Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Pedagogija Psihologija

Predmet: Didaktika I

Profesor: Dr. Sc. Lejla Muratovi, doc.

Ass: Mr. Sc. Aid Buli

Student: Sadeta Ahmetovi

Knjiga :
HUMANA KOLA
Hartmut Von Hentig
Zagreb: Educa, 1997. TIPOTISAK
 Tuzla; 2012. Godine

Humana kola sadri devet poglavlja.

LOE VIJESTI

U ovoj knjizi prvenstveno se govori o temi loe vijesti.

Unato sto se problemu nasilja pridaje velika panja, nitko ne moe tvrditi da mediji stvaraju
traume zbog kojih se ale.Oni samo potvrdjuju ono sto svako ve zna, ali se do sada ipak
nadao da su to pojedinacni sluajevi.Sad se iskreno pria sto se zbiva u koli: ometanje,
prljavtina, prijetnje, slom ivaca, kapitulacija.Struni asopisi samo se povrno bave tim
problemima.
Izgredi protiv manjina-pored kole kao mjesto za borbu znak za uzbunu su prije svega i izgredi
protiv stranaca.Mladi bi trebali biti bezbrini, velikoduni i znatieljni, okrenuti prema
strancima, spremni za djela.
Dobar gradjanin nije apsolutna osobina nije izolirana od ivota u kojem on treba biti
dobar. Nasilje medju mladima u kolama, izgredi mladih ljudi protiv stranaca, paraliziranost
odraslih gradjana glede takvih pojava, tvrdnja da smo zasiceni politikom, sve su to mune i
neobine vijesti..jasno je da su najvei odgajatelji djeca lai odraslih osoba.
ivotne lai nisu samoobmane ali to ih vie korisitimo one to postaju.

MUNE PROMJENE

Televizijske postoje sugeriraju da emo bez televizije propustiti neke vane

informacije.Gradjani provode mnogo vremena uz televiziju, pa im ne preostaje vremena za
razgovor, posveivanje panje drugima, za odgoj vlastite djece.Moguce je da kola za
dvadeset godina dovede televiziju u kolu i da ima stalno mjesto u dnevnom planu rada.
Mogue je da ce nastavnici napraviti video snimak za ono sto djeca u tom tjednu gledaju.To
e vjerovatno promijeniti strukturu predmeta.to se tice raunala ono e promijeniti kolu i
njezinu zadau bez obzira na to hoe li kola upasti u to ili ne. Raunalo stvara nove
drutvene odnose.
Ono pogoduje odredjenom nainu miljenja.Raunalo u koli obeaje pomo u nastavi.
Uvodjene raunala moe se bez lomova povezati s koncepcijom medjunarodne reforme
pedagogije. (Max Weber): Sve to se pedagoki zeli postici bolje je postici bez raunala.Sve
to se pedagoki eli izbjei bolje je izbjei bez raunala.Sve gluposti koje kola ini
raunalo jos poveava. Ono sto se samo pomou raunala moe nauiti je tako maleno da se
moe bre, djelotvornije savladati neposredno prije ulaska u svijet rada.
U poglavlju Europa govori se o time da vie niko ne sumnja da ce Europa promijeniti kolu.
Ono sto se oekauje od Europske kole jeste:
-mora se ujednaiti usluna djelatnost obrazovanja,
-vea etnika radoznlost bit ce upravo u bogatijim razvijenim dijelovima Europe.

Obrazovanje u Eurpi :obrazovanje za Europu koje je odrano 1993. Godine u Regensburgu,

bile su predvidjene slijedee teme: razliiti modeli obrazovanja, uspjeh struni kola i
instituacija koje provode strunu izobrazbum, modernizacija obrazovanja, medjusobno
djelovanje kole i i identitea i nunosti jedinstvane i zajednike obrazovne politike.Naa
civilizacija je utemeljena na racionalnosti, na znanosti bez obzira ispunjavalo nas to
zadovoljstvo ili skepskom.
Nezaposlenost spada u one fenomene prema kojima promjene u drutvu postaju vidjljive,
pribliavaju promjene u kolama.Otputeni e nauiti da unato svom obrazovanju, odnosno
ba zbog njega ne mogu dobiti bolje ocijene i bolje zavriti kolu ima statistikci gledano vee
anse nai radno mjesto.
Napor se u svakom sluaju isplati.

