Adolescencija i mentalno zdravlje

Kratki obiteljski prirunik

Uredili:
Anita Sujoldi, Vlasta Rudan i Amelia De Lucia

Sponzor
Ova publikacija nastala je u okviru meunarodnog projekta Kulturna
osjetljivost i kompetencija u promociji, prevenciji i ranoj intervenciji
mentalnog zdravlja adolescenata uz financijsku potporu Europske
unije (FP6-Specific Support Action CSCAMHPPEI, Contract no.:
015127).

Izdava
Institut za antropologiju, Zagreb
Hrvatsko antropoloko drutvo
institut@inantro.hr

Priprema i oprema: Ivan Joshi Tomi

Tisak: Laser-Plus, Zagreb, 2006.

 O
O e
emmu
u jje
e rriijje
e
N
Noorrm
maalla
anna
ad olle
do esscce
ennttn
nii rra
azzv
voojj
P
Pssiih
hoollo kii ssttrre
ok ess
S
Saam
moop
pootto
ovva
annjje
e
D
Deep
prre
essiijja
a
S
Sttrra
ahho
ovvii ii ttjje
essk
koob
baa
IIzzg
glle
edd ii p
poorre
emme
ea
ajjii u
upprre
ehhrra
annii
P
Puue
ennjje
e,, a ko
allk oh
hooll ii d
drru
ugge
eddrro
ogge
e
P
Poorre
emme
ea up
ajjii u po
onna
aa
annjju
u

tto
o rro
oddiitte
elljjii m
moog
gu uiin
uu niittii
K
Kaad
daa ii g
gddjje
eppo
ottrra
aiittii p
po mo
om o
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Adolescencija je ivotno razdoblje koje trai ogromno prilagoavanje i

djeteta i roditelja. Kada djeca prelaze iz djetinjstva u odraslu dob, ona
doivljavaju mnoge fizike i emocionalne promjene, kao i promjene u
ponaanju. Te godine obiluju kako uzbuenjima i izazovima, tako i mnogim
brigama i problemima: adolescenti su pod pritiskom da budu uspjeni u
koli, da se svide drugima, da imaju dobre odnose s vrnjacima i vlastitom
obitelji, da prebrode rastanke i da donose vane odluke o svojem buduem
ivotu. Veina ovih stresova je neizbjena i prirodno je da ponekad izazivaju
zabrinutost u samog adolescenta i/ili roditelja.
Razumljivo, roditelji se pitaju je li ponaanje njihovih tinejdera
tipino, ili se trebaju vie zabrinjavati. Ponekad je roditeljima teko odrediti
kada se trebaju ukljuiti u probleme svojih adolescenata i pruiti im pomo.
Oni znaju za brojne izazove s kojima se dananji tinejderi suoavaju, od
kojih su neki drugaiji od onih s kojima su se oni suoavali u razdoblju
vlastite adolescencije. Odraslima je esto teko sagledati proces vlastitog
razvoja. Veina nas iz tog razdoblja zadrava samo neke naznake prolih
zbivanja, osjeaja, vanih osobnih prioriteta i razmiljanja koja su
uobiajena u adolescenciji Roditelji esto idealiziraju lijepe trenutke i
zbivanja, a skloni su zaboraviti ili negirati one teke i nesretne aspekte
vlastite adolescencije, stoga ponekad mogu previdjeti neke probleme u
ponaanju i osjeajima svojih adolescenata.
Meutim, razumjeti ove izazove i znati kada i kako pomoi svojem
djetetu da ih savlada, kljuna je uloga roditelja. Ova knjiica nastoji pomoi
roditeljima da rijee neke dvojbe vezane za razvoj njihove djece u dobi
izmeu 11. i 22. godine. Ona se bavi uobiajenim, normalnim stvarima kao
to je utjecaj vrnjaka, tenja za neovisnou, pitanje identiteta, seksualnost
i odgovornost, ali i nekim ozbiljnijim problemima, kao to su nedostatak
samopotovanja, depresija, tjeskoba, eksperimentiranje s alkoholom i
drogama, nasilno ponaanje i poremeaji u ponaanju i prehrani. Iako
veina mladih izae iz adolescencije bez ozbiljnih tekoa, znaajan broj njih
se ne moe suoiti sa svim izazovima. Kod njih se mogu javiti emocionalni
problemi koji, ako se ne lijee na odgovarajui nain, mogu imati pogubne
posljedice na njihovo budue mentalno, pa i fiziko zdravlje. Stoga je jako
vano da i adolescenti i njihovi roditelji znaju prepoznati upozoravajue
znakove takvih problema, kako bi na vrijeme potraili pomo i lijeenje.

1
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Adolescencija je razvojna faza koja obuhvaa vremensko razdoblje

priblino izmeu 11. i 22. godine ivota. Naziv pubertet se esto koristi kako
bi se oznaile fizike manifestacije spolnog sazrijevanja. Na adolescenciju se
moe gledati kao na ukupni pokuaj psihike prilagodbe na stanje puberteta,
na nova unutarnja i vanjska stanja s kojima se osoba suoava.
U oba spola njezin poetak je karakteriziran fizikim promjenama koje
se odraavaju na svim podrujima adolescentskog ponaanja, njihovim
interesima, socijalnom ponaanju i kvaliteti afektivnog ivota. Kraj
adolescencije je tee definirati jer je vie odreen psiholokim i sociolokim
zakonitostima, nego to je vezan uz fizike ili bioloke promjene.
Adolescencija se najee dijeli u podfaze: ranu, srednju i kasnu
adolescenciju. Rana adolescencija poinje s pubertetom i zavrava s
usporavanjem fizikog rasta, udrueno s pomakom od obitelji prema grupi
vrnjaka, a obuhvaa dob izmeu 11 i 14 godina. Srednja adolescencija je
doba orijentacije na vrnjake, karakterizirana je jakom usmjerenou na
uspostavljanje spolnog identiteta i uobiajene naine bavljenja s drutvom u
irem smislu, a obuhvaa dob izmeu 15 do 17 godina. Kasna adolescencija
je razdoblje usavravanja i konsolidacije identiteta u kojem se obitelj,
prijatelji i vlastita osoba opaaju na uravnoteenije i sloenije naine. Njezin
je kraj osobito teko procijeniti (posebno u mnogim razvijenim drutvima), a
smjeta se u razdoblje izmeu 18. i 22. godine.
Adolescenti se osjeaju drugaije
od onoga kako su se osjeali kao djeca i ta
ih razlika zbunjuje (kao i one oko njih).
Takoer znaju da im se tijela mijenjaju na SREDINJA PITANJA U
nain s kojim nisu uvijek zadovoljni. ADOLESCENCIJI SU:
Opaaju da su udljiviji, ali im nije jasno od
kuda ta udljivost potjee. Prepoznaju da
su im se osjeaji prema roditeljima Tko sam?
promijenili i to ih esto uznemiruje. Sve to
ukazuje da je unutarnja uznemirenost ili Kamo idem?
nemir vrlo stvarno iskustvo za same
adolescente. Hoe li ih to voditi do
poduzimanja nekih akcija razliito je od Kako u tamo
osobe do osobe, premda su, pogotovo rani doi?
adolescenti, esto skloniji izraavanju nekog
konfliktnog stanja kroz djelovanje, nego

