Bernat 2015 Diplomski

SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Marija Bernat
Zagreb, 2015.
SVEUILITE U ZAGREBU
FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE
DIPLOMSKI RAD
Mentor: Studentica:
Dr. sc. Zdravko Schauperl, dipl. ing. Marija Bernat
Zagreb, 2015.
Izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno koristei steena znanja tijekom studija i
navedenu literaturu.
Zahvaljujem se svom mentoru dr. sc. Zdravku Schauperlu, dipl. ing. na svoj pruenoj
pomoi oko izrade rada. Takoer se zahvaljujem dr.sc. Ani Pilipovi, dipl. ing. na pomoi oko
izrade prototipa.
Posebno se zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su me neumorno podravali i

vjerovali u mene.
Marija Bernat
Marija Bernat Diplomski rad
SADRAJ
SADRAJ ................................................................................................................................... I
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... III
POPIS TABLICA ...................................................................................................................... V
POPIS OZNAKA ..................................................................................................................... VI
SAETAK ............................................................................................................................... VII
SUMMARY .......................................................................................................................... VIII
1. UVOD .................................................................................................................................. 1
2. PROBLEMATIKA PROTETSKIH NADOMJESTAKA ZA PSE ..................................... 2
2.1. Amputacija ................................................................................................................... 2
2.2. Solucije nakon amputacije ........................................................................................... 4
3. POSTOJEI DISTRIBUTERI ............................................................................................ 5
3.1. Animal Ortho Care ....................................................................................................... 5
3.1.1. Izrada proteze ........................................................................................................ 5
3.1.2. Primjeri proteza ..................................................................................................... 6
3.1.2.1. Upute za upotrebu .......................................................................................... 7
3.2. K-9 ............................................................................................................................... 8
3.2.1. Openito o protezama ........................................................................................... 8
3.2.2. Primjeri ................................................................................................................. 9
3.3. OrthoPets ...................................................................................................................... 9
3.3.1. Openito o izradi protetskih nadomjestaka ......................................................... 10
3.3.2. Primjeri protetskih nadomjestaka........................................................................ 11
3.4. Pawsability ................................................................................................................. 12
3.4.1. Izrada protetskih nadomjestaka ........................................................................... 12
3.4.2. Primjeri protetskih nadomjestaka........................................................................ 13
3.5. Kolica za pse .............................................................................................................. 13
3.5.1. Potrebne mjere .................................................................................................... 14
3.5.2. Materijali ............................................................................................................. 14
3.5.3. Upute za kolica ................................................................................................... 15
3.5.4. Postavljanje psa u kolica ..................................................................................... 16
3.6. Najpoznatiji primjeri pasa sa protetskim nadomjescima ........................................... 16
4. PARAMETRI ZA IZRADU 3D MODELA ...................................................................... 19
4.1. Odabrana pasmina za izradu modela ......................................................................... 19
4.1.1. Maltezer standard ................................................................................................ 19
4.2. Analiza hoda .............................................................................................................. 20
5. EKSPERIMENTALNI DIO .............................................................................................. 25
5.1. Prvotna verzija 3D modela ......................................................................................... 25
5.2. Konana verzija 3D modela ....................................................................................... 28
5.3. Konane dimenzije modela ........................................................................................ 30
5.4. Izbor materijala .......................................................................................................... 31
5.5. Najee koriteni materijali u protetici..................................................................... 31
Fakultet strojarstva i brodogradnje I
5.6. Predizbor materijala u CESEdupack .......................................................................... 32
5.7. FEM analiza 3D modela ............................................................................................ 33
5.7.1. FEM analiza proteze od polipropilena i poliuretana ........................................... 34
5.7.2. FEM analiza proteze od akrilonitril butadien stirena i poliuretana ..................... 39
5.7.3. FEM analiza provedena sa materijalima za izradu prototipa aditivnim
tehnologijama ...................................................................................................... 43
6. IZRADA PROTOTIPA ..................................................................................................... 49
6.1. Aditivne tehnologije ................................................................................................... 49
6.2. PolyJet postupak ........................................................................................................ 49
6.3. Conex 350 .................................................................................................................. 51
6.4. Izrada prototipa .......................................................................................................... 52
7. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 57
LITERATURA ......................................................................................................................... 58
PRILOZI................................................................................................................................... 60
Fakultet strojarstva i brodogradnje II

POPIS SLIKA
Slika 1. Primjer proteze za prednju nogu [6] ........................................................................ 6

Slika 2. Primjeri uzoraka za protezu [6] ............................................................................... 7
Slika 3. Primjer proteze za prednju nogu psa [7] ................................................................. 9
Slika 4. Primjer proteze za prednju nogu psa [8] ............................................................... 11
Slika 5. Primjer proteze za prednju nogu psa [9] ............................................................... 13
Slika 6. Potrebne mjere za izradu kolica za pse [10] .......................................................... 14
Slika 7. Primjer kolica za psa [10] ...................................................................................... 15
Slika 8. Prvi pas sa bionikim udovima [11] ...................................................................... 16
Slika 9. Printanje proteza [12] ............................................................................................ 17
Slika 10. Printanje proteza [12] ............................................................................................ 18
Slika 11. Graa psa [13] ....................................................................................................... 19
Slika 12. Primjer maltezera [15] ........................................................................................... 20
Slika 13. Prikaz bitnih dimenzija na grai maltezera [14] ................................................... 25
Slika 14. Gornji dio proteze .................................................................................................. 26
Slika 15. Donji dio proteze ................................................................................................... 27
Slika 16. Prva verzija 3D modela ......................................................................................... 27
Slika 17. Prikaz spoja izmeu gornjeg i donjeg dijela ......................................................... 28
Slika 18. Potencijalno mjesto najveeg naprezanja .............................................................. 28
Slika 19. Gornji dio proteze .................................................................................................. 29
Slika 20. Donji dio proteze ................................................................................................... 29
Slika 21. Konane dimenzije modela ................................................................................... 30
Slika 22. Konane dimenzije 3D modela ............................................................................. 30
Slika 23. Zadana svojstva u CES Edupack-u ....................................................................... 32
Slika 24. Dijagram modula elastinosti i gustoe................................................................. 32
Slika 25. Dijagram vlane vrstoe i gustoe ....................................................................... 33
Slika 26. Svojstva polipropilena ........................................................................................... 34
Slika 27. Svojstva poliuretana .............................................................................................. 34
Slika 28. Zadano optereenje................................................................................................ 35
Slika 29. Zadano ukljetenje ................................................................................................. 35
Slika 30. Izrada mree .......................................................................................................... 36
Slika 31. Konaan oblik mree ............................................................................................. 36
Slika 32. Naprezanje po teoriji von Misesa .......................................................................... 37
Slika 33. Najvee naprezanje................................................................................................ 37
Slika 34. Najvee deformacije .............................................................................................. 38
Slika 35. Ekvivalentna naprezanja po teoriji von Misesa ..................................................... 38
Slika 36. Svojstva akrilonitril butadien stirena ..................................................................... 39
Slika 38. Konani oblik mree ............................................................................................. 40
Slika 39. Maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa ...................................................... 41
Slika 40. Mjesto pojave najveeg naprezanja ....................................................................... 41
Slika 42. Najvea ekvivalentna naprezanja .......................................................................... 42
Slika 43. Dodavanje novih materijala u bazu podataka ........................................................ 43
Slika 44. Svojstva materijala Vero Gray RGD850 ............................................................... 43
Slika 45. Svojstva materijala Tango Black Plus ................................................................... 44
Slika 47. Konaan izgled mree ........................................................................................... 45
Slika 48. Maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa ...................................................... 45
Fakultet strojarstva i brodogradnje III
Slika 49. Mjesto najveeg naprezanja .................................................................................. 46
Slika 51. Ekvivalentna naprezanja po teoriji von Misesa ..................................................... 47
Slika 52. Polyjet postupak [22]............................................................................................. 50
Slika 53. Conex 350.............................................................................................................. 51
Slika 54. Poetak izrade prototipa ........................................................................................ 53
Slika 55. Sredina ciklusa izrade prototipa ............................................................................ 53
Slika 56. Zavretak izrade prototipa ..................................................................................... 53
Slika 57. Uklanjanje potpornog materijala ........................................................................... 54
Slika 58. Konani izgled prototipa ....................................................................................... 55
Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

POPIS TABLICA
Tablica 1. Rezultati FEM analiza ........................................................................................... 47
Fakultet strojarstva i brodogradnje V

POPIS OZNAKA
Oznaka Jedinica Opis

F N Sila
m Kg Masa
a m/s Akceleracija
Kg/m Gustoa
E N/mm Modul elastinosti
M N/mm Vlana vrstoa
N/mm2 Naprezanje
Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

SAETAK
Uloga kunih ljubimaca, konkretno pasa, u svakodnevnom ivotu je sve znaajnija. Meutim i
oni su esto izloeni bolestima ili ozljedama zbog kojih ostaju ili nepokretni ili bez jednog ili
vie ekstremiteta. Za vlasnike takvih ivotinja je vrlo teko, esto i nemogue, pronai
odgovarajuu protezu ili nadomjestak koji bi omoguio ljubimcu ponovnu mobilnost.
U ovom radu je analizirano stanje na tritu nadomjestaka ekstremiteta za pse te njihove verzije
koje se nalaze na tritu. Na temelju tih informacija, te osnova psee anatomije, predstavljen je
prijedlog rjeenja univerzalne proteze za ekstremitet psa. Poseban naglasak u radu je izbor
odgovarajueg materijala tj. kombinacije materijala za izradu proteze te same tehnologije izrade
proteze. Obzirom na sve veu ulogu aditivnih tehnologija, konkretno 3D printanja, u radu je
analizirana mogunost primjene te tehnologije u izradi proteza za pse te na kraju i realizirana.
Kljune rijei: psi, protetski nadomjesci, 3D printanje
Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

SUMMARY
The role of pets, specificaly dogs, in everyday life is more and more important. However they
are often exposed to diseases or injuries for which they become immobile or they loose one or
more limbs. For owners of these animals it is very difficult and often impossible, to find a
suitable replacement or prothesis that would allow their pet to be mobile again. The solution
for an universal prothesis limb is presented in this thesis, based upon the analysis of market for
dog's prothesis and basics of dog's anatomy
Special emphasis in this thesis was on a selection of a suitable material. Given the increasing
role of additive technology, the prothesis was made with 3D printing.
Key words: dogs, prosthetic products, 3D printing
Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII

1. UVOD
Pas je prva pripitomljena vrsta ivotinje i pratitelj ovjeka u svim dijelovima Zemlje jo od
kamenog doba. Pas koji se ovjeku pridruio prije desetak tisua godina danas je uz maku
najraireniji kuni ljubimac u svijetu. Procjenjuje se da samo na podruju SAD i Zapadne
Europe danas obitava oko 90 milijuna pasa.
injenica je da je pas, otkako se prije deset tisua godina pridruio ovjeku kao lovac, postao
vanom karikom u razvoju ljudske vrste. Mnogi bi farmeri stradali bez pomoi psa, a pojavom
prvih gradova i utjecajne drutvene elite, pas je postao nezamjenjiv u lovnom sportu.
Do poetka 19. stoljea psi su uzgajani za obavljanje odreenih dunosti i sigurno je da do tog
doba nisu bili uzgajani kao kuni ljubimci. Industrijskim razvojem i padom popularnosti lovnog
sporta pas se napokon poeo vrednovati i kao kuni ljubimac.
Uloga kunih ljubimaca, konkretno pasa, u svakodnevnom ivotu je sve znaajnija. Meutim i
oni su esto izloeni bolestima ili ozljedama zbog kojih ostaju nepokretni ili bez jednog ili vie
ekstremiteta.
Amputacija noge ponekad je, na alost, neophodan operativni zahvat kojim spaavamo ivot
bolesnoj ivotinji. Amputacija ili eutanazija je dilema s kojom se suoava svaki vlasnik kada je
potreban ovako radikalan kirurki zahvat. Ako se radi o traumi noge koja je toliko velika da se
ne moe uspostaviti normalna funkcija ekstremiteta, prognoza je dobra i pas moe proivjeti
svoj normalan ivotni vijek bez jedne noge. Uvijek se postavlja i pitanje kvalitete ivota to
ovisi o veliini psa, njegovim i vlasnikovim navikama. Naime, nije isto da li se radi o psu koji
ivi u dvoritu ili o psu koji ivi u stanu. Isto tako nerijetko je presudna veliina psa. Mnogo
lake se vlasnici odluuju za amputaciju ukoliko se radi o malenom psu. Prometne nesree u
gradskoj sredini glavni su krivac za traume pasa. Udarac zadobiven pri sudaru sa automobilom
obino je toliko jak da povrijeene ivotinje skoro uvijek zadobiju jednu ili vie fraktura
ekstremiteta. Kada se radi o lomu koji nije mogue operativno sanirati ili o opsenoj povredi
mekih tkiva gdje je funkcija noge izgubljena ili pak o unitenim krvnim ilama gdje donji
dijelovi ekstremiteta ostaju bez cirkulacije amputacija je jedina solucija.
U ovom radu je analizirano stanje na tritu nadomjestaka ekstremiteta za pse te njihove verzije
koje se nalaze na tritu. Na temelju tih informacija, te osnova psee anatomije, ideja je dati
prijedlog rjeenja univerzalne proteze za nadomjestak ekstremiteta psa [1].
Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