NEJASNE NAZNAKE

Svaki ovjek koji i sam doivio sukob narastaja mogao je zamisliti da e sa 25 godina nakon
pobune iz 1968. Slijedei narastaj poeti buniti.
Oekivano je da se mladji ljudi bune i zahtjevaju bolji svijet a oni pale to stignu, teroriraju
slabije od sebe i ine svijet gorim nego sto jest.
U prirodi nedostataka lei da istodobno trai nadopune :

1. Nismo potrebni ako drutvo mlade sve do njihove 25 godine ivota ne treba i ako im to
jasno daju na znanje, onda drutvo na taj nain odgoja one koji ce ga razoriti,

2.Nepostojae mogunosti za dokazivanje ako kole nisu prikladne za prenoenje ovakvog

iskustva, treba ih nadopuniti i nadomjestiti drugim mjerama.

3.Nedostatak vremena jednih za drugih- ako roditelji i uitelji nisu vie uzor za nain ivota,
nego su tu samo da bi nesto izvrsili jer za drugo nema vremena, mladi ce svoje modele
potraiti medju sobom.

4.Rat race (trka takora)-ako je glavni cilj odraslih zaraditi novac , ako samopotovanje zavisi o
tome moemo li kupiti neki auto, mladi e na taj nain pokuati takav stil ivota gdje stignu.

5.Nasilje na televiziji ako je svijet predoavanje male djece ispunjen slikama sa televizije,
onda se taj program mora strogo kontrolisati.

6.Nezaposlenost i slobodno vrijeme-ako nema dovoljno posla za sve ljude , ako je posao
dokaz pripadnosti drutvu, onda je nezposlenost gotovo izgon mladih ljudi.Zapravo postoji
samo jedan pravi odgoj-odrastanje u svijetu u kojem se isplati ivjeti.To je bio stav Puala
Goodmana prema naem problemu.

PROMAENI ODGOVORI

Obrazovna zadaca je :
1.Solidno tehniko temeljno obrazovanje
2.Solidno temeljno obrazovanje, prenoenje kurtolokih tehnika
3.Gospodarstvo i tehniko obrazovanje i
4.Kljune kvalifikacije.

*Edu-kinestetika ek-vjebe su sigurni, jedinstveni i prirodni pokret koje uenici uglavnom

izbjegavaju jer imaju probelema sa kordinacijom.
*Brain Gym-program za vjebanjem s jednostavnim pokretima tijela i energije koji se naslanja
na stare disciplne joge i energije, te na mnogim podrujima znatno poveava sposobnost za
postizanje uspjeha.
*Bio-logijsko uenje- apstraktni i komplicirani sadraj koji treba nauiti osmiljeno se
upakiraju na biolosgijski nain i nude se na izazivajui stres.
*Jogging mozga cjelovita metoda, jedan izuzetan program za trening sivih stanica.Obuhvaa
vjebe oputanja.
Mino mapping i sugestopedija uglavnom slue treniranju pamenja preko uenja.

NUNE VJEBE ZA RAZMILJANJE

Pet temeljni predodjbi o koli:

1.Prva temeljna predodjba o koli je ona koja nam je poznata iz povjesti.kola je ustanova u
kojoj se stjecu posebna znjanja i sposobnosti koje se ne mogu stei na ulici gledanjem.
2.Duga temeljna predodjba koju imamo u koli je slijedea: to je mjesto koje je na umijetni
nain odvojeno od ivota odraslih, mjesto na kojem vladaju posebene primjenjeni odnosi za
odrastanje djece
3.Trece pominjanje kole je zajedniko temeljno konzervativnim i revoluciranim stavovima.
4.Cetvrti oblik kole pada na pamet veini od nas kada pomislimo na dananju kolu.To je
ustanova koja nastavlja obiteljski odgoj preko obrazovanja i nastave.
5.Peti tip kole je KMK-skola, to je kola koja upravlja i opravdava.U teoriju kole nuno spada
i teorijama o pedagokim zadaama, mogunosti i djelovanje drugih pedagokih institucija:
obitelji i susjedi, javnost, stvari, predodjebe.
 RAZLOZI NA KOJE SE MOEMO OSLONITI

