Professional Documents
Culture Documents
Mainski fakultet
Odsjek : Mehatronika
Predmet : Materijali II
Labolatorijska vjeba 1 :
Ispitivanje vrstoe materijala zatezanjem
Tuzla, 20.06.2017.g.
Student: Adis Ali
Br.indeksa : III-48/16
ASISTENTI:
__________________________
Dr. Sc. Fehmo Mrkaljevi
Faktori koji se moraju uzeti u obzir pri mehanikim ispitivanjima materijala, a koji direktno i
odreuju mehanike osobine pri razliitim uslovima eksploatacije su:
Sve vei broj raznih materijala u primjeni i sve otriji zahtijevi u pogledu kvaliteta nametnuli su
potrebu da se izvri standardizacija i propiu osnovna svojstva raznih vrsta materijala, a samim tim i
standardizacija postupaka ispitivanja. Danas, nije mogue zamisliti ni jedno preduzee koje se bavi
preradom materijala bez sopstvene laboratorije sa opremom za razliite vrste ispitivanja.
-ispitivanje zatezanjem
-ispitivanje pritiskom
-ispitivanje savijanjem
-ispitivanje uvijanjem
-ispitivanje smicanjem
-ispitivanje izvijanjem, uz mogunost njihovog kombinovanja.
Sva ova ispitivanja mogu se vriti pri statikom ili dinamikom dejstvu sile, najee na sobnoj
temperaturi, ali isto tako i na niskim, odnosno povienim temperaturama.
2. ISPITIVANJE VRSTOE MATERIJALA ZATEZANJEM
Ispitivanje zatezanjem je najznaajniji nain ispitivanja materijala u cilju odreivanja mehanikih
svojstava materijala, kao to su svojstva vrstoe, odnosno napon teenja i zatezna vrstoa.
Istovremeno sa ispitivanjem vrstoe moemo dobiti i podatke o mogunosti deformisanja
materijala, tj. izduenje A i suenje Z.
U mehanikim laboratorijama najee se vre ispitivanja zatezne vrstoe i ilavosti materijala jer:
- daje najbolji opis ponaanja materijala pod optereenjem,
- dobijeni podaci o svojstvima materijala najvie se koriste za proraun i
dimenzionisanje elemenata maina i konstrukcija,
- dobijeni podaci omoguavaju jednostavnu kontrolu tehnolokih procesa raznih
proizvoda i svojstava novih materijala,
- iz svojstava otpornosti materijala mogu se priblino odrediti i druga vana svojstva
za praksu (kao tvrdoa, dinamika izdrljivost itd.),
- jednostavno se izvodi i lako se izraunavaju temeljna svojstava.
2.1.Epruvete
Za ispitivanje zatezanjem potrebno je izraditi epruvete. One mogu biti razliitih dimenzija i razliitih
poprenih presjeka: krunog, pravougaonog i kvadratnog presjeka.
Po pravilu, naroito za tanija ispitivanja, od materijala koji se ispituje, izrauju se epruvete
cