Literatura
1. Culture of Safety, Healthcare Risk Control, ECRI Institute, 2009., str. 1-14.
ORGANIZACIJSKA KULTURA I
KULTURA SIGURNOSTI
330
Pojam
relativno trajan i specifian sustav temeljnih vrijednosti,
uvjerenja, zajednikih spoznaja, normi i obiaja koji
odreuje organizacijsko ponaanje, miljenje i usmjerava
sve aktivnosti pojedinaca i grupa koje ih sainjavaju
niz vrijednosti, normi i uvjerenja, odnosno odgovarajua
sinteza vjerovanja, stila ponaanja i djelovanja
skup uvjerenja, navika, prakse i naina razmiljanja koje
ljudi meusobno dijele kroz zajedniki boravak i rad
skup pretpostavki koje ljudi bez pitanja jednostavno
prihvaaju u meuutjecajima s drugima
Nain na koji mi radimo stvari ovdje.
332
2. Dujani, M., Menadment, Veleuilite u Rijeci, Rijeka, 2007.
3. Health and Safety Executive, Human Factors Briefing Note No. 7: Safety Culture
4. Health and Safety Executive, Organisational culture Why is organisational culture
important?, http://www.hse.gov.uk/humanfactors/topics/culture.htm (10. 1. 2015.)
5. Occupational safety and health culture assessment a review of main approaches and
tools, EU-OSHA, 2011.
6. Sikavica, P., Bahtijarevi-iber, F., Poloki Voki, N., Temelji menadmenta, kolska
knjiga, Zagreb, 2008.
7. Overview of best practice in Organizational & Safety Culture, Aerosafe Risk
Management, 2010.
8. Sikavica, P., Organizacija, kolska knjiga, Zagreb, 2011.
9. Wiegmann, D. A., Zhang, H., von Thaden, T. L, Sharma, G., Mitchell, A., A Synthesis of
Safety Culture and Safety Climate Research, Technical Report, Aviation Research Lab,
Institute of Aviation, Illinois, 2002.
10. Wiegmann, D. A., Zhang, H., von Thaden, T. L, Sharma, G., Mitchell Gibbons, A., Safety
Culture: An Integrative Review. International Journal of Aviation Psychology. vol. 14,
2004., br. 2, p. 117-134.
11. Wiegmann, D. A., von Thaden, T. L, Mitchell Gibbons, A., A review of safety culture
theory and its potential application to traffic safety, Improving Traffic Safety Culture in
the United States, Foundation for Traffic Safety, April 2007., str. 113-129. 331
sustav zajednikih znaenja koja razlikuju jednu
organizaciju od druge
izraava specifian nain ponaanja i stil ivota
organizacije i grupa unutar nje
zaposlenima ukazuje na to kakvo se ponaanje od njih
oekuje i vrednuje u poduzeu, a kakvo je neprihvatljivo
Organizacijska kultura je dua organizacije -
vjerovanja, vrijednosti i nain na koji se
izraavaju. Organizacijsku strukturu doivljavam
kao skelet, meso i krv organizma. Kultura je
dua koja dri sve ove stvari na okupu i koja
daje ivot organizmu.
Henry Mintzberg
333
 Primarne karakteristike organizacijske Funkcije organizacijske kulture
kulture
odreuje ukupnu uspjenost i razvoj organizacije
osnovni je i najefikasniji instrument realizacije strategije
inovacije i usredotoenost ORIJENTACIJA
RIZIK na detalje NA REZULTATE omoguava da vizija organizacijskog razvoja postane
transparentna i zajednika svim lanovima organizacije
kontrolni sustav: zamjenjuje formalne mehanizme te eliminira
ORGANIZACIJSKA formalna pravila i propise
STABILNOST
KULTURA osigurava integritet i odreuje specifian identitet organizacije
prema unutra i prema van
prua zajedniki model ponaanja zaposlenima
orijentacija na
agresivnost ljude mehanizam je adaptacije organizacije okolini
integrira organizacijske i individualne ciljeve
timska
ima ulogu katalizatora koji stvara motivaciju i inicira aktivnost
orijentacija
osigurava kontinuitet djelovanja
334 335