Pet razloga na koje se moemo osloniti , ako elimo razmiljati na drugaiji nain :
1.koli je uvijek bilo teko pripremiti materijal za budunost jer je u naim postojeim
odnosima sve tee stimulirati tu budunost.
2.kola je nedjelotvorna ak pri ispunjenu uobiajnih zadaa
3.kola nije samo s toga neomiljena, i to je navodi na upotrebu pogrenih i pedagokih
stetnih sredstava.
4.kola stoji sto je pedagoki bolja u sve veoj suprotnosti prema ivotu drutva.
5.kola reformira ili uobiajna ne djeluje u skladu sa znanstvenim spoznajam koje se odnose
na zakonitosti odrastanja.Razumijevanje je za usvajanje spoznaja vanija od znanja.Daje bolje
rezultate, uzor i sudjelovanje djeluje bolje od poduavanja.

MINIMA PAEDAGOGKA

Lista poticaja i pokreta koje treba dopustiti i u novoj koli : sluati, uiti, kretati se, stupiti na
scenu, povui se iz zajednice, zajedniki kuhati i jesti zajedno sa drugima, nakon toga oprati
sudje, igrati se, biti njean prema drugima, poklanjati...kola je most izmedju male obitelji u
kojoj dijete odrasta u predkolskoj dobi i uglavnom masovno organizovanih sustava
drutvenog ivota, sustav obrazovanja , potronje, vlasti, prometa.kola kao mjesto na kojem
se ivi i stjee iskustvo ostaje kola. Uenici se pripremaju za ivot koji ih eka.Ona im pomae
donijeti razumnu odluku glede razliitih mogunosti.

NUNI PRIJELAZI

Sve osobe koje sudjeluju u procesu uenja i poduavanja trebaju sudjelovati i u planiranju
.Neka uitelji budu oni koji ue.kola treba biti mjesta na kojem se stjee iskustvo.
Sokratova prisega: potovati osobine svakog dijeteta i braniti ih od svih, zalagati se za
njegovo tjelesno i dusevno jedinstvo, potovati njegove osjeaje...

MOGUI PRIGOVORI

Za dva desetljea uitelji nee biti ni spremni, ni dorasli novu kolu ispuniti novim uiteljima.
Politiari se boje veih trokova.Etniki manjine se boje svakoliko integracija svoje
djece.Prigovori se mogu saeti u tipao: sve je to nepoteno; romatina utopija; sve je to
poeljno; pedagoki totalitarizam; to je kao ideja kontraprodukta.Potreno je o mnogo emu
promisliti na nov nain , ne samo o koli.
Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Pedagogija Psihologija

Predmet: Didaktika I

Profesor: Dr. Sc. Lejla Muratovi, doc.

Ass: Mr. Sc. Aid Buli

Student: Sadeta Ahmetovi

Knjiga :
NASTAVNIK U KVALITETNOJ KOLI
William Glasser
Educa, Zagreb, 1990.
 Tuzla; 2012. Godine

NASTAVNICI KVALITETNE KOLE VIDE, NIKAD NE EFUJU

Prije nego to neka kola postane kvalitetna, direktor treba nastavnike uvjeriti da je spreman
prijei na novi sustav upravljanja voenjem, time to e on prestati efovati..
Nastavnici treba da shvate da svi uenici mogu kvalitetno raditi prestane li ih se kanjavati i
prijetiti.
Zbog starog efaskog sustava upravljanja, nastavnici se ne mogu osloboditi misli:
Znam da je ono to od njih traimo za njihovo dobro.Trebaju to uiniti bez obzira svia li im
se to ili ne.

NASTAVNIK KVALITETNE KOLE JE PROFESIONALAC

Nastavnik-profesionalac ne bi ni od jednog uenika traio da radi nekvalitetno, pa u

kvalitetnoj koli ne bi bilo grupnog uenja injenica napamet.
Biti dobar nastavnik puno je tee, nego biti dobar lijenik ili pravnik, iako se ta zanimanja vie
cijene.
Da bi bili nastavnik profesionalac potrebno je : izbaciti obaveznu domau zadau , jer rijetki
uenici koji napiu kvalitetnu domau zadau kad je obavezna.
Najbolje bi bilo da uenici rade neto kod kui, a da roditelji imaju dobru saradnju sa
nastavnikom tj.da roditelj izvjetava ta je to korisno dijete nauilo.