2. PROBLEMATIKA PROTETSKIH NADOMJESTAKA ZA PSE
U Hrvatskoj je prema slubenim podatcima registrirano 400 000 pasa, od ega 50 000 u
Zagrebu. Godinje se u Hrvatskoj na kune ljubimce potroi oko 6 milijardi kuna. Psi sve vie
postaju lanovi obitelji te samo trite ponude za pse raste. Unato dobroj ponudi to se tie
hrane, odjee, igraaka i slino, ne postoji ponuda za pse koji teko obole ili im se dogodi
trauma. Psima je isto kao ljudima potrebna pomo ukoliko ostanu bez svojih ekstremiteta i
gubitak ekstremiteta ne mora nuno biti i razlog za uspavljivanjem. Amputacija je solucija
umjesto uspavljivanja, meutim vlasnici i ivotinja se nakon amputacije suoavaju sa surovom
realnou. Pas se tee navikava na novonastalo stanje, a vlasnicima je teko gledati kako se
njihovi ljubimci mue. U nastavku poglavlja je objanjeno to je tono amputacija i zato dolazi
do potrebe za amputacijom [2].
2.1. Amputacija
Amputacija je operacijski zahvat provedem na ozlijeenom prednjem ili stranjem udu.

Amputacija je ozbiljan operativni zahvat kod kojeg je mogu gubitak veih koliina krvi zato
prije same operacije je potrebno i obavezno kontrolirati krvnu sliku bolesne ivotinje.
Anemine , mrave ivotinje nisu dobri kandidati za operaciju, pa ako je mogue zahvat je
potrebno odgoditi dok se ne pobolja ope stanje pacijenta. Bilo je sluajeva kada je psu
amputirano vie udova, meutim takve situacije su ekstremno rijetke. Psi se openito lake
prilagode amputaciji uda nego ljudi. Amputaciju je mogue provesti na svim pasminama, svih
starosnih skupina.
Amputacije su najee posljedica:
1. Tumori
Osteosarkom je najei tumor kotanog tkiva kod pasa. To je tumor koji je lokalno vrlo
destruktivan i ima vrlo visok metastatski potencijal. Psi velikih i gigantskih pasmina najee
obolijevaju od osteosarkoma. Pasmine kod kojih je vea mogunost pojave ovog tumora jesu
njemaki boxer, njemaka doga, njemaki ovar, bernardinac, rotwailler, zlatni retriver,
labrador i doberman. Kod pasa manjih pasmina poveana mogunost ovog tumora je kod
beagle-a i pudlica. U praksi te pasmine su u prvom redu rotwailler, njemaki ovar te doberman,
no to je vjerojatno zbog vee popularnosti ovih pasmina. Tumor se razvije obino kod srednje
starih i starih pasa, u prosjeku izmeu 6 i 8 godine ivota, a u rijetkim sluajevima kod mladih
pasa starih samo godinu dana. Kod gigantskih pasmina je dob obolijevanja neto nia nego kod
manjih pasa, no njima je krai i ivotni vijek. ee se razvije u mujaka nego kod enki.
Otprilike 75% svih osteosarkoma razvije s na dugim kostima-distalni radius, proksimalni
humerus (podlaktine i nadlaktine kosti) distalni femur, proksimalni i distalni dio tibie
(natkoljenica i potkoljenica). ee se nalazi na prednjim nego na stranjim nogama, a smatra
se da je to zbog toga to prednje noge nose vei dio teine tijela. Vrlo rijetko ova vrsta tumora
zahvaa zglobove.
Uzrok ovog oboljenja je nepoznat odnosno nerazjanjen. Postoje mnogi faktori koji mogu
predisponirati kost za nastanak osteosarkoma kao to su mnogostruke i/ili ponavljajue traume
kosti na istom mjestu , kronina stimulacija kosti izazvana metalnim implantantima ili drugim
stranim tijelom i slino.
Prvi kliniki znak bolesti je bol i posljedino epanje. Vrlo esto se i vidi oteklina na bolnom
mjestu. Rtg-om se postavi sumnja na osteosarkom, a definitivna dijagnoza postavlja se
biopsijom i pregledom uzetog tkiva. Biopsija je neophodna da bi osteosarkom razlikovali od
drugih tumora kostiju (hondrosarkoma, multipli mijelom, limfoma) ili od metastaskih promjena
na kostima koje viamo kod primarnih tumora (krvlju).
Prvi korak u lijeenju je utvrivanje prisutnosti metastaza. Ako ih nema procjenjuje se da li pas
moe podnijeti amputaciju (ovisno o starosti i opem stanju te kondiciji bolesnog psa).
Podaci kau: psi kod kojih se izvri amputacija bez daljnje terapije preivljavaju 4 do 6 mjeseci.
Otprilike 10% pasa koji se podvrgnu amputaciji preive 1 godinu s time da je uzrok smrti
metastaska bolest plua a ne primarni tumor koji je odstranjen. Ukoliko se nakon amputacije
pas podvrgne kemoterapiji, period preivljavanja produuje se za 5 mjeseci, a postotak pasa
koji poive godinu dana penje se sa 10 na 50% [3].
2. Ozljede zadobivene prilikom udarca automobila u prometu
Prilikom udarca automobila, ivotinja najee zadobije viestruke prijelome, ozljede miia i
ligamenata.
3. Razne infekcije
Amputacije se preporuaju i u sluajevima kada je primarna verzija lijeenja i operacija
preskupa.
Nakon operacije, odnosno amputacije avovi ostaju narednih 10-14 dana. Pas ne smije dirati ili
gristi operiran dio. Mogue je crvenilo i otjecanje [4].

2.2. Solucije nakon amputacije
Psu nakon amputacije je potrebno pomoi da se adaptira na novonastalo stanje. Jedno od

solucija je svakako omoguiti mu protetski nadomjestak (protezu) ili ortrozu.
Proteze
Protetika je znanost koja se bavi pripremom, izradom, aplikacijom i korekcijom proteza, kao
nadoknade u estetskom i funkcionalnom smislu, za osobe ili ivotinje koje su zbog amputacije
ostale bez jednog dijela ili cijelog ekstremiteta i njegove funkcije.
Protesis na grkom znai dodavanje. Proteze se kao blagotvorna pomagala koriste posije
izvrene amputacije ekstremiteta. Proteze se definiraju kao ortopedska pomagala koja
funkcionalno i estetski nadomjetaju izgubljeni ud ili njegov dio.
Ortoze
Ortotika je medicinsko tehnika specijalnost koja prouava, izrauje i primjenjuje ortoze.
Ortoze su ortopedska pomagala koja se upotrebljavaju za kontrolu i poboljanje funkcije
pojedinih dijelova tijela, imobilizaciju, kontrolu smjera i opsega pokreta te rastereenje i
potporu [5].
Ovaj rad se temelji na pregledu ponuda proteza, odnosno njenoj izradi kao ortopedskog
pomagala pomou kojeg se moe funkcionalno i estetski nadomjestiti izgubljeni ud ili njegov
dio. Zanimljivo je da u Hrvatskoj postoji zdravstveno osiguranje za ivotinje, ali prouavajui
ponudu osiguranja, naalost ne postoji novana pomo za nabavu protetskih nadomjestaka.
Osiguranje naalost ne pokriva proteze ili ortoze za pse te vlasnici koji se suoe sa tom
problematikom moraju pomo potraiti u Americi.

3. POSTOJEI DISTRIBUTERI
to se tie protetike, praksa je ivotinjama izraditi ili protetske nadomjestke (proteze) ili kolica
koja im omoguavaju kretanje. U Hrvatskoj ne postoje distributeri pseih nadomjestaka
ekstremiteta ili bilo kakvih slinih pomagala. U nastavku su prikazani postojei distributeri
navedenih pomagala, osnovne informacije o proizvodu te openito kako ti nadomjesci ili kolica
funkcioniraju.
3.1. Animal Ortho Care
Na podruju veterine, proteze i slina pomagala su sve potrebnija kako bi se ivotinjama

osigurao to laki i ljepi ivot. Cilj poduzea Animal Ortho Care je osigurati to kvalitetnije
proteze i ortroze kako bi se ljubimcima osigurao kvalitetan i dostojanstven ivot. Ureaji koje
nude slue ili da dre odreeni ud na mjestu ili da invalidnoj ivotinji omogue kretanje.
3.1.1. Izrada proteze
Proces izrade proteze zapoinje zaprimanjem ispunjenog narudbenog lista. Prilikom narudbe
potrebne informacije su:
vrsta psa,
ime psa,
boja proteze,
dob,
teina,
temperament,
ciljevi koje vlasnik eli postii sa protezom
nedavne operacije.
Nakon zaprimanja narudbenog lista, vlasniku se alje poetniki paket. U poetnikom paketu
se nalaze potrebni materijali i upute za izradu kalupa noge psa. Poetniki paketi su vrlo
jednostavni za upotrebu i omoguavaju vlasniku da i sam sudjeluje u izradi proteze za svog psa.
Nakon to vlasnik poalje kalup noge svog psa, izrada proteze poinje odmah i traje pet do
sedam dana. U cijenu proteze je ukljuen poetniki paket, proteza i porez. Nije potrebno
plaati nikakve druge naknade osim dostave. urne poiljke je mogue traiti uz dodatnu
naknadu. urne poiljke osiguravaju da e proteza stii vlasniku unutar tri radna dana te se

plaa dodatnih 150 dolara (otprilike 1022 kn). Zagarantirano je da e proteza biti napravljena
prema individualnim mjerama psa, odgovarati anatomiji te stanju psa. Procjena stanja psa,
konzultacije, namjetanje te naknadna namjetanja su osigurana unutar 60 dana bez ikakvih
naknadnih trokova, izuzev u sluaju da se zdravstveno stanje psa promijenilo.
Odgovornost vlasnika je:
da posjeuje veterinara ukoliko ima bilo kakva pitanja vezana za noenje proteze,
da informira svog veterinara ili Animal Ortho Care ukoliko primijeti da je potrebno
dodatno namjetanje proteze
da se dri rasporeda konzultacija i pregleda
da obavijesti svog veterinara ili Animal Ortho Care ukoliko uoi da se zdravstveno
stanje psa mijenja
i da obavijesti svog veterinara ili Animal Ortho Care ukoliko pas koristi nove tablete.
Ukoliko pas ugine tijekom izrade proteze, Animal Ortho Care e naplatiti samo materijal i radno
vrijeme uloeno u izradu. Ukoliko je proteza ve izraena, Animal Ortho Care e naplatiti samo
pola iznosa ukupne cijene proteze. Oekuje se da proteza traje cijeli ivotni vijek psa. Sve
meke dijelove proteze, poput jastuia i remena je potrebno zamijeniti svakih godinu do dvije.
Veina proteza je napravljena da budu vodootporne. Nije preporuljivo da proteza ostane na
psu ukoliko se smoi jer to bi moglo dovesti do iritacije koe. Proteze je mogue koristiti pod
vodom, ali nakon bi ih se trebalo obavezno posuiti.
3.1.2. Primjeri proteza
Ideja u ovom radu je prouiti primjere proteza za prednje noge psa. Na slici 1. je prikaz proteze
za prednju nogu. Vidljivo je da je proteza izraena od polimernog materijala, gume te da ima
metalni dio.
Slika 1. Primjer proteze za prednju nogu [6]

Animal Ortho Care nudi mogunost biranja boje proteze. Vlasnik sam izabere boju ili uzorak
koji eli te samim time svaka proteza postaje posebna i individualna. Na slici 2. su vidljivi samo
neki od mnogo uzoraka koje nudi Animal Ortho Care.
Slika 2. Primjeri uzoraka za protezu [6]
3.1.2.1. Upute za upotrebu
Psu treba vremena da se navikne na svoju novu protezu. Vrijeme privikavanja znatno ovisi o
dijagnozi psa te je potrebno posavjetovati se sa veterinarom za svaki individualni sluaj.
Potreban je kratak vremenski period da se pas privikne na protezu. Svakako je dobro povezati
noenje novog ureaja sa slasticama kako bi se ljubimcu olakao period uhodavanja.
Jako je bitno paziti stanje koe psa tijekom perioda noenja proteze. Ukoliko crvenilo koe ne
nestane nakon dvadesetak minuta, to znai da je prevelik pritisak na kou. Bilo kakve
ogrebotine, neobine rane ili ljutenje koe svakako treba zamijetiti. Ukoliko bilo to od
prethodno napomenutog se ne povlai ili se stanje pogorava, odmah treba kontaktirati
distributera i veterinara. Treba imati na umu kako prvih par tjedana sitni problemi nisu neobina
pojava. Ureaj je lako prilagoditi kako bi se oslobodio stresa odreeni dio ili iritacije.
Jako je bitno odravati istou koe i dlake u blizini proteze kao i istou same proteze. Time
se smanjuje opasnost od dermatitisa ili drugih konih bolesti i infekcija. Protezu je potrebno
istiti svakodnevno koristei mjeavinu vode i medicinskog alkohola i isti runik.
Potrebno je koristiti runik da se proteza osui na sobnoj temperaturi. Nikako se ne smije
koristiti suilo za kosu za suenje proteze [6].

3.2. K-9
K-9 je firma koja se bavi izradom protetskih i ortotskih pomagala za ivotinje.

Njihov pristup se bazira na:
Shvaanjem specifinih potreba primljenog psa, konzultiranjem sa
vlasnikom i veterinarom.
Osiguravanje preciznog kalupa napravljenog prema udovima psa kako bi
proteza bila to udobnija i sigurnija.
Izraujui specifian dizajn koji osigurava sve pokrete te dijeli sile
podjednako po veoj povrini.
Izraivanjem ureaja koji osigurava visku kvalitetu, odgovarajui materijal
i komponente.
Informirajui vlasnika psa kako bi bili uvjereni da vlasnik zna kako se sluiti
sa ureajem.
Osiguravajui dodatne konzultacije prema potrebi.
3.2.1. Openito o protezama
Kako bi proteza to bolje odgovarala, potreban podatak je volumen i oblik odreenog uda kako
bi se postiglo to bolje namjetanje i udobnost proteze. Sam proces izrade proteze traje od 10
do 12 radnih dana. Ukoliko je mogue, proteze se izrauju u boji dlake psa. Inae standardne
boje su bijela, crna i smea te uzorak sa apama. Mogua je izrada individualnih uzoraka i boja.
Cijene se utvruju na temelju duine proteze i stila izvedbe proteze. Procjena moe biti dana na
temelju stupnja amputacije, da li se radi o prednjoj ili stranjoj nozi, mehaniki dijelovi (ukoliko
su potrebni), teina i dob psa. Konana cijena se daje na temelju zaprimljenog kalupa koji
poalje vlasnik izraenog na temelju ekstremiteta svog psa.
Kako bi pas to uinkovitije koristio protezu, treba imati odreenu duljinu batrljka, a to je iz
razloga to e batrljak ui u protezu. Takoer je potrebno kako bi pas mogao zamahnuti tim
udom i tako normalno uspostaviti pokrete.
Ukoliko je psu odstranjen cijeli ud, onda mu naalost K-9 ne moe pomoi. Iako, ak i batrljak
ponekad zahtjeva remenie kako bi se proteza to bolje fiksirala i drala.
Protezu je mogue napraviti i tenetu ili psiu. Takva proteza se izrauje predimenzionirano
tako da pas raste sa protezom. Plan izrade ovakve proteze mora biti izmeu veterinara i vlasnika

kako bi se ustvrdilo u kojem trenutku, odnosno mjesecu je najbolje za psia zapoeti izradu
proteze.
3.2.2. Primjeri
Proteze se izrauju od duromernih laminata sa pjenama kao jastuiima, stvarajui maksimalnu

udobnost i funkcionalnost. Donji dio proteze ima gumeni dio kako bi se olakalo hodanje te
smanjila energija prilikom kretanja. Gumeni dio omoguava zadovoljavajue trenje proteze sa
podlogom. Razliite boje i dizajn su mogui na upit.
Na slici 3. se nalazi proteza za kosti doaplja kakva e biti izraena u ovom radu.
Slika 3. Primjer proteze za prednju nogu psa [7]

To je za pacijente kojima je amputacija izvrena na razini doaplja. To znai da i dalje u ostatku
uda medijalni i lateralni dio, te im ud ima i rameni zglob i nadlakticu. Duina uda omoguuje
bolje namjetanje proteze te dobivanje odgovarajueg oblika [7].
3.3. OrthoPets
OrthoPets je osnovao Martin Kaufmann 2003. godine nakon to je primijenio znanje o ljudskim
protezama u proteze za njegu ivotinja. Nakon to je pas od njegovog neaka, Walt, doivio
modani udar te izgubio mogunost koritenja prednje noge, bio je iznenaen to su veterinari
preporuili amputaciju. Polazei od ljudske prakse, Martin je prvo mislio upotrijebiti ortozu
koja e pozicionirati ud kako bi se Walt mogao kretati normalno.
Postalo mu je sve jasnije kako bi ivotinjski svijet mogao imati koristi od integracije ortotike i
protetike u praksu njege ivotinja. Od samog poetka, Martin Kaufmann je uloio puno
vremena i izvora kako bi prouio, raspravio, objavio i razvio ortotske i protezne solucije zajedno
sa veterinarima i sveuilitima.
Martin je poeo pomagati ivotinjama da zadre stil ivota koji su imali prije amputacije te im
je omoguio da imaju slobodu kretanja sa novonastalim napravama. OrthoPets je napravio
ortotske i protetske solucije pristupane veterinarima, ivotinjskim fizioterapeutima,
pruateljima zdravstvenih usluga te vlasnicima ivotinja.
Mjeseno rade sa 160 i vie ivotinja na mjesec. Prosjeno izrade 8 do 12 ureaja na dan,
otprilike oko etrdesetak ureaja na tjedan. Od 2007, radili su sa 8000 ljubimaca.
3.3.1. Openito o izradi protetskih nadomjestaka
Svaka proteza se runo izrauje na temelju kalupa. Svaka proteza je individualna, posebnih
mjera i izraena za odreenu ozljedu. Kako bi se napravila kvalitetna proteza, potrebno je
sagledati sve aspekte. Treba uzeti u obzir ozljedu pacijenta, deformaciju, ivotno okruenje te
aktivnosti koje pas obavlja. OrthoPets sve navedeno uzima u obzir kada preporua koji ureaj
je najpovoljniji za ljubimca.
Nakon procjene o kojoj ozljedi se radi i odluivanja koja proteza bi bila najbolja, vlasnik psa
pomou poetnikog paketa opreme izrauje kalup ekstremiteta svog psa na temelju kojeg se
poslije izrauje proteza. Poetniki paket za izradu kalupa doe 60 dolara (otprilike 409 kn).
Kada OrthoPets zaprimi kalup od vlasnika, tada zapoinje izrada tono takve replike, odnosno
proteze na temelju modela noge psa. Proteza je napravljena tono na temelju mjera noge psa te
se na taj nain osigurava preciznost mjera i oblika. Ako kalup nije odgovarajui potrebno ga je
ponovno napraviti kako bi proizvodnja proteze bila to kvalitetnija. Cijeli proces e biti
uspjean upravo na temelju dobrog kalupa. Kako bi se kalup napravio to bolje OrthoPets nudi
korak po korak instrukcije kako to uspjenije napraviti kalup. Uz navedeni kalup potrebne
su i mjere iz razloga kako bi se postigli to bolji rezultati. Odgovarajui kalup i mjere su
krucijalni u izradi kvalitetne proteze. Mjere omoguavaju dobivanje podataka o tome gdje se
tono nalaze neki prijelazi izmeu kostiju.
Nakon primitka kalupa, prvi korak je pregled kalupa, mjera te prouavanje zdravstvenog lista.
Zatim se kalup prosljeuje u laboratorij gdje zapoinje proces izrade. Idui korak je skeniranje
kalupa kako bi se napravio 3D model koji slui kao replika uda. Kvaliteta 3D modela iskljuivo
ovisi o kalupu koji je zaprimljen. Nakon toga 3D model se alje na u vakuumsku stanicu gdje
ga se formira od polipropilena. Vakuumski formiran model se zatim izrezuje te polira. Zadnji
korak je dodavanje remenia, dodatnih jastuia i slino. U procesu izrade se koriste jednaki
materijali koji se koriste i za izradu ljudskih proteza.

Za punjenje, odnosno jastuie se koriste razliite pjene. Pjene se biraju na temelju njihove
izdrljivosti i otpornosti na vodu, a da ujedno omoguavaju udobnost za njenu kou psa.
Ukoliko se radi o psima koji su jako veliki i imaju vie od 50 kila, tada se izrauju i metalni
dijelovi. Remenii se izrauju od velcra (iak traka). Ukoliko proteza zahtjeva i apu,
odnosno da dotie pod, donji dio se izrauje od gume slinoj onoj za BMX bicikle. Temeljne
boje su crna i bijela. Mogue je staviti motive ili druge boje na bijelu podlogu. To se dodatno
naplauje.
Vrijeme izrade proteze ovisi o vrsti, materijalu te koliini. Od trenutka kada OrthoPets zaprimi
odljevak, proces izrade traje 5 do 7 radnih dana. Cijena ovisi o veliini psa, tonoj dijagnozi,
ozlijedi i ciljevima oporavka. Svaka proteza je izraena individualno prema zadanim mjerama
psa. Na web stranici su ponueni samo primjeri. Svaka proteza je unikatna i mogue je izraditi
upravo ono to je potrebno odreenom psu.
Nakon to vlasnik zaprimi protezu, treba poslati sliku i video svog psa sa protezom. OrthoPets
e na taj nain procijeniti da li proteza odgovara i da li je funkcionalna. Veoma je bitno da
vlasnik dobije povratnu informaciju o tome da li proteza odgovara ili ne kako bi pas mogao
nastaviti normalno obavljati sve funkcije. Ukoliko pas pone gristi protezu to je znak da ona
nije dobro postavljena te da je potrebno dodatno namjetanje. OrthoPets nudi i program za
tence kako bi se i psima u razvoju i rastu osiguralo da imaju normalan ivot.
3.3.2. Primjeri protetskih nadomjestaka
Na slici 4. je primjer proteze za prednju nogu [8].

3.4. Pawsability
Pawsability je 2007 godine utemeljila Janice Olynich, certificirani protetiar, velika

ljubitel1jica ivotinja i inovatorica. Janice je jo u srednjoj koli radila honorarno u
veterinarskoj klinici. Diplomirala je kineziologiju na University of Western Ontario. Njezin
postdiplomski studij se bazirao na podruju protetike i ortotike na sveuilitu George Brown u
Torontu. Kada je dola studirati u Toronto poela je honorarno raditi u bolnici Westside Animal
gdje je i nakon studija nastavila raditi puno radno vrijeme.
Nakon to je diplomirala na programu Clinical Methods and Prothestics program, Janice je
poela raditi u Sunnybrook Health centru na odjelu protetike. Upravo tamo je dola na ideje
izrade individualnih proteza i ortotskih pomagala za ivotinje u Torontu.
3.4.1. Izrada protetskih nadomjestaka
Za izradu proteze potrebno je prvo dovesti psa u PawsAbility u Torontu, gdje se provode tri
koraka. Prvo se izrauje kalup, zatim testiranje da li proteza odgovara te konano namjetanje
proteze. Cijeli proces zahtjeva jedan do dva tjedna. Sve ivotinje koje dou u PawsAbility
moraju imati dijagnozu te struno miljenje svog veterinara. Na temelju toga se zakljuuje da
li je proteza zaista jedina opcija.
Proteze se razlikuju zavisno o vrsti te kompleksnosti. Veina proteza kota oko 500 do 1500
dolara (otprilike oko 3407 do 10220 kn). Cijena ukljuuje dogovore, sastanke, preglede, te sve
korake potrebne za izradu i postavljanje proteze.
Ukoliko se pravilno odrava te ne postoje nikakve fizike promjene na batrljku, proteza moe
trajati godinama. Laminat od ugljinih vlakana koji je koriten za strukturu ima dobru
dinamiku izdrljivost, a unutranji materijal otporan na troenje. Odravanjem proteze da bude
suha i ista, produuje se njezin vijek trajanja. Psi openito brzo prihvate protezu . to pas due
nosi protezu, vea je ansa za prihvaanjem. Proteze su napravljene iz kalupa koji je raen po
udu svakog psa posebno. Mala je ansa da se proteza pone rotirati ili da sklizne sa batrljka.
Proteza koja je pravilno napravljena i postavljena ne uzrokuje nikakve kone probleme.
Dijelovi proteze e se bre potroiti ukoliko su esto mokri, a i koa psa je jako osjetljiva na
iritaciju ukoliko hodaju sa mokrom nogom u mokroj protezi. Postoje navlake koje se mogu
staviti preko proteze u sluaju kie ili zimskih uvjeta.

