solarna struja

Mali fotonaponski otoni sustavi

TAJNE MONIH
BATERIJA
Svi koje zanima fotonapon i ele ga iskorititi za djelominu ili potpunu
neovisnost o mrei, panju uglavnom usmjeruju prema fotopanelima o
kojima nastoje saznati to vie - cijenu, trajnost, nain montae... ak su i
elektrina brojila za predaju struje u mreu i nain obrauna proizvedenih
kilovata mnogima zanimljivija od instalacijskih vodova i baterija. To je donekle
razumljivo, jer su paneli mnogo vidljiviji od svega ostaloga. Meutim, rije je
o sustavu u kojem su svi dijelovi podjednako vani, a uspjeno funkcioniranje
mogue je samo s dobro usklaenim elementima. Stoga u ovom nastavku
nae serije predstavljamo baterije za otoni fotonaponski sustav bez kojih cijela
instalacija naprosto ne moe ponuditi eljeni uinak.
1

fotonaponskom otonom sustavu baterije su tehnoloki

najstarija komponenta, pa su
time i nekako manje zanimljive. Meutim, suvremene baterije namijenjene
fotonaponu razlikuju se po mnogoemu
od uobiajene predodbe o baterijama,
otprilike kao runo svrdlo od elektrine
builice. Danas je primjena baterija
rairenija nego ikad i nalazimo ih posvuda - u kompjutorima, automobilima,

9-10/13

Foto: Schrack Technik, Hrvatska

solarna struja

mobitelima, runim elektrinim alatima,

zabavnoj elektronici i svemirskim letjelicama...
Povijesna pria o bateriji ili akumulatoru dugaka je i sloena, a dananji
sklopovi za pohranu elektrine energije
pojavljuju se u najrazliitijim oblicima.
Iako su sve baterije po vanjskim izgledu
uglavnom sline, unutranje su razlike
goleme, podjednako kemijski i fiziki.
Mogli bismo rei da svaki efikasni ure-

9-10/13

GORE: Na zelenom krovu poduzetnikog

inkubatora Bios u Osijeku, odnedavno se
vide fotonaponski moduli otokog
kompleta Schrack-midi.
Iako bez fotopanela ne bi bilo struje, pravo
pogonsko srce krije se u Schrackovim
ormarima gdje su u donjem dijelu
baterije, a u gornjem pretvara, punjai i
sva ostala upravljaka elektronika...

aj mora imati bateriju koja najbolje

odgovara uvjetima primjene. Stoga su
i baterije za fotonaponske sustave po
svojoj strukturi i svojstvima drukije od
drugih. tovie, i meu njima postoje
velike razlike, pa odabir baterije zahtijeva dobar proraun i poznavanje uvjeta
u kojima e fotopaneli proizvoditi struju.
Podjednako je vano i kako e se pohranjena struja crpiti iz baterija.
Kako je ovdje rije o popularnom

solarna struja
LIJEVO: est fotonaponskih modula na
krovu osijekog Biosa, svaki po 250 Wp.

Foto: Schrack Technik

DESNO: Donji ormari s etiri baterije

(24V 440Ah = 4 x 12V 220Ah)
i oienjem za istosmjernu struju, sa
sklopkom.
U gornjem ormariu je pretvara
DC/AC (Multiplus 2000 VA, 24 V), razdjelnik
s elektronikom, dva punjaa i nadzornik
baterije, zatitni prekidai...
Maksimalna istosmjerna struja:
4000/24 = 166 A
Maksimalna struja punjenja baterija: 50 A.

otonom fotonaponskom sustavu za

koji postoji i najvee zanimanje, tvrtka
Schrack se odluila za primjenu jedne
jedine vrste baterija koja po trajnosti i
izdrljivosti nudi upravo ono to se od
takvog sustava oekuje. Time je uvelike
olakano projektiranje, izvedba, kontrola i odravanje. U praksi, ta baterija
omoguuje realizaciju otonih sustava
svih veliina.

