Magistrature - narod daje izborom

DICTATOR izvanredna sluba, neogranieni imperij, sluba traje 6 mjeseci, 24 liktora onih koji
idu ispred magistrata sa slubenim oznakama
o Bira ga konzul na prijedlog Senata, potvruje COMITIA CURIATA
o Bira se samo u sluaju krize
o Mandat je obino trajao 6 mjeseci, u stvarnosti je njegova mo slabila im je kriza
poela jenjavati
o Pomonik magister equitum (konjica) odabrati ga prva je dunost diktatora
o Za vrijeme trajanja slube postoje i konzuli i drugi magistrati, ali su podloni
autoritetu diktatora
o Duljina njegova mandata pokazala se nepraktinom kada su u pitanju bile operacije
izvan prostora Italije
o Postupno ograniavanje ovlasti
o Birani za manje poslove- npr. odravanje izbora

INTERREX privremena sluba, 7 dana, 6 liktora, predlae novog konzula

o Privremeni vladar
o Naslov nastao u doba kraljevstva imenovao ga tradicionalno Senat da bi se odrala
vlada izmeu smrti kralja i izbora nasljednika
o Senat bi se podijelio na dekurije, svaki od 20 senatora bio bi kralj 5 dana, ako nakon
50 dana nijedan kralj nije izabran, rotiraju se ponovo dok konano ne imenuju kralja
o Kasnije (republika) naziv za magistrata koji je imenovan za komicije koja bi izabrala
nove konzule (ukoliko to proli nisu uinili)
CENSOR bira se od 443. do 22. godine kada su carevi preuzeli njihove ovlasti, 2 cenzora, svakih 5
godina, lustrum, 15 mj trajanje slube, census, popis graana i Senata, zakup dravnih prihoda
o Izvorna funkcija ukljuivala popisivanje graana i imovine
o Kasnije proirena na nadzor nad funkcijom senatora i moralnim ponaanjem
o Procijenjivali imovinu i ugovore za oporezivanje
o Kanjavali moralnih prijestupnika ukidanjem njihovih prava (glasanje)
o Predsjedanje ceremonijama lustruma proienja nakon zavretka popisa
o Bira svakih 5 godina comitia centuriata
o Od 351. i plebejci

TRIBUNUS PLEBIS od 494., samo plebejci, tite plebejce od patricija, 10 tribuna, sacrosanti,
pravo veta, zakonodavstvo, Sula im ograniio ovlasti
o Predsjeda nad concilium plebis

CONSUL 2 konzula, 443. cenzura, 367. pretura (Lex Licinija), 367. jedan je plebejac, 12 liktora
o Izvorno mijenja kralja
o Imenovao Senat, izabire comitia centuriata
o Mandat godinu dana
o Pravo veta
o Zapovijedanje vojskom, sazivanje i predsjedanje Senatom.
o Sella curulis
o Nakon isteka slube obino guverneri pokrajina
PRAETOR sudaka dunost, 367. odijeljena od konzulata, od 337. i plebejci, 242. urbanus i
peregrinus, 197. 6 pretora, za Sule 8 pretora, a za Cezara 16, edictum, u provincijama 6 liktora, u
Rimu 2
o Od 510. godine, izvorno samo jedan, od 242. urbanus rjeava pitanja izmeu rimskih
graana, peregrinus rjeava pitanja izmeu stranaca
o 227. dodana su jo 2 pretora za Siciliju i Sardiniju
o 197. dodana su jo 2 za panjolsku
o Sula dodaje jo dvojicu pretora (2 i dalje za civilne poslove, dok su estorici
dodijeljeni posebni sudovi (izdaja, iznuda, podmiivanje, pronevjera, napad, ubojstvo,
krivotvorenje)
o Edictum uredba u kojoj se navodi procedura koju e slijediti, od 67. n.e.zakonom je
obvezan slijediti ga
o U kasnom RC nestala je veina pretura, ostaje praetor urbanus koji je morao brinuti o
igrama (August)
QUAESTOR parricidi & aerarii (urbani), ratna blagajna, 267. jo 4 kvestora, za Sule 20 kvestora
o U doba kraljeva kvestor je imao sudske ovlasti, zaduen za istraivanje ubojstva
(parricidi)
o Pojavom republike pretori imenuju kvestora kao skrbnika javne riznice (aerarii)
o Nakon 447. 2 kvestora, bira comitia tributa
o Dodana jo 2 nakon to je doputeno plebejcima
o Dvojica bi ostajala u Rimu(ratna blagajna), a dvojica pratila konzule
o U 2. stoljeu minimalna dob 28 godina, nakon zavretka mandata obino ulaze u
Senat
o Za vrijeme Suline diktature minimalna dob 30 godina, automatski ulaze u Senat, broj
kvestora 20
o 45. Cezar 40 kvestora
o August vraa na 20 kvestora i slabi ovlasti
o Do 4. st. poasna magistratura, bogati