3.4.2. Primjeri protetskih nadomjestaka
Dua sekcija uda (batrljka) znai vea povrina koja moe primiti protezu te omoguiti
normalnu funkciju tijela.
U prednjim udovima, amputacija ispod koljena je najpogodnija za namjetanje proteze, ali i one
koje se nalaze iznad laktalnog zgloba je takoer mogue provesti odnosno namjestiti. U
stranjim nogama, amputacije napravljene u i ispod osi ivera su najpogodnije za namjetanje
proteze, ali i one koje su malo iznad su mogue, ali tee e uspjeti.
Bilo koji dio koji se nalazi iznad navedenih onemoguava dovoljno veliku povrinu, odnosno
nedovoljno batrljka za dranje proteze te dugaku protezu s kojoj e pas trebati manevrirati.
Na slici 5. je prikazan primjer proteze za prednju nogu psa [9].
3.5. Kolica za pse
Vlasnik firme Kolica za pse je poeo sam izraivati pomagala za ivotinje kada je njegov pas
ostao nepokretan. Doao je do zakljuka kako su cijene pomagala jako skupe i teko nabavljive
te je odluio sam dolaziti do spoznaja kako napraviti to bolja i funkcionalnija kolica.
Ispostavilo se kako je time osigurao i drugim vlasnicima da dou do jednostavnije solucije jer
su se i sami nali u poziciji da pomo trebaju traiti u Americi. Kolica za pse su uz protezu
druga solucija za nepokretne ivotinje. Pas se na kolica tee navikne i nekim psima
predstavljaju prevelik problem za normalno funkcioniranje, ali imaju i svoje prednosti. Svakako
su jeftinija i omoguavaju pomo ivotinjama koje nisu izgubile samo dio uda, ve kompletne
udove.
3.5.1. Potrebne mjere
Bitna stavka pri izradi kolica za pse je uzimanje mjera. Osnovna polazna toka je vrh zgloba
prednjih nogu (rame). Na slici 6. su prikazani naini uzimanja mjera.
Slika 6. Potrebne mjere za izradu kolica za pse [10]
3.5.2. Materijali
Materijali koji se koriste za izradu kolica za pse su raznovrsni. Rama kolica izrauje se od
polimernih cijevi razliitih promjera i debljine u zavisnosti od teine i veliine psa. Na
konstrukciju se uvruju zatezne trake opet u zavisnosti od veliine psa, koje se zatvaraju
polimernim bravicama. Vrea za zadnje noge ljubimca se kroji od raznovrsnih sintetikih ili
prirodnih materijala. Za osovinu i osovinsko ojaanje kod posebnih vrsta kolica koriste se ipke
od nelegiranog konstrukcijskog elika dimenzija otvora osovine kotaa. I na kraju kotai koji
su uglavnom od djejih kolica. Ukupna masa kolica za pse iznosi izmeu 500 i 1000 grama.
Za specifine potrebe napravljena su kolica koja omoguavaju da pas stane na svoje noge i
samostalno eta po stanu. Napravljena su i kolica koja su konstruirana tako da omoguavaju
psu uenje hoda, odnosno prohodavanje.

3.5.3. Upute za kolica
Standardna kolica imaju ramu (4), vreu (3) kotae (5) i dvije grupe remena. Jednu nerazdvojivu
(I ), koja se nalazi na poetku kolica i drugu koja je smjetena iznad kotaa (II ), slika 7.
Slika 7. Primjer kolica za psa [10]
Prva grupa ( I ) ima tri remena, donji, gornji i vuni remen, koji su priiveni i postavljeni na
kolica sa ciljem da obuhvate prsa psa i omogue mu da vue kolica. Donji i gornji slue da se
njima obuhvati pas (donji remen je ispod prsa, a gornji preko lea psa) i podesi visina rame
kolica iji bi poetak trebao biti u visini ramena psa. Podeavanje se vri poputanjem jednog i
zatezanjem drugog remena. Remeni moraju biti dobro pritegnuti oko tijela psa. Vuni remen se
postavlja ispod vrata psa i obavezno se moraju prikopati na okovratnik psa. Razlog toga je to
e remen, ako nije prikvaen na okovratnik pse, pasti na prednje noge psa i smetati mu pri hodu,
a vjerojatno e se i izvui iz kolica. Sa tim remenom pas vue kolica. Grupa remena iznad
kotaa ( II )slui da odrava zadnji dio tijela psa na potrebnoj visini, da bi kraljenica bila
ispravljena, ili da noge dodiruju tlo ako se kolica koriste i za hodanje. Psa se ovim remenima
ne vee, nego ga se samo spusti na njih i to tako da mu noge budu izmeu srednjih remena i
rame kolica. Ovo isto vrijedi i za kolica koja koriste vreu (3) u koju se postavljaju noge psa.
Prednji i zadnji remen ove grupe se mogu poputati i pritezati u zavisnosti od potrebe psa za
kontaktom sa tlom. to se pas vie oslanja na svoje noge i razvija hod, treba po malo poputati
remenje.

3.5.4. Postavljanje psa u kolica
Najprije vlasnik treba postaviti kolica prema sebi, tako da su kotai udaljeni od njega. Zatim je
potrebno otkopati gornji i vuni remen. Donji remen se ne dira ako je sve podeeno. Vlasnik
zatim postavlja ljubimca pored kolica, glavom okrenutom prema sebi. Psa je potrebno uhvatiti
rukama za zadnje noge, lagano ga podignuti i spustiti na kolica tako da mu noge prou kroz
prostor izmeu prednjeg i zadnjeg remena, a da mu izmeu nogu ostanu oba uzduna remena.
Ovaj postupak je isti bilo da se koristi vrea ili ne. Potom treba podii prednji dio kolica, vodei
rauna da je donji remen iza prednjih nogu psa. Zakopati remen koji ide preko lea, a vuni
remen provui ispod okovratnika psa i zakopati ga. Ovaj remen treba biti dobro pritegnut.
Osnovna cijena za standardna kolica, a to su kolica za pse do 15 kg ili visine ramena do 30 cm
sa ravnom osovinom izmeu kotaa je od 60 do 100 eura (otprilike oko 456 do 759 kuna).
Za izradu stabilnijih kolica sa stranicama pod kutom, kolica za ljubimce veih visina i teina
(ukoliko se procjeni da bi kolica to mogla izdrati), kolica ija je osovina kotaa savijana, oblika
slova " __ " kao i za posebno ojaana kolica cijene se kree u opsegu od 100 do 150 eura
(otprilike oko 759 do 1138 kuna). Za posebne konstrukcije kolica za pse, cijena je prema
dogovoru [10].
3.6. Najpoznatiji primjeri pasa sa protetskim nadomjescima
Bioniki udovi
Nakio je prvi pas na svijetu koji ima sve bionike udove. Na slici 8. su prikazani bioniki udovi
koji nadomjetaju dijelove sva etiri ekstremiteta.
Slika 8. Prvi pas sa bionikim udovima [11]

ape je izgubio zbog smrzotina tijekom zime. Nakon to je izgubio ape mjeanac Nakio se nije
mogao normalno funkcionirati, ali sada opet moe trati, plivati i skakati zahvaljujui
protezama koje mu je omoguila njegova vlasnica. Ona je pokrenula akciju skupljanja novca
za pomo psu. Organizirala je dobrotvornu akciju kako bi prikupila sredstva za umjetne noge
svaka umjetna noga stajala je izmeu 600 i 850 dolara (otprilike oko 4088 do5792 kuna). Sretni
to su mogli pomoi, lijenici iz OrthoPets besplatno su ugradili dvije prednje noge psu. Proteze
su napravljene od istih materijala koji se koriste i za ljudske, od polipropilena koji je
podstavljenu vodonepropusnom pjenom, a BMX guma s bicikla nalazi se na dnu. Ove proteze
oponaaju miie i kosti udova psa i omoguavaju sve to bi omoguile i prave noge tranje,
skakanje, pa ak i plivanje [11].
Prva 3D printana proteza za psa

Pas Derby zbog uroenog stanja ima malformaciju prednjih apa koje se nisu razvile. Zbog toga
nije mogao sam trati i hodati. Njegovi su ga prijanji vlasnici ostavili u sklonitu za nezbrinute
ivotinje u New Hampshireu gdje ga je nala Tara Anderson, koja radi u amerikoj kompaniji
3D Systems. Odluila se privremeno brinuti o psu, a kasnije mu je ugradila i kotae uz koje se
mogao kretati. No, kotai su imali nedostatke jer se Derby nije mogao igrati s drugim psima,
ali ni kretati kako bi htio. Potraila je pomo kolega u svojoj kompaniji kako bi vidjeli mogu li
pomoi psu. Izradili su nekoliko modela na raunalu i uz CT skenove Derbyjevih nogu traili
najbolje rjeenje. Prve proteze nisu bile spretne i pas je teko balansirao na njima. Nakon nekog
vremena doli su do modela proteze koji je omoguio psu da se kree prilino prirodno. Izradili
su ih na printeru ProJet 5500X, slika 9., koji omoguuje koritenje vie materijala.
Slika 9. Printanje proteza [12]

Pas je sada kod novih vlasnika koji su jednako impresionirani psom koji s njima tri svakog
jutra, slika 10., a ak je i bri od njih.

Slika 10. Printanje proteza [12]

Dok su ove proteze bile uspjene, u 3D Systems kau kako rade na doradi dizajna kako bi pas
bio jo spretniji. 3D Systems je ove proteze izradio u suradnji sa Animal Ortho Care [12].

4. PARAMETRI ZA IZRADU 3D MODELA
Pasmina za koju je izraen prototip u ovom radu je maltezer. U nastavku su dani podatci o toj
pasmini te njegova anatomija. Prouavanje anatomije i kretanja psa su polazne toke za izradu
3D modela. Aditivne tehnologije zahtijevaju izradu kvalitetnog i odgovarajueg 3D modela.
4.1. Odabrana pasmina za izradu modela
Prije opisa same pasmine, na slici 11. su prikazani osnovni dijelovi psa radi to boljeg i
jednostavnijeg razumijevanja osnovnih pojmova.
Slika 11. Graa psa [13]
Poznato je da su maltezeri jedna od starijih pasmina i vjerojatno najstarija od patuljastih

pasmina. Charls Darvin je tvrdio da su maltezeri postojali 6000. godine prije n.e. Maltese Club
of Great Britain kae da su maltezeri postojali jo 8000 godina prije n.e. i da se to moe
dokazati. Ukoliko je to tono onda se slobodno moe rei da je malteki pas mnogo vie nego
roak drugih pasmina - on je njihov predak [14].
4.1.1. Maltezer standard
Detaljan izgled pasmine je opisan standardom. FCI-Standard broj 65 / 06.04.1998/GB

je dokument daje uvid u ponaanje pasmine maltezera i njegov izgled, masu i dimenzije. Na
slici 12. je primjer maltezera.