Tehnologija

Rije je o VRLA-tehnologiji (Valve Regulated Lead Acid), olovnim baterijama

koje su hermetiki zatvorene. Samo
u sluaju nekontroliranog punjenja ili
kvara u samoj bateriji, kad se u kuitu
moe pojaviti plin, viak se isputa kroz
sigurnosni ventil.
U toj tehnologiji najee se pojavljuju
dva tipa baterija - AGM (Absorbent Glass Mat) i gel-baterije.
U AGM-bateriji elektrolit je upijen u
masu umreenih staklenih vlakana, dok
je u gel-bateriji imobiliziran u elatinoznoj masi. To znai da u ovim baterijama
nema bukanja tekueg elektrolita (kiseline) kao u obinom automobilskom
akumulatoru. Kako su i kemijski procesi
unutar baterije drukiji, jer se odvija tzv.
rekombinacija vodika i kisika, vea koliina eksplozivne smjese (praskavca)
moe se pojaviti samo u sluaju kvara

baterije ili punjaa. Zahtjevi za prozraivanjem su manji, no baterije se ne smiju

spremiti u hermetiki zatvoreni ormar.
Kako tim baterijama ne treba dodavati
destiliranu vodu s elektrolitom, estonose i oznaku bez odravanja.
U odnosu na gel-baterije, AGM-baterije se odlikuju sposobnou veeg
kratkotrajnog davanja tzv. visokih struja.
Visoka struja starta pri ukljuivanju jaih
troila bitna je za sve ureaje koji imaju
elektromotor (kompresori rashladnih
ureaja, perilice, strojevi...), to je itekako vano svima koji oekuju stvarnu
neovisnost otonog sustava.
Meutim, gel-baterije imaju dui ivotni vijek i nude vie ciklusa punjenja
i pranjenja. Stoga je Schrack za svoje
sustave odabrao GEL-VRLA bateriju.
Namjerno se odustalo od baterija u
kojima se mora odravati razina i koncentracija elektrolita, jer mjerenje i dolijevanje zahtijeva panju i struan rad.
Takoer, i vei su zahtjevi na prozraivanjem prostora u kojem su baterije - jer
je elektrolit izravno dostupan i povezan
s okolnim zrakom.

Samopranjenje

To je velik problem gotovo svih baterija koje i bez ikakvog prikljuenja mogu
nakon punjenja postupno gubiti pohranjenu energiju.

Naime, praenjenjem se gubi spremeljena energija, a kapacitet baterije je

teorijska vrijednost koja kazuje koliko
se moe pod odreenim uvjetima spremiti i izvui iz baterije. Prazna baterija
je prazna baterija, a ne baterija bez kapaciteta. Kapacitet se smanjuje mehaniko-kemijskim promjenama u bateriji,
reverzibilnim i ireverzibilnim, starenjem,
temperaturom okoline... Unitena i
izrabljena baterija nema kapaciteta.
Ona vie ne moe pohranjivati elektrinu energiju.
Naprimjer, ako se nova baterija samoispazni za 10% kapaciteta, to ne znai
da je njezin kapacitet promijenjen. Ona
privremeno sadri manje energije, no
nakon dopunjavanja takva e baterija
opet imati nazivni kapacitet.
Pojam pranjenja i pojam promjene
kapaciteta ne odnose se na istu pojavu,
iako uestalo duboko pranjenje moe
na kraju bateriji promjeniti kapacitet.
U oteenu i ostarjelu bateriju vie ne
moete ugurati onoliko energije koliko
pokazuje brojka za oznaku kapaciteta.
Kad govorimo o samopranjenja od
2% mjeseno, mislimo na nominalni
kapacitet baterije. Naprimjer, iz baterije
od 100Ah mjeseno se samoisprazni
2Ah. Time se nije smanjio kapacitet, a
baterija i dalje moe pohraniti oznaenu
koliinu energije, prema nazivnom kapacitetu.
Kako je u GEL-VRLA baterijama primijenjena uspjena tehnologija i vrlo isti
materijali, napunjene e baterije i u stanju mirovanja (npr. u skladitu) izdrati i
godinu dana bez ikakvog dopunjavnja.
Radna
AGM VRLA
temperatura godina
20C
7-10
30C
4
40C
2

GEL VRLA
godina
12
6
3

ivotni vijek VRLA-baterija uvelike ovisi

o radnoj temperaturi.

