SMJERNICE ZA PRIPREMU ISPITA ZA STRUNJAKA

ZATITE NA RADU
Opi dio

1. to je ugovor o radu, kako se zakljuuje, to sadrava?

Ugovor o radu je sporazum izmeu radnika i poslodavca kojim se regulira radni odnos.
Prema Zakonu o radu, ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Ako poslodavac prije poetka
rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o
sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodreeno
vrijeme.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je duan prije poetka rada,
radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. U suprotnom smatrat e se da je
ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme.
Obvezni sadraj pisanog ugovora o radu, odnosno pisane potvrde o sklopljenom ugovoru o
radu:
1) stranke koje sklapaju ugovor te njihovo prebivalite, odnosno sjedite
2) mjesto rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomena da se rad obavlja
na razliitim mjestima
3) naziv posla, odnosno narav ili vrsta rada, na koji se radnik zapoljava ili kratak popis
ili opis poslova
4) dan poetka rada
5) oekivano trajanje ugovora, u sluaju ugovora o radu na odreeno vrijeme
6) trajanje plaenoga godinjeg odmora na koji radnik ima pravo; u sluaju kada se takav
podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, nain
odreivanja trajanja toga odmora
7) otkazne rokove kojih se mora pridravati radnik, odnosno poslodavac; u sluaju kada
se takav podatak ne moe dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,
nain odreivanja otkaznih rokova
8) osnovnu plau, dodatke na plau te razdoblja isplate primanja na koja radnik ima
pravo
9) trajanje redovitog radnog dana ili tjedna.
Kada je rije o tokama 6, 7, 8 i 9 (trajanje godinjeg odmora, otkazni rokovi, osnovna plaa,
trajanje radnog dana ili tjedna) moe se u ugovoru, odnosno potvrdi o sklopljenom ugovoru o
radu, uputiti na odgovarajui zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji
ureuje ta pitanja.
Ako su zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu odreeni
posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa, ugovor o radu moe se sklopiti samo s osobom
koja udovoljava tim uvjetima.

1
Strani dravljanin ili osoba bez dravljanstva moe sklopiti ugovor o radu pod uvjetima
propisanima Zakonom o radu i posebnim zakonom kojim se ureuje zapoljavanje tih osoba.
Osim ugovora na neodreeno vrijeme postoje i ugovori na odreeno, odnosno ugovori za
obavljanje sezonskih poslova, ugovori o radu na izdvojenome mjestu rada (na nekom drugome
mjestu ili kod kue), ugovori o radu kojima se radnik upuuje na rad u inozemstvo.

2. Koje su obveze poslodavca prilikom zapoljavanja radnika?

Prema Zakonu o radu, poslodavac ima obvezu sklopiti ugovor o radu u pisanom obliku s
radnikom, za obavljeni rad duan je radniku isplatiti plau, duan je radniku osigurati uvjete za
rad na siguran nain i nain koji ne ugroava zdravlje radnika. Poslodavac je duan zatititi
dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja poslova, isto tako zabranjena je i izravna ili
neizravna diskriminacija na podruju rada i uvjeta rada. Zakon o radu takoer obvezuje
poslodavca da prije stupanja radnika na rad mora omoguiti radniku da se upozna s propisima
u vezi s radnim odnosima te ga je duan upoznati s organizacijom rada i zatitom zdravlja i
sigurnosti na radu. Propisi o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu, kolektivni ugovor i pravilnik
o radu moraju se na prikladan nain uiniti dostupnima radnicima. Poslodavac je duan radniku
dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku osam dana
od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

3. Kolektivni ugovor, vrste, tko ga sklapa?

Kolektivno ugovaranje regulirano je Zakonom o radu. Takvim ugovorima ureuju se prava i

obveze stranaka koje su ih sklopile.
Kolektivni ugovor moe sadravati i pravna pravila kojima se ureuje sklapanje, sadraj i
prestanak radnih odnosa, pitanja socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnog odnosa ili u
vezi s radnim odnosom poput, primjerice, pravila o sastavu i nainu postupanja tijela ovlatenih
za mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova.
Kolektivni ugovor mora se sklopiti u pisanom obliku. Moe se sklopiti na odreeno i
neodreeno vrijeme. Kolektivni ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme moe se otkazati, dok
se kolektivni ugovor na odreeno ne moe otkazati osim u sluaju ako je takva mogunost
predviena samim kolektivnim ugovorom. Kada nije navedeno u kolektivnom ugovoru otkazni
rok je 3 mjeseca.

4. Zapoljavanje maloljetnika, minimalna dob, na kojim poslovima ne mogu raditi

maloljetnici?

Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji,
stoji u Ustavu Republike Hrvatske. Zatitu i prava maloljetnika kada je rije o zapoljavanju
regulira Zakon o radu. Prema Zakonu o radu osoba mlaa od 15 godina ili osoba s 15 i starija
od 15, a mlaa od 18 godina koja pohaa obvezno osnovno obrazovanje, ne smije se zaposliti.

2
Meutim, postoje okolnosti u kojima i maloljetnik moe biti poslovno sposoban tj. sklopiti
ugovor o radu.
Tako ako zakonski zastupnik ovlasti maloljetnika s 15 godina i starijeg od 15 godina za
sklapanje odreenog ugovora o radu, osim maloljetnika koji pohaa obvezno osnovno
obrazovanje, maloljetnik je poslovno sposoban za sklapanje i raskidanje toga ugovora te za
poduzimanje svih pravnih radnji u vezi s ispunjenjem prava i obveza iz toga ugovora ili u vezi
s tim ugovorom.
Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje,
udoree ili razvoj. Zato poslodavac mora prije zapoljavanja maloljetnika utvrditi njegovu
zdravstvenu sposobnost za poslove na kojima moe raditi prema Pravilniku o poslovima na
kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN, 89/15.) i Pravilniku o poslovima na kojima
maloljetnik moe raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati (NN, 62/10.).
Ako maloljetnik, njegov roditelj, odnosno skrbnik, radniko vijee ili sindikat posumnjaju da
poslovi koje obavlja maloljetnik ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj,
mogu zahtijevati od poslodavca da ovlateni lijenik pregleda maloljetnika te da u nalazu i
miljenju ocijeni da li poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju njegovu sigurnost, zdravlje,
udoree ili razvoj. Trokove lijenikog pregleda te nalaza i miljenja snosi poslodavac.
Ako iz nalaza i miljenja lijenika proizlazi da poslovi koje maloljetnik obavlja ugroavaju
njegovu sigurnost, zdravlje, udoree ili razvoj, poslodavac je duan maloljetniku ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajuih poslova, a ako takvih poslova
nema, moe mu otkazati na nain i pod uvjetima propisanima Zakonom o radu.
Zakon o zatiti na radu propisuje posebnu zatitu za maloljetnika radi ouvanja njegovog
nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvoja.
Tako maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim maloljetnika koji
je zavrio struno srednjokolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale propisane
uvjete.
Radi sigurnosti i zatite zdravlja na radu maloljetnika, poslodavac je obvezan: prilagoditi uvjete
i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje, osigurati druge
odgovarajue poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive, odnosno opravdane,
osigurati primjenu ostalih pravila zatite na radu, u skladu s posebnim propisom.

5. Koje su dunosti radnika prilikom zapoljavanja?

Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa, prema Zakonu o radu,
radnik mora obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemoguuje ili bitno
ometa u izvrenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugroava ivot ili zdravlje osoba s kojima
u izvrenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.

6. to su posebne kategorije radnika?

Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zatitu na radu
prema Zakonu o zatiti na radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno
rodile, radnice koje doje, radnici oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je
utvrena smanjena i preostala radna sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne
sposobnosti.

3
 7. Ima li radnik pravo odbiti rad?

Zakon o zatiti na radu daje pravo radniku u sluaju kada mu izravno prijeti rizik za ivot i
zdravlje da odbije raditi i napusti mjesto sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere.
Zbog takvog postupanja radnik ne smije trpjeti tetne posljedice.
S druge strane poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tome
mjestu postoji izravan i ozbiljan rizik za ivot i zdravlje radnika.
U sluaju kada odbije raditi ili kada napusti radno mjesto zbog izravne prijetnje za ivot i
zdravlje radnik o tome mora odmah obavijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka
za zatitu na radu ili povjerenika radnika za zatitu na radu, a oni su obvezni bez odgaanja
obavijestiti nadlenog inspektora. Nadleni inspektor e u roku od 48 sati utvrditi injenino
stanje i osnovanost navoda radnika.
Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja izloenosti izravnom i ozbiljnom riziku za ivot i
zdravlje, radnik ima pravo na plau i druga prava iz radnog odnosa u skladu s opim propisom
o radu, stoji u Zakonu o zatiti na radu.

8. Skraeno radno vrijeme

Skraeno radno vrijeme regulira Zakon o radu koji propisuje da na poslovima na kojima, uz
primjenu mjera zatite zdravlja i sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih
utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu
sposobnost radnika. Popis takvih poslova utvruje se posebnim propisom.
Radnik koji radi na poslovima sa skraenim radnim vremenom ne smije na takvim poslovima
raditi due od utvrenog radnog vremena niti se smije na takvim poslovima zaposliti kod
drugog poslodavca.
Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu moe se ugovoriti da dio radnoga vremena, najdue
do punog radnog vremena, radnik radi na nekim drugim poslovima koji nemaju tetne utjecaje.
Pri ostvarivanju prava na plau i drugih prava iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom,
skraeno radno vrijeme izjednauje se s punim radnim vremenom.

9. Dnevni, tjedni, godinji odmor

Dnevni, tjedni i godinji odmor regulira Zakon o radu koji propisuje da radnik koji radi
najmanje est sati dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30
minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
Maloljetnik koji radi najmanje etiri i pol sata dnevno, ima svakoga radnog dana pravo na
odmor (stanku) od najmanje 30 minuta neprekidno.
Radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili vie
poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje est,
odnosno etiri i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno
ugovorenom nepunom radnom vremenu.

4
Vrijeme odmora ubraja se u radno vrijeme. U situacijama kada posebna narav posla ne
omoguuje prekid rada zbog koritenja odmora, tada kolektivnim ugovorom, sporazumom
sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu treba biti ureeno
vrijeme i nain koritenja odmora.
Dnevni odmor
Dnevni odmor je odmor izmeu razdoblja rada. Zakon o radu propisuje da tijekom svakog
razdoblja od 24 sata radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje 12 sati neprekidno.
Iznimno, na sezonskim poslovima koji se obavljaju dvokratno dnevni odmor mora biti najmanje
8 sati neprekidno.
Ako je radnik propustio koristiti dnevni odmor zbog posla, mora mu se omoguiti koritenje
zamjenskog dnevnog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu zbog kojeg
dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraem trajanju.
Tjedni odmor
Radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se
pribraja dnevni odmor, a maloljetnik na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48
sati. Tjedni odmor radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje
slijedi.
Ako radnik ne moe koristiti takav odmor, mora mu se za svaki radni tjedan omoguiti
koritenje zamjenskog tjednog odmora odmah po okonanju razdoblja koje je proveo na radu,
zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraem trajanju.
Iznimno, radnicima koji zbog obavljanja posla u razliitim smjenama ili objektivno nunih
tehnikih razloga ili zbog organizacije rada ne mogu iskoristiti odmor u predvienom trajanju
pravo moe biti odreeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 sata, kojem se ne pribraja
dnevni odmor.
Godinji odmor
Za svaku kalendarsku godinu radnik ima pravo na plaeni godinji odmor od najmanje 4 tjedna.
Maloljetnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zatite zdravlja i
sigurnosti na radu, nije mogue zatititi radnika od tetnih utjecaja ima godinji odmor od
najmanje 5 tjedana.
Kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeu radnikog vijea i poslodavca,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu moe se utvrditi i due trajanje godinjeg odmora od
najkraega propisanog Zakonom o radu.
Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid izmeu dva radna odnosa dui od 8 dana,
stjee pravo na godinji odmor nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga
poslodavca. Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godinji odmor ima pravo na
razmjeran dio godinjeg odmora, koji se utvruje u trajanju od jedne dvanaestine godinjeg
odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.
Radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio
godinjeg odmora. Poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omoguio
koritenje godinjeg odmora u trajanju duem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od
radnika traiti vraanje naknade plae isplaene za koritenje godinjeg odmora.
Nikome se ne moe odrei pravo na godinji odmor, odnosno isplatu naknade umjesto
koritenja godinjeg odmora.

