cm
5x = 3 6cm
x = 3,6cm

6. Zraka svjetlosti upada iz zraka na prozirni materijal pod kutom 56. Koliki je indeks
loma ako lomljena i reflektirana zraka zatvaraju kut od 90?

=56
n=? n=tg=tg56=1,4825

7. U tekuini iznad koje je zrak, totalna refeksija opaa se pod kutem od 30. Kolika je
brzina svjetlosti u toj tekuini?

g=30 1 c
v=? sin g = n=
n v
1 1
= c 3 10 8 ms 1
v= =
n 2 n 2
n=2 v = 1,5 10 ms 1
8

8. Zraka svjetlosti koja upada pod kutem 45 na ravninu stakla, djelomino se lomi, a djelo-
mino se reflektira. Kut izmeu lomljene i reflektirane zrake je 107. Odredi indeks loma
stakla.
+ + = 180 o
=45
=107 = 180 o 107 o 45o = 28 o
n=? sin sin 45o
n= = = 1,506
sin sin 28 o

92
 OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE

DUALNA PRIRODA SVJETLOSTI

Svjetlost ima dvojnu prirodu: korpuskularnu i valnu. Najmanja "estica" svjetlosti je jedan
foton ili kvant. Energija fotona je:
E=h

gdje je frekvencija svjetlosti, a h=6,62510-34 Js Planckova konstanta.

Koliina gibanja fotona je:

h h
p= =
c

pa je odatle valna duljina fotona jednaka:

h
=
mc

De Broglie (d Brolji) je doao do zakljuka da svaka estica koja se giba mora imati valna
svojstva. estici u gibanju odgovara valna duljina:

h
=
mv

gdje je m masa estice, a v brzina estice.

Fotoelektrini efekt je pojava da metali u odreenim uvjetima, pri obasjavanju svjetlom
emitiraju elektrone. Pri tome se energija fotona h utroi dijelom na izbijanje elektrona iz
metala, a dijelom prelazi u kinetiku energiju elektrona pa vrijedi:

mv 2
h = Wi +
2

gdje je Wi izlazni rad, a mv2/2 kinetika energija izbijenog elektrona. Da bi uope do foto-
efekta i dolo, frekvencija upadne svjetlosti mora biti barem tolika da energija fotona bude
jednaka izlaznom radu, pa slijedi:

hg=Wi

gdje je g granina frekvencija karakteristina za odreeni metal. Ako je frekvencija manja

od g do fotoefekta nee doi, a ako je frekvencija vea od g viak energije se pojavljuje

93
kao kinetika energija elektrona. Energija izbanog elektrona se moe nai odreujui
napon U potreban za njegovo zaustavljanje, tzv. napon zaustavljanja te je:

mv 2
= eU
2

Zaustavlajnjem brzih elektrona nastaje rendgensko zraenje. Kod toga se energija elektrona
djelomino ili potpuno pretvoriti u energiju fotona rendgenskih (x) zraka:

hc mv 2
h g = = = eU
min 2

pa slijedi da je:
hc
min =
eU

gdje je min granina valna duljina rendgenskih zraka.

BOHROV MODEL ATOMA

Prema prvom Bohrovom postulatu elektron se moe gibati oko jezgre samo po odreenim
stazama polumjer kojih je:

0h2
rn = n 2
m ee2

gdje je n glavni kvantni broj (n=1, 2, 3...), h je Planckova konstanta, 0 permitivnost vakuu-
ma, me masa elektrona, e naboj elektrona. Energija elektrona u n-toj stazi je:

4
1 m ee
En = (n=1, 2, 3, ...)
n 2 8 02 h 2

Brzina elektrona u n-toj stazi je:

e2
vn =
2n 0 h

Prema drugom Bohrovom postulatu frekvencija emitirane svjetlosti kad elektron prelazi iz
n-te u m-tu stazu se moe odrediti iz izraza:

hnm=En-Em

94
 En Em m e4 1 1
nm = = e 3 2 2
h 8 0 h m
2
n

ZRAENJE CRNOG TIJELA

Sva tijela zrae energiju. Spektar zraenja ovisi o temperaturi tijela. Apsolutno crno tijelo
potpuno apsorbira upadnu energiju ali to tijelo je najbolji emiter za odreenu temperaturu.
Toplinska energija koju zrai povrina apsolutno crnog tijela u 1 sekundi moe se odrediti
Stefan - Boltzmanovim (tefan - Bolcmanovim) zakonom:

P=ST4

gdje je P snaga zraenja, T temperatura tijela, S povrina tijela, a Stefan-Boltzmanova

konstanta:

=5,6710-8 Wm-2 K-4

Prema Wienovu (Vin) zakonu valna duljina kojoj pripada maksimalna energija zraenja
apsolutno crnog tijela je obrnuto razmjerna termodinamikoj temperaturi:

maxT=c=2,910-3 mK

tj. umnoak valne duljine kod koje je maksimalna energija zraenja (max) i termodinami-
ke temperature (T) je jednak konstantoj veliini.

EKVIVALENT MASE I ENERGIJE

Prema teoriji relativnosti masa tijela se mijenja s brzinom, te je masa tijela koje se giba
vea od mase koja miruje:

m0
m=
v2
1
c2

gdje je m masa u gibanju, m0 masa u mirovanju, v brzina tijela i c brzina svjetlosti. Ako je
masa tijela u mirovanju m0, a kad se giba brzinom v masa mu je m, onda je njegova kineti-
ka energija jednaka:

m0v2
Ek = = (m m 0 ) c 2
2

95
Masa i energija su povezane relacijom:
E=mc2

Potvrdu ekvivalentnosti energije i mase pokazuje foton koji se ponaa kao val i kao estica
te je:
c
E = h = h = mc 2

odakle proizlazi:
h
m=
c

OSNOVE NUKLEARNE FIZIKE

Jezgra atoma je graena od protona (pozitivno nabijene estice naboja +e) i neutrona (esti-
ce bez naboja). estice koje ine jezgru atoma se jednim imenom zovu nukleoni.
Maseni broj jezgre (ukupan broj nukleona) A jednak je zbroju rednog broj Z (broj protona)
i broja neutrona N:
A=Z+N

Izotopi su atomi nekog kemijskog elementa koji imaju jednak broj protona (isti redni broj)
ali razliit broj neutrona pa prema tome i razliit maseni broj. Uobiajeno oznaavanje
nuklida je da se simbolu kemijskog elementa doda maseni broj kao lijevi gornji indeks, a
redni broj kao lijevi dolji indeks, npr:

12 13 27
6C 6C 13 Al

Masa atoma se najee izraava u atomskim jedinicama mase:

1
1u = mase atoma izotopa 12
6 C =1,6610
-27
kg
12

Defekt mase m. Masa jezgre uvijek je manja od zbroja masa neutrona i protona od kojih je
jezgra sastavljena. Ta se razlika mase zove defekt mase. Ona za nuklid AZ X iznosi:

m = Zm H + Nm n m A

gdje je mH masa atoma vodika (protona i elektrona), mn masa neutrona, a mA masa atoma
za iju jezgru raunamo defekt mase. Energetski ekvivalent defektu mase je energija veza-
nja jezgre:
E v = mc 2 = (Zm H + Nm n m A ) c 2

96
Unificiranoj atomskoj jedinici mase prema Einsteinovoj relaciji E=mc2 odgovara energija
od 931,50 MeV.

RADIOAKTIVNI RASPAD

Jezgra ili nukleus nekog elementa moe se prirodnim putem promijeniti (govorimo o
radioaktivnom raspadu). Vrijeme poluraspada T1/2 je vrijeme potrebno da se od poetne
koliine radioaktivnog izotopa raspadne polovica. Radioaktivni raspad karakterizira i
konstanta raspadanja :
ln 2 0,693
= =
T1 2 T1 2

Zakon radioaktivnog raspadanja kae:

0 ,693t t

T1 T1
N = N 0 e t = N 0 e 2
= N0 2 2

gdje je N0 poetni broj neraspadnutih atoma u vrijeme t=0, N broj atoma koji se nakon
vremena t nisu raspali, e=2,71828 je baza prirodnog logaritma, T1/2 vrijeme poluraspada i
konstanta raspadanja.
Aktivnost radioaktivne tvari je:
N
A= = N
t

i mjeri se bekerelima (Bq). Ta aktivnost vremenom opada prema zakonu:

0 ,693t

T1
A = A0 e 2

gdje je A0 aktivnost u vremenu t=0, a A aktivnost u vremenu t.

Nuklearne reakcije

Jezgre atoma se mogu promijeniti i umjetnim putem, pomou nuklearnih reakcija. Pri tim
reakcijama neka estica a bombardira jezgru X te tada nastaje jezgra Y i oslobodi se estica
b to se sibmoliki pie:
a+XY+b ili X(a, b)Y
estice koje bombardiraju jezgru (a) mogu biti: neutroni n, protoni p, deuteroni d (jezgre
od 21 H ), tritoni t (jezgre od 31 H ), estice (jezgre od 42 He ), elektroni e , pozitroni e + ,
estice i dr. Pri svakoj nuklearnoj reakciji zbroj masenih brojeva A i rednih brojeva Z prije i
poslije rekcije mora biti jednak. Energetski ekvivalent razlike ukupne mase prije i poslije
reakcije je, tzv. Q vrijednost nuklearne reakcije.

97
 - raspad

A
Z X AZ42Y + 42 He

Kod raspada se redni broj novo nastalog nuklida umanjuje za 2, a maseni za 4.

--raspad

A
Z X Z +A1Y + 01 e

Pri raspadu redni broj novonastalog nuklida je za 1 vei a maseni broj ostaje nepromije-
njen.

+ - raspad

A
Z X Z A1Y + +01 e

Novo nastali nuklid + raspadom ima redni broj za 1 manji a isti maseni broj.
Pri pretvorbi elektrona i pozitrona u elektromagnetsko zraenje sva se njihova masa pretva-
ra u energiju te nastaje 2 kvanta

e + e + = 2

Obrnuto kvant dovoljne energije pri sudaru s jezgrom pretvara se u par elektron-pozitron

= e + e+

98
 RIJEENI PRIMJERI IZ PODRUJA ATOMSKA I NUKLEARNA
FIZIKA

1. Kolika je energija fotona vidljive svjetlosti valne duljine 630 nm (h=6,6310-34 Js)?

=630 nm h c 6,63 10 34 Js 3 10 8 ms 1
E=? E= = = 3157
, 10 19 J
9
630 10 m

2. Sunce svake sekunde emitira energiju od 31026 J. Kao rezultat te emisije energije, masa
Sunca se u sekundi smanji za:

E=31026 J E = mc 2
m=?
E 3 10 26 J 3 10 26 J
m= = = = 3,3 10 9 kg
c2 (3 10 8 ms 1 ) 2 9 10 16 m 2 s 2

3. U televizijskoj se cijevi elektroni ubrzavaju razlikom potencijala od 20 KV. Kolika je

najmanja valna duljina rendgenskih zraka to ih emitira ekran? (h=6,62610-34 Js, c=3108
ms-1, e=1,610-19 C)

U=20 kV=20103 V
min=? h c 6,626 10 34 Js 3 10 8 ms 1
min = = 19
= 6,21 10 11 m
eU 1,6 10 C 20 10 V 3

4. Ako pretpostavimo da je starost Zemlje 1010 godina, koliko torija 232 (izraeno u
postocima poetne koliine) jo uvijek postoji na Zemlji? (Vrijeme poluivota torija 232
iznosi 1,391010 godina)

t=1010 god
T1/2=1,391010 god
t
1010 1
T1
N/N0=? 1,391010
N = N0 2 2
= N0 2 = N0 2 1,39

1
N
=2 1,39
= 0,6073
N0
N = 60,73%N 0

99
5. Kolika je maksimalna valna duljina svjetlosti koja jo pobuuje fotoelektrini efekt u
litijevoj fotokatodi? (izlazni rad je 3,9610-19 J, h=6,62610-34 Js, c=3108 ms-1)

Wi=3,9610-19 J Ef = Wi + Ek Ek = 0
=?
hc
= Wi

h c 6,626 10 34 Js 3 108 ms1
= = = 5,019 10 7 m = 502nm
Wi 3,96 10 19 J

6. Koliko se fisija dogodi svake sekunde u reaktoru koji kao gorivo koristi 235U, ako je
toplinska snaga tog reaktora 1800 MW? (Pretpostavite da se pri fisiji svake jezgre 235U
oslobodi 200 MeV)
t=1 s
P=1800MW P t 1800 10 6 W 1s
E=200 MeV=2001061,610-19 J n= = = 5,625 1019
13
n=? E 200 1,6 10 J

7. Vrijeme poluraspada radioaktivnog izotopa 90Sr je 28 godina. Za koje vrijeme e se

aktivnost nekog uzorka tog izotopa smanjiti 8 puta?

T1/2=28 god
t
A=A0/8 T1
t=? A = A0 2 2

t
A0
= A 0 2 28god
8
t

3 28god
2 =2
t
=3
28god
t = 3 28god = 84god

8. Ako je pri brzini 1,46 km/s valna duljina elektrona 500 nm, kolika je valna duljina pri
brzini elektrona 0,024 c, gdje je c brzina svjetlosti

v1=1,46 km/h=1460ms-1
1=500 nm=50010-9 m
v2=0,024c=0,0243108 ms-1
2=?

100
 h h
1 =
mv 1 2 mv 2 v
= = 1
h 1 h v2
2 =
mv 2 mv 1
v1 1, 46 10 3 ms 1 500 10 9 m
2 = 1 =
v2 0,024 3 10 8 ms 1
2 = 0,101 10 9 m = 0,1nm

9. Laserski snop valne duljine 325 nm izbacuje elektrone iz cezijeve ploice (fotoefekt) koji
se zaustavljaju naponom 1,91 V. Koliki je rad izlaza cezija? (h=6,62510-34 Js, e=1,610-19
C)

=325 nm hc
U=1,91 V E= = Wi + Ek E k = Qe U

Wi=?
hc 6,625 10 34 Js 3 108 ms1
Wi = Qe U = 9
1,6 10 19 C 1,91V
325 10 m
Wi = 6,11 10 19 3,056 10 19 = 3,054 10 19 J
3,054 10 19 J
Wi = = 1,91eV
1,6 10 19 C

10. Valna duljina argonove crvene linije je 679 nm. Koliki je izlazni rad materijala kojemu
je to granina valna duljina? (h=6,6310-34 Js)

=679 nm hc
Wi=? = Wi

6,63 10 34 Js 3 10 8 ms 1
Wi = = 2,929 10 19 J
9
679 10 m
19
2,929 10 J
Wi = = 1,83eV
19
1,6 10 C

11. Da bi se masa estice utrostruila, estica se mora gibati brzinom?

m=3m0
v=?

101
 m0
m=
v2
1
c2
v2 m0
1 2
=
c m
v 2
m 02
=1
c2 m2
m2
v 2 = c 2 1 20
m
m2 m2 m2 8 2 2
v = c 2 1 20 = c 1 20 = c 1 02 = c = c
m m 9m 0 9 3

102
ZADACI

103
104
1. Prefiks M (mega) ima znaenje?
A) 106
B) 10-6
C) 109
D) 10-9
E) 1012
rjeenje: (A)

2. Izraz za brzinu pri jednoliko usporenom gibanju du pravca, uz poetnu brzinu v0

A) v0t
B) v0+at2/2
C) v0-at2/2
D) v0+at
E) v0-at
rjeenje: (E)

3. Jedna litra plina pod normalnim uvjetima ima masu od 1,3 g. Kolika je gustoa plina?
A) 1,310-3 kgm-3
B) 1,310-2 kgm-3
C) 1,310-1 kgm-3
D) 1,3 kgm-3
E) 1,3102 kgm-3
rjeenje: (D)
m=1,3 g=1,310-3 kg
V=1 l=10-3 m3 m 1,3 10 3 kg
=? = = = 1,3kgm 3
V 10 3 m 3

4. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano akceleracijom 1 ms-2. Na kojem
putu postigne brzinu 10 ms-1?
A) 100 m
B) 200 m
C) 10 m
D) 20 m
E) 50 m
rjeenje: (E)
a=1 ms-2
v=10 ms-1 v 2 (10 ms 1 ) 2
s=? v = 2as s = = = 50 m
2a 2 1ms 2

5. Djelovanje sile na kruto tijelo ne mijenja se ako hvatite sile premjestimo:

A) du pravca u kojem djeluje sila
B) okomito na pravac u kojem djeluje sila
C) paralelno pravcu u kojem djeluje sila
D) u bilo koju toku tijela

105
E) u teite tijela
rjeenje: (A)

6. Njihalo uini 30 titraja u minuti. Vrijeme izmeu dva uzastopna poloaja sa elongacijom
jednakoj nuli je:
A) 4 s
B) 3 s
C) 2 s
D) 1 s
E) 1/2 s
rjeenje: (D)
f=30 min-1 1 1 T
T/2=? T= = = 2s = 1s
f 30 2
60s
Za vrijeme jednog titraja njihalo dva puta proe kroz poloaj ravnotee.

7. Tlaku od 1 Pa odgovara na zemlji tlak stupca vode visine:

A) 0,102 mm
B) 1,02 mm
C) 10,2 mm
D) 102 mm
E) 1020 mm
rjeenje: (A)
P=1 Pa s h g P 1Pa
h=? P= h= = = 0,102mm
s g 1000 kgm 3 9,81ms 2

8. Izmjenini napon maksimalne vrijednosti 100 V i frekvencije 100 Hz prikljuen je na

potroa otpora 10 . Struja kroz potroa je dana sa:
A) I=(10 A) sin (628 s-1)t
B) I=(0,1 A) sin (314 s-1)t
C) I=(0,1 A) sin (628 s-1)t
D) I=(10 A) sin (100 s-1)t
E) I=(0,1 A) sin (100 s-1)t
rjeenje: (A)
U0=100 V
f=100 Hz I=Io sin t U 100 V
R=10 I0 = 0 = = 10 A
I=Io sin 2ft
-1
R 10
I0=? I=(10 A)sin (628 s )t

9. Lorenzova sila na naboj koji se giba okomito na magnetsko polje je:

A) Qv/B
B) Q/vB
C) 1/QvB
D) QvB

106
E) vB/Q
rjeenje: (D)

10. Inducirani napon u jednom zavoju razmjeran je:

A) magnetskom polju
B) gustoi magnetskog toka
C) magnetskom toku
D) vremenu u kojem se promijeni magnetski tok
E) brzini promjene magnetskog toka
rjeenje: (E)

11. U titrajnom krugu nastaju titraji frekvencije 10 MHz. Koliko traje jedan titraj?
A) 100 s
B) 100 ns
C) 0,1 ns
D) 100 ps
E) 100 ms
rjeenje: (B)
f=10 MHz 1 1
T=? T= = = 0,1 10 6 s = 100 10 9 s = 100 ns
f 10 10 6 Hz

12. Koliki je otpor (u omima) eljezne ice presjeka 0,01 mm2, duljine 10 m. Otpornost
eljeza je 0,110-6 m.
A) 10
B) 100
C) 1000
D) 10000
E) 100000
rjeenje: (B)
s=0,01 mm2 l 0,1 10 6 m 10 m
l=10 m R= = 6
= 100
=0,110 m
-6 s 0 ,01 10 m 2

R=?

13. Kroz grijalicu snage 2000 W tee struja od 20 A. Koliki je otpor grijalice (u )?
A) 100
B) 0,01
C) 500
D) 50
E) 5
rjeenje (E)
P=2000 W P U P 2000 W
I=20 A P=UI U = R= = 2 = = 5
I I I ( 20 A ) 2
R=?

107
14. Naziv jedinice u SI za kapacitet je:
A) volt
B) kulon
C) henri
D) farad
E) simens
rjeenje: (D)

15. Koji od navedenih podruja spektra elektromagnetskih valova odgovara vidljivom

spektru?
A) 410-4 m - 810-7 m
B) 410-7 m - 810-7 m
C) 410-6 m - 810-6 m
D) 410-8 m - 810-9 m
E) 410-7 m - 810-8 m
rjeenje: (B)

16. Ako je e elementaran elektrini naboj, naboj estice je:

A) -2e
B) -e
C) 0
D)+e
E)+2e
rjeenje: (E)
-zrake su jezgre helijevih atoma koje se sastoje od 2 neutrona i 2 protona.

5 B+ 1 p ?+ 116 C
11 1
17. Nadopunite reakciju
A) n
B) p
C) d
D)
E)
rjeenje: (A)
11
5 B + 1
1 p 0 n+ 6 C
1 11

18. Energija fotona valne duljine 0,5 m je (Priblino! h=6,610-34 Js):

A) 3,31034J
B) 13,210-34J
C) 13,210-28J
D) 410-24J
E) 410-19J
rjeenje: (E)
=0,5 m h c 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1
E=? E= = = 3,96 10 19 J
0,5 10 6 m

108
19. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Od poetnog broja
radioaktivnih jezgara ostat e priblino 1/1000 nakon:
A) 0,5 sati
B) 1 sat
C) 2,5 sati
D) 5 sati
E) 25 sati
rjeenje (C)
T1/2=15 min
t
T1
1 N = N0 2 2
N= N0
1000
t
3
t=? T1 N 10 N 0
2 2 = =
N0 N0
t

T1
2 2
= 10 3 log
t
log 2 = 3
T1
2

3T1
3 15 60s
t= 2
= = 8969s = 2,5sati
log 2 0,30103

20. Naziv jedinice u SI za napon je:

A) volt
B) kulon
C) henri
D) farad
E) simens
rjeenje (A)

21. Stupcu vode od 10 cm odgovara na zemlji tlak od (Priblino! g=10 ms-2)

A) 0,1 Pa
B) 1 Pa
C) 10 Pa
D) 100 Pa
E) 1000 Pa
rjeenje: (E)
h=10 cm P=gh=103kgm-310ms-20,1m=103 Pa=1000 Pa
P=?

22. Pri polasku sa stanice tramvaj se giba jednoliko ubrzano. Na putu od 50 m postig-ne
brzinu od 10 ms-1. Kolika je akceleracija?
A) 1 ms-2
B) 2 ms-2

109
C) 0,1 ms-2
D) 0,2 ms-2
E) 0,5 ms-2
rjeenje: (A)
s=50 m v 2 (10 ms 1 ) 2
v=10 ms-1 v = 2as a = = = 1ms 2
2s 2 50 m
a=?

23. Njihalo uini 15 njihaja u minuti. Kolika je frekvencija?

A) 4 s-1
B) 2 s-1
C) 1 s-1
D) 1/8 s-1
E) 1/2 s-1
rjeenje: (D)
n=15 njihaja/min n 15 1
f=? f= = = 0,125s 1 = s 1
2 2 60s 8

24. Jedna litra ive ima masu 13,6 kg. Kolika je gustoa ive?
A) 1,3610-2 kgm-3
B) 1,3610-1 kgm-3
C) 1,36102 kgm-3
D) 1,36103 kgm-3
E) 1,36104 kgm-3
rjeenje: (E)
m=13,6 kg m 13,6kg
V=1 l = = = 13,6 10 3 kgm 3 = 1,36 10 4 kgm 3
V 10 3 m 3
=?

25. Izraz za brzinu pri jednoliko ubrzanom gibanju du pravca uz poetnu brzinu vo je:
A) vot
B) vo+at2/2
C) vo-at2/2
D) vo+at
E) vo-at
rjeenje: (D)

26. Prefiks (mikro) ima znaenje:

A) 106
B) 10-6
C) 109
D) 10-9
E) 1012
rjeenje: (B)

110
27. Lorentzova je sila na elektrino nabijenu esticu koja se giba okomito na magnetsko
polje:
A) proporcionalna masi estice
B) obrnuto proporcionalna masi estice
C) proporcionalna naboju estice
D) obrnuto proporcionalna naboju estice
E) neovisna o naboju estice
rjeenje: (C)
F=QvB

28. Moment sile se ne mijenja ako hvatite sile premjestimo:

A) u teite tijela
B) u bilo koju toku tijela
C) paralelno pravcu u kojem djeluje sila
D) okomito na pravac u kojem djeluje sila
E) du pravca u kojem djeluje sila
rjeenje: (E)

13 Al + ? 15 P+ 0 n
27 30 1
29. Nadopunite reakciju:
A) n
B) p
C) d
D)
E)
rjeenje: (D)
13 Al + 2 15 P+ 0 n
27 4 30 1

30. Kolika je duljina ultrazvunog vala ako generator proizvodi titraje frekvencije 10 MHz,
a brzina irenja je 1,5 kms-1?
A) 1,5 m
B) 1,5 mm
C) 0,15 m
D) 0,15 mm
E) 6,67 mm
rjeenje (D)

f=10 MHz v 1,5 10 3 ms 1

v=1,5 kms-1 = = = 0,15 10 3 m = 0,15mm
=?
f 10 10 6 s 1

31. Rezultanta dviju meusobno okomitih sila od 9 N i 12 N je:

A) 3 N
B) 5 N
C) 12 N

11
1
D) 15 N
E) 21 N
rjeenje: (D)
F1=9 N
F2=12 N
R = F12 + F22 = (9N ) 2 + (12N ) 2 = 81N 2 + 144N 2 = 225N 2 = 15N
R=?

32. Izraz za put pri jednoliko usporenom gibanju du pravca, uz poetnu brzinu vo je:
A) v0t
B) v0t+at2/2
C) v0t-at2/2
D) v0t1+v0t2+v0t3+...
E) at2/2
rjeenje: (C)

33. Uteg mase 100 g objeen je o dinamometar sa skalom u N. Koju silu pokazuje? (g=9,8
ms-2)
A) 0,098 N
B) 0,98 N
C) 9,8 N
D) 98 N
E) 980 N
rjeenje: (B)
m=100 g
G=? G=mg=0,1 kg9,8 ms-2=0,98 N

34. Tijelo mase 1 kg koje slobodno pada na kraju puta od 5 m ima kinetiku energiju:
A) 1000 J
B) 100 J
C) 10 J
D) 50 J
E) 500 J
rjeenje: (D)
m=1 kg v = 2gs mv 2
s=5 m Ek =
2
Ek=? v = 2 10 ms 2 5m
1kg 100 m 2 s 2
v = 10 ms 1 Ek =
2
E k = 50 J

35. Koliko je elektrino polje izmeu ploa kondenzatora meusobno udaljenih 2 mm ako
je na ploama napon od 2 V?
A) 1 Vm-1
B) 1 kVm-1
C) 1 mVm-1

112
D) 10 Vm-1
E) 10 kVm-1
rjeenje: (B)
d=2 mm
U=2 V U 2V
E=? E= = = 1kVm 1
d 2 10 3 m

36. 10 litara benzina ima masu (=900 kgm-3):

A) 9 kg
B) 900 kg
C) 11,1 kg
D) 1,11 kg
E) 90 kg
rjeenje: (A)
V=10 l
=900 kgm-3
m=? m=V=1010-3m3900 kgm-3=9 kg

37. U tekuinu gustoe 13,5103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoe 6,75103 kgm-3.
Koji dio volumena tijela (u postocima) je iznad povrine tekuine?
A) 100%
B) 50%
C) 20%
D) 10%
E) 2%
rjeenje: (B)
t=13,5103 kgm-3 G=U
tj=6,75103 kgm-3 Vtjtjg=Vur tjtg
Vneur Vur .tj tj 6,75 10 3 kgm 3 V
= ?% = = 100 = 50% neur = 50%
Vtj Vtj t 13,5 10 3 kgm 3 Vtj

38. Amplituda harmonikog titranja je 2 cm, a frekvencija 0,5 s-1. Izraz koji opisuje ovo
titranje je:
A) y=(2 cm) sin (3,14 s-1)t
B) y=(2 cm) sin (6,24 s-1)t
C) y=(2 cm) sin (9,42 s-1)t
D) y=(4 cm) sin (3,14 s-1)t
E) y=(4 cm) sin (6,28 s-1)t
rjeenje: (A)
y0=2 cm
f=0,5 s-1 y=y0sint
y=? y=(2 cm)sin (20,5 s-1)t
y=(2 cm)sin (3,14 s-1)t

113
39. Na izvor struje prikljueni su u seriju potroai razliitih otpora. Jakost struje je:
A) najvea uz + pol izvora
B) najvea uz - pol izvora
C) ista u svakoj toki strujnog kruga
D) najmanja kroz potroa najveeg otpora
E) najmanja kroz potroa najmanjeg otpora
rjeenje: (C)

40. Kroz potroa tee struja od 10 mA kroz 5 dana. Koliki je naboj proao potroaem?
A) 18 C
B) 180 C
C) 432000 C
D) 4320 C
E) 432 C
rjeenje: (D)
I=10 mA
t=5 dana I=Q/t Q=It
Q=? Q=1010-3A5243600s
Q=4320 C

41. Na primarnu zavojnicu transformatora, koja ima 5000 navoja, prikljuen je izmjenini
napon od 220 V. Koliki napon je na sekundarnoj zavojnici koja ima 455 navoja?
A) 200 V
B) 20 V
C) 240 V
D) 2400 V
E) 24 V
rjeenje: (B)
N1=5000
U1=220 V U 2 U1 U N 2 220 V 455
N2=455 = U2 = 1 = = 20,02V
N 2 N1 N1 5000
U2=?

42. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog elementa je 15 minuta. Za 2 sata se poetni

broj radioaktivnih jezgara smanji na:
A) 1/4
B) 1/8
C) 1/64
D) 1/128
E) 1/256
rjeenje: (E)
T1/2=15 min
t=2 h 23600 s
t 1 N 1
= 2 1560 s = 28 =
T 2
N=? N = N0 2
N0 256

114
43. Teina tijela mase 100 kg je:
A) 0,098 N
B) 0,98 N
C) 9,8 N
D) 98 N
E) 980 N
rjeenje: (E)
m=100 kg
G=? G=mg=100 kg9,8 ms-2=980 N

44. Izraz za snagu je:

A) mv
B) mv2/2
C) Fv
D) Fs
E) Ft
rjeenje: (C)
W Fs
P= Fv
t t

45. U toki A tijela djeluje sila od 1 N, a u toki B njoj paralelna sila od 1/2 N. One se
mogu uravnoteiti silom od:
A) 1 N
B) 3 N
C) 2/3 N
D) 3/2 N
E) 1/3 N
rjeenje: (D)
F1=1 N r r r 1 3
F2=1/2 N R 1 = F1 + F2 = 1N + N = N
2 2
R=?

46. U tekuinu ija je gustoa 13,5103 kgm-3 uronjeno je homogeno tijelo gustoe 9103
kgm-3. Koji dio volumena tijela je iznad povrine tekuine?
A) 1/4
B) 2/3
C) 1/2
D) 1/3
E) 1/4
rjeenje: (D)
t=13,5103 kgm-3 G=U
tj=9103 kgm-3 Vur tjtg= Vtjtjg
Vneur Vtj tj
=? Vur =
Vtj t

115
 Vneur = Vtj - Vur
Vtj tj
Vneur = Vtj : Vtj
t
Vneur tj 9 10 3 kgm 3 1
=1 =1
= 0,3333 =
Vtj t 13,5 10 kgm
3 3 3

47. Amplituda harmoninog titranja je 6 cm, a frekvencija 5 s-1. Izraz koji opisuje ovo titra-
nje je:
A) y=(6 cm) sin (31,4 s-1)t
B) y=(6 cm) sin (62,8 s-1)t
C) y=(6 cm) sin (94,2 s-1)t
D) y=(12 cm) sin (31,4 s-1)t
E) y=(12 cm) sin (62,8 s-1)t
rjeenje: (A)
y0=6 cm
f=5 s-1 y=y0 sin t
y=? y=y0 sin 2ft
y=(6 cm) sin (31,4 s-1)t

48. Kolika je duljina zvunog vala frekvencije 440 Hz, ako je brzina irenja 330 ms-1?
A) 0,75 m
B) 1,5 m
C) 0,5 m
D) 7,5 m
E) 1,33 m
rjeenje: (A)
f=440 Hz v 330 ms 1
v=330 ms-1 = = 1
= 0,75m
f 440 s
=?

49. Kroz potroa tee struja od 5 mA kroz 1 minutu i 40 sekundi. Koliki je naboj proao
potroaem?
A) 510-3 C
B) 510-2 C
C) 510-1 C
D) 710-3 C
E) 7 C
rjeenje: (C)
I=5 mA
t=1 min 40 s
Q=? Q=It
Q=510-3 A100 s
Q=510-1 C

116
50. Na izvor struje prikljueni su paralelno potroai razliitih otpora. Jakost struje je:
A) najvea uz+pol izvora
B) najvea uz - pol izvora
C) ista u svakoj toki strujnog kruga
D) najmanja kroz potroa najveeg otpora
E) najmanja kroz potroa najmanjeg otpora
rjeenje: (D)

51. Nadopunite reakciju 14

7N + n 146 C + ?.
A) n
B) p
C) d
D)
E)
rjeenje: (B)

7 N + 0 n 6 C + 1 p
14 1 14 1

52. 1 kg etilnog alkohola (gustoa =800 kgm-3) ima volumen:

A) 8000 cm3
B) 1250 cm3
C) 1000 cm3
D) 800 cm3
E) 125 cm3
rjeenje: (B)
m=1 kg m 1kg
=800 kgm-3 V= = = 0,00125m 3 = 1250cm 3
800 kgm 3
V=?

53. Kolika je snaga motora koji u 8 sati izvri rad od 50 kWh?

A) 6,25 kW
B) 400 kW
C) 0,16 kW
D) 22,5 kW
E) 1440 kW
rjeenje: (A)
W=50 kWh W 50 kWh
t=8 h P= = = 6,25kW
t 8h
P=?

54. Izraz za impuls sile je:

A) ma
B) Fs
C) Fv

117
D) Ft
E) mv
rjeenje: (D)

55. Ako njihalo duljine L ima periodu 2s. Kolika je duljina njihala sa periodom 4s?
A) L/4
B) L/2
C) L
D) 2L
E) 4L
rjeenje: (E)
T1=2s L2
T2=4s 2
L2=? T2 g
=
T1 L
2 1
g
T22 L2 T2 16s 2
= L 2 = L1 22 = L1 = 4L1
T12 L1 T1 4s 2

56. Tlak na stijenke podmornice koja miruje na dubini od 50 m je (priblino!):

A) 0,2 MPa
B) 0,5 MPa
C) 1 MPa
D) 2 MPa
E) 5 MPa
rjeenje: (B)
h=50 m
P=? P=gh=1000 kgm-310 ms-250 m=0,5 MPa

57. Teina tijela volumena 50 cm3, oitana na dinamometru je 2 N. Koju silu (u N) pokazu-
je dinamometar uronimo li cijelo tijelo u vodu? Priblino!
A) 0,1
B) 0,5
C) 1,0
D) 1,2
E) 1,5
rjeenje: (E)
V=50 cm3
G=2N
F=? F=G-U=G-Vg=2N-5010-6m3103kgm-310ms-2=2N-0,5N=1,5 N

58. Koliku koliinu topline preda okolini 2 g eljeza (c=500 Jkg-1K-1) ako se ohladi od
500C na 100C?
A) 40000 J

118
B) 323 J
C) 313 J
D) 313000 J
E) 40 J
rjeenje: (E)
m=2 g
c=500 Jkg-1K-1
t1=500C
t2=100C
Q=? Q=mct=210-3kg500Jkg-1K-140K=40J

59. Idealni plin je zatvoren u posudi stalnog volumena. Ako temperatura poraste od 0 C na
273 C, tlak:
A) ostaje nepromijenjen
B) poraste dva puta
C) poraste etiri puta
D) poraste 136,5 puta
E) poraste 273 puta
rjeenje: (B)
V=konst. P1 P2
t1=0 C=273 K = (izohorna promjena stanja plina)
T1 T2
t2=273 C=546 K
P2=? P P 546K
P2 = 1 T2 = 1 = 2P1
T1 273K

60. Primarna zavojnica transformatora ima 200 zavoja, koliko zavoja ima sekundarna
zavojnica, ako je primarni napon 220 V, a sekundarni 55000 V
A) 100000
B) 50000
C) 10000
D) 5000
E) 500
rjeenje: (B)
N1=200 U1 U 2
U1=220V =
N1 N 2
U2=55000 V
N2=? U N 55000 V 200
N2 = 2 1 = = 50000
U1 220 V

61. Jedinica za otpornost je:

A)
B) m
C) m2
D) m-1

119
E) -1m-1
rjeenje: (B)
l RS m 2
R = = = m
S l m

13 Al + ? 13 Al + 2 0 n
27 26 1
62. Nadopunite reakciju .
1
A) 0n
1
B) 1p
C) +e
D) -e
E)
rjeenje (A)
13 Al + 0 n 13 Al + 2 0 n
27 1 26 1

63. Koliina radioaktivnog izotopa smanji se za godinu dana na jednu etvrtinu poetne
vrijednosti. Vrijeme je poluraspada (u mjesecima):
A) 2
B) 3
C) 4
D) 6
E) 8
rjeenje: (D)
1
t
N = N0 T1
4 N = N0 2 2
t = 12mj t

T1 = ? N 0
= N0 2 2
T1
2
4
t

T1
2
2 =2 2

t
=2
T1
2
t 12mj
T1 = = = 6mj
2 2 2

64. 1 cm3 etilnog alkohola (gustoa =800 kgm-3) ima masu:

A) 8 g
B) 12,5 g
C) 10 g
D) 0,8 g

120
E) 1,25 g
rjeenje: (D)
V=1 cm3
=800 kgm-3
m=? m=V=10-6m3800kgm-3=810-4kg=0,8 g

65. Motor snage 50 W radi 5 dana. Koliki je rad izvrio?

A) 250 J
B) 600 J
C) 600 Wh
D) 6000 J
E) 6000 Wh
rjeenje: (E)
P=50 W
t=5 dana
W=? W=Pt=50W524 h=6000 Wh

66. Njihalo ima duljinu 1 m. Kolika je perioda? Priblino!

A) 0,25 s
B) 0,5 s
C) 1,0 s
D) 2,0 s
E) 4,0 s
rjeenje: (D)
l=1 m l 1m
T=? T = 2 = 2 314
, = 2,005s
g 9,81ms 2

67. Valna duljina vala frekvencije 1 kHz je 1,2 m. Kolika je brzina irenja vala?
A) 1,2 ms-1
B) 12 ms-1
C) 120 ms-1
D) 1200 ms-1
E) 12000 ms-1
rjeenje: (D)
f=1 kHz
=1,2 m
v=? v=f=1,2m103s-1=1200 ms-1

68. Koliku koliinu topline treba dovesti bez gubitaka vodi temperature 200C, mase 50 g da
se zagrije na 1000C? (c=4200 Jkg-1K-1)
A) 4200 kJ
B) 420 kJ
C) 21 kJ
D) 16,8 kJ

121
E) 4,2 kJ
rjeenje: (D)
t1=200C
m=50 g
t2=100 0C
Q=? Q=mct=0,05 kg4200 Jkg-1K-180 K=16800 J=16,8 kJ

69. Hidrostatskom tlaku od 100 kPa odgovara visina stupca vode od:
A) 1 m
B) 10 m
C) 100 m
D) 1 cm
E) 10 cm
rjeenje: (B)
P=100 kPa
h=? P = g h
P 100 10 3 Pa
h= = 3 = 10 m
g 10 kgm 3 10 ms 2

70. Idealni plin se rastegao izobarno zbog promjene temperature od -500C do 1730C.
Volumen se pri tome poveao:
A) dva puta
B) tri puta
C) etri puta
D) 50 puta
E) 173 puta
rjeenje: (A)
t1=-500C=223 K
t2=1730C=446 K V1 V2
=
T1 T2
V1 V 446K
V2 = T2 = 1 = 2V1
T1 223K

71. Meu polove magneta ulazi nabijena estica po putanji okomitoj na smjer magnetskog
polja. Na nju djeluje sila:
A) u smjeru brzine
B) u smjeru suprotnom od smjera brzine
C) u smjeru magnetskog polja
D) u smjeru suprotnom smjeru magnetskog polja
E) u smjeru okomito na magnetsko polje
rjeenje: (E)
Pravilo desne ruke.

122
72. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog izotopa je 10 minuta. Nakon pola sata kolii-
na se izotopa smanji na:
A) 1/2
B) 1/3
C) 1/4
D) 1/6
E) 1/8
rjeenje: (E)
T1/2=10 min
t
t=0,5 sata T1
N = N0 2 2
N/N0=?
30 min
N 1
= 2 10 min = 2 3 =
N0 8

73. Ako avion u 2 sekunde promijeni svoju brzinu od 16 m/s na 70 m/s srednja akceleracija
iznosi:
A) 86 m/s2
B) 27 m/s2
C) 54 m/s2
D) 43 m/s2
E) 18 m/s2
rjeenje: (B)
t=2s v v 2 v 1 70 ms 1 16ms 1
v1=16 m/s a = = = = 27 ms 2
t t 2s
v2=70 m/s
a=?

74. Dva tijela razliitih masa i razliitih brzina imaju jednake kinetike energije. Ako je
omjer brzina v1:v2=3 onda je omjer masa:
A) m1:m2=3
B) m2:m1=3
C) m2:m1=9
D) m2:m1=1
E) m1:m2=9
rjeenje: (C)
Ek1=Ek2 Ek 1 = Ek 2
v1 : v2=3
m 1 v 12 m 2 v 22
m1 : m2=? =
2 2
2
m1 v 2 v2
= 2 = 22
m 2 v 1 9v 2
m 1 : m 2 = 1:9
m 2: m1 = 9

123
75. Koliko N iznosi sila kojom homogeno elektrino polje jakosti 1 kNC-1 djeluje na naboj
1 mC?
A) 103
B) 1
C) 10-3
D) 106
E) 10-6
rjeenje: (B)
E=1 kNC-1
Q=1 mC
F=? F=EQ=1103NC-110-3C=1 N

76. Zavojnica ima 5000 zavoja na duljini 50 cm. Kad kroz nju tee struja 50 mA magnetsko
polje u njoj iznosi:
A) 500 Am-1
B) 500 Am
C) 5 Am-1
D) 125 Am-1
E) 125000 Am
rjeenje: (A)
N=5000
l=50 cm
I=50 mA N I 5000 50 10 3 A
H=? H= = = 500 Am 1
l 0,5m

77. Koliki se napon inducira u zavojnici s koeficijentom samoindukcije 20 mH ako je

brzina promjene struje u njoj 1,5 As-1?
A) 30 V
B) 3 V
C) 30 mV
D) 3 mV
E) 75 V
rjeenje:(C)
L = 20 mH
I I
= 1,5As 1 U=L
t t
-3
U=? U = 2010 H1,5As-1 = 0,03V = 30 mV

78. Radioaktivni izvor nakon 60 sati ima 1/16 poetnog broja jezgara. Njegovo vrijeme
poluraspada (u satima) je:
A) 60
B) 30
C) 15
D) 7,5

124
E) 3,75
rjeenje: (C)
t = 60sati
t
T1
N
=
1 N = N0 2 2

N 0 16 t

N T1
T1 2 = ? =2 2

N0
t

T1 1
2 2
= = 2 4
16
t
=4
T1 2
t 60sati
T1 2 = = = 15sati
4 4

79. Ura njihalica prenesena s zemaljskog ekvatora na sjeverni pol:

A) ide bre
B) ne pokazuje promjene
C) smanjuje periodu njihanja
D) ide sporije
E) mijenja veliinu amplitude
rjeenje: (A)
l
T = 2
g
g je vea na polu nego na ekvatoru, to znai da e T na polu biti manje, te ura ide bre.

80. Kuglica se pone kotrljati niz kosinu i prijee put od 10 cm u 1 s. Ubrzanje kuglice
izraeno u cm/s2 iznosi:
A) 2
B) 20
C) 4
D) 40
E) 10
rjeenje: (B)
s=10 cm at2
t=1 s s =
2
a=?
2s 2 10cm
a= 2 = = 20cms 2
t 1s 2

81. Jednoliko gibanje po krunici spada u:

A) jednoliko gibanje s obzirom na vektor brzine

125
B) nejednoliko usporeno gibanje
C) jednoliko usporeno gibanje
D) nejednoliko ubrzano gibanje
E) jednoliko ubrzano gibanje
rjeenje: (E)

82. Brzina izraena u ms-1 bicikla kod kojeg se kota promjera 1 m okrene 3 puta u sekundi
iznosi priblino:
A) 1
B) 3
C) 5
D) 7
E) 9
rjeenje: (E)
2r=1 m
f=3 okr/s
v=? v=2rf=1 m3,143 s-1=9,42 ms-1

83. Ukupan otpor od tri razna otpornika (1 , 3 , 6 ) spojena paralelno je:

A) 1
B) 2
C) 3
D) 5
E) 6
rjeenje: (A)
R1=2
R2=3 1 1 1 1
= + +
R3=6 R u R1 R 2 R 3
Ru=? 1 1 1 1
= + +
R u 2 3 6
1 3 + 2 +1
=
Ru 6
6
Ru = = 1
6

84. Iz poloaja mirovanja tijelo u slobodnom padu prijee put od 20 m. Srednja brzina
padanja izraena u ms-1 iznosi (uzeti g=10 ms-2)
A) 5
B) 10
C) 15
D) 20
E) 40
rjeenje: (B)

126
v1=0
v = 2gs = 2 10 ms 2 20 m = 20 ms 1
s=20 m
v =? v 1 + v (0 + 20 )ms 1
v= = = 10 ms 1
2 2

85. Tijelo pliva na tekuini tako da mu je 4/5 volumena pod povrinom. Odnos gustoe
tijela i gustoe tekuine je:
A) 0,8
B) 1,25
C) 4,5
D) 5,4
E) 1,2
rjeenje: (A)
Vur=4/5Vtj G=U
tj tj Vtj g = Vur t g
=?
t tj Vur 4 V
5 tj
= = = 0,8
t Vtj Vtj

86. Ako jedno titranje kasni T/4 za drugim titranjem iste frekvencije razlika u fazi titranja
je:
A) 450
B) 900
C) 1200
D) 2400
E) 3600
rjeenje: (B)
T 3600
T/4 900
Tijekom perioda (T) tijelo opie puni kut od 3600, te e za T/4 opisati etvrtinu punog kuta,
tj. 900.

87. Pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo val:

A) ne mijenja smjer
B) mijenja valnu duljinu i frekvenciju
C) ne mijenja valnu duljinu
D) ne mijenja frekvenciju
E) mijenja frekvenciju
rjeenje: (D)

88. Nosioci elektrine struje u bakru su:

A) negativni ioni bakra
B) atomi bakra
C) pokretni ioni bakra
D) elektroni

127
E) pozitivni ioni bakra
rjeenje: (D)

89. Na optiku reetku pada okomito uto i plavo monokromatsko svjetlo. Kut prvog ogib-
nog maksimuma je:
A) jednak za obje valne duljine
B) vei za uto svjetlo
C) vei za plavo svjetlo
D) proporcionalan razlici valnih duljina
E) proporcionalan sumi valnih duljina
rjeenje: (B)

90. Kroz presjek nekog vodia u 0,5 min proe naboj od 180 C. Srednja jakost struje izra-
ena u amperima je:
A 360
B) 180
C) 90
D) 6
E) 0,5
rjeenje: (D)
t=0,5 min=30 s Q 180C
Q=180 C I= = = 6A
t 30s
I=?

91. Na naboj od 500 mC djeluje sila od 5 N. Elektrino polje izraeno u N/C iznosi:
A) 0,01
B) 0,1
C) 1
D) 10
E) 100
rjeenje: (D)
Q=500 mC F 5N
F=5 N E= = = 10 NC 1
Q 500 10 3 C
E=?

92. Vodi otpora 1 , duine 1 m i presjeka 1 mm2 ima elektrinu otpornost (izraenu u
m):
A) 1
B) 103
C) 10-3
D) 106
E)10-6
rjeenje: (E)

128
R=1 l
l=1 m R =
s
s=1 mm2
R s 1 10 6 m 2
=? = = = 10 6
l 1m

93. Gustoa idealnog plina mase m i volumena V se moe izraunati iz jednadbe sta-nja
idealnog plina pomou izraza:
A) pMRT
B) pM(RT)-1
C) pMR-1T
D) pMRT-1
E) pM-1RT
rjeenje: (B)
m V
pV = nRT = RT = RT
M M
PM
= = PM( RT) 1
RT

94. Interval frekvencija izraen u Hz na koje reagira ljudsko uho iznosi:

A) 16-20
B) 20000-16
C) 200-6
D) 200-2000
E) 20000-6
rjeenje: (B)

95. U prenoenju elektrine struje u vodenoj otopini kuhinjske soli sudjeluju:

A) pokretni atomi natrija
B) ioni natrija
C) atomi klora
D) slobodni elektroni
E) slobodni atomi klora
rjeenje: (B)

96. Na optiku mreicu koja ima 100 zareza na 1 mm pada monokromatsko svjetlo duine
2 m. Sinus kuta prvog ogibnog maksimuma je:
A) 0,8
B) 0,6
C) 0,4
D) 0,2
E) 0,5
rjeenje: (D)

129
 1 k = d sin
d= mm
100 k 1 2 10 6 m
k =1 sin = = = 0,2
d 10 5 m
= 2m
sin = ?

97. Neispravan izraz za centripetalno ubrzanje je:

A) v2R-1
B) 42f2R2
C) 42Rf2
D) 42R/T2
E) (2v)2/4R
rjeenje: (B)

98. Sila uzgona (u N) koja djeluje na kocku (duina brida 10 cm) od eljeza (gustoa 7000
kg/m3 uronjenu u vodu (gustoa 1000 kg/m3) je (uzeti g=10m/s2)
A) 0,01
B) 0,1
C) 1
D) 10
E) 100
rjeenje: (D)
a=10 cm
=700 kg/m3
t=1000 kg/m3
U=? U=Vtg=a3tg=0,13m31000kgm-310ms-2=10 N

99. Hidrostatski tlak u vodi (gustoa 1000 kg/m3) na dubini od 1 cm ispod povrine iznosi
(tlak je izraen u kPa, a za g uzeti 10 m/s2)
A) 0,1
B) 10
C) 1
D) 100
E) 1000
rjeenje: (A)
=1000 kg/m3
h=1 cm
P=? P=gh=1000 kg/m-310 ms-210-2 m=100 Pa=0,1 kPa

100. Efektivni napon gradske mree je:

A) srednja vrijednost izmjeninog napona
B) maksimalna vrijednost izmjeninog napona
C) napon koji je, priblino, 30% manji od 310 V

130
D) napon koji je, priblino, 70% manji od 310 V
E) jednak 310 V
rjeenje: (C)
U0
U ef = = 0,70 U 0 = 70%U 0
2

101. Dva tijela istog oblika a razliitih masa kliu niz kosinu. Uz pretpostavku da je trenje
zanemarivo, tijela e se gibati:
A) jednoliko s jednakim brzinama
B) jednoliko ubrzano s jednakim akceleracijama
C) jednoliko ubrzano, a veu akceleraciju e imati tijelo manje mase
D) jednoliko ubrzano, a veu akceleraciju e imati tijelo vee mase
E) jednoliko, ali s razliitim brzinama
rjeenje: (B)

102. Koliki je period gramofonske ploe koja napravi 45 okretaja u minuti?

A) 1,333 s
B) 0,016 s
C) 0,022 s
D) 0,750 s
E) 1,000 s
rjeenje: (A)
f=45 min-1 1 1 60s
T=? T= = = = 1,333s
f 45 min 1 45

103. Ophodno vrijeme tijela koje se giba jednoliko po krunici:

A) upravno je razmjerno s ophodnom brzinom
B) obrnuto je razmjerno s ophodnom brzinom
C) ne ovisi o ophodnoj brzini
D) upravno je razmjerno s masom tijela
E) obrnuto je razmjerno s masom tijela
rjeenje: (B)

104. Koliko je visok stupac alkohola gustoe 800 kgm-3 koji dri ravnoteu stupcu vode od
240 mm gustoe 1000 kgm-3?
A) 0,300 m
B) 0,200 m
C) 0,192 m
D) 3,000 m
E) 1,920 m
rjeenje: (A)
1=800 kgm-3
2=1000 kgm-3 p1 = p 2
h2=240 mm 1 g h1 = 2 g h 2
h1=?

131
 2 h 2 1000 kgm 3 0,24m
h1 = = = 0,300 m
1 800 kgm 3

105. Valna duljina ultrazvunog vala frekvencije 1 MHz je 3,5 mm u nekom sredstvu.
Brzina ultrazvuka u sredstvu je u ms-1:
A) 2,8105
B) 3,510-9
C) 3,5106
D) 3,5103
E) 2,8108
rjeenje: (D)
=3,5 mm
f=1 MHz
v=? v=f=3,510-3 m1106 s-1=3,5103 ms-1

106. Pritisak plina u posudi volumena 10 litara iznosi 104 Pa. Ako se ona spoji s praznom
posudom jednakog volumena, pritisak u obje, uz konstantnu temperaturu, postat e:
A) 5 kPa
B) 10 kPa
C) 50 kPa
D) 20 kPa
E) 2 kPa
rjeenje: (A)
V1=10 l P1 V1 = P2 V2
P1=104 Pa
PV 10 4 Pa 10l
V2=2V1=20 l P2 = 1 1 = = 5 10 3 Pa = 5kPa
P2=? V2 20l

107. Broj namotaja primarne zavojnice transformatora prema broju namotaja sekundarne
zavojnice odnosi se kao 5:2. Ako je na primarnoj zavojnici izmjenini napon 220 V na
sekundarnoj e biti napon (u V):
A) 550
B) 55
C) 88
D) 880
E) 110
rjeenje: (C)
N1/N2=5:2 U1 U 2
U1=220 V =
N1 N 2
U2=?
U N 220 V 2
U2 = 1 2 = = 88V
N1 5
108. Na dinamometru visi teret. Kolika je njegova masa ako dinamometar pokazuje 981 N?
A) 981 kg

132
B) 9,81 kg
C) 98,1 kg
D) 100 kg
E) 10 kg
rjeenje: (D)
G=981 N G = mg
m=? G 981N
m= = = 100 kg
g 9,81ms 2

109. Tijelo mase 6 kg nalazi se 12 m iznad tla. Na kojoj visini u metrima treba biti tije-lo
mase 18 kg da bi oba imala istu potencijalnu energiju?
A) 12
B) 4
C) 6
D) 9
E) 3
rjeenje: (B)
m1=6 kg Ep 1 = Ep 2
h1=12 m
m 1 gh 1 = m 2 gh 2
m2=18 kg
h2=? m h 6kg 12m
h2 = 1 1 = = 4m
m2 18kg

110. Dva se tijela gibaju jednoliko svako po svojoj krunici, a pri tome imaju jednake
centripetalne akceleracije. Ako za radijuse njihovih putanja vrijedi r1:r2=4:1, onda za
njihove ophodne brzine vrijedi:
A) v1:v2=4:1
B) v1:v2=2:1
C) v1:v2=1:1
D) v2:v1=2:1
E) v2:v1=4:1
rjeenje:(B)
r1:r2=4:1 mv 2 v2
a1=a2 Fc = a=
R R
v1:v2=?
a1 = a 2
v 12 v2
= 2
R1 R 2
v 12 R1
=
v 22 R2
v1 R1 4
= = = 21
:
v2 R2 1

133
111. Na kojoj dubini u vodi gustoe 1000 kgm-3 je tlak 1,5 bar? (atmosferski tlak neka je 1
bar, a g=10 ms-2)
A) 15 m
B) 50 m
C) 0,5 m
D) 5 m
E) 1,5 m
rjeenje: (D)
=1000 kgm-3 P = g h + Pa
P=1,5 bar
P Pa 1,5bar 1bar 0,5 10 5 Pa
Pa=1 bar h= = = = 5m
h=? g 1000 kgm 3 10 ms 2 10 4 kgm 2 s 2

112. Koliku koliinu topline (u kJ) preda okolini 10 kg vode ako se ona ohladi sa 300C na
200C (c=4180 Jkg-1K-1)
A) 4,18
B) 418
C) 418000
D) 209
E) 209000
rjeenje: (B)
m=10 kg
t1=300C
t2=200C
Q=? Q=mct=10kg4180 Jkg-1K-110K=418000J=418 kJ

113. Volumen plina u posudi je 9 litara, a tlak 5104 Pa. Ako se bez promjene temperature,
volumen plina smanji za 3 litre tlak je:
A) 7,5104 Pa
B) 2,5104 Pa
C) 15104 Pa
D) 10104 Pa
E) 1,7104 Pa
rjeenje: (A)
V1=9 l P1 V1 = P2 V2
P1=5104 Pa
PV 5 10 4 Pa 9l
V2=6 l P2 = 1 1 = = 7,5 10 4 Pa
P2=? V 2 6 l

114. Kad se struja promijeni brzinom 2 As-1 u zavojnici se zbog samoindukcije inducira
napon od 0.04 V. Koeficijent samoindukcije te zavojnice je u henrijima:
A) 0,02
B) 0,08
C) 0,01
D) 0,32

134
E) 0,16
rjeenje: (A)
I
= 2As 1
t I
U i = L
U = 0,04V t
L=? U i t 0,04V 1s
L= = = 0,02H
I 2A

115. Valna duljina infracrvenog zraenja je 10 m, a ultraljubiaste svjetlosti 10 nm. Ener-

gija fotona ultraljubiaste svjetlosti zato je:
A) 100 puta vea
B) 10 puta vea
C) 1000 puta vea
D) 100 puta manja
E) 1000 puta manja
rjeenje: (C)
cr=10 m hc
lj =10 nm E lj lj
Elj=? = = cr
E cr h c lj
cr
cr 10 10 6 m
E lj = E cr = E cr = 1000 E cr
lj 10 10 9 m

116. Vrijeme poluraspada nekog radioaktivnog preparata, koji ima N jezgara je 22 minute.
Koliko e jezgara biti nakon 88 minuta?
A) N/2
B) N/4
C) N/5
D) N/16
E) N/8

rjeenje: (D)
T1/2=22 minute
t 88 min
N
= N 2 4 =
T 12
t=88 minuta Nt = N2 = N2 22 min
Nt=? 16

117. Ako ura njihalica kasni treba:

A) produiti duinu njihala
B) poveati masu kugle
C) skratiti njihalo
D) poveati amplitudu njihala
E) smanjiti masu kugle

135
 rjeenje: (C)
l
T = 2
g
Ako ura njihalica kasni, znai da je period titranja predugaak, a on e se smanjiti skraiva-
njem duine njihala.