9-10/13

Foto: Schrack Technik

solarna struja

Brzina samopranjenja je 2% kapaciteta mjeseno, pri 20C. Samopranjenje se udvostruuje sa svakim porastom
temperature za 10 stupnjeva, to znai
da bateriji godi ujednaena temperatura. Tamo gdje je ovjeku ugodno, bit e
ugodno i bateriji - bilo u uskladitu ili u
aktivnom sustavu.

Radna temperatura

Openito, visoke temperature negativno utjeu na ivotni vijek baterije

u radu. Tablica prikazuje usporedbu
ivotnog vijeka AGM i GEL VRLA baterija pri razliitim temperaturama. Vidljivo
je zato zbog dueg ivotnog vijeka
Schrack Technik odabire GEL VRLA
bateriju. Ureaji kojima se puni baterija
pune prate temperaturu okoline i tem-

9-10/13

Dubina pranjenja

Za baterije u otonim sustavima je

izuzetno vana dubina pranjenja i broj
ciklusa pranjenja. Dubina pranjenja i
broj ciklusa pranjenja mjera su energije
koja moe biti iskoritena iz baterije u
njenom ivotnom vijeku.
Jednostavnim rijeima, dubina mogueg pranjenja oznauje granicu

ciklusi

Pregrijana baterija moe nabubriti zbog

razvoja i irenja plinova u kuitu.

peraturu baterije. Ta prilagodba procesa

punjenja spreava u bateriji pojaano
plinjenje pri kraju punjenja.
S malo panje i postavljanjem baterija
na prikladno mjesto, takve se nepotrebne greke mogu lako izbjei. Slika
prikazuje to se moe dogoditi kad
baterija radi uz neprimjereno visoku
temperaturu okoline koju se pri punjenju nije uzelo u obzir. Pregrijana baterija
nabubrila je zbog tlaka plinova nastalih
tijekom kemijskog procesa pri punjenju.
Takva je baterija neupotrebljiva.

dubina pranjenja

ivotni vijek baterije ovisi o broju ciklusa

i dubini pranjenja.

do koje se baterija moe isprazniti bez

pogubnog utjecaja na njezin rad ili ponovno punjenje.
Naprimjer, mnogi su na svojim mobitelima iskusili to znai preduboko ili
potpuno pranjenje baterije na ureaju
koju nije iskljuen. Iako je rije o drukijim baterijama od ovih koje opisujemo,
problem dubine pranjenja im je zajedniki. Dodue, u mnogim ureajima
postoji sustav koji ograniuje nekontrolirano potpuno pranjenje, no bateriju esto nije mogue vratiti u funkciju
obinim punjaem...
Moguu dubinu pranjenja obino se
prikazuje dijagramom koji nudi jasno
upozorenje o granicama baterijskog
kapaciteta.
Kako je u fotonaponskim sustavima
rije o vrlo jakim strujama i duim razdobljima crpljenja pohranjene struje,
problem se pojavljuje u veem mjerilu i
zahtijeva panju i razumijevanje.
Po svojoj namjeni i zahtjevima primjene, solarne baterije su projektirane tako
da mogu izdrati duboka pranjenja, no
takva pranjenja ipak im skrauju ivotni vijek.
Na slici je prikazan broj ciklusa pranjenja u ovisnosti o dubini pranjenja
za dva tipa VRLA baterija.
Prazni li se GEL VRLA do 30% nazivnog kapaciteta, tada e bez problema