5
Za vrijeme koritenja godinjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plae u visini odreenoj
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove
prosjene mjesene plae u prethodna tri mjeseca (uraunavajui sva primanja u novcu i naravi
koja predstavljaju naknadu za rad).
U sluaju prestanka ugovora o radu poslodavac je duan radniku koji nije iskoristio godinji
odmor isplatiti naknadu umjesto koritenja godinjeg odmora, razmjerno broju dana
neiskoritenoga godinjeg odmora.
Ako radnik koristi godinji odmor u dijelovima, mora tijekom kalendarske godine za koju
ostvaruje pravo na godinji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim
ako s poslodavcem nije drukije dogovoreno i pod uvjetom da je ostvario pravo na godinji
odmor dui od dva tjedna.
Raspored koritenja godinjeg odmora utvruje poslodavac, u skladu s kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu najkasnije do 30. lipnja tekue godine.
Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod vie poslodavaca, a poslodavci
ne postignu sporazum o istodobnom koritenju godinjeg odmora, mora se omoguiti koritenje
godinjeg odmora prema zahtjevu radnika.
Ako zakonom nije drukije odreeno poslodavac moe radniku na njegov zahtjev odobriti
neplaeni dopust tijekom kojega prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom
miruju.

10. Zabrana otkaza

Za vrijeme trudnoe, koritenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta, rada s

polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojaane brige
i njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada s polovicom punog
radnog vremena radi brige i njege djeteta s teim smetnjama u razvoju, odnosno u roku od 15
dana od prestanka trudnoe ili prestanka koritenja tih prava, poslodavac ne smije otkazati
ugovor o radu trudnici i osobi koja se koristi nekim od tih prava.
Otkaz je nitetan, ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje spomenutih
okolnosti ili ako radnik u roku od 15 dana od dostave otkaza obavijesti poslodavca o postojanju
takvih okolnosti te o tome dostavi odgovarajuu potvrdu ovlatenog lijenika ili drugog
ovlatenog tijela.
Ugovor o radu osobe kojoj se ne smije otkazati ugovor o radu prestaje smru poslodavca fizike
osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra. Ugovor o
radu spomenutih osoba moe se otkazati jedino tijekom provedbe postupka likvidacije u skladu
s posebnim propisom i to zbog poslovno uvjetovanih razloga. Ove odredbe navedene su u
Zakonu o radu.

11. Gubitak radne sposobnosti, prava radnika, dunosti poslodavca

Gubitak radne sposobnosti reguliran je Zakonom o radu koji za takve situacije sadrava
odredbe o pravima radnika i dunostima poslodavaca.

6
Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, zatim
smanjenje radne sposobnosti uz djelomini gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost
od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlateno tijelo u skladu s posebnim
propisom, poslodavac je duan, uzimajui u obzir nalaz i miljenje toga tijela, ponuditi radniku
sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban. Ponueni poslovi u
takvim situacijama moraju to je vie mogue odgovarati poslovima na kojima je radnik
prethodno radio.
Osim toga, poslodavac je duan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored
radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajue poslove. Ako
poslodavac ne moe radniku osigurati odgovarajue poslove, odnosno ako je radnik odbio
ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim
sposobnostima u skladu s nalazom i miljenjem ovlatenog tijela, poslodavac radniku moe
otkazati ugovor o radu uz suglasnost radnikog vijea.
U sporu izmeu poslodavca i radnika, iskljuivo je doktor specijalist medicine rada nadlean
ocijeniti jesu li ponueni poslovi bili odgovarajui.
U situacijama kada radniko vijee uskrati suglasnost na otkaz radniku moe se donijeti
arbitrana odluka.

12. Noni rad

Noni rad pravno ureuje Zakon o radu prema kojemu je to rad koji se obavlja u vremenu
izmeu 22 sata uveer i 6 sati ujutro iduega dana, a u poljoprivredi izmeu 22 sata uveer i 5
sati ujutro iduega dana, ako za odreeni sluaj ili propisom ili kolektivnim ugovorom ili
sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog vijea nije drukije odreeno.
Za maloljetnike zaposlene u industriji, noni rad je rad izmeu 19 uveer i 7 sati ujutro iduega
dana. Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu izmeu 20 sati uveer i 6 sati
ujutro iduega dana, smatra se nonim radom. Noni radnik je radnik koji prema svom dnevnom
rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu nonog rada, ili koji
tijekom uzastopnih dvanaest mjeseci radi najmanje treinu svoga radnog vremena u vremenu
nonoga rada. Noni radnik ne smije tijekom razdoblja od etiri mjeseca u nonom radu raditi
due od prosjenih osam sati tijekom svakih dvadeset etiri sata.
Ako je rad organiziran u smjenama koje ukljuuju i noni rad, mora se osigurati izmjena smjena
tako da radnik u nonoj smjeni radi uzastopce najdue jedan tjedan.
Ako je temeljem procjene rizika izraene u skladu s posebnim propisima o zatiti na radu, noni
radnik na radu izloen osobitoj opasnosti ili tekom fizikom ili mentalnom naporu, poslodavac
je takvom radniku duan utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi vie od osam sati
tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi nou.
Nonom radniku, poslodavac je duan prije poetka toga rada, kao i redovito tijekom trajanja
rada nonog radnika, omoguiti zdravstvene preglede u skladu s Pravilnikom o sadraju, nainu
i rokovima zdravstvenih pregleda nonih radnika (NN, 32/15.).
Zakon o zatiti na radu propisuje obveznu procjene rizika nonog rada na ivot i zdravlje
radnika i osoba na radu zajedno s ostalim rizicima na radu.

7
 13. Zabrana nonog rada

Noni rad, prema Zakonu o radu, zabranjen je maloljetnicima, osim ako je takav rad
privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su ureene posebnim propisima, a ne mogu
ga obaviti punoljetni radnici. U tome sluaju maloljetnik ne smije raditi od ponoi do etiri sata
ujutro, niti smije raditi due od 8 sati tijekom razdoblja od 24 sata u kojem radi nou.
Takoer, poslodavac je duan osigurati da se noni rad obavlja pod nadzorom punoljetne osobe.

14. Odgovornost za tetu uzrokovanu radniku

Odgovornost poslodavca za tetu uzrokovanu radniku regulirana je Zakonom o radu prema

kojemu, ako radnik pretrpi tetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je duan radniku tetu
nadoknaditi po opim propisima obveznog prava.
Pravo na naknadu tete odnosi se i na tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom
njegovih prava iz radnog odnosa.
Pitanje teta i odgovornosti regulirano je takoer Zakonom o obveznim odnosima u kojemu su
preciznije odreene vrste teta. Tako postoje obina teta koja se odnosi na umanjenje neije
imovine, izmakla korist kao teta nastala zbog sprjeavanja poveanja imovine i neimovinska
teta kako je nazvana povreda prava osobnosti.

15. Odgovornost za tetu treoj osobi

Zakon o obveznim odnosima kae da za tetu koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom
prouzroi treoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzroenja
tete, osim ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovornost zaposlenika.
Oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od zaposlenika ako je tetu
prouzroio namjerno.
Poslodavac koji je oteeniku popravio tetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu
trokova popravljanja tete ako je ovaj tetu prouzroio namjerno ili iz krajnje nepanje.
Ako je radnik koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepanje uzrokuje tetu
treoj osobi, a tetu je naknadio poslodavac, tada je radnik duan poslodavcu naknaditi iznos
naknade isplaene treoj osobi.
Pravo na naknadu tete zastarijeva u roku est mjeseci od dana kad je teta popravljena.
tetu koju ustupljeni radnik na radu ili u vezi s radom kod korisnika uzrokuje treoj osobi,
duan je naknaditi korisnik koji se u odnosu na regresnu odgovornost ustupljenog radnika
smatra poslodavcem.

16. Odgovornost pri smrti i isplata teta

Zakon o obveznim odnosima kae da tko prouzroi neiju smrt, duan je naknaditi uobiajene
trokove njegova pogreba.

8
Osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito pomagao, a i ona koja je po zakonu imala pravo
zahtijevati uzdravanje od poginulog, ima pravo na naknadu tete koju trpi gubitkom
uzdravanja, odnosno pomaganja.
Ta se teta naknauje plaanjem novane rente iji se iznos odmjerava s obzirom na sve
okolnosti sluaja, a koji ne moe biti vii od onoga koji bi oteenik dobivao od poginulog da
je ostao u ivotu.

17. Zatita ena

Ustav Republike Hrvatske jami zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda meu kojima je i
jednakost s obzirom na spol. Provedba naela jednakih mogunosti i jednakog postupanja
prema mukarcima i enama u pitanjima zapoljavanja i obavljanja zanimanja jedna je od
direktiva Europske unije ugraena u Zakon o radu.
Zatitu ena, odnosno radnica regulira Zakon o zatiti na radu. U njega je ugraeno vie
direktiva Europske unije meu kojima i ona koja se odnosi na uvoenje mjera za poticanje
poboljanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili
doje iz 1992. godine.
Pravilnikom o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila
i radnice koja doji (NN 91/15), utvruju se rizini poslovi za trudnu radnicu, radnicu koja je
nedavno rodila i radnicu koja doji, te poslovi koje ni pod kojim uvjetima ne smiju obavljati
trudna radnica i radnica koja doji.
Posebnim lankom zakona propisano je da je poslodavac obvezan provoditi posebnu zatitu na
radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica koje doje, radi zatite od rizika
koji bi mogli ugroziti ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoe i poroda.
Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te promjena mjesta rada ne smije kao
posljedicu imati smanjenje plae trudnim radnicama, radnicama koje su nedavno rodile i
radnicama koje doje.
Ocjenu o rizicima koji bi mogli tetno utjecati na sigurnost i zdravlje trudnih radnica, odnosno
na plod te na sigurnost i zdravlje radnica koje su nedavno rodile, kao i ocjenu o tome koji su
poslovi za njih odgovarajui, daje specijalist medicine rada na prijedlog specijalista
ginekologije, odnosno porodnitva, na temelju procjene rizika.
Specijalist medicine rada na prijedlog specijalista pedijatra, odnosno izabranog lijenika
obiteljske medicine, a na temelju procjene rizika takoer daje ocjenu o rizicima koji bi mogli
tetno utjecati na sigurnost i zdravlje djeteta koje doji radnica, kao i ocjenu o tome koji su
poslovi za nju odgovarajui.