Slika 12. Primjer maltezera [15]

Maltezeri su psi male visine i prilino izduenog tijela. Prekriveni su bijelom, veoma dugom
dlakom, elegantni i imaju neznatno prueno i uzdignuto dranjem glave. Duina tijela je oko
38% vea od visine grebena. Duina glave iznosi 6/11 od visine grebena. Prednji udovi u
cijelosti stoje uz tijelo, stoje pravo i paralelni su. Duina iznosi 1/3 od visine grebena, a njihov
kut nagiba prema horizontali iznosi od 60 do 65 stupnjeva. U odnosu na sredinju ravninu tijela
imaju skoro vertikalan poloaj. Nadlaktica je dua je od ramena i mjeri od 40 do 45% od visine
grebena. Nagib prema horizontali stoji pod kutom od 70 stupnjeva. Dobro je spojena sa tijelom
u njegovom prednjem dijelu. njezin duinski smjer je skoro paralelan sa sredinjom ravninom
tijela. Laktovi su paralelni su sa sredinjom ravninom tijela. Podlaktica je mrava (tanka) sa
nekoliko vidljivih miia, ali kost je po svojoj strukturi prilino vrsta (snana) obzirom na
veliinu psa ove rase. Zglob doaplja prati vertikalnu liniju podlaktice, pokretljiv je, ne bi
trebalo da bude vorast i prekriven je tankom koom. Doaplje ima iste karakteristike kao i
zglob doaplja, a zbog svoje kratke duine je vertikalan. Prednje ape su okrugle, a prsti su
skupljeni i savijeni. Mujaci imaju visinu grebena od 21 do 25 cm, a enke od 20 do 23 cm.
Njihova masa iznosi od 3 do 4 kg [15].
4.2. Analiza hoda
Kako bi se mogli dati zahtjevi za model proteze, prouen je hod pasa openito. Normalan hod
pasa je dijagonalan. To znai da u isto vrijeme jedna prednja noga i dijagonalna zadnja noga
nose teret, dok su druge dvije dijagonalne noge u " leteoj " fazi. Kod nekih ivotinja postoji
kao normalan obrazac hoda da su prednja i zadnja noga jedne strane na podu, a suprotne strane

u " leteoj " fazi. Mnoge neuroloke, ali i ortopedske bolesti ( ponekad i neke sistemske bolesti
) izazivaju poremeaj hoda.
Generalno se javljaju tri abnormalnosti hoda:
epanje,
slabost
nesposobnost koordinacije.
Ponekad se i javljaju mjeoviti obrasci hoda [16].
Gledano zajedno, miii psa su najvei organ u njegovu tijelu. Premda je selektivni uzgoj donio
velike promjene u oblik tijela i kostur, miii psa se izmeu pojedinih pasmina vrlo malo
razlikuju. Veina miia je privrena na kosti. Plosnate kosti su glavna uporita miia
odgovornih za pokretanje nogu. Kad se miii stegnu, kosti za koje su oni uvreni se
primaknu, a kad se miii opuste, kosti se ponovno mogu razmaknuti. Dodatno savijanje udova
i nastavaka zglobova obavljaju miii to se nalaze uzdu nogu i uvreni su za duge kosti na
kritinim tokama, kako bi se postigao najvei moment sile. U toki dodira s kosti, miii
postaju vlaknaste tetive. Divlji pas ima vrlo snane miie, a to mu je i potrebno eli li se lovom
prehraniti. Domai pas esto ima prilino mekane miie zbog nedovoljnog kretanja.
Mehanizam koji pokree psa sastoji se od kostiju, zglobova, miia i ivaca. ivani sustav
zapoinje i upravlja radom miia. On alje poruke miiima koji rade da pokreu kosti udova.
Rad pseih udova moe se usporediti sa bicama kotaa od kojih svaka naizmjence prenosi silu
na tlo, i zatim se okree do trenutka kad druga moe ponoviti proces. to je kota vei, veu
udaljenost prelazi tokom jednog okreta, i to su dulje noge psa, to mu je vei korak. to je vie
naprijed njegovo teite, to pas moe bre trati, jer njegove stranje noge ne moraju podravati
previe teine i bolje se mogu upotrijebiti za pogon. Vei dio momenta sile to psa tjera prema
naprijed dolazi od snanog odgurivanja stranjih nogu o tlo. Kroz stranje noge mora djelovati
znatna sila, tako da pomine povrine kostiju dobro pristaju jedna uz drugu, a u tom poloaju
ih odrava sloen sustav miia i tetiva. Psi nisu tako dobri skakai i penjai poput maaka. To
je djelomino zato to psi ne mogu upravljati svojim pandama, a niti savijati noge kako to ine
make. Psi se mogu nauiti da preskau prepreke tako to u trku dobivaju moment potreban za
skok. No snaga psa je stvarno u dugotrajnom tranju, a ne naglom skupljanju miia potrebnom
za skok. Brzina djelomino ovisi o tome kako pas stavlja noge na tlo. Primjerice, psi sa dugim
nogama kod pune brzine stranje noge sputaju ispred toke koju naputaju prednje. To se jako
razlikuje od pasmina sa kraim, koji stranje noge stavljaju poprilino iza toke podizanja
prednjih [17].
Za to bolje razumijevanje uinka strukture na kretanje, psa se moe podijeliti u tri odjeljka:
prednji udovi; top line i trup; te stranji udovi. U istom trenutku oni trebaju initi skladnu
cjelinu.
Prednji udovi
U sastavu prednjih udova nalazi se lopatica. Lopatica treba biti dugaka i postavljena pod kutom
od 45 stupnjeva prema podlozi. Humerus ili nadlaktina kost zatvara pravi kut s lopaticom i
otprilike je iste duine. Podlaktica se spaja s humerusom u lakalnom zglobu i meusobno
zatvaraju kut od 135 stupnjeva. Doaplja se spajaju s podlakticom preko zglobova aplja; inae,
doaplje ima umjereni kut od 10-15 stupnjeva.
Prednji udovi obavljaju mnotvo funkcija. Oni podnose otprilike 60 posto teine psa i stvaraju
dio sile koja pokree psa, pogotovu kod kretanja unatrag. Prednji udovi apsorbiraju dio udara
koji se stvara kod pokreta stranjih nogu i sudjeluju u odravanju ravnotee. Korektni prednji
udovi dozvoljavaju psu da se kree ravno naprijed bez nenormalnih pomaka u stranu ili valjanja.
Klju za pravilan front je lopatica. Lopatica postavljena pod kutom od 45 stupnjeva dua je i
ira od lopatice koja je postavljena vertikalno ili pod kutom od 60 stupnjeva. Uinak miia se
pojaava s duinom lopatice; ira lopatica poveava presjek miia i tako miinu snagu.
Lopatica postavljena pod kutom od 45 stupnjeva lei prislonjena uz prsni ko. Takva lopatica
se pomie u duem luku od vertikalnije postavljene lopatice, npr. od one postavljene pod 60
stupnjeva. Ona omoguava dui iskorak i pomicanje nogu paralelno s linijom kretanja.
Ne postoji drugi poloaj lopatice pri kojem bi se mogao poveati iskorak. Lopatica postavljena
pod 45 stupnjeva daje maksimalni iskorak, a pod 60 stupnjeva poveava vertikalnu komponentu
iskoraka, tj. pomicanje gore i dolje jednako je pomaku prema naprijed. Osim toga, lopatica
postavljena pod 45 stupnjeva dozvoljava api da dotakne zemljite tono u trenutku kad se noga
isprui, te se tako smanjuje optereenje prednjih udova.
Humerus ili nadlaktina kost treba biti otprilike iste duine kao i lopatica. Ona je postavljena
pod kutom od 90 prema lopatici. Na laj nain se dobiva maksimalno duga nadlaktica bez
poveanja visine psa. Dua nadlaktica se kree u duem luku, te je tako omoguen dui iskorak.
Dua nadlaktica poveava duinu miia zvanog triceps te na taj nain i pokretanje podlaktice.
Sposobnost nadlaktice da apsorbira udar, stvara silu i sudjeluje u kretanju raste s njenom
duinom. Kod kretanja, prvi dio ape koji dolie zemljite jest njen stranji dio; sloga se udar
direktne prenosi na kosti doaplja. Stoga doaplja moraju biti lagano elastina, a ne kruta.
Lagano ukoena doaplja treba razlikovali od mekanih doaplja.

Lagano ukoena doaplja e apsorbirali udar pri kontaktu ape s tlom, ouvati prednje udove
od prenaprezanja i poveati njihovu uinkovitost. Stoga psi s dugakim lopaticama
postavljenima pod kutom od 45 stupnjeva i dugakim nadlakticama (postavljenima pod 90
stupnjeva prema lopaticama) trebaju imati i odgovarajue ukoena doaplja.
Top line i trup

Top line se sastoji od glave i vrata, lea (koja dijelimo na greben, hrbat, lene slabine i kria) i
repa. Trup dijelimo na grudi, prsni ko i abdomen. Glava i vrat zajedno premjetaju teite
prilikom svakog pokreta. Kod tranja pas isprui glavu i vrat prema naprijed; to stvara
nestabilnost jer se teina pomie prema naprijed a ujedno se poveava brzina. Ako pas eli stati,
glavu i vrat e pomaknuti prema teitu, tj. u pravcu stranjeg dijela. Vrat je integralni dio
prednjih udova. Svi miii koji pokreu nogu prema naprijed, direktno ili indirektno ovise o
potpori vrata. Vratni miii, poput svih miia, kontrahiraju 2/3 duine mesnatog dijela. Greben
lei iza vrata na poetku kraljenice. Prvih sedam kraljeaka sudjeluju kod pokreta u ramenu.
Oni se razlikuju od kraljeaka koji izgrauju ostatak kraljenice. Njihovi stranji nastavci su
dui, te usmjereni prema gore i prema stranjem dijelu psa. Hrbat sadri est kraljeaka.
Kraljenica treba biti ravna i oblikovati liniju paralelnu s podlogom kad je pas u stavu. Ipak, u
lenim slabinama mora postojati povijenost. Podruje lenih slabina je izgraeno od 7
kraljeaka. Ti kraljeci su nagnuti prema naprijed da bi pruili boju potporu miiima stranjih
nogu. Sila koju stvaraju stranje noge se prenosi preko lenih slabina i kraljenice na prednje
udove. Lene slabine takoer sudjeluju i u ublaavanju udara pri kontaktu prednjih nogu s
podlogom. Lene slabine nemaju potporu niti od jedne kotane strukture te je bitno da su
organizirane u obliku luka da bi bile snane. Pad u kriima i usaenost repa su dobri indikatori
ukoenosti zdjelice. Grudi i prsni ko su vrlo bitni za oblikovanje psa koji se dobro kree. Pritom
se trai dubina prsiju. Prvih etiri ili pet rebara ne smije biti tako jako zaobljeno kao ostala
rebra. Kod tih rebara se trai da budu plosnatija da se omogui pokretljivost u ramenom zglobu.
Za rad je mnogo pogodnije neto ue, a duboko tijelo, nego tijelo s bavastim prsima. Ono
prua dovoljno prostora pluima i srcu, te spreava preveliku lateralnu pokretljivost kod
kretanja. Na kapacitet srca i plua vie djeluje duina nego zaobljenost rebara. Dubina tijela se
najbolje odreuje u podruju devetog rebra. Zaobljenost prsiju se mora nastaviti i na trbuni
dio. Trbuh lei iza prsnog koa. Standard trai da mora biti lagano uvuen. To dozvoljava veim
miiima koji se pruaju izmeu zdjelice i rebara da djeluju u pravoj liniji to inae ne bi bilo
mogue.

Stranji udovi
U sastav stranjih udova ulazi zdjelica. Ona je postavljena pod kutom od 30 stupnjeva prema
horizontali. Femur ili natkoljenina kost se spaja sa zdjelicom u zglobu kuka pri emu zatvaraju
pravi kut. Duina femura je otprilike ista kao i duina zdjelice. Koljeni zglob spaja potkoljenicu
i natkoljenicu i zatvara kut od otprilike 90 stupnjeva. U podruju aplja se spajaju potkoljenica
i doaplje i tu se oblikuje kut od 120 stupnjeva. Doaplje je postavljeno okomito prema podlozi.
Stranji udovi sudjeluju u podravanju teine, ali je njihova glavna funkcija da stvaraju silu
koja pokree psa. Sila koju stvaraju stranje noge proporcionalna je razlici u duljini izmeu
kontrahirane i ispruene noge kod koraanja. Iz tog proizlazi znaaj dobrog kuta koljena koje
je znaajno za stvaranje sile pri kretanju. Kad se stvara dovoljna sila noga pokree tijelo
naprijed sve dok se moment sile ne izgubi. Pritom noga trpi od optereenja koje stvara protusila
u kontaktu s podlogom. Stranji udovi su prije svega konstruirani za potiskivanje. Dok front
odrava stabilnost, stranji udovi poveavaju nestabilnost. To je nain na koji se postie
kretanje. Bitno je da koljeno bude pod dobrim kutom. Kratko doaplje smanjuje optereenje
Ahilove tetive, a i omoguava duu natkoljenicu. Stranje noge se pokreu prema naprijed
pomou miia koji polaze sa zdjelice i veu se za gornji i donji dio natkoljenice. Potiskivanje
izvode najsnaniji miii stranjih udova. Ti miii polaze sa zdjelice i kria i ovijaju se oko
kostiju gornjeg dijela potkoljenice. To ovijanje omoguava miiima da vrate koljeni zglob u
poetni poloaj i usput ga ojaavaju. Miii s podruja lenih slabina i lea takoer sudjeluju u
toj akciji.
Balans prilikom hoda ovisi o:
- omjeru veliine glave prema duini vrata
- omjeru duine vrata prema duini lea i nogu
- omjeru dubine grudiju prema duini nogu
- opem omjeru duine prema visini
- pravilnom odnosu prednjih i stranjih kutova [18].