118. U toki elektrinog polja veliine 2 N/C nalazi se naboj od 6 C. Sila elektrinog polja
na naboj je:
A) 2 N
B) 3 N
C) 6 N
D) 12 N
E) 6/2 N
rjeenje: (D)
E=2 N/C
Q=6 C
F=? F=QE=6C2N/C=12 N

119. Tijelo prevali put od 3 km za 15 minuta. Srednja brzina tijela u km/h je:
A) 0,2
B) 200
C) 1,2
D) 12
E) 120
rjeenje: (D)
s=3 km s 3km
t=15 min v= = = 12km / h
t 15
v =? h
60

120. Motor podigne teret mase 50 kg za 2 minute 6 metara visoko. Kolika je snaga motora?
A) 150 W
B) 1500 W
C) 2,5 W
D) 25 W
E) 250 W
rjeenje: (D)
m=50 kg
t=2 min W m g h 50 kg 10 ms 2 6m
h=6 m P= = = = 25W
t t 2 60s
P=?

121. arulja snage 100 W gorjela je 30 minuta. Koliko je elektrine energije u kWh
utroila?
A) 3000

136
B) 50
C) 8
D) 0,05
E) 0,005
rjeenje: (D)
P=100 W
t=30 min
W=? W=Pt=100W0,5h=50Wh=0,05 kWh

122. ica duljine 1 m, presjeka 0,2 mm2 ima otpor 2,5 oma. Kolika je otpornost, u om
metrima, materijala iz kojeg je ica izraena?
A) 0,510-9
B) 0,510-6
C) 0,510-4
D) 0,510-2
E) 0,5
rjeenje (B)
l=1 m l
S=0,2 mm2 R=
S
R=2,5
R S 2,5 0,2 10 6 m 2
=? = = = 0,5 10 6 m
l 1m

123. Zavojnicu u titrajnom krugu zamijenimo zavojnicom sa 9 puta veim koeficijentom

samoindukcije. Uz nepromijenjeni kondenzator, frekvencija titrajnog kruga je sada:
A) 9 puta vea
B) 6 puta vea
C) 3 puta vea
D) 3 puta manja
E) 9 puta manja
rjeenje: (D)
L2=9L1
f1:f2=?
1
f1 2 L1 C1 f 3 1
= 1 = f 2 = f1
f2 1 f2 1 3
2 9L1 C1

124. Razlaganje bijele svjetlosti na boje prolazom kroz optiku mreicu zove se:
A) disperzija
B) difrakcija
C) polarizacija
D) fotoefekt
E) interferencija

137
 rjeenje: (B)

125. Izotop sa 11 protona i 13 neutrona je:

A) 13
11 Na
11
B) 13 Al
24
C) 13 Al
24
D) 11 Na
13
E) 24 Cr
rjeenje: (D)
24
11 Na Z=11 A=24 broj neutrona=A-Z=24-11=13

126. Jezgra 42 He moe se dobiti fuzijom 32 He i 11 H . Uz energiju dobije se i jedan:

A) neutron
B) pozitron
C) proton
D) elektron
E) gama foton
rjeenje: (B)
2 He + 1 H 2 He + 1 p
3 1 4 0

127. U jednom se danu smanji broj radioaktivnih jezgara na 1/8 poetne vrijednosti.
Vrijeme poluraspada je:
A) 12 sati
B) 8 sati
C) 6 sati
D) 4 sata
E) 3 sata
rjeenje: (B)
1
t
N = N0 T1
8 N = N0 2 2
t = 1dan t

T1 2 = ? 1 T1
N0 = N0 2 2

8
1dan

T1
2 3 = 2 2

1dan
=3
T1 2
1
T1 2 = dan = 8sati
3

138
128. Kad se brzina nekog tijela povea 3 puta, tada se 3 puta povea i:
A) njegova akceleracija
B) ukupna energija tog tijela
C) potencijalna energija tijela
D) koliina gibanja tijela
E) kinetika energija tijela
rjeenje: (D) koliina gibanja=mv

129. Klip ima povrinu 0,5 dm2 i zatvara posudu s tekuinom. Ako je u tekuini hidrauliki
tlak 106 Pa, kolika je sila koja djeluje na klip?
A) 5000 N
B) 5105 N
C) 2105 N
D) 2000 N
E) 2104 N
rjeenje:(A)
S=0,5 dm2 F
P=106 Pa P=
S
F=?
F = P S = 10 6 Pa 0,5 10 2 m 2 = 5000 N

130. Nekoliko tijela razliitih masa, gustoa i oblika ubacimo u vodu Na vodi e plivati ona
tijela koja imaju:
A) pravilan geometrijski oblik
B) malu masu
C) gustou kao i voda
D) gustou veu od vode
E) gustou manju od vode
rjeenje: (E)
tijela=tek. - tijelo pluta
tijela>tek. - tijelo tone
tijela<tek. - tijelo pliva

131. Tijelu mase 1 kg temperatura poraste za 10C. Kolika je promjena unutarnje energije
toga tijela kada se zna da je specifini toplinski kapacitet 120 Jkg-1K-1?
A) 1 J
B) 0 J
C) 120 J
D) 120 kJ
E) 8 mJ
rjeenje: (C)
m=1 kg
t=1 C=1 K U = Q
C=120 Jkg-1K-1 U = mct = 1kg 120 Jkg 1 K 1 1K = 120 J
U=?

139
132. Kondenzator kapaciteta C izbija se kroz uzvojnicu uz frekvenciju f. Ako se kapacitet
kondenzatora uetverostrui frekvencija titrajnog kruga bit e:
A) f/4
B) f/2
C) 2f
D) 4f
E) f
rjeenje: (B)
C2=4C1 1
f2=? f1 =
2 L1 C1
1 1 1 1 f
f2 = = = f1 = 1
2 L1 4C1 2 2 L1 C1 2 2

133. Energija fotona vidljive svjetlosti:

A) raste s poveanjem valne duljine
B) obrnuto je razmjerna valnoj duljini
C) dana je omjerom frekvencije i valne duljine
D) dana je umnokom Planckove konstante i valne duljine
E) obrnuto je razmjerna frekvenciji
rjeenje: (B)
hc
E=

134. Tesla je jedinica za:

A) permeabilnost tvari
B) veliinu magnetskog polja
C) gustou magnetskog polja
D) magnetski tok
E) gustou permeabilnosti
rjeenje: (C)

135. Za vrijeme jedne periode elongacija harmonijskog titranja jednaka je nuli:

A) dva puta
B) jedan put
C) 2 puta
D) tri puta
E) 22 puta
rjeenje: (A)

136. Brewsterov zakon glasi ( je upadni kut, je kut loma a n indeks loma tvari)
A) tg(+)=n
B) cos/sin=n
C) tg(-)=n

140
D) sin/cos=n
E) tg=n
rjeenje: (D)

137. Povea li se brzina jednolikog gibanja po zadanoj krunici za 2 puta centripetal-na sila
se mora poveati za (puta):
A) 1
B) 2
C) 4
D) 8
E) 16
rjeenje: (C)
mv 2
Fc =
2
Centripetalna sila raste s kvadratom brzine.

138. Ako se negativni naboj nekog tijela podijeli s nabojem elektrona dobije se:
A) nula
B) beskonano
C) parni broj
D) cijeli broj
E) jedinica
rjeenje: (D)

139. Ukupni otpor od dva otpornika od 0,5 spojenih paralelno iznosi u omima:
A) 2
B) 1,5
C) 1
D) 0,5
E) 0,25
rjeenje: (E)
R1=R2=0,5 1 1 1
Ru=? = +
R u R1 R 2
1 1 1
= +
R u 0,5 0,5
1 2
=
R u 0,5
R u = 0,25

140. Tijelo iz poloaja mirovanja padne na zemlju s visine od 45 m. Brzina izraena u m/s
neposredno prije udara o zemlju iznosi (uzeti da je g=10 m/s2):
A) 10
B) 15

141
C) 20
D) 25
E) 30
rjeenje: (E)
h=45 m
v = 2gh = 2 10 ms 2 45m = 30 ms 1
v=?

141. Na tijelo je kroz 2 stotinke sekunde djelovala sila od 150 N. Kolika je promjena
koliine gibanja tijela?
A) 300 kgms-1
B) 3 kgms-1
C) 75 Ns-1
D) 7500 kgms-1
E) 0
rjeenje: (B)
t=210-2s
F=150N
(mv)=? (mv)=Ft=150N210-2s=3Ns=3kgms-2s=3 kgms-1

142. Tijelo u prirodi slobodno pada. Kroz kratki vremenski period na njega djeluje dodatna
sila suprotnog smjera od sile tee. Akceleracija tijela nakon prestanka djelo-vanja te sile:
A) manja je od akceleracije slobodnog pada
B) vea je od g
C) jednaka je 0
D) jednaka je g
E) iznosi g/2
rjeenje: (D)
143. Od metala gustoe 3000 kgm-3 izrezana je kocka. Brid kocke je 30 cm. Koliko
kilogarama ima kocka?
A) 8,1
B) 81
C) 810
D) 8100
E) 0,810
rjeenje: (B)
=3000 kgm-3
a=30 cm=0,3 m
m=? m=V=3000 kgm-3(0,3 m)3=81 kg

144. Ravni val prelazi iz jedne sredine u drugu u kojoj je brzina irenja manja, a na granicu
pada okomito. Pri prijelazu dolazi do:
A) poveanja frekvencije
B) smanjenja frekvencije
C) promjene smjera irenja
D) poveanja valne duljine

142
E) smanjenja valne duljine
rjeenje: (E)

145. Grafiki prikaz Charlesovog zakona u pravokutnom koordinatnom sustavu je pravac.

Taj pravac presijeca temperaturnu os na:
A)+40C
B) -40C
C) 00C
D)+1000C
E) -2730C
rjeenje: (E)
Izohorna promjena stanja plina: (V=konst).
Charlesov zakon: p=p0(1+t).
Ako je p=0 onda je 0=p0(1+t)
t=-1
t=-1/
t=-273,15 C

146. Rendgenske zrake imaju valnu duljinu 0,15 nm, a vidljiva svjetlost 0,45 m. Energija
fotona rendgenskih zraka prema energiji fotona vidljive svjetlosti je:
A) 3000 puta vea
B) 3000 puta manja
C) 300 puta vea
D) 3 puta je vea
E) jednaka je energiji fotona vidljive svjetlosti
rjeenje: (A)
1=0,15 nm hc
2=0,45 m E1 1 2 0, 45 10 6 m 3000
E1/E2=? = = = =
E2 h c 1 0,15 10 9 m 1
2
E1 = 3000 E 2

147. Kolika je, priblino, granina energija fotona (u J) koja uzrokuje fotoelektrini efekt
na metalu ako tome fotonu odgovara valna duljina od 400 nm (h=6,610-34 Js)
A) 2,41019
B) 2,410-19
C) 510-19
D) 610-34
E) 61034
rjeenje: (C)
=400 nm h c 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1
E=? E = = = 4,95 10 19 J
400 10 9 m

143
148. Otpornici od 2 oma i 8 oma spojeni su serijski na izvor struje. Snaga elektrine struje
na otporniku od 2 oma je 100W. Snaga elektrine struje na drugom otporniku izraena u
vatima je:
A) 25
B) 50
C) 100
D) 200
E) 400
rjeenje: (E)
R1=2 P = U I ako je U = I R
R2=8
P1=100W P1 = I 2 R 1
P2=? P1 100 w
I= = = 50 A
R1 2
P2 = I 2 R 2 = 50 A 2 8 = 400 W

149. Kolika je promjena volumena (u litrama) ako je izvren mehaniki rad od 50 J pri
stalnom tlaku od 800 Pa?
A) 62,5
B) 84,5
C) 35,5
D) 12,5
E) 0,5
rjeenje: (A)
W=50 J W = P V
P=konst=800 Pa W 50 J
V=? V = = = 0,0625m 3 = 62,5l
P 800 Pa

150. Kolika je temperatura (u K) jednog mola idealnog plina u kome je tlak 41,5 Pa, a
volumen 2105 litara (plinska konstanta je 8,3 Jmol-1k-1)?
A) 1
B) 10
C) 100
D) 1000
E) 10000
rjeenje: (D)
n=1 mol P V = nRT
P=41,5 Pa
P V 41,5Pa 200 m 3
V=2105 l=200 m3 T= = = 1000 K
T=? nR 1mol 8,3Jmol 1 K 1

151. Djelovanje nuklearnih sila opaa se samo na udaljenostima manjim od 10 fm. To je u

metrima:

144
A) 10-6
B) 10-9
C) 10-15
D) 10-12
E) 10-14
rjeenje: (E)
10 fm=1010-15 m=10-14 m

152. Prosjeana gustoa drvene grede je 600 kgm-3, a gostoa vode 1000 kgm-3. Kad greda
pliva u vodi, koliki dio njezinog volumena viri iz vode?
A) 2/3
B) 2/5
C) 1/5
D) 3/5
E) 1/3
rjeenje: (B)
tj=600 kgm-3 Vtj tj g = Vur tek g
t=1000 kgm-3
Vtj tj 600 kgm 3 3
Vneur=? Vur = = Vtj 3
= 0,6Vtj = Vtj
tek 1000 kgm 5
3 2
Vneur = Vtj Vtj = Vtj
5 5

153. Kojom se brzinom u ms-1 iri zvuk u eljezu, ako ton frekvencije 1 kHz ima u eljezu
valnu duljinu 5 m?
A) 200
B) 2000
C) 20
D) 500
E) 5000
rjeenje: (E)
f=1 kHz
=5 m
v=? v=f=5m1103Hz=5000 ms-1

154. Pritisak plina u posudi iznosi 6106 Pa na sobnoj temperaturi. Kad se ona spoji s
praznom posudom dva puta veeg volumena, a temperatura ostane ista, tlak u obje posude
bit e:
A) 2106 Pa
B) 3106 Pa
C) 1,2107 Pa
D) 1,8107 Pa
E) 2105 Pa
rjeenje: (A)

145
P1=6106 Pa P1V1 = P2 V2
V2=V1+2V1=3V1
P1V1 6 10 6 Pa V1
t=konst. P2 = = = 2 10 6 Pa
P2=? V2 3V1

155. Dva vodia imaju jednaku duljinu i jednake poprene presjeke, a od razliitih su
materijala. Elektrina otpornost jednog od njih je 0,110-6 ommetra i otpor 10 oma. Koliki
je otpor u omima drugoga, ako je njegova otpornost 0,0210-6 ommetra.
A) 2
B) 0,5
C) 20
D) 50
E) 5
rjeenje: (A)
l1=l2 l
s1=s2 R1 = 1 1
S1
1=0,110-6 m
l1 R
R1=10 = 1
2=0,0210 m-6 S 1 1
R2=? l1 l R 0,02 10 6 m 10
= 2 R 2 = 2 1 = = 2
S1 S 2 1 0,1 10 6 m

156. Frekvencija titrajnog kruga je 100 kHz. Koliki je period titranja u mikrosekundama?
A) 10
B) 100
C) 1000
D) 0,1
E) 0,01
rjeenje: (A)
f=100 kHz 1 1
T=? s T= = = 10 5 s = 10 10 6 s = 10s
f 100 10 3 s 1

157. Kondenzator ima kapacitet 100 pF. Kolika koliina naboja u kulonima daje na njemu
napon 100 V?
A) 1
B) 108
C) 104
D) 10-8
E) 10-2
rjeenje: (D)
C=100 pF Q
U=100 V C=
U
Q=?
Q = C U = 100 10 12 F 100 V = 10 8 C

146
158. Jedinica za snagu 1 W u SI sustavu je:
A) kgms-3
B) kgm2s-3
C) kgms-2
D) kg-1m2s-3
E) kgms-1
rjeenje: (B)
1J 1N m 1kgms 2 m
1W = = = = kgm 2 s 3
1s 1s 1s

159. Pliva pliva preko rijeke brzinom 0,4 ms-1 okomito na brzinu rijeke. Brzina rijeke je
0,3 ms-1. Brzina ovog sloenog gibanja, izraena u ms-1 je:
A) 0,7
B) 0,4
C) 0,5
D) 0,1
E) 0,05
rjeenje: (C)
v1=0,4 ms-1
v = v12 + v 22
v2=0,3 ms-1
v=? v = (0, 4ms 1 ) 2 + (0,3ms 1 ) 2
v = 0, 479ms 1
160. Tijelo mase 1 kg kree se konstantnom brzinom 2 ms-1. Ako elimo da se njegova
kinetika energija povea 3 puta, mora imati brzinu (u m/s):
A) 6
B) 0,66
C) 6
D) 2 3
E) 3

rjeenje: (D)
m1=1 kg Ek 2 = 3Ek 1
v1=2 ms-1
mv 22 mv 12
Ek2=3 Ek1 =3
v2=? 2 2
v 2 = v 1 3 = 2 3ms 1

161. U tekuini, 100 mm ispod povrine, hidrostatski tlak iznosi 1 kPa. Za akceleraciju sile
tee g neka se uzme 10 ms-2. Gustoa te tekuine (u kgms-3) je:
A) 1000
B) 1
C) 10

147
D) 100
E) 0,1
rjeenje: (A)
h=100 mm P = g h
P=1 kPa
P 1 10 3 Pa
=? = = = 1000 kgm 3
g h 10 ms 2 0,1m

162. Ravnom valu, kad prelazi iz jednog sredstva u drugo u kojem e imati veu brzi-nu:
A) smjer prostiranja nee se promijeniti
B) porasti e frekvencija
C) smanjit e se frekvencija
D) poveat e se valna duljina
E) smanjit e se valna duljina
rjeenje: (D)
v=f
Frekvencija ostaje nepromijenjena, pa je nuno da se uz porast brzine poveava i val-na
duljina.

163. Molekule razliitih plinova na istoj temperaturi imaju jednaku:

A) brzinu
B) kinetiku energiju
C) potencijalnu energiju
D) koliinu gibanja
E) ukupnu energiju
rjeenje: (B)
2 NA NA=Avogadrova konstanta
T= Ek R=plinska konstanta
3 R

164. Dva su svitka bakrene ice. Jedan sa icom poprenog presjeka 1 mm2, a drugi sa
icom presjeka 0,25 mm2. Ako za otpornik uzmemo 4 m ice s presjekom 1 mm2, koliko bi
trebalo uzeti one druge da oba otpornika imaju jednake otpore?
A) 1 m
B) 4 m
C) 2 m
D) 1/2 m
E) 1/8 m
rjeenje: (A)
S1=1 mm2 R 2 = R1
S2=0,25 mm2
l 2 l1
l1=4 m =
1=2 S2 S1
R1=R2 l 1 S 2 4m 0,25mm 2
l2=? l 2 = = = 1m
S1 1mm 2

148
165. Nukleoni su:
A) pozitroni i elektroni
B) pozitroni i neutroni
C) protoni i neutroni
D) elektroni i neutroni
E) elektroni i protoni
rjeenje: (C)

166. Energija vezanja po nukleonu za neku jezgru koja ima redni broj Z i maseni broj A
iznosi 7 MeV. Ukupna energija vezanja jezgre E/MeV je:
A) 7 A
B) 7 Z
C) 7 (A+Z)
D) 7 (A-Z)
E) 7 AZ
rjeenje: (A)

167. Tijelo mase 0,2 kg klizi bez trenja niz kosinu i prijee visinsku razliku od 10 m. Ako
je poetna brzina 0 ms-1, kolika je kinetika energija na kraju puta?
A) 0,2 J
B) 1,96 J
C) 19,62 J
D) 2 J
E) 0,2 kJ
rjeenje: (C)
m=0,2 kg
h=10 m
Ek=? Ek=Ep=mgh=0,2kg9,81 ms-210 m=19,62 J

168. Plin se nalazi u posudi volumena 9 litara pod tlakom 5104 Pa. Ako se bez promjene
temperature smanji volumen plina za 3 litre koliki e tada biti tlak?
A) 7,5104 Pa
B) 2,5104 Pa
C) 15104 Pa
D) 10104 Pa
E) 1,7104 Pa
rjeenje: (A)
V1=9 l
P1=5104 Pa P1 V1 = P2 V2
t=konst
PV 5 10 4 Pa 9l
V2=6 l P2 = 1 1 = = 7,5 10 4 Pa
P2=? V 2 6 l

169. Kolika je valna duljina monokromske svjetlosti koja pada na optiku mreicu s
konstantom 1800 nm, a sinus kuta ogibnog spektra treeg reda je jedan?

149
A) 810-4 m
B) 610-7 m
C) 1,810-7 m
D) 3,610-7 m
E) 5,410-7 m
rjeenje: (B)
d=1800 nm k = d sin
k=3
d sin 1800 10 9 m 1
sin=1 = = = 6 10 7 m
=? k 3

170. Kolika je kutna brzina ako je frekvencija 60 okretaja u minuti?

A) 3,14 s-1
B) 6,28 s-1
C) 6 s-1
D) 60 s-1
E) 360 s-2
rjeenje: (B)
f=60 okr/min=1 okr/s
=? =2f=23,141s-1=6,28 s-1

171. Koliki stupac vode e uravnoteiti stupac ive visine 1 m? (dvode=103 kgm-3,
dHg=13,6103 kgm-3)
A) 1 m
B) 10 m
C) 0,76 m
D) 1,36 m
E) 13,6 m
rjeenje: (E)
h1=1 m
1=13,6103 kgm-3 P1 = P2
2=103 kgm-3 1 gh 1 = 2 gh 2
h2=?
h 13,6 10 3 kgm 3 1m
h2 = 1 1 = = 13,6m
2 10 3 kgm 3

172. Udaljenost od Zagreba do Dubrovnika iznosi 400 km. Prvih 150 km automobil vozi
brzinom od 120 km/h. Kolikom srednjom brzinom mora provesti preostalih 250 km da
ukupna srednja brzina bude 80 km/h?
A) 50 km/h
B) 75 km/h
C) 60 km/h
D) 67 km/h
E) 72 km/h
rjeenje: (D)

150
s=400 km s 400 km
s1=150 km t= = = 5h
v 80 km / h
v1=120 km/h s 150 km 5
s2=250 km t1 = 1 = = h
v=80 km/h v 1 120 km / h 4
v2=? 5 15
t 2 = t t 1 = 5h
h= h
4 4
s 2 250 km
v2 = = = 66,66km / h = 67 km / h
t2 15
h
4

173. Puka se nalazi 2,5 m iznad tla. Kojom brzinom treba ispaliti tane da bi palo na zemlju
na udaljenosi od 300 m?
A) 450 m/s
B) 300 m/s
C) 350 m/s
D) 420 m/s
E) 280 m/s
rjeenje: (D)
h=2,5 m 2h
D=300 m D = v ox
v0X=? g
D 300 m
v ox = = = 420,2ms 1
2h 2 2,5m
g 9,81ms 2

174. Kruna ploa promjera 7 m zakrene se za 90 u 2 sekunde. Kolika je obodna brzina?

A) 7,35 m/s
B) 5,50 m/s
C) 15,8 m/s
D) 2,75 m/s
E) 1,40 m/s
rjeenje: (D)
2R=7 m 1
2R
f=1/4 okr/2 s
v= 4 = 7 m 314
, 0,25
= 2,75ms 1
v=? 2s 2s

175. Dvije kugle zagrijane na 100 C, jedna od aluminija, a druga od olova predaju okolini
jednake koliine topline. Koliki je omjer volumena VAl:VPb, ako se kugle ohlade na istu
temperaturu? (Al=2700 kg/m3; Pb=11340 kg/m3; cAl=880 J/kgK; cPb=120 J/kgK)
A) 1,75
B) 0,57
C) 0,88

151
D) 1,20
E) 0,27
rjeenje: (B)
t=100 C Q1 = Q 2
t1=t2 m 1 c1 t = m 2 c 2 t
Q1=Q2
VAl:VPb=? Al VAl c Al = Pb VPb c Pb
VAl Pb c Pb 11340 kgm 3 120 JK 1 kg 1
= = = 0,572
VPb Al c Al 2700 kgm 3 880 JK 1 kg 1

176. Hidraulina prea ima epove radijusa 20 cm i 45 cm. Kolika je sila na veem epu,
ako na manji djelujemo silom od 15 N?
A) 45 N
B) 150 N
C) 760 N
D) 35 N
E) 76 N
rjeenje: (E)
R1=20 cm=0,2 m F1 F2
R2=45 cm=0,45 m =
S1 S 2
F1=15 N
F2=? F S F R 2 F R 2 15N 0, 45 2 m 2
F2 = 1 2 = 1 2 2 = 1 2 2 = = 75,93N
S1 R1 R1 0,2 2 m 2

177. Neko tijelo je elektrino negativno nabijeno:

A) ako ima vie negativnog nego pozitivnog naboja
B) ako ima negativan, a ne pozitivan naboj
C) ako ima jednak broj pozitivnog i negativnog naboja
D) ako nema pozitivnog naboja
E) ako ima suviak pozitivnog naboja
rjeenje: (A)

178. Ako kalij bombardiramo brzim elektronima nastat e jezgra: 19 K + 1 e

40 0
x.
40
A) 20 Ca
40
B) 18 Ar
40
C) 20 Ar
35
D) 17 Cl
39
E) 20 Ca
rjeenje: (B)
19 K + 1 e 18 Ar
40 0 40

152
179. Tijelo pri slobodnom padu sa visine h dobije brzinu v. Sa koje visine je palo ako ima
brzinu 3v?
A) 3h
B) 4h
C) 6h
D) 8h
E) 9h
rjeenje: (E)
2gh = v
9 2gh = 3v

180. U jednoj su minuti izmjerena 84 otkucaja srca. Kolika je frekvencija (u Hz)?

A) 1,25
B) 1,3
C) 1,35
D) 1,4
E) 1,45
rjeenje: (D)
f=84 min-1 84 84
f=? Hz f= = = 1, 4Hz
min 60s

181. Od nepolariziranog vala svjetlosti dobivamo polarizirani val?

A) disperzijom na prizmi odreenog kuta
B) difrakcijom na mreici
C) fotoefektom
D) interferencijom
E) refleksijom pod odreenim kutom
rjeenje: (E)

182. Pri fotoefektu na nekom metalu izlazni je rad elektrona 610-19 J. Kolika je granina
valna duljina za taj metal? (h=6,610-34 Js)
A) 33 nm
B) 330 nm
C) 600 nm
D) 660 nm
E) 1200 nm
rjeenje: (B)
=610-19 J hc hc
E f = + E k , ako je E k = 0 E f = , a E f = =
=?
h c 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1
= = = 3,3 10 7 m = 330 nm
6 10 19 J

153
183. Na pozitron u elektrinom polju djeluje sila F. Ako na isto mjesto stavimo alfa esticu
sila e na nju biti:
A) 2F
B) F
C) 4F
D) F/2
E) F/4
rjeenje: (A)
F=QvBsin FQ
Q=2Qe
F=2Fe

184. Pjeak i biciklist kreu istovremeno na put prema cilju udaljenom 20 km. Koliko dugo
e biciklist ekati pjeaka na cilju, ako mu je srednja brzina pet puta vea od brzine pjeaka
koja iznosi 5 km/h?
A) 3,2 h
B) 2 h
C) 2,8 h
D) 1,5 h
E) 0,8 h
rjeenje: (A)
s=20 km s s t=t1-t2
t1 = t2 =
v1=5 km/h v1 v2 t=4h-0,8h
v2=25 km/h
20 km 20 km t=3,2h
t1=? t1 = t 2 =
t2=? 5kmh 1 25kmh 1
t=? t 1 = 4h t 2 = 0,8h

185. Akceleracija sile tee na sjevernom polu je za 0,2% vea od one u Zagrebu (g=9,81
ms-2). Za koliko je tijelo mase 1700 g tee na polu nego u Zagrebu?
A) 3,4 N
B) 340 N
C) 333 mN
D) 170 mN
E) 17 mN
rjeenje: (C)
m=1700 g=1,7 kg
g1=9,81 ms-2 G1=mg1=1,7kg9,81ms-2=16,677 N
g2=1,02g1
G1=? G2=mg2=1,7kg1,029,81ms-2=17,0105 N
G2=?
G=? G=G2-G1=17,0105 N-16,677 N=0,3335N=333mN

186. Kugla mase 1,5 kg giba se brzinom od 3 ms-1. Druga kugla mase 2 kg sustie je
brzinom od 5 ms-1. Kolika je brzina kugala nakon centralnog sudara?