18. Zatita maloljetnika

Poslodavac je obvezan osigurati posebnu zatitu na radu maloljetniku radi ouvanja njegovog
nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvoja. Maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim
uvjetima rada, osim maloljetnika koji je zavrio struno srednjokolsko obrazovanje za te
poslove i koji ispunjava ostale propisane uvjete, propisuje Zakon o radu.

9
Maloljetnik se ne smije zaposliti na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje,
udoree ili razvoj. Zato poslodavac mora prije zapoljavanja maloljetnika utvrditi njegovu
zdravstvenu sposobnost za poslove na kojima moe raditi prema Pravilniku o poslovima na
kojima se ne smije zaposliti maloljetnik (NN, 89/15.) i Pravilniku o poslovima na kojima
maloljetnik moe raditi i o aktivnostima u kojima smije sudjelovati (NN, 62/10.).
Radi sigurnosti i zatite zdravlja na radu maloljetnika poslodavac mora:
1) prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i zdravlje,
2) osigurati druge odgovarajue poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu izvedive,
odnosno opravdane, i
3) osigurati primjenu ostalih pravila zatite na radu, u skladu s posebnim propisom.

19. Invalidnost

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom odreuje tko je

osoba s invaliditetom.
Osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna
oteenja koja u meudjelovanju s razliitim preprekama mogu sprjeavati njezino puno i
uinkovito sudjelovanje u drutvu na ravnopravnoj osnovi s drugima.
Osoba s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti je osoba iji invaliditet u odnosu na
sposobnosti osobe bez invaliditeta jednake ili sline ivotne dobi, jednake ili sline naobrazbe,
u jednakim ili slinim uvjetima rada, na jednakim ili slinim poslovima ima za posljedicu
smanjenu mogunost radno se osposobiti i zaposliti.
Iznimno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnosti smatra se i osoba s
invaliditetom iji je radni uinak u granicama oekivanog, ali se na temelju smanjenih stvarnih
i procijenjenih opih sposobnosti takve osobe ocijeni da je to u interesu ouvanja njezinih
tjelesnih, osjetilnih i mentalnih sposobnosti.
Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s invaliditetom u pravni poredak
Republike Hrvatske prenijeta je Direktiva Europske unije iz 2000. godine o uspostavi opeg
okvira za jednako postupanje pri zapoljavanju i obavljanju zanimanja.

20. Zatita invalida

Zakon o radu titi osobe s invaliditetom tako da poslodavac moe samo uz prethodnu
suglasnost radnikog vijea donijeti odluku o otkazu njegovog ugovora o radu.
Ipak, kljuni zakon za zatitu osoba s invaliditetom je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i
zapoljavanju osoba s invaliditetom. Njime se ureuju prava osoba s invaliditetom na
profesionalnu rehabilitaciju, zapoljavanje i rad te ureuje zapoljavanje i rad osoba s
invaliditetom na otvorenom tritu rada i pod posebnim uvjetima, osnivanje, djelatnost te
upravna i struna tijela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integrativnoj radionici i
zatitnoj radionici, mjere za poticanje zapoljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i

10
nadlenost Zavoda za vjetaenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje osoba s
invaliditetom te odgovornost za povrede zakonskih odredbi.
Zatita osoba s invaliditetom provodi se kroz integrativne radionice tj. ustanove ili trgovaka
drutva koje se osniva radi zapoljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu zaposliti na
otvorenom tritu rada i zapoljavaju najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupni
broj zaposlenih.
Takoer, zatita osoba s invaliditetom provodi se i kroz zatitne radionice tj. ustanove ili
trgovaka drutva koja se osnivaju radi zapoljavanja osoba s invaliditetom koje se ne mogu
zaposliti u integrativnim radionicama, a zapoljavaju najmanje 51% osoba s invaliditetom u
odnosu na ukupni broj zaposlenih, iskljuivo na zatitnim radnim mjestima.
Poslodavci koji zapoljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih
predstavnitava, integrativnih radionica i zatitnih radionica, duni su zaposliti, na primjerenom
radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, odreeni broj osoba
s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.
Kada je rije o obvezi zapoljavanja kvota moe biti razliita, ali ne moe biti manja od 2% niti
vea od 6% od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca koji je obveznik kvotnog
zapoljavanja osoba s invaliditetom.

21. Radniko vijee

Radnici zaposleni kod poslodavca koji zapoljava najmanje 20 radnika, osim radnika
zaposlenih u tijelima dravne uprave, imaju pravo sudjelovati u odluivanju o pitanjima u vezi
s njihovim gospodarskim i socijalnim pravima i interesima na nain i pod uvjetima propisanim
Zakonom o radu.
Radnici imaju pravo na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, izabrati jednog
ili vie svojih predstavnika u radniko vijee koji e ih zastupati kod poslodavca u zatiti i
promicanju njihovih prava i interesa. Postupak utemeljenja radnikog vijea pokree se na
prijedlog sindikata ili najmanje 20% radnika zaposlenih kod odreenog poslodavca.
Uz radniko vijee na razini organizacijske jedinice moe postojati i glavno radniko vijee.
Ako je poslovanje poslodavca organizirano u vie organizacijskih jedinica, radnici mogu
izabrati jedno radniko vijee na razini svih organizacijskih jedinica ili mogu izabrati radnika
vijea u svakoj pojedinoj organizacijskoj jedinici.
Kada radnici utemelje radniko vijee u pojedinoj organizacijskoj jedinici, glavno radniko
vijee moe se organizirati samo ako su radnika vijea utemeljena u svim organizacijskim
jedinicama i ono mora biti sastavljeno od predstavnika radnikih vijea svih organizacijskih
jedinica.
Broj lanova radnikog vijea ovisi o broju zaposlenih radnika:
1) do 75 radnika, jedan predstavnik
2) od 76 do 250 radnika, tri predstavnika
3) od 251 do 500 radnika, pet predstavnika
4) od 501 do 750 radnika, sedam predstavnika
5) od 751 do 1000 radnika, devet predstavnika.
Za svakih sljedeih zapoetih tisuu radnika poveava se broj lanova radnikog vijea za dva.

11
Pri predlaganju lanova radnikog vijea potrebno je voditi rauna o ravnomjernoj
zastupljenosti svih organizacijskih jedinica i skupina zaposlenih radnika (po spolu, dobi,
strunoj spremi, poslovima na kojima rade i slino). Radniko vijee bira se na izborno
razdoblje od etiri godine.
Zakon o zatiti na radu takoer istie ulogu radnikog vijea. Tako poslodavac koji nema
obvezu osnivanja odbora za zatitu na radu i kod kojega je utemeljeno radniko vijee ili djeluje
sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radnikog vijea, obvezan je najmanje svaka 3
mjeseca pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zatitu na radu o stanju zatite na radu
i planiranim aktivnostima u sljedeem izvjetajnom razdoblju.
Radniko vijee takoer moe sazvati sjednicu Odbora za zatitu na radu ako poslodavac to
propusti uiniti u planiranom roku. Moe odluivati davanjem ili uskraivanjem suglasnosti i o
nekim drugim pitanjima poput postavljanja nadzornih ureaja kao sredstva zatite na radu ili o
otkazima.

22. to je ozljeda na radu?

Zakon o zatiti na radu definira to je ozljeda na radu:

Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu obavlja rad, ili ga
tijekom rada koristi, ili mu moe pristupiti, odnosno drugi prostor koji nije prostor poslodavca,
ali radnik u njemu obavlja rad.

23. to je bolest u vezi s radom?

U smislu Zakona o zatiti na radu, podzakonskih propisa koji se donose na temelju ovog
Zakona i posebnih propisa u vezi sa zatitom na radu, bolest u vezi s radom je bolest koja ima
vie uzronika, od kojih je jedan tetnost s radnog mjesta, koja sama ne moe uzrokovati tu
bolest, ali uz djelovanje ostalih uzronika moe dovesti do pojave bolesti, ili ubrzati, odnosno
pogorati postojeu bolest radnika.

24. to je profesionalna bolest?

Profesionalne bolesti prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju su

bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim
poslovima. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod
kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti
(NN, 162/98. i 107/07.).

25. Prijava ozljede na radu i profesionalne bolesti postupak i rok

to je ozljeda na radu i kako se prijavljuje odreeno je Zakonom o obveznom zdravstvenom

osiguranju. U njemu se navodi da je ozljeda na radu ozljeda izazvana neposrednim i
kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzroena naglim

12
promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog
stanja organizma, ako je uzrono vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi
koje je ozlijeena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala
tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz odravanje psihofizike spremnosti za
obavljanje odreenih poslova, sukladno posebnim propisima.
Ozljedom na radu smatra se i bolest koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nesretnog
sluaja ili vie sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te
djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
U skupini ozljeda na radu je i kada osigurana osoba zadobije ozljedu na redovitom putu od stana
do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran,
odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Takoer, ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane kod kategorije osiguranih osoba u
posebnim situacijama (u akcijama spaavanja, na poslovima od interesa za RH i slino).
Pravilnikom o pravima, uvjetima i nainu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog
osiguranja u sluaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (NN, 75/14., 154/14., 79/15. i
139/15.), a u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ureuju se
prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja za sluaj ozljede na radu i profesionalne
bolesti koje obuhvaaju i mjere specifine zdravstvene zatite radnika, postupak utvrivanja i
priznavanja ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti te postupak utvrivanja i
priznavanja druge/drugih bolesti kao posljedice ve priznate ozljede na radu odnosno
profesionalne bolesti osiguranih osoba, kao i opseg prava, uvjeti i nain njihovog ostvarivanja.
Prijava o ozljedi na radu, odnosno profesionalnoj bolesti podnosi u roku 8 dana od dana
nastanka ozljede na radu, a za profesionalnu bolest 8 dana od dana kada je osigurana osoba
primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada u
privatnoj praksi ukljuenih u mreu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je
dijagnosticirana profesionalna bolest, u pet primjeraka propisanih tiskanica.
Osigurana osoba za koju Hrvatskom zavodu nije podnesena prijava o profesionalnoj bolesti u
roku od tri godine od isteka naprijed naznaenog roka gubi pravo na pokretanje postupka
utvrivanja i priznavanja profesionalne bolesti od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje.

26. Smrtna ozljeda na radu - postupak, rok

Prema Zakonu o zatiti na radu poslodavac je obvezan odmah obavijestiti tijelo nadleno za
inspekcijski nadzor o smrtnoj i tekoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem
poslodavac obavlja rad.
Inspektor rada je duan obaviti nadzor povodom dogaaja odmah nakon primitka obavijesti o
tome poslodavca, radnika, policije ili od lijenika koji je radniku pruio prvu medicinsku
pomo.
U sluaju svake smrtne ili teke ozljede na radu, poslodavac je obvezan pozvati na oevid na
mjestima rada povjerenika radnika za zatitu na radu.
Poslodavac je obvezan u roku dva radna dana od nastanka ozljede sazvati sjednicu Odbora
zatite na radu. Odbor zatite na radu poslodavac je obvezan osnovati ako zapoljava 50 i vie
radnika ili ako je tako propisano posebnim zakonom ili drugim propisom.

13
 27. Obveze poslodavca u vezi s ozljedom na radu

Obveze poslodavca su:

1. prijaviti ozljedu na radu
2. u sluaju teke ili smrtne ozljede pozvati inspektora
3. u sluaju smrtne ozljede sazvati sjednicu odbora
3. otkloniti prouzroene nedostatke, ukloniti sve opasnosti i tetnosti koje su uzrokom i izvorom
ozljede.

