Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016.

Mihi, Garma Bugari

Ue podruje struke: Zgrade

Izvornik izradio Matej Mihi, mag.ing.aedif.

Nadopuna: Nikolina Garma Bugari, mag.ing.arch.
- 12.03.2016. -

Nova pitanja: 41, 42, 43, 44, 45, 46,47.

Nadopunjena pitanja: 2,5,6,9, 10, 11, 14, 28, 30, 31, 35, 40.
Neka pitanja su nadopunjena dijelovima iz Farka-BiZ

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

1. Vrste zia
Zie i predgotovljeno zie, omeeno zie i okviri ispunjeni ziem
Podjela se moe izvriti i prema:
1. Ulozi u konstrukciji nosivi zid, nenosivi zid
2. Nainu zidanja jednostruki, dvostruki sa zranim slojem, dvostruki sa zranim slojem i toplinskom
izolacijom, dvostruki bez zranog sloja,
dvostruki s ispunjenim slojem, jednoslojni fasadni zid, zid s leajnom rekom morta u vidu traka
3. Nainu izvedbe nearmirani zidovi, armirani zidovi, omeeni zidovi

2. Tehniki propis za dimnjake. Koji su izuzeti?

Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanja temeljnih zahtjeva za graevinu, propisuju
tehnika svojstva za dimnjake u graevinama,
zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje dimnjaka i drugi zahtjevi za dimnjake, te
tehnika svojstva i drugi zahtjevi za
graevne proizvode namijenjene ugradnji u dimnjake.
Ovim tehnikim propisom su izuzeti industrijski i slobodno stojei dimnjaci.

Vrste: montani- montiraju elementi na grailitu

Polumontani- dolazi gotov
Zidani- na licu mjesta

3. Tehniki propis za prozore i vrata i uvjeti za prozore i vrata

Ovim se Tehnikim propisom, u svrhu ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika
svojstva i drugi zahtjevi za prozore i vrata
(graevne proizvode) koji se ugrauju u graevine, te nain potvrivanja sukladnosti prozora i vrata s
navedenim zahtjevima.
1. Vrata u smislu ovoga Propisa su vrata namijenjena iskljuivo prolazu pjeaka.
2. Prozorima odnosno vratima u smislu ovoga Propisa smatraju se:
vanjski prozori odnosno vrata, ugraeni u graevinske otvore graevnih dijelova koji razdvajaju
unutarnji prostor graevine od vanjskog
prostora,
ostali prozori odnosno vrata, na koje se odnose zahtjevi otpornosti na optereenje vjetrom,
vodonepropusnosti, propusnosti zraka, prolaska
topline, zvune izolacije te otpornosti na poar i proputanje dima.
3. Prozorima odnosno vratima smatraju se i stijene, po konstrukciji sline prozorima ili vratima, koje se
ugrauju u graevinske otvore na isti
nain kao prozori ili vrata, ako se na njih odnose uvjeti odnosno zahtjevi iz toke 2.

*Ne primjenjuje na: vrata i stijene izraene u potpunosti od stakla, rotirajua vrata, vrata opremljena
mehanikim pogonom, ostakljene
krovne konstrukcije i druge krovne konstrukcije slinog pokrova, ovjeene fasade, garana vrata,
industrijska vrata i vrata za sklonita.
Tehnika svojstva prozora i vrata moraju biti takva da, u predvienom roku trajanja graevine, uz
propisanu odnosno projektom odreenu
ugradnju i odravanje, oni podnesu sve utjecaje uobiajene uporabe i utjecaje okoline, tako da
graevina u koju su ugraeni ispunjava bitne
zahtjeve.

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

Prozori i vrata proizvode se u proizvodnim pogonima izvan gradilita.

Prozori i vrata smiju se ugraditi u graevinu ako ispunjavaju zahtjeve propisane ovim Propisom i ako
su za prozor odnosno vrata izdane izjave
o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Svojstva (prozora i vrata) za predvidive uvjete uobiajene uporabe graevine i predvidive utjecaje
okolia na graevinu u njezinom
projektiranom uporabnom vijeku moraju se odrediti projektom graevine, osobito u vezi:
1. otpornosti na optereenje vjetrom,
2. vodonepropusnost, utjecaj kie pri djelovanju vjetra,
3. propusnosti zraka, ugraene u prostorima i prostorijama, a moraju ispunjavati uvjete izmjene zraka
i/ili toplinskih gubitaka
provjetravanjem (kuhinje, kupaonice, radne i pomo. prostorije i sl.),
4. prolaska topline, ugraene izmeu vanjskog prostora i grijanih prostorija, te prostorija koje imaju
razliitu unutarnju projektnu
temperaturu,
5. zvune izolacije, izmeu prostora i/ili prostorija s razliitim razinama buke,
6. otpornosti na poar i proputanje dima, ugraene izmeu prostora i/ili prostorija koje pripadaju
razliitim poarnim sektorima.

4. Bitni zahtjevi za zidane konstrukcije

Ovim se Tehnikim propisom u okviru ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika
svojstva za zidane konstrukcije u
graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje radova, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za
zidane konstrukcije, te tehnika svojstva
i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u zidanu konstrukciju.

5. Koji objekti moraju biti pristupani. a koji ne?

Pristupani moraju biti javni i poslovni, npr. Zdravstvene zgrade, trgovaki centri, sportsko-rekreacijski
objekti, trgovine, koncertne dvorane, kole, ... Obiteljske kue ne trebaju.