Sastavnice organizacijske kulture

Kultura se proima sa strukturom, to znai da ne
organizacijske vrijednosti predstavljaju sve ono postoji univerzalan model za sve organizacije
to je dobro za organizaciju i to bi se moralo ili
trebalo dogoditi
organizacijska klima radna atmosfera u Kultura drutva
organizaciji, a utjee na motivaciju, proizvodnost, Kultura poduzea
kreativnost i inovacije Subkultura poslovnih jedinica
menaderski stil ponaanje rukovodeih osoba i
uprave poduzea

336 337
Subkulture Simboli organizacijske kulture
izraavaju specifine vrijednosti i norme koje dijele
neki, ali ne i svi lanovi organizacije, a koje nastaju najznaajniji simboli su:
iz zajednikih problema, situacija ili iskustva s
vrijednosti, norme, stavovi i uvjerenja
kojima se suoavaju ti lanovi
diferenciranje na osnovu: statusni simboli
- demografskih karakteristika zaposlenih tradicija, prie i povijest
- profesija
- organizacijskih jedinica
rituali i ceremonije
- geografskih podruja argon i jezik
- etnika i kulturalna raznolikost
fizika okolina

338 339

VRIJEDNOSTI, NORME, STAVOVI I UVJERENJA TRADICIJA, PRIE I POVIJEST

nevidljivi znakovi
imaju snaan utjecaj na ukupnu kulturu poduzea jer je oni
zapravo nose
vrijednosti ono emu organizacija tei
norme koncepcije poeljnih oblika ponaanja
stavovi i uvjerenja iskazi koji sadravaju procjenu u vezi
sa stvarima, ljudima i dogaajima
STATUSNI SIMBOLI
jako vidljivi i prepoznatljivi znakovi
odraavaju drutveni poloaj pojedinca, skupine ili cijele
organizacije u odnosu na druge
340
predstavljaju simbole kulture ba zato to traju due
vrijeme i to ine organizaciju prepoznatljivom ve od
nastanka
RITUALI I CEREMONIJE
rituali pravila koja odreuju ponaanje u ivotu
organizacije
ceremonije neto izuzetno, posebno, to se pamti
ARGON I JEZIK
poduzea se dosta razlikuju po svom specifinom
jeziku, a jo vie argonu, koji je u najveoj mjeri
odreen vrstom djelatnosti kojom se bavi poduzee
FIZIKA OKOLINA
makro i mikro lokaciju poduzea, ali i pojedinih njegovih
odjela 341
Vidljiva i nevidljiva razina kulture Jaka nasuprot slaboj kulturi
Jaka kultura
simboli, ceremonije, prie,
1/3 slogani, ponaanje, odjea obiljeena time to su
kljune vrijednosti
organizacija intenzivno
prisutne, zaposlenici ih
prihvaaju i privreni su im
smanjuju fluktuaciju, grade
koheziju odanosti i
2/3 privrenosti pripadnika
zajednike vrijednosti,
pretpostavke, vjerovanja,
poveavaju konzistentnost u
ponaanju, mogu djelovati
stavovi, osjeaji
kao nadomjestak za
formalizirane propisane
odnose
Slaba kultura
ima prorijeene i
nedovoljno povezane
vrijednosne elemente
kulture
obiljeava je visok
stupanj formalizacije u
organizaciji,
predvidljivost, red i
konzistencija koji se
unose izvana jer nisu
svojstvo zaposlenika
343

Mijenjanje organizacijske kulture u procesu mijenjanja organizacijske kulture poduzea