2
 Adolescencija i mentalno zdravlje

kroz razmiljanje i razgovor. Meutim, sami adolescenti se osjeaju drugaijima

i ele da njihova djelovanja odraavaju tu razliitost. Na taj nain
adolescentski nemir izgleda vrlo stvaran, a takvim ga doivljavaju i sami
adolescenti.
Fizioloke i hormonalne
promjene u pubertetu s vidljivim i manje
vidljivim tjelesnim promjenama vode
remeenju emocionalne ravnotee. Nekada KAD POINJE PUBERTET?
se emocionalno sazrijevanje odvija
Prosjena pubertetska
bre od fizikog ili obrnuto, fiziko
dob se tijekom desetljea
sazrijevanje se odvija prije nego to
sniavala na nain da
je na njega adolescent emocionalno
pubertet u djevojica u
spreman. Adolescent se pokuava
prosjeku poinje s 10
upoznati sa svojim promijenjenim
godina, a u djeaka s
tijelom i njegovim funkcioniranjem i
12 godina.
mora poeti spoznavati da ima tijelo
koje funkcionira na odrasli nain,
koje ima odraslu veliinu, snagu,
koordinaciju i reproduktivnu sposobnost.
Hormonalne promjene rezultiraju oitim pubertetskim znakovima: rast pubine i
pazune dlakavosti, produbljenje glasa, rast dlaka na licu, prsima nogama i podlakticama u
djeaka; rast grudi i irenje bokova u djevojica. Djevojice dobijaju menstruaciju, a djeaci
poinju stvarati ivu spermu. Sve te fizike promjene imaju vaan utjecaj na naine na koje
adolescent opaa samoga sebe.
Kognitivne promjene doprinose poveanom osjeaju autonomije
adolescenata. Oni opaaju sebe i svijet oko njih na naine koji se jako razlikuju
od onih u djetinjstvu. U adolescenciji ideje i koncepti, svijet apstraktnog
miljenja, postaju razumljive na nov nain i postaju izvor bezgraninog
oaranja. Oni omoguuju adolescentima da mogu misliti o samom procesu
miljenja, da mogu razvijati pretpostavke i razmiljati o budunosti. Oni ne
moraju vie traiti objanjenje od drugih, nego mogu sami stvarati i
provjeravati svoje pretpostavke. Adolescenti jasnije sagledavaju svoj
unutarnji, intrapsihiki i vanjski, stvarni svijet i uviaju njihove sloenosti. Za
razliku od djece, adolescenti opaaju i prihvaaju dvojbe i nedoreenosti.
U ovom razdoblju djeaci i djevojice se moraju odvojiti od svojih
roditelja i usmjeriti panju na same sebe jer to od njih zahtijevaju temeljne
promjene koje moraju obaviti tijekom adolescencije. Oni se moraju moi
osloniti na vlastite osjeaje, misli i reakcije te prema tome moraju imati
povjerenja u ove unutarnje procese kako bi mogli autonomno funkcionirati.
Bez povjerenja u njih morali bi se stalno oslanjati na gledita, miljenja i
vjerovanja drugih. Kako bi postali svjesniji vlastitih zapaanja, adolescenti
trebaju ovo razdoblje usmjerenosti na sebe koje poinje u ranoj, zadrava se u
srednjoj i razrjeava u kasnoj adolescenciji.
Psihike promjene u adolescenciji, premda esto manje opipljive i tee
prikazive od fizikih, takoer predstavljaju teak ivotni zadatak. Adolescencija se
esto opisuje kao prijelazno razdoblje koje vodi do nepovratnog prijelaza iz

3
 Adolescencija i mentalno zdravlje

djetinjstva u odraslost, od stanja biti neije dijete do stanja postati neija

majka ili otac . To je razvojno razdoblje u kojemu postoji jaka svijest o sebi. Rani
adolescenti postaju svjesniji sebe uglavnom zbog tjelesnih promjena. Srednji
adolescenti skupljaju iskustva kroz interakciju s vrnjacima, usporeujui se s
drugima koji se nalaze u slinim stanjima previranja. Kasni adolescenti se
usmjeruju na proiavanje doivljaja samog sebe kako bi ga doivjeli stvarnim
i jedinstvenim (koherentnim).
Rani adolescenti su jako zaokupljeni istovjetnou i razlikama: na koji
nain su isti kakvi su i prije bili ili u emu su razliiti; na koji je nain njihova obitelj
istovjetna s obitelji njihovih prijatelja ili u emu je razliita; na koji su nain njihovi
prijatelji istovjetni s njima ili u emu su razliiti. Kada i kako adolescenti
sazrijevaju, postaje vaan imbenik u izboru prijatelja. Tako se npr. udruuju
djevojke i djeaci koji rano sazrijevaju. One koji sazrijevaju sporije esto se dri na
distanci ili oni sami dre druge na distanci. Odnosi s vrnjacima istog spola od
velike su vanosti u ranoj adolescenciji. Zbog toga to osjeaju tolike promjene
rani adolescenti ele znati dijele li i njihovi prijatelji sline osjeaje i iskustva. Bliski
odnosi s roditeljima su nadomjeteni odnosima s najboljim prijateljima.
Dok je u ranoj adolescenciji glavna
potreba prilagodba na velike fizike
promjene koje mijenjaju adolescentove
obiteljske i drutvene odnose, u srednjoj
adolescenciji je glavna potreba da se ADOLESCENTI I RODITELJI
adolescent osjea vrsto ukorijenjen meu
vrnjake, kolu i specifine drutvene Dok su u djetinjstvu roditelji za
sredine. Postoji jasan pomak od obiteljskog dijete bili svemoni i sveznajui,
za adolescenta su obini smrtnici,
doma prema svijetu vrnjaka. Najbolja
srueni idoli, promjena koju je
prijateljstva ostaju dalje znaajnima, esto teko prihvatiti i roditeljima
meutim sve vie ustupaju mjesto lojalnosti i adolecentima. Adolescenti se
grupi, koja se manifestira kroz npr. sluanje mogu osjeati razoaranima,
iste vrste muzike, noenje odreene vrste a roditelji povrijeenima i
odjee, ukljuivanje u odreene sportske ili ugroenima. Meuigra ovih
drutvene aktivnosti i dr. Rani adolescenti osjeaja sastavni je dio procesa
gledaju naprijed, iz djetinjstva u sadanjost. odvajanja koji karakterizira
Srednji adolescenti ive u sadanjosti. adolescenciju i pripada u
Pokazuju malo interesa za djetinjstvo, a podruje psihikih promjena.
esto i za odraslu dob. Oni ele saznati to su Velika ulaganja u roditeljsku
i tko su, tko je jo kao oni i tko jo eli ljubav i odobravanja tijekom
biti s njima, a sve to ele znati sada. djetinjstva vodila su osjeaju
zadovoljstva u roditelja i
Kredo srednjih adolescenata osjeaju sigurnosti u djeteta.
moe se izraziti rijeima Upoznaj Stoga, uope nije udno da
sebe. Oni se punom snagom se tijekom ovog razdoblja
probijaju u drutvo s glavnom adolescencije i jedni i drugi
svrhom da u to vie socijalnih teko odriu ovih osjeaja.
situacija upoznaju sami sebe.
Takoer, oni nastoje upoznati i ono
to je unutar njih kroz sanjarenja,
fantazije i pisanje dnevnika, poezije i

4
 Adolescencija i mentalno zdravlje

pria. esto je ovo razdoblje

poveane kreativnosti.
NORMALNI OSJEAJI I
Adolescenti ove dobi su jako svjesni
PONAANJA U ADOLESCENCIJI:
onog to su ostavili iza sebe. Mnogi autori su
pisali o procesu alovanja karakteristinom
za razdoblje adolescencije. Zbog odvajanja udan i nelagodan osjeaj
od roditelja, unutarnjeg i vanjskog (manjeg o samom sebi i vlastitom
oslanjanja na roditeljsko vodstvo), srednji tijelu
Zabrinutost je li
adolescent se moe nai u stanju
njegov/njezin izgled
izoliranosti i usamljenosti. Mrzovolja, tako
normalan
karakteristina za srednju adolescenciju,
Zabrinutost oko vlastite
esto potjee od procesa alovanja. fizike i spolne privlanosti
Adolescentu je potrebno izvjesno vrijeme da
stvori nove odnose s roditeljima koji Poveano zanimanje za seks
odgovaraju nastalim promjenama, kao i Srameljivost, crvenjenje i
skromnost
znaajne nove odnose sa drugima.
este promjene u
Novi odnosi za kojima traga druenjima
adolescent u srednjoj adolescenciji
su odnosi s vrnjacima, mukim i Usredotoenost na samog
enskim. Oni se pomiu od sebe
primarnog druenja s istospolnim Naizmjenino iskazivanje
vrnjacima na druenja u mijeanoj visokog i niskog
grupi prijatelja. U srednjoj adolescenciji samopotovanja
Loe raspoloenje
adolescenti punu panju posveuju ljudima
i situacijama izvan obitelji, do stupnja koji Shvaanje da roditelji nisu
moe ozlovoljavati roditelje, koji esto sve savreni
tee podnose adolescentovu zaokupljenost Malo izraza ljubavi prema
sobom i njegovim drutvenim ivotom i roditeljima, uz povremene
angamanima. grubosti
Pritube da se roditelji
Oni takoer tragaju za mijeaju u njegov/njezin
odraslima koji nisu njihovi roditelji. ivot
Tragajui za osobinama s kojima se U stresnim situacijama
mogu identificirati i osobama kojima sklonost djetinjastom
mogu vjerovati, a koje nisu tako ponaanju
Odijevanje i interesi pod
obojene ambivalentnim osjeajima
utjecajem vrnjaka
kao sami roditelji, adolescenti sve
veu vanost daju npr. profesorima,
Uglavnom zainteresirani za
trenerima ili roditeljima svojih sadanjost bez puno
prijatelja. Roditelji nekada teko razmiljanja o budunosti
podnose ova esta divljenja prema
drugim odraslima, dok su istovremeno Iskuavanje granica u
oni meta estih kritika i podsmjeha. dozvoljenom ponaanju
Istovremeno dok su oarani drugim Eksperimentiranje sa
odraslima, srednji adolescenti esto seksom i drogama
se dre na udaljenosti od svojih
roditelja.