solarna struja
izdrati oko 1300 ciklusa punjenja i
pranjenja.
Meutim, ako se prazni do 50% kapaciteta, tada izdrava 600 ciklusa. U
sluaju da se sustavno crpi do potpunog izpranjenja, izdrat e samo 300
punjenja i pranjenja.
Oito je da promiljeno projektiranje
sustava zahtijeva primjenu veeg ukupnog kapaciteta ili ugradnju vie baterija. Dugorono, to nudi veu sigurnost i
dui ivotni vijek baterija...
Ako otoni sustav treba troilima
dnevno predati 100 Ah, onda nije logino da baterija ima kapacitet 100 Ah, jer
to naprosto nije dovoljno. Neizbjena je
primjena baterija od najmanje 200 Ah, a
poeljno bi bilo unaprijed osigurati ak i
300 Ah. U praksi to nudi goleme pogodnosti tijekom eksploatacije sustava.
Uobiajeno se sustav projektira tako
da se baterija tijekom ciklusa prazni do
najvie 50 % kapaciteta.
Projektiranje s manjom dubinom pranjenja, dakle s 30 %, zahtijeva fiziko
poveanje baterijske banke, odnosno
vie baterija - uz osjetno poskupljenje
sustava.
Dijagram jasno pokazuje zato je
Schrack Technik izabrao GEL VRLA
bateriju - zbog vee energije koja se
iz baterije moe iskoristiti. Jer, nudi se
vie ciklusa punjenja i pranjenja - pri
jednakoj dubini pranjenja.
Vano je napomenuti da automobilski akumulatori koji nisu predvieni za
duboka pranjenja nikako ne dolaze
u obzir za solarne sustave. Naime, iz
njih se pri pokretanju motora izvlai
velika struja, ali u vrlo kratkom vremenu.
Ustvari, nude mnogo manje energije.
Sve u svemu, automobilski akumulatori
nisu napravljeni za ciklusni rad s dubokim pranjenjima koja su bitna odlika
otonih fotonaponskih sustava.

Nekoliko krivulja
pranjenja
baterije s
oznakom C20 koju
pri
temperaturi od
20C praznimo
pod raznim optereenjem.
Oznake C20 i 20C
nisu ni u kakvoj
vrstoj vezi. Prva
oznauje vrijeme
pranjenja, a
druga povoljnu
temperaturu.

Kapacitet baterije

Uobiajeno je da se kapacitet baterije

prikazuje s dvije oznake, recimo 100 Ah
/ C20.
Na tritu moete nai baterije s oznakama 100 Ah/C20 ili 100 Ah/C10...
Obje nose oznaku 100 Ah (ampersati)
i zaista mogu dati 100 Ah, ali to nisu
jednake baterije, jer tih 100 Ah nude u
razliitim uvjetima pranjenja.
C20 znai da e se 100 Ah isprazniti
za 20 sati, odnosno, baterija e se prazniti s 5 A (ampera) tijekom 20 sati.
Kako je 5 A ujedno 5% brojane vrijednosti kapaciteta baterije od 100 Ah,
opisno se govori da se baterija prazni s
0,05 C.
C10 znai da e se 100 Ah isprazniti
za 10 sati, odnosno da se baterija prazni
s 10 A tijekom 10 h. Kako je 10 A ujedno
10 % brojane vrijednosti kapaciteta
baterije, kae se da se baterija prazni s
0,1C).
C100 znai da e se 100 Ah isprazniti
za 100 h, odnosno da se baterija prazni
s 1 A tijekom 100 h. Kako je 1 A ujedno
1 % brojane vrijednosti kapaciteta
baterije, kaemo da se baterija prazni s
0,01C.
Na donjem dijagramu prikazano je
nekoliko krivulja baterije s oznakom
C20 koja se prazni raznim strujama
pranjenja.
Plava krivulja oznauje pranjenje od
0,05 C (dakle C20) i ona pri 20C prikazuje oekivani kapacitet baterije od
100%.
Praznimo li tu istu bateriju s 0,1 C,
dobivamo crvenu krivulju, a pri 20C
baterija ima kapacitet samo cca 92%.
Ako pak tu bateriju praznimo s 1C
onda ta baterija ima kapacitet od svega
57%.
Dakle, kapacitet baterije pri stalnoj
temperaturi smanjuje se s poveanjem

struje pranjenja. Tako u razliitim uvjetima baterija moe imati i razliiti stvarni
kapacitet. Sve ovisi o struji pranjenja.
Zato je pri usporeivanju baterija itekako vano usporediti ih po nazivnom
kapacitetu u Ah (ampersatima), ali pri
jednakoj deklariranoj razini pranjenja.
Ukratko: Baterija od 100 Ah i s oznakom C20 i baterija sa 100 Ah i oznakom
C100 - nipoto nisu jednake baterije,

GORE: Na dijagramu je vidjivo koliki je

stvarno iskoristivi kapacitet baterije od
100Ah C10, u zavisnosti o kontinuiranoj
struji praenja..