154
A) 2,5 m/s
B) 6,0 m/s
C) 3,5 m/s
D) 4,1 m/s
E) 10,2 m/s
rjeenje: (D)
m1=1,5 kg
v1=3 ms-1 m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) v
m2=2 kg
m v + m 2 v 2 1,5kg 3ms 1 + 2kg 5ms 1
v2=5 ms-1 v= 1 1 = = 4,14ms 1
v=? m1 + m 2 1,5kg + 2kg
187. Koliki dio volumena drvenog amca viri iz vode? Gustoa drveta je 770 kg/m3, a
morske vode 1030 kg/m3.
A) 25%
B) 1/3
C) 20%
D) 1/2
E) 75%
rjeenje: (A)
tj=770 kgm-3
tek=1030 kgm-3 G=U
Vneur=? Vtj tj g = Vur tek g
Vtj tj 770 kgm 3
Vur = = Vtj = 0,75Vtj
tek 1030 kgm 3
Vneur = Vtj Vur = Vtj 0,75Vtj = 0,25Vtj
Vneur 0,25Vtj
= 100 = 25%
Vtj Vtj

188. Masa tijela koje harmonino titra s periodom od 8 s iznosi 5 kg. Kolika je konstanta k
harmonine sile?
A) 0,3 N/m
B) 5,4 N/m
C) 3,08 N/m
D) 0,7 N/m
E) 8,2 N/m
rjeenje: (C)
T=8 s
m=5 kg 4 2 m
k=? F= x
T2
4 2 m 4 314
, 2 5kg
k= 2
= = 3,08N / m
T 82 s2

155
189. Ako je jakost struje 2 mA, koliko je elektrona prolo kroz vodi za 5 minuta? Naboj
elektrona je 1,610-19 C.
A) 62,51018
B) 0,061019
C) 3,751018
D) 37,51021
E) 1,041019
rjeenje: (C)

I=2 mA Q I t 2 10 3 A 5 60s
t=5 min n= = = = 3,75 10 18
n=?
Qe Qe 1,6 10 19 C

190. Radiostanica emitira na frekvenciji 0,5 kHz. Ako je brzina radiovalova 3105 km/s,
kolika je valna duljina tih valova u kilometrima?
A) 500
B) 6000
C) 15103
D) 1,6710-3
E) 600
rjeenje: (E)
f=0,5 kHz v 3 10 5 10 3 ms 1
v=3105 km/s = = 3 1
= 6 10 5 m = 600 km
=?
f 0,5 10 s

191. Elektrina pe snage 1 kW prikljuena je na napon 220 V. Koliko minuta treba grijati
2 l vode od 20C da bi uzavrela? (cvode=4186 J/kgK)
A) 7
B) 669
C) 11
D) 20
E) 25
rjeenje: (C)
P=1 kW W=Q
U=220 V P t = m c t
m=2 kg
mct
t1=20 C t=
t2=100 C P
t=? 2kg 4186Jkg 1 K 1 80 K
t= = 669,76s = 1116
, min
1000 W

192. Kolika je priblino masa utega koji moemo podii 5 m uvis koristei toplinu koju
oslobodi tijelo mase 600 g kad se ohladi od 150 C na 20 C. (ctijela=880 J/kgK)
A) 2500 kg
B) 1370 kg

156
C) 11,5 kg
D) 3,2 t
E) 760 kg
rjeenje: (B)
h=5 m Q = Ep
m=600 g=0,6 kg m c t = m 2 g h
t1=150 C
t2=20 C m c t 0,6kg 880 Jkg 1 K 1 130 K
m2 = = = 1372,8kg
m2=? gh 10,00 ms 2 5m

193. Kolika mora biti duljina bakrene ice promjera 2 mm da ima isti otpor kao i 1 m nikle-
ne ice istog promjera? Otpornost bakra je 0,017510-6 omm, a nikla 0,072410-6 omm.
A) 4 cm
B) 16 m
C) 4 m
D) 2 m
E) 50 cm
rjeenje: (C)
2r1=2 mm R1 = R 2
R1=R2
1 l 1 2 l 2
l2=1 m =
2r2=2 mm S1 S2
l1=? l S/ 0,0724 10 6 m 1m
l1 = 2 2 1 = = 4,137 m
1 S/ 2 0,0175 10 6 m

194. Neptun 238 ima vrijeme poluivota 2 dana. Nakon 6 dana ostalo je jo neraspadnuto
37,510-6 g neptuna. Kolika je poetna masa u mikrogramima?
A) 225
B) 300
C) 150
D) 100
E) 75
rjeenje: (B)
T1/2=2 dana
t
t=6 dana T1
N = N0 2 2
N=37,510-6 g
N0=? N
N0 = t
= 8N = 8 37,5 10 6 g = 300g

T1
2 2

195. Voza amca koji se kree po jezeru brzinom od 35 km/h poinje koiti na udaljenosti
20 m od obale. Kolika je akceleracija ako se amac potpuno zaustavlja na 2 m od obale?
A) -2,3 m/s2
B) -5,2 m/s2

157
C) -0,5 m/s2
D) -2,6 m/s2
E) -3,3 m/s2
rjeenje: (D)
v=35 km/h v = 2a s
s=20 m-2 m 2
a=? 35 1000 m

v2 3600s
a= = = 2,62ms 2
2s 2 18m

196. Kojom brzinom bi se morala okretati Zemlja da tijelo na ekvatoru ne pritie povrinu
Zemlje? (R=6370 km)
A) 8,0 km/s
B) 2,5 km/s
C) 6,3 km/s
D) 3,4 km/s
E) 5,7 km/s
rjeenje: (A)
R=6370 km m v2
g=9,81 ms -2 m g =
R
v=?
v = R g

v = 6370 10 3 m 9,81ms 2 = 79,05 10 2 ms 1 = 7,9km / s

197. Tijelo mase 5 g izvri 80 titraja u sekundi. Kolika sila djeluje na tijelo kada mu je
elongacija 0,3 cm?
A) 5,7 N
B) 8,4 N
C) 2,6 N
D) 3,8 N
E) 4,6 N
rjeenje: (D)
m=5 g
f=80 s-1 4 2 m x
x=0,3 cm F=
F=? T2
, 2 5 10 3 kg 0,3 10 2 m 80 2 s 2
F = 4 2 m x f 2 = 4 314
F = 3,786N

198. Na kojoj temperaturi 25 molova nekog plina tlai posudu od 0,4 m3 tlakom 5105 Pa?
(R=8,31 J/Kmol)
A) 690 C
B) 730 C

158
C) 520 C
D) 350 C
E) 490 C
rjeenje: (A)
n=25 mol P V = nRT
V=0,4 m3
P V 5 10 5 Pa 0, 4m 3
P=5105 Pa T= = = 962,29K = 689 o C
T=? nR 25mol 8,31J / Kmol

199. Valjak radijusa 2 cm i visine 5 cm teak je 3 N. Uronimo li ga u tekuinu njegova tei-

na se smanji na 2,4 N. Kolika je gustoa tekuine?
A) 1200 kg/m3
B) 850 kg/m3
C) 974 kg/m3
D) 280 kg/m3
E) 1130 kg/m3
rjeenje: (C)
r=2 cm=0,02 m U = G G1
h=5 cm=0,05 m V t g = G G1
G=3 N
G1=2,4 N G G1 G G1 3N 2, 4N
t = = 2 = =
t=? V g , 9,81ms 2
r h g 0,02 m 0,05m 314
2 2

t = 973,9kgm 3

200. ivin barometar pokazuje visinu stupca od 25 mm. Kolika bi pri istom tlaku bila visi-
na stupca alkohola? (dHg=13600 kg/m3, dalkohola=900 kg/m3)
A) 90 cm
B) 25 cm
C) 38 cm
D) 38 m
E) 2,5 m
rjeenje: (C)
h1=25 mm=2510-3 m P1 = P2
h2=?
1 gh 1 = 2 gh 2
1 h 1 13600 kgm 3 25 10 3 m
h2 = = = 0,3777 m = 38cm
2 900 kgm 3

201. Sinus kuta drugog ogibnog maksimuma crvene svjetlosti (=800 nm) je 0,5. Kolika je
konstanta mreice?
A) 0,16 m
B) 1,610-8 m
C) 3,2 m
D) 0,32 m

159
E) 1600 nm
rjeenje: (C)
k=2 k = d sin
sin=0,5 k 2 800 nm
=800 nm d= = = 3200 nm = 3,2m
sin 0,5
d=?

202. Efektivna vrijednost jakosti izmjenine struje u krugu u kojem je spojen otpornik
(R=50 ) je 5 A. Koliki je maksimalni napon na otporniku?
A) 14,2 V
B) 176 V
C) 250 V
D) 353 V
E) 370 V
rjeenje: (D)
Ief=5 A U ef = I ef R = 5A 50 = 250 V
R=50
U 0 = U ef 2 = 250 V 1, 41 = 352,5V
U0=?

203. Kugla volumena 60 dm3 pliva na vodi tako da je 2/3 njenog volumena iznad vode.
Kolika je masa utega koji e drati cijelu kuglu pod vodom? Gustoa vode je 1000 kgm-3.
A) 40 g
B) 12 kg
C) 200 g
D) 40 kg
E) 30 kg
rjeenje: (D)
V=60 dm3
Vneur=2/360=40 dm3 G=U
t=1000 kgm-3 mg=Vneur.tg
m=? m=Vne ur.t=4010-3 m31000 kgm-3=40 kg

204. Hidrostatski tlak vode, izmjeren na dnu jezera iznosi 150 kPa. Gustoa vode je 1000
kgm-3. Ako se za akceleraciju sile tee g uzme 10 ms-2, priblina dubina jezera bit e:
A) 1,5 m
B) 15 m
C) 6,7 m
D) 2,5 m
E) 67 m
rjeenje: (B)
P=150 kPa P = g h
=1000 kgm-3
P 150 10 3 Pa
h=? h= = = 15m
g 1000 kgm 3 10 ms 2

160
205. Perioda izraena u sekundama kuglice koja se njie na niti dugakoj 10 m je:
A)
B) 2
C) 1
D) 10
E) 10
rjeenje: (B)
l=10 m
T=? l 10 m
T = 2 = 2 = 2 s
g 10 ms 2

206. U strujnom krugu nalaze se tri otpornika. Dva od njih, jednaka s otporom 100 oma
svaki, spojena su paralelno, a trei od 50 oma vezan je s njima u seriju. Nadomjesni otpor
tih otpornika (u omima) je:
A) 250
B) 150
C) 50
D) 66,7
E) 100
rjeenje: (E)
R1=R2=100
R3=50 1 1 1 Ru = R + R3
= +
Ru=? R R1 R 2 R u = 50 + 50
1 1 1 R u = 100
= +
R 100 100
1 2
=
R 100
R = 50

207. Dva bakrena vodia imaju jednaku duljinu, a polumjeri njihovih poprenih presjeka
odnose se na nain: r1/r2=1/5. Omjer njihova otpora R1/R2 je:
A) 0,2
B) 5
C) 25
D) 0,04
E) 0,4
rjeenje: (C)
l1=l2 l
r1/r2=1/5 2 2
R1 S1 S 2 r 22 r 2 5
R1/R2=? = = = = = = 25
R 2 l S1 r12 r1 1
S2

161
208. Tangens kuta polarizacije ute svjetlosti za dijamant iznosi 2,42. Indeks loma dija-
manta je:
A) 2,42
B) 1,21
C) 1,58
D) 0,242
E) 0,41
rjeenje: (A)

209. Energija alfa estica su reda veliine:

A) eV
B) MeV
C) meV
D) J
E) kJ
rjeenje: (B)

210. U posudi je tekuina gustoe 1000 kgm-3. Visina tekuine u posudi je 75 cm. Koliki je
hidrostatski tlak (u kPa) na nivou 15 cm iznad dna posude?
A) 1471,5
B) 1,4715
C) 5,886
D) 7,357
E) 5886
rjeenje: (C)
=1000 kgm-3
h=75 cm
h2=15 cm P=g(h-h2)
P=? P=1000 kgm-39,81 ms-2(75-15)10-2 m=5886 Pa=5,886 kPa

211. U zatvorenoj posudi nalazi se plin. Ako prosjena brzina molekule plina postane etiri
puta manja, tlak plina u posudi bit e:
A) 4 puta manji
B) 4 puta vei
C) 2 puta manji
D) 16 puta manji
E) neizmijenjen
rjeenje: (D)
2 N mv 2
P= p v2
3V 2
2 N mv12
P1 16
= 3V 2 2 =
P2 1 1
2 N m ( v1 )
4
3V 2

162
212. Za koliko je stupnjeva temperatura vode na vrhu slapa nia od temperature pri dnu,
ako voda pada s visine 1 km? (cvode=4200 J/kgK, g=10 m/s2)
A) 4,2107
B) 0,42
C) 0,0024
D) 2,4
E) 24
rjeenje: (D)
h=1 km=1000 m Q = Ep
t=? mct = mgh
gh 10 ms 2 1000 m
t = = = 2,38K
c 4200 Jkg 1 K 1

213. Zraka svjetlosti izlazi iz vode u zrak. Ako pri tom prijelazu sinus kuta upadanja iznosi
0,5 a sinus kuta loma 0,65 indeks loma vode je:
A) 0,77
B) 1,3
C) 0,325
D) 0,65
E) 1,15
rjeenje: (B)
sin =0,5 1
n 12 =
sin=0,65 n 21
n=?
sin 0,65
n= = = 1,3
sin 0,5

214. Kolika mora biti brzina satelita da bi se mogao gibati po krunoj stazi oko Zemlje na
visini 3000 m? (u m/s) (g=10 m/s2, RZemlje=6400 km)
A) 8103
B) 64103
C) 6,4107
D) 253
E) 800
rjeenje: (A)

h=3000 m mv 2 G Mz m
Rz=6400 km =
R z + h (R z + h) 2
v=?
G Mz 6,67 10 11 m 3 kg 1 s 2 6 10 24 kg
v= =
Rz + h 6403 10 3 m
v = 0,07905 10 5 m / s = 7,905 10 3 m / s

163
215. Gubitak mase pri stvaranju jezgre litija iznosi 5,710-29 g. Energija vezanja jezgre litija
prema tome iznosi (u dulima):
A) 5,110-18
B) 5,110-16
C) 5,110-15
D) 5,110-3
E) 5,110-12
rjeenje: (C)
m=5,710-29 g
E=? E=mc2=5,710-2910-3 kg(3108 ms-1)2=5,1310-15 J

216. Skratimo li njihalo na 1/4 njegove duljine perioda e se

A) poveati etiri puta
B) smanjiti etiri puta
C) poveati esnaest puta
D) poveati dva puta
E) smanjiti dva puta
rjeenje: (E)
l2=1/4 l l
T2=? 2 2 1
T2 g l2 4
l 12 l 1
= = = = =
T1 l l l l 2
2
g
T1
T2 =
2

217. Elektrino kuhalo prikljueno na napon 200 V moe za 7 minuta zagrijati 1 litru vode
od 20C do vrenja. Koliki otpor ima grija kuhala? (cvode=4200 J/kgK)
A) 0,8 oma
B) 3,3 oma
C) 1 om
D) 50 oma
E) 200 oma
rjeenje: (D)
U=200 V W=Q
t=7 min=760 s
U U2 t
m=1 kg U I t = m c t , ako je I = = m c t
t1=20 C R R
t2=100 C U2 t 200 2 V 2 7 60s
R=? R = = = 50
m c t 1kg 4200 Jkg 1 K 1 80 K

218. Na krajevima kondenzatora u elektrinom titrajnom krugu mijenja se napon pre-ma

jednadbi U=(50 V) sin(104 s-1)t. Kapacitet kondenzatora iznosi 0,1 mikrofarad. Odredite
induktivitet zavojnice.

164
A) 10 H
B) 1 H
C) 0,001 H
D) 0,1 H
E) 0,01 H
rjeenje: (E)
U=Uo sin t
U=(50 V) sin(104 s-1)t 10 4 1
C=0,1 F = 2 f = 10 4 s 1 s = 5000s 1
2
L=?
1 2
f=
2 LC
1
f2 =
4 2 LC
1 1
L= 2 = 2 2
= 0,01H
, 2 0,1 10 6 F
f 4 C 5000 s 4 314
2

219. Ako je poetni broj jezgara nekog radioaktivnog elementa N, koliko ih se raspadne
nakon tri vremena poluraspada?
A) 7 N/8
B) 1 N/3
C) 2 N/3
D) 1 N/2
E) 1 N/8
rjeenje: (A)
t=3T1/2
broj raspadnutih jezgara=? t
3T1
2

T1 T1 N
N 3T1 = N 2 2
= N2 2
=
2 8
N 7N
br. rasp. jezgara = N =
8 8

220. Snaga motora koji teret mase 50 kg podie vertikalno brzinom od 3 m/s iznosi pribli-
no (u vatima):
A) 50
B) 150
C) 500
D) 1500
E) 3000
rjeenje: (D)
m=50 kg W mgh
v=3 m/s P= = = mgv = 50 kg 10 ms2 3ms1 = 1500 W
t t
P=?

165
221. Na tijelo mase m, specifine topline c i temperature t1 prela je koliina topline Q.
Konana temperatura tijela se moe izraunati iz izraza:
A) Q+t1
B) Q/mc
C) Q-t1
D) Q/mc+t1
E) mc/Q
rjeenje: (D)
t = t 1 + t
Q = mct
Q Q
t = t = t1 +
mc mc

222. U strujnom krugu nalazi se osigura od 10 A. Koliko iznosi maksimalno dozvoljena

snaga struje (izraena u vatima) na otporniku od 20 oma?
A) 100
B) 200
C) 1000
D) 2000
E) 20
rjeenje: (D)
I=10 A
R=20
P=? P = U I U = I R P = I 2 R = 10 2 A 2 20 = 2000 W

223. Koliko fotona utog svjetla valne duljine od 610-7 m u jednoj sekundi odgovara snazi
od 1,6510-18 W (Planckova konstanta je 6,610-34 Js)?
A) 1
B) 5
C) 100
D) 500
E) 1000
rjeenje: (B)
=610-7 m nhc
t=1 s nhc
P=1,6510-18 W P= =
t t
n=?
P t 1,65 10 18 W 6 10 7 m 1s
n= = =5
hc 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1

224. Brzina vode u rijeci je 3 km/sat. Motorni amac ide uzvodno brzinom od 10 km/sat.
Kojom brzinim bi amac iao niz rijeku?
A) 7
B) 10

166
C) 13
D) 16
E) 30
rjeenje: (D)
v1=3 km/sat
v2=10 km/sat
v=? v=v2+2v1=10km/h+23km/h=16 km/h

225. Kota vozila koje se kree brzinom 60 km/h ima radijus 65 cm. Koliko priblino okre-
ta u sekundi izvri kota?
A) 5
B) 3
C) 4
D) 7
E) 2
rjeenje: (C)
v=60 km/h=16,66 ms-1 n 2r = v
r=65 cm=0,65 m v 16,66ms 1
n=? s-1 n= = = 4,08s 1
2r 2 0,65m 314
,

226. Koliko se smanjila unutranja energija olovne kugle mase 600 g koja je bila zagrijana
na 350C pa ohlaena na 25C? (colova=120 Jkg-1K-1)
A) 234 kJ
B) 2,34 MJ
C) 23,4 kJ
D) 2340 J
E) 234 J
rjeenje: (C)
m=600 g=0,6 kg
t1=350 C
t2=25 C
U=? U=Q=mct=0,6kg120Jkg-1K-1325K=23400J=23,4 kJ

227. Period prvog njihala je 8 s, a drugog 6 s. Kako se odnose njihove duljine L1:L2?
A) 81/2:61/2
B) 6:8
C) 9:16
D) 8:6
E) 16:9
rjeenje: (E)
T1=8 s L
T2=6 s 2 1
T1 g T2 L
L1:L2=? = 1 = 1
T2 L2 T22 L2
2
g

167
 L1 8 2 s 2 64 16
= = = L1 : L 2 = 16:9
L 2 6 2 s 2 36 9

228. Niklena ica otpornosti 0,072410-6, duljine 130 m, a presjeka 1 mm2, prikljuena je na
napon od 22 mV. Kolika je snaga tog opornika?
A) 9,4 W
B) 51,410-6 W
C) 51,4 mW
D) 51,4 W
E) 9,410-6 W
rjeenje: (B)
=0,072410-6 m U U2 U2
l=130 m P = U I I = P = P =
R R l
S=1 mm2=10-6 m2
U=22 mV S
6 6
P=? U S
2
22 10 V 10 m
2 2
P= = = 51, 42 10 6 W
l 0,0724 10 6 m 130 m

229. Efektivna vrijednost sinusnog napona je 120 V. Maksimalna vrijednost izraena u

voltima je priblino:
A) 135
B) 140
C) 150
D) 160
E) 170
rjeenje: (E)
Uef=120 V U
U0=? U ef = 0
2
U 0 = U ef 2 = 120 V 1, 41 = 169,2V

230. Koji od navedenih tipova elektromagnetskog zraenja ima najveu valnu dulji-nu?
A) -zrake
B) vidljivo svjetlo
C) infracrveno svjetlo
D) ultraljubiasto zraenje
E) rendgensko zraenje
rjeenje: (C)

231. Einsteinov zakon ekvivalentnosti mase i energije glasi:

A) E=mc2
B) E=(1/m)c2
C) E=mc
D) E=m/c

168
E) E=m/c2
rjeenje: (A)

232. Pretpostavimo da se kod fisije urana 0,1% mase prisutnog urana transformira u energi-
ju. Koliko je priblino energije u dulima proizvedeno fisijom 1 kg urana?
A) 17107
B) 371020
C) 231028
D) 91013
E) 91020
rjeenje: (D)
m=0,1%1 kg
E=? E=mc2=0,001kg321016m2s-2=91013 J

233. Granina energija fotona koja uzrokuje fotoelektrini efekt u metalu je 4,9510-19 J.
Tome priblino odgovara energija u eV (naboj elektrona je 1,610-19 C)?
A) 1
B) 3
C) 5
D) 8
E) 1,210-19
rjeenje: (B)
E=4,9510-19 J 4,95 10 19 J
E=? eV E = = 3,09eV
1,6 10 19 C

234. Svjetlo valne duljine 500 nm pada na optiku mreicu i ogiba se pod kutom prvog
ogibnog maksimuma kojeg je sinus jednak 0,8. Koliko iznosi konstanta optike mreice u
m?
A) 40
B) 4
C) 0,4
D) 0,625
E) 0,5
rjeenje: (D)
=500 nm k = d sin
k=1
k 1 500 10 9 m
sin=0,8 d= = = 625 10 9 m = 0,625m
d=? sin 0 ,8

235. Jedna godina svjetlosti je udaljenost koju svjetlost prijee za godinu (365) dana brzi-
nom od 3105 km/s. Kolika je ta udaljenost?
A) 9,5109 km
B) 951013 km
C) 9,51012 km

169
D) 9501011 km
E) 951010 km
rjeenje: (C)
t=365 dana
v=3105 km/s
s=? s=vt=3105 km/s36586400 s=9,461012 km

236. Vlak koji se kree brzinom od 20 kmh-1 poinje ubrzavati i nakon 50 s postie brzinu
60 kmh-1. Kolka je akceleracija u tom vremenskom intervalu?
A) 0,8 m/s2
B) 0,2 ms-2
C) 1,4 ms-2
D) 0,6 ms-2
E) 1,2 ms-2
rjeenje: (B)
v1=20 kmh-1=5,555 ms-1
t=50 s v 2 v 1 16,666s 1 5,555ms 1
-1
v2=60 kmh =16,666 ms -1 a = = = 0,22ms 2
t 50s
a=?

237. Ako ispustimo kamen s vrha tornja visokog 50 m, s kojom e brzinom udariti o
zemlju?
A) 96 km/h
B) 120 km/h
C) 113 km/h
D) 107 km/h
E) 130 km/h
rjeenje: (C)
h=50 m
v = 2gh = 2 9,81ms 2 50 m = 31,32ms 1 = 112,755km / h
v=?

238. Automobil mase 800 kg kree se brzinom od 40 km/h. Kolika mora biti sila koe-nja
da se zaustavi nakon 30 m?
A) 330 N
B) 3300 N
C) 165 N
D) 16500 N
E) 1650 N
rjeenje: (E)
m=800 kg
v=40 km/h=11,11 m/s v2
s=30 m v = 2as a =
2s
F=?
v 2
, 2 m 2 s 2
800 kg 1111
F = m a = m = = 1645,76N
2s 2 30 m

170
239. Kolika je priblino masa rakete koja se kree brzinom od 900 km/h, ako u svakoj
sekundi iz nje izae 300 g izgorjelih plinova brzinom od 1200 m/s?
A) 1400 g
B) 14 g
C) 2,8 kg
D) 500 g
E) 28 kg
rjeenje: (A)
v1=900 km/h=250 ms-1
m2=300 g=0,3 kg m 1 v1 = m 2 v 2
v2=1200 m/s
m v 0,3kg 1200 ms 1
t=1 s m1 = 2 2 = = 1, 44kg = 1440g
m1=? v1 250 ms 1

240. Tijelo mase 2 kg giba se po krunici promjera 5 m sa frekvencijom 3 Hz. Kolika je

centripetalna sila?
A) 1320 N
B) 2035 N
C) 890 N
D) 1540 N
E) 1780 N
rjeenje: (E)
m=2 kg
2r=5 m , 3s 1 = 47,1ms 1
v = 2r f = 5m 314
f=3 Hz
Fc=? mv 2 2kg ( 47,1ms 1 ) 2
Fc = = = 1774,72N
r 2,5m

241. eljezna kocka brida 4 cm uronjena u vodu visi na jednom kraku vage. Za koliko je
manja teina od one izmjerene kad je kocka u zraku?
A) 0,63 N
B) 0,88 N
C) 0,35 N
D) 0,57 N
E) 0,44 N
rjeenje: (A)
a=4 cm=410-2 m
U=? U=Vtjtg=(410-2m)31000kgm-39,81ms-2=0,62784N

242. Na vodi se ire valovi valne duljine 15 m. Dva susjedna brijega vala prou u razmaku
od 3 s. Kolika je brzina irenja valova?
A) 5 m/s
B) 2 m/s
C) 3 m/s
D) 15 m/s

171
E) 10 m/s
rjeenje: (A)
=15 m 15m
T=3 s v= = = 5ms 1
T 3s
v=?

243. Kroz povrinu od 0,5 m2 prolazi elektromagnetski val snage 0,1 W. Intenzitet toga vala
(W/m2) je:
A) 0,1
B) 0,2
C) 1
D) 2
E) 0,05
rjeenje: (B)
s=0,5 m2 P 0,1w
P=0,1 W I= = = 0,2W / m 2
S 0,5m 2
I=?

244. Rad plina pri volumnoj ekspanziji od 40 litara, uz stalni tlak, iznosi 20 J. Pri tome je
veliina stalnog tlaka u Pa jednaka:
A) 800
B) 600
C) 500
D) 200
E) 100
rjeenje: (C)
V=40 l=4010-3 m3 W = p V
W=20 J W 20 J
p=? P= = = 0,5 10 3 Pa = 500 Pa
V 40 10 3 m 3

245. Koliki je volumen jednog mola idealnog plina (u m3) kome je temperatura 500 K a
tlak 415 Pa (plinska konstanta je 8,3 Jmol-1K-1)?
A) 1
B) 10
C) 100
D) 1000
E) 10000
rjeenje: (B)
n=1 mol PV = nRT
T=500 K
nRT 1mol 8,3Jmol 1 K 1 500 K
P=415 Pa V= = = 10 m 3
V=? P 415 Pa

246. Omjer kinetikih energija dvaju tijela jednakih masa je 5:20. Omjer brzina tih tijela je:
A) 1/4

172
B) 0,5
C) 5/20
D) 0,25
E) 4/1
rjeenje: (B)
m1=m2
Ek1:Ek2=5:20 m v12
v1:v2=? E k1 v2
= 2 = 1
E k 2 m v 22 v 22
2
v1 E k1 5 1
= = = = 0,5
v2 Ek2 20 2

247. Tri otpornika od 2, 3 i 0,4 oma spojena su paralelno. Ukupni otpor kombinacije je (u
omima)?
A) 3
B) 0,3
C) 0,03
D) 310-3
E) 310-4
rjeenje: (B)
R1=2
R2=3
R3=0,4 =2/5
Ru=?
1 1 1 1 1 1 1 1 1 5 3 + 2 + 15 20
= + + = + + 2 = + + = =
R u R 1 R 2 R 3 2 3 5 2 3 2 6 6
6 3
Ru = = = 0,3
20 10

248. amac ide niz rijeku brzinom od 14 km/h. Brzina vode u rijeci je 4 km/sat. Kojom bi
brzinom amac iao uzvodno?
A) 4 km/sat
B) 6 km/sat
C) 10 km/sat
D) 14 km/sat
E) 18 km/sat
rjeenje: (B)
v (nizv)=14 km/h
vr=4 km/h
v (uzv)=? v=v (nizv)-vr=14 km/h-4 kmh=10 km/h
v (uzv)=v-vr=10 km/h-4 km/h=6 km/h

173
249. Srednja brzina tijela koje je iz stanja mirovanja puteno da slobodno pada u vremenu t
iznosi 5 m/s. Za to vrijeme prije|eni put u m je (uzeti da je g=10 ms-2):
A) 1
B) 2
C) 3
D) 4
E) 5
rjeenje: (E)
v =5 ms-1 r 0+v r
s=? v= v = 2v = 2 5ms 1 = 10 ms 1
2
v 2 (10 ms 1 ) 2
s= = = 5m
2g 2 10 ms 2

250. Snaga hidroelektrona je 1 GW. To je:

A) 1000000 J/s
B) 103 Js
C) 109 Js
D) 108 J/s
E) 109 J/s
rjeenje: (E)
P=1 GW=109 W=109 J/s

251. Na tijelo mase 50 kg istodobno djeluju sile F1=500 N i F2=350 N meusobno pod
kutem od 180 stupnjeva uslijed ega se ono giba po horizontalnoj podlozi uz silu trenja od
50 N. Akceleracija (u m/s2) koju tijelo dobiva je:
A) 4
B) 2
C) 10
D) 9,81
E) 12,2
rjeenje: (B)
   
m=50 kg R = F1 F2 Ftr = 500 N 350 N 50 N = 100 N
F1=500 N
F2=350 N R = ma
=180
R 100 N
Ftr=50 N a= = = 2ms 2
a=? m 50kg

252. Opaa u kabini dizala primjeuje da se utegu koji je objeen na dinamometar, pove-
aje teina. Iz toga on zakljuuje da se kabina dizala:
A) giba prema gore konstantnom brzinom
B) giba prema gore uz stalnu akceleraciju
C) spu{ta jednoliko ubrzano
D) giba jedoliko prema dolje

174
E) slobodno pada
rjeenje: (B)

253. Pri horizontalnom hicu na tijelo djeluje:

A) konstantna sila u horizontalnom smjeru
B) samo otpor zraka
C) sila u smjeru tangente na putanju
D) konstantna sila u smjeru vertikalnom prema dolje
E) rezultantna sila u smjeru putanje
rjeenje: (D)

254. Za svaki metar dubine u vodi (gustoa vode je 1000 kg/m3) se hidrostatski tlak promi-
jeni za:
A) 9,81 kPa
B) 9,81 Pa
C) 9,81 mPa
D) 9,81 MPa
E) 981 Pa
rjeenje: (A)
h=1 m
=1000 kg/m3
P=? P=gh=1000 kgm-39,81 ms-21m=9810 Pa=9,81 kPa

255. Napon na polovima izvora s unutranjim otporom od 0,25 oma pri struji optereenja
od 4 ampera iznosi 23 volta. Elektromotorna sila toga izvora je:
A) 23 V
B) 24 V
C) 22 V
D) 16 V
E) 39 V
rjeenje: (B)
Ru=0,25 U 23V
I=4 A Rv = = = 5,75
I 4A
U=23 V EMS = I( R u + R v ) = 4A (0,25 + 5,75 ) = 24V
EMS=?