6. to je tehniki projekt betonske konstrukcije

Dio glavnog projekta u kojem se dokazuje da e graevina tijekom graenja i projektiranog uporabnog
vijeka ispunjavati bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti, otpornost na poar te druge bitne zahtjeve u skladu s posebnim
propisima

sadraj projekta betonske konstrukcije:

1. Tehniki opis
opis utjecaja namjene i naina uporabe graevine te utjecaja okolia na svojstva betonske
konstrukcije
podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su
od utjecaja na svojstva betonske konstrukcije
opis betonske konstrukcije, ukljuivo temeljenje
opis naina izvoenja betonske konstrukcije i ugradnje graevnih proizvoda koji nain je bitan
za ispunjavanje tehnikih svojstava betonske konstrukcije

2. Proraun nosivosti i uporabljivosti

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

podatke o predvienim djelovanjima i utjecajima na graevinu koji se odnose na proraun

nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije
podatke o temeljnom tlu i seizminosti
proraun nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje te
proraune pojedinih dijelova betonske konstrukcije, za sve faze graenja i uporabe graevine

3. Program kontrole i osiguranja kvalitete betonske konstrukcije:

svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u betonsku konstrukciju,
ukljuivo odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda
prema prilozima ovoga Propisa
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti graevnih proizvoda koji se izrauju na
gradilitu za potrebe toga gradilita
ispitivanja i postupci dokazivanja nosivosti i uporabljivosti betonske konstrukcije
uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja betonske
konstrukcije, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehnikih
svojstava betonske konstrukcije i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu
druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i posebnim
propisima

7. to je beton, gustoa betona, teina konstrukcije

Beton - graevni proizvod sastavljen od cementa, agregata, dodatka betonu i vode.
Gustoa betona oko 2,4 t/m3
Teina konstrukcije armiranog betona je 25 kn/m 3

8. Vrste cementa
Vrste cementa su:
a) cement ope namjene,
b) cement sa zgurom niskih poetnih vrstoa,
c) cement ope namjene niske topline hidratacije,
d) posebni cement vrlo niskih toplina hidratacije,
e) bijeli cement,
f) sulfatno otporni cement,
g) aluminatni cement.

9. Vrste morta

Mort po sastavu= vezivo(hidrat.vapno, hidraul.vapno,cement) + agregat(pijesak)+ voda

Vrste morta s obzirom na sastav: cementni, cementno-vapneni (produeni), hidraulini vapneni,
tankoslojni, unaprijed pripremljeni (ready-to use ili ready mixed), i lakoagregatni mort.

Cementni mort (c:p=1:4) spravljen od odreenih omjera cementa i pijeska, s plastifikatorima ako je
potrebno.
Cementnovapneni mort (1:2:8) mjeavina odreene koliina cementa, vapna i pijeska (produni
mort).
Hidraulini vapneni mort mjeavina hidratiziranog vapna I pijeska u propisanim omjerima.
Tankoslojni mort Unaprijed pripremljeni (ready mixed) cementni mort s najveim zrnom pijeska
od 1 mm s dodacima. Nanosi se u debljinama 1 do 3 mm.

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

Unaprijed pripremljeni mort Doprema se na gradilite u suhom stanju u vreama (ready mixed) ili
ve pripremljen za ugradnju u vlanom stanju (ready-to use) s usporivaima vezanja.
Lakoagregatni mort spravljen s lakim agregatom gustoe manje od 1000 kg/m3. Agregat je
ekspandirana glina, perlit, plovuac i sl.

10. Kako armirati vertikalni serkla

Vertikalni serklai se armiraju minimalnom armaturom 4 x 14 mm, s vilicama 6 mm / 25 cm, uz
preklop vertikalne armature u stupu minimalno 80 cm za sljedeu etau. Inae vertikalne ab serklae
armirati s najmanje Aa2.4 cm2 uz vezivanje vilicama. Popreni presjek serklaa min 15 x 15 cm.

Preklop ipki mora biti najmanje p 60cm. Vertikalna udaljenost horizontalnih serklaa ne smije biti
vea od 4 m.

11. Oznake armature

Q mrea nosiva u oba smjera
R mrea nosiva u jednom smjeru
B500B Prvo B je oznaka armature (betonski elik iz njemakog), 500 je vlana vrstoa u N/mm2,
drugo B je razred duktilnosti. Najduktilniji je C, pa B, pa A.
Preklop mree 3 polja ili 40 cm. Preklop armature 20 cm ili 15 .

12. Energetsko certificiranje, certifikat, iskaznica topline, tehniki propis o racionalnoj uporabi
energije i sve vezano uz energetsku uinkovitost
Iz temeljnih bitnih zahtjeva za graevinu zahtjev je br. 6.gospodarenje energijom i ouvanje topline.
Tehniki propis njime propisuje:
*tehnike zahtjeve glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom
projektiranja i graenja novih zgrada, te tijekom uporabe postojeih zgrada koje se griju na unutarnju
temperaturu viu od 12C,
* tehniki zahtjevi glede racionalne uporabe energije i toplinske zatite koje treba ispuniti prilikom
projektiranja rekonstrukcije postojeih zgrada koje se griju na unutarnju temperaturu viu od 12C,
* ostali tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu u zgradama,
* svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode u odnosu na njihove bitne znaajke, a koji se
ugrauju u zgradu u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za graevinu: uteda energije i toplinska
zatita,
* sadraj projekta zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije za grijanje i hlaenje te toplinsku
zatitu,
* sadraj Iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje zgrade
(napomena: iskaznica se izrauje samo za nove zgrade),
* odravanje zgrade u odnosu na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu.
- Za zgrade za koje nije predvieno grijanje ili koje se griju do 12C moraju se, u skladu s namjenom
zgrade, pri projektiranju i graenju novih odnosno projektiranju rekonstrukcije i rekonstrukcije
postojeih, ispuniti zahtjevi koji se odnose na:
a) toplinsku zatitu zgrade tijekom ljeta,
b) sprjeavanje nastajanja graevinske tete (npr. zbog kondenzacije vodene pare).
- Propis se ne primjenjuje na:
* zgrade koje imaju predvieni vijek uporabe ogranien na dvije godine i manje,
* privremene zgrade za potrebe organizacije gradilita,
* staklenike u poljoprivredi,

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

* radionice, proizvodne hale, industrijske zgrade i druge gospodarske zgrade koje se, u skladu sa
svojom namjenom, moraju drati otvorenima vie od polovice radnog vremena ako nemaju ugraene
zrane zavjese,
* atore i sline privremene graevine, koje se mogu viekratno postavljati i rastavljati,
* jednostavne graevine utvrene posebnim propisom.