5. EKSPERIMENTALNI DIO
5.1. Prvotna verzija 3D modela
Na temelju podataka o psu maltezeru i njegovih dimenzija, zapoela je izrada 3D modela.

Osnovni podaci koji su bili potrebni prije same izrade konstrukcije su masa psa, koliko je
dugaka prednja noga, na kojoj visini bi bila provedena amputacija, duina batrljka te irina i
duina ape.
Prosjena masa ovog psa iznosi 3 kile. Kako bi mogli odrediti kojom silom pas djeluje na tlo
sa prednjom nogom, uzeto je u obzir da 60% tijela nose upravo prednje noge. Pomou tog
podatka je odreeno da pas sa jednom nogom djeluje masom od 1 kg. Ovaj podatak je dobiven
na nain da:
60% od 3 kile iznosi 1,8kg,
podijeljeno na dvije noge iznosi 0,9kg,
zaokrueno na 1 kg po nozi.
Sila je izraunata pomou formule:
F = ma = 19,81 = 10 N.
Uvrtavanjem podataka u formulu, iznos sile je zaokruen na 10 N.
Visina noge psa iznosi 180 mm, a visina na kojoj je odreeno da je napravljena amputacija
iznosi 80 mm, slika 13. Duina batrljka iznosi 50mm, a opseg 40mm. Duina ape iznosi 60mm,
a irina 40mm.
Slika 13. Prikaz bitnih dimenzija na grai maltezera [14]

Prilikom izrade takoer je uzeto u obzir da
Nadlaktina kost zatvara pravi kut s lopaticom i otprilike je iste duine.
Prednji udovi apsorbiraju dio udara koji se stvara kod pokreta stranjih nogu i sudjeluju
u odravanju ravnotee. Korektni prednji udovi dozvoljavaju psu da se kree ravno
naprijed bez nenormalnih pomaka u stranu ili valjanja.
Kod kretanja, prvi dio ape koji dotie zemljite jest njen stranji dio.
Izrada prototipa za pacijente kojima je amputacija izvrena na razini doaplja. To znai
da i dalje u ostatku uda imaju i medijalni i lateralni proces, te im ud ima i rameni zglob
i nadlakticu. Duina uda e omoguiti bolje namjetanje proteze te dobivanje
odgovarajueg oblika.
Na temelju navedenih mjera prednje noge, napravljen je 3D model u programu SolidWorks

2014. Ideja je bila da proteza bude napravljena od dva razliita materijala, tako da je
konstruirana u dva dijela. Gornji dio, prikazan na slici 14., koji bi nosio najvee optereenje te
donji dio (nagazni), prikazan na slici 15. koji bi morao omoguiti dobru otpornost na troenje
te normalan hod.
Slika 14. Gornji dio proteze

Slika 15. Donji dio proteze
Na slici 16. se nalazi prvotna verzija 3D modela.
Slika 16. Prva verzija 3D modela

Nakon izrade prve verzije 3D modela zakljuilo se kako ima vie nedostataka. Prvi i osnovni
je bio taj to su gornji i donji dio proteze bili previe odvojeni te samim time bi se smanjila
mehanika svojstva same konstrukcije, vidljivo na slici 17.
Slika 17. Prikaz spoja izmeu gornjeg i donjeg dijela

Zatim, prilikom izbora materijala, krui (gornji dio) i meki (donji dio) bi bili spojeni samo na
jednom dijelu te na taj nain, pas ne bi mogao uspostaviti normalan hod, zato to bi donji dio
previe zapinjao. Zakljueno je kako je potrebno gornji i donji dio proteze spojiti sa veom
povrinom. Na dijelu prikazanom na slici 18. bi se pojavilo preveliko optereenje, te je bilo
potrebno napraviti vee zakrivljenje.
Slika 18. Potencijalno mjesto najveeg naprezanja
5.2. Konana verzija 3D modela
Konana verzija 3D modela je saela sve napomenute potrebne preinake. Gornji i donji dio su
spojeni sa veom povrinom, s tim da je gornji dio malo uputen u donji dio. Napravljena su
vea zakrivljenja radi bolje nosivosti konstrukcije. Model je openito dobio vie zakrivljenih

povrina, kako bi na to manjoj povrini se postigla to bolja raspodjela sila. Na slici 19.
moemo vidjeti konanu verziju 3D modela, njegovog gornjeg dijela.
Slika 19. Gornji dio proteze
Na slici 20. je prikazana konana verziju 3D modela donjeg dijela proteze.
Slika 20. Donji dio proteze

5.3. Konane dimenzije modela
Na slikama 21. i 22. su prikazane konane mjere i verzije 3D modela.
Slika 21. Konane dimenzije modela
Slika 22. Konane dimenzije 3D modela

5.4. Izbor materijala
Proteze funkcionalno i estetski zamjenjuju izgubljeni ekstremitet ili njegov dio, pa samim tim
trebaju biti funkcionalne, udobne, sigurne, lagane i estetski prihvatljive.
Stoga se na materijal za izradu proteza postavljaju slijedei zahtjevi:
Otpornost na troenje
Vlana vstoa
ilavost
Otpornost na koroziju
Niska gustoa
Niski faktor trenja
Dinamika izdrljivost
Cijena
5.5. Najee koriteni materijali u protetici
U poetku klasini materijali ortopedske tehnike su bili metal, drvo i koa. Sve vie su ih poeli
istiskivati polimeri zbog svojih jedinstvenih svojstava da se mogu prilagoditi za svaku primjenu
sa eljenim svojstvima vrstoe, gustoe, mogunosti oblikovanja, boje, trajnosti, elastinosti
itd.
Najee koriteni materijali u dananje doba su:
Polietilen (PE)
Polipropilen (PP)
Poli(vinil-klorid) (PVC)
Akrilonitril Butadien Stiren (ABS)
Poliuretan (PUR)
Silikon (SI)
Sintetike smole
Epoksidne smole
Ploe od pjenastog materijala
Kompozitni materijali [19].

5.6. Predizbor materijala u CESEdupack
Izbor materijala ogranien je na polimere. S obzirom da se radi o malenom prototipu koji slui
za malenog psa, jedno od svojstava koje materijal mora zadovoljavati je niska gustoa. Gornji
dio proteze treba biti dovoljno krut da odrava normalan hod psa, a istovremeno donji dio treba
biti dovoljno elastian kako bi pas mogao normalno hodati po tlu. Kao program za provjeru
svojstava koriten je CES Edupack. 2009. Uvrtena su svojstva gustoe, modula elastinosti i
vlane vrstoe, prikazano na slici 23. Uvrtena svojstva u proizvoljne vrijednosti s namjerom
eliminacije drugih materijala kako bi se izbor sveo iskljuivo na polimere.
Slika 23. Zadana svojstva u CES Edupack-u
Na dijagramu prikazanom na slici 24. nalazi se omjer modula elastinosti i gustoe.
Polihidroksialkanoat(PHA, PHB)
Akrilonitril butadien stiren (ABS)
5
Polistiren (PS)
Celulozni acetat (CA)

2
Polipropilen (PP)
Modul elastinosti (GPa)
Termoplastini elastormer (TPS)
Polietilen (PE)
1
Ionomer (I)
0.5
0.2
700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
Gustoa (kg/m^3)
Slika 24. Dijagram modula elastinosti i gustoe

Na dijagramu prikazanom na slici 25. nalazi se omjer vlane vrstoe i gustoe.
100 Polikarbonat (PC)
Akrilonitril butadien stiren (ABS)
Poliuretan (PUR)
Polistiren (PS)
Polihidroksialkanoat (PHA, PHB)
Polietilen (PE)
Celulozni acetat (CA)

50
Polipropilen (PP)
Vlana vrstoa (MPa)
Termoplastini elastomer (TPS)
Ionomer (I)
20
Etilen vinil acetat (EVA)
700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
Gustoa (kg/m^3)
Slika 25. Dijagram vlane vrstoe i gustoe
Izbor je suen na polipropilen, akrilonitril butadien stiren i poliuretan. Razlozi su ti materijali

pogodni za 3D printanje, a mogu se oblikovati i konvencionalnim tehnikama. Ideja je provesti
na navedenim materijalima FEM analizu, te po njihovim svojstvima i ponaanjem pod zadanim
optereenjima, odrediti koja svojstva treba imati materijal za 3D printanje.
5.7. FEM analiza 3D modela
Metoda konanih elemenata (engl.Finite Element Method) je numerika metoda za rjeavanje

problema rubnih vrijednosti koja se temelji na fizikoj diskretizaciji, u kojoj se razmatrano
podruje dijeli na konaan broj potpodruja koja se nazivaju konani elementi. Elementi su
meusobno povezani u tokama na konturi koje se nazivaju vorovi. Za svaki element
pretpostavlja se rjeenje zadane diferencijalne jednadbe u obliku interpolacijskih funkcija koje
povezuju zavisne varijable s njihovim vrijednostima u vorovima. Izvodi se sustav algebarskih
jednadbi ije su nepoznanice vorne veliine, a nakon toga odgovarajuim postupcima formira
se globalni sustav jednadbi za cijeli diskretizirani model, u kojemu su nepoznanice vorne
vrijednosti svih elemenata diskretiziranog podruja. Razlikuju se jednodimenzijski,
dvodimenzijski i trodimenzijski konani elementi te elementi za rjeavanje problema posebnih
geometrijskih oblika, npr.ploasti i ljuskasti konani elementi.

Jednadbe konanih elemenata izvode se pomou diferencijalne i varijacijske formulacije. U
ovom radu se koristi izraz FEM analiza koji je uobiajen za ovaj tip provjere modela [20].
5.7.1. FEM analiza proteze od polipropilena i poliuretana
Pomou 3D programskog paketa SolidWorks uspjeno je konstruiran model proteze, koji je

posluio kao osnova analize metodom konanih elemenata. Nakon to je izraen 3D model
slijedi pridruivanje svojstva materijala. Nije bilo potrebno dodavati novi materijal u bazu
podataka s obzirom sa SolidWorks u svojoj bazi nudi polipropilen i poliuretan sa ijim
svojstvima je provedena prva FEM analiza.
Gornjem dijelu proteze su pridruena svojstva polipropilena, slika 26.
Slika 26. Svojstva polipropilena
Donjem dijelu su pridruena svojstva poliuretana, slika 27.
Slika 27. Svojstva poliuretana
Nakon dodavanja svojstva materijala svakom pojedinom dijelu potrebno je definirati

optereenja i rubne uvjete. Zadano je optereenje od 10 N, slika 28., koje je smjeteno na
sredini gornjeg dijela proteze. Na tom dijelu batrljak kompletno pritie cijelu konstrukciju.
Slika 28. Zadano optereenje
Potrebno je bilo i definirati mjesto ukljetenja (rubni uvjeti), koje se nalazi na donjem dijelu
proteze (nagazni dio), odnosno onom dijelu koji je u direktnom doticaju sa tlom. Ukljetenja su
zadana na prvih pet rebara koja se nalaze na donjem dijelu proteze, slika 29.
Slika 29. Zadano ukljetenje

Nakon to su svi dijelovi definirani materijalom i optereenjima, zapoinje izrada mree.
Koriteni su linearni trodimenzionalni tetraedarni elementi (TE 4), ija je globalna veliina bila
4,563 mm. Izrada mree prikazana je na slici 30.
Slika 30. Izrada mree

U proraunu metodom konanih elemenata koriteno je ukupno 25560 TE 4 linearnih
tetraedarnih elemenata i postavljenih vorova 43735. Na slici 31. prikazan je konaan izgled
mree konanih elemenata.
Slika 31. Konaan oblik mree

Unutar analize u kojoj je koritena sila optereenja od 10 N utvrena su najvea naprezanja na
mjestu spoja gornjeg i donjeg dijela proteze. Svi modeli proteze na iduim slikama su u
deformiranom obliku.
Kod sluaja polipropilena, i poliuretana maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa ono
iznosi 7,311 MPa. Na slici 32. moemo vidjeti najvee naprezanje po teoriji von Misesa.
Slika 32. Naprezanje po teoriji von Misesa

Na slici 33. moemo vidjeti detalj gdje se pojavljuje najvee naprezanje (crvena boja).
Slika 33. Najvee naprezanje