5
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Tijekom srednje adolescencije

dolazi do promjena od identifikacije s
grupom na jae razgranatu mreu
socijalnih kontakata. Tako se npr. u KULTURNE RAZLIKE
ovoj dobi mnogi mladi zaljubljuju i poinju
odlaziti na ljubavne sastanke. Matanje Mladi iz manjinskih etnikih
o osobnoj vezi s jednim od ovih novih zajednica se mogu suoavati s
objekata elja, bilo da se radi o popularnoj posebnim pritiscima
osobi u koli, muzikoj ili filmskoj zvijezdi, povezanim s njihovom
predstavlja jedan od izvora dobrog stanja pripadnou etnikoj skupini.
adolescenata. Pogledi sa slika njihovih idola Roditelji tih adolescenata
polijepljenih po zidovima adolescentskih trebaju biti posebno osjetljivi
soba doaravaju osjeaj bliskosti i na ove pritiske koji mogu
umirenja (u nedostatku nedavno odbijene utjecati na odnose ovih
roditeljske panje). adolescenata u koli, s
vrnjacima i drugdje.
Nakon stadija zaljubljivanja, imati
djevojku ili mladia dobiva drutvenu i Mladi iz razliitih kultura
osobnu vanost. Drutveni status esto je mogu doivljavati dodatne
stresne utjecaje na mentalno
vezan uz imanje stalne djevojke ili mladia
zdravlje zbog itavog niza
to moe ostavljati dojam vee zrelosti, faktora:
ukljuujui i seksualno eksperimentiranje.
esto izgleda kao da je glavna svrha ranih Kulturne i/ili jezine
zaljubljivanja stjecanje iskustva sastajanja. razlike
Tek kasnije, u kasnoj adolescenciji imati Iskustvo migracije ili
djevojku ili mladia proizlazi iz elje za veom izbjeglitva
bliskou, tj. za dubljim upoznavanjem Problemi koji proizlaze
drugoga, kao i samoga sebe. iz ivota izmeu
Srednji adolescenti bolje su upoznati "dviju kultura"
sa svojim tijelima, osjeajima, osjetima i Meugeneracijski
snovima. Bolje koriste promjene u procesu sukob
miljenja i svjesniji su seksualnih impulsa i Izloenost
tjelesnih dijelova. Bolje su upoznati s diskriminaciji i raznim
drutvenim ivotom, u njemu se bolje drugim tekim
snalaze i neovisniji su od obitelji. Openito, ivotnim iskustvima
osjeaju se samosvjesnijima i sposobnijima.
U kasnu adolescenciju kreu pripremljeni za
proces konsolidacije ove samosvijesti i
hvatanja u kotac s onim to im nosi
budunost.
Rani adolescenti su svjesni toga da su vei, ali rijetko o sebi misle kako
napreduju prema odraslosti. Srednji adolescenti primarno su usmjereni jedni
na druge, esto u suprotnosti sa svijetom odraslih. Kasni adolescenti
poinju na sebe gledati kao na osobe koje se pribliavaju odraslosti i esto
razmiljaju o tome tko i kakvi bi eljeli biti, koji im odrasli imponiraju i zbog
ega. U kasnoj adolescenciji princip stvarnosti sve vie prednjai nad
principom zadovoljstva, fantaziju sve vie ispravlja i nadomjeta stvarnost.
Ovo predstavlja vaan dio kognitivnog razvoja tijekom kasne adolescencije.

6
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Pojaava se sposobnost tonog opaanja realiteta koji je manje ometan

psihikim zahtjevima. Sukob s roditeljima poinje slabiti, nezavisnost u ivotu
je sve vea, usporedo sa sve snanijom emocionalnom stabilnou,
samopouzdanjem i brigom za druge. Odnosi s vrnjacima i dalje su vani, ali
zauzimaju odgovarajue mjesto meu ostalim interesima mladih usmjerenih
na budui ivot.
Normalan prolaz kroz adolescenciju ukljuuje izvjesnu mjeru poremeaja,
kako osjeaja i stavova unutar samoga sebe, tako i u odnosu prema drugima. I
u najboljim okolnostima adolescencija je stresno ivotno razdoblje. Ipak, veina
adolescenata prolazi kroz taj period bez ozbiljnih i tetnih posljedica. Uz
odgovarajuu podrku roditelja, obitelji, kole i ire zajednice, mladi se
razvijaju u zadovoljne, dobro prilagoene i samopouzdane odrasle osobe, koje
se mogu nositi sa stresom i graditi normalne odnose s drugim ljudima.
Meutim, kod nekih mladih ljudi koji ne mogu izdrati sve izazove
adolescencije, najee zbog nekih osobitih obiteljskih ili drutvenih okolnosti,
mogu se javiti emocionalni problemi ili poremeaji u ponaanju koji, ukoliko se
ne lijee na odgovarajui nain, mogu imati tetne posljedice na mentalno i
fiziko zdravlje osobe u kasnijem ivotu.
Mentalno zdravlje je, poput fizikog zdravlja, vano u svim ivotnim
razdobljima. Ono utjee na sve aspekte naeg ivota i ukljuuje takve stvari
kao to je subjektivno dobro osjeanje sa samim sobom i u odnosu s drugima,
bolje savladavanje stresa, odnoenje s drugim ljudima, mogunost stvaranja
bliskih odnosa s drugima, sigurnije stvaranje odluka i dr. Mentalno zdravlje je
nain na koji mislimo, osjeamo ili djelujemo u raznim ivotnim situacijama. To
je nain na koji poimamo sami sebe, na ivot i ljude u naem ivotu, kao i
nain na koji procjenjujemo svoje mogunosti i donosimo odluke.
Mnogi ljudi imaju problema s
mentalnim zdravljem u pojedinim
razdobljima svog ivota. Poput odraslih
osoba i adolescenti mogu imati takvih
problema koji utjeu na njihovo miljenje,
osjeaje i ponaanje. Prema postojeim
podacima, oni se javljaju kod svakog petog
adolescenta u vidu tjeskobe, niskog
samopotovanja, depresije ili raznih
poremeaja u ponaanju. Ukoliko se
pravodobno ne lijee, ovi problemi mogu
dovesti do neuspjeha u koli, sukoba u
obitelji, zloupotrebe droga, nasilja i ponekad
samoubojstva. Stoga je vrlo vano da
roditelji znaju prepoznati ove probleme to
ranije i uz vlastitu, adolescentu osiguraju
i strunu pomo.

7
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Adolescencija donosi nova iskustva

i izazove, koji mogu biti i uzbudljivi i
NEKI SIMPTOMI STRESA:
stresni. Mladi, poput odraslih, mogu
svakodnevno doivljavati stres i zato bi
Hladne ili vlane ruke i
trebali nauiti kako ga mogu ublaiti. stopala
Veina mladih doivljava stres kada se Prekomjerno znojenje
suoava sa situacijom koju percipira Ubrzan rad srca i
kao opasnu, teku ili bolnu i vjeruju da disanja
se ne mogu s njom nositi. Bolovi u trbuhu ili glavi
Razdraljivost
esti izvori stresa su kolski
zadaci i frustracije, mijenjanje kola
ili mjesta boravka, bavljenje prevelikim SAVLADAVANJE STRESA
brojem raznih aktivnosti, prekomjerna
oekivanja ili problemi s prijateljima Redovito vjebanje i
i/ili vrnjacima u koli. Vrlo esto prehrana
izvor stresa su i negativne misli i Izbjegavanje kave u
osjeaji povezani s promjenama na veoj mjeri jer
vlastitom tijelu i slikom o sebi. Uz to, pojaava napetost
Izbjegavanje cigareta,
stres mogu prouzroiti osobite
alkohola i droga
okolnosti u obitelji, npr. razvod Vjebanje situacija koje
roditelja, kronina bolest ili financijski uzrokuju stres
problemi roditelja, kao i nesigurna Izbjegavanje negativnih
okolina u kojoj adolescent ivi. misli o samom sebi
Zadovoljiti se dobro
Ako adolescenti doivljavaju
obavljenim poslom, a
prekomjeran stres, treba im pomoi ne teiti savrenstvu
da ga pokuaju smanjiti, jer u Odmoriti se od stresne
suprotnom on moe izazvati situacije uz aktivnosti
tjeskobu, povlaenje u samog sebe, kao to su sluanje
agresivnost, fiziku bolest ili muzike, crtanje,
pogrene pokuaje da se ovlada pisanje, razgovor s
stresom kroz upotrebu alkohola ili prijateljem ili bavljenje
droga. Stoga roditelji trebaju paljivo kunim ljubimcem
motriti utjee li stres na zdravlje, Druenje s prijateljima
koji mogu pomoi na
ponaanje, misli i osjeaje njihova
pozitivan nain
djeteta i pomoi mu da naui kako
e njime ovladati i kako ga moe u
nekim situacijama izbjei.