9-10/13

solarna struja

vrijeme

bez obzira to obje imaju oznaku od

100 Ah, a obje, teorijski, nude 100 Ah!
Meutim one daju sasvim razliite
rezultate. Baterija 100 Ah C20 je daleko
monija, jer punih 20 sati moe davati
5 A, dok 100 Ah C100 baterije moe
tijekom 100 sati davati - 1A!
Kad bismo bateriju oznaenu sa 100
Ah C100 praznili s 5 A ona bi tu struju
mogla davati svega 13,5 sati, to znai
da joj je realni kapacitet pri struji pranjenja 5 A - svega 5 x 13,5 = 67,5 Ah.
Dakako, to se jasno odraava i u cijeni
i u masi, odnosno dimenzijama.
Baterija 100 Ah C20 ima znatno veu
masu i dimenzije od baterije 100 Ah
C100.
Na dijagramu pranjenja baterije prikazan je i utjecaj temperature baterije
na kapacitet - pri raznim strujama pranjenja. Ako temperatura baterije pada,
smanjuje se i kapacitet!
Tu je mogua i izravna usporedba s
automobilskim akumulatorom na kojemu smo svi iskusili prirodu ponaanja
pri promjeni temperature. Ne zakazuju li
ti akumulatori upravo zimi?

Struja punjenja baterije

Struja punjenja baterije ne smije prematiti 0,2 C.

Konkretno, za bateriju od 100 Ah ne bi
smjela biti vea od 20% kapaciteta, tj.
20 A. Stoga je uobiajeno da se otoni
sustavi projektiraju tako da struja punjenja bude oko 15% kapaciteta baterije.
Uz vee struje punjenja baterije se
pojaano zagrijavaju, pa ureaj za
punjenje mora osigurati temperaturnu
kompenzaciju struje punjenja.
U protivnom, baterija bi se tijekom
punjenja i pregrijavanja mogla nepovratno otetiti. Temperaturni osjetnik
mehaniki se privruje na prikljuak
baterije jer se pretpostavlja da temperatura prikljuka odraava i temperaturu
u bateriji.
Tim temperaturnim osjetnikom prati

9-10/13

b)

struja

napon

struja

WU-karakteristika

c)

vrijeme

vrijeme

se istodobno i temperatura okoline

emu se proces punjenja mora prilagoavati. Svi ureaji za punjenje koje
nudi Schrack Technik imaju osjetnike za
mjerenje temperature baterija.

Plinjenje, tj. pojava irenja plinova u

kuitu, pojavljuje se uglavnom pri kraju
punjenja odnosno pri viim naponima
baterije. Intenzivno plinjenje moe unititi bateriju.

Proces punjenja baterije

Automatizirana kontrola
punjenja i pranjenja

Tijekom punjenja mora se paziti na

ispravan napon punjenja, temperaturu, struju punjenja i neugodni proces
plinjenja koji se pojavljuje u bateriji pri
svakom poveanju temperature.
Punja baterija kontrolira cijeli proces
punjenja, pri emu se i punjai po svojim dominantnim karakteristikama dijele
u tri osnovne vrste, kako to prikazuju
gornji dijagrami:
IU-karakteristika (dijagram a):
Iz stalne struje (oko 90 % napona) punja zapoinje puniti stalnim naponom.
W-karakteristika (dijagram b):
Punjenje konstantnom snagom (kako
se napon poveava prema kraju punjenja, tako se struja punjenja smanjuje).
WU-karakteristika (dijagram c):
Iz punjenja konstantnom snagom punja zapoinje puniti stalnim naponom.
Istodobno, ureaj za punjenje mora
kontrolirati stanje napunjenosti baterije,
ime spreava pojavu intenzivnog plinjenja u bateriji.