Najvee deformacije su pri samom vrhu proteze, prikazano na slici 34.
Slika 34. Najvee deformacije

Ta naprezanja bi se djelomino mogla smanjiti dodavanjem fleksibilnog remena s pomou
kojeg bi noga psa bila fiksirana, bolje bi se rasporedila naprezanja i sile. Pomaci koji nastaju
nakon djelovanja sile su u m. Naravno, najvei pomak je na mjestu djelovanja maksimalne
sile, dok je najmanji pri ukljetenju.
Kao to je vidljivo na slici 35., ekvivalentna naprezanja po teoriji von Misesa (HMH) najvea
su na prijelazu izmeu gornjeg i donjeg dijela proteze, te se njihov iznos smanjuje u
koncentrinim krugovima.
Slika 35. Ekvivalentna naprezanja po teoriji von Misesa

5.7.2. FEM analiza proteze od akrilonitril butadien stirena i poliuretana
Provedena je FEM analiza kombinacije akrilonitril butadien stirena i poliuretana. Nije bilo
potrebno dodavati novi materijal s obzirom sa SolidWorks u svojoj bazi nudi akrilonitril
butadien stiren i poliuretan sa ijim svojstvima je provedena prva FEM analiza. Gornjem dijelu
proteze su pridruena svojstva akrilonitril butadien stirena, slika 36.
Slika 36. Svojstva akrilonitril butadien stirena
Donjem dijelu su pridruena svojstva poliuretana. Svojstva poliuretana su prikazana u

prethodnom poglavlju na slici 28. Nakon dodavanja svojstva materijala svakom pojedinom
dijelu potrebno je definirati optereenja i rubne uvjete.
Kao i u prethodnom sluaju, zadano optereenje iznosi 10 N, koje je smjeteno na sredini
gornjeg dijela proteze, slika 29. Na tom dijelu batrljak kompletno pritie cijelu konstrukciju.
Ukljetenja (rubni uvjeti) su definirana na donjem dijelu proteze (nagazni dio), odnosno onom
dijelu koji je u direktnom doticaju sa tlom. Ukljetenja su zadana na prvih pet rebara koja se
nalaze na donjem dijelu proteze, jednako kao i u prethodnom sluaju, prikazano na slici 30.
4,09 mm. Na slici 37. prikazana je izrada mree konanih elemenata.


Na slici 38. prikazan je konaan izgled mree.
Slika 38. Konani oblik mree

tetraedarnih elemenata i postavljenih vorova 51711. Unutar analize u kojoj je koritena sila
optereenja od 10 N utvrena su najvea naprezanja na mjestu spoja gornjeg i donjeg dijela
proteze. Svi modeli proteze na iduim slikama su u deformiranom obliku.

Kod sluaja akrilonitril butadien stirena maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa ono
iznosi 7,31 MPa i prikazano je na slici 39.
Slika 39. Maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa
Na slici 40. vidi se detalj gdje se pojavljuje najvee naprezanje (crvena boja).
Slika 40. Mjesto pojave najveeg naprezanja

Najvee deformacije su se opet pojavile pri samom vrhu proteze, slika 41.

Pomaci koji nastaju nakon djelovanja sile su u m. Naravno, najvei pomak je na mjestu gdje
djeluje sila, dok je najmanji pri ukljetenju.
Slika 42. Najvea ekvivalentna naprezanja

5.7.3. FEM analiza provedena sa materijalima za izradu prototipa aditivnim
tehnologijama
Iz prethodne dvije analize je vidljivo kako jako sline rezultate daju kombinacije i sa
polipropilenom i sa akrilonitril butadien stirenom. Zakljueno je da bi bilo idealno da gornji dio
ne bude prekrut, ve da ima i dodatak gume, a 3D printer na kojemu je izraen prototip nudi
razliite mogunosti kombiniranja materijala za printanje, a time i svojstava. Dodatak gume
slui kako proteza ne bi bila prekruta. Za donji dio je odlueno da e biti gumen kako bi pas
mogao normalno hodati i trati bez klizanja ili zapinjanja. Guma je odreena sa svojstvima od
85 Shore-a, kako bi se postigla dovoljna tvrdoa i otpornost na troenje. Provedena je FEM
analiza kombinacije Vero Gray RGD850 materijala i Tango Black Plus materijala koje je
mogue koristiti za 3D printanje. Kako bi se provela FEM analiza, prvo je bilo potrebno dodati
svojstva tih materijala u program, slika 43., s obzirom da ih SolidWorks ne nudi u svojoj bazi
[20].
Slika 43. Dodavanje novih materijala u bazu podataka
Gornjem dijelu proteze su pridruena svojstva Vero Gray RGD850 materijala, slika 44.
Slika 44. Svojstva materijala Vero Gray RGD850

Donjem dijelu su pridruena svojstva Tango Black Plus materijala, slika 45.
Slika 45. Svojstva materijala Tango Black Plus

Nakon dodavanja svojstva materijala svakom pojedinom dijelu potrebno je definirati
optereenja i rubne uvjete. Kao i u prethodnom sluaju, zadano optereenje iznosi 10 N, koje
je smjeteno na sredini gornjeg dijela proteze, slika 29. Na tom dijelu batrljak kompletno
pritie cijelu konstrukciju. Ukljetenja (rubni uvjeti) su definirana na donjem dijelu proteze
(nagazni dio), odnosno onom dijelu koji je u direktnom doticaju sa tlom. Ukljetenja su zadana
na prvih pet rebara koja se nalaze na donjem dijelu proteze, jednako kao i u prethodnom sluaju,
prikazano na slici 30.
4,358 mm. Izrada mree prikazana je na slici 46.

tetraedarnih elemenata i postavljenih vorova 48495. na slici 47. prikazan je konaan izgled
mree.
Slika 47. Konaan izgled mree

Unutar analize u kojoj je koritena sila optereenja od 10 N utvrena su najvea naprezanja na
mjestu spoja gornjeg i donjeg dijela proteze. Svi modeli proteze na slikama su u deformiranom
obliku. Kod sluaja Vero Gray RGD850 maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa ono
iznosi 7,452 MPa, slika 48.
Slika 48. Maksimalno naprezanje po teoriji von Misesa

Na slici 49. moemo vidjeti detalj gdje se pojavljuje najvee naprezanje (crvena boja).
Slika 49. Mjesto najveeg naprezanja
Najvee deformacije su se opet pojavile pri samom vrhu proteze, slika 50.

Pomaci koji nastaju nakon djelovanja sile su u m. Naravno, najvei pomak je na mjestu
djelovanja sile, dok je najmanji pri ukljetenju.

Slika 51. Ekvivalentna naprezanja po teoriji von Misesa
U tablici 1. prikazani su rezultati FEM analiza.
Tablica 1. Rezultati FEM analiza
Materijali Maksimalno Deformacije Ekvivalentno

naprezanje (MPa) (mm) naprezanje
Polipropilen i 7,311 4,430e-0,01 2,086e-0,003

poliuretan
Akrilonitril butadien 7,31 5,628e+000 3,094e-002

stiren i poliuretan
Vero Gray RGD85O 7,452 5,290e-001 2,527e-003

i Tango Black Plus

Moemo vidjeti iz priloenih rezultata kako sve tri kombinacije daju sline i prihvatljive
rezultate. napravljene su tri analize sa pet razliitih materijala i zakljuuje se kako ove vrste
polimera jesu optimalan izbor materijala za ovaj model proteze.

6. IZRADA PROTOTIPA
6.1. Aditivne tehnologije
Suvremeni zahtjevi trita postavljaju otrije zahtjeve na procese razvoja i proizvodnje. Osim
zahtjeva za povienjem kvalitete proizvoda i razine fleksibilnosti, istodobno se nameu zahtjevi
za snienjem trokova, a posebice za skraenjem vremena razvoja i proizvodnje. U cilju
udovoljavanja takvim zahtjevima na tritu, do druge polovice 80-tih godina prolog stoljea
poeli su se razvijati i primjenjivati suvremeni aditivni postupci proizvodnje (3D printanje).
Temeljna znaajka tih postupaka je dodavanje materijala, najee sloj-po-sloj, do izrade
itavog proizvoda, koje bi drugim, klasinim postupcima proizvodnje bilo vrlo teko ili
nemogue izraditi. Dodatna znaajka aditivnih postupaka je da se u naelu proizvodi izrauju
izravno na opremi za aditivne postupke na temelju 3D raunalnog modela, bez potrebe za
dodatnim alatima.
Daljni razvoj materijala, koji se rabe pri suvremenim aditivnim postupcima za slojevitu
proizvodnju, doveo je do izravne maloserijske ili pojedinane proizvodnje gotovih proizvoda.
Rije je o postupcima koji omoguuju proizvodnju tvorevina bez potrebe za dodatnim alatima,
pa u sluaju pojedinane proizvodnje ili maloserijske proizvodnje najee predstavljaju jedino
razumljivo rjeenje. Tijekom 30-tak godina, koliko se aditivne tehnologije AM primjenjuju u
svijetu, izdvojilo se nekoliko tehnologija koje su danas najee u primjeni:
Stereolitografija
PolyJet
Selektivno lasersko sraivanje
3D tiskanje
Talono ovrivanje
Laminiranje
Ovrivanje digitalno obraenim svjetlosnim signalom
Izravno taloenje metala
Taljenje s pomou snopa elektrona
Selektivno lasersko taljenje [22].
6.2. PolyJet postupak
U PolyJet postupku, slika 52., mrea mlaznica klie naprijed nazad u smjeru y-osi i
nanosi/tiska sloj fotoosjetljivog polimernog materijala na radnu podlogu.
Slika 52. Polyjet postupak [22]

Svaki sloj fotoosjetljivog polimera ovruje pod djelovanjem UV svjetlosti odmah nakon
tiskanja, tvorei potpuno umreenu tvorevinu bez naknadnog umreivanja. Primjenjuju se dva
razliita materijala: jedan za model, a drugi kao potporna struktura, tj. pola mree mlaznica
nanosi materijal za model, a druga polovica za potpornu strukturu. Nakon zavrnog prvog sloja,
radna podloga sputa se za debljinu sljedeeg sloja i glava za tiskanje zapoinje izradu tog
sljedeeg sloja. Nakon izrade tvorevine potporna struktura se lako uklanja s vodom pri tlaku od
40 bara ili runo, to zavisi od oblika tvorevine. Tankostjene i male tvorevine iste se s niim
tlakovima, a robusne s visokim tlakovima, ime je skraeno vrijeme ienja. Mala debljina
sloja osigurava izradu tvorevina s vrlo glatkom povrinom zbog ega nije potrebna naknadna
obrada. Gotove tvorevine mogu se obraivati mlazom estica, polirati, brusiti, bojati, itd.
Prednosti postupka su:

Visoka kvaliteta (zbog vrlo tankog sloja tvorevine su vrlo precizne i imaju jako glatku
zavrnu povrinu),
mogunost izrade sitnih detalja i tankih stijenki,
primjena u uredima (nema dodira sa smolom i potporna struktura se uklanja vodom),
postupak je brz,
nije potrebno nikakvo naknadno umreivanje,
mogue je upotrebljavati razliite materijale koji omoguuju razliitu geometriju,
mehanika svojstva i boju.
PolyJet postupkom mogue je i mijeati materijal (Digital Materials) kojim se postiu ciljana
svojstva gotove tvorevine (kompozitne tvorevine. Postupak se temelji na naelu PolyJet Matrix,
meutim nedostatak takvog postupka je visoka cijena ureaja [22].
6.3. Conex 350
Izrada prototipa se odvijala na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, u Centru za

aditivne tehnologije. Prototip je izraen na ureaju Conex 350, slika 53.
Slika 53. Conex 350