8
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Istraivanja pokazuju da
adolescenti koji pokazuju poremeaj u
ponaanju, esto uz zloupotrebu
alkohola ili droga, najee pate od
niske razine samopotovanja. Stoga
se s pravom pretpostavlja da
podizanje razine samopotovanja
moe adolescente uiniti otpornijima
na takve poremeaje. Meutim, ne pate
samo ovi adolescenti od niskog
samopotovanja. Ono se, naime, gradi
od najranije dobi iz odnosa majka -
dijete i roditelji - dijete. Roditelji od
najranije dobi djeteta trebaju
pokazivati da su im djetetovi osjeaji,
potrebe i misli vani i trebaju nastojati
ih razumjeti, to ne znai da im uvijek
trebaju udovoljiti. Oni moraju biti
odgajatelji djece, a da ih ne Roditelji su vani uzori za
zanemaruju i negiraju kao djeje djecu, a nain na koji se odnose
budalatine ili prema njima ostaju prema obitelji, prijateljima i
ravnoduni, ve trebaju ui u dijalog kolegama ostavlja tragove i na
s djetetom na njegovoj razini njihovoj djeci.
razumijevanja. Tada e dijete Roditelji ije je samopotovanje
razvijati osjeaj da vrijedi svom krhko (nesigurno) trebaju vie
roditelju (pa tako i samom sebi) i da pripaziti da i nehotino takav
roditelj potuje njegovu osobu svoj primjer ne prenose na
(izraenu kroz elje, misli i postupke) djecu. Ne trebaju pred djecom
to je preduvjet da potuje i samo naglaavati, ali niti skrivati taj
svoj problem. Autentinost je
sebe. Naalost, ima mnogo odraslih
manje opasna za razvoj od
koji trae potovanje za sebe, a da pri glumljenog ponaanja. Djeca
tome razliitim rijeima ili postupcima imaju i druge primjere u obitelji i
ugroavaju potovanje drugoga, pa izvan nje, koji takoer mogu
tako i vlastitog djeteta, to je sluiti kao uzori.
uglavnom vezano uz osobnu povijest
Mladi, iji roditelji imaju na
tih osoba i mehanizama obrane koje zdravim osnovama izgraeno
koriste u odnosu s drugima. samopotovanje (a ne
Samopotovanje je na neki nain obrambeno prenaglaeno) i sami
rezultat neusklaenosti ili usklaenosti lake razvijaju vlastito
samopotovanje.
izmeu predodbe o sebi i eljene slike o
sebi. Openito, mladi proivljavaju
odreene probleme sa samopotovanjem

9
 Adolescencija i mentalno zdravlje

tijekom jednog dijela adolescencije jer uz sve fizike i emocionalne izazove, u tijeku
odrastanja moramo nauiti procjenjivati svoje potencijale i prihvatiti vlastita ogranienja.
Ako se adolescenti vie oslanjaju na eljenu sliku o sebi nego na realnu procjenu sebe, u
kasnoj adolescenciji to moe uzrokovati osjeaj manje vrijednosti, nedostatka ljubavi i
potovanja od strane drugih, potitenost, zbunjenost i tjeskobu povezanu s tjelesnim
zdravljem. Nisko samopotovanje adolescenta smanjuje povjerenje u samog sebe.
Osobe kojima nedostaje samopotovanja izbjegavaju upoznavanje novih drutava ili
suoavanje s raznim drutvenim situacijama. Oni se ne ele izloiti tome da im se drugi
podsmjehuju zbog toga to su stidljivi, nervozni ili neupueni. Umjesto toga, radije se dre
po strani i tako se izdvajaju iz drutva. esto poseu za alkoholom ili drogama kako bi
umjetno podigli i ojaali svoje samopouzdanje, ali time mogu samo jo vie ugroziti svoj
osjeaj samopotovanja.
Djeca sa zdravim samopotovanjem, koja zbog toga nisu ovisna o stalnim
dokazima vlastite vrijednosti i uspjenosti, lake e podnositi i neuspjehe koje donosi ivot.
Ona nee na njih reagirati s pretjeranim strahom, omalovaavanjem sebe, depresijom ili
odustajanjem. Adolescenti moraju spoznati da nisu jedini koji imaju slabe toke, a roditelji
im trebaju pomoi da se usredotoe na svoje dobre strane umjesto na osobine koje im se
ine slabima ili negativnima.
Kada se roditeljima ini da bi neko ponaanje, poput izbora prijatelja ili neke
aktivnosti, moglo nakoditi njihovom djetetu, umjesto da stvaranjem sukoba smanjuju
njegovo samopotovanje, uvijek trebaju nastojati ostvariti atmosferu za razgovor s
djetetom i kompromis. Takoer bi trebali omoguiti svojim adolescentima da sudjeluju u
donoenju nekih odluka koje se tiu cijele obitelji jer time pridonose njihovom osjeaju
vlastite vrijednosti i tako pozitivno utjeu na njihovo samopotovanje.

DJEVOJKE MLADII
Tijekom odgoja, djeake se jo
Prema nekim istraivanjima,
uvijek esto ui da moraju biti
problem niskog samopotovanja
snani, da ne smiju pokazivati
prisutniji je u djevojaka nego u
svoje osjeaje i svoju ranjivost, to
djeaka.
u njima moe izazvati osjeaj
To se objanjava mnogim razlozima izoliranosti od drugih ljudi. Kada
kao to su hormoni rasta, razliiti djeaci ne mogu izraziti ono to
drutveni odnosi, nain odgajanja i osjeaju, mogu izgubiti povjerenje
neke druge rodne razlike. Mnoge u same sebe i imati nisko
djevojke koje su izloene samopotovanje.
zadirkivanju, psihikom, verbalnom
To, meutim, moe imati
ili fizikom zlostavljanju imaju
pogubne posljedice jer mladii
izrazito nisku razinu
tada, u nastojanju da uklone
samopotovanja i esto su plaljive,
neugodne osjeaje i misli o sebi,
nesigurne i neodlune u odnosima s
mogu potraiti izlaz u loem
drugim osobama.
drutvu ili u negativnim
Nisko samopotovanje, meutim, oblicima ponaanja koja mogu
moe uzrokovati depresiju ili prouzroiti probleme u koli i
poremeaje u ponaanju, posebno u drugdje.
vezi s pravilnom prehranom.

10
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Izraz depresija upotrebljava

se za stanje koje obiljeavaju
osjeaji tuge, potitenosti, jada i
oajanja. Svi mi, ukljuujui i
adolescente, ponekad se tuimo na
depresivno raspoloenje kada se
osjeamo potiteno ili tuno, i to je
izgleda neizbjeno. Meutim, treba
razlikovati prolaznu neraspoloenost,
eventualno izazvanu nekim vanjskim
dogaajima ili frustracijama, od
depresivnih simptoma prisutnih u
mnogim mentalnim poremeajima ili
depresije kao klinike bolesti koja ima
svoju etiologiju, kliniku sliku i
odgovore na specijalistiko lijeenje.
Adolescencija je vrijeme estih
stanja potitenosti. este promjene
raspoloenja sastavni su dio ivota,
ali neki adolescenti su osobito skloni
takvim estim periodima depresije, Mnogi faktori u ivotnim
imaju uznemirujue simptome koji okolnostima takoer mogu
prelaze granicu normalne potitenosti ili pogodovati nastanku
depresije. Kada takvo stanje potraje depresije u mladih osoba. To
tjednima, osjeaji se pogoravaju i su, na primjer:
nita ih ne moe ublaiti te kada
Gubitak vanih, bliskih
takvi osjeaji utjeu na normalno
osoba zbog smrti, razvoda ili
funkcioniranje u koli, kod kue ili prekida veza.
obavljanju raznih aktivnosti, mogue
je da adolescent ili adolescentica pati Problemi s prijateljima i/ili
od klinike depresije. vrnjacima u koli.
Izloenost nasilju, kao
Klinika depresija je pravi
svjedok ili kao rtva fizikog
mentalni poremeaj koji, kad se ili spolnog zlostavljanja.
dijagnosticira, moe se uspjeno
lijeiti. Meutim, ponekad ju je teko Stres povezan s
prepoznati jer adolescenti ne diskriminacijom,
siromatvom ili drugim
razumiju ili ne mogu izraziti uvijek
ivotnim tekoama.
ono to osjeaju, dok odrasli esto
pretpostavljaju da su neraspoloenja
normalna pojava u adolescenciji i
pogreno tumae, na primjer,
poremeaj spavanja kao naviku

11
 Adolescencija i mentalno zdravlje

gledanja televizijskog programa do

kasno u no.
Roditelji trebaju biti u stanju
prepoznati upozoravajue znakove,
promjene na svojoj djeci, koje
ukazuju da je neraspoloenost
prerasla u depresiju i znati kada
treba potraiti pomo. Kada su mladi
uznemireni zbog neega, trebali bi
imati priliku da razgovaraju s nekim
tko e pokazati da mu je stalo do
njih i da im eli pomoi. Stoga,
roditelji trebaju pokazati svoju brigu
i razgovarati sa svojim djetetom o
razlozima njegove potitenosti kako
bi vidjeli je li rije o privremenom
stanju ili sluaju klinike depresije.
I roditelji i adolescenti moraju znati da takva dugotrajna stanja potitenosti nisu
normalna pojava u adolescenciji, da ne znae neiju slabost ili karakternu manu, ve
poremeaj zdravlja radi kojeg moraju potraiti strunu pomo.

