ISKLJUENJE LANA IZ DRUTVA

S OGRANIENOM ODGOVORNOU

- IZ DRUGIH RAZLOGA

Uvod

lanstvo u drutvu s ogranienom odgovornou prestaje na vie naina:

- smru lana drutva,

- prestankom lana drutva pravne osobe
- otuenjem poslovnog udjela
- povlaenjem (amortizacijom) poslovnog udjela
- prestankom drutva
- istupanjem lana iz drutva
- iskljuenjem lana drutva zbog neuplate temeljnog kapitala
(kaduciranjem),
- iskljuenjem lana iz drutva iz drugih razloga

Dakle, jedan od moguih naina prestanka lanstva u drutvu s

ogranienom odgovornou je iskljuenje lana iz drutva, koje za razliku
od istupanja lana iz drutva nije dobrovoljni izlazak iz drutva.

Iskljuenje lana je njegovo prisilno udaljavanje iz drutva tako da time

lan u drutvu gubi lanstvo. Razlika od povlaenja poslovnog udjela,
kojim takoer prestaje lanstvo u drutvu, je u tome to se ovdje radi o
postupanju usmjerenom prema lanu, a ne prema poslovnom udjelu,
tako da se iskljuenjem ne dira u poslovni udjel iskljuenog lana, koji
postoji i nakon to se lan iskljui iz drutva.

Drutvo s ogranienom odgovornou, iako je drutvo kapitala, za razliku od

dionikog drutva ima neka obiljeja drutva osoba, koja naravno ne
prevladavaju, ali se u d.o.o.-u osjea vea povezanost lanova npr. veim
utjecajem na voenje poslova drutva. Obzirom na prisutne elemente
drutva osoba, treba dopustiti, kao u drutvima osoba, mogunost
iskljuenja lana iz drutva kada za to postoji vaan razlog.
Drutvo s ogranienom odgovornou je specifina privatnopravna
zajednica nastala pravnim poslom sklopljenim izmeu lanova usmjerena
ostvarenju zajednikog cilja. lanstvo u drutvu predstavlja trajnije odnose
izmeu lanova te lanova i drutva u kojima oni preuzimaju uzajamna
prava i obveze u okviru zajednikog cilja koji se izraava kao cilj drutva.
Temeljna obveza svih lanova drutva je da pridonose ostvarenju cilja,
posebno da u drutvu postupaju lojalno jedan prema drugome i u odnosu
prema drutvu. Prema tome drutvo nastaje dobrovoljnim ulaskom lana u
drutvo te isto tako lanstvo prestaje dobrovoljnim izlaskom iz drutva, dok
se kod iskljuenja iz drugih razloga ne oituje volja lana koji izlazi iz
drutva, ve je lan iskljuen zbog ponaanja kojim se remeti postizanje
cilja drutva.

U tim odnosima i lanovi i drutvo imaju pravo tititi se jedan prema

drugome od postupanja onoga lana iji postupci ugroavaju ostvarenje cilja
drutva, a time tite i samo drutvo. Kako se tite interesi drutva ZTD
propisuje na vie mjesta, a iskljuenje lana iz drutva krajnja mjera
zatite.

Iskljuenje lana iz drutva regulirano je odredbom l. 420. i l. 421. Zakona

o trgovakim drutvima ("Narodne novine" br. 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03,
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovakim drutvima
(Narodne novine broj 118/03 od 24. srpnja 2003.g.) dopunjene su ove
odredbe o iskljuenju lana iz vanog razloga.

Postoje dvije situacije iskljuenja lana iz drutva (osim zbog neuplate

temeljnog uloga):

- kad je predvieno drutvenim ugovorom - temeljem drutvenog ugovora

- kad mogunost iskljuenja nije predviena drutvenim ugovorom ili

ugovorom nisu dovoljno ureena pitanja (uvjet, postupak, posljedica
iskljuenja) za koje Zakon propisuje da se moraju urediti - temeljem
zakona

Iskljuenje na temelju drutvenog ugovora

Iskljuenje lana iz drutva iz vanog razloga unesena je u ZTD Novelom

2003.g. i predstavlja novinu jer do tada takva mogunost nije postojala.
Kod iskljuenja lana iz drutva u ovoj situaciji, mjerodavno je ono to je
propisano drutvenim ugovorom.