28. Lista profesionalnih bolesti

Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se
smatraju profesionalnim bolestima utvruju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti.
Profesionalnom boleu smatra se bolest za koju se dokae da je posljedica djelovanja tetnosti
u procesu rada i/ili radnom okoliu, odnosno bolest za koju je poznato da moe biti posljedica
djelovanja tetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okoliem, a intenzitet tetnosti
i duljina trajanja izloenosti toj tetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oteenje
zdravlja.
Registar profesionalnih bolesti vodi Hrvatski zavod za zatitu zdravlja i sigurnost na radu.

29. Tjelesno oteenje, pojam, definicija

Tjelesno oteenje postoji kada nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost
pojedinog organa ili dijelova tijela, to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva vee
napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ili ne uzrokuje smanjenje ili
gubitak radne sposobnosti.
Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja moe ostvariti osiguranik kod kojega je utvreno
tjelesno oteenje od najmanje 30%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili
profesionalne bolesti.
Vrsta tjelesnih oteenja i postoci tih oteenja, na temelju kojih se stjee pravo na naknadu
zbog tjelesnog oteenja, utvreni su Uredbom o metodologijama vjetaenja (NN, 153/14.),
kojom je propisan postupak i nain vjetaenja te Lista oteenja organizma.

30. Specifina zdravstvena zatita

14
Zakon o zdravstvenoj zatiti definira zdravstvenu zatitu radnika kao specifinu zdravstvenu
zatitu. Mjere zdravstvene zatite u vezi s radom i radnim okoliem (specifina zdravstvena
zatita radnika) koje moraju osiguravati poslodavci su:
1. mjere za spreavanje i otkrivanje profesionalnih bolesti, spreavanje ozljeda na radu i
pruanje odgovarajue prve pomoi,
2. mjere za zatitu zdravlja radnika koji su na radnom mjestu izloeni posebnim opasnostima
za zdravlje,
3. mjere zdravstvene zatite propisane posebnim propisima,
4. mjere zatite radi sprjeavanja nastanka ozljeda otrim predmetima za zdravstvene radnike
koji neposredno u vidu zanimanja pruaju zdravstvenu zatitu i za nezdravstvene radnike koji
se mogu ozlijediti otrim predmetima.
Specifina zdravstvena zatita radnika obuhvaa:
1. lijenike preglede i dijagnostike postupke radi utvrivanja radne sposobnosti,
2. praenje zdravstvenog stanja radnika,
3. preventivne preglede radnika s obzirom na spol, dob i uvjete rada te pojavu profesionalne
bolesti i ozljede na radu,
4. davanje savjeta o zdravlju, sigurnosti, organizaciji rada i zatitnim sredstvima,
5. organiziranje pruanja prve pomoi i hitnih medicinskih intervencija na mjestu rada,
6. praenje i analizu pobola s osnove ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
7. stalnu skrb o boljoj prilagoenosti rada, ukljuujui vrijeme, nain i uvjete rada,
8. sudjelovanje u obavjeivanju, strunom osposobljavanju i obrazovanju iz zatite zdravlja na
radu, sigurnosti na radu i organizacije rada,
9. ocjenjivanje uvjeta rada na pojedinom radnom mjestu radi zatite radnika od ozljeda na radu
i profesionalnih bolesti u vezi s radom,
10. promociju zdravlja i zdravstveno prosvjeivanje,
11. sudjelovanje u mjerama profesionalne rehabilitacije radnika,
12. provoenje dijagnostikih postupaka radi utvrivanja profesionalnih bolesti.
Specifinu zdravstvenu zatitu radnici ostvaruju sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom
osiguranju.

31. Osiguranje sredstava za ostvarivanje prava iz osiguranja, tko, kako

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osigurana su prava na zdravstvenu zatitu i
novanu naknadu za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaanja doprinosa za financiranje obveznih
osiguranja, vrste doprinosa i stope za obraun, obveznik doprinosa, obveznik obraunavanja
doprinosa, obveznik plaanja doprinosa, osnovice za obraun i nain njihova utvrivanja,
obveza i nain obraunavanja, obveza plaanja i rokovi za uplatu, obveza izvjeivanja te druga
pitanja vezana uz poslove prikupljanja doprinosa.
Meu obveznim doprinosima su i doprinosi za zdravstveno osiguranje te obvezno zdravstveno
osiguranje zatite zdravlja na radu.

15
Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu obraunavaju se po stopi
od 0,5%. Rije je o dva doprinosa s istom stopom od 0,5%. Jedan je doprinos za zdravstveno
osiguranje zatite zdravlja na radu, a drugi je posebni doprinos za zdravstveno osiguranje zatite
zdravlja na radu.
Oba doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje zatite zdravlja na radu plaaju se u korist
rauna dravnog prorauna.
Mjesene osnovice za obraun doprinosa umnoak su iznosa prosjene plae i koeficijenta.

32. Uloga medicine rada

Zakon o zatiti na radu regulira ulogu medicine rada tako da je poslodavac obvezan osigurati
radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni nadzor primjeren opasnostima,
tetnostima i naporima tijekom rada u svrhu ouvanja zdravlja radnika.
Usluge medicine rada ugovaraju se sa zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost
medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima
o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranju. Specijalist medicine rada je specijalist izabran
od strane poslodavca u skladu s propisima o specifinoj zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom
osiguranju.
Poslovi medicine rada, ukljuujui plan i program mjera zdravstvene zatite, propisani su
posebnim propisima o zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranju.
Ministar nadlean za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje, ovisno o vrsti
djelatnosti i aktivnosti poslodavca, procjeni rizika, broju radnika i broju radnika koji obavljaju
poslove s posebnim uvjetima rada, najmanji broj sati koje je poslodavac obvezan ugovoriti sa
specijalistom medicine rada, a koje specijalist medicine rada mora provesti na mjestu rada.

33. to je zatita na radu?

Prema Zakonu o zatiti na radu, zatita na radu je sustav pravila, naela, mjera, postupaka i
aktivnosti, ijom se organiziranom primjenom ostvaruje i unapreuje sigurnost i zatita zdravlja
na radu, s ciljem sprjeavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u
vezi s radom te ostalih materijalnih i nematerijalnih teta na radu i u vezi s radom.

34. Nabrojite akte iz zatite na radu

Akti iz zatite na radu su:
1. Pravilnik o zatiti na radu
2. Odluka o imenovanju ovlatenika
3. Odluka o imenovanju osobe za utvrivanje alkoholiziranosti radnika na radu
4. Odluka o imenovanju voditelja evakuacije i spaavanja
5. Odluka o zabrani puenja
6. Odluka o osnivanju Odbora za zatitu na radu
7. Kolektivni ugovor
8. Pravilnik o radu, i sl.

16
35. Tko je poslodavac?
Poslodavac je fizika ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove.

36. Tko je radnik?

Radnik je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.

37. Tko je osoba na radu?

Osoba na radu je fizika osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega
obavlja odreene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na strunom osposobljavanju za rad;
osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova
u poljoprivredi; osoba koja radi na odreenim poslovima u skladu s posebnim propisom;
redoviti student i redoviti uenik srednjokolske ustanove na radu u skladu s posebnim
propisom; osoba koja radi kao volonter, naunik, student i uenik na praksi, osoba koja radi u
vrijeme izdravanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slino).
38. Tko je druga osoba?
Druga osoba je osoba koja se po bilo kojoj osnovi rada nalazi na mjestu rada (poslovni suradnik,
davatelj usluga i dr.).

39. Tko je ovlatenik poslodavca?

Ovlatenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim poslovima, dao
ovlatenja za provedbu zatite na radu.

40. Tko je povjerenik radnika?

Povjerenik radnika za zatitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o zatiti na radu
izabran da zastupa interese radnika na podruju zatite na radu.
41. Tko je strunjak zatite na radu?
Strunjak zatite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zatite na
radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.

42. Tko sve moe biti strunjak zatite na radu I. stupnja / II. stupnja?
Prema Pravilniku o obavljanju poslova zatite na radu (NN, 112/14.), strunjak zatite na radu
I. stupnja je osoba koja ima najmanje srednju kolsku ili srednju strunu spremu i koja:
1) je poloila opi dio strunog ispita za strunjaka zatite na radu, ili
2) ima srednju kolsku ili srednju strunu spremu i priznat joj je status strunjaka zatite na
radu, ili

17
3) posjeduje uvjerenje o poloenom specijalistikom usavravanju iz zatite na radu po
programu odobrenom od tijela nadlenog za obrazovanje.

Strunjak zatite na radu II. stupnja je osoba koja ima zavren najmanje preddiplomski studij
sa steenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i koja:
1) je poloila opi i posebni dio strunog ispita za strunjaka zatite na radu ili
2) ima priznat status strunjaka zatite na radu.

Prema Pravilniku o osposobljavanju iz zatite na radu i polaganju strunog ispita (NN, 112/14.,
l. 11. st. 5.), status strunjaka (II.stupnja) ima i osoba koja je:
1) zavrila najmanje preddiplomski studij sa steenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
poloila dravni struni ispit iz podruja zatite na radu u tijelima dravne uprave nadlenim za
zatitu na radu, i
2) zavrila najmanje preddiplomski studij sa steenim nazivom prvostupnik (baccalaureus) i
poloila dravni struni ispit za inspektora rada u podruju zatite na radu.

Priznat status strunjaka zatite na radu znai status priznat prema l. 101. st. 1. Zakona o zatiti
na radu (strunjaci koji su priznat status stekli prema starom Zakonu o zatiti na radu i njegovim
podzakonskim propisima).

43. Posebno osjetljive skupine radnika

Posebno osjetljive skupine kojima je poslodavac obvezan osigurati posebnu zatitu na radu su
maloljetni radnici, trudne radnice, radnice koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici
oboljeli od profesionalne bolesti te radnici kod kojih je utvrena smanjena i preostala radna
sposobnost ili postoji neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.

44. to je Nacionalno vijee za zatitu na radu, tko ga ini i koje su njegove funkcije?
Nacionalno vijee za zatitu na radu je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske.
Nacionalno vijee za zatitu na radu:
1) prati, analizira i ocjenjuje sustav i politiku zatite na radu i o svojim nalazima i ocjenama
izvjeuje Vladu Republike Hrvatske te predlae potrebne promjene;
2) prati uinke primjene Zakona o zatiti na radu, njegovih provedbenih propisa, posebnih
zakona i drugih propisa kojima se u Republici Hrvatskoj tite sigurnost i zdravlje radnika te,
prema potrebi, predlae Vladi Republike Hrvatske njihove promjene, kao i njihovo
usklaivanje s meunarodnim propisima;
3) daje miljenje na nacrte iskaza o procjeni uinaka propisa i na nacrte prijedloga propisa iz
podruja zatite na radu;
4) predlae mjere za unapreivanje sustava zatite na radu u Republici Hrvatskoj;
5) sudjeluje u organiziranju obiljeavanja Nacionalnog dana zatite na radu;
6) obavlja i druge poslove na zahtjev Vlade Republike Hrvatske.

Nacionalno vijee za zatitu na radu, sukladno Odluci o njegovu osnivanje (NN, 120/14. i
53/15.), ima sedam lanova: ravnatelj Zavoda za unapreivanje zatite na radu po svojoj
funkciji, dva predstavnika koja predlae ministar nadlean za rad, te po dva predstavnika

18
poslodavaca i sindikata koje predlau udruge poslodavaca i sindikata kojima je
reprezentativnost utvrena na nacionalnoj razini prema posebnom propisu.