AEDILIS u poetku pomonici tribuna, samo plebejci, 366. 2 aediles curules, krivino pravosue,
cura urbis, cura aenonnae, cura ludorum
o osnovana kad i tribuni, 494.
o 366. aediles curules vii edili, samo patriciji u poetku, bira comitia tributa, toga,
sella curulis
o cura urbis briga za grad (popravci graevina, vodovod, odravanje, ceste, javni red)
o cura aenonnae - ito (utezi, mjere, raspodjela) Cezar za tu funkciju dodaje 2 edila,
naziva ih ceriales
o cura ludorum Rimske i Megalezijanske zadueni aediles curules, Flora i Ceres
zadueni edili plebejci
o imaju sudske ovlasti i mogu izricati novane kazne
o August sudske ovlasti i brigu o igrama prenosi na pretore, brigu o gradu na posebne
odbore i prefekte
o nestaje nakon vladavine Aleksandra Severa u 3. st.

VIGINTISEXVIRI 26 najniih magistratura

o 1 tresviri capitales (nocturni) policijske dunosti, none patrole, nadleni za
pogubljivanje kriminalaca, vlast nad javnim robovima (vjerojatno)
 o 2 tresviri aere argento auro flando feriundo zadueni za kovanje novca, zlatnog,
srebrnog i bronanog (mogu se nazivati i tresviri monetalis)
o 3 decemviri stilibus iudicandis rjeavanje sudskih parnica, mjere (?)
o 4 quattorviri iuri dicundo izricanje presude (?)
o 5 quattorviri viis in urbe purgandis odravanje puteva u samom gradu Rimu
(viarum curandarum)
o 6 duoviri viis extra urbem purgandis odravanja puteva izvan grada (curatores
viarum)

DECEMVIRI CONSOLARI IMPERIO LEGIBUS SCRIBUNDIS

o Zakoni plebejcima nisu bili poznati, odnosno zakonski obiaji jer su ih uvali
sveenici, koji su bili iz redova patricija
o Uslijed tog opeg nezadovoljstva plebejski narodni tribun zatraio je 462. da se
osnuje posebna magistratura sa zadatkom da pripremi zakone. Sukob i nagaanja koga
bi sve taj zakon trebao obuhvaati trajao je 10 godina
o Napokon su se trojica patricija uspjela dogovoriti i otputovala su u Grku prouiti
Solonove zakone
o Nakon to su se vratili osnovali su magistraturu od deset lanova ija je zadaa bila
napisati zakone, a bila je sastavljena samo od patricija.
o Kako pie Livije, godine 302. od osnutka grada, promijenjen je dravni ustav, Vlast je
s najvie magistrature prela na decemvire
o Oko 450. vlast je predana u ruke desetorici ija je zadaa bila da napiu zakone
decemviri consulari imperio legibus scribundis
o Prema rimskoj tradiciji nakon godine rada nastalo je deset ploa zakona, 451. pr, Kr.
o Smatralo se kako zakone treba nadopuniti i sljedee godine je izabrana nova komisija
od 10 lanova (koji su sada bili sastavljeni od predstavnika i patricija i plebejaca), koji
su napisali jo dvije ploe zakonika koji se naziva ZAKONIK XII PLOA
TRIUMVIRI REI PUBLICAE CONSTITUNDAE
o 2. TRIJUMVIRAT 43. godine pr, Kr,
o Marko Antonije, Marko Emilije Lepid i Oktavijan