ZNAKOVI DEPRESIJE
Depresivna bolest ukljuuje nekoliko navedenih znakova kroz dulji
vremenski period:
Promjena apetita uz znaajnije mravljenje ili debljanje
Promjena u nainu spavanja (prekomjerno spavanje ili tekoe pri
pokuaju da se zaspi)
Gubitak zanimanja za dosadanje aktivnosti
Gubitak energije, umor bez vidljivog razloga
Osjeaji bezrazlone krivnje
Nemogunost koncentracije, neodlunost, zaboravnost
Osjeaji potitenosti, bespomonosti i beznadnosti
Stalna negativnost, ljutnja, razdraljivost i bijes
esta razmiljanja o smrti
Loe ocjene i problemi u koli
Prestanak aktivnosti i druenja s prijateljima
Tekoe u odnosima s drugima
Pretjerana reakcija na kritiku, problemi s autoritetom
Izuzetna osjetljivost na odbijanje ili neuspjeh, nisko
samopotovanje
Samodestruktivno ponaanje, konzumacija alkohola ili droga
Nemarnost u izgledu i odijevanju

12
 Tjeskoba (ili anksioznost) je
normalni dio naeg ivota i svi je s
vremena na vrijeme doivljavamo.
Rije tjeskoba oznaava zabrinutost,
strah i napetost koji su obino
sastavni dio privremenog odgovora
na stres. Za veinu mladih u
adolescenciji tjeskoba se javlja samo
u odreenim situacijama kao to su
kolski testovi, vani ljubavni
susreti ili sportska i druga
natjecanja. Osjeaj tjeskobe moe
ponekad pozitivno djelovati i zapravo
potaknuti motivaciju mladih kada se
pripremaju za neki veliki test ili u
traenju izlaza iz neke potencijalno
opasne situacije. Stoga, povremeni
osjeaj tjeskobe nije neto zbog
ega bi se trebali zabrinuti.
Ali, za neke mlade ljude tjeskoba je
stalni pratilac u njihovom ivotu, koji
ih ometa u normalnom svakodnevnom
funkcioniranju. Mladi koji pate od
tjeskobnog poremeaja doivljavaju
dugotrajan, intenzivan strah ili
zabrinutost i druge simptome, i to u
situacijama kada takvi osjeaji
nemaju prave uzroke u stvarnosti.
Tjeskobni poremeaji su vrlo esti i
mogu se javiti u bilo kojoj dobi pa
tako i u adolescenciji.
Mnogi mladii i djevojke imaju
tjeskobne poremeaje s takvim
osjeajima straha, zabrinutosti,
panike ili intenzivnog stresa koji im
mogu ponekad znatno oteati
svakodnevni ivot. Takva tjeskoba
moe negativno utjecati na obine
stvari kao to su spavanje,
koncentracija, apetit, a posebno na
sposobnost uivanja u ivotu i
oputanja.
ZNAKOVI TJESKOBE
Adolescenti s tjeskobnim
poremeajem mogu imati
sljedee simptome:
stalna zabrinutost za
vlastitu sigurnost i sigurnost
roditelja
odbijanje odlaska u kolu
esti bolovi u trbuhu i
druge sline pritube
uznemirenost ili
zabrinutost zbog kratkih
odlazaka od kue na par
dana (npr. izlet)
tekoe u sklapanju novih
poznanstava i razgovoru s
novim osobama
pretjerani strah od
dogaaja prije nego to se
dogode
pretjerana zabrinutost
zbog kole, prijatelja ili
sporta
potreba za silnim
razuvjeravanjima prije
ulaska u novu situaciju
pretjerana zaokupljenost
istoom i pranjem ruku
tekoe pri oputanju i
spavanju
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Ukoliko takva tjeskoba kod

adolescenata potraje dulje vrijeme,
tada treba potraiti strunu pomo.
Ako se ne lijei na odgovarajui
nain, moe im zagorati ivot i
onemoguiti obavljanje normalnih
aktivnosti. Neki mladi mogu u elji
da umanje osjeaj tjeskobe
posegnuti za alkoholom ili drogama,
a kod nekih se moe javiti i depresija
i sklonost samoubojstvu.
Postoji nekoliko tipova tjeskobe koji
se javljaju kod djece i adolescenata koji
mogu poprimiti ozbiljne razmjere i
zahtijevaju pomo specijalista.

OPI TJESKOBNI POREMEAJ
Pretjerana i neutemeljena zabrinutost koja
nije povezana s nekim dogaajem ili
stvarnim uzrokom straha. Adolescenti s
ovim poremeajem neprekidno se brinu
zbog kole, budunosti, zdravlja ili
sigurnosti lanova obitelji, ili se boje da e se
oni sami ozlijediti ili razboljeti. Uvijek misle
da e se dogoditi najgore, a njihov strah
esto prate i fiziki simptomi kao to su bol
u grudima, glavobolja, umor, napetost
miia, bolovi u trbuhu ili ak povraanje.
PANINI POREMEAJ
Prisutnost estih, neoekivanih napadaja
panike i stalan strah od takvih napadaja.
Napadaj panike ukljuuje iznenadan osjeaj
jakog straha zajedno s ubrzanim radom
srca i ubrzanim disanjem, vrtoglavicom,
znojenjem, muninom ili osjeajem smrtne
opasnosti. Ovi napadaji mogu trajati od
nekoliko minuta do nekoliko sati i esto se
javljaju bez upozorenja.
Adolescenti koji imaju takve napadaje
mogu poeti izbjegavati sve situacije, pa i
kolu, u kojima misle da se napadaj moe
dogoditi.
OPSESIVNO-KOMPULZIVNI
POREMEAJ
Opsesivno-kompulzivni poremeaj odnosi
se na prisilno ponavljanje nekih radnji
(poput pranja ruku) ili prisilnih misli poput
brojanja ili tihog ponavljanja nekih rijei,
to uzrokuje znatnu tjeskobu. Mladi koji
imaju ovaj poremeaj boje se da e se
dogoditi neto loe ukoliko prestanu
ponavljati ove radnje ili misli i esto se
toga stide. Takoer im se esto ini da su
poludjeli i nastoje prikriti ono to im se
dogaa od obitelji i prijatelja.
FOBIJE
Adolescenti koji imaju fobije pate od
neutemeljenog i pretjeranog straha od
nekih situacija ili predmeta. Mnoge fobije
imaju posebna imena, a obino se odnose
na strah od ivotinja, oluje, vode, visine,
otvorenog ili zatvorenog prostora. Mladi
ljudi koji imaju socijalnu fobiju uasavaju
se drutvenih situacija u kojima bi ih drugi
mogli kritizirati ili otro osuivati. Mladi
ljudi s fobijama nastoje izbjei sve
predmete ili situacije koje u njima
izazivaju strah, tako da ovi poremeaji
mogu stvarati velika ogranienja u
njihovom ivotu.

14
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Odreeno poklanjanje panje vlastitom tijelu i izgledu normalan je dio

procesa odrastanja. Kada djeca dou u adolescenciju, njihova tijela se
mijenjaju i oni postaju svjesniji svog izgleda. Mnogim djevojkama i djeacima
se njihovo tijelo ne svia. esto smatraju da su predebeli ili neprivlani, ak i kad
zrcalo pokazuje suprotno. Djevojke esto misle da su debele, a djeaci se boje da
nisu dovoljno snani ili visoki. Ipak, istraivanja pokazuju da su djevojke znatno
vie usredotoene na veliinu i oblik svoga tijela nego djeaci.
Mnogi mladi ljudi, koji imaju problema s vlastitim izgledom susreu se s
njima ve kod kue. Kako vrlo esto adolescenti svaku primjedbu o njihovoj
teini ili izgledu shvaaju vrlo ozbiljno, roditelji ne bi trebali s tim u vezi davati
negativne komentare. Odnos roditelja i djeteta koji ostavlja djetetu dovoljno
mentalnog prostora za gradnju sebe kao autonomne i neovisne osobe (od ranih
dana pa do kraja razvoja), preduvjet je za upoznavanje sa vlastitim potrebama,
eljama i osjeajima djeteta. Previe i ponekad nasrtljivo kontrolirana djeca nemaju
prilike za razvijanje svoje autentinosti, nego se najee samo prilagoavaju
potrebama roditelja, stvarajui iskrivljeni (lani) doivljaj sebe. Takva djeca nemaju
ni zdravu osnovu da se suoe s pubertetskim promjenama, ve dalje kao da
podravaju djeji status koji se manifestira kroz odbijanje nastupajuih tjelesnih
promjena. Takoer, ne mogu prihvatiti ni unutarnje promjene vezane uz status
njihovih spolnih uloga niti se odvojiti od roditelja.
Budui da imaju vanu ulogu u adolescenciji, i vrnjaci mogu utjecati na
percepciju vlastitog tijela i izgleda adolescenata. Filmovi, tv-emisije, asopisi i
reklame igraju veliku ulogu u ivotu svih mladih ljudi, a svi oni najee
zagovaraju ideju savrenstva i vitkosti koja se znatno razlikuje od prosjenih
pojedinaca. Mravost se izjednaava sa sreom, uspjehom i prihvaanjem od
strane vrnjaka.