256. Koliki je otpor voltmetra (u omima) za mjerno podruje od 250 V ako struja u njemu
ne smije prijei vrijednost od 20 mA?
A) 1250
B) 5000
C) 12,5
D) 5
E) 12500
rjeenje: (E)

175
U=250 V U
I=20 mA I=
R
R=? U 250 V
R= = = 12500
I 20 10 3 A

257. Titrajni krug sastavljen od zavojnice i ploastog kondenzatora s zrakom meu ploa-
ma ima frekvenciju f. Ako se meu ploe unese dielektrik relativne permitivnosti 81, tada
e frekvencija f1 iznositi:
A) f1=f
B) f1=81 F
C) f1=f/81
D) f1=f/9
E) f1=9f
rjeenje: (D)
r=81 S 1
f1=? C= 0 r f=
d 2 LC
C1 = 81C 1
f1 2 L 81C 1 1
= = f1 = f
f 1 9 9
2 LC

258. Na elastinoj opruzi konstante elastinosti k objeeno je tijelo mase m. Frekvencija

ovakvog harmonijskog oscilatora je:
A) upravno razmjerna s m
B) upravno razmjerna s m2
C) obrnuto razmjerna s m
D) upravno razmjerna s m/k
E) obrnuto razmjerna s m1/2
rjeenje: (E)
1 1
f= f 1
m m 2
2
k

259. Broj titraja u jednoj minuti je 150. Frekvencija takvog titranja je:
A) 150 Hz
B) 0,4 Hz
C) 0,007 Hz
D) 2,5 Hz
E) 25 Hz
rjeenje: (D)
f=150 min-1 150
f=? Hz f= = 2,5Hz
60s

176
260. Akustina viljuka proizvodi u zraku ton frekvencije 440 Hz. Ako je brzina zvuka 352
m/s tada je valna duljina tona:
A) 80 cm
B) 80 m
C) 1,25 m
D) 88 m
E) 12,5 cm
rjeenje: (A)
f=440 Hz v 352m / s
v=352 m/s = = = 0,8m = 80cm
f 440s 1
=?

261. Osnovno energetsko stanje vodikovog atoma ima energiju oko -13,6 eV u odnosu na
stanje u kojem proton i elektron miruju i u kojem su meusobno beskonano uda-ljeni. Ako
se u vodikovom atomu proton zamijeni esticom koja ima istu masu kao i elektron, ali ima
suprotan naboj, dobiva se tz.v. pozitronski atom. Kolika je energija osnovnog stanja pozi-
tronskog atoma?
A) -1,2 eV
B) -3,4 eV
C) -6,8 eV
D) -13,6 eV
E) -27,2 eV
rjeenje: (C)
E=-13,6 eV W = Q
E=?
k Q2 mv 2
E=W= = 13,6eV W = Ek Ek =
R 2
mv 2 k Q 2
= ako je mv 2 = 2Ek
R R
2Ek k Q 2
=
R R2
k Q2
2Ek =
R
13,6eV
Ek = = 6,8eV
2

262. Ako je valna duljina longitudinalnog vala L, onda je razmak izmeu zguenja i
susjednog razrjeenja u takvom valu:
A) L
B) 2L
C) L/8
D) L/4

177
E) L/2
rjeenje: (E)

263. Koju e valnu duljinu (u nm) imati svjetlost to je emitira atom kad prelazi iz drugog
pobuenog stanja E3 u prvo pobueno stanje E2, ako se zna da je E3-E2=310-19 J i
h=6,610-34 Js?
A) 330
B) 400
C) 660
D) 1200
E) 6600
rjeenje: (C)
E3-E2=310-19 J hc
=? E3 E 2 =

hc 6,6 10 34 Js 3 10 8 ms 1
= = 19
= 6,6 10 7 m = 660 nm
E3 E2 3 10 J

264. Svjetlost upada na dijamantnu ploicu pod kutem u koji je upravo kut polarizacije ili
Brewsterov kut za dijamant. Ako je sinus toga kuta 0,92, a njegov kosinus 0,38, indeks
loma dijamanta je:
A) 0,35
B) 0,54
C) 1,30
D) 0,41
E) 2,42
rjeenje: (E)
sin=0,92 tg = n
cos=0,38 sin 0,92
n=? n= = = 2, 42
cos 0,38

265. Iz de Broglieve relacije zakljuujemo da je valna duljina brzih nabijenih estica (elek-
trona, protona, iona):
A) upravno proporcionalna naboju estica
B) upravno proporcionalna brzini estica
C) upravno proporcionalna masi estica
D) upravno proporcionalna koliini gibanja estica
E) obrnuto proporcionalna koliini gibanja estica
rjeenje: (E)
h 1
=
mv mv

266. Jeka se uje jednu sekundu poto je proizveden ton. Ako je brzina zvuka 340 m/s,
koliko je daleko povrina refleksije?

178
A) 340 m
B) 50 m
C) 680 m
D) 170 m
E) 1050 m
rjeenje: (D)
t=1 s Udaljenost povrine refleksije jednaka je polovici prije-
v=340 m/s enog puta:
d=? s v t 340 s 1s
m
d= = = = 170 m
2 2 2

267. Duljina sekundnog njihala (tj. onog kojem je poluperiod 1 s) iznosi na ekvatoru
(g=9,72 ms-2)
A) 2,99 m
B) 3,99 m
C) 1,99 m
D) 0,99 m
E) 5 m
rjeenje: (D)
T=2 s l
l=? T = 2
g
T2 g 4s 2 9,72ms 2
l= = = 0,9858m = 0,99m
4 2 4 314
, 2

268. Tijelo mase 10 kg giba se brzinom 2 m/s. Drugo tijelo mase 15 kg giba se u istom
smjeru kao i prvo brzinom 3 m/s. Poslije sudara tijela se gibaju slijepljena zajedno. Odredi-
te brzinu tijela poslije sudara.
A) 2,2 m/s
B) 2,6 m/s
C) 2,8 m/s
D) 3,0 m/s
E) 2,0 m/s
rjeenje: (B)
m1=10 kg
v1=2 m/s m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) v
m2=15 kg
m v + m 2 v 2 10 kg 2ms 1 + 15kg 3ms 1
v2=3 m/s v= 1 1 = = 2,6ms 1
v=? m1 + m 2 10 kg + 15kg

269. Elektrini titrajni krug sastoji se od zavojnice i kondenzatora. Kako se promijeni

period tog titrajnog kruga ako se kapacitet kondenzatora povea etiri puta, a indukti-vitet
zavojnice ostane isti?
A) smanji se dva puta

179
B) povea se etiri puta
C) smanji se etiri puta
D) povea se dva puta
E) ne promijeni se
rjeenje: (D)
T = 2 LC
T2 2 L 4C
= =2
T1 2 LC
T2 = 2T1

270. Napon izmeu horizontalnih ploa kondenzatora je 10 V, a razmak ploa je 0,1 m.

Mikroskopski vidljiva kapljica ulja mase 10-3 kg lebdi u elektrinom polju. Naboj kapljice
je:
A) 10-14 C
B) 10-21 C
C) 10 C
D) 1 C
E) 1 mC
rjeenje: (A)
U=10 V G = Fe
d=0,1 m m g = QE
m=10-13 kg
Q=? m g U
Q= kako je E=
E d
13 2
m g d 10 kg 9,81ms 0,1m
Q= = = 9,81 10 15 C = 10 14 C
U 10 V

271. Kod koje razine potencijala na katodnoj cijevi brzina elektrona dostie vrijednost 10
% brzine svejtlosti? (Brzina svjetlosti c=3108 m/s, masa elektrona me=9,110-31 kg, naboj
elektrona e=1,610-19 C.)
A) 2955 V
B) 3420 V
C) 2559 V
D) 5000 V
E) 4000 V
rjeenje: (C)
v=0,1 c mv 2
me=9,110-31 kg Q U =
2
Qe=1,610-19 C
U=? mv 2
9,1 10 31 kg (0,1 3 10 8 ms 1 ) 2
U = = = 2559,37 V
2Q 2 1,6 10 19 C

272. Dva ovjeka nose teret objeen na motku dugu 2 m. Gdje visi teret ako motka prvog
ovjeka pritie tri puta jae nego drugog?

180
A) na polovini
B) 0,5 m od drugog
C) 0,5 m od prvog
D) 0,75 m od prvog
E) 0,25 m od prvog
rjeenje: (C)
l=2 m Momenti sila F1 i F2 s obzirom na toku A moraju biti jednaki.
F1=3F2
r1=? M1=M2 r1+r2=l
F1r1=F2r2 jer je F1=3F2 bit e r1+3r1=2 m
3F2r1=F2r2 4r1=2 m
3r1=r2 r1=0,5 m

273. Voltmetar ima otpor 120 . Koliki e napon pokazivati ako je prikljuen na bateriju
ija je elektromotorna sila jednaka 9 V i iji je unutarnji otpor jednak 15 ?
A) 8 V
B) 9 V
C) 1 V
D) 0,1 V
E) 6 V
rjeenje: (A)
R=120
EMS=9 V EMS
I=
Ru=15 R + Ru
U=?
EMS R 9V 120
U = IR = = = 8V
R + R u 120 + 15

274. U dijagramu ovisnosti brzine o vremenu v=f(t) za gibanje nekog tijela povrinom
ispod krivulje brzine predoeno je:
A) srednje ubrzanje tijela u vremenu t
B) srednja brzina tijela
C) put preen u vremenu t
D) rad tijela izvren u vremenu t
E) kinetika energija tijela
rjeenje: (C)

275. U homogenom magnetskom polju indukcije 1,5 T jednoliko se giba vodi duljine 10
cm. Njime tee struja 2 A, brzina mu je 1 m/s a vodi je okomit na polje. Snaga potrebna za
ovo gibanje jest:
A) 3 W
B) 40 W
C) 0,3 W
D) 1,5 W
E) 33 W

181
 rjeenje: (C)
B=1,5 T
l=10 cm=0,1 m W
I=2 A P= jer je W = Fs
v=1 ms-1 t
=90 Fs
P= jer je F = B I l sin
P=? t
s s
P = B I l jer je =v
t t
P = B I l v = 1,5T 2A 0,1m 1ms 1 = 0,3W

276. Koliko je topline potrebno da bi se 3 kg leda temperature-20 C rastopilo i da bi se

temperatura tako dobivene vode povisila na 80 C. (Specifini toplinski kapacitet leda je
2100 Jkg-1k-1, specifini toplinski kapacitet vode je 4200 Jkg-1k-1 a specifina toplina talje-
nja leda je 3,3105 J/kg
A) 1,5106 K/kg
B) 2,1106 J
C) 3,4106 J
D) 4,7106 J
E) 5,6106 J
rjeenje: (B)
m=3 kg
t1=-20 C
t2=80 C
Q=?
Q=Q1+Q2+Q3
Q1=mclTl toplina potrebna za zagrijavanje leda od -20 C do 0 C
Q2=ml toplina potrebna za taljnenje leda
Q3=mcvtv toplina potrebna za zagrijavanje vode
Q= mclTl+ ml+ mcvtv
Q=3kg2100Jkg-1K-120K+3kg3,3105Jkg-1K-1+3kg4200Jkg-1K-180K
Q=126000J+990000J+1008000J
Q=2124000 J
Q=2,124106 J

277. amac je usmjeren preko rijeke pod kutom 90 u odnosu na smjer njezina toka. Brzi-
na amca prema vodi je 5 m/s, a brzina toka rijeke je 2 m/s. Najkraa udaljenost meu
obalama jest 200 m. Od jedne do druge obale amac plovi:
A) 4 s
B) 4 min
C) 40 s
D) 60 s
E) 6 min

182
 rjeenje: (C)
v=5 ms-1
v = v ~ + v r = (5ms 1 ) 2 + ( 2ms 1 ) 2 = 29 ms 1
vr=2 ms-1
t=? v ~ 200
=
v x
200 v 200 m 29 ms 1
x= = = 40 29 m
v~ 5ms 1
x 40 29 m
t= = = 40s
v 29 ms 1

278. Predmet na optikoj osi udaljen je 40 cm od tjemena konkavnog sfernog zrcala polu-
mjera zakrivljenosti 50 cm. Odredite poloaj slike.
A) 80 cm
B) 66,67 cm
C) 40,1 cm
D) -200 cm
E) 200 cm
rjeenje: (B)
a=40 cm 1 1 1 1 1 1 af
r=50 cm = + = =
f a b b f a f a
b=?
f a 0,25m 0, 4m
b= = = 0,66666m = 66,67cm
a f 0, 4m 0,25m

279. Koliko je molekula u vodi obujma 1 mm3 vode? (Gustoa vode je 103 kg/m3, molna
masa vode 0,018 kg/mol, Avogaorova konstanta 6,0231023 mol-1.)
A) 2,831019
B) 3,341019
C) 1,671020
D) 1,821019
E) 5,241018
rjeenje: (B)
V=1 mm3=10-9 m3 m V 10 9 m 3 10 3 kgm 3 6,023 10 23 mol 1
=103 kg/m3 n = N = N =
M M 0,018kgmol 1
M=0,018 kg/mol
n=? n = 3,34 10 19

280. Lift se pokrene i uspinje konstantnom akceleracijom u toku 2 s pri emu dosegne brzi-
nu 4 m/s, kojom produi uspinjanje slijedee 4 s. Zatim se u zadnje 3 s jednoliko usporava i
zaustavi. Na koju se visinu popeo lift?
A) 20 m
B) 26 m
C) 22 m

183
D) 28 m
E) 32 m
rjeenje: (B)
t1=2 s s = s1 + s 2 + s 3 s1-jednoliko ubrzano gibanje
v=4 m/s s2- jednoliko gibanje
a 1 t12 a 2 t 32
t2=4 s s= + v2 t 2 + s3- jednoliko usporeno gibnje
v1=4 m/s 2 2
v2=4 m/s v t1 v t
s= + v2 t + i 3
t3=3 s 2 2
s=? 1
4ms 2s 4ms 1 3s
s= + 4ms 1 4s +
2 2
s = 4m + 16m + 6m
s = 26m

281. Elektrina pe prikljuena je na gradsku mreu napona 220 V. Pe ima 3 m dugu

grijau nit i za 20 min povisi u prostoriji temperaturu za 20 C. Koliko mora biti dugaka ta
nit ako isto povienje temperature u prostoriji elimo postii za 15 min?
A) 2,25 m
B) 2 m
C) 5 m
D) 1,5 m
E) 3,5 m
rjeenje: (A)
U=220 V Q=W Potrebna toplina jednaka je izvrenom
l1=3 m Q1 = Q 2 radu el. struje, a ta toplina je u oba sluaja
t1=20 min ista.
t1=20 K U 2 t1 U 2 t 2 l
= Uvrstimo li za R = dobijamo
t2=15 min R1 R2 S
t2=t1
U 2 t1 U 2 t 2
l2=? =
l1 l 2
Presjeci (S) i otpornosti () su isti.
S S
t1 t 2
=
l1 l 2
t 2 l1
l2 =
t1
15 min 3m
l2 =
20 min
l 2 = 2,25m

282. Nogometnu loptu volumena 2,8 litara (u napuhanom stanju) pumpamo runom
pumpom, koja u jednom hodu ruice daje 200 cm3 zraka. Lopta je u poetku pumpanja

184
potpuno ispranjena, a pumpamo je do tlaka od 180 kPa. Koliko puta treba potisnuti ruicu
pumpe?
A) 20
B) 22
C) 30
D) 38
E) 25
rjeenje: (E)
V1=2,8 l p 1 V1 = p 2 nV2
V2=200 cm3=0,2 l
p 1 V1 180 10 3 Pa 2,8l
p1=180 kPa n = = = 24,876 = 25
p2=1,013105 Pa p 2 V2 1, o13 10 5 Pa 0,2l
n=?

283. Udaljenost izmeu dviju stanica metroa iznosi 2 km, koju kompozicija metroa prijee
za 140 s. Maksimalna brzina koju metro postigne na tom putu iznosi 60 km/h. Na poetku i
na kraju svog gibanja metro se kree stalnim ubrzanjem jednakim po apsolutnoj veliini.
Koliko iznosi to ubrzanje?
A) 2,5 ms-2
B) 0,83 ms-2
C) 10 ms-2
D) 0,41 ms-2
E) 7,34 ms-2
rjeenje: (B)
s=2 km a t12 a t 32
t=140 s s= + v2 t2 +
2 2
v=60 km/h
a1=a2=a t 1 + t 2 + t 3 = t i t 1 = t 3 2t 1 + t 2 = t
a=? v t12 v t12 v t12
s= + vt2 + =2 + v t 2 = v t1 + v t 2
2t 1 2t 1 2t 1
s
t1 + t 2 =
v
2t 1 + t 2 = 140s ( 1)
2000 m
t1 + t 2 =
16,67s
2t 1 t 2 = 140s
t 1 + t 2 = 119,97s
t 1 = 20s
t 1 = 20s
v 16,67 ms 2
a= = = 0,833ms 2
t1 20s

185
284. Predmet na Mjesecu ima teinu 100 N. Koliku masu ima predmet ako je poznato da
masa Mjeseca iznosi 1/80 mase Zemlje, a polumjer Mjeseca je 1/4 polumjera Zemlje?
A) 10 kg
B) 10 N
C) 10,2 kg
D) 51 kg
E) 40 N
rjeenje: (D)
FM=100 N G m MM 1
G m M M R Z2 M M R Z2 80 MZ R Z 16
2
MM=1/80 MZ FM R 2M
RM=1/4 RZ = = = = =
FZ G m MZ G m MZ R 2M MZ R 2M 1 2 80
m=?
2
M Z RZ
RZ 16
80 FM
FZ =
16
80 FM
m g =
16
80 FM 80 100 N
m= = = 50,968kg
16g 16 9,81ms2

285. irim djelom vodoravno poloene cijevi struji voda brzinom 4 m/s. Razlika tlakova
ireg i suenog dijela cijevi iznosi 8103 Pa, te brzina protjecanja u uem djelu cijevi iznosi:
A) 7 m/s
B) 6,85 m/s
C) 5,65 m/s
D) 4 m/s
E) 3,65 m/s
rjeenje: (C)
v1=4 m/s Bernoullijeva jednadba
p1-p2=8103 Pa v12 v 22
v2=? p1 + = p2 +
2 2
v 22 v12
= p1 p 2 +
2 2
2 2
v2 = ( p 1 p 2 ) + v12 = (8 10 3 Pa ) + 16m 2 s 2
10 3 kgm 3
v 2 = 5,65ms 1

286. Putanja snopa elektrona u magnetskom polju koje ima gustou magnetskog toka
18,210-4 T u vakumu krunog je oblika polumjera 4 cm. Kolika je brzina elektrona?
(e=1,610-19 C, me=9,110-31 kg)
A) 1,2103 m/s
B) 12,8106 m/s

186
C) 12,8104 cm/s
D) 1,2108 m/s
E) 128 m/s
rjeenje: (B)
B=18,210-4 T mv 2
R=4 cm=410-2 m = QvB
R
v=
Q R B 1,6 10 19 C 18,2 10 4 T 4 10 2 m
v= =
= 12,8 10 6 m / s
m 9,1 10 kg
31

287. Na uetu duljine 1 m objeen je uteg mase 1 kg. Ue moe izdrati najveu silu 11 N.
Koliko visoko moemo podii uteg iz ravnotenog poloaja da se pri njihanju ue ne preki-
ne (g=10 m/s2)
A) 0,02 m
B) 20 cm
C) 5 cm
D) 50 cm
E) 0,5 cm
rjeenje: (C)
l=1 m Sila napetosti mora biti vea ili jednaka zbroju teine i centrifugalne
m=1 kg sile.
FN=11 N mv 2
h=? FN = G + Fc = mg + v = 2gh
l
m ( 2gh ) 2 2mgh
FN = mg + = mg +
l l
( FN mg ) l (11N 1kg 10 ms 2 ) 1m
h= = = 0,05m = 5cm
2mg 2 1kg 10 ms 2

288. Kroz metalnu icu proe u 10 sekundi 1021 elektrona. Pri tome se u ici razvije toplina
od 103 J. Otpor ice je: (naboj elektrona e=1,610-19 C)
A) 20
B) 390
C) 0,195
D) 19,5
E) 0,39
rjeenje: (E)
t=10 s n Q e 10 21 1,6 10 19 C
21
n=10 e I = = = 16A
t 10s
Q=103 J
R=? Q = RI2 t
Q 10 3 J
R= = = 0,390
I2 t 16 2 A 2 10s

187
289. Odredite omjer naboja i mase (Q/m) za esticu koja se ubrza iz mirovanja i posti-gne
brzinu 1,2107 m/s kroz razliku potencijala od 400 V.
A) 2 C/kg
B) 1,441014 C/kg
C) 21012 C/kg
D) 1,81011 C/kg
E) 1,610-19 C
rjeenje: (D)
v=1,2107 ms-1 mv 2
U=400 V = QU
2
Q/m=?
Q v 2 (1,2 10 7 ms 1 ) 2
= = = 1,8 10 11 C / kg
m 2U 2 400 V

290. Na izvor napona iji je unutranji otpor Ru=1 , prikljuen je otpor R1=10 . Koliko
puta e se smanjiti jakost struje kroz otpor R1 ako se paralelno s otporom R1 u strujni krug
ukopa R2=5 ?
A) 1,18 puta
B) 2,3 puta
C) 3,31 puta
D) 2,13 puta
E) 5 puta
rjeenje: (A)
Ru=1 E E E
I= = =
R1=10 R u + R 1 1 + 10 11
R2=5
E E E 3E
I/I1=? I= = = =
Ru + R R R 50 13
Ru + 1 2
1 +
R1 + R 2 15
I1 + I 2 = I
I1 R1 = I 2 R 2
I1 R1
I1 + =I
R2
3E
= =
I 13 E
I1 =
R 1 1 + 2 13
1+
R2
E
= 11 =
I 13
= 118
,
I1 E 11
13

188
291. U strujnom krugu izmjeninog napona efektivne vrijednosti 220 V, na izvor napona
serijski je spojen otpornik (100 ), kondenzator (510-5 F) i zavojnica (0,05 H). Pri rezo-
nantnoj frekvenciji u krugu pad napona na zavojnici iznosi:
A) 69,5 V
B) 0 V
C) 31,6 V
D) 198 V
E) 220 V
rjeenje: (A)
U=220 V U
I=
R=100
C=510-5 F R + (R L R C )2
2

L=0,05 H U 220 V
RL=Rc I= = = 2,2A
R 100
UL=? RL = RC
1
L =
C
1 1
= = = 632, 4s 1
LC 5
0,05H 5 10 F
UL = IRL R L = L
U L = I L = 2,2A 0,05H 632, 4s 1 = 69,56V

292. Iznad staklene planparalelne ploe (indeksa loma n1=3/2) nalazi se voda (indeksa loma
n2=4/3) a ispod nje je zrakoprazni prostor. Pod kojim graninim kutom mora upadati zraka
iz vode na planparalelnu plou da bi dolo do totalne refleksije?
A) 41,8
B) 48,6
C) 36,8
D) 55,4
E) 62,7
rjeenje: (B)
n1=3/2 sin n 1
n2=4/3 =
sin n 2
=?
1
sin =
n1
1 n1 1 1
sin = = = = 0,75
n1 n 2 n 2 4 3
= 48,6 o

189
293. U televizijskoj se cijevi elektroni ubrzavaju razlikom potencijala od 20 kV. Kolika je
najmanja valna duljina rendgenskih zraka to ih emitira ekran (h=6,62610-34 Js, c=3108
ms-1, e=1,610-19 C)
A) 6,610-34 m
B) 6,210-11 m
C) 210-8 m
D) 1,610-8 m
E) 1,910-9 m
rjeenje: (B)
U=20 kV hc
=? = QU

hc 6,626 10 34 Js 3 108 ms1
= = = 6,21 10 11 m
QU 1,6 10 19 C 20 10 3 V

294. Motorkota prijee treinu puta brzinom 10 km/h, drugu treinu puta brzinom 20
km/h i posljednju treinu brzinom 60 km/h. Odredite srednju brzinu gibanja motorkotaa.
A) 20 km/h
B) 18 km/h
C) 7 m/s
D) 30 km/h
E) 36 m/s
rjeenje: (B)
v1=10 km/h s s 3
v2=20 km/h v= = =
t s s s 1 1 1
v3=60 km/h + + + +
3v 1 3v 2 3v 3 v1 v 2 v 3
v =?
3 3
v= = = 18kmh 1
1 1 1 6 + 3 +1
+ +
10 kmh 1 20 kmh 1 60 kmh 1 60 kmh 1

295. Njihalo ima nit dugu 1 m, a masu 1 kg. Kroz ravnoteni poloaj masa njihala prolazi
brzinom 1 m/s. Napetost niti u tom trenutku iznosi:
A) 9,81 N
B) 10,81 N
C) 20,81 N
D) 0,81 N
E) 1,081 N
rjeenje: (B)
l=1 m=r
m=1 kg mv 2 1kg(1ms 1 )2
v=1 ms-1 N = mg + = 1kg 9,81ms 2 + = 10,81N
r 1m
N=?

190
296. Koliki je omjer centripetalne akceleracije Mjeseca u kruenju oko Zemlje i akceleraci-
je sile tee na povrini Zemlje ako je udaljenost Zemlja-Mjesec 384000 km, a vrijeme
ophoda Mjeseca oko Zemlje 27,3 dana?
A) 2,7810-4
B) 2,7810-2
C) 5,5610-4
D) 5,5610-2
E) 55,610-1
rjeenje: (A)
R=384000 km 2
2 ( 2 3,14) 2
T=27,3 dana a = r = 384 10 6 m = 2,72 10 3 ms 2
a/g=? T ( 27 ,3 86400 s) 2

a 2,72 10 3 ms 2
= 2
= 2,78 10 4
g 9,81ms

297. Cilindrina posuda visine H=2 m ima kruni otvor polumjera r=0,02 m na visini h=0,5
m od dna posude. Kolika sila djeluje na ep stavljen u kruni otvor ako je posu-da do vrha
napunjena vodom? (gustoa vode je 1000 kgm-3, g=9,81 ms-2)
A) 6,28 N
B) 12,57 N
C) 18,48 N
D) 25,13 N
E) 31,4 N
rjeenje: (C)
H=2 m F F
r=0,02 m p= = 2
S r
h=0,5 m
F=? F = p r 2 = (H h) g r 2
F = ( 2m 0,5m ) 1000 kgm 3 9,81ms 2 0,02 2 m 2 314
, = 18, 48N

298. Most eline konstrukcije dugaak je 100 m pri 0C. Koliki mora biti procjep koji
kompenzira promjenu duine ako se oekuje godinja promjena temperature od -20 C do
+40 C? (koeficijent linearnog irenja elika =10-5/K)
A) 2 cm
B) 3 cm
C) 4 cm
D) 5 cm
E) 6 cm
rjeenje: (E)
l0=100 m l 40 = l 0 (1 + t ) = 100 m (1 + 10 5 K 1 40 K ) = 100,04m
t0=0C
t1=-20C l 20 = l 0 (1 + t ) = 100 m (1 10 5 K 1 20 K ) = 99,98m
t2=+40C l = l 40 l 20 = 100,04m 99,98m = 0,06m = 6cm
l=?