45. to je Zavod za unapreivanje zatite na radu i koja je njegova funkcija?

Zavod za unapreivanje zatite na radu je javna ustanova osnovana sukladno odredbama
Zakona o zatiti na radu u svrhu praenja stanja u zatiti na radu.
Zavod za unapreivanje zatite na radu u okviru djelokruga rada:
1) prati stanje zatite na radu,
2) izrauje programe, vodie, metode i modele za zatitu na radu,
3) utvruje kriterije i postupke u vezi s organizacijom rada prilagoenom radnicima,
4) provodi statistika istraivanja iz podruja zatite na radu,
5) u okviru svojih nadlenosti surauje s meunarodnim i nacionalnim organizacijama te
strunim i znanstvenim ustanovama,
6) izrauje struna miljenja iz zatite na radu za razliite subjekte,
7) prua strunu pomo udruenjima poslodavaca, sindikatima, osobama ovlatenima za
poslove zatite na radu te tijelima uprave na temelju podataka iz svog djelokruga,
8) provodi akcije s pojedinih podruja zatite zdravlja i sigurnosti na radu i priprema
promidbene materijale,
9) postupa i rjeava u upravnim stvarima u prvostupanjskom postupku u vezi s davanjem
ovlatenja osobama za zatitu na radu i davanjem odobrenja strunjacima za zatitu na radu,
10) obavlja struni nadzor i reviziju poslovanja ovlatenih osoba u odnosu na ovlatenja
dobivena prema Zakonu o zatiti na radu,
11) podnosi izvjea o radu Vladi do kraja svibnja tekue godine za prethodnu godinu.

46. Tko su osobe ovlatene za zatitu na radu?

Ovlatena osoba je pravna ili fizika osoba koju je ministarstvo nadleno za rad, sada Zavod za
unapreivanje zatite na radu, ovlastilo za obavljanje poslova zatite na radu.

47. to je Odbor za zatitu na radu, koja je njegova funkcija, kada se osniva?

Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika obvezan je osnovati odbor zatite na radu kao
svoje savjetodavno tijelo za unapreivanje zatite na radu.
Odbor je obvezan osnovati i poslodavac koji zapoljava manje od 50 radnika ako je to propisano
posebnim zakonom ili drugim propisom.
Sa svrhom stalnog unapreivanja zatite na radu, odbor planira i nadzire:
1) primjenu pravila zatite na radu kod poslodavca,
2) organizaciju obavljanja poslova zatite na radu,
3) obavjeivanje i osposobljavanje u vezi sa zatitom na radu,
4) prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine uinke na zdravlje i sigurnost radnika.

48. Tko ini Odbor za zatitu na radu, kada i u kojim rokovima se sastaje?

19
Odbor za zatitu na radu ine poslodavac ili njegov ovlatenik, strunjak zatite na radu koji
obavlja poslove zatite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s
posebnim propisom te povjerenik radnika za zatitu na radu ili njihov koordinator. Predsjednik
odbora je poslodavac ili njegov ovlatenik.
Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.
U sluaju smrtne, teke ozljede na mjestu rada, utvrenog sluaja profesionalne bolesti ili
nalaza nadlenog inspektora kojim je utvren nedostatak u provedbi zatite na radu, poslodavac
je obvezan sazvati sjednicu u roku dva radna dana od nastanka ozljede.
Ako poslodavac sjednicu odbora ne sazove u navedenim rokovima, sjednicu odbora ima pravo
sazvati povjerenik radnika za zatitu na radu ili koordinator povjerenika, odnosno radniko
vijee ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radnikog vijea.

49. to su pravila zatite na radu?

Pravila zatite na radu su:
1) pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada
2) pravila pri uporabi, odravanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada
3) pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu, dobi, fizikim,
tjelesnim i psihikim sposobnostima
4) naini i postupci osposobljavanja i obavjeivanja radnika i poslodavaca sa svrhom
postizanja odgovarajue razine zatite na radu
5) naini i postupci suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga te dravnih
ustanova i tijela nadlenih za zatitu na radu
6) zabrana stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj zbog aktivnosti poduzetih radi zatite na
radu
7) ostale mjere za sprjeavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja imbenika rizika i njihovih
tetnih posljedica.

50. to su osnovna pravila zatite na radu?

Osnovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada kada
je u uporabi, a osobito:
1) zatitu od mehanikih opasnosti
2) zatitu od udara elektrine struje
3) sprjeavanje nastanka poara i eksplozije
4) osiguranje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine
5) osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora
6) osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba
7) osiguranje istoe

20
8) osiguranje propisane temperature i vlanosti zraka i ogranienja brzine strujanja zraka
9) osiguranje propisane rasvjete
10) zatitu od buke i vibracija
11) zatitu od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja
12) zatitu od fizikalnih, kemijskih i biolokih tetnih djelovanja
13) zatitu od prekomjernih napora
14) zatitu od elektromagnetskog i ostalog zraenja
15) osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu.
Osnovna pravila zatite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila zatite
na radu.

51. to su posebna pravila zatite na radu?

Posebna pravila zatite na radu sadre zahtjeve glede dobi, spola, zavrenog strunog
obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i usavravanja za rad, zdravstvenog stanja,
tjelesnog stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti, kojima radnici moraju udovoljavati
pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.
Posebna pravila zatite na radu, sadre i prava i obveze u vezi s:
1) organizacijom radnog vremena i koritenjem odmora
2) nainom koritenja odgovarajue osobne zatitne opreme
3) posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloenosti fizikalnim tetnostima, opasnim
kemikalijama, odnosno biolokim tetnostima
4) postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa
5) uputama o radnim postupcima i nainu obavljanja poslova, posebno glede trajanja posla,
obavljanja jednolinog rada i rada po uinku u odreenom vremenu (normirani rad) te
izloenosti radnika drugim naporima na radu ili u vezi s radom
6) postupcima s ozlijeenim ili oboljelim radnikom do pruanja hitne medicinske pomoi,
odnosno do prijema u zdravstvenu ustanovu.

52. to su priznata pravila zatite na radu?

Priznata pravila zatite na radu podrazumijevaju norme, pravila struke ili u praksi provjerene
naine, pomou kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima se sprjeava nastanak
ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih tetnih posljedica za
radnike, a koja nisu propisana u RH.
53. Koja su opa naela prevencije?
Opa naela prevencije su:
1) izbjegavanja rizika
2) procjenjivanja rizika
3) sprjeavanja rizika na njihovom izvoru

21
4) prilagoavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne opreme te
nainom rada i radnim postupcima radi ublaavanja jednolinog rada, rada s nametnutim
ritmom, rada po uinku u odreenom vremenu (normirani rad) te ostalih napora s ciljem
smanjenja njihovog tetnog uinka na zdravlje
5) prilagoavanja tehnikom napretku
6) zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim
7) razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije, organizacije
rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okolia
8) davanja prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinanim
9) odgovarajue osposobljavanje i obavjeivanje radnika
10) besplatnosti prevencije, odnosno mjera zatite na radu za radnike.

54. Obveze i odgovornosti poslodavca

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provoenje zatite na radu radnika u svim
dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
Poslodavac mora:
- Utvrditi organizaciju provedbe zatite na radu (odrediti ovlatenike, zaposliti strunjaka za-
tite na radu, osnovati Odbor za zatitu na radu, i dr.)

- Izraditi procjenu rizika

- Provoditi propisana osposobljavanja (ovlatenika, povjerenika radnika, voditelja evakuacije i

spaavanja, osobu za pruanje prve pomoi, radnike za rad na siguran nain i dr.)

- Redovito obavjetavati i savjetovati se s radnicima o pitanjima zatite na radu, brinuti o pose-

bno osjetljivim skupinama radnika i sl.

- Redovito upuivati na lijenike preglede i potrebna struna osposobljavanja radnike koji

rade na radnim mjestima s posebnim uvjetima rada

- Odravati sredstva rada u ispravnom stanju

- Redovito provoditi potrebna ispitivanja

- Osigurati osobna zatitna sredstva odnosno osobnu zatitnu opremu

- Zabraniti koritenje alkohola i drugih sredstava ovisnosti

- Postaviti propisane sigurnosne znakove, pisane obavijesti i upute

- uvati propisane isprave i voditi propisane evidencije

- i dr.

22
Poslodavac je duan pribaviti i odravati postrojenja, ureaje, opremu, alate, mjesto rada i
pristup mjestu rada, te organizirati rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja radnika,
u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja.
Poslodavac je duan upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja.
Poslodavac je duan osposobiti radnika za rad na nain koji osigurava zatitu ivota i zdravlja
radnika te sprjeava nastanak nesrea.
Ako je poslodavac preuzeo obvezu smjetaja i prehrane radnika, pri izvrenju te obveze mora
voditi rauna o zatiti ivota, zdravlja i udorea te vjeroispovijesti radnika.

55. Koje su obveze i odgovornosti ovlatenika poslodavca?

Poslodavac koji zatitu na radu provodi djelovanjem ovlatenika obvezan je ovlastiti
ovlatenika, osobito za to da:
1) radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain ne dopusti rad bez nadzora
osposobljenog radnika
2) radniku za kojeg nije na propisani nain utvreno da ispunjava traene uvjete, ne dopusti
obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji vie ne ispunjava traene
uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim uvjetima rada
3) posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi mogli na njih
tetno utjecati
4) iskljui iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu zatitnu
opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika
5) u suradnji sa strunjakom za zatitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i ozljede na
radu te svakog sluaja postupanja radnika u skladu sa Zakonom
6) nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zatite na radu, uputama poslodavca, odnosno
proizvoaa radne opreme, osobne zatitne opreme, opasnih kemikalija i biolokih tetnosti te
da koriste propisanu osobnu zatitnu opremu
7) radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno
8) osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spaavanje, za pruanje prve
pomoi te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu
9) osigura da se u vrijeme rada ne piju alkoholna pia te da se ne uzimaju druga sredstva
ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.
Ovlatenik mora biti osposobljen za obavljanje poslova zatite na radu i mora se struno
usavravati iz podruja zatite na radu, u skladu s procjenom rizika.

56. Koje su obveze i odgovornosti radnika?

Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi
poslodavac.
Radnik je obvezan otii na lijeniki pregled na koji ga uputi poslodavac, posebice ako radi na
radnom mjestu s posebnim uvjetima rada.