Zakon o trgovakim drutvima lankom 420. st. 1. propisuje da se

drutvenim ugovorom moe se odrediti iskljuenje lana iz drutva i tada
se moraju odrediti uvjeti, postupak i posljedice iskljuenja lana iz drutva.
No sama zakonska odredba ne odreuje uvjete pod kojima se to moe
uiniti, nego se upuuje na to da se tim drutvenim ugovorom moraju
odrediti
- uvjeti iskljuenja lana iz drutva,
- postupak iskljuenja lana iz drutva,
- posljedice iskljuenja lana iz drutva

Ovime su odreeni minimalni elementi koje treba urediti drutvenim

ugovorom, dok irina razrade nije odreena i ovisi o volji lanova drutva
prilikom sklapanja i izmjene (pristupanja) drutvenog ugovora.

Od poetka primjene ZTD-a drutveni ugovori uglavnom nisu sadravali

odredbe o iskljuenju lana iz drutva, a pogotovo ne uvjete koji za
iskljuenje moraju biti ispunjeni. Meutim, tijekom primjene ovoga Zakona, a
pogotovo nakon Novele iz 2003.g., primjeuje se praksa da se drutvenim
ugovorima sve ee predvia mogunost iskljuenja lana iz drutva sa
razradom uvjeta, postupka i posljedica iskljuenja.
Zakonodavac ostavlja mogunost lanovima drutva da drutvenim
ugovorom urede uvjete, postupak i posljedice iskljuenja, a do koje e mjere
lanovi drutva regulirati ovu problematiku ostaje na volji lanova drutva.
Jasne i precizne odredbe vezane za uvjet, postupak i posljedice iskljuenja
lana iz drutva, smanjili bi probleme u primjeni ovog instituta, kod situacije
koja za lanove ionako predstavlja problem sam za sebe, budui se radi o
krajnjoj mjeri zatite interesa drutva.

Drutvenim ugovorom moraju se odrediti uvjeti pod kojim se moe iskljuiti

lana iz drutva, propisivanjem razloga za iskljuenje, postupka koji treba
provesti da bi se lana iskljuilo iz drutva, odrediti tko sudjeluje u
odluivanju i kako se odluuje, ostaje nejasno na koji naina i u kojoj mjeri.

Odluku o iskljuenju lana iz drutva donosi skuptina drutva, ako

drutvenim ugovorom to nije preputeno nekom drugom organu na
odluivanje, npr. nadzornom odboru, ako ga drutvo ima. Ako je drutvenim
ugovorom odreeno da je za donoenje odluke nadlean neki drugi organ,
a ne skuptina, drutvenim ugovorom trebalo bi propisati i veinu kojoj se u
tom organu donosi odluka. Ako to drutvenim ugovorom nije regulirano,
vrijedi ono to in inae za donoenje odluka takvog organa.
Drutvenim ugorom moe se odrediti i veina kojoj skuptina odluuje o
iskljuenju lana iz drutva, ako nije odreena neka druga veina, odluku
treba donijeti veinom od danih glasova. O tome u Zakonu nema
odredaba pa u ovoj situaciji treba primijeniti ono to vrijedi za donoenje
odluke o prestanku drutva (l. 467. ZTD-a).

Pravo glasa nema lan o ijem se iskljuenju odluuje, jer se time rjeava
sporno pitanje izmeu njega i drutva (l. 445. st. 5. ZTD-a). Ako se
odluuje o iskljuenju vie lanova, moraju se donijeti odvojene,
pojedinane odluke. Kod ovakve situacije o odluci da se iskljui neki lan
drutva, nema pravo glasa onaj lan o ijem se iskljuenju odluuje. Na taj
nain moe se iskljuiti i lan koji u drutvu ima veinu. Ako drutvo ima
samo dva lana, o iskljuenju jednoga odluuje drugi. Utvrdi li se da postoje
razlozi za iskljuenje oba lana, iskljuenje nije mogue, ve jedino
prestanak drutva.

lan koji se iskljuuje moe kod sud ustati tubom radi pobijanja odluke ,
ako su za to ispunjene pretpostavke, a ako se radi o nitavoj odluci, moe
se pozivati na nitavost.