Conex 350 je profesionalni 3D pisa u kojem objekti nastaju iz fotopolimera, na nain da se oni
skruuju iz tekueg stanja pod djelovanjem svjetlosti. Zanimljivost ovog ureaja jest da on
istovremeno moe raditi s dva razliita materijala (tehnologija ispisa s dva materijala naziva se
PolyJet Matrix). Za sam pisa dostupno je ukupno 10 vrsta materijala razliitih boja i
mehanikih karakteristika. PolyJet tehnologija pod nazivom PolyJet Matrix koja se koristi u
ureaju Connex 350 prva je tehnologija koja omoguava istovremeno nanoenje mlaza
razliitih materijala (multi-material 3D printing). Time je otvorena mogunost da model bude
izgraen od razliitih materijala i ima razliita mehanika i fizika svojstva. Pored toga,
materijali se mogu mijeati te tako dobivati kompozite specifinih mehanikih svojstava pod
nazivom digitalni materijali (Digital Materials). Mogue je proizvesti do 120 razliitih
plastomera i elastomera od ega je 100 digitalnih materijala. Glava printera sastoji se od mree
mlaznica (do 1536 komada) pri emu polovica mlaznica raspruje tekui fotopolimer za
izgradnju modela, a druga polovica raspruje materijal koristei ga za potpornu strukturu.
Materijal za potpornu strukturu se naknadno skida pod mlazom vode pri tlaku do 40 bara.
Osnovna podjela materijala za ovaj ureaj svodi se na imitaciju polipropilena, akrilonitril

butadien stirenske plastike, polikarbonata i gume:
Transparentni materijal vrsti prozirni materijal pod nazivom VeroClear;
Elastini materijali materijali elastomernih karakteristika pod nazivom Tango family;
Kruti, neprozirni materijal imitacija plastike gotovih proizvoda pod nazivom Vero
family;
Polipropilen.
Kompozitni/digitalni materijali ukljuuju:
Digitalni akrilonitril butadien stiren imitacija inenjerske plastike visoke tvrdoe i
vrstoe koja je otporna na vie temperature (stabilnost nakon termike obrade do 95C
pri optereenju od 0,45MPa);
Materijali otporni na vie temperature za funkcionalna ispitivanja (vodovi toplog
zraka ili tekuina);
Razliite Shore vrijednosti za elastine materijale.
Veliina radne komore je 350mm x 350mm x 200mm. Debljina sloja je 0,016mm (High
Quality) ili 0,03mm (Digital Material, High Speed), a rezolucija X-os 600dpi, Y-os 600 dpi i
Z-os 1600 dpi [24].
6.4. Izrada prototipa
Prostorija u kojoj se nalazi printer ima regulaciju temperature na 22C. za izradu su koritena
dva materijala, Grey 60 i Tango Black Plus. Iskoriteno je 70 grama Gray 60 (Vero Gray
RGD850), 65 grama Tango Black Plus-a i 160 grama potpornog materijala koji je naneen
preko cijelog prototipa. Temperatura u stroju prilikom izrade je iznosila 70C, a debljina sloja
nanosa materijala je iznosila 30 m. Boja prototipa podeena na stroju je mat. Izrada prototipa
je trajala 7 sati i 50 minuta. Na slikama 54., 55. i 56. prikazane su faze izrade prototipa.

Slika 54. Poetak izrade prototipa
Slika 55. Sredina ciklusa izrade prototipa
Slika 56. Zavretak izrade prototipa

Nakon izrade prototipa, bilo je potrebno ukloniti potporni materijal. Potporni materijal se
uklanja pomou noia, a zatim se ispire pod vodom u za to specijaliziranom stroju, slika 57.
Slika 57. Uklanjanje potpornog materijala
Nakon to se isprao i uklonio potporni materijal, prototip se posuio i u konanici pobrusio,

kako bi se postigao to prihvatljiviji izgled povrine. Na slici 58. se nalazi konaan prototip.

Slika 58. Konani izgled prototipa

Prednosti ovog prototipa su mnogostruke. Prototip je lagan, funkcionalan i estetski prihvatljiv.
Potrebni dodaci bi bili remenii i pjena za ispunjenje aice gornjeg dijela proteze kako bi psu
bila to udobnija. Dodatkom pjene za ispunjenje bi se postigla i dodatna fiksacija. Remenii
bi sluili da odravaju stabilnost noge i kontrolu pokreta. Mogla bi se napraviti solucija da
remenii na sebi kao dodatak imaju i pjenu, tako da se ispuna za aicu i remenii skupa
stavljaju i skidaju po potrebi. Prednost ovog prototipa je i ta to je ova proteza mobilna i to na
jednostavan nain, vlasnici bi se njome mogli lako sluiti. Odabir materijala moda nije
optimalan za vee pse, ali u tom sluaju bi postojala mogunost izrade proteze veih dimenzija,
malo drugaijeg oblika konstrukcije te sa vie ojaanja.
Nedostatak ovog prototipa je svakako cijena. Cijena ovog prototipa sa PDV-om iznosi 4500
kuna. Upravo zbog cijene moda ova tehnologija ne bi bila prikladna, ali postoji mogunost
izrade ovakvog prototipa i konvencionalnim metodama i tehnikama te su upravo iz tog razloga
u radu ispitani i drugi materijali.


7. ZAKLJUAK
Ideja je s ovim prototipom omoguiti vlasnicima pasa u Hrvatskoj i ire da svom ljubimcu
osiguraju normalan i funkcionalan nastavak ivota nakon amputacije. Prototip je napravljen za
manjeg psa, pogodan za skidanje i namjetanje po potrebi. U sluaju psa veih dimenzija,
postoji mogunost modifikacije osnovnog modela. Radi se o univerzalnom 3D modelu koji se
moe prilagoavati prima razliitih dimenzija i masa. Iteracijama u konstruiranju dobiven je
optimalni oblik koji se sastoji od dva dijela. Na taj nain se psu omoguava nesmetano kretanje.
FEM analiza je pokazala slaba mjesta na modelu koja su naknadno doraena i optimirana.
Napravljen je izbor optimalnog materijala usklaen sa koritenom tehnologijom printanja.
Koriteni su materijali pogodni za 3D tehnologije, a to su Vero Gray RGD850 i Tango Black
Plus. Kombinacijom njihovih svojstava i modifikacijama 3D modela, dobiveni su
zadovoljavajui rezultati FEM analizom. Mogunosti su velike zato to je model izraen
modernom aditivnom tehnologijom koja prua nebrojene mogunosti. 3D printanje se pokazalo
kao optimalna tehnologija kojom se u kratkom vremenu moe izraditi kvalitetan materijal sa
optimalnim tolerancijama i svojstvima. Nedostatak ovog postupka je relativno visoka cijena,
ali i ona se moe smanjiti ukoliko se naprave modifikacije na samom modelu.

LITERATURA
[1] http://www.pasoddy.com/povijest_pasa.php, [10.05.2015.]

[2] http://www.tportal.hr/biznis/novaciulaganje/218310/Znate-li-da-i-kod-nas-mozete-
osigurati-psa-ili-macku.html, [09.05.2015.]
[3] http://www.ferarica.com/hr/5079/osteosarkom/?print=1, [09.05.2015.]
[4] http://www.petplace.com/article/dogs/diseases-conditions-of-dogs/surgeries/limb-
amputation-in-dogs, [07.05.2015.]
[5] Kova I., Jeli M., Fizikalna i rehabilitacijska medicina, Medicinska naklada, Zagreb,
2004
[6] www.animalorthocare.com, [12.05.2015.]
[7] www.k-9orthotics.com, [12.05.2015.]
[8] www.orthopets.com, [13.05.2015.]
[9] http://www.pawsability.ca/, [14.05.2015.]
[10] http://www.kolicazapse.in.rs/psi/index.htm, [15.05.2015.]
[11] http://znanost.geek.hr/clanak/kako-funkcioniraju-umjetne-noge-psa-iz-
nebraske/#ixzz3eSscn9Iu, [16.05.2015.]
[12] http://www.24sata.hr/gadgeti/novi-zivot-pas-derby-prvi-put-trcao-uz-proteze-iz-3d-
printera-398760, [16.05.2015.]
[13] www.ljubimci-forum.com, [16.05.2015.]
[14] http://www.maltezer.com/index.php/povijest-pasmine, [17.05.2015.]
[15] http://www.fci.be/Nomenclature/Standards/065g09-en.pdf, [16.05.2015.]
[16] http://www.vetnovak.com/neurologija.asp, [20.05.2015.]
[17] http://www.vauvau.net/index.php/sve-o-psima/o-psima-sve-o-psima-49/510-miii-
pokret, [21.05.2015.]
[18] http://www.nox-poli.hr/kretanje.html, [22.05.2015.]
[19] Husi I., Irha E., Jeli M., ivkovi O., Plastini materijali u ortopedskoj tehnici.
Ortopedska pomagala 4/III;6, 1990.
[20] Sori J., Numerike metode u strojarstvu, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 2009.
[21] http://usglobalimages.stratasys.com/Main/Secure/Material%20Specs%20MS/PolyJet-
Material-Specs/PolyjetMaterialsDataSheet-08-13.pdf?v=635376608792240585, [01.06.2015.]
[22] http://www.cateh.eu/en/brosura/content/AdTec%20Brosura_web.pdf, [02.06.2015.]
[23] http://www.3dprint.hr/centar-za-aditivne-tehnologije-predstavljen-stratasys-
connex350/, [03.06.2015.]

PRILOZI
I. CD-R disc
II. FEM analiza

Simulation of proteza
Designer: Solidworks
Study name: FEM PP PUR
Analysis type: Static
Model Information

Study Properties

Units
Material properties

Loads and fixtures
Contact information

Mesh information
Mesh information details

Resultant Forces
Reaction Forces
Reaction moments

Study results


Study name: FEM ABS PUR
Model information

Study properties

Units
Material properties

Loads and fixtures
Contact info

Mesh information

Resultant Forces
Reaction Forces
Reaction moments
Study results


Study name: FEM VERO GRAY TANGO PLUS
Model information


Study properties
Units

Material properties

Loads and fixtures
Contact info

Mesh information

Resultant Forces
Reaction Forces
Reaction moments
Study results


Bernat 2015 Diplomski

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Bernat 2015 Diplomski

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

Dr. sc. Zdravko Schauperl, dipl. ing. Marija Bernat

Posebno se zahvaljujem svojoj obitelji i prijateljima koji su me neumorno podravali i

Fakultet strojarstva i brodogradnje II

Slika 1. Primjer proteze za prednju nogu [6] ........................................................................ 6

Fakultet strojarstva i brodogradnje IV

Tablica 1. Rezultati FEM analiza ........................................................................................... 47

Fakultet strojarstva i brodogradnje V

Oznaka Jedinica Opis

Fakultet strojarstva i brodogradnje VI

Kljune rijei: psi, protetski nadomjesci, 3D printanje

Fakultet strojarstva i brodogradnje VII

Key words: dogs, prosthetic products, 3D printing

Fakultet strojarstva i brodogradnje VIII

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1

Amputacija je operacijski zahvat provedem na ozlijeenom prednjem ili stranjem udu.

Fakultet strojarstva i brodogradnje 3

Psu nakon amputacije je potrebno pomoi da se adaptira na novonastalo stanje. Jedno od

Fakultet strojarstva i brodogradnje 4

3.1. Animal Ortho Care

Na podruju veterine, proteze i slina pomagala su sve potrebnija kako bi se ivotinjama

3.1.1. Izrada proteze

Fakultet strojarstva i brodogradnje 5

3.1.2. Primjeri proteza

Slika 1. Primjer proteze za prednju nogu [6]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 6

Slika 2. Primjeri uzoraka za protezu [6]

3.1.2.1. Upute za upotrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje 7

K-9 je firma koja se bavi izradom protetskih i ortotskih pomagala za ivotinje.

3.2.1. Openito o protezama

Fakultet strojarstva i brodogradnje 8

Proteze se izrauju od duromernih laminata sa pjenama kao jastuiima, stvarajui maksimalnu

Slika 3. Primjer proteze za prednju nogu psa [7]

3.3.1. Openito o izradi protetskih nadomjestaka

Fakultet strojarstva i brodogradnje 10

3.3.2. Primjeri protetskih nadomjestaka

Na slici 4. je primjer proteze za prednju nogu [8].

Slika 4. Primjer proteze za prednju nogu psa [8]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 11

Pawsability je 2007 godine utemeljila Janice Olynich, certificirani protetiar, velika

3.4.1. Izrada protetskih nadomjestaka

Fakultet strojarstva i brodogradnje 12

Slika 5. Primjer proteze za prednju nogu psa [9]

3.5. Kolica za pse

3.5.1. Potrebne mjere

Slika 6. Potrebne mjere za izradu kolica za pse [10]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 14

Slika 7. Primjer kolica za psa [10]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 15

3.6. Najpoznatiji primjeri pasa sa protetskim nadomjescima

Slika 8. Prvi pas sa bionikim udovima [11]

Prva 3D printana proteza za psa

Slika 9. Printanje proteza [12]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 17

Slika 10. Printanje proteza [12]

Fakultet strojarstva i brodogradnje 18

4.1. Odabrana pasmina za izradu modela

Slika 11. Graa psa [13]

Poznato je da su maltezeri jedna od starijih pasmina i vjerojatno najstarija od patuljastih

4.1.1. Maltezer standard

Detaljan izgled pasmine je opisan standardom. FCI-Standard broj 65 / 06.04.1998/GB