Iz tih osnovnih naina punjenja oblikuje se optimalan proces punjenja koji

mora biti i vremenski optimalan.
Najprije se puni konstatnom strujom,
a potom se posebnim algoritmom podie napon pazei na proces plinjenja.
Ovisno o prethodnoj dubini ispraenjenosti, pritom se pazi na proraunato
vrijeme i konstantan napon, pri emu
struja punjenja opada.
Nakraju, ako nema potronje, napon
punjaa se rui preko dvije razine, kako
to prikazuje gornji dijagram.
Algoritam primijenjen u automatskoj kontroli omoguuje i periodiko
osvjeavanje baterije u mirovanju koje
smanjuje starenje i produuje joj ivotni
vijek. Dijagram prikazuje jedan takav
optimalan ciklus.
Za projektiranje sustava najvanije je
da ureaj za punjenje odgovara odabranom tipu baterije i da moe osigurati
struju punjenja do 0,2 C.

Praktini savjet

Kako prepoznati u kojem je stanju baterija?

Jednostavno!
Mjerenjem napona neoptereene baterije, kako to prikazuje tablica:

12 V

24 V

48 V

Baterija napunjena 100 %,

2 sata nakon punjenja

12,8 V - 13 V

25,6 V - 26 V

51,2 V - 52 V

Baterija napunjena 50 %

12,3 V

24,6 V

49,2 V

Potpuno ispranjena baterija

11,7 V

23,4 V

46, 8 V

14,2 V -14,4 V

28,4 V - 28, 8 V

56, 8 V - 58 V

Nazivni napon baterije

Napon punjenja

Ilustracije: Schrack Technik

a)

napon

W-karakteristika

struja

napon

IU-karakteristika

Ilustracije: Schrack Technik

solarna struja

Sve ostalo to je bitno za automatsko

i sigurno punjenje baterije ve je ugradjeno u punjae. Primjenom baterije i
punjaa istog proizvoaa Schrack Technik je osigurao potpunu sukladnost
tog dijela otonog fotonaponskog sustava.

Baterijske banke

Vie pojedinanih baterija spojenih u

seriju i/ili paralelu naziva se baterijskom
bankom.
Kod formiranja akumulatorske banke,
baterije se spajaju u seriju zbog poveanja napona, ili paralelno zbog povenja
kapaciteta. Pri paralelnom spajanju jako
je vano odabrati optimalan nain. etiri crtea na kojima su prikazane etiri
varijante spajanja najbolje prikazuju zato je vaan promiljeni odabir spajanja.
Kod spajanja kao na crteu a) kabeli

a)

b)

koji povezuju baterije nisu jednake duljine, no svaki od njih prua pri prolazu
struje nekakav otpor. Zbog nejednakih
otpora pri punjenju ili pranjenju, struja
najprije dolazi ili odlazi iz baterije blie
prikljuku na instalaciju (ovdje struja
zaista tee linijom manjeg otpora!).
Kod svake slijedee baterije struja
mora prijei dulji put, pa je tako struja
baterije na vrhu (na mjestu najudaljenijem od prikljuka) mnogo manja od one
na dnu. Baterija koja je prva do prikljuka je najvie optereena (najvea struja
punjenja/pranjenja) to skrauje i njen
ivotni vijek. Spojene baterije su nejednoliko optereene, zbog ega se ivotni
vijek svake od baterije smanjuje, a time i
ivotni vijek cijele banke.
Mala modifikacija u spajanju kao na
crteu b) znatno poboljava stanje, no
otpori prikljuaka i dalje nisu jednaki.

c)

d)

Meutim, spoje li se baterije kao na

crteu c), optereenje na svim baterijama je jednako zbog jednake duine
kabela (tj. otpora) od glavnog mjesta
prikljuka, zapravo mjesta punjenja/
pranjenja baterije. Jedini nedostatak
takvog spajanja je nuno osiguranje veeg protora, to u izvedbi nije praktino.
Najbolje rjeenje spajanja baterija prikazuje crte d).
Optereenje svih baterija je jednako,
jer struja pranjenja i punjenja tee kroz
kabele potpuno jednake duljine i otpora
- do svake pojedine baterije u banci.