Da bi dolo do iskljuenja lana iz drutva treba postojati valjana odluka o

iskljuenju lana iz drutva ( i VTS RH u odluci P-871/03 od 17.studenog
2005.g.) nakon koje odluke slijedi isplata poslovnog udjela, da bi nakon
isplate uslijedio prestanak lanstva u drutvu kako to propisuje odredba l.
421. st. 3. ZTD-a. Ovdje je mjerodavno vrijeme kad je odluka o iskljuenju
lana iz drutva. Meutim, o lanovima drutva ovisi kako e regulirati
naknadu poslovnog udjela, u kojoj visini i nain isplate. Obzirom je
lanovima preputeno da sami reguliraju drutvenim ugovorom ovu
problematiku, odreivanjem uvjeta, postupka i posljedica iskljuenja, to se
onda za sluaj spora ocjenjuje prema pojedinim sluajevima. Za sluaj da
iskljueni lan ne bude zadovoljan, ostaje mu ako su za to ispunjene
pretpostavke, takvu odluku pobijati tubom.

Iskljuenje lana iz drutva temeljem zakona t u b o m

Kad drutvenim ugovorom nije predvieno iskljuenje ili te odredbe nisu

dovoljno ureene, drutvo moe tubom protiv lana drutva traiti od suda
da ga iskljui iz drutva.

Novelom Zakona o trgovakim drutvima (narodne novine br. 118/03 od

24.srpnja 2003.g.) unesena je u Zakon mogunost koja do tada nije
postojala iskljuenje lana iz drutva iz vanog razloga.
Unesenom odredbom stavka 3. l. 420. Zakona o trgovakim drutvima
("Narodne novine" br. 111/93, 34/99, 52/00 i 118/03, dalje ZTD) predviena
je mogunost iskljuenja iz drutva i bez odredbi drutvenog ugovora uz
ispunjenje dvije pretpostavke:
- postojanje vanog razloga u osobi lana drutva koji se iskljuuje
odnosno njegovom postupanju u drutvu
- isplata iskljuenom lanu vrijednost njegova poslovnog udjela.

Do Novele iz 2003.g ta mogunost nije postojala, ak tovie prema stavu

Visokog trgovakog suda Republike Hrvatske izraenoj u odluci br. P-
1225/99 od 20. travnja 1999.g., izriito se iskljuuje mogunost da se lana
iskljui iz drutva, ako to nije predvieno drutvenim ugovorom. U toj odluci
sud iznosi miljenje da pravila moraju biti odreena unaprijed i jednaka za
sve te da je stoga i propisano da se za sluaj iskljuenja moraju odrediti i
uvjet, postupak i posljedice istupanja ili iskljuenja lana iz drutva. Dalje
sud smatra da bi nastala pravna nesigurnost kada bi to on odreivao, jer
sud sudi na temelju zakona. Nadalje smatra sud da nije prihvatljivo
iskljuenje lana iz drutva podizanjem tube, tako da se odlukom suda
iskljui lana. Takav stav sud zauzima i u odluci (P-4019/98), kao i u odluci
P-1099/03, donesenoj prije izmjena i dopuna Zakona iz 2003. g., samo
to su u tom premetu drutvenim ugovorom predvieni razlozi za
iskljuenje i da odluuje nadzorni odbor, ali nije predvidio nita drugo o tome
kako se iskljuenje provodi. Ovakav stav suda se nakon Novele iz 2003.g.
vie nije odriv, budui je lankom 420. st. 3. ZTD-a jasno odreeno da
drutvo moe iskljuiti lana iz drutva.

Obzirom na pravnu narav drutva i lana koji svojim postupanjem ini

povredu pravnog propisa na kojem se drutvo temelji, za koje ponaanje i
povredu propisa, mora postojati sankcija. I to sankcija prema onome tko
ini tu povredu, a da se pri tome tite prava ostalih lanova drutva, sve u
cilju ostvarivanja biti drutva. U tom smislu to je pitanje i pravna praznina
rijeena odredbom l. 420. stavka 3. ZTD-a, kada se bez obzira na odredbe
drutvenog ugovora, tubom moe traiti iskljuenje lana iz drutva.