191
299. Saonice mase 100 kg sputaju se iz mirovanja niz brijeg duljine 100 m i visine 8 m.
Ako je brzina saonica pri dnu brijega 10 m/s, onda su na putu niz brijeg saonice savladale
trenje:
A) 28,48 N
B) 10,00 N
C) 29,43 N
D) 20,00 N
E) 14,72 N
rjeenje: (A)
m=100 kg mv 2
s=100 m Ftr s = mgh
2
h=8 m
v=10 ms -1 mgh mv 2 m v2
Ftr = = gh
Ftr=? s 2s s 2

100 kg 100 m 2 s 2
Ftr = 9,81ms 2 8m = 28, 48N
100 m 2

300. Na vagi kojoj krakovi nisu idealno jednaki vae se masa m. Kada je m na ljevoj strani,
masa utega je m1=10 kg. Kada je m na desnoj strani, masa utega je m2=10,5 kg. Koliki je
omjer duljine lijevog i desnog kraka vage?
A) 0,493
B) 0,512
C) 0,976
D) 1,092
E) 1,254
rjeenje: (C)
m1=10 kg 10 kg g l d
m2=10,5 kg m g l 1 = 10 kg g l d m g =
l1
l1/ld=?
10 ,5kg g l 1
m g l d = 10 ,5kg g l 1 m g =
ld
10 kg g l d 10 ,5kg g l 1
=
l1 ld
l12 10 kg g
=
2
ld 10 ,5kg g
l1 10
= = 0 ,9759
ld 10 ,5

301. Elektrina arulja nalazi se na sobnoj temperaturi od 18 C. Poslje ukljuivanja tem-

peratura plina u arulji porasla je na 309 C. Koliko se puta poveao tlak plina u arulji?
A) 4 puta
B) 3 puta

192
C) 2 puta
D) tlak se ne mijena
E) 1,5 puta
rjeenje: (C)
t1=18C=291 K p 2 p1 p T
t2=309C=528 K = 2 = 2
T2 T1 p 1 T1
P2=?
T2 582K
p2 = p1 = p 1 = 2p 1
T1 291K

302. Toka A nalazi se 30 m iznad toke B. Iz toke A ispustimo kamen. Iz toke B ispusti-
mo drugi kamen jednu sekundu nakon isputanja prvog kamena. S koje je visine isputen
prvi kamen ako oba padnu na tlo u istom trenutku?
A) 35 m
B) 50 m
C) 55 m
D) 62 m
E) 78 m
rjeenje: (D)
g
h = t2
2
g g
h 30 = ( t 1) 2 uvrsti za h = t2
2 2
g 2 g
t 30 = ( t 2 2t + 1)
2 2
g 2 gt 2 g
t 30 = gt +
2 2 2
g
gt = 30 +
2
t = 3,56s
g 2 9,81ms 2
h= t = ( 3,56s) 2 = 62,16m
2 2

303. Uteg mase 0,5 kg visi na niti duljine 1 m. Uteg otklonimo iz poloaja ravnotee i
pustimo da titra. Kolika je napetost niti u asu kad uteg prolazi poloajem ravnotee brzi-
nom 0,7 m/s?
A) 4,8 N
B) 6 N
C) 7,2 N
D) 5,2 N
E) 6,8 N
rjeenje: (D)

193
m=0,5 kg mv 2 0 ,5kg ( 0 ,7 ms 1 ) 2
l=1 m=R N = Fc + Fg = + mg = + 0 ,5kg 9,81ms 2
R 1m
v=0,7 ms-1
N=? N = 5,15N = 5,2N

304. Balon ukupne mase 200 kg sputa se konstantnom brzinom. Kolika je masa balasta
koji treba izbaciti da bi se isti balon podizao istom brzinom? Sila uzgona iznosi 1800 N.
A) 25 kg
B) 29 kg
C) 33 kg
D) 37 kg
E) 43 kg
rjeenje: (C)
m=200 kg m g = Fu + Ftr tijelo se spu{ta konstantnom brzinom
Fu=1800 N
m=? ( m m ) g = Fu Ftr tijelo se penje konstantnom brzinom
uvrsti za Ftr = mg Fu
( m m ) g = Fu ( mg Fu )
( m m ) g = 2Fu mg
2Fu
m m = m
g
2F 2 1800 N
m = 2m u = 2 200 kg = 33,02kg
g 9,81ms 2

305. Kolika je akceleracija sile tee na Marsu? Polumjer Zemlje vei je 1,88 puta, a masa
Zemlje vea je 9,1 puta od polumjera, odnosno mase Marsa.
A) 9,8 ms-2
B) 3,8 ms-2
C) 5,8 ms-2
D) 15,1 ms-2
E) 1,35 ms-2
rjeenje: (B)
RZ=1,88 RM M
MZ=9,1 MM G Z
G MM 9,1 G M Z 1,88 2 1,88 2
gM=? gM = 2
= 2
= 2
= g Z = 3,81ms 2
RM RZ R Z
9 ,1 9 ,1

1,88

306. Koliki naboj treba dati kugli mase 1 g da ona lebdi ispod drege kugle s nabojem
0,0710-6 C na udaljenosti 5 cm? (0=8,8510-12 Fm-1)
A) -3,8910-8 C
B) 3,8910-4 C

194
C) 3,89108 C
D) 3,89104 C
E) -3,8910-4 C
rjeenje: (A)
m=1 g=10-3 kg Fe = Fg
Q1=0,0710-6 C
Q1 Q 2
R=5 cm=510-2 m = m g
Q2=? 4 o R 2
m g R 2 4 o
Q2 =
Q1
10 3 kg 9,81ms 2 25 10 4 m 2 4 314
, 8,85 10 12 Fm 1
Q2 =
0,07 10 6 C
Q 2 = 3,89 10 8 C

307. etiri jednaka naboja Q nalaze se u vrhovima kvadrata. Ako sila izmeu dva naboja na
istoj stranici kvadrata iznosi F, Kolika je rezultanta sila na svaki od naboja?
A) 1,91 F
B) 0,707 F
C) 3 F
D) F
E) 2 F
rjeenje: (A)

kQ 2
F=
a2
kQ 2 kQ 2 F
F1 = = =
(a 2) 2 2a 2 2
   F F
FR =R+F1 = F2 +F2 + =F 2+ =1,91F
2 2
Promatra se zbroj sila koje djeluju na jedan naboj u jednom vrhu kvadrata. Na taj naboj
djeluju odbojne sile u pravcu stranica i odbojna sila u pravcu dijagonale.

308. Kolika je jakost struje pri kruenju elektrona u atomu vodika ako je polumjer krunice
5310-12 m i brzina elektrona 2,2106 m/s? (e=1,610-19 C)
A) 1 A
B) 0,02 mA
B) 100 A
D) 0,002 mA
E) 1 mA

195
 rjeenje: (E)
r=5310-12 m Q Q v Q 2,2 10 6 ms 1 1,6 10 19 C
v=2,2106 ms-1 I= = = = = 0 ,00105A
t 2r 2r 2 53 10 12 m 3,14
I=?
v
I = 1mA

309. Molekula mase 3,3510-26 kg udara u stijenku posude brzinom 600 m/s. Pravac gibanja
molekule i stijenka posude zatvaraju kut 45. Koliki je impuls sile primila stijenka posude?
A) 1,4210-21 Ns
B) 2,8410-23 Ns
C) 0
D) 510-23 Ns
E) 10-13 Ns
rjeenje: (B)
m=3,3510-26 kg
v=600 m/s I=2 mv sin45
=45 I=23,3510-26 kg600 ms-12/2
I=? I=2,8410-23 Ns

310. Za koliko e se poveati volumen eljezne kocke ako joj dovedemo toplinu od 296,4
kJ? (specifini toplinski kapacitet eljeza je 460 Jkg-1k-1, gustoa eljeza je 7800 kgm-3 i
linearni koeficijent toplinskog rastezanja eljeza je 1210-6 K-1)
A) 210-6 m3
B) 1,510-6 m3
C) 410-6 m3
D) 510-6 m3
E) 310-6 m3
rjeenje: (E)
Q=296,4kJ V
c=460Jkg-1K-1 V = V t = V 3 t t =
V 3
=7800kgm-3
V V
=1210-6K-1 Q = mct = mc = c
V=? V 3 3
Q 3 296,4 10 3 J 3 12 10 6 K 1
V = = = 2,96 10 6 m 3
C 7800 kgm 3 460 Jkg 1 K 1

311. Kada na oprugu objesimo masu 3 kg, njena duljina je 87,7 cm a za uteg 9 kg duljina je
142,7 cm. Koliki je period titranja kada na opruzi visi uteg od 5 kg?
A) 1,02 s
B) 2,2 s
C) 3 s
D) 1,36 s
E) 2,81 s
rjeenje: (D)

196
m1=3 kg F m 2g m1g 6kg 9,81ms 2
l1=87,7 cm k= = = = 107,01Nm 1
m2=9 kg
x l 2 l1 (142,7 87,7 ) 10 2 m
l2=142,7 cm m 5kg
m=5 kg T = 2 = 2 = 1,357s = 1,36s
k 107,01Nm 1
T=?

312. Neki ciklotron ima komoru maksimalnog radijusa 0,5 m, a magnetska indukcija iznosi
2 T. Kolika je najvia energija protona u tom ciklotronu? (Mp=1,6710-27 kg, e=1,610-19 c)
A) 13 eV
B) 17 J
C) 12 MeV
D) 48 MeV
E) 1 keV
rjeenje: (D)
R=0,5 m mv 2
B=2 T = QvB
E=? R
QBR 1,6 10 19 C 2T 0,5m
v= = = 0,958 10 8 ms 1
m 1,67 10 27 kg
mv 2 1,6 10 27 kg (0,958 10 8 ms 1 ) 2
Ek = = = 0,766 10 11 J
2 2
0,766 10 11
Ek = eV = 0, 47875 10 8 eV = 48MeV
1,6 10 19

313. Uteg privezan na nit duljine 30 cm opisuje u horizontalnoj ravnini krunicu polumjera
15 cm. Koliki je period kruenja?
A) 58,5 min
B) 1,02 s
C) 2 s-1
D) 0,543 s-1
E) 5,43 s-1
rjeenje: (B)
l=30 cm=0,3 m
R=15 cm=0,15 m
T=?

197
 Fc = G tg
m 4 2 R R
2
= mg
T l2 R2
4 2 R l 2 R 2 4 2 l 2 R 2
T2 = =
gR g
4 3,14 2 ( 0 ,3m ) 2 ( 0 ,15m ) 2
T2 = 2
= 1,044s 2
9,81ms
T = 1,022s

314. Planeta X ima dvostruko veu gustou od planete Y, a polumjeri su im jednaki. Koliki
je omjer ubrzanja slobodnog pada na povrini planeta X i Y?
A) 1:4
B) 1:2
C) 2:1
D) 4:1
E) 8:1
rjeenje: (C)
x=2y G Mx
gx/gy=? gx Rx
2 M x R y2
= = Ry = Rx
gy G My M y R x2
R y2
g x M x Vx x
= = Vx = Vy
g y M y Vy y
g x x 2 y 2
= = =
g y y y 1

315. Reflektor je napravljen tako da je jedno sferno zrcalo smjeteno ispred arulje. Zrcalo
i arulja su udaljeni 20 cm. Koliko mora iznositi radijus zrcala ako elimo da reflektor daje
paralelni snop svjetla?
A) 40 cm
B) 80 cm
C) 60 cm
D) 20 cm
E) 10 cm
rjeenje: (A)
f=20 cm
R=? R=2f=220cm=40cm

198
316. Dva etaa udaljeni su 150 m i hodaju jedan prema drugom. Prvi eta hoda brzi-nom
od 1 m/s, a drugi brzinom od 2 m/s. Na kojem djelu puta e se oni sresti, mjereno od prvog
etaa?
A) 100 m
B) 50 m
C) 130 m
D) 1 cm
E) 0,5 cm
rjeenje: (B)
s=150 m s = s1 + s 2
v1=1 ms-1 s = v1 t + v 2 t
v2=2 ms-1
s1=? s 150 m
t= = = 50s
v1 + v 2 3ms 1
s1 = v1 t = 1ms 1 50s = 50 m

317. Kolikom se najveom brzinom moe gibati automobile po horizontalnoj cesti polu-
mjera zakrivljenosti 30 m da ne klizi, ako je faktor trenja izmeu ceste i kotaa 0,25?
A) 8,6 m/s
B) 7,5 m/s
C) 50 km/h
D) 45 km/h
E) 9,7 m/s
rjeenje: (A)
R=30 m
=0,25 Fc = Ftr
v=?
mv 2
= mg
R
v = g R = 0 ,25 9,81ms 2 30 m = 8,577 ms 1 = 8,6ms 1

318. Raketa se podie vertikalno u vis s ubrzanjem 4g. Koliko iznosi teina tijela mase m u
raketi?
A) 4 mg
B) 0
C) 5 mg
D) 2 mg
E) 1 mg
rjeenje: (C)
a=4g
G=? G=mg+ma=mg+m4g=5mg

319.Tijelo iz mirovanja poinje kliziti niz kosinu (=5,7) i prevalivi put od 100 m posti-
gne brzinu 5 m/s. Koliko se njegove potencijalne energije utroi na trenje i otpor zraka?

199
A) 33%
B) 85%
C) 99%
D) 87,2%
E) 10,4%
rjeenje: (D)
s=100 m mv 2
v=5 m/s mgh 2
Wtr 2 = 1 mv = 1 v2
=5,7 =
mgh mgh 2mgh 2sg sin
Wtr/mgh=?
Wtr 25m 2 s 2
= 1 = 0 ,8716 = 87 ,2%
mgh 2 100 m 9,81ms 2 0 ,09927

320. U kalorimetar je stavljeno 100 g neke tekuine. U nju je uronjen grija kojim tee
struja 0,5 A. Otpor grijaa je 50 . Ako je grija ukljuen dvije minute, temperatura tekui-
ne se povea za 7 K. Koliki je specifini toplinski kapacitet tekuine?
A) 6,5 kJkg-1K-1
B) 7103 Jkg-1K-1
C) 8,14103 Jkg-1K-1
D) 9,2 kJkg-1K-1
E) 2,14103 Jkg-1K-1
rjeenje: (E)
m=100 g=0,1 kg W=Q
I=0,5 A
UIt = mct U = IR
R=50
t=2 min=120 s I 2 Rt = mct
t=7 K
I 2 Rt 0 ,5 2 A 2 50 120 s
c=? c= = = 2,14285 10 3 Jkg 1 K 1
mt 0 ,1kg 7 K

321. Djevojica se ljulja na ljuljaki. Najvia toka iznad tla do koje se pri tom podigne jest
2,5 m, a najnia 1 m. Kolika je njena maksimalna brzina?
A) 3,4 m/s
B) 7,2 m/s
C) 7,1 m/s
D) 5,4 m/s
E) 6,2 m/s
rjeenje: (D)
h1=2,5 m h = h 1 h 2 = 2,5m 1,0 m = 1,5m
h2=1 m
vmax=? v = 2gh = 2 9,81ms 2 1,5m = 5, 42ms 1

322. Kondenzator ima kapacitivni otpor 40 pri frekvenciji struje od 50 Hz. Za koliko
postotaka treba promijeniti frekvenciju da bi se kapacitivni otpor poveao za 20%?

200
A) 83,33%
B) 0,17%
C) 22,22%
D) 25,00%
E) 16,67%
rjeenje: (E)
RC=40
f=50Hz 1
RC =
RC2=401,2=48 C 2f
f2=? 1 1 1
f/f=?% C= = = F
R C 2f 40 2 50 Hz 4000
1
R C2 =
C 2f 2
1 1
f2 = = = 41,66Hz
R C 2 C 2 1
48 F 2
4000
f f f 2 50 Hz 41,66Hz
= = 100 = 16,68%
f f 50 Hz

323. Tijelo se iz mirovanja poinje gibati jednoliko ubrzano. Koliko vremena traje cijeli put
ako u posljednje tri sekunde tijelo prevali pola ukupnog puta?
A) 9,5 s
B) 1,7 s
C) 10,2 s
D) 2,5 s
E) 6 s
rjeenje: (C)
(t-3) s/2 s a ( t 3) 2
=
2 2
at 2
a ( t 3) 2
=
4 2
t = 2( t 3) 2
2

t 2 2t 2 + 12t 18 = 0
t 2 12t + 18 = 0
12 144 72
t 1, 2 =
2
t 1 = 10 ,2s , t 2 = 1,76s ne zadovoljava
t = 10 ,2s

201
324. Dva tijela, jedno mase m1=8 kg i drugo mase m2=2 kg lee jedno pokraj drugog na
glatkoj povrini. Tijelo mase m1 ubrzava se silom F1=0,7 N, a tijelo mase m2 silom F2=1,4
N, u istom smjeru. Oba se tijela poinju ubrzavati u istom trenutku. Nakon kojeg e se
vremena preeni putovi razlikovati za 5 m?
A) 3,03 s
B) 2,02 s
C) 6,06 s
D) 5,05 s
E) 4,04 s
rjeenje: E)
m1=8 kg F 0 ,7 N
m2=2 kg a1 = 1 = = 0 ,0875ms 2
m1 8kg
F1=0,7 N
F 1,4N
F2=1,4 N a2 = 2 = = 0 ,7 ms 2
s=5 m m2 2kg
t=?
a t2 a t2
s 2 s1 = 2 1
2 2
0 ,7 t 2 0 ,0875t 2 2
5m = ms
2 2
0 ,6125t 2 = 10 s 2
t 2 = 16,32s 2
t = 4,04s

325. Pet lanaka, svaki elektromotorne sile 1,5 V i unutranjeg otpora 0,5 spojeni su
paralelno u bateriju i prikljueni na vanjski otpor. Kolika je snaga na vanjskom otporu ako
kroz njega tee struja jakosti 2 A?
A) 0,5 W
B) 3,6 W
C) 2,6 W
D) 1,5 W
E) 1,8 W
rjeenje: (C)
E=1,5 V E
Ru=0,5 I=
Ru
n=5 + Rv
n
P=?
E R 1,5V 0,5
Rv = u = = 0,75 0,1 = 0,65
I n 2A 5
P = U I U = IR

P = I 2 R v = ( 2A ) 2 0,65 = 2,6W

202
326. Zvuk ija je valna duljina u zraku 77 cm prelazi iz zraka u vodu. Kolika je valna
duljina u vodi? Brzina valova zvuka u zraku je 340 m/s, a u vodi 1500 m/s.
A) 340 cm
B) 77 cm
C) 1500 cm
D) 240 cm
E) 144 cm
rjeenje: (A)
1=77 cm=0,77 m
v1=340 m/s v 340 ms 1
v2=1500 m/s f1 = 1 = = 441,55Hz
1 0 ,77 m
2=?
v 1500 ms 1
2 = 2 = = 3,397 m = 339,7 cm = 340 cm
f1 441,55Hz

327. S visine 100 m iznad tla baen je kamen vertikalno prema dolje poetnom brzi-nom 5
m/s. Kojom poetnom brzinom treba istovremeno baciti drugi kamen s tla verti-kalno u vis
da bi se oni sudarili na pola puta?
A) 2,72 m/s
B) 31,72 m/s
C) 19,62 m/s
D) 63,42 m/s
E) 5 m/s
rjeenje: (B)
s=100 m
v0=5 ms-1 gt 2 gt 2
v01=? v 0 t + = 50 v 01 t = 50
2 2
5t + 4,905t 2 50 = 0 9,81 2,709 2
v 01 t = 50 + m
4,905 4,905 2 + 20 50 2
t 1, 2 =
10 v 01 t = (50 + 35,996)m
4,905 32 50 + 35,996 m
t 1, 2 = s v 01 =
10 2,709 s
t 1 = 2,709s v 01 = 31,74ms 1

328. U cilindriku posudu visine 20 cm nalijemo do polovice ivu, a zatim do vrha vodu.
Koliki tlak na dno posude uzrokuju te dvije tekuine? (gustoa ive je 13600 kg/m3)
A) 0,143 bar
B) 0,5 bar
C) 0,3 bar
D) 0,01 bar
E) 1,013 bar
rjeenje: (A)

203
hHg=10 cm=0,1 m P = 1 gh1 + 2 gh 2
hv=10 cm=0,1 m
Hg=13600 kgm-3 P = 13600 kgm 3 9,81ms 2 0,1m + 1000 kgm 3 9,81ms 2 0,1m
v=1000 kgm-3 P = 13341,6Pa + 981Pa
P=?
P = 14322,6Pa = 0,143226 (1bar = 10 5 Pa )

329. Naite ubrzanje elektrona koji uleti brzinom v u homogeno magnetsko polje indukcije
B i elektrino polje jakosti E. Smjerovi djelovanja oba polja su jednaki, a brzina elektrona
okomita je na ta polja.
e
A) a = ( vB) 2 + E 2
m
B) a = 0
v
C) a = EB
2
e
D) a = E
m
e
E) a = ( vB + E)
m
rjeenje: (A)
  
F=Fe +Fm
(ma) 2 = F e2 + F 2m
(ma) 2 =(eE) 2 +(eBv) 2
ma= e 2 E 2 +e 2 (Bv) 2
e
a= E 2 +(Bv) 2
m

330. Koliki rad moe izvriti tijelo mase 150 g pri brzini od 20 cm/s na raun svoje kineti-
ke energije?
A) 3 J
B) 6 J
C) 7 mJ
D) 3 mJ
E) 6 kJ
rjeenje: (D)
m=150 g=0,15 kg
v=20 cm/s=0,2 ms-1 mv 2 0 ,15kg ( 0 ,2ms 1 ) 2
Ek=? W = Ek = = = 0 ,003J = 3mJ
2 2

204
331. Nabijena metalna kugla objeena na izoliranoj niti stavi se u homogeno vodoravno
elektrino polje i pritom nit zatvara kut 45 s vertikalom. Ako se kugli oduzme 1/5 njezinog
naboja, za koliko se onda otkloni kuglica?
A) 38,66
B) 30
C) 45
D) 43,22
E) 51,13
rjeenje: (A)
=45
Q2=4/5Q
2=?

F EQ
tg = =
Q G
4
E Q
tg 2 = 5 = 4 tg = 4 tg 45o = 4 = 0,8
G 5 5 5
2 = 38,66 o

332. U kondenzatoru elektronske bljeskalice fotografskog aparata iji je kapacitet 100 F

pohranjena je energija od 50 J. Koliki naboj proe kroz bljeskalicu ako se kroz nju konden-
zator potpuno isprazni?
A) 0,15 C
B) 0,02 C
C) 0,04 C
D) 0,2 C
E) 0,01 C
rjeenje: (E)
W=50 J
C=100 F 1 Q
Q=? W = CU 2 ako je U=
2 C
2
1 Q 1Q
W = C 2 =
2 C 2C
Q = 2WC = 2 50 J 100 10 6 F = 0 ,01C

333. Gibajui se brzinom 12 km/h vagon mase 50 tona nalijee na mirni vagon mase 30
tona. Sudar vagona je savreno neelastian. Na kojoj e se udaljenosti vagoni zaustaviti ako
je faktor trenja izmeu vagona i tranica 0,05?
A) 4,4 m
B) 2,7 m
C) 16 m

205
D) 3,2 m
E) 7 m
rjeenje: (A)
v1=12 km/h
m1=50 t m 1 v1 + m 2 v 2 = ( m 1 + m 2 ) v
v2=0
m 1 v 1 + m 2 v 2 50 t 12kmh 1 + 30 t 0 kmh 1
m2=30 t v= = = 2,08ms 1
m=0,05 m1 + m 2 80 t
s=? F = m g = m a
a = g
v2 v2 ( 2,08ms 1 ) 2
s= = = = 4, 4m
2a 2 g 2 0,05 9,81ms 2

334. Zraka svjetlosti pada na granicu dvaju sredstava pod kutom od 30 u odnosu na
okomicu. Indeks loma prvog sredstva je 2,6. Koliki je indeks loma drugog sredstva ako su
reflektirana i lomljena zraka meusobno pod pravim kutom?
A) 2,6
B) 3
C) 0,66
D) 0,75
E) 1,5
rjeenje: (E)
n1=2,6
=30 v v sin l
n2=? n1 = 1 n 23 = 3 =
v2 v 2 sin u
v 3
2,6 = 1
v2 v3
= 2 = 3
v 1 = 2,6v 2 v2 1
2
v1 2,6v 2 v3 = 3 v2
n2 = = = 1,5
v3 3 v2

335. Tijelo mase 1 kg je baeno s visine 20 m poetnom brzinom 10 m/s. Kolika je kineti-
ka energija tijela na visini od 10 m? (g=10 m/s2).
A) 50 J
B) 100 J
C) 150 J
D) 200 J
E) 250 J

206
 rjeenje: (C)
m=1 kg m v02
h1=20 m Eu1 = + mgh1
v0=10 m/s 2
h2=10 m 1kg (10 ms 1 ) 2
Eu1 = + 1kg 10 ms 2 20 m = 50 J + 200 J = 250 J
Ek2=? 2
Eu 2 = E k 2 + mgh 2 Eu 2 = Eu1

E k 2 = Eu1 mgh 2 = 250 J 1kg 10 ms 2 10 m = 250 J 100 J = 150 J

336. Rad elektrine struje, za vrijeme 0,5 sati, koja protie eljeznom icom duljine 100 m,
presjeka 2 mm2, otpornosti 0,1210-6 m, ako je napon na krajevima ice 220 V iznosi:
A) 1,45109 J
B) 3106 J
C) 3107 J
D) 1,45107 J
E) 3109 J
rjeenje: (D)
t=0,5 sati l 0 ,12 10 6 m 100 m
l=100 m R= = = 6
S=2 mm2
S 2 10 6 m 2
=0,1210-6 m U
W = U It I=
U=220 V R
W=? U 2 t ( 220 V ) 2 0 ,5 3600 s
W= = = 1,452 10 7 J
R 6
337. Paralelan snop zraka svjetlosti pada na konvergentnu leu arine daljine 40 cm. Na
koju udaljenost od konvergentne lee treba staviti divergentnu leu arine daljine 15 cm da
bi snop nakon prolaska kroz obje lee ostao paralelan?
A) 0,25 m
B) 0,4 m
C) 0,15 m
D) 0,33 m
E) 0,55 m
rjeenje: (A)
f1=40cm
f2=15cm
d=?

d=f2-f2=40cm-15cm=25cm=0,25m

207
338. Koliko fotona valne duljine 663 nm bi trebalo u sekundi pogaati u okomitom smjeru
savreno reflektirajuu plou da bi sila na plou iznosila 1 N? (h=6,6310-34 Js)
A) 52727/s
B) 2,51026/s
C) 3,51026/s
D) 51026/s
E) 11026/s
rjeenje: (D)
=663 nm F t = m c Ek = Ef
F=1 N
mc 2 n h c
t=1 s =
n=? 2
c nhc
m c =
2
2nh 2 n h c/
F t = mc =
c/
F t
n=
2h
1N 1s 663 10 9 m
n=
2 6,63 10 34 Js
n = 5 10 26 s 1

339. Kompresor, koji ima volumen 4 dm3, usisava zrak pri temperaturi -3 C i tlak 105 Pa.
Koliko hodova treba napraviti klip da bi zrak u spremniku volumena 1,5 m3 poprimio
temperaturu 45 C i tlak 2105 Pa? (Smatrati da je prije poetka punjenja u spremniku bio
vakuum)
A) 637
B) 754
C) 245
D) 678
E) 834
rjeenje: (A)
p1=105 Pa
V1=4 dm3=410-3 m3 p V p V
T1=270 K n 1 1 = 2 2
T1 T2
V2=1,5 m3
5
p2=210 Pa p V T 2 10 5 Pa 1,5m 3 270 K
n= 2 2 1 = 5 = 636,7 = 637
T2=273+45=318 K p 1 V1 T2 10 Pa 4 10 3 m 3 318K
n=?

340. Na oprugu konstante elastinosti 10 N/m, koja slobodno visi, objesimo uteg mase 0,1
kg i pustimo da titra. Kolika e biti maksimalna brzina utega?
A) 1,38 m/s

208
B) 0,98 m/s
C) 9,8 m/s
D) 13,8 m/s
E) 0,31 m/s
rjeenje: (B)
k=10 N/m G=F
m=0,1 kg mg = k A
vmax=?
mg 0,1kg 9,81ms 2
A= = = 0,0981m
k 10 Nm 1
k
v= (A 2 X 2 ) X=0
m
k 2 10 Nm 1
v max = A = 0,0981 2 m 2 = 0,980 m / s
m 0,1kg

341. U zatvorenoj posudi volumena 10 l nalazi se 0,5 mola vodika. Koliki e biti izvreni
rad ako vodik zagrijemo od 0C do 100C?
A) 415,7 J
B) 0 J
C) 506,5 J
D) 41507 J
E) 50650 J
rjeenje: (B)
V=10 l
n=0,5 mola
t1=0 C V1=V2=konst.
t2=100 C W=p(V2-V1)=p0=0
W=? Plin se ne iri pri izohornom procesu te je i rad nula.

342. Zrakoplov raspona krila 12,5 m leti brzinom 950 km/h. Vertikalna komponenta
Zemljinog magnetskog polja iznosi 0,510-4 T. Izraunati apsolutni iznos inducirane
elektromotorne sile na krilima aviona.
A) 1,65 mV
B) 8,25 mV
C) 0,0825 mV
D) 0,42 mV
E) 0,165 mV
rjeenje: (E)
=90
B=0,510-4 T
l=12,5 m 950 10 3 m
v=950 km/h U i = Blv sin = 0 ,5 10 4 T 12,5m 1 = 0 ,1649V
3600 s
Ui=?