23
Radnik je obvezan i odgovoran obavljati poslove dunom panjom te pri tome voditi rauna o
svojoj sigurnosti i zatiti zdravlja, kao i sigurnosti i zatiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu
ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu.
Smatra se da radnik radi dunom panjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i
vjetinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran nain te kada radi po
uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlatenika, tako da:
1) prije poetka rada pregleda mjesto rada te o uoenim nedostacima izvijesti poslodavca ili
njegovog ovlatenika
2) pravilno koristi sredstva rada
3) pravilno koristi propisanu osobnu zatitnu opremu, koju je nakon koritenja obvezan vratiti
na za to odreeno mjesto
4) pravilno koristi i samovoljno ne iskljuuje, ne vri preinake i ne uklanja zatite na sredstvima
rada
5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka zatite na radu ili povjerenika
radnika za zatitu na radu o svakoj situaciji koju smatra znaajnim i izravnim rizikom za
sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem
uoenom nedostatku u organiziranju i provedbi zatite na radu
6) posao obavlja u skladu s pravilima zatite na radu, pravilima struke te pisanim uputama
poslodavca
7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne
ugroavaju ostale radnike ili sredstva rada
8) surauje s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu, specijalistom
medicine rada i povjerenikom radnika za zatitu na radu.
Radnik je obvezan suraivati s poslodavcem, njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na
radu, povjerenikom radnika za zatitu na radu i specijalistom medicine rada u rjeavanju svih
pitanja zatite na radu, osobito dok se ne osigura da radni okoli i uvjeti rada ne predstavljaju
rizik za sigurnost i zdravlje te dok se u cijelosti ne postigne zatita na radu u skladu sa
zahtjevima tijela nadlenih za nadzor provedbe zatite na radu.
Radnik nije obvezan snositi trokove u vezi s primjenom pravila zatite na radu i zdravstvenih
mjera.
Radnik mora odmah izvijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka za zatitu na radu
ili povjerenika za zatitu na radu o svakoj injenici za koju smatra da predstavlja neposredni
rizik za sigurnost i zdravlje, kao i o svakom drugom nedostatku u sustavu zatite na radu.
Radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za ivot i
zdravlje, sve dok poslodavac ne poduzme korektivne mjere te zbog takvog postupanja ne smije
trpjeti tetne posljedice.
Poslodavac ne smije zahtijevati od radnika da ostane na mjestu rada dok na tom mjestu postoji
izravan i ozbiljan rizik za ivot i zdravlje radnika.
O postupku radnik mora obavijestiti poslodavca, njegovog ovlatenika, strunjaka za zatitu na
radu ili povjerenika radnika za zatitu na radu.
Poslodavac, njegov ovlatenik, odnosno radnik ili povjerenik radnika za zatitu na radu obvezni
su bez odgaanja izvijestiti nadlenog inspektora koji je obvezan u roku 48 sati utvrditi
injenino stanje i osnovanost navoda radnika.

24
Za vrijeme dok ne radi zbog izbjegavanja izloenosti izravnom i ozbiljnom riziku za ivot i
zdravlje, radnik ima pravo na plau i druga prava iz radnog odnosa u skladu s opim propisom
o radu.
Radnici imaju obvezu postupati u skladu s uputama poslodavca za sprjeavanje, uklanjanje ili
smanjivanje stresa na radu ili u vezi s radom.
Radnici i njihovi predstavnici imaju obvezu suraivati s poslodavcem radi sprjeavanja,
uklanjanja ili smanjivanja stresa na radu ili u vezi s radom.

57. Kako se provodi izbor povjerenika radnika za zatitu na radu?

Kod poslodavca radnici izmeu sebe mogu birati povjerenika radnika za zatitu na radu.
Izbor povjerenika radnika za zatitu na radu kod poslodavca koji zapoljava do ukljuivo 20
radnika provodi se na skupu radnika koji saziva poslodavac u skladu s opim propisom o radu,
neposrednim i javnim izjanjavanjem prisutnih radnika.
Izbor povjerenika radnika za zatitu na radu kod poslodavca koji zapoljava vie od 20 radnika
provodi se u skladu s odredbama opeg propisa o radu kojim su ureena pitanja izbora
radnikog vijea.
Ako je prema propisanim kriterijima kod poslodavca izabrano vie povjerenika, oni izmeu
sebe biraju svoga koordinatora.

58. Koje su obveze i odgovornosti povjerenika radnika za zatitu na radu?

Povjerenik radnika za zatitu na radu obvezan je tititi interese radnika na podruju zatite na
radu te pratiti primjenu pravila, mjera, postupaka i aktivnosti zatite na radu.
Povjerenik radnika za zatitu na radu ima pravo:
1) podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donoenje odluka iz zatite na radu
2) zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajue mjere u svrhu smanjenja i otklanjanja
rizika
3) podnositi pritube tijelima nadlenim za zatitu na radu
4) sudjelovati s poslodavcem u planiranju unapreivanja uvjeta rada, uvoenja nove
tehnologije, uvoenja novih kemikalija i biolokih tetnosti u radni i proizvodni proces te
poticati poslodavca i njegove ovlatenike na provedbu zatite na radu
5) biti obavijeten o svim promjenama koje utjeu ili bi mogle utjecati na zatitu na radu
6) izvriti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zatite na radu
7) primati primjedbe radnika u vezi s primjenom pravila zatite na radu te ih prenositi
poslodavcu ili njegovom ovlateniku
8) izvijestiti nadlenog inspektora i specijalistu medicine rada o svojim zapaanjima, odnosno
zapaanjima radnika
9) prisustvovati inspekcijskim pregledima i oitovati se na injenino stanje koje utvrdi
nadleni inspektor

25
10) pozvati nadlenog inspektora, kada ocijeni da su ugroeni sigurnost i zdravlje radnika, a
poslodavac proputa ili odbija provoditi potrebnu zatitu na radu
11) osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za zatitu na radu
12) stalno proirivati i unapreivati znanje te pratiti i prikupljati obavijesti od vanosti za svoj
rad
13) staviti prigovor na inspekcijski nalaz
14) svojim djelovanjem poticati radnike na provedbu zatite na radu
15) obavjeivati radnike o provedbi zatite na radu.
Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana za rad povjerenika radnika za
zatitu na radu, a mogu se urediti i sporazumom sklopljenim izmeu poslodavca i radnikog
vijea, ako stranke kolektivnog ugovora na to ovlaste stranke sporazuma.
Poslodavac je obvezan osigurati povjereniku radnika za zatitu na radu potrebno vrijeme i
uvjete za nesmetano obnaanje dunosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omoguiti mu uvid
u sve propise i isprave iz zatite na radu te mu ne smije, tijekom obnaanja dunosti, bez
pristanka radnikog vijea, odnosno sindikalnog povjerenika koji ima prava i obveze radnikog
vijea, otkazati ugovor o radu, niti ga na drugi nain staviti u nepovoljniji poloaj u odnosu na
njegove dotadanje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.
Poslodavac je obvezan povjereniku radnika za zatitu na radu osigurati uvjete za nesmetano
obnaanje dunosti u skladu s opim propisima o radu kojima su propisani uvjeti za rad
radnikog vijea.
Za obnaanje dunosti povjerenika radnika za zatitu na radu povjerenik ima pravo na naknadu
plae za najmanje tri sata tjedno, osim ako se kolektivnim ugovorom to pitanje drugaije ne
uredi, a bez mogunosti ustupanja toga prava drugom povjereniku.

59. Koje su obveze i odgovornosti strunjaka zatite na radu?

Strunjak zatite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje poslova zatite na
radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih poslova.
Poslovi zatite na radu koje obavlja strunjak zatite na radu su osobito:
1) struna pomo poslodavcu i njegovim ovlatenicima, radnicima te povjerenicima radnika za
zatitu na radu u provedbi i unapreivanju zatite na radu
2) sudjelovanje u izradi poslovne strategije te operativnih planova i programa poslovanja
poslodavca, u dijelu u kojem se moraju odnositi na zatitu na radu, te sudjelovanje u primjeni
upravljakih metoda ili tehnika za provoenje strategije
3) sudjelovanje u postupku izrade procjene rizika
4) unutarnji nadzor nad primjenom pravila zatite na radu te poticanje i savjetovanje poslodavca
i njegovih ovlatenika da otklanjaju nedostatke u zatiti na radu utvrene unutarnjim nadzorom
5) prikupljanje i analiziranje podataka u vezi s nezgodama, ozljedama na radu, profesionalnim
bolestima i bolestima u vezi s radom te priprema propisanih prijava ozljeda na radu i
profesionalnih bolesti i izrada izvjea za potrebe poslodavca
6) suradnja s tijelima nadlenima za poslove inspekcije rada, sa zavodom nadlenim za zatitu
zdravlja i sigurnost na radu, Zavodom za unapreivanje zatite na radu, ovlatenima osobama
te sa specijalistom medicine rada

26
7) osposobljavanje radnika, poslodavca i ovlatenika za rad na siguran nain
8) osposobljavanje povjerenika radnika za zatitu na radu i pomaganje u njihovom djelovanju
9) djelovanje u odboru za zatitu na radu kod poslodavca
10) suradnja s poslodavcem prilikom projektiranja, graenja i rekonstrukcije graevina
namijenjenih za rad, nabave radne opreme i ostalih sredstava rada, osobne zatitne opreme i
opasnih kemikalija
11) sudjelovanje u primjeni meunarodnih certifikacijskih normi za upravljanje zatitom na
radu, kvalitetom, rizicima, drutvenom odgovornou u poslovanju i sl. kod poslodavca
12) ostali poslovi zatite na radu u skladu s potrebama poslodavca.

Poslodavac je obvezan strunjaku zatite na radu omoguiti ispunjavanje obveza te je obvezan

osigurati mu potrebno vrijeme, opremu, pomo drugih strunih radnika i ostale uvjete za rad,
kao i profesionalnu neovisnost te ga ne smije staviti u nepovoljniji poloaj zbog obavljanja
poslova zatite na radu prema odredbama Zakona o zatiti na radu i drugih propisa te prema
pravilima struke. Poslodavac je obvezan omoguiti strunjaku zatite na radu struno
usavravanje iz zatite na radu i snositi trokove toga osposobljavanja.

Ovlatena osoba s kojom je poslodavac ugovorio obavljanje poslova zatite na radu, odgovara
za tetu na radu i u vezi s radom koju uzrokuje poslodavcu, odnosno radniku, obavljanjem
poslova zatite na radu, ako ne postupa u skladu s odredbama Zakona o zatiti na radu i drugih
propisa.

60. Koji su naini obavljana poslova zatite na radu kod poslodavca?

Poslodavac koji zapoljava do ukljuivo 49 radnika, poslove zatite na radu, moe obavljati
sam ako ispunjava propisane uvjete ili obavljanje tih poslova moe ugovoriti ugovorom o radu
sa strunjakom zatite na radu.
Poslodavac koji zapoljava 50 do ukljuivo 249 radnika, obavljanje poslova zatite na radu
obvezan je ugovorom o radu ugovoriti sa strunjakom zatite na radu.
Poslodavac koji zapoljava 250 ili vie radnika, obavljanje poslova zatite na radu obvezan je
ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili vie strunjaka zatite na radu u skladu s provedbenim
propisom.
Poslodavac moe ugovoriti obavljanje poslova zatite na radu s ovlatenom osobom samo u
sluaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne moe te poslove obavljati sam.
Vie poslodavaca koji posluju na istoj lokaciji mogu meusobno ugovoriti organiziranje i
provoenje zatite na radu zapoljavanjem zajednikog strunjaka za zatitu na radu, a mogu
utemeljiti i zajedniku slubu za zatitu na radu, primjenjujui kriterij broja radnika i ostale
kriterije

61. Kako se provodi zatita nepuaa?

Zabranjeno je puenje na radnim sastancima i mjestima rada, a poslodavac moe pisanim putem
dozvoliti puenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru na kojima je tada obvezan postaviti
znak dozvoljenog puenja.

27
 62. Na koji nain se provodi zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti?
Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pia i sredstava ovisnosti na
mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:
1) obavjeivati radnika o tetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu sposobnost
2) suraivati s njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu, specijalistom medicine rada
i povjerenikom radnika za zatitu na radu, pri provoenju mjera sprjeavanja zlouporabe
sredstava ovisnosti
3) sprjeavati konzumaciju alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada i provoditi
zabranu njihovog unoenja u radne prostorije i prostore
4) provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrenim potrebama
5) pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava
ovisnosti (provoenje postupka uz pristanak radnika, nain provjere, vrsta testa ili aparata,
nain biljeenja i potvrivanja rezultata, postupanje u sluaju odbijanja radnika da pristupi
provjeri) i uinkovito provoditi utvreni postupak.