EST UVJETA ZA KVALITETU

Malo uenika kvalitetno radi, jer ono to se od njih trai i kako se trai ne poboljava kvalitetu
njihova ivota.
Svi ljudi imaju pet temeljnih potreba.
To su : ljubav, mo, slobodu, zabava i preivljavanje.
Kvaliteta je ono to zadovolja jednu ili vie od onih potreba.
est uvjeta za kvalitetan rad:
1.Razredna sredina mora biti ugodna i poticajna
2.Od uenika treba traiti da rade iskljuivo neto korisno
3.Od uenika se uvijek trai da rade najbolje to mogu
4.Od uenika se trai da ocjenjuju i poboljavaju svoj rad
5.Kvalitetan rad uvijek godi
6.Kvalitetan rad nikad nije destruktivan.

Ako se uspije zadovoljiti svih est uvjeta, bit ete dobar nastavnik, uenici e se osjeati
ugodno, a takoer i vi.

UENICI VAS MORAJU POZNAVATI I VOLJETI

Ako roditeljsko upravljanje ima neto :

Poznajemo li bolje neku osobu i svia li nam se to to o njoj znamo, vie emo za nju raditi.
Vie emo raditi za onu osobu da koje nam je stalo (pripadanje) koju potujemo i koja potuje
nas (mo), za onu sa kojom se smijemo (zabava), za one koje nam pomau odrati se na
ivotu (preivljavanje).
Kada nastavnik dopusti da ga uenici upoznaju tako e i on postati bliskiji, a to je potrebno
ako elite ostvariti prvi uvjet za kvalitetu.
Uenici ele neto znato o ljudima koji im govore to da rade, ali veina nastavnika ne eli da
otkriva neto o sebi i pritom postaje nekvalitetan.

NASTAVNICI KVALITETNIH KOLA POUAVAJU KORISNE SPOSOBNOSTI

Rad mora biti koristan i radost.U kvalitetnoj koli zadaa je objasniti uenicima korisnost
onoga to se traiti od njih.
Razlika izmeu injenica i sposobnosti je u tome to sposobnosti nam slue, injenice znamo.
injenice je korisno pamtiti jer pomau ljudima da postanu ono to ele.
Temeljne sposobnosti kao to su govor, itanje, pisanje, raunanje probelma, te ivotne
sposobnosti su potrebne za uspijeh u ivotu.

itanje
Da bi privukli uenike da itaju, potrebno je da odaberete knjige koje se najvie sviaju
uenicima, koje privlae njihovu panju.
Kako bi ukazali na vanost knjiga, najbolje bi bilo da se otvore knjinice (biblioteke) u
razredima, a te knjige bi skupljali u susjedstvu npr. one koje skupljaju prainu itd.
Na ovaj nain uenicima treba rei da je kola njhova i ukljuiti ih u donoenje odluka.

Pisanje
Od prvog razreda, uenici bi trebali uiti pisati jednostavne reenice na kompjuteru.Uenik
treba poticati da piu o svemu to ih zanima i da piu puno.

Govor
Da bi razvili govor kod uenika, pokuati uenike ukljuiti u projekte u kojima moraju govoriti
u javnosti.

POUAVANJE KORISNIH INJENICA U SREDNJOJ KOLI

Vano je da ono to uimo, treba da nam poslui u budunosti.

Ono to uimo, da ne uinimo napamet.
U kvalitetnoj koli nita se ne ui napamet, ve kako da se slui injenicama.

KVALITETAN RAD U KOLI

Da bi postigli kvalitetu i bili kvalitetan nastavnik, treba zadovoljiti etiri uvjeta:

1.da vas poznaju i cijene kao osobu koja je stvorila ugodno znaenje
2.da vjeruju kako je to to od njih traite korisno
3.da su voljni dati sve od sebe
4.da su nauiti vrednovati vlasitit rad i na temelju toga ga i poboljati.