15
 Adolescencija i mentalno zdravlje
Roditelji moraju nai vremena za
razgovor o ovim stvarima jer adolescenti
nemaju dovoljno iskustva da shvate kako
ovi iskrivljeni i nestvarni ideali tjelesne
ljepote nisu norma i ne mogu se zapravo
postii, a u svojem nastojanju da ostvare
neostvariv izgled tijela mogu posezati za
drastinim i pogubnim mjerama.
Roditelji trebaju znati da su
neki od ovih osjeaja povezanih sa
percepcijom vlastitog tijela
adolescenciji uobiajeni. Ali, kada
djevojka ili mladi ne ele
sudjelovati u sportskim aktivnostima
jer im se ne svia kako izgledaju u
dresu, to moe biti znak da se radi o
problemu. Izbjegavanje i izolacija su
upozoravajui znaci da se radi o
problematinoj slici o vlastitom tijelu
i da bi moda bilo dobro posavjetovati
se s nekim strunjakom. Pretjerana
zaokupljenost hranom i njezinim
kalorijskim vrijednostima, kao i
iskrivljena slika o vlastitom tijelu
mogu izazvati ozbiljne poremeaje u
prehrani. Na nesreu, mnogi
tinejderi skrivaju ove ozbiljne i
ponekad fatalne poremeaje od
svoje obitelji i prijatelja, tako da ih
je teko u poetku prepoznati.
Meutim, opsjednutost hranom
obino je samo simptom dubljeg
emocionalnog problema. kao to je nisko
samopotovanje, depresija, tenja za
savrenstvom, koji uzrokuje loe navike
u prehrani. Uz pretilost, najei
poremeaji u prehrani su anoreksija
nervoza (izgladnjivanje) i bulimija
nervoza (prejedanje). Ukoliko poremeaj
hranjenja traje kroz dulji vremenski
period, zdravlje i razvoj adolescenata
moe biti ozbiljno ugroeno. Ali, ako se
zapone s lijeenjem kada se pojave
prvi simptomi, mogu se izbjei trajni i
ponekad pogubni zdravstveni problemi i
tada takvi adolescenti imaju dobre
izglede za ozdravljenje.
SIMPTOMI I UPOZORAVAJUI
ZNAKOVI POREMEAJA
HRANJENJA:
Tinejderi vjeruju da su
predebeli, iako im je teina
normalna ili ak
ispodprosjena.
Izbjegavanje jela zajedno sa
lanovima obitelji ili odlasci u
kupaonicu neposredno nakon
u
jela.
Prejedanje velikim
koliinama hrane bez dobitka
na teini (bulimija).
Opsjednutost hranom,
razmiljanjima o jelu i dijetama.
Pretjerano vjebanje kako bi
se izgubilo na teini.
Skrivanje hrane ili skrovito
hranjenje.
Noenje iroke odjee koja
prikriva tijelo.
Kod anoreksije osoba vjeruje da je
predebela bez obzira na stvarni izgled.
Takva osoba pati od niskog
samopotovanja i u bezumnom
nastojanju da bude mrava izgladnjuje se
neprekidnim dijetama. To dovodi do
tekih tjelesnih oteenja koja mogu
uzrokovati smrt.
Kod bulimije osoba ima faze prejedanja
velikim koliinama hrane, nakon ega
slijedi proiavanje organizma prisilnim
povraanjem, postom ili uzimanjem
sredstava za ienje. Ovo ienje
predstavlja ozbiljnu prijetnju za fiziko
zdravlje jer moe izazvati dehidraciju,
bubrene komplikacije i druga oteenja
vitalnih organa.
Tinejderi mogu biti skloni prejedanju
kako bi ublaili osjeaje poput depresije,
tjeskobe, krivnje ili ljutnje. Takvo
ponaanje moe dovesti do
prekomjerne debljine i pretilosti koja
je povezana s poveanim rizikom za
emocionalne i druge zdravstvene
probleme.
16
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Adolescencija je doba iskuavanja

novih stvari, tako da je i eksperimentiranje s
alkoholom i drogama uobiajena pojava.
Adolescenti uzimaju alkohol ili droge iz puno
razliitih razloga: iz radoznalosti, zato to se
tada osjeaju dobro, kako bi smanjili stres,
kako bi se osjeali odraslima ili pak kako bi
se bolje uklopili u drutvo. Meutim, teko je
predvidjeti koji adolescenti e nakon faze
eksperimentiranja prestati s konzumacijom,
a koji e nastaviti i s vremenom zapasti u
ozbiljne probleme i ovisnosti.
Naalost, tinejderi najee
ne uoavaju vezu izmeu njihovog
ponaanja danas i posljedica koje
ono moe imati za njih u budunosti.
Takoer su skloni smatrati se
neunitivima i otpornima na probleme
koje drugi doivljavaju. Ipak,
konzumacija alkohola i cigareta u ranoj
dobi poveava mogunost kasnije
upotrebe drugih droga.
Neki tinejderi e nakon faze eksperimentiranja prestati ili nastaviti s
povremenom konzumacijom bez znaajnijih problema. Kod drugih e se razviti
ovisnost i prelazak na druge droge koje e prouzroiti tetu ne samo njima, nego
i drugima u njihovoj okolini. Ne smijemo, stoga, umanjivati vanost puenja i
konzumaciju alkohola jer su oni esto uvodne droge za one znatno opasnije
(marihuana, kokain, halucinogene droge i heroin). Kombinacija adolescentske
radoznalosti, sklonosti rizinom ponaanju i drutvenog pritiska oteava
adolescentu da odbije drogu.
Rizina skupina tinejdera kod kojih je vea vjerojatnost da e imati
probleme s alkoholom i drogama ukljuuje one u ijoj obitelji ima ovisnika, koji
imaju depresiju ili neki drugi mentalni neprepoznat poremeaj, one koji su
emocionalno ili odgojno zaputeni, pa im ulica poinje sluiti kao dnevni
boravak, i one kojima je sve dozvoljeno zbog krivih shvaanja odgoja samih
roditelja. Radi se o shvaanju tzv. modernog odgoja koji esto pokriva
izbjegavanje povremenih neminovnih sukoba izmeu dvije generacije i temelji se
gotovo samo na poputanju i udovoljavanju eljama tinejdera.Tinejderi mogu
uzimati razne legalne i nelegalne droge. Droge koje se legalno mogu nabaviti su
alkoholna pia, inhalirajue droge (ljepila, otapala), lijekovi protiv kalja, prehlade
i slino.

17
 Adolescencija i mentalno zdravlje
Upotreba ilegalnih droga
(marihuana, kokain, speed, LSD,
opijati, heroin, ecstasy) je u porastu,
i to u sve ranijoj dobi. Prosjena dob
prvog iskustva s marihuanom je 14.-
15. godina, a konzumacija alkohola
moe poeti i prije 12. godine ivota.
Upotreba ovih droga postala je
uobiajena u srednjoj koli.
Poetak puenja u ranoj
dobi znai vei rizik za
zdravlje i tee odvikavanje.
Veina odraslih puaa
poela je puiti prije 13.
godine ivota.
Rizina skupina tinejdera
za puenje je ona iji
roditelji, braa ili prijatelji
pue. Oni naizgled djeluju
sigurni u sebe i ponaaju se
kao odrasli, ali zapravo
obino imaju nisko
samopotovanje i pue kako
bi ublaili stres ili depresiju.
Konzumacija droga je povezana
s raznim negativnim posljedicama, kao
to je povean rizik za razvijanje
ovisnosti u kasnijem ivotu, neuspjeh
u koli i slaba sposobnost prosuivanja
koja moe utjecati na povean broj
nesrea, nasilje, neplaniran ili
nesiguran seks, pa ak i na
samoubojstvo. Roditelji mogu pomoi
kroz ranu edukaciju o drogama,
otvorenu komunikaciju te kroz vlastito
ponaanje, kao i kroz rano prepoznavanje
takvih problema.
18
NEKI ZNAKOVI ZLOUPOTREBE
ALKOHOLA I DROGA
FIZIKI:
Umor, zdravstveni problemi,
kronino crvene oi, jako
proirene ili suene zjenice,
dugotrajan kaalj.
EMOCIONALNI:
Nagle promjene raspoloenja,
razdraljivost, neodgovorno
ponaanje, nisko
samopotovanje, loa
sposobnost prosuivanja,
depresija i ope pomanjkanje
interesa.
OBITELJ:
Svadljivost, nepotivanje
pravila ili udaljavanje od
obitelji.
KOLA:
Smanjeno zanimanje,
negativan stav, loe ocjene,
puno izostanaka, markiranje i
problemi s disciplinom.
DRUTVENI PROBLEMI:
Novi prijatelji koji imaju manje
interesa za uobiajene kune i
kolske aktivnosti, problemi s
krenjem zakona,
nekonvencionalan stil
odijevanja i izbor muzike.
Ovi znakovi ne moraju uvijek biti
sigurni dokazi da se tinejder
drogira, a mogu ukazivati i na
druge probleme. Roditelji e na
pravi nain pokazati svoju brigu
ako otvoreno razgovaraju o
zloupotrebi alkohola i droga sa
svojim tinejderom.
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Dijete koje ulazi u razdoblje