209
343. Razlika potencijala izmeu ploa kondenzatora iznosi 90 V. Povrina svake ploe je
60 cm2, a naboj na njima 10-9 C. Odredi razmak ploa.
A) 4,8 mm
B) 9,6 mm
C) 15 cm
D) 30 mm
E) 48 mm
rjeenje: (A)
U=90 V Q S
s=60 cm2=6010-4 m2 C= = o r
U d
Q=10-9 C
o r S U
d=? d=
Q
8,85 10 12 N 1 C 2 m 2 1 60 10 4 m 2 90 V
d= 9
= 4,8 10 3 m
10 C
d = 4,8mm

344. Kota koji se vrti s 480 okretaja u minuti poinje se zaustavljati jednoliko usporeno.
Koliki je ukupni broj okretaja kotaa ako se zaustavi u vremenu od 0,5 minuta?
A) 60
B) 120
C) 180
D) 150
E) 90
rjeenje: (B)
=480 okr/min 480 2r
t=0,5 min=30 s v = 2r = = 16rs1
60s
n=?
v 16rs1 8
a= = = rs2
t 30s 15
8
r 30 2
at 2 15
s= = = 240 r
2 2
s 240 r
n= = = 120okr.
2r 2r

345. Sekundarna njihalica, izraena od platine, koeficijenta termikog razstezanja 0,910-5

K-1, pokazuje tono vrijeme pri 0C. Koliko zaostaje njihalica u jednom danu ako je tempe-
ratura 30 C?
A) 17,3 s
B) 11,7 s
C) 30,1 s
D) 1 s
E) 12,8 s

210
 rjeenje: (B)
T1=2s
=0,910-5 K-1
t0=0 C l = l 0 (1 + t ) = l 0 (1 + 0,9 10 5 K 1 30 K ) = 1,00027 l 0
t=30 C
t=? 1,00027 l 0
2
T2 g
=
T1 l0
2
g
2 2
T22 = 1,00027 T1 s
T2 = 1,0001349 T1 s
86400s
t = 86400s = 86400s 86388,346s = 11,654s
1,0001349

346. Koliko iznosi masa bakrene ice gustoe 8,9103 kgm-3 promjera 2 mm i otpornosti
1,7210-6 m, ako je otpor ice 5 ?
A) 2 kg
B) 1 kg
C) 0,91 kg
D) 255 g
E) 0,15 kg
rjeenje: (D)
d=8,9103 kgm-3
2r=2 mm
=1,7210-6 m l
R=5 R=
S
m=?
R S 5 (10 3 ) 2 m 2 314
,
l= =
= 9,1279m
1,72 10 m 6

m = V d = r 2 l d = (10 3 ) 2 m 2 314
, 9,1279m 8,9 10 3 kgm 3
m = 255 10 3 kg = 255g

347. Koliki mora biti otpor ice elektrinog kuhala s kojim se litra vode temperature 20 C
moe za 8 minuta dovesti do vrenja? Kuhalo je prikljueno na 220 V, a toplinski kapacitet
vode iznosi 4,186 kJkg-1K-1. Zanemariti otpor dovodnih ica.
A) 69,4
B) 2,0
C) 50,1
D) 3,5
E) 10,3
rjeenje: (A)

211
m=1 kg U
t1=20 C U It = Q I=
R
t2=100 C
t=8 min U2 t
=Q
U=220 V R
c=4,186 kJkg-1K-1 U2 t 220 2 V 2 8 60s
R=? R= = = 69,37
mct 1kg 4,186 10 3 Jkg 1 K 1 80 K

348. Ako je relativni indeks loma zrak-staklo 1,5, a zrak-voda 1,33, izraunati relativni
indeks loma voda-staklo.
A) 1,13
B) 2,01
C) 0,7
D) 1,56
E) 1,46
rjeenje: (A)
nz/s=1,5 c
nz/v=1,33 n z = s cs = n z cz
s cz s
nv/s=?
c
n z = v cv = n z cz
v cs v

n z c/ z
cs 1,5
nv = = s = = 1,1278 = 1,13
s c v n z c/ z 1,33
v

______________________________________________________________________

212
 Stjepan Mui

RJEENI ZADATCI ZA MATURU

(dodatak uz knjigu)
 ZADATCI
(Broj zadatka odgovara broju rjeenja)

1. Autobus kree sa stanice i jednoliko ubrzava po ravnoj cesti, zatim vozi stalnom brzinom te se
zaustavi pred semaforom. Koji od prikazanih grafova ovisnosti poloaja o vremenu opisuje gibanje
autobusa?

2. Gibanje nekoga tijela opisano je (v,t) grafom koji je prikazan crteom.

D C

A
B G
Srednja brzina tijela u vremenu od 8 sekundi iznosi:
A. 1,0 m s1
B. 4,5 m s1
C. 5,0 m s1
D. 5,5 m s1

3. Tijelo se giba jednoliko po krunici. Kakva je njegova brzina?

A. stalna po iznosu i smjeru
B. stalna po iznosu i promjenjiva po smjeru
C. promjenjiva po iznosu i stalna po smjeru
D. promjenjiva po iznosu i smjeru

4. Tijelo je izbaeno horizontalno blizu povrine Zemlje. Otpor zraka je zanemariv. Koja od navedenih
veliina nije stalna pri gibanju tijela?
A. horizontalna komponenta brzine
B. vertikalna komponenta brzine
C. horizontalna komponenta ubrzanja
D. vertikalna komponenta ubrzanja

5. Dvoja se kolica gibaju ususret jedna drugima. Nakon savreno neelastinoga centralnoga sudara,
oboja kolica ostanu mirovati na mjestu sudara. Iz toga moemo zakljuiti da su prije sudara kolica
imala jednake iznose:
A. brzina
B. masa
C. kinetikih energija
D. koliina gibanja

2
6. Uenici su izmjerili visinu nekoga predmeta pet puta i dobili ove vrijednosti: 11,25 cm, 11,20 cm,
11,22 cm, 11,18 cm i 11,25 cm. to se moe zakljuiti o visini h toga predmeta?
A. h = (11,22 0,03) cm
B. h = (11,22 0,04) cm
C. h = (11,25 0,07) cm
D. h = (11,25 0,03) cm

7. Knjiga mase 2 kg miruje na horizontalnome stolu. Koliki je iznos sile kojom stol djeluje na knjigu?
A. 0 N
B. 2 N
C. 10 N
D. 20 N

8. Tijela A i B privlae se gravitacijskom silom. Kad bi tijelo B imalo devet puta manju masu, koliki
bi trebao biti razmak meu tijelima A i B da bi gravitacijska sila meu njima ostala ista?
A. tri puta manji
B. devet puta manji
C. tri puta vei
D. devet puta vei

9. Koji od etiriju prikazanih dijagrama predstavlja izohorni proces?

10. Temperatura neke koliine idealnoga plina povea se etiri puta pri emu mu se volumen povea
dva puta. Tlak toga plina se pritom:
A. smanji dva puta
B. smanji etiri puta
C. povea dva puta
D. povea etiri puta

11. Plin je podvrgnut procesu promjene stanja pri kojem se ne obavlja rad. Koji je to proces?
A. izobarni
B. adijabatski
C. izotermni
D. izohorni

12. emu je od navedenoga proporcionalna temperatura idealnoga plina?

A. srednjoj potencijalnoj energiji estica plina
B. srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica plina
C. srednjoj brzini nasuminoga gibanja estica plina
D. srednjoj akceleraciji nasuminoga gibanja estica plina

3
13. Toplinski stroj od toplijega spremnika primi 2 500 J topline, od ega hladnijem spremniku prenese
1 500 J topline. Kolika je korisnost stroja?
A. 0,3
B. 0,4
C. 0,6
D. 0,7

14. U homogenome elektrinome polju iznosa 100 N/C dvije toke, meusobno udaljene 20 cm,
nalaze se na istoj silnici. Koliki je napon izmeu tih toaka?
A. 2 V
B. 5 V
C. 20 V
D. 500 V

15. U strujnome krugu prikazanome na crteu jedna je aruljica pregorjela. Kao posljedica toga sve su
aruljice prestale svijetliti. Koja je aruljica pregorjela?

a b c

A. aruljica a
B. aruljica b
C. aruljica c
D. aruljica d

16. Dva su otpornika serijski spojena na izvor napona 9 V, kao to je prikazano na crteu.

Ako je na krajevima otpornika R1 napon 6 V, koliko iznosi omjer otpora R1 i R2?

A. 1:2
B. 2:1
C. 1:4
D. 4:1

17. Izmeu ploa ravnoga kondenzatora nalazi se zrak (r = 1). to e se dogoditi s kapacitetom
kondenzatora ako izmeu njegovih ploa stavimo staklo (r = 6)?
A. Poveat e se est puta.
B. Smanjit e se est puta.
C. Ostat e nepromijenjen.
D. Past e na nulu.

18. Kroz dva paralelna vodia teku jednake struje u suprotnim smjerovima. Svaka pojedina struja
stvara u toki T magnetsko polje iznosa 2 mT. Koliki je ukupni iznos magnetskoga polja u toki T?

4
A. 0 mT
B. 1 mT
C. 2 mT
D. 4 mT

19. Koja je mjerna jedinica za elektrinu otpornost?

A.
B. m
C. /m
D.

20. Elektrini titrajni krug sastoji se od zavojnice induktiviteta 2 mH i kondenzatora kapaciteta 80 F.

Koliko iznosi vlastita frekvencija toga titrajnoga kruga?
A. 99 Hz
B. 398 Hz
C. 1 254 Hz
D. 2 500 Hz

21. Na crteu su prikazana etiri njihala koja vise na vodoravnoj ipci. Po dva njihala su jednakih
duljina: njihala K i N dua su od njihala L i M. Utezi od 10 dag ovjeeni su na njihala K i L, a utezi od
5 dag na njihala M i N.

Mjerenjem trebate otkriti kako duljina njihala utjee na period njihanja. Za mjerenje je dovoljno rabiti
samo dva njihala. Koja dva njihala trebate uporabiti da to otkrijete?
A. K i L
B. L i M
C. L i N
D. K i N

22. Otpornik i zavojnica spojeni su serijski na izvor izmjeninoga napona. Ako se frekvencija napona
smanji, to e se dogoditi s ukupnim otporom kruga?
A. Smanjit e se.
B. Ostat e nepromijenjen.
C. Poveat e se.

5
23. Elektroskop je negativno nabijen zbog ega je kazaljka elektroskopa otklonjena za neki kut. Ako
se elektroskopu priblii negativno nabijeni tap (bez doticanja), to e se dogoditi s kutom otklona
kazaljke elektroskopa?
A. Smanjit e se.
B. Ostat e nepromijenjen.
C. Poveat e se.

24. Uteg je ovjeen na elastinu oprugu. to e se dogoditi s periodom titranja ako na oprugu ovjesimo
jo jedan uteg?
A. Smanjit e se.
B. Ostat e nepromijenjen.
C. Poveat e se.

25. Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno poloenome zavoju polumjera zakrivljenosti 80 m.
Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeu guma i ceste da bi vozilo prolo zavoj sa stalnim
iznosom brzine?

25. Automobil vozi brzinom 20 m/s u vodoravno poloenome zavoju polumjera zakrivljenosti 80 m.
Koliki mora biti najmanji faktor trenja izmeu guma i ceste da bi vozilo prolo zavoj sa stalnim
iznosom brzine?

27. Za pripremu tople kupke temperature 35 C u 60 kg hladne vode temperature 20 C dodamo vruu
vodu temperature 80 C. Kolika je masa vrue vode koju smo dodali?

28. Vodi duljine 1 m giba se u homogenome magnetskome polju iznosa 0,1 T okomito na silnice
polja. Brzina vodia iznosi 2 m/s. Koliki se napon inducira na krajevima toga vodia?

29. Na nekome elektrinome ureaju stoje oznake 220 V, 50 W. Koliki je otpor toga ureaja?

30. Elastinu zavojnicu na koju je ovjeen uteg izvuemo iz poloaja ravnotee za 2 cm i pustimo
titrati. Konstanta elastinosti zavojnice iznosi 1 000 N . Nakon nekoga vremena zavojnica prestane
titrati. Koliko je energije zavojnica predala okolini tijekom titranja?

31. Komad pluta obujma 500 c pliva na vodi. Pluto pritisnemo rukom tako da ono potpuno uroni u
vodu. Gustoa pluta iznosi 300 kg , a vode 1 000 kg .
31.1. Kolikom silom uzgona djeluje voda na pluto kada je pluto potpuno uronjeno u vodu?
31.2. Kolikom silom trebamo djelovati na pluto da bi ono mirovalo ispod povrine vode?

32. Kutija mase 1 kg giba se niz kosinu nagiba 30. Trenje je zanemarivo.
32.1. Koliko iznosi ubrzanje kutije?
32.2. Kolikom silom kutija pritie podlogu?

33. Zgrada od opeke ima visinu 20 m po zimi pri temperaturi od 10 C. Koeficijent linearnoga
rastezanja opeke iznosi 1 .
33.1. Kolika je visina zgrade pri temperaturi od 0 C?
33.2. Za koliko e se promijeniti visina zgrade od zime do ljeta kad temperatura iznosi 25 C?

6
34. Toka T je na udaljenosti 3 cm od tokastoga elektrinoga naboja q = +2 nC.
34.1. Koliki je iznos elektrinoga polja tokastoga naboja q u toki T?
34.2. Ucrtajte na slici vektor elektrinoga polja u toki T.

35. Tijelo mase 0,1 kg titra na elastinoj opruzi tako da je vremenska ovisnost elongacije opisana
izrazom x = 0,05sin(20t + 30) pri emu je x u metrima, a t u sekundama.
35.1. Kolika je amplituda titranja tijela?
35.2. Kolika je konstanta elastinosti opruge?

36. Slika prikazuje graf ubrzanja nekoga tijela u ovisnosti o vremenu. Tijelo se giba du x-osi. U
trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m s1.

Koja slika prikazuje graf brzine toga tijela u ovisnosti o vremenu?

37. Polumjer Zemljine putanje oko Sunca je 390 puta vei od polumjera Mjeseeve putanje oko
Zemlje. Mjesec obie Zemlju priblino 13 puta u godini dana. Koliki je omjer brzine kruenja Zemlje
oko Sunca (vz) i brzine kruenja Mjeseca oko Zemlje (vm)?
A. vz : vm = 1 : 13
B. vz : vm = 13 : 1
C. vz : vm = 1 : 30
D. vz : vm = 30 : 1

38. Kugla mase 0,2 kg udari u mirnu kuglu mase 0,5 kg brzinom 4 m s1. Koliko iznosi ukupna
koliina gibanja tih dviju kugli nakon sudara?
A. 0,8 kg m s1
B. 1,2 kg m s1
C. 2,0 kg m s1
D. 2,8 kg m s1

39. Tijelo K gustoe K i tijelo L gustoe L dre se uronjeni ispod povrine vode gustoe . Kada se
tijela ispuste, tijelo K ispliva, a tijelo L ostane u istome poloaju. Koji odnos vrijedi za gustoe tijela i
vode?
A. K < < L
B. K < = L
C. K < L<
D. K = < L

7
40. Na termometru je oitana temperatura zraka od 290 K. Kolika je temperatura zraka u Celzijusevim
stupnjevima?
A. 15 C
B. 17 C
C. 19 C
D. 21 C

41. Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina?

A. Kinetika energija nasuminoga gibanja estica plina manja je od potencijalne energije njihova
meusobnoga djelovanja.
B. estice plina se stalno nasumino gibaju.
C. Sudari estica plina sa stijenkama posude su savreno elastini.
D. Temperatura plina proporcionalna je srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica plina.

42. Temperatura idealnoga plina je 0 C. Na kojoj e temperaturi tlak plina biti dva puta vei od tlaka
plina pri 0 C ako se obujam plina dri stalnim?
A. 0 K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K

43. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su poetno
elektriki neutralne. Kugla M nabije se negativno nabojem od 6 nC i zatim se dotakne kuglom N.

Koliko e nakon toga iznositi naboj na kugli N?

A. 6 nC
B. 3 nC
C. +3 nC
D. +6 nC

44. U strujnome krugu prikazanome na slici ampermetar pokazuje 2 A. Unutranji otpor baterije je
zanemariv.

Koliki napon pokazuje voltmetar uz uvjet da su instrumenti idealni?

A. 4 V
B. 6 V
C. 8 V
D. 12 V

8
45. Vodiem tee struja od 0,5 mA. Koliko elektrona proe poprenim presjekom vodia za 0,1 s?
A. 0,51014
B. 3,1251014
C. 3,1251017
D. 3,1251019

46. Na slici su prikazane silnice elektrinoga polja.

Koji odnos vrijedi za iznose elektrinoga polja u oznaenim tokama 1, 2 i 3?

A. E3 > E2 > E1
B. E2 > E1 > E3
C. E1 > E3 > E2
D. E3 > E1 > E2

47. Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodia kojim tee stalna struja magnetsko polje iznosi 4 mT.
Koliko e iznositi magnetsko polje na udaljenosti 1 m od toga vodia?

A. 2 mT
B. 4 mT
C. 8 mT
D. 16 mT

48. Konvergentna lea ima arinu daljinu f. Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od lee
manja od f ?
A. realna i uveana
B. realna i umanjena
C. virtualna i uveana
D. virtualna i umanjena

49. Na optiku reetku okomito upada monokromatska svjetlost valne duljine 400 nm. Sinus ogibnoga
kuta za prvi maksimum iznosi 0,2. Kolika je konstanta optike reetke?
A. 1 m
B. 2 m
C. 3 m
D. 4 m

50. Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu.

9
Kolika je amplituda titranja tijela?
A. 4,5 cm
B. 5,0 cm
C. 7,5 cm
D. 8,0 cm

51. Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B. U sredstvu A brzina vala iznosi 100 m/s, a valna duljina 0,5
m. U sredstvu B valna se duljina povea na 0,8 m. Kolika je brzina vala u sredstvu B?
A. 50 m s1
B. 80 m s1
C. 100 m s1
D. 160 m s1

52. Slika prikazuje harmonijski oscilator sastavljen od utega privrenoga za oprugu koji neprigueno
harmonijski titra. Ukupna energija toga oscilatora iznosi 6 J. Kolika je kinetika energija utega u
trenutku kad on prolazi kroz ravnoteni poloaj?

A. 0 J
B. 3 J
C. 4 J
D. 6 J

53. Elektron u atomu prelazi sa stanja vie energije u stanje nie energije . to se dogaa s
atomom?
A. emitira foton energije
B. apsorbira foton energije
C. emitira foton energije
D. apsorbira foton energije

54. to atomska jezgra emitira pri raspadu?

A. proton
B. neutron
C. pozitron
D. elektron

55. Za koje je vrijednosti a i b mogua nuklearna reakcija ?

A. a = 10, b = 5
B. a = 12, b = 8
C. a = 14, b = 4
D. a = 14, b = 8

10
56. Foton energije 3,27 eV izazove fotoelektrini uinak na nekome metalu. Izlazni rad fotoelektrona
za taj metal je 2,08 eV. Kolika je kinetika energija fotoelektrona?
A. 1,19 eV
B. 2,08 eV
C. 3,27 eV
D. 5,35 eV

57. Jabuka pada na Zemlju zbog gravitacijskoga privlaenja izmeu nje i Zemlje. Oznai li se sila
kojom Zemlja privlai jabuku s F1, a sila kojom jabuka privlai Zemlju s F2, u kakvome su odnosu
iznosi tih dviju sila?

A. F1< F2
B. F1 = F2
C. F1 > F2

58. Tijelo A slobodno pada s visine h, a tijelo B je s iste visine h izbaeno u vodoravnome smjeru.
Kako se odnose vrijeme gibanja tijela A (tA) i vrijeme gibanja tijela B (tB) do trenutka pada?
A. tA < tB
B. tA = tB
C. tA > tB

59. De Broglieve valne duljine elektrona i protona bit e jednake kada elektron i proton imaju jednake:
A. koliine gibanja
B. kinetike energije
C. brzine

60. Tijelo mase 10 kg pada s visine 80 m i pri udarcu o povrinu Zemlje ima kinetiku energiju 4500 J.
Koliko je energije tijelo utroilo na savladavanje otpora zraka?

2616. Kolikom silom Mars privlai kamen mase 1 kg koji se nalazi na njegovoj povrini? Masa Marsa
je kg, a polumjer 3400 km.

62. Pri stalnome tlaku od Pa plin obavi rad od 1000 J. Za koliko se poveao obujam plina?

63. Krug izmjenine struje sastavljen je od zavojnice zanemarivoga omskoga otpora i induktivnoga
otpora 600 te kondenzatora kapacitivnoga otpora 200 . Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga
kruga?

64. U radioprijamniku se ugaanje frekvencije prijama ostvaruje pomou LC kruga u kojem su serijski
spojeni zavojnica induktiviteta 0,8 H i kondenzator promjenljivoga kapaciteta. Uz koju e se
vrijednost kapaciteta moi primati program stanice koja emitira na 95 MHz?

65. Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0. Kolika treba biti brzina estice u laboratorijskome
sustavu da za promatraa u tome sustavu njezino vrijeme ivota iznosi 2 T0?

11
66. Sustav prikazan na slici sastoji se od jednoga koloturnika zanemarive mase i dvaju tijela. Trenje
niti s koloturnikom moe se zanemariti. Tijela se gibaju akceleracijom od . Sila trenja izmeu
stola i tijela mase iznosi 5 N. Koliko iznosi masa ?

67. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno mijeanje. Poetno su voda i lonac na
temperaturi od 20 C. Nakon to zajedno prime 175,2 kJ topline, temperatura vode i lonca povea se
na 60 C. Ako je masa vode 1 kg, masa lonca 0,2 kg, a specifini toplinski kapacitet vode 4200
J kg1 K1, koliki je specifini toplinski kapacitet aluminija?

68. Na slici je prikazan bakreni tap duljine 80 cm koji lei u magnetskome polju iznosa 5 mT. tap se
jednoliko pomie okomito na silnice polja brzinom 20 m s1.

33.1. Koliki se napon inducira izmeu krajeva tapa?

33.2. Na slici oznaite na kojem je kraju tapa + pol, a na kojem pol.

69. Uenici su etiri puta mjerili valnu duljinu svjetlosti pomou interferencije svjetlosti na dvjema
pukotinama i dobili sljedee vrijednosti za isti izvor:

Koji je rezultat njihova mjerenja zajedno s pripadnom maksimalnom apsolutnom pogrjekom?

70. Neko apsolutno crno tijelo zrai najvie energije na valnoj duljini od . Kolika je snaga
zraenja toga tijela ako mu povrina iznosi 0,1 ?

71. Slika prikazuje graf ubrzanja nekoga tijela u ovisnosti o vremenu. Tijelo se giba du x-osi. U
trenutku t = 0 s tijelo ima brzinu v0 = 0 m s1.

12
Koja slika prikazuje graf brzine toga tijela u ovisnosti o vremenu?

72. Brzina kruenja Zemlje oko Sunca je 30 puta vea od brzine kruenja Mjeseca oko Zemlje. Mjesec
obie Zemlju priblino 13 puta u godini dana. Koliki je omjer udaljenosti Zemlje od Sunca ( ) i
udaljenosti Mjeseca od Zemlje ( )?
A. : = 1 : 13
B. : = 13 : 1
C. : = 1 : 390
D. : = 390 : 1

73. Kugla mase 0,2 kg giba se brzinom 4 m s1, a kugla mase 0,5 kg brzinom 2 m s1. Obje kugle
gibaju se pravocrtno u istome smjeru te prva kugla naleti na drugu. Koliko iznosi ukupna koliina
gibanja tih dviju kugli nakon sudara?
A. 0,2 kg m s1
B. 0,8 kg m s1
C. 1,0 kg m s1
D. 1,8 kg m s1

74. Tijelo K gustoe K i tijelo L gustoe L dre se zaronjeni ispod povrine vode gustoe . Kada
se tijela ispuste, tijelo K potone, a tijelo L ostane u istome poloaju. Koji odnos vrijedi za gustoe
tijela i vode?
A. K = > L
B. K > > L
C. K > = L
D. K = = L

75. U popodnevnim se satima temperatura zraka poveala za 13 K u odnosu na ranojutarnju

temperaturu. Za koliko se poveala temperatura zraka u Celzijevim stupnjevima?
A. za 13 C
B. za 30 C
C. za 260 C
D. za 286 C

76. Koja od navedenih tvrdnji ne vrijedi za model idealnoga plina?

A. Potencijalna energija meusobnoga djelovanja estica plina je zanemariva.
B. estice plina se stalno nasumino gibaju.
C. Sudari estica plina sa stijenkama posude nisu savreno elastini.
D. Temperatura plina je proporcionalna srednjoj kinetikoj energiji nasuminoga gibanja estica plina.

13
77. Temperatura idealnoga plina je 0 C. Na kojoj e temperaturi obujam plina biti dva puta vei od
obujma plina pri 0 C ako se tlak plina dri stalnim?
A. 0 K
B. 137 K
C. 273 K
D. 546 K

78. Dvije jednake metalne kugle prikazane na slici vise na nitima od izolatora. Obje kugle su poetno
elektriki neutralne. Kugla M nabije se pozitivno nabojem od +8 nC i zatim se dotakne kuglom N.

Koliko e nakon toga iznositi naboj na kugli N?

A. 8 nC
B. 4 nC
C. +4 nC
D. +8 nC

79. U strujnome krugu prikazanome na slici voltmetar pokazuje 4 V. Unutranji otpor baterije je
zanemariv.

Koliku jakost struje pokazuje ampermetar uz uvjet da su instrumenti idealni?

A. 1 A
B. 2 A
C. 3 A
D. 4 A

80. Poprenim presjekom vodia za 0,1 s protee elektrona. Kolika je jakost struje koja
tee vodiem?
A. 0,5 mA
B. 5 mA
C. 0,5 A
D. 5 A

81. Na slici su prikazane silnice elektrinoga polja i tri toke u tom polju oznaene brojevima 1, 2 i 3.
Postavimo li proton u toku 1, polje e na njega djelovati silom , u toki 2 e na proton djelovati sila
, a u toki 3 sila .

Koji odnos vrijedi za iznose spomenutih sila?

A. > >

14
B. > >
C. > >
D. > >

82. Na udaljenosti 2 m od ravnoga vodia kojim tee stalna struja magnetsko polje iznosi 2 mT. Na
kolikoj udaljenosti od toga vodia magnetsko polje iznosi 4 mT?
A. 1 m
B. 2 m
C. 4 m
D. 8 m

83. Konvergentna lea ima arinu daljinu f. Kakva slika nastane kada je udaljenost predmeta od lee
vea od f, a manja od 2f?
A. realna i obrnuta
B. realna i uspravna
C. virtualna i uspravna
D. virtualna i obrnuta

84. Na optikoj reetki ogiba se bijela svjetlost. Koje je boje svjetlost koja se ogiba pod najmanjim
ogibnim kutom ako se promatra spektar prvoga reda?
A. crvene
B. ljubiaste
C. zelene
D. ute

85. Na grafu je prikazano kako elongacija tijela koje titra ovisi o vremenu.

Koliki je period titranja tijela?

A. 2 s
B. 4 s
C. 6 s
D. 8 s

86. Val prelazi iz sredstva A u sredstvo B. U sredstvu A brzina vala iznosi 100 m , a valna duljina
0,5 m. U sredstvu B se brzina vala povea na 160 m . Kolika je valna duljina vala u sredstvu B?
A. 0,5 m
B. 0,8 m
C. 100 m
D. 160 m

15
87. Slika prikazuje tijelo koje je vezano za oprugu. Oprugu rastegnemo iz ravnotenoga poloaja i
pritom izvrimo rad od 120 J. Kada oprugu pustimo, tijelo neprigueno titra.

Kolika je elastina potencijalna energija ovoga titrajnoga sustava kada se tijelo nae u amplitudnome
poloaju?
A. 0 J
B. 60 J
C. 100 J
D. 120 J

88. Elektron u atomu prelazi sa stanja nie energije u stanje vie energije . to se dogaa s
atomom?
A. emitira foton energije
B. apsorbira foton energije
C. emitira foton energije
D. apsorbira foton energije

89. Koju jezgru emitira atomska jezgra pri -raspadu?

A. vodika
B. deuterija
C. tricija
D. helija

90. Za koje je vrijednosti a i b mogua nuklearna reakcija ?

A. a = 7, b = 17
B. a = 8, b = 19
C. a = 8, b = 17
D. a = 7, b = 15

91. Foton energije 3,27 eV izazove fotoelektrini uinak na nekome metalu. Fotoelektron izleti iz
metala s kinetikom energijom od 1,19 eV. Koliki je izlazni rad za taj metal?
A. 1,19 eV
B. 2,08 eV
C. 3,27 eV
D. 4,46 eV

92. Guramo ormar po sobi stalnom horizontalnom silom iznosa F i on se zbog toga giba stalnom
brzinom. Na ormar osim sile guranja F djeluje i sila trenja Ftr izmeu ormara i poda. U kakvome su
odnosu iznosi tih dviju sila?
A. Ftr < F
B. Ftr = F
C. Ftr > F

93. Tijela A i B izbace se u vodoravnome smjeru s jednakim poetnim brzinama. Tijelo A izbaci se s
vee visine nego tijelo B. Kako se odnose domet tijela A (DA) i domet tijela B (DB)?
A. DA > DB
B. DA < DB
C. DA = DB

16
94. Elektron i proton imaju jednake koliine gibanja. to im je jo jednako?
A. de Broglieve valne duljine
B. kinetike energije
C. brzine

95. Tijelo mase 10 kg pada s neke visine i pri udarcu o povrinu Zemlje ima kinetiku energiju 4500J.
S koje je visine tijelo poelo padati ako je na savladavanje sile otpora zraka utroilo 3500 J svoje
energije?