Tehniki zahtjevi za racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu; njima se definiraju:

* ogranienja godinje potrebne toplin. energije za grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade
* najvei doputeni koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka po jedinici oploja zgrade
* sprjeavanje pregrijavanja prostorija zgrade zbog djelovanja suneva zraenja tijekom ljeta
* ogranienja zrakopropusnosti omotaa zgrade
* najvei doputeni koeficijenti prolaska topline pojedinih graevnih dijelova omotaa zgrade
* smanjenje utjecaja toplinskih mostova
* najvea doputena kondenzacija vodene pare unutar graevnog dijela zgrade
* sprjeavanje povrinske kondenzacije vodene pare
Energetska svojstva zgrada
- Svaka zgrada, ovisno o vrsti i namjeni, mora biti projektirana, izgraena i odravana tako da tijekom
uporabe ima propisana energetska svojstva.
- Prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasnitva ili
iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade
(u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlatena osoba
- U energetski certifikat, kupac ili unajmljiva zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida prije sklapanja
ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
- Ovlatenje za izdavanje energetskog certifikata izdaje Ministarstvo
Izraun za nove zgrade se radi na temelju Glavnog projekta, pisanog izvjea izvoaa radova i
zavrnog izvjea nadzornog inenjera. U navedenim izvjeima mora pisati je li zgrada izgraena u
skladu s Glavnim projektom, a kako u pravilu pie da nema odstupanja i da je zgrada napravljena u
skladu s glavnim projektom moe se izraditi na temelju Glavnog projekta.
Izrada energetskog certifikata za postojee zgrade tj. za zgrade koje imaju uporabnu dozvolu temelji
se na energetskom pregledu zgrade te na analizi rauna za vodu i sve energente.
U emu se razlikuju certifikat za stare i za nove zgrade?
- Za postojee zgrade tu je prijedlog mjera za poboljanje energetskih svojstava (zgrade koje su
ekonomski opravdane), a za nove zgrade tu su preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje
bitnog zahtjeva utede energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava
zgrade.
- Za nove zgrade na treoj stranici morate napisati kako koristiti zgradu, dakle zatvoriti persijane,
upaliti perilicu po noi, sve u svemu, kako se koristi zgrada. Za novu zgradu se smatra kako ona ve
zadovoljava uvjete, te su ovo samo smjernice za koritenje. Na treoj stranici kod postojeih zgrada
postoje prijedlozi za intervencije i svaka ta intervencija mora biti obraena u pregledu, na nain da se
predloi novi ureaj i izraun za koliko se vrati ta investicija. to je recimo priblini trokovnik, mora se
objasniti kolika je uteda, koliko godina se investicija vraa i slino.
Energetsko certificiranje zgrade je skup radnji i postupaka koji se provode u svrhu izdavanja
energetskog certifikata.

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade, a sadri:

1. ope podatke o zgradi,
2. energetski razred zgrade,
3. podatke o osobi koja je izdala energetski certifikat,
4. podatke o termotehnikim sustavima,
5. klimatske podatke,
6. podatke o potrebnoj energiji za referentne i stvarne klimatske podatke,
7. objanjenja tehnikih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.
Energetski certifikat za postojee zgrade obvezno sadri i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za
poboljanje energetskih svojstava zgrade koje se temelje na prethodno provedenom energetskom
pregledu graevine.
Energetski certifikat za nove zgrade sadri preporuke za koritenje zgrade vezano na ispunjenje bitnog
zahtjeva utede energije i toplinske zatite i ispunjenje energetskih svojstava zgrade. Energetsko
certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom
certificiranju zgrada Svrha energetskog certifikata je pruanje informacija vlasnicima i korisnicima
zgrada o energetskom svojstvu zgrade ili njezine samostalne uporabne cjeline i usporedba zgrada u
odnosu na njihova energetska svojstva, uinkovitost njihovih energetskih sustava, te kvalitetu i
svojstva ovojnice zgrade.
Od 01.07.2013. energetski certifikat moraju imati zgrade odnosno njihove samostalne uporabne
cjeline (stanovi, uredi) koji se prodaju.
Javno izlaganje energetskog certifikata obavezno je za zgrade javne namjene ili samostalne uporabne
cjeline zgrada koje se koriste za javnu namjenu u zgradama mjeovite namjene: korisne povrine vee
od 250 m2, moraju imati izdan i javno izloen energetski certifikat najkasnije do 31.prosinca 2015.

*Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda prema energetskoj ljestvici
od A+ do G, s time da A+ oznaava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred.
Energetski razredi se iskazuju za referentne klimatske podatke.