Drutvo moe tubom podignutom protiv lana, zahtijevati od suda da ga

iskljui iz drutva ako za to postoji vaan razlog. Iz vanog razloga lan
drutva bit e iskljuen iz drutva, presudom donesenom povodom tube
drutva ili svih ostalih lanova drutva (osim lana ije se iskljuenje trai)
zajedno. Dakle, aktivno je legitimirano i drutvo i svi ostali lanovi drutva
(osim lana ije se iskljuenje trai). Tuba se podnosi protiv lana drutva,
nadlenom trgovakom sudu na ijem je podruju sjedite drutva. U tubi
se treba navesti i iznos naknade vrijednosti poslovnog udjela lana ije se
iskljuenje zahtijeva te primjereni rok za plaanje te naknade.

Sud e udovoljiti tubenom zahtjevu za iskljuenje lana ako za to postoji

vaan razlog propisan odredbom l. 420. st. 3. ZTD-a. Prema izriitoj
zakonskoj odredbi vaan razlog za iskljuenje lana iz drutva postoji ako
je njegovo ponaanje kojim se onemoguuje ili znatno oteava postizanje
cilja drutva pa se zbog toga njegov ostanak u drutvu ini za drutvo
nepodnoljivim. To mogu biti svojstvo lana ili njegovo postupanje, npr.
kada namjerno ili grubom nepanjom teko povrijedi lanske obveze da se
od drugih lanova drutva ne moe oekivati da bi mogli primijeniti neko
drugo obrane osim iskljuenja lana iz drutva.

Razlozi za iskljuenje lana mogu biti samo u osobi ili u vezi s osobom
lana, ne i njegova prednika. Radi se o osobnim svojstvima i odnosima,
primjerice nedostatak povjerenja, teke povrede obveza, poduzimanje
kanjivih radnji, zlouporaba povjerenja, teko remeenje meusobnih
odnosa lanova drutva, neki autori navode i trajniju teu bolest (?).Kod
ove zadnje, prilikom odluivanja treba biti posebno oprezan. U svakom
sluaju utvrivanje postojanja razloga ovisi o okolnostima svakog
pojedinanog predmeta.

Prilikom utvrivanja postojanja vanog razloga treba uzeti u obzir nekoliko

pravila, a neminovno se namee pravilo da to drutvo s ogranienom
odgovornou ima vie osobina drutva kapitala, a manje svojstava drutva
osoba, to se postavljaju stroi uvjeti za postojanje vanog razloga. Krivnja
nije pretpostavka za postojanje vanog razloga, iako e i on postojati ako
postoji krivnja lana drutva, a sukrivnja nekog od lanova drutva sama po
sebi ne iskljuuje postojanje vanog razloga, to se ocjenjuje za svaki
pojedinani sluaj (prema stavu njemake sudske prakse).

Vanim razlogom treba smatrati i sluaj kada bi zbog postupanja lana

drutva koji ima osnove za podizanje tube za prestanak drutva prema
odredbi l. 468. ZTD-a jer je ostvarenje cilja drutva postalo nemoguim ili
je zbog lana drutva nastao neki vaan razlog za njegov prestanak.
Nemogunost postizanja svrhe drutva moe se sastojati u nemogunosti
obavljanja djelatnosti drutva odnosno predmeta poslovanja. Npr. situacija
kad se radi o djelatnostima posebno vezanim za osobu lana drutva, ili
kada drutvo ima dva lana, od kojih svaki dri poslovni udjel od 50%, a
meu lanovima je dolo do takvih nekih nesuglasica da drutvo ne moe
poslovati, a skuptina donosi odluke veinom od danih glasova, koja se
veina ne moe postii (odluka P-1225/99 od 20. travnja 1999.g.). Ipak
tuba za prestanak drutva krajnje je sredstvo, kada se na drugi nain ne
moe doi do rjeenja da bi lan drutva mogao ostvarivati svoja lanska
prava.