Na potrebu mijenjanja moe upuivati sljedee:
ako poduzee ima izraene vrijednosti koje se
vie ne uklapaju u okruenje
ako se industrija (djelatnost) strelovito razvija
mijenja se dobar broj njezinih simbola (nova misija ili
uloga poduzea, sustav vrijednosti, standardi, pravila,
procedure, obiaji i sl.)
potreba utvrivanja granica promjene do koje se moe ii
u promjenu
spoznaja da promjena nee ii tako brzo

ako je poduzee osrednje ili loije u djelatnosti
ako se predvia spajanje ili pridruivanje drugima
ako je poduzee manje, a brzo raste
promjena organizacijske kulture vezana uz promjene
ljudi:
1. zamjena nekih ili svih kljunih igraa odnosno izvrnih
menadera s novim ljudima
2. promijeniti nain razmiljanja i rada tih kljunih igraa

344 345
ORGANIZACIJSKA KULTURA I SIGURNOST
organizacijska kultura koja promie sigurnost je bitna za
prevenciju ozljeda i oboljenja
organizacijsku kulturu ue oni koji ulaze u organizaciju, a
podravaju je postojei zaposlenici: ui se kroz
promatranje uspjeha i neuspjeha nadreenih i ostalih u
radnoj okolini, kroz pisana i nepisana organizacijska
pravila i kroz vlastito iskustvo
346
jednom uspostavljena teko se mijenja budui da je jedna
od znaajki svih kultura otpor promjenama
kultura sigurnosti je potrebna radi osiguranja uinkovitosti
sustava sigurnosti
kultura sigurnosti se nalazi na kontinuumu i moe se
unaprijediti ili nazadovati
siromana kultura sigurnosti moe doprinijeti veem broju
incidenata i osobnih ozljeda
organizacijska kultura moe imati veliki uinak na
sigurnosne rezultate odnosno na sustav upravljanja
sigurnou
348
Kultura sigurnosti (safety culture)
pojam 'kultura sigurnosti' prvi put koriten nakon
ernobilske katastrofe 1986. godine (izvjee
Meunarodne agencije za atomsku energiju)
kultura sigurnosti jedne organizacije moe se opisati
kao ideje i uvjerenja koje dijele svi lanovi organizacije
o riziku, nezgodama i bolestima
kultura sigurnosti je podskup kulture cijele
organizacije
kada poduzea govore o kulturi sigurnosti, najee
misle na sklonost zaposlenika da djeluju prema
pravilima ili na siguran nain; vanija je kultura i stil
menadmenta (produktivnost povrh sigurnosti, fokus
na kratkorono) 347
Slinosti raznih definicija kulture sigurnosti:
koncept definiran na razini grupe ili vie, a odnosi se na
vrijednosti koje dijele lanovi grupe ili cijele organizacije
bavi se formalnim pitanjima sigurnosti unutar organizacije i
usko je vezana uz menadment i nadzorne sustave
naglaava doprinos svakog pojedinca na bilo kojoj razini
organizacije
ima utjecaj na ponaanje zaposlenika na radnom mjestu
odraava se izmeu sustava nagraivanja i performansi
sigurnosti
vidljiva je u spremnosti organizacije na razvoj i uenje iz
pogreaka, incidenata i nesrea
relativno je stabilna i otporna na promjene
349