Energetski razred stambene zgrade ovisi o specifinoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za
grijanje za referentne klimatske podatke u kWh/(ma).
Energetski razred nestambene zgrade ovisi o relativnoj godinjoj potrebnoj toplinskoj energiji za
grijanje izraenoj u %.
Energetski pregled ili energetski audit je sustavan postupak kojim se analizira postojea potronja
zgrade i energetska svojstva zgrade te odreuje isplativost mogunosti za utede energije
Glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zatitu sadri:
* tehniki opis,
* proraun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske izolacije, *
proraun
godinje toplinske energije za grijanja/ hlaenje,
* program kontrole i osiguranja kvalitete,
* nacrte,
* Iskaznicu potrebne toplinske energije za grijanje i toplinske energije za hlaenje
Iskaznica potrebne toplinske energije je dokument koji predouje kolika je potrebna godinja koliina
energije za zgradu, podatke o osobi
koja je izradila certifikat i podatke o zgradi. Izrauje se samo za nove zgrade i dio je glavnog projekta.

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

13. Elementi pristupanosti

Elementi pristupanosti su:
A. Elementi pristupanosti za svladavanje visinskih razlika
(rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma)
B. Elementi pristupanosti neovisnog ivljenja
(ulazni prostor; komunikacije; WC; kupaonica; kuhinja; soba, uionica, radni prostor; stan; kavana i
restoran; kabina za presvlaenje; tu kabina; ulaz u vodu na plai i na bazenu; mjesto u gledalitu;
telefon, tekstofon, faks, bankomat; elektrine instalacije (parlafon, prekida za svjetlo, i zvonce,
utinica u kuhinji, ostale utinice, izvodna ploa za elektrinu instalaciju); kvake na vratima i
prozorima; alter; pult; induktivna petlja ili transmisijski obru; oglasni pano, orijentacijski plan za
kretanje u graevinama i sl.)
C. Elementi pristupanosti javnog prometa
(stajalite i peron; parkiralino mjesto; javna pjeaka povrina; semafor; pjeaki prijelaz; pjeaki
otok i raskrije)

14. Toplinski most

Toplinski most je manje podruje u omotau grijanog dijela zgrade kroz koje je toplinski tok povean
radi promjene materijala, debljine ili
geometrije graevnog dijela.
Uoavaju se termokamerama, uklanjaju se pravilnim projektiranjem i izvoenjem detalja, uzrokuju
gubitke topline, moe se pojaviti kondenzacija vode u konstrukciji to moe uzrokovati naruavanje
ispunjavanja tem.zahtjeva za zgrade.

15. Zie
Zie definicija - zie u smislu je skup zidnih elemenata poloenih na projektom odreeni nain
povezanih mortom na konanom mjestu u
graevini ili predgotovljeno zie u smislu Priloga H Tehnikog propisa za zidane konstrukcije.
16. Omeeno zie i okviti ispunjeni ziem
*Omeeno zie je ono koje se nakon zidanja omeuje ab vertikalnim i horizontalnim serklaima
vertikalni i horizontalni serklai nemaju uinak okvirne konstrukcije, nego zajedno sa ziem daju
nosivost konstrukciji
omeeno zie preuzima vertikalna optereenja od gornjih katova zgrade
serklai znatno doprinose duktilnom ponaanju zia
oni su najee iste ili manje debljine od debljine zida
ponekad su skriveni u upljine zidnih elemenata

*Okviri ispunjeni ziem sastoje se od ab ili elinih okvira koji se naknadno ispunjavaju ziem
zie im poveava krutost i nosivost na horizontalno optereenje
stupovi i grede armiranobetonskog okvira ispunjenog ziem najee su debljine vee od debljine
zidova ispune
sva vertikalna optereenja preuzima okvir, dok zie ispune nosi samo svoju vlastitu teinu

17. Plivajui pod, sve

Udarni zvuk:
Monolitni, polumontani ili montani jednoslojni graevni elementi izmeu dvije etae izmeu