96. Masa Marsa je 6,51 kg, a polumjer 3400 km. Kolika je akceleracija slobodnoga pada na
povrini Marsa?

97. Pri stalnome tlaku od 21 Pa na plinu se obavi rad od 1000 J. Za koliko se smanjio obujam
plina?

98. Krug izmjenine struje sastavljen je od serijskoga spoja otpornika omskoga otpora 300 i
kondenzatora kapacitivnoga otpora 400 . Koliko iznosi impedancija ovoga strujnoga kruga?

99. U radioprijamniku se ugaanje frekvencije prijama ostvaruje pomou LC kruga u kojem je spojena
zavojnica induktiviteta 0,6 H i kondenzator promjenljivoga kapaciteta. Na kojoj e se frekvenciji
moi primati program tim prijamnikom ako se vrijednost kapaciteta postavi na 3,5 pF?

100. Vlastito vrijeme ivota neke estice iznosi T0 = 2s. Koliko iznosi njezino vrijeme ivota u
laboratorijskome sustavu u kojem se estica giba brzinom 0,6c?

101. Sustav prikazan na slici sastoji se od jednoga koloturnika zanemarive mase i dvaju tijela. Trenje
izmeu tijela mase m2 i stola, kao i trenje izmeu niti i koloturnika mogu se zanemariti. Koliko iznosi
akceleracija kojom se gibaju ova tijela?

102. Voda se zagrijava u aluminijskome loncu uz stalno mijeanje. Poetno su voda i lonac na
temperaturi od 20 C. Nakon to su zajedno primili 91,2 kJ topline, temperatura vode i lonca poveala
se na 60 C. Odredite masu vode ako je masa lonca 0,2 kg, specifini toplinski kapacitet vode 4200
J kg1 K1, a specifini toplinski kapacitet aluminija 900 J kg1 K1.

103. Na slici je prikazan bakreni tap koji lei u magnetskome polju iznosa 5 mT. tap se jednoliko
pomie okomito na silnice polja brzinom 20 m . Pritom se izmeu krajeva tapa inducira napon od
0,08 V.

17
 33.1. Kolika je duljina tapa?
33.2. Na slici oznaite na kojem je kraju tapa + pol, a na kojem pol.

104. Uenici su u pokusu s interferencijom svjetlosti na dvjema pukotinama etiri puta mjerili razmak
izmeu susjednih interferentnih pruga i dobili sljedee vrijednosti:

Koji je rezultat njihova mjerenja s pripadnom maksimalnom apsolutnom pogrjekom?

105. Neko apsolutno crno tijelo zrai najvie energije na valnoj duljini od m. Kolika je
povrina toga tijela ako mu snaga zraenja iznosi 400 W?

106. Koji od grafova prikazuje ovisnost brzine o vremenu za jednoliko ubrzano gibanje?

107. Na tijelo djeluje ukupna sila koja se mijenja du puta kako je prikazano na grafu. Tijelo poetno
miruje.

Koliko iznosi kinetika energija tijela nakon to je ono prelo 3 m? Trenje se zanemaruje.
A. 0 J
B. 20 J
C. 25 J
D. 30 J

18
108. Kada je potpuno uronjeno u tekuinu, tijelo mase 1.5 kg istisne 0.8 kg tekuine. to od
navedenoga vrijedi za silu uzgona na tijelo?
A. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema gore.
B. Sila uzgona iznosi 7 N i usmjerena je prema dolje.
C. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema gore.
D. Sila uzgona iznosi 8 N i usmjerena je prema dolje.

109. Akceleracija slobodnoga pada na povrini Mjeseca je gM. Polumjer Mjeseca je R. Kolika je
akceleracija slobodnoga pada na udaljenosti 2R od povrine Mjeseca?
A. gM/9
B. gM/3
C. gM/2
D. 2gM

110. Iz helikoptera koji leti u horizontalnome smjeru isputen je paket. to je za promatraa na tlu
putanja paketa ako se zanemari utjecaj otpora zraka na paket?
A. dio pravca
B. dio krunice
C. dio elipse
D. dio parabole

111. Potrebno je poveati korisnost idealnoga toplinskoga stroja. Moe se poveati temperatura
toplijega spremnika za T ili smanjiti temperatura hladnijega spremnika za isti iznos T. Koja je od
navedenih tvrdnji tona?
A. Korisnost e biti vea ako se povea temperatura toplijega spremnika za T.
B. Korisnost e biti vea ako se smanji temperatura hladnijega spremnika za T.
C. Korisnost e se poveati jednako u obama sluajevima.
D. Korisnost se ne e promijeniti zbog promjene temperature spremnika topline.

112. Idealni plin temperature T zagrije se tako da se srednja kinetika energija nasuminoga gibanja
njegovih estica udvostrui. Kolika je temperatura plina nakon zagrijavanja?
A.
B. T
C. 2T
D. 4T

113. Specifina toplina isparavanja vode iznosi 2260 kJ/kg. Vodena para mase 0.5 kg i temperature
100 C kondenzira se u vodu temperature 100 C. Koja se od navedenih izmjena topline dogodila
tijekom toga procesa?
A. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 1130 kJ.
B. Iz okoline je na paru prela toplina od 1130 kJ.
C. Iz pare je u okolinu prenesena toplina od 2260 kJ.
D. Iz okoline je na paru prela toplina od 2260 kJ.

114. Uenici su izmjerili sljedee vrijednosti napona na polovima neoptereene baterije: 1.50 V, 1.51
V, 1.53 V i 1.50 V. Koji od predloenih odgovora predstavlja ispravan zapis rezultata toga mjerenja?
A. (1.50 0.03) V
B. (1.50 0.01) V

19
C. (1.51 0.02) V
D. (1.51 0.03) V

115. Baterija u strujnome krugu prikazanome na crteu ima elektromotorni napon E. Smatra se da su
ampermetar i voltmetar idealni.

Kako e se promijeniti iznosi na mjernim ureajima kada se zatvori prekida P?

A. Iznos na ampermetru e se poveati, a na voltmetru smanjiti.
B. Poveat e se iznosi i na ampermetru i na voltmetru.
C. Iznos na ampermetru e se smanjiti, a na voltmetru poveati.
D. Smanjit e se iznosi i na ampermetru i na voltmetru.

116. Na grafu je prikazana ovisnost jakosti struje I o naponu U za dva vodia.

Koliko bi iznosio ukupni otpor serijskoga spoja tih dvaju vodia?

A. 0.23
B. 4.3
C. 25
D. 35

117. Dva tokasta naboja u zraku se meusobno odbijaju silom 2 N. Naboji su smjeteni na jednak
razmak u sredstvo relativne dielektrine konstante 8. Kolika je sila izmeu tih naboja u navedenome
sredstvu?
A. 0 N
B. 0.25 N
C. 2 N
D. 16 N

118. Konvergentna lea stvara sliku predmeta na zastoru udaljenome 12 cm od lee. arina daljina
lee je 6 cm. Kolika je udaljenost izmeu predmeta i slike toga predmeta?
A. 18 cm

20
B. 20 cm
C. 22 cm
D. 24 cm

119. Tokasti izvor vala titra frekvencijom 50 Hz. Val se iri brzinom od 300 m/s. Kolika je razlika u
fazi izmeu toaka koje su 2 m i 8 m udaljene od izvora?
A. 0 rad
B. rad
C. 6 rad
D. 2 rad

120. Vremenska ovisnost elongacije tijela koje harmonijski titra dana je izrazom y = 2 cm sin( s1 t).
Kako glasi izraz za brzinu toga tijela u ovisnosti o vremenu?
A. v = 2 cm/s sin(2 s1 t)
B. v = 2 cm/s sin( s1 t)
C. v = 2 cm/s cos(2 s1 t)
D. v = 2 cm/s cos( s1 t)

121. Infracrveno zraenje valne duljine 2 m nailazi na pregradu s dvjema pukotinama meusobnoga
razmaka 1 mm. Maksimumi interferencije detektiraju se na udaljenosti 1 m od pregrade. Koliki je
razmak izmeu susjednih maksimuma interferencije?
A. 1 mm
B. 2 mm
C. 3 mm
D. 4 mm

122. Tijelo vezano na oprugu titra oko ravnotenoga poloaja. Kako se naziva najvei pomak od
ravnotenoga poloaja?
A. period
B. frekvencija
C. elongacija
D. amplituda

123. Od 10 000 jezgri nekoga radioaktivnoga izotopa u prva se etiri dana raspadne 5000 jezgri. Koja
je od navedenih tvrdnji tona?
A. U prva se dva dana raspalo 2 500 jezgri.
B. U sljedea e se etiri dana raspasti preostalih 5 000 jezgri.
C. U prva se dva dana raspalo vie jezgri nego u sljedea dva dana.
D. Svaki se dan raspadne jednaki broj jezgri.

124. Kojoj vrsti zraenja pripadaju fotoni energije 2 eV?

A. gama zraenju
B. vidljivoj svjetlosti
C. mikrovalnomu zraenju
D. radiovalovima

125. Na crteu je shematski prikazan dio energijskoga spektra nekoga atoma.

21
Za koji od navedenih prijelaza s jedne energijske razine na drugu elektron treba primiti najveu
energiju?
A. za n = 1 n = 2
B. za n = 2 n = 1
C. za n = 2 n = 4
D. za n = 4 n = 2

126. Kolika je temperatura na povrini zvijezde iji je intenzitet zraenja maksimalan na valnoj duljini
400 nm? Pretpostavite da zvijezda zrai kao apsolutno crno tijelo.
A. 3613 K
B. 5109 K
C. 7225 K
D. 9050 K

127. Kruna ploa poloena je vodoravno te se vrti oko vertikalne osi kroz sredite
stalnom kutnom brzinom.

Novi X nalazi se na tri puta manjoj udaljenosti od sredita ploe nego novi Y.
Kako se odnose njihove obodne brzine?
A. vx = vy /3
B. vx = vy
C. vx = 3vy

128. Negativno nabijeni tap priblii se bez doticanja nenabijenomu elektroskopu. Kazaljka se
elektroskopa otkloni. Kakav je pritom ukupni naboj na elektroskopu?
A. pozitivan
B. negativan
C. jednak nuli

129. Ploica od cinka obasjana je monokromatskim elektromagnetskim zraenjem koje izbacuje

elektrone iz cinka. Na koji se nain moe poveati broj izbaenih elektrona?
A. poveanjem intenziteta zraenja
B. poveanjem frekvencije zraenja
C. poveanjem valne duljine zraenja

22
130. Balon mase 90 kg pada kroz zrak. Na balon djeluju sila otpora zraka od 300 N i sila uzgona od 60
N. Kolikom akceleracijom pada balon?

131. Tijelo mase 3 kg guramo jednoliko du kosine koja je dugaka 4 m, a visoka 2 m. Trenje
zanemarujemo. Koliki se rad izvri nad tijelom ako ga se gura od dna do vrha kosine?

132. Obujam idealnoga plina pri temperaturi od 293 K je 1 m3. Pri stalnome tlaku temperatura
idealnoga plina naraste na 353 K. Odredite obujam plina pri toj temperaturi.

133. Zavojnica induktiviteta 0.25 H i kondenzator serijski su spojeni na izvor izmjeninoga napona
frekvencije 60 Hz. Izraunajte kapacitet kondenzatora ako je njegov kapacitivni otpor jednak
induktivnomu otporu zavojnice.

134. Zraka svjetlosti upada iz zraka pod kutom od 60 prema okomici na mirnu povrinu tekuine.
Izraunajte apsolutni indeks loma tekuine ako je kut izmeu odbijene i lomljene zrake 90.

135. Astronautkinja putuje raketom koja se giba jednoliko po pravcu brzinom u odnosu na Zemlju.
Ona je u svojem sustavu izmjerila da njezino putovanje traje 2 godine. Koliko je vremena putovanje
trajalo za promatraa na Zemlji?

136. Na tijelo mase 30 kg djeluje se silom F pod kutom od 30 prema horizontali.

Tijelo se giba jednoliko. Faktor trenja izmeu tijela i podloge je 0.1. Odredite iznos sile F.

137. Grijaem snage 500 W tali se 2 kg leda temperature 0 C. Sva energija koju proizvede grija
potroi se na taljenje leda. Za koliko se vremena led rastali? Specifina toplina taljenja leda iznosi 330
000 J kg1.

138. Dva duga, ravna i meusobno paralelna vodia nalaze se u homogenome magnetskome polju od
2106 T. Vodiima teku struje 10 A u istome smjeru.

Vodii se nalaze u ravnini okomitoj na silnice magnetskoga polja i meusobno su udaljeni 0.2 m.
Kolika je ukupna sila na 1 m duljine vodia kojim tee struja I1?

139. Duljina neoptereene elastine opruge je 0.15 m. Na oprugu ovjesimo uteg mase 0.1 kg i
zatitramo. Period harmonijskoga titranja utega na opruzi iznosi 0.5 s. Kolika e biti duljina opruge
optereene tim utegom nakon to titranje prestane?

140. Kugla temperature 200 C i povrine 2104 m2 zrai kao crno tijelo. Koliko energije u vremenu
od 60 sekundi kugla izrai u okolinu uz pretpostavku da joj se temperatura pri zraenju ne mijenja?

23
 RJEENJA I POSTUPCI RJEAVANJA
1.
C Za ubrzano gibanje je ; graf te funkcije je parabole .
x B
Za jednoliko gibanje je ; graf je dio pravca .
Za jednoliko usporeno gibanje je ; graf je
A dio parabole .
O tA tB t Vrijeme se rauna od , odnosno .

Odgovor: D

2.
t=8s

Put je po brojanoj vrijednosti jednak povrini omeenoj krivuljom v(t) , ordinatama brzine i osi t.
Povrinu je najlake izraunati zbrajajui povrine trapeza ABCD (s1) i BGFC (s2).

Odgovor: D

3.
Odgovor: B

4.
= poetna brzina

Odgovor: B

24
5.

Kako je

Iznosi su jedanki ali smjerovi suprotni.

Odgovor: D

6.

Odgovor: A

7.

Odgovor: D

8.

_________
r=?

Odgovor: A

25
9.
Kod izohornog procesa tlak p raste linearno s temperaturom, pa je mogu samo odgovor
pod A.

Odgovor: A

10.
T2 = 4T1
V2 = 2 V1
p=?

Odgovor: C

11.

Odgovor: D

12.

Odgovor: B

13.

Odgovor: B

14.

Odgovor: C

26
15.
Pregorjela je aruljica c ime je prekinut glavni strujni krug.

Odgovor: C

16.

Odgovor: B

17.

Odgovor: A

18.

Pravilo desne ruke govori da palac desne ruke postavimo u smjer struje, pa e nam zakrivljeni prsti
pokazati smjer magnetskog polja. Magnetska polja u toki T imaju isti smjer pa se njihove vrijednosti
zbrajaju.

Odgovor: D

19.

Odgovor: B

20.

Odgovor: B

27
21.
Odgovor: A

22.

Ukupni otpor kruga Z smanjit e se ako se frekvencija napona f smanji.

Odgovor: A

23.
Elektrino polje negativno nabijenog tapa potisnut e elektrone (e) prema mjestu gdje se nalazi
kazaljka koja e se dodatno otkloniti.

Odgovor: C

24.

Vea masa m znai i vei period titranja T.

Odgovor: C

25.

Odgovor:

26.

28
Odgovor:

27.

Odgovor:

28.

Odgovor:

29.

Odgovor:

30.

Odgovor:

29
31.
31.1.

Odgovor:

31.2.

Odgovor:

32.

Gravitacijsku silu rastavljamo na dvije vektorske komponente u smjeru gibanja tijela i

okomitu na smjer gibanja tijela.

a
g

32.1.

Odgovor:

32.2.

FN
mg

Odgovor:

33.

33.1.

30
Odgovor:

33.2.

Odgovor:

34.

34.1.

Odgovor:

34.2.
Odgovor:

35.

x = 0,05sin (20t + 30)

35.1.

Odgovor:

35.2.

Odgovor:

31
36.
Iz grafa oitati akceleracije tijela i pripadajua im vremena koja treba uvrstiti u formulu ,
odnosno i izraunati - razlike brzina. Podatke je najpraktinije posloiti u tablicu:

Oitano s grafa a = 3 m s2 a = 0 m s2 a = 1 m s2 a = 0 m s2
Oitano s grafa
Izraunato m s1 m s1 m s1 m s1

U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m/s - toka (0, 0). Tijekom prve 2 s brzina se tijelu promijeni
s 0 na 6 m s1 - toka (2, 6). Sljedee 2 s, dakle ukupno nakon 4 s nema promjene brzine i ona je 6
- toka (4, 6). Od 4. do 6. sekunde, brzina se promijeni za 2 m s 1 i to s dotadanjih 6 na 8 m s1
- toka (6, 8). U 7. sekundi nema promjene brzine i ona je 8 m s1 - toka (7, 8). Tim tokama
odgovara samo graf

Odgovor: A

37.

_________

Odgovor: D

38.
Ukupna koliina gibanja prije sudara jednaka je ukupnoj koliini gibanja poslije sudara:

Odgovor: A

39.
Tijela s manjom gustoom od vode, na vodi plivaju dok tijela s veom gustoom tonu. Tijela jednake
gostoe kao voda u vodi plutaju, tj. ostaju na onom poloaju u vodi u koji ih stavimo pa vrijedi:

K < = L.
Odgovor: B

32
40.

Odgovor: B

41.
estice idealnog plina uope nemaju potencijalnu energiju.

Odgovor: A

42.

T1 = 0 C = 273 K
_______
=?

Za dva stanja iste koliine plina vrijedi:

Odgovor: D

43.
Kada se kugle dotaknu, njihovi potencijali bit e jednaki:

Kako je nC.
Odgovor: B

44.
= 12 V
I=2A
R2 = 4
U1= ?

Drugo Kirchhoffovo pravilo: Zbroj svih napona u strujnoj petlji jednak je nuli.

Odgovor: A

33
45.
I = 0,5 mA = 0.0005 A
e= C
t = 0.1 s
n=?

Kako je , broj elektrona dobit emo ako ukupan naboj podijelimo s nabojem jednog elektrona

Odgovor: B

46.

Elektrino polje se smanjuje s kvadratom udaljenosti to znai da je, od navedene tri, u najblioj toki
sreditu polja najvee, a u najdaljoj najmanje.

Odgovor: B

47.
r1 = 2 m
r2 = 1 m
B1 = 4 mT
B2 = ?

Odgovor: C

48.
Lea

Slika
F1 F2
Predmet
Promatra

Odgovor: C

49.
k=1
= 400 nm = 4 107 m
sin (1) = 0.2
d=?

34
Odgovor: B

50.
Iz grafa oitamo maksimum krivulje na y (vertikalnoj) osi.

Odgovor: C

51.
vA = 100 m s1
A = 0.5 m
B = 0.8 m
vB = ?
Prolazom vala iz sredstva A u sredstvo B mijenjaju mu se brzina i valna duljina ali ne i frekvencija.

Odgovor: D

52.
Kad se oscilator nalazi u amplitudnim poloajima, ukupna energija je pohranjena u opruzi pa sustav
ima samo potencijalnu energiju. U ravnotenom poloaju, ukupnu energiju sustava ini samo kinetika
energija.

Odgovor: D

53.
Prelazei iz stanja vie energije u stanje nie energije, atom emitira viak energije u obliku fotona
energije

Odgovor: A

54.
Odgovor: D

55.
Z1=7
Z2=2
Z4=1
A2=4

35
A3=17
A4=1
a,b=?
Kod svake nuklearne reakcije zbroj masenih brojeva A mora biti jednak prije i poslije reakcije.

Isto je i s rednim brojevima Z

Odgovor: D

56.

Odgovor: A

57.
Odgovor: B

58.
Gibanje u vertikalnom smjeru (pad) ne ovisi o gibanju u horizontalnom smjeru. Pad s jednake visine u
oba sluaja vremenski traje jedako.

Odgovor: B

59.

Koliina gibanja

Odgovor: A

60.

Odgovor:

36
61.

Odgovor:

62.

Odgovor:

63.

Odgovor:

64.

Odgovor:

65.

37
Odgovor:

66.

_________

Odgovor:

67.

(lonac je napravljen od aluminija)

_____________________

Odgovor:

38
68.

68.1.

Odgovor:

68.2.
Odgovor:
B
F
v
Kako je q < 0, sila e imati smjer vektora

69.

Odgovor:

70.

39
Odgovor:

71.
Iz grafa oitati akceleracije tijela i pripadajua im vremena koja treba uvrstiti u formulu ,
odnosno i izraunati - razlike brzina. Podatke je najpraktinije posloiti u tablicu:

Oitano s grafa a = 4 m s2 a = 0 m s2 a = 2 m s2 a = 0 m s2
Oitano s grafa
Izraunato m s1 m s1 m s1 m s1

U trenutku t = 0 s tijelo miruje, tj. = 0 m s1 - toka (0, 0). Tijekom prve 2 s brzina se tijelu
1
promijeni s 0 na 8 m s - toka (2, 8). Sljedee 2 s, dakle ukupno nakon 4 s nema promjene brzine i
ona je 8 - toka (4, 8). Od 4. do 6. sekunde, brzina se promijeni za 2 m s1 i to s dotadanjih 8 na
4 m s - toka (6, 4). U 7. sekundi nema promjene brzine i ona je 8 m s1 - toka (7, 4). Tim tokama
1

odgovara samo graf

Odgovor: D

72.

___________

Odgovor: D

73.
m1 = 0.2 kg
m2 = 0.5 kg

40
v1 = 4 m s1
v2 = 2 m s1
v=?

Ukupna koliina gibanja prije sudara jednaka je ukupnoj koliini gibanja poslije sudara:

Odgovor: D

74.
Tijela s manjom gustoom od vode plivaju na vodi. Tijela s veom gustoom od vode tonu u vodi.
Tijela s gustoom jednakoj gustoi vode plutaju u vodi, tj. ostaju u vodi na mjestu gdje ih ostavimo.
Odnosno K > = L

Odgovor: C

75.
Stupanj K jednak je C samo su im ishodita (poloaj nule na skali) razliita.

Odgovor: A

76.
Odgovor: C

77.

T1 = 0 C = 273 K
_______
=?

Za dva stanja iste koliine plina vrijedi:

Odgovor: D

78.
Kada se kugle dotaknu, njihovi potencijali bit e jednaki:

41
 Kako je nC.
Odgovor: C

79.
= 12 V
U1 = 4 A
R2 = 4
I=?
Drugo Kirchhoffovo pravilo: Zbroj svih napona u strujnoj petlji jednak je nuli.

Odgovor: B

80.
t = 0.1 s

______________

Odgovor: A

81.

Elektrino polje se smanjuje s kvadratom udaljenosti pa je u najblioj toki najvee, a u najdaljoj

najmanje. Elektrino polje i sila su proporcionalni pa isto vrijedi i za silu.

Odgovor: C

82.
r1 = 2 m
B1 = 2 mT = 0.002 T
B2 = 4 mT = 0.004 T
0 = 4 10-7
r2 = ?

42
Odgovor : A

83.
Lea
Predmet

F2
F1

Slika

Odgovor: A

84.

Kako je valna duljina () ljubiaste svjetlosti najmanja to e i njen otklon biti najmanji.

Odgovor: B

85.
Period titranja je vrijeme izmeu dviju jednakih elongacija, primjerice toaka 0 i 8 (na slici) ili
maksimuma, odnosno minimuma krivulje na x-osi.

Odgovor: D

86.

vA = 100 m

vB = 160 m
A = 0.5 m
B =?

Prolazom vala iz sredstva A u sredstvo B mijenjaju mu se brzina i valna duljina ali ne i frekvencija.

Odgovor: B

43
87.
Kad se oscilator nalazi u amplitudnim poloajima, ukupna energija je pohranjena u opruzi pa sustav
ima samo potencijalnu energiju. U ravnotenom poloaju, ukupnu energiju sustava ini samo kinetika
energija.

Odgovor: D

88.
Kad atom prelazi iz stanja nie energije u stanje vie energije apsorbira energiju jednaku razlici
energija tih stanja.

Odgovor: B

89.
Odgovor: D

90.
Z2 = 2
Z3 = 8
Z4 = 1
A1 = 14
A2 = 4
A4 = 1
a,b=?

Kod svake nuklearne reakcije zbroj masenih brojeva A mora biti jednak prije i poslije reakcije.

Isto je i s rednim brojevima Z

Odgovor: A

91.

Odgovor: B

92.
Odgovor: B

93.
H = visina

44
D = domet
= poetna brzina

Kako je
Odgovor: A

94.
= valna duljina
h = Planckova konstanta
Koliina gibanja

Odgovor: A

95.

Odgovor:

96.

ili bilo koja druga masa

45
Odgovor:

97.

Odgovor:

98.

Odgovor:

99.

Odgovor:

100.

Odgovor:

46
101.

Odgovor:

102.

_____________________

Odgovor:

103.
103.1.

Odgovor:

47
 103.2.
Odgovor:

F
v

Kako je q < 0 sila e imati smjer samo vektora .

104.

Odgovor:

105.

Odgovor:

106.
govori da je brzina linearno proporcionalna vremenu.

Odgovor: A

48
107.

Kinetika energija jednaka je radu sile na zadanom putu. Rad odredimo kao povrinu ispod zadane
krivulje. Ta povrina ima oblik trapeza ija je povrina

Vrijednosti a, b i h oitamo s grafa.

Odgovor: C

108.
kg
kg
__________

Sila uzgona je usmjerena prema gore jer je masa istisnute tekuine manja od mase tijela.

Odgovor: C

109.
r = udaljenost od sredita Mjeseca = R + 2R = 3R

Odgovor: A

110.

jednadba parabole
Odgovor: D

111.
temperatura hladnijeg spremnika
temperatura toplijeg spremnika

Pretpostavimo da je

49
Kako je

to znai da je poetna pretpostavka tona.

Odgovor: B

112.

k = Boltzmanova konstanta

Odgovor: C

113.
m = 0,5 kg
r = 2260 kJ/kg
Q=?
Q = m r = 0,5 2260 = 1130

Kondenzacijom se oslobodi toplina jednaka toplini isparavanja.

Odgovor: A

114.

Najvee ostupanje je 1,53 1,51 = 0,02 V pa je U = (1,51 0,02) V

Odgovor: C

115.
Neka su I1 i U1 vrijednosti prije ukljuivanja sklopke, a I2 i U2 nakon ukljuivanja. Tada je

50
Odgovor: A

116.

Odgovor: D

117.
F1 = 2 N

__________
F2 = ?

Odgovor: B

118.
b = 12 cm
f = 6 cm
a+b=?

Odgovor:D

119.
v = 300 m/s
f = 50 HZ
x1 = 2 m
x2 = 8 m

Odgovor: D

120.

Odgovor:D

51
121.
= 2 m
d = 1mm
a=1m
s=?

Odgovor; D

122.
Odgovor: D

123.
N0 = 10 000
T1/2 = 4 dana
t = 2 dana
N=?
Broj neraspadnutih atoma

Broj neraspadnutih atoma prva 2 dana

Broj raspadnutih atoma u prva 2 dana

Broj raspadnutih atoma 3. i 4. dana = 5000 2908 = 2092

Odgovor:C

124.
E = 2 eV

Odgovor: B

125.
Sa slike je vidljivo da je najvea razlika (razmak na grafu) u primanju (porastu) energije za
n = 1 n = 2.

Odgovor: A

126.
C = Wienova konstanta = mK
= 400 nm = 400 109 m
T=?

Odgovor: C

52
127.

_________________________

Odgovor: A

128.
Nema doticaja tapa i elektroskopa pa nema prijelaza naboja, ve se na elektroskopu naboj samo
prerasporedi, ali ukupan naboj ostaje isti, tj. nula.

Odgovor: C

129.
Odgovor: A

130.
m = 90 kg
T = 300 N
U = 60 N
a=?

T 300 N

U 60 N

mg

Odgovor:

131.
m = 3 kg
h=2m
W=?

4m
h=2m
(pretpostavka )

Odgovor: 60 J

53
132.
VA = 1 m3
TA = 293 K
TB = 353 K
VA = ?

A B

Odgovor:

133.
L = 0,25 H
f = 60 Hz
C=?

L C=?
f

Odgovor:

134.
=60
N=?

Odgovor: n = 1,73

135.

TA = 2 god
TZ = ?

54
Odgovor: 4 god

136.
m = 30 kg
=30
= 0,1
F=?
Kod mirovanja ili jednolikog gibanjaje i
N

T
F Kako je
G

Odgovor: 36,8 N

137.
P = 500 W
m = 2 kg
= 330000 J kg1
t=?

Odgovor: 1320 s

138.
B = 2106 T
I1 = I2 = 10 A
l=1m
d = 0,2 m
FU = ?

Odgovor:

139.
l = 0,15 m = 15 cm
m = 0,1 kg
T = 0,5 s
l+x=?

55
l l

Odgovor:21,3 cm

140.
T = 200 C = 473 K
S = 2104 m2
t = 60 s
E= ?

Odgovor: 34 J

56