63. Koje isprave i evidencije iz zatite na radu poslodavac mora uvati?

Poslodavac je obvezan voditi evidencije, uvati isprave te davati obavijesti i podatke u skladu
s ovim Zakonom i drugim propisima o zatiti na radu.
Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i
nezgodama na radu.

64. Plan evakuacije i spaavanja

Obveze poslodavca u vezi sa zatitom od poara, evakuacijom i spaavanjem:
Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zatite od poara i spaavanja radnika, izraditi plan
evakuacije i spaavanja, odrediti radnike koji e provoditi mjere te osigurati pozivanje i
omoguiti postupanje javnih slubi nadlenih za zatitu od poara i spaavanje, u skladu s
posebnim propisima.
Poslodavac je obvezan broj radnika, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi i
osigurati u skladu s propisima koji ureuju zatitu od poara i spaavanje, ovisno o naravi
procesa rada, veliini poslodavca te ukupnom broju radnika.
Poslodavac je u sluaju nastanka neposrednih i znaajnih rizika za ivot i zdravlje radnika
obvezan:
1) odmah ih obavijestiti o nastalom riziku kojemu jesu ili bi mogli biti izloeni, kao i o mjerama
koje jesu ili bi trebale biti provedene, kako bi se sprijeio ili umanjio rizik za ivot i zdravlje
2) poduzeti radnje i dati upute o prestanku rada, odnosno naputanju mjesta rada i upuivanju
na sigurno mjesto
3) organizirati nastavak rada tek nakon otklanjanja rizika.
Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u sluaju nastanka neposrednih i znaajnih rizika
za ivot i zdravlje, kojima su izloeni ili bi mogli biti izloeni, a o tome ne mogu obavijestiti
28
odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim
znanjem i raspoloivim tehnikim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili.
Osposobljavanje radnika obuhvaa upoznavanje radnika s planom evakuacije i spaavanja za
sluaj izvanrednog dogaaja i provoenje praktine vjebe evakuacije i spaavanja najmanje
jednom u dvije godine.
Radnik zbog prethodno navedenog postupanja, odnosno samostalnog poduzimanja mjera i
provoenja postupaka radi otklanjanja ili smanjenja rizika, te upoznavanja s planom evakuacije
i spaavanja i provoenja praktine vjebe u propisanom roku, ne smije trpjeti tetne posljedice,
osim u sluaju ako je postupao namjerno ili s krajnjom nepanjom.
Poslodavac je obvezan provoditi zatitu na radu na mjestima rada ugroenim eksplozivnom
atmosferom u skladu s provedbenim propisom i pravilima zatite na radu.
Ministar, uz suglasnost ministra nadlenog za unutarnje poslove, pravilnikom propisuje
zahtjeve za zatitu na radu u prostorima ugroenima eksplozivnom atmosferom.

65. Pruanje prve pomoi

Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi radnicima i drugim
osobama do pruanja hitne medicinske pomoi ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te je
obvezan omoguiti postupanje javne slube hitne medicinske pomoi.
Na svakom radilitu i u radnim prostorijama gdje istodobno radi dva do 20 radnika, najmanje
jedan radnik, te jo po jedan do svakih sljedeih 50 radnika, mora biti osposobljen za pruanje
prve pomoi u skladu s pravilima zatite na radu i u pisanom obliku dobiti obavijest da je
odreen za pruanje prve pomoi.
Poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu za pruanje prve pomoi, koji uvijek moraju
biti dostupni, oznaeni i zatieni od neovlatenog koritenja.
Ministar nadlean za zdravlje, uz suglasnost ministra, pravilnikom propisuje postupke pruanja
prve pomoi, sredstva, vrstu i koliinu sanitetskog materijala koja mora biti osigurana na mjestu
rada te nain i rokove osposobljavanja radnika za pruanje prve pomoi.

66. Nadzorni ureaji

Poslodavac smije koristiti nadzorne ureaje kao sredstvo zatite na radu pod uvjetima
propisanima Zakonom o zatiti na radu.
Doputeno je koritenje nadzornih ureaja radi kontrole ulazaka i izlazaka iz radnih prostorija
i prostora te radi smanjenja izloenosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, kraa i
slinih dogaaja na radu ili u vezi s radom.
Zabranjeno je postavljanje nadzornih ureaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlaenje
radnika.
Ako nadzorni ureaji itavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja
poslova, odnosno ako su nadzorni ureaji postavljeni tako da su radnici itavo vrijeme tijekom
rada u vidnom polju nadzornih ureaja, poslodavac smije koristiti nadzorne ureaje iskljuivo
na temelju prethodne suglasnosti radnikog vijea.
Ako radniko vijee, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radnikog vijea
uskrati suglasnost, poslodavac moe u roku 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti

29
traiti da tu suglasnost nadomjesti arbitrana odluka u skladu s provedbenim propisima
donesenima na temelju opeg propisa o radu.
Poslodavac je obvezan prilikom zapoljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da e biti
nadziran nadzornim audio, odnosno video ureajima.
Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe koje nisu propisane ovim lankom,
ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor ope sigurnosti
i zatite na radu te je obvezan osigurati da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlatenim
osobama.
Odredbe ovoga lanka o zabrani snimanja i zabrani koritenja snimljenih materijala obvezuju
poslodavca i u odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu
maloljetnih radnika ili osoba na radu.

67. Stres na radu ili u svezi s radom obveze poslodavca

Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom:
Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan
osobito imbenicima kao to su sadraj rada, organizacija rada, radno okruenje, loa
komunikacija i meuljudski odnosi, kako bi sveo na najmanju mjeru potrebu radnika da
svladava potekoe zbog dugotrajnije izloenosti intenzivnom pritisku te otklonio mogunost
da se umanji radna uinkovitost radnika i pogora njegovo zdravstveno stanje.
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost
usmjeriti na:
1) organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost
izmeu vjetine radnika i potreba posla, radno optereenje i dr.)
2) radne uvjete i okolinu (izloenost radnika i poslodavca nasilnom ponaanju, buku, vruinu,
hladnou, opasne kemikalije i dr.)
3) komunikaciju (neizvjesnost o tome to se oekuje od posla, izgledi za ouvanjem posla ili
nadolazee promjene i sl.)
4) subjektivne imbenike (emocionalni i drutveni pritisci, osjeaj nemoi, osjeaj da nema
dovoljno podrke i sl.).

68. Osposobljavanje za rad na siguran nain

Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika, osposobiti radnika za rad na siguran nain,
i to:
Osposobljavanje radnika za rad na siguran nain provode strunjaci zatite na radu zaposleni
kod poslodavca, odnosno strunjaci zatite na radu II. stupnja zaposleni kod osobe ovlatene
za osposobljavanje radnika.
(1) Osposobljavanje radnika provodi se prema programu osposobljavanja koji se mora
temeljiti na procjeni rizika i mora obuhvatiti sve opasnosti, tetnosti odnosno napore utvrene
procjenom rizika te naine otklanjanja.
1) prije poetka rada
2) kod promjena u radnom postupku
3) kod uvoenja nove radne opreme ili njezine promjene
30
4) kod uvoenja nove tehnologije
5) kod upuivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
6) kod utvrenog oteenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, tetnostima ili naporima na
radu.
Poslodavac e osposobljavanje provesti tako da radnika obavijesti o svim injenicama i
okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika (o organizaciji
rada, rizicima i nainu izvoenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika
osposobi za praktinu primjenu mjera zatite na radu koje je duan primjenjivati tijekom rada
u skladu s procjenom rizika kojima je izloen na radu i u vezi s radom.
Osposobljavanje poslodavac je obvezan provesti u sluaju promjene, odnosno pojave novih
rizika, neovisno o tome je li s tim u vezi ve izmijenio ili dopunio procjenu rizika.
Poslodavac je obvezan osposobljavanje radnika, ovlatenika i povjerenika radnika za zatitu na
radu provoditi tijekom radnog vremena o svom troku.
Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran nain izvoditi sami ili povjeriti osobi
ovlatenoj za obavljanje tih poslova.
Osoba ovlatena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran nain mora imati
osnovna andragoka znanja, koja dokazuje ispravom ovlatene ustanove o osposobljenosti iz
podruja osnovnih andragokih znanja, odnosno potvrdom visokokolske ustanove, ako je ta
znanja stekla tijekom studija.
Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije
osposobljen za rad na siguran nain.
Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain poslodavac je obvezan osigurati rad pod
neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran nain, ali ne dulje od 60 dana.
Poslodavac, odnosno njegov ovlatenik moraju biti osposobljeni i moraju se struno usavravati
iz podruja zatite na radu, u skladu s procjenom rizika.
Radnik je obvezan osposobljavati se za rad na siguran nain kada ga na osposobljavanje uputi
poslodavac.

69. Ostala osposobljavanja

Osposobljavanje radnika, ovlatenika i povjerenika za zatitu na radu mogu obavljati
poslodavci za vlastite potrebe te osobe ovlatene za osposobljavanja iz zatite na radu.
(Pravilnik o osposobljavanju iz zatite na radu i polaganju strunog ispita, NN 112/14.).
Osposobljavanje ovlatenika i povjerenika radnika za zatitu na radu provode strunjaci
zatite na radu I. ili II. stupnja (zaposleni kod poslodavca ili sam poslodavac), odnosno
strunjaci zatite na radu II. stupnja zaposleni u ovlatenoj osobi za poslove zatite na radu.
Ovlatenik je obvezan svakih pet godina obnavljati osposobljavanje. Poslodavac je obvezan
omoguiti ovlateniku i povjereniku radnika, struna usavravanja koja provode sredinja tijela
dravne uprave nadlena za zatitu na radu.