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

prostora iste ili druge namjene ne zadovoljavaju dozvoljene vrijednosti razine udarnog zvuka topota
(koraci, padanje tvrdih predmeta, igra djece i dr.). Dozvoljene vrijednosti prijenosa buke kroz graevni
element regulirane su tehnikim propisima i normama.
Graevni elementi izmeu etaa moraju zadovoljiti minimalno propisan / dozvoljene vrijednosti za
izolaciju od zranog zvuka Rw dB (buka /zrani zvuk) i vrijednosti razine udarnog zvuka Lw dB (zvune
propustljivosti). esto se, posebice u obiteljskim zgradama, proputa izvesti zatita od udarnog zvuka
ili se ne izvodi dovoljno paljivo, to znatno utjee na ugodu boravka. Popravci su u veini sluajeva
skupi ili praktino neizvodivi.
Energija se, uslijed udara po gornjoj povrini podnog graevnog elementa, iri vibracijama do
njegove donje povrine. Jedan se njen dio vraa u graevni element, a drugi se dio pretvara u
energiju valova zvuka i u zraku prostorija ispod stropa nastaje udarni zvuk. to je vea masa i
debljina graevnog elementa, to je razina zvuka udara nia. Tako bi teoretski za dvostruko veu
debljinu graevnog elementa razina zvuka udara (Lw) bila manja za oko 9 dB, to nije dovoljno, pa se
na ovaj nain ne bi praktino mogla postii zadovoljavajua vrijednost razine udarnog zvuka.
Plivajui pod:
Zato se u praksi najee izvode tzv. plivajui podovi. Umetanjem elastinog materijala s niskom
vrijednou dinamike krutosti (SD < 30 MN/m3) gornji se sloj graevnog elementa odvaja od donjeg
nosivog sloja, a jednako tako i od svih vertikalnih dijelova kao to su: zidovi, instalacije, dovratnici,
proboji, i dr..
Plivajui se podovi moraju izvesti izmeu prostora iste ili druge namjene (primjerice kada u
vieetanim zgradama ispod nisu prostori stanovanja ili rada), jer udarni se zvuk prenosi bono i
prema gore. Isto vrijedi i za podove na tlu te iznad vanjskih prostora. O vrijednosti dinamike krutosti
(SD MN/m3) elastinog sloja, debljini / povrinskoj masi estriha i strunoj izvedbi, ovisi za koliko e se
smanjiti vrijednost razine udarnog zvuka LW (dB).
Procijenjene vrijednosti smanjenja razine udarnog zvuka ( L W dB) plivajueg poda ovisno o debljini i
dinamikoj krutosti NOVOLIT STIROPORA EPS T i debljini / povrinskoj masi betonskog estriha:
Prema tehnikim propisima za veinu se zgrada izmeu etaa dozvoljava vrijednost razine zvuka udara
Lw< 68 dB, to se postigne pravilnom izvedbom plivajueg poda na AB podnom / stropnom
graevnom elementu d >= 14 cm. Dovoljne su 2 cm debele ploe elastificiranog ekspandiranog
polistirena s vrijednou dinamine krutosti SD < 30 MN/m3. Za zahtijevane vrijednosti razine zvuka
udara Lw< 56 dB potrebno je ugraditi najmanje 3 cm debele ploe.
Polumontani stropni element fert i sl. (d = 14 + 6 cm) sa nadogradnjom plivajueg poda zadovoljava
dozvoljene vrijednosti Lw < 68 dB u obiteljskim zgradama.
Izvedba plivajueg poda:
Traku elastificiranog polistirena Novolit stiropora EPS T debljine 1 cm , najmanje 2 cm viu od
predviene razine estriha, treba okomito postaviti uz sve zidove, instalacije, proboje (Trake se mogu
rezati iz ploa i na gradilitu). Podloga se mora oistiti i poravnati, najbolje suhim pijeskom, kako ne bi
dolo do oteenja ploa i nastanka zvunog mosta. Ploe NOVOLIT STIROPORA EPS T debljine 22/20
mm slobodno se poloe na podlogu poda (Mogu se isporuiti i ploe 12/10 mm debljine. Polau se u
dva sloja).
Ploe moraju biti priljubljene na povrini poda, da bi estrih imao po cijeloj povrini potrebnu debljinu.
Posebno treba obratiti pozornost na spojevima sa vertikalnim dijelovima. PE folija, debljine 0.2 mm sa
preklopima 20 cm punoplono se polae na NOVOLIT STIROPOR EPS T i podigne uz vertikalne trake
najmanje 2 cm iznad predviene razine estriha. Svrha postavljanja PE folije, prvenstveno je sprijeiti
istjecanje cementnog mlijeka i nastanka zvunog mosta izmeu estriha i nosivog graevnog elementa

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

poda.
Instalacije na podnoj povrini:
Izmeu instalacija na podu (cijevi, el. vodovi, klima i dr.) poloe se ploe Novolit Stiropora EPS 100
neto vee debljine. U manje se zaostale upljine naspe fini suhi pijesak. Na tako pripremljenu
podlogu polau se elastificirane ploe.
Ako se strop nalazi iznad vanjskog zraka ili negrijanih prostora, a s donje strane stropa nije postavljena
toplinska izolacija, kao primjerice kombi ploe, na elastificirani se stiropor jo poloi i dodatna
toplinska izolacija NOVOLIT STIROPOR EPS potrebne debljine i tlane vrstoe. Kada su kombi ploe
naknadno mehaniki privrene na strop i obukane mogu osim toplinske izolacije poboljati i
zvunu izolaciju stropnog elementa do 6 dB.
Estrih / kouljica:
Debljinu betonske podloge estriha treba proraunati (najmanje 4 cm). Estrih se preporuuje izvesti
od mikrobetona, po potrebi armiran lakom elinom mreom. Nakon postavljanja estriha odree se
suvini dio trake NOVOLIT STIROPOR EPS T i PE folije. Kutne letvice na zavrnom sloju ne smiju biti u
dodiru ili sa vertikalnim dijelovima ili s podom. Pregradni se zidovi ne postavljaju na estrih, ve na
nosivi podni element, kada je mogue i kod izvedbe adaptacija.

18. Elementi pristupanosti za savladavanje visinskih razlika, rampa

Rampa, stubite, dizalo, vertikalno podizna platforma i koso podizna sklopiva platforma.
Rampa se koristi kao element pristupanosti za svladavanje visinske razlike do 120 cm, u unutarnjem
ili vanjskom prostoru. Rampa mora imati:
* doputeni nagib do ukljuivo 1:20 (5%). Iznimno, za visinsku razliku do ukljuivo 76 cm, doputeni
nagib smije biti do ukljuivo 1:12 (8,3%).
* svijetlu irinu od najmanje 120 cm u vanjskom, a najmanje 90 cm u unutarnjem prostoru,
* odmorini podest najmanje duine od 150 cm na svakih 6 m duine rampe
* vrstu, protuklizno obraenu povrinu,
* izvedenu ogradu s rukohvatima na nezatienim dijelovima,
* oznake pristupanosti prema prilogu ovoga Pravilnika

19. Temeljni zahtjevi za zidane konstrukcije, na to se odnose prilozi tehnikog propisa

Temeljni zahtjevi mehanike otpornosti i stabilnosti i sigurnosti u sluaju poara dokazuju se u
projektu zidanih konstrukcija.
Popis priloga:
Prilog A - zie
Prilog B - zidni elementi
Prilog C - mort
Prilog D - veziva (graevno vapno, cement i zidarski cement)
Prilog E - dodaci mortu, mortu za injektiranje natega i betonu
Prilog F - agregat, voda, elik za armiranje, elik za prednapinjanje, beton i sustavi za
zatitu i popravak betonskih dijelova zidanih konstrukcija
Prilog G - pomoni dijelovi (spone, trake, vjealjke, nadvoji, kanalice i elementi ispune)
Prilog H - predgotovljeno zie:
a) openi zidni element,
b) vapnenosilikatni zidni element,
c) betonski zidni element,
d) zidni element od porastoga betona,

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

e) zidni element od umjetnoga kamena,

f) zidni element od prirodnog kamena,
razreda proizvodnje I i II.
Prilog I - projektiranje zidanih konstrukcija
Prilog J - izvoenje i odravanje zidanih konstrukcija
20. Izraun vlastite teine ploe
Volumen x zapreminska teina od 25 kN/m3.
21. Koeficijenti sigurnosti za optereenja
GSN 1,35 za vlastito, 1,5 za korisno optereenje (ako je korisno, kao primjerice protiv odiueg
vjetra, koeficijent se uzima 1,0)
GSU 1,0 za oba
Postoje i koeficijenti za smanjenje nosivosti materijala i koeficijenti kombinacije djelovanja.

22. Razredi izloenosti betona

x0 nema rizika djelovanja
xc korozija uzrokovana karbonatizacijom
xf smrzavanje/odmrzavanje
xm habanje
xa kemijska djelovanja
xs korozija kloridima iz mora
xd korozija uzrokovana kloridima koji nisu iz mora

23. Taktilna povrina

Taktilna obrada jest zavrna reljefna obrada hodne povrine.
Taktilna crta voenja, taktilna obrada hodne povrine namijenjena usmjeravanju kretanja slijepih i
slabovidnih osoba, na kraju puta i pri
promjeni smjera se mijenja struktura reljefa.
Taktilna povrina izvodi se reljefnom obradom visine do 5mm na nain da ne oteava kretanje
invalidskih kolica, da je prepoznatljiva na dodir
stopala ili bijelog tapa, da ne zadrava vodu, snijeg i prljavtinu, te da se lako odrava. Moe biti
izbrazdana, epasta, dimenzije - 40cm irine.

24. Zavrni radovi

Pod zavrnim radovima u graevinarstvu, prema ovom pravilniku, razumijevaju se svi graevinsko-
obrtniki i ostali radovi na zavrnoj obradi,
opremi i ureenju svih objekata visokogradnje: stambenih objekata, objekata drutvenog standarda,
privrednih objekata, objekata niskogradnje i hidrogradnje, bez obzira na vrstu ugraenog materijala,
primijenjenu tehnologiju gradnje i projektirani konstrukcijski sistem, te graevinskoobrtniki radovi na
sanacijama, rekonstrukcijama i adaptacijama na izgraenim objektima.
npr. teracerski, fasaderski, gipsarski, keramiarski, liilaki, soboslikarski, tapetarski, kamenorezaki,
podopolagaki, parketarski, izolaterski, bravarski, limarski, stolarski, roletarski, staklorezaki radovi na
antikorozijskoj zatiti, radovi na izradi sputenih stropova i lakih pregrada

25. Temeljni zahtjevi za graevine

1. mehanike otpornosti i stabilnosti,
2. sigurnost u sluaju poara,
3. higijena, zdravlje i okoli,

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

4. sigurnost i pristupanost tijekom uporabe.

5. zatita od buke,
6. gospodarenje energijom i ouvanje topline,
7. odriva uporaba prirodnih izvora

26. to je norma
Norma ili standard je pisani dokument koji sadri niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih
specifikacija, kriterija, mjera, pravila i
karakteristika koji opisuju materijale, proizvode, procese ili sustave.
Norma ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili svjetski (internacionalni) zakonski
status. Same po sebi norme nisu obavezne
ali se zakonom i tehnikim propisima moe odrediti obavezno potivanje pojedinih normi. Izrauje ih
hrvatsko normirno tijelo Hrvatski zavod
za norme (HZN).
- Norma je isprava za opu i viekratnu uporabu, donesena konsenzusom i odobrena od priznate
ustanove koja sadri pravila, upute ili
obiljeja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jami najbolji stupanj ureenosti u odreenim
okolnostima.
- Predmet normizacije je proizvod, proces ili usluga koju treba normirati.
- Svaka norma ima svoje porijeklo, razvoj i potrebu za promjenom.

27. Sadraj glavnog projekta

Graevinski, arhitektonski, strojarski, elektrotehniki (i geodetski).

28. Vrste optereenja po eurokodu 1

Vlastito, korisno, vjetar, snijeg, toplina (potres je u EC8) i izvanredno (eksplozija, poar).

29. GSN i GSU, razlika, koji je vaniji

Granino stanje nosivosti oznaava granino optereenje pri kojem konstrukcija gubi nosivost, a
granino stanje uporabivosti granino
optereenje pri kojem konstrukcija gubi uporabivost (pojava pukotina i progiba zbog kojih se
konstrukcija ne moe koristiti). to se vanosti
tie, oba su vana, a ei je sluaj da je GSU stroi kriterij pa se projektira u skladu s njime.
Granino stanje nosivosti bi bili neki osnovni uvjeti sa strane mehanike otpornosti i stabilnost koje
konstrukcija mora zadovoljiti da bi bila
sigurna za upotrebu. granino stanje uporabivosti se odnosi na uvjete koji nisu bitni za sigurnost, ali
mogu utjecati na mogunost koritenja
zgrade (progibi, pukotine...)

30. Kako se armira balkon, ploa oslonjena na dva zida

Balkon se armira u gornjoj zoni.
ploa se armira u donjoj u polju, a u gornjoj zoni iznad leaja. Ako je nosiva u jednom smjeru R
mreom, ako je nosiva u dva smjera onda Q mreom.