Iskljuenje se primjenjuje kad se ne moe primijeniti neko blae sredstvo

kojim se otklanja tetan utjecaj nekog lana drutva na drutvo ili njegove
lanove drutva.

Na knada poslovnog udjela

Postoje li razlozi za iskljuenje, sud e tijekom postupka ocjenjivati za svaki

pojedinani sluaj i ako utvrdi da oni postoje, konstitutivnom presudom
izrie se iskljuenje lana iz drutva pod suspenzivnim uvjetnom da mu
drutvo naknadi trinu vrijednost poslovnog udjela i to u roku odreenom
u presudi. Sud mora odrediti visinu naknade poslovnog udjela i primjereni
rok za isplatu.

Novelom iz 2003.g. odreeno je da iskljueni lan ima pravo na naknadu i

to trine vrijednosti poslovnog udjela, to je regulirano odredbom l. 420.
st. 3. ZTD-a. Pri odreivanju roka za isplatu naknade trine vrijednosti
poslovnog udjela, sud e uzeti u obzir stanje drutva i njegove poslovne
potrebe.

Tubeni zahtjev trebao bi glasiti: Iskljuuje se tuenik XY iz lanstva

drutva ZEKO d.o.o. s danom isplate trine vrijednost poslovnog udjela u
visini od xxxx kn, koji je iznos tuitelj duan platiti tueniku u roku od 30
dana.

Tuitelj je duan u tubi navesti tono odreeni iznos trine vrijednosti

poslovnog udjela, koji iznos sud mora utvrditi i odrediti kod usvajanja
tubenog zahtjeva. Ukoliko tuitelj propusti navesti iznos nakade poslovnog
udjela, (naravno pored ostalih elemenata koje tuba treba sadravati
propisanih odredbom l. 186. ZPP-a), sud bi ga trebao pod prijetnjom
posljedica iz l. 109. Zakona o parninom postupku ("Narodne novine" br.
53/91, 91/92, 112/99, 88/01 i 117/03, u daljnjem tekstu ZPP) pozvati na
ispravak tube u smislu odredbi l. 420. st. 3. ZTD-a, obzirom se ovdje radi
o normi koja je kogentne naravi, a pretpostavke pod kojima je mogue
iskljuenje, moraju biti kumulativno ispunjene.

Obzirom je iskljuenje mogue pod pretpostavkom postojanja vanog

razloga u osobi lana drutva koji se iskljuuje odnosno njegovom
postupanju u drutvu i isplati iskljuenom lanu vrijednost njegova
poslovnog udjela, to je tuitelj duan takav zahtjev i postaviti. Za sluaj da
tuitelj propusti navesti trinu vrijednost pa i kad ona nije sporna meu
strankama, a sud mora odrediti visinu, prekoraio bi tubeni zahtjev u
kojem visina nije odreena.

Naknada za poslovni udjel odreuje se u trinoj vrijednosti poslovnog

udjela kako to izriito propisuje odredba l. 420. st. 3. ZTD-a i to u vrijeme
iskljuenja lana iz drutva, to je regulirano odredbom l. 421. st.3. ZTD-a,
(a ovakav stav zauzima i VTS RH u odluci broj P-672/03), takoer
Novelom iz 2003.g. Mjerodavno je vrijeme kada je donesena odluka o
iskljuenju, a u sluaju tube, mjerodavno je vrijeme podizanja tube (stav
VTS u odluci P-1912/99 od 8. lipnja 1999.g.).