70. Obveze prema tijelima nadzora

Obveze poslodavca prema tijelima nadzora:

31
Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadleno za inspekcijski nadzor o smrtnoj i tekoj
ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.
Obavijest je poslodavac obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede.
1. Upravni nadzor
Upravni nadzor nad primjenom ovoga Zakona, podzakonskih propisa donesenih na temelju
ovoga Zakona i drugih propisa zatite na radu obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno
za poslove rada (osim odredaba o zdravstvenoj zatiti i medicini rada, nad ijom primjenom
upravni nadzor obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove zdravlja).
2. Inspekcijski nadzor
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba Zakona o zatiti na radu i na temelju njega
donesenih propisa obavlja sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada,
osim odredaba koje se odnose na rad zdravstvenih ustanova.
Inspekcijski nadzor nad provedbom posebnih propisa o sigurnosti i zatiti zdravlja na radu za
pojedine djelatnosti, poslove ili rizike obavljaju druga sredinja tijela dravne uprave, u skladu
s posebnim propisima, primjenjujui odredbe ovoga Zakona i na temelju njega donesenih
propisa na sva pitanja koja nisu ureena posebnim propisima.
Pri obavljanju inspekcijskog nadzora na izdvojenom mjestu rada nadleni inspektor je ovlaten
obaviti nadzor o zatiti ivota i zdravlja drugih osoba koje borave u neposrednoj blizini tog
mjesta rada.
Provedba nadzora:
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu nadleni inspektor e usmenim
rjeenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvreni nedostatak, poslodavcu zabraniti:
1) uporabu sredstava rada i osobne zatitne opreme, odnosno graevine ili njezinog sastavnog
dijela, prostorije, postrojenja, ureaja i druge opreme za rad koji su neispravni ili za koje
poslodavac ne moe predoiti dokumentaciju propisanu ovim Zakonom i drugim propisima.
2) obavljanje radnih postupaka protivno ovom Zakonu i drugim propisima, bez uporabe
propisane osobne zatitne opreme te drugog ponaanja ili postupanja koje je protivno
odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.
3) koritenje izvora fizikalnih, kemijskih, biolokih i drugih tetnosti, ako nije radniku osigurao
podatke o rizicima koje uzrokuju ili za koje, na mjestu rada, nema dokumentaciju propisanu
ovim Zakonom i drugim propisima.
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu nadleni inspektor e usmenim
rjeenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvreni nedostatak, pravnoj, odnosno fizikoj osobi
zabraniti obavljanje poslova zatite na radu ako za obavljanje tih poslova nema propisano
ovlatenje.
U provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu nadleni inspektor e usmenim
rjeenjem, na vrijeme dok se ne otkloni utvreni nedostatak, poslodavcu narediti:
1) udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg ne moe predoiti dokaze o ispunjavanju uvjeta koji
su propisani ovim Zakonom i drugim propisima.
2) udaljenje s mjesta rada radnika za kojeg se opravdano pretpostavlja da je pod utjecajem
alkohola ili drugih sredstava ovisnosti.
Inspektor je obvezan u zapisniku o provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu
navesti doneseno usmeno rjeenje.

32
Rjeenje se izvrava peaenjem prostorija, objekata ili sredstava ili njihovog dijela ili na drugi
pogodan nain.
alba izjavljena protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.
Ostale mjere u provedbi nadzora (u provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu
nadleni inspektor e usmenim rjeenjem poslodavcu narediti):
1) izradu procjene rizika za poslove na mjestu rada, odnosno da procjenu rizika uini
dostupnu radniku na mjestu rada,
2) provjeru osposobljenosti radnika za rad na siguran nain,
3) osnivanje odbora za zatitu na radu ili sazivanje sjednice toga odbora,
4) ispitivanje sredstava rada,
5) ispitivanje parametara radnog okolia,
6) postavljanje sigurnosnih znakova,
7) organiziranje pruanja prve pomoi radnicima na radu na propisani nain,
8) da na mjestu rada, na vidljivo mjesto, postavi sigurnosne znakove i upute,
9) da na mjestu rada uini dostupnom propisanu dokumentaciju,
10) da radniku osigura zdravstvenu zatitu primjerenu rizicima za sigurnost i zdravlje.
Inspektor je obvezan u zapisniku o provedbi inspekcijskog nadzora u podruju zatite na radu
navesti doneseno usmeno rjeenje.

71. Oznake/znakovi sigurnosti i upute

Poslodavac je obvezan na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti sigurnosne znakove
na vidljivom mjestu.
Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavjeivanje radnika, poslodavac je
obvezan postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i nainu koritenja sredstava rada,
opasnih kemikalija, biolokih tetnosti te izvora fizikalnih i drugih tetnosti na radu.
Sukladno odredbama Pravilnika o sigurnosnim znakovima (NN, br. 29/05.):
Poslodavac mora osigurati postavljanje sigurnosnih znakova na mjestima na kojima radnici ne
mogu izbjei rizike, jer ih poslodavac nije mogao otkloniti ili dovoljno smanjiti osnovnim
pravilima zatite na radu ili odgovarajuom organizacijom rada.
Pri postavljanju sigurnosnih znakova poslodavac mora uzeti u obzir procjenu opasnosti pri
odreenim poslovima i u odreenom okoliu, te osigurati da su sigurnosni znakovi stalno na
zahtijevanom mjestu.
Poslodavac mora znakove koji se odnose na cestovni, eljezniki, unutarnji vodeni i zrani
prijevoz postaviti svuda gdje je to potrebno.

72. Projektiranje i izgradnja objekata, obveze, odgovornosti

Obveze i odgovornosti u fazi projektiranja:
Investitor je obvezan primjenjivati opa naela prevencije i pravila zatite na radu u svim
fazama projektiranja i pripremi projekta kada se odluuje o oblikovnim, tehnikim,

33
tehnolokim, odnosno organizacijskim vidovima kako bi se nesmetano planirale razliite
aktivnosti ili faze rada koje se trebaju izvoditi istodobno ili u slijedu i procjenjuje vrijeme
potrebno za dovrenje takvih radova ili faze rada u skladu s planom izvoenja radova.
Pri projektiranju graevina namijenjenih za rad projektant je obvezan u glavnom projektu
primijeniti odgovarajua pravila zatite na radu.
Investitor je obvezan osigurati da se pri projektiranju graevina namijenjenih za rad u skladu s
posebnim propisom izradi elaborat zatite na radu koji obuhvaa i razrauje nain primjene
pravila zatite na radu pri koritenju graevina namijenjenih za rad.
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izrauje glavni projekt,
mora imenovati jednog ili vie koordinatora zatite na radu tijekom izrade projekta i tijekom
graenja kada radove izvode ili je predvieno da ih izvode dva ili vie izvoaa.
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba koja je po posebnom propisu povjerila
izvoenje radova, obvezna je prije uspostave gradilita osigurati izradu plana izvoenja radova
u skladu s provedbenim propisom.
Imenovanje koordinatora za zatitu na radu ne oslobaa osobe odnosno sudionike u gradnji
odgovornosti za provedbu zatite na radu na radilitu

73. Privremena radilita, zajednika radilita

Privremeno radilite
Poslodavac koji obavlja graevinske radove ili radove na iskoritavanju uma obvezan je prije
poetka radova na privremenom radilitu urediti radilite i osigurati da se radovi obavljaju u
skladu s posebnim propisima i pravilima zatite na radu.
Poslodavac koji sam obavlja radove na iskoritavanju uma obvezan je najkasnije jedan dan
prije poetka izvoenja radova na privremenom radilitu na kojem e radovi trajati due od pet
dana dostaviti obavijest tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada.
Poslodavac koji sam obavlja graevinske radove obvezan je najkasnije jedan dan prije poetka
izvoenja radova na privremenom gradilitu dostaviti prijavu gradilita tijelu nadlenom za
poslove inspekcije rada u skladu s provedbenim propisom.
Obavijest mora sadravati podatke o tonoj lokaciji radilita, vrsti radova, broju radnika,
ovlatenicima poslodavca za primjenu pravila zatite na radu i predvidivom roku u kojem e se
obavljati radovi.
Zajedniko radilite
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi na
iskoritavanju uma obvezan je najkasnije jedan dan prije poetka izvoenja radova na
privremenom radilitu, na kojem e radovi trajati due od pet dana i na kojem e radove izvoditi
dva ili vie izvoaa, dostaviti obavijest tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada.
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi na
iskoritavanju uma, obvezna je navesti izvoae koji e izvoditi radove na radilitu.
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode graevinski radovi,
obvezna je najkasnije jedan dan prije poetka izvoenja radova dostaviti prijavu gradilita na
kojem e radove izvoditi dva ili vie izvoaa tijelu nadlenom za poslove inspekcije rada u
skladu s provedbenim propisom.

34
Smatrat e se da je investitor izvrio obvezu ako je dostavio prijavu gradilita nadlenom tijelu
graditeljstva u skladu s posebnim propisom te ako ista sadri podatke u skladu s provedbenim
propisom.
Plan izvoenja radova izraen u skladu s provedbenim propisom mora se nalaziti na radilitu,
odnosno gradilitu.
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi, obvezna je
aurirati obavijest, odnosno prijavu u sluaju promjena koje utjeu na rok dovrenja radova,
kao i u sluajevima uvoenja novog izvoaa ili privremene obustave radova.
Obveze o prijavi radilita, odnosno gradilita ne primjenjuju se kod izvoenja radova kod kojih
zbog hitnosti, navedene obveze nije mogue ispuniti.
Investitor, vlasnik graevine, koncesionar ili druga osoba za koju se izvode radovi ne moe
svoje obveze propisane ovim lankom prenijeti na izvoaa radova.

74. Prijava radilita

Prijava radilita za zatitu na radu obvezan je tijekom graenja:
1) koordinirati primjenu opih naela zatite na radu kod donoenja odluka o rokovima i bitnim
mjerama tijekom planiranja i izvoenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno ili u
slijedu
2) koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge
osobe dosljedno primjenjuju opa naela zatite na radu i izvode radove u skladu s planom
izvoenja radova
3) izraditi ili dati izraditi potrebna usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilitu
4) osigurati suradnju i uzajamno obavjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih
predstavnika
5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran nain i usklaivati propisane aktivnosti
6) organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe
koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
Projektanti i poslodavci koji izvode radove na gradilitu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni
su uvaavati upute koordinatora zatite na radu.
Imenovanje koordinatora ne oslobaa projektante, izvoae i druge osobe na gradilitu,
odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za primjenu pravila zatite na radu.

75. Koordinator zatite na radu

Koordinator zatite na radu obvezan je tijekom izrade izvedbenog projekta:
1) koordinirati primjenu opih naela zatite na radu i pravila zatite na radu tijekom
projektiranja
2) izraditi ili dati izraditi plan izvoenja radova prema provedbenom propisu, uzimajui u obzir
pravila primjenjiva na pojedinom radilitu, vodei rauna o svim aktivnostima koje se obavljaju

35
na radilitu, koji mora sadravati i posebne mjere ako su poslovi na radilitu opasni radovi
prema provedbenom propisu.
Koordinator za zatitu na radu obvezan je tijekom graenja:
1) koordinirati primjenu opih naela zatite na radu kod donoenja odluka o rokovima i bitnim
mjerama tijekom planiranja i izvoenja pojedinih faza rada, koje se izvode istodobno ili u
slijedu
2) koordinirati izvoenje odgovarajuih postupaka kako bi se osiguralo da poslodavci i druge
osobe dosljedno primjenjuju opa naela zatite na radu i izvode radove u skladu s planom
izvoenja radova
3) izraditi ili dati izraditi potrebna usklaenja plana izvoenja radova i dokumentacije sa svim
promjenama na gradilitu
4) osigurati suradnju i uzajamno obavjeivanje svih izvoaa radova i njihovih radnikih
predstavnika
5) provjeravati provode li se radni postupci na siguran nain i usklaivati propisane aktivnosti
6) organizirati da na gradilite imaju pristup samo osobe koje su na njemu zaposlene i osobe
koje imaju dozvolu ulaska na gradilite.
Projektanti i poslodavci koji izvode radove na gradilitu, odnosno sudionici u gradnji, obvezni
su uvaavati upute koordinatora zatite na radu.
Imenovanje koordinatora ne oslobaa projektante, izvoae i druge osobe na gradilitu,
odnosno sudionike u gradnji od njihove odgovornosti za primjenu pravila zatite na radu.
Uvjeti za imenovanje i djelovanje koordinatora:
Ministar pravilnikom propisuje nain i uvjete polaganja strunog ispita za koordinatora zatite
na radu te uvjete za priznavanje statusa koordinatora zatite na radu, mjere, pravila, postupke i
aktivnosti zatite na radu na gradilitu te uvjete koje mora ispunjavati koordinator zatite na
radu tijekom izrade projekta, odnosno izvoenja radova.

36