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

31.Eurokod 8
EC8 odnosi se na projektiranje konstrukcija otpornih na potres. Za njega postoji nacionalni dodatak
kartu potresnih zona, koja definira potresne zone prema ubrzanju tla.
Mjerna jedinica m/s2. Izosieste- linije koje povezuju mjesta jednake jaine potresa.
Obiljeja konstrukcija:
jednostavnost konstrukcije,
ujednaenost, simetrija i viestruka statika neodreenost,
dvosmjerna otpornost i krutost,
torzijska otpornost i krutost,
djelotvornost stropnih konstrukcija, ukljuujui i krovnu,
odgovarajue temeljenje.

32. Tehniki propis za eline konstrukcije

Ovim Propisom se, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, propisuju tehnika svojstva za
nosive eline konstrukcije u
graevinama, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje i drugi zahtjevi za eline
konstrukcije, te tehnika svojstva i drugi
zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u elinu konstrukciju.
- Odnosi se i na elemente u graevinama koji nisu sastavni dio eline konstrukcije (nekonstrukcijski
elementi) odnosno na elemente eline
konstrukcije koji ne utjeu na mehaniku otpornost i stabilnost graevine u cjelini.
Tehnika svojstva postiu se projektiranjem i izvoenjem eline konstrukcije, a ouvanje tehnikih
svojstava odravanjem; obe stavke u
skladu s odredbama ovog propisa.
Bitni zahtjevi mehanike otpornosti i stabilnosti, te otpornost graevine na poarna djelovanja
dokazuju se proraunima nosivosti i
uporabljivosti eline konstrukcije za predvidiva djelovanja i utjecaje na graevinu u glavnom
projektu.
- Graevni proizvodi od elika na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:
* proizvodi od elika (oblikovani elini profili, limovi, trake, ipke, ice, elini lijev)
* mehaniki spojni elementi
* dodatni materijal za zavarivanje
* vlani elementi visoke vrstoe
* konstrukcijski leajevi
* drugi graevni proizvodi za koje su propisani zahtjevi u prilozima ovoga Propisa
33. Razlika zid i zie
Zie se izrauje od zidnih elemenata, a zid moe biti od bilo ega: beton, drvo, lim, staklo, gipskarton

34. Vremenska granica za nove i stare zgrade za energetsko certificiranje

1.10.2007.
35. Eurokod 7 i geotehniki elaborat
Geotehniki elaborat je temelj za izraun temelja konstrukcije, koje se projektiraju prema eurokodu 7.

Eurokod 7 propisuje pravila geotehnikog projektiranja, nadziranja graenja geotehnikih objekata i

slinih zahvata, praenje ponaanja i odravanje, nasipavanja, odvodnje, poboljanja i ojaanja
temeljnoga tla te temeljenja, izvoenja potpornih konstrukcija i nasipa.

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

Eurokod propisuje tri geotehnike kategorije radi racionaliziranja opsega istranih radova i sloenosti
postupka dokazivanja stabilnosti i uporabivosti za graevine:

1. male i jednostavne konstrukcije (temelji jednokatnica, niski zidovi, nasipi i sl.)

istrani radovi - najjednostavnije radnje, pregled terena, primjena iskustva sa susjednih
objekata
dokazi stabilnosti - usporedivo iskustvo
2. rutinski geotehniki zahvati (plitki temelji, temeljne ploe, piloti, potporne konstrukcije,
iskopi, stupovi i upornjaci mostova, nasipi i zemljane graevine, geotehnika sidra, tuneli u
tvrdoj, ne ispucaloj stijenskoj masi).
istrani radovi i dokazi stabilnosti - prema HRN EN 1997

3. vrlo sloeni zahvati i zahvati velikog rizika (temeljenje na mekom tlu, sloene graevne jame
u blizini postojeih objekata, klizita, tuneli, visoke nasute brane, nuklearne elektrane,
podruja velike seizminosti)
istrani radovi i dokazi stabilnosti - norma ne daje posebne upute, ve trai rigoroznije
kriterije i postupke istranih radova, projektiranja, opaanja i nadziranja pod vodstvom
geotehniara specijalista s odgovarajuim (i dokazanim) iskustvom, a normiranje preputa
potrebama.

36. Podruja tehnikih propisa

Nosive konstrukcije, zgradarstvo, strojarske instalacije, elektrine instalacije

37. Popis eurokodova

Eurokodovi su set usklaenih europskih normi za statiki proraun graevinskih konstrukcija. Cilj
eurokodova je imati jedinstven sustav
prorauna nosivih konstrukcija na podruju cijele Europe i postati okvir za stvaranje ujednaenih
tehnikih specifikacija graevnih proizvoda.
Svaka zemlja lanica obavezno prihvaa eurokodove za projektiranje i mora izraditi nacionalne
dodatke koji detaljno ureuju specifinosti
pojedine zemlje, kao npr. karte potresnih zona i optereenja vjetrom i snijegom.
Popis eurokodova:
EC0 Osnove projektiranja
EC1 Djelovanja na konstrukciju
EC2 Projektiranje betonskih konstrukcija
EC3 Projektiranje elinih konstrukcija
EC4 Projektiranje spregnutih konstrukcija
EC5 Projektiranje drvenih konstrukcija
EC6 Projektiranje zidanih konstrukcija
EC7 Geotehniko projektiranje
EC8 Projektiranje konstrukcija otpornih na potres
EC9 Projektiranje aluminijskih konstrukcija

38. 4. temeljni zahtjev za graevinu

Sigurnost i pristupanost tijekom uporabe uvjetuje da graevine budu projektirane i izgraene tako
da ne predstavljaju neprihvatljive rizike
od nezgoda ili oteenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao to su proklizavanje, pad, sudar,
opekline, elektrini udari, ozljede od

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

eksplozija i provale. Posebno, graevine moraju biti projektirane i izgraene vodei rauna o
pristupanosti i uporabi od strane osoba
smanjene pokretljivosti.