adolescencije uglavnom dobro zna RIZINI FAKTORI POREMEAJA
koja se ponaanja od njega oekuju, U PONAANJU:
a koja su neprihvatljiva. Ipak, svi
tinejderi se ponaaju povremeno na Prijanje agresivno ili
problematian nain iz raznih nasilno ponaanje
razloga. Oni osjeaju potrebu da
potvrde svoju samostalnost ili pak rtva fizikog ili
seksualnog zlostavljanja
ispituju granice u ponaanju koje su
im nametnute. Ponekad su uzrok Izloenost nasilju u kui
takvom ponaanju njihovi emocionalni ili neposrednoj okolini
problemi: ljutnja, tjeskoba, frustracija, Izloenost nasilju u
razoaranje ili beznadnost. Osobito su medijima (TV, filmovi
mlai adolescenti skloniji vie djelovanju itd.)
nego razgovoru.
Zloupotreba alkohola i/ili
Neki adolescenti svojim droga
ponaanjem neprekidno uznemiruju
Prisutnost oruja u kui
druge oko sebe. Njihovo je
ponaanje znatno ozbiljnije od Kombinacija stresnih
obinih nestaluka ili neslanih ala faktora u obitelji
i oito prelazi granice onoga to se (siromatvo, razvod
smatra normalnim i prihvatljivim. roditelja, nezaposlenost,
nedostatak podrke u
Adolescenti s ovim poremeajem
obitelji)
esto se opisuju kao delinkventi ili
asocijalne osobe, a neki od njih Oteenje mozga zbog
mogu imati i druge psiholoke povrede glave
poremeaje. Genetiki, nasljedni
Poremeaji u ponaanju mladih faktori
oznaavaju skupinu emocionalnih problema i
Djeca koja imaju nekoliko
problema u ponaanju adolescenata rizinih faktora i pokazuju
koji imaju tekoa u prihvaanju pravila sljedea ponaanja trebaju
i drutveno oekivanog ponaanja. strunu pomo:
Oni stalno iznova kre temeljna Jaka srdba
drutvena oekivanja i pravila i este provale bijesa i
ugroavaju druge osobe ili njihovo naprasitost
vlasnitvo. Drugi ih obino smatraju Velika razdraljivost
loim ili delinkventima, a ne
Velika naglost
osobama koje imaju problema s
mentalnim zdravljem. Moda najvie est osjeaj
zabrinjava injenica da mnogi meu nezadovoljstva
takvim adolescentima ne osjeaju ni
grinju savjesti, ni krivnju, niti

19
 Adolescencija i mentalno zdravlje

pokazuju razumijevanje za tetu ili

povrede koje su svojim ponaanjem
prouzroili. Obino imaju vee tekoe ZNAKOVI POREMEAJA U
kod kue, u koli i neposrednoj okolini, a PONAANJU
esto vrlo rano zapoinju sa seksualnim Agresivno ponaanje
aktivnostima. Samopotovanje im je prema ivotinjama ili
obino na niskoj razini, iako naizgled ljudima
ostavljaju dojam samouvjerenosti i
Destruktivno ponaanje
vrstoe. Ako se takvi simptomi kojim se oteuju ili
ponavljaju u periodu od est mjeseci ili unitavaju stvari
vie, vjerojatna je dijagnoza poremeaj u
ponaanju. Ovaj poremeaj je ei u Laganje
djeaka nego u djevojica i znatno ei u Kraa
gradu, nego na selu. Brojna istraivanja u Markiranje ili druga
svijetu pokazuju da kombinacija raznih ozbiljna krenja pravila
faktora ili njihovo meusobno djelovanje
Rana konzumacija i
dovodi do rizika za pojavu poremeaja u
zloupotreba cigareta,
ponaanju adolescenata. Nijedan od tih
alkohola i droga
faktora sam za sebe ne ukazuje na
problem, ali ako u ponaanju uoimo Prerana seksualna
obrazac s nekoliko rizinih faktora, tada aktivnost
trebamo poduzeti neke mjere opreza. Tekoe u koli,
kolske kazne, ukori,
Roditelji i druge odrasle osobe koje
iskljuivanje iz kole
primjeuju takva ponaanja adolescenata
u svojoj okolini obino se zbog toga Loi odnosi s
zabrinu, ali se esto nadaju da se radi vrnjacima ili odraslim
osobama
samo o prolaznoj pojavi koja e ubrzo
prestati. Meutim, ova ponaanja djece u Uestale povrede,
bilo kojoj dobi treba uzeti vrlo ozbiljno, a tunjave i problemi s
ne smatrati da se radi o normalnoj fazi krenjem zakona.
odrastanja koja e proi.
Mnogi adolescenti s poremeajima u ponaanju esto na takav nain
reagiraju na neke dogaaje ili situacije u njihovim ivotima, stoga roditelji i
kolski nastavnici ne smiju zanemariti takva ponaanja i smatrati ih
beznaajnima. Roditelji, drugi skrbnici i nastavnici trebaju posvetiti punu
panju upozoravajuim znakovima i moraju nastojati otkriti prave razloge
takvim ponaanjima, kako bi pomogli da se situacija popravi.
Istraivanja pokazuju da tinejderi s poremeajima u ponaanju esto
imaju problema i u kasnijoj, odrasloj dobi, ukoliko na vrijeme ne dobiju
potrebnu strunu pomo. Neka ponaanja je teko promijeniti nakon to
prijeu u naviku, a mnogi takvi adolescenti imaju tekoa u prilagoavanju na
zahtjeve odrasle dobi, imaju problema u odnosima s drugima, s krenjem
zakona ili asocijalnim ponaanjem u kasnijem ivotu. Poremeaji ponaanja
esto se javljaju zajedno s nekim drugim emocionalnim ili neurolokim
poremeajima. Stoga je potrebno temeljito dijagnostiki istraiti koja je
glavna osnova promjena u ponaanju, a to je vano i radi terapijskog
djelovanja.

20
 Adolescencija i mentalno zdravlje

Vrnjako zlostavljanje ili

ono djece i tinejdera od strane drugog
djeteta ili tinejdera (eng. bullying)
spada u esta iskustva mnogih
tinejdera. Radi se nasilju u kojem su
djeak ili djevojica trajno i uestalo
izloeni negativnim postupcima od
strane jednog ili vie tinejdera, koji ih
namjerno ele povrijediti, poniziti ili
izloiti neugodnostima, tako da im
stalno govore ili rade stvari koje su im
MOGUI ZNAKOVI
neugodne. Ovo ponaanje moe
VRNJAKOG ZLOSTAVLJANJA:
imati ozbiljne posljedice kako za
zlostavljaa tako i za rtvu, stoga Strah i odbijanje odlaska u kolu
je vano utvrditi razloge zbog kojih Prljava ili poderana odjea
se dogaa, kako bi se izbjegla vea po povratku iz kole
este ogrebotine i masnice
teta. Zlostavljanje moe biti fiziko,
i neuvjerljivi razlozi za njih
verbalno, emocionalno ili njihova Gubitak novca ili stvari bez
kombinacija, a zlostavljai mogu biti jasnih objanjenja
i djeaci i djevojice. Dok djeaci Loiji uspjeh u koli
podjednako zlostavljaju druge djeake i Izbjegavanje omiljenih
djevojice i pri tome koriste fiziko ili aktivnosti
verbalno zastraivanje, djevojice Nesretan izgled, osamljivanje
obino zlostavljaju druge djevojice
uvredama, ogovaranjem ili ignoriranjem.
rtve zlostavljanja proivljavaju stvarnu patnju, strah i tjeskobu koji
mogu negativno utjecati na njihov emocionalni razvoj i uspjeh u koli. Oni
koji zlostavljaju druge nastoje ih kontrolirati i vladati njima, a esto se radi o
tinejderima koji su i sami rtve fizikog ili drugog zlostavljanja, nesigurni u
sebe i svoje kvalitete, pa im treba potvrda grupe. Oni obino odabiru za
svoje rtve manju ili slabiju djecu koja se lako mogu zastraiti i teko
obraniti ili one koji se po neemu razlikuju bilo zbog vjerske ili etnike
pripadnosti, siromatva, fizike mane, udnog hobija i sl. Tinejderi esto
zlostavljaju druge jer su zavidni i sebini, a nauili su da zastraivanjem
mogu dobiti to ele i gledaju previe nasilja u filmovima i kompjuterskim
igrama. Takoer mogu imati tekoa u savladavanju srdbe i iskazivanju
vlastitih osjeaja.
Roditelji trebaju pomoi djetetu da se nosi s takvim zlostavljanjem tako
da razgovaraju o tome i nastoje mu podii samopouzdanje, a u nekim
sluajevima trebaju kontaktirati i kolu kako bi zatitili dijete od daljnjih
emocionalnih i fizikih ozljeda. Ako posumnjaju da je njihovo dijete
zlostavlja, trebaju za njega to prije potraiti pomo strunjaka koji e i
djetetu i roditelju pomoi da shvate uzroke ovakvog ponaanja i pronau
naine kako da se ono zaustavi. U protivnom, zlostavljanje moe izazvati
ozbiljne kolske, drutvene i emocionalne probleme.