Za odreivanje vrijednosti poslovnog udjela vrijedi ono to i za povlaenje

poslovnog udjela. Sud mora odrediti visinu trine vrijednosti poslovnog
udjela pri emu treba imati u vidu stanje drutva i poslovne potrebe (l. 420.
st. 3. ZTD-a), to znai da bi trebao procijeniti vrijednost samog drutva,
dakle imovinu drutva, obveze drutva, stanje na tritu, uzeti u obzir
sklopljene ugovore, oekivanu dobit. Za utvrivanje vrijednosti drutva i
poslovnog udjela, nuno je provesti potrebna vjetaenja, za sluaj kad je
visina poslovnog udjela, meu strankama sporna. Meutim, postavlja se
pitanje da li je potrebno provesti vjetaenje i u situaciji kada visina
poslovnog udjela, nije sporna meu strankama. Da se ne provodi
vjetaenje u ovakvoj situaciji, miljenja sam da bi se otvorila mogunost
eventualnom manipuliranju izvlaenjem kapitala iz drutva. Kod nesporne
visine poslovno udjela, vjetaenje ne bi bilo potrebno uz uvjet da se radi o
iznosu koji odgovara knjigovodstvenim podacima dostavljenim sudu i
poznatoj situaciji na tritu.
Pitanje je moe li sud ex offo provesti vjetaenja radi utvrivanja trine
vrijednosti poslovnog udjela, kada to stranke ne predloe, to bi bilo
protivno s odredbom l. 7. stavak 1. i l. 219. st. 1. ZPP-a. pa se ovdje ima
primijeniti pravilo o teretu dokazivanja u smislu odredbi l. 221a. ZPP-a.

Prilikom odreivanja visine naknade treba imati u vidu pravo lana drutva
na vraanje uloga u stvarima i pravima (l. 421. st. 2. ZTD-a.). Tu bi lan
imao pravo na povrat uloenog i na razliku vrijednosti uloenog ( u trenutku
ulaganja, jer ne moe traiti naknadu za oteenje ili smanjenje vrijednosti
uloenoga) i trine vrijednosti poslovnog udjela..
Ima li drutvo prema lanu zahtjev za naknadu tete ili neku drugu trabinu,
a to bi obzirom na okolnost postojanja razloga za iskljuenje bulo realno za
oekivati, nee mu se nadoknadi vrijednost poslovnog udjela sve dok
drutvu ne podmiri tetu odnosno obvezu koju ima prema drutvu, pri
emu se moe koristiti institut prijeboja.

Prema odredbi l. 421. st. 3. ZTD-a lanstvo iskljuenog lana prestaje

kada mu se isplati naknada poslovnog udjela, a isplata mu se ima izvriti u
roku kojeg odredi sud (l. 420. st. 3. ZTD). Dakle isplata slijedi nakon odluke
o iskljuenju lan iz drutva odnosno nakon pravomone presude. Kamata
na iznos poslovnog udjela tee od dana dospijea koji odreuje u svojoj
odluci ( dakle nakon proteka paricijskog roka).
Do nastupanja uvjeta iz pravomone presude o iskljuenju, lan drutva ima
sva prava u drutvu, ukljuujui i pravo glasa. Nastupanjem uvjeta, prestaje
lanstvo u drutvu, a poslovni udjel ostaje drutvu, jer je drutvo i isplatilo
naknadu. Iskljuenjem lana iz drutva ne dira se u poslovni udjel te se
postavlja pitanje je da li taj poslovni udjela pripada drutvu, ostalim
lanovima drutva ili se povlai amortizira. Poslovni udjel pripada drutvu,
a drutvo odluuje kako e ga unoviti. Drutvo moe donijeti odluku da ga
proda lanu drutva ili nekom treem, da taj poslovni udjel povue ili,
ukoliko je poslovni udjel plaen u cijelosti, drutvo stjee vlastite poslovne
udjele (l. 418. st. 1. i 5. ZTD-a)
Zagreb, studeni 2006.g.

Branka abari Zovko

Sutkinja Trgovakog suda u Zagrebu,

Privremeno rasporeena u Visoki
trgovaki sud Republike Hrvatske

Literatura:

Zakon o trgovakim drutvima ("Narodne novine" br. 111/93, 34/99, 52/00 i

118/03, dalje ZTD),
Pravo drutava drutvo kapitala, prof. dr. Barbi
Komentar ZTD-a, Gorenc Filipovi Slakoper Brkani
Zakon o parninom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99,
88/01 i 117/03, u daljnjem tekstu ZPP)
Informator br. 5454/06
Zbornik Odluka VTS RH 1994 - 2004.g.
Zbornik Odluka VTS RH 2005.g.