39. Specifina teina opeke, zia

12 do 20 kg po komadu, 8 do 11 kN/m3.

40. C 25/30, M20

Razred vrstoe betona. Tlana vrstoa na valjku 15 cm, visina 30 cm/kocki brida 15 cm u N/mm 2.
Tlana vrstoa morta u N/mm2.

Mort M20 je morta najmanje tlane vrstoe nakon 28 dana 20 N/mm 2. Prema tlanoj vrstoi
razlikujemo slijedee klase morta: M2, M5, M10, M15, M20.

Mort ija je tlana vrstoa zahtijevana glavnim projektom manja ili jednaka 5 N/mm 2 moe se raditi
na gradilitu. Preko te vrstoe moe se raditi samo u proizvodnom pogonu.

Najmanja klasa morta za nearmirano zie je M1, za armirano zie M5 kao i za tankoslojne i
lakoagregatne mortove.

41. Geotehniki projekt

- navodi pretpostavke, podatke, metode prorauna i rezultate provjere sigurnosti i uporabljivosti.

Razina razrade varira ovisno o tipu projekta. Za jednostavne projekte je mogue da je dovoljna jedna
stranica. Treba sadravati sljedee stavke s upuivanjem na izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla itd:
opis lokacije i okoline
opis uvjeta u temeljnome tlu
opis zadane gradnje, ukljuujui djelovanja
proraunske vrijednosti svojstava tla i stijene
izjave o primijenjenim pravilima i normama
izjave o prikladnosti lokacije u odnosu na zadanu gradnju i razini prihvatljivih rizika
proraune i crtee
preporuke za projektiranje temelja
popis svih stavaka koje e se kontrolirati tijekom graenja ili koje zahtijevaju odravanje ili praenje
ponaanja

Istraivanja temeljnoga tla - potrebno provoditi u fazama, ovisno o problemima koji su uoeni
tijekom planiranja, prorauna i graenja projekta:
prethodna istraivanja za postavljanje i projektiranje idejnog projekta konstrukcije
istraivanja za projekt (terenska, laboratorijska)
kontrola i praenje ponaanja

42. Proboj

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

Proboj armiranobetonske ploe moe nastati od

koncentriranog optereenja ili leajne reakcije koja djeluje
na razmjerno maloj povrini, kao npr. kod ravnih ploa koje
su direktno oslonjene na stupove. Dokaz preuzimanja
probojne poprene sile provodi se uzdu utvrenoga
kritinog presjeka. Kod ploa optereenih na proboj ne
smije se poveati osnovna proraunska posmina vrstoa.
U temeljnim ploama doputeno je poprenu silu umanjiti
za vrijednost rezultante reaktivnog tlaka tla unutar
kritinog presjeka. Kad debljina ploe ili temelja nije
dovoljna za osiguranje nosivosti na proboj, valja
predvidjeti poprenu armaturu, pojaanje vrha stupa ili
neke druge vrste osiguranja za djelovanje poprenih sila. U
nastavku je prikazan proraunski model za dokaz nosivosti
na proboj.

Eurokod 2 daje dva uvjeta kada je nuan proraun na proboj:

D 3,5d (za kruni stup)
u 11d (za pravokutni stup)

D - promjer stupa

u - opseg stupa

d - statika visina ploe iznad stupa

Kritini opseg za krunu ili pravokutnu plotinu nanoenja optereenja, koja nije smjetena u blizini
slobodnih rubova odreen je kao opseg koji opasuje tu plotinu na razmaku od 1,5d od stupa (ako je
u blizini slobodni rub u obzir se uzima is slobodni rub, a ako je ta udaljenost manja od d, potrebna je
posebna rubna armatura du istoga)

Kada je vSd vRd1 nije potreban proraun poprene armature protiv proboja. Ako je dokazano suprotno,
potrebno je predvidjeti poprenu armaturu ili neko drugo osiguranje na posmik.

Mjere za osiguranje na proboj su poprena armatura, zadebljanje ploe, vute.

43. Minimalna dubina temeljenja

10-15 cm ispod dubine smrzavanja, u Republici Hrvatskoj 80cm.

44. Pravomona, izvrna GD

Pravomona- ne postoji mogunost albe ni upravnog spora.

Izvrna- Mogue je pokretanje upravnog spora.

Na odluku Ministarstva nikad nije mogua alba, samo spor.

45. Nagib kupe mediteran?

22

17
Ue podruje struke: Zgrade _12.03.2016. Mihi, Garma Bugari

46. Nagib kupa kanalice?

30- 40

47. Zone buke i vrijednosti

Maksimalne doputene razine buke prema zonama

Zona Namjena prostora Najvie doputene

ocjenske razine buke imisije L RAeq u dB(A)

buke

za dan(L day ) no(L night )

1. Zona namijenjena odmoru,

oporavku i lijeenju 50 40

2. Zona namijenjena samo 55 40

stanovanju i boravku

3. Zona mjeovite, preteito 55 45

stambene namjene

4. Zona mjeovite, preteito

poslovne namjene sa stanovanjem 65 50

5. Zona gospodarske namjene Na granici graevne estice unutar zone

buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
(proizvodnja, industrija, skladita, servisi)
Na granici ove zone buka ne smije

prelaziti doputene razine zone s kojom granii

17