21
 Adolescencija i mentalno zdravlje
Solidna, odgovarajua razina
samopotovanja je vjerojatno najbolji
lijek za emocionalne probleme, te
poremeaje u ponaanju i hranjenju u
razdoblju adolescencije. Roditelji trebaju
uiniti sve to je u njihovoj moi kako
bi poduprli i ojaali samopotovanje
svojih keri i sinova u njihovim
aktivnostima. Trebali bi iskoristiti
svaku priliku da ih pohvale za ono
to su uinili dobro i da ih ohrabre
kako bi dali sve od sebe u onome to
ine.
Jednako tako, poeljno je da
djeacima i djevojicama osiguraju
iste mogunosti u razvoju i istu
podrku u svim njihovim naporima.
Nije dobro da roditelji pridonose
rodnoj neravnopravnosti i stavu da
su mukarci na neki nain vaniji od
ena, tako da npr. govore kako se
mukarci ne bi smjeli baviti kunim
poslovima ili brigom o djeci.
Takoer, treba pokazati djeacima
da je normalno pokazati svoje prave
osjeaje jer je izraavanje osjeaja
izuzetno vano za njihovo samopouzdanje i
samopotovanje. Nisu svi djeaci dobri
u sportu pa im treba pomoi da
iskuaju razne aktivnosti i pronau
one u kojima su dobri. Kako se tinejderi, a
posebno djeaci, meusobno esto
prosuuju prema aktivnostima kojima se
bave, roditelji ih trebaju od rane dobi uiti
razliitosti i ohrabrivati da se osjeaju
dobro zbog toga tko su, a ne zbog
onoga to rade ili kako izgledaju.
Roditelji su esto u najboljoj
situaciji da prepoznaju imaju li
njihovi adolescenti neki problem sa
osjeajima ili ponaanjem. Aktivno
22
sudjelovanje u ivotu njihovih
adolescenata najbolji je nain za
roditelje da im pomognu da ovo
prijelazno razdoblje prebrode bez
tetnih posljedica za njihovo
samopotovanje i mentalno zdravlje.
Druenje s njihovim adolescentima
omoguuje roditeljima informaciju iz
prve ruke o moguim problemima
keri ili sina, i omoguuje im da
pokuaju popraviti situaciju. Potreba
za otvorenom komunikacijom ne moe
se dovoljno naglasiti pa roditelji moraju
biti dostupni i nai vremena da
razgovaraju s adolescentima o
njihovim prijateljima, koli, aktivnostima ili
interesima, kako bi zadobili njihovo
povjerenje.
Kada roditelji uoe da njihov
adolescent, sin ili ki, ima neki
problem, prvi korak je da obazrivo i
otvoreno s njima porazgovaraju o
njihovim osjeajima kako bi bolje
utvrdili teinu problema. To esto
pomae ako je adolescent u stanju
izraziti i opisati probleme s kojima se
suoava. U nekim sluajevima,
roditelji se mogu posavjetovati i s
lijenikom, nastavnicima, ili drugim
odraslim osobama koje dobro
poznaju adolescenta i na taj nain
moda rijeiti postojee probleme.
Ako problemi s osjeajima ili
ponaanjem (ak i ako nisu tako
ozbiljni da se mogu smatrati
mentalnim poremeajem) potraju, i
roditelji misle da je adolescentu
potrebno vie od onoga to oni mogu
pruiti, tada trebaju potraiti strunu
pomo.
 Razni znakovi, prikazani u ovoj
knjiici, mogu ukazivati na probleme s
mentalnim zdravljem adolescenata ili
njegove ozbiljne poremeaje.
Ako adolescenti imaju veih
tekoa u koli, koje ukljuuju loe
ocjene (pogotovo nagla opadanja ili
zakazivanja u kolskom radu i
zalaganju), probleme u ponaanju ili su
izloeni zlostavljanju od strane vrnjaka,
vano je da roditelji kontaktiraju
nastavnike u koli, kao i kolskog
psihologa ili pedagoga. Oni roditeljima
mogu pruiti podrku u njihovom
nastojanju da rijee probleme, a isto
tako mogu im dati i neke dodatne
informacije o tome to se s sebe. To jednostavno znai da on ili ona
adolescentom zbiva. kolsko osoblje
takoer moe biti i dobar izvor podataka
o strunim slubama za mentalno
zdravlje adolescenata.
Ako adolescenti imaju odreeni
emocionalni problem koji traje neko
due vrijeme, a osobito ako su i druge
osobe ukljuene u njihov ivot zbog
toga zabrinute, konzultacija sa
psihijatrom za djecu i mlade ili
psihologom i drugim strunjakom
posebno obuenim za rad
adolescentima moe pomoi. U tom
sluaju ni roditelji, ni adolescenti se ne
smiju bojati toga to e drugi ljudi rei ili
misliti o takvom lijeenju, ve trebaju
slijediti interese vlastitog mentalnog
zdravlja, a ne potpadati pod utjecaje
raznih predrasuda. One su uostalom
esto rezultat straha od emocionalnih
poremeaja te se stoga pokuava
negirati njihovo postojanje: Nije to
nita, to je samo pubertet; ili
umanjivati njihov znaaj: Moe se uiti,
ne vadi se na to da te je strah; ili
obeshrabrivati traenje pomoi: Nitko ti
ne moe pomoi ako sam sebi ne
moe pomoi i slino.
Kada dijete ozlijedi ruku ili nogu,
kada ima temperaturu i bolove u nekom
dijelu tijela, roditelji obino spremno
trae lijeniku pomo. Poremeaji
mentalnog zdravlja su takoer
zdravstveni problemi, jednako kao i
problemi s fizikim zdravljem, i tako ih
treba shvatiti. Ako netko ima neku
tekou ili poremeaj mentalnog
zdravlja, to nipoto ne znai da je ta
osoba slaba, slabija od drugih ili
neuspjena, ili da ne nastoji dati sve od
trebaju pomo i lijeenje.
Ukoliko se mentalni poremeaji u
adolescenciji ne lijee na odgovarajui
nain, oni mogu prouzroiti ozbiljnije
smetnje u razini samopotovanja, loe
rezultate u koli, probleme u odnosima
s drugim ljudima i dugorone tetne
posljedice u kasnijem ivotu, a ponekad
mogu voditi do pokuaja ili izvrenja
samoubojstva. Lijeenje pomae da se
ublae ili otklone simptomi i/ili potpuno
s izlijei mentalni poremeaj, to ujedno
vodi boljem ili dobrom subjektivnom
osjeaju adolescenta, poboljanju ili
unapreenju odnosa s okolinom
poboljaju odnosi adolescenta s
njegovom/njezinom okolinom te
usvajanju i razvoju adekvatnijih
ponaanja koja pomau u kvalitetnijem
rjeavanju ivotnih problema. Drugim
rijeima, to prije on ili ona dobije
potrebnu pomo, tim prije e se poeti
osjeati bolje.
 Adolescencija i mentalno zdravlje

RODITELJI I ADOLESCENTI MOGU POTRAITI STRUNU POMO

KOD:
Obiteljskog lijenika
Specijaliste psihijatra, ue specijalnosti za djeju ili
adolescentnu psihijatriju, ili
Specijaliste psihijatra ope psihijatrije u opim ili
specijaliziranim (psihijatrijskim) bolnicama i klinikama
Drugih strunjaka koji se bave s adolescentima s odreenim
tipovima problema, poput psihologa, socijalnih pedagoga,
logopeda, rehabilitatora i socijalnih radnika.
U hitnim sluajevima treba kontaktirati lijenika ope prakse ili
odjel za hitne sluajeve u lokalnoj bolnici.

USTANOVE U ZAGREBU:
Psihijatrijska bolnica za djecu i mlade, Kukuljevieva 11;
Poliklinika za djeju i adolescentnu psihoterapiju i Dnevna bolnica
za mlade Klinike za psiholoku medicinu KBC Zagreb (Rebro);
Klinika za bolesti ovisnosti, Klinika bolnicaSestre milosrdnice,
Vinogradska;
Pojedine psihijatrijske specijalistike ambulante u javnom i
privatnom sektoru;
USTANOVE U SPLITU:
Psihijatrijska klinika KBC Split;
Pojedine psihijatrijske specijalistike ambulante u javnom i
privatnom sektoru;
USTANOVE U OSJEKU:
Psihijatrijski odjel za djecu i mlade Psihijatrijske klinike KBC
Osijek;
USTANOVE U RIJECI:
Odjel za adolescentnu psihoterapiju Psihijatrijske klinike KBC
Rijeka;
Pojedine psihijatrijske specijalistike ambulante u javnom i
privatnom sektoru.

24