Kultura sigurnosti je kontinuirano vrednovanje i davanje
prioriteta radnicima i javnoj sigurnosti svih pojedinaca
na svim razinama organizacije. Odnosi se na opseg u
kojem su pojedinci i grupe posveeni osobnoj
odgovornosti za sigurnost, nastoje ouvati i poveati
razinu sigurnosti te komunicirati o pitanjima sigurnosti,
nastoje aktivno uiti prilagoavati i mijenjati
(individualno i organizacijsko) ponaanje temeljem
iskustva iz pogreaka i biti nagraivani u skladu s
navedenim vrijednostima.
(Weigman, D. A. et al., 2002.)
350
KLIMA sigurnosti
razlikuje se od kulture sigurnosti:
psiholoki fenomen percepcija razine
sigurnosti u odreenom trenutku
usko povezana s nematerijalnim pitanjima
privremena, snimka kulture sigurnosti,
relativno nestabilna i podlona promjenama
Klima sigurnosti je privremena mjera stanja sigurnosti, podlona
zajednikoj percepciji pojedinaca o organizaciji. Temelji se na
trenutnoj situaciji i odnosi se na percepciju stanja sigurnosti na
odreenom mjestu u odreeno vrijeme, relativno je nestabilna, te
je podlona promjenama ovisno o znaajkama trenutnog
okruenja ili prevladavajuih uvjeta.
352
Organizacijska kultura koja daje prioritet sigurnosti ima
sljedea obiljeja:
Informirana kultura dostatna znanja o ljudskim, tehnikim,
organizacijskim i okolinim faktorima vezanim uz sigurnosni
sustav
Kultura izvjeivanja ljudi su voljni prijaviti greke i
propuste
Opa kultura atmosfera povjerenja; poticanje pruanja
informacija vezanih uz sigurnost; jasna granica izmeu
prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja
Fleksibilna kultura moe poprimiti razliite forme; prijelaz
od hijerarhijske prema plioj profesionalnoj strukturi
Uea kultura volja i kompetentnost za donoenja pravih
zakljuaka na osnovu informacijskog sustava sigurnosti, i
volja da se implementiraju i vee promjene ako je to
potrebno
351
Slojevi kulture
temeljne pretpostavke
usvojene vrijednosti
artefakti
353
 Artefakti
opipljivi i verbalno prepoznatljivi elementi u organizaciji
npr.: sigurnosni plakati, poruke i slogani, dokumenti i izvjea
koji se odnose na sigurnost (revizije, nesree, itd.), radne
procedure i upute, oblaenje (noenje osobne zatitne
opreme)
Usvojene vrijednosti
aspekti koje je definirala ili kojima tei organizacija
pisane ili izgovorene izjave poslodavca ili menadera (npr.
prioritet sigurnosti prije ciljeva proizvodnje)
ukljuuju i stavove radnika prema sigurnosti s obzirom na:
1) ponaanje, npr. odgovornost, rad na siguran nain, komunikacija
o sigurnosti
2) ljude, npr. suradnici, nadzor, upravljanje
3) pitanja koja se odnose na softver (npr. sigurnosne procedure,
obuku), i hardverski povezane elemente (npr. preventivne
mjere, osobna zatitna oprema i sl.)
354
Problem kooperanata
sve je vei broj radnika kooperanata
zbog relativne kratkotrajnosti rada zaposlenika
kooperanata unutar organizacije vrijeme potrebno za
izgradnju odnosa i ostvarivanje stabilnosti je kratko
dvostruka lojalnost radnika kooperanata matinoj
organizaciji i neposrednom poslodavcu (zahtjevi nisu
uvijek kompatibilni)
usklaenost kultura partnerskih organizacija jaka
kultura potie harmoniju i svi zaposlenici se osjeaju
vanima, optimistinima i posveeni su
usklaenost je teko postii ako se radnici
kooperanata ne promatraju kao lanovi tima
356
Temeljne pretpostavke
osnovna, zajednika uvjerenja o sigurnosti lanova
organizacije
implicitne i nevidljive, ali oite za lanove
organizacije (npr. pretpostavke o tome to je
sigurno, a to nije, o radnim mjestima, njihovim
opasnostima i odravanju, o vremenu potroenom
na sigurnost, o tome jesu li neki ljudi skloni rizinom
ponaanju, o tome u kojoj mjeri bi ljudi trebali
preuzeti inicijativu ili ekati uputu, je li to prihvatljiv
nain da se ispravi nesigurno ponaanje drugih
ljudi, itd.
355
TIPOVI kulture sigurnosti
1. Patoloka. Organizacija brine manje o sigurnosti
nego o tome da ne budu uhvaeni.
2. Reaktivna
Reaktivna. Organizacija trai rjeenja za nesree
i incidente nakon to su se dogodili.
3. Kalkulativna. Organizacija ima sustave za
upravljanje opasnostima, no sustav je mehaniki.
Osoblje i menadment slijede procedure, ali ne
vjeruju nuno da su ti postupci od kljune
vanosti za njihova radna mjesta ili operacije.
357
 GENERATIVNA