Sve na svojem mjestu

Plus-polovi i minus-polovi baterijske

banke spajaju se u odvojene plus i
minus sabirnike ormarie. Na ilustracijama moemo vidjeti primjer oiene
banke i spajanje na sabirni ormar.
Bitno je upozoriti da su svi kabeli crne
boje i svi kabeli crvene boje jednake
duljine, ime se u svim kabelima osiguravaju i jednaki otpori!
Pri oienju baterija kabelima primjenjuje se jednostavno pravilo:
Kroz svaki kvadratni milimetar kabela smije se proputati struja od najvie
2,0 A (ampera).
Zato su kabeli u fotonaponskim sustavima upadljivo deblji od onih koje
vidimo u ostalim kunim instalacijama.

Opis baterije koja nudi mogunost gotovo univerzalne primjene najbolje

pokazuje da otoni sustavi zahtijevaju specijalne baterije sposobne preuzeti,
pohraniti i predati mnogo energije:
Baterija: 12 V GEL VRLA, 220 Ah C20; masa 66 kg.
ivotni vijek: 300 ciklusa - uz dubinu pranjenja do 100%;
600 ciklusa - uz dubinu pranjenja do 50%;
1300 ciklusa - uz dubinu pranjenja do 30%.
Trajanje: 12 godina (pri 20C) uz odravanje napunjenosti, ali i bez potronje!

9-10/13

solarna struja

Foto: Schrack Technik

Praktine Schrack-kutije s uvodnicama, sklopkom

istosmjerne struje, osiguraima...

Naprimjer, za 100 A potreban je kabel

presjeka 50 mm2 (ili 2 A/mm2).
Ako se baterije spajaju u paralelu,
u svaku granu treba obvezno staviti
osigura. Time se spreava da kratki
Baterijska banka
Zbog praktinosti,
kabeli se mogu
poloiti u kanalice
ime se izbjegava
stvaranje tzv. kabelske
salate, neizbjene zbog
jednake duljine svih
kabela - a nejednakih
razmaka prema
pojedinim
prikljucima.

spoj u jednoj grani ne uzrokuje unitenje

ostalih paralelnih grana.
Uza sve potrebno za izvedbu otonih
fotonaponskih sustava, Schrack Technik ima i osigurae i DC-sklopke...

elite li na svojoj kui, uredu ili radionici

postaviti mali otoni fotonaponski sustav
koji e vam u kritinim trenucima osigurati
neovisnost o mrei, ne morate se detaljno
baviti svim ovim dijagramima, kemijskim
procesima i dimenzijama pojedinih
elemenata.
Scharck ima strunjake, opremu i iskustvo
za izvedbu prema vaim potrebama i
mogunostima.
Kako bi pria o fotonaponu bila to
jednostavnija, u prolim smo brojevima
prikazali tipske otone sustave nazvane
mini i midi koji svojom modularnom
strukturom odgovaraju najeim
zahtjevima zainteresiranih kupaca na
naem tritu. Posebna je pogodnost to
se sustavi mogu dograivati, poboljavati i
poveavati.
Kombinacijama gotovo i nema kraja, no
treba upozoriti da proizvoljne improvizacije
donose vie tete negoli koristi.
Izdaleka sve izgleda jednostavno - nekoliko
fotonaponskih modula, kabeli, baterije,
plus-i-minus, pretvara, punja...
No, svaki je sustav jedinstven, a svrha je
ovih lanaka da itatelje upoznamo i s
manje vidljivim detaljima koji bitno utjeu
na konani uspjeh projekta. Sustavi su
prilagodljivi, sve to treba odmah je pri ruci,
no optimalnu kombinaciju svih elemenata
treba ipak odrediti strunjak. Stoga je
vano znati kakva se rjeenja nude.
U sljedeem broju Majstora predstavit
emo nadzornik baterije i punjae...

9-10/13