4. Proaktivna
Proaktivna.. Organizacija
O ima sustave za upravljanje Sigurnost je nain kako mi
radimo.
opasnostima te osoblje i menadment su poeli
stjecati uvjerenje da je sigurnost istinski bitna. PROAKTIVNA
Vodstvo u sigurnosti i vrijednosti
potiu kontinuirano unapreenje.
5. Generativna. Sigurnosno ponaanje je u potpunosti
integrirano u sve to organizacija radi. Sustav KALKULATIVNA
vrijednosti povezan sa sigurnou i sigurnim radom Imamo sustave za savladavanje
je potpuno usvojen kao uvjerenje, gotovo do toke svih opasnosti.
nevidljivosti. REAKTIVNA
Sigurnost je vana. Radimo na tome
svaki put nakon incidenta

PATOLOKA
Koga briga, bitno je da nas ne
358 uhvate. 359

Prema Wiegman et al. (2004.) postoji najmanje 5 - ovlaivanje zaposlenika

organizacijskih indikatora kulture sigurnosti:
- Posveenost organizacije
- u kojoj je mjeri sigurnost kljuna vrijednost
organizacije
- sposobnost viih razina menadmenta u izraavanju
trajnog pozitivnog stava prema sigurnosti (ak i u
financijskim potekoama) i aktivnom promicanju
sigurnosti na svim razinama
- nastojanja da se svaka aktivnost rutinski pregleda
- ukljuenost menadmenta
- u kojoj je mjeri via i srednja razina menadmenta
osobno ukljuena u kritine sigurnosne aktivnosti
- prisutnost menadera na seminarima iz podruja
sigurnosti, nadzor kritinih operacija, praenje rizika
vanih za svakodnevne operacije
360
- motivacijski faktor prema kojem zaposlenici imaju vanu
ulogu u sigurnosnim odlukama, poticanju sigurnosnih
unapreenja, preuzimanju odgovornosti za obavljeni
posao
- sustavi nagraivanja i odgovornosti obzirom na odnos
prema sigurnosti na radu
- odnosi se na opseg u kojem postoji sustav za
provoenje sigurnog ponaanja, sustav koji
obeshrabruje ili kanjava nepotrebno riskiranje i
nesigurno ponaanje
- sustavi izvjeivanja
- izvjeivanje u funkciji identificiranja slabosti i ranjivosti
upravljanja sigurnou prije nego se incident dogodi
- osigurati da zaposlenici nee biti sankcionirani zbog
izvjeivanja
- postojanje povratne informacije zaposlenicima o
poduzimanju mjera za rjeavanje problema na koja su
ukazali
361
Poduzee ima dobru kulturu sigurnosti kada:
menaderi redovito obilaze radna mjesta i razgovaraju o
sigurnosnim pitanjima s radnom snagom
poduzee daje redovite i jasne informacije o sigurnosnim
pitanjima
mogue je izraziti zabrinutost oko sigurnosti znajui da e
poduzee to shvatiti ozbiljno i obavijestiti zaposlenike to
oni poduzimaju po tom pitanju
sigurnost je uvijek prioritet poduzea; posao je uvijek
mogue zaustaviti posao ako se zaposlenik ne osjea
sigurno
poduzee istrauje sve nezgode, poduzima aktivnosti i
daje povratnu informaciju
poduzee prati novosti iz podruja sigurnosti
mogue je dobiti zatitnu opremu i obuku ako je
potrebno - proraun za to je uglavnom dovoljan
svatko je ukljuen u donoenje odluka koje utjeu
na sigurnost i redovito se zaposlenike pita za
miljenje
rijetko se koriste kratice ili nepotrebni rizici
otvoreno i iskreno se govori o sigurnosti: poduzee
ne trai krivca
moral je openito visok

362 363

najvei utjecaj na kulturu sigurnosti imaju:

posveenost i stil menadmenta
ukljuenost zaposlenika
trening i kompetencije
komunikacija
usklaenost s procedurama
organizacijsko uenje

Mansdorf, Z.: Organizational Culture and Safety Performance,

www.hse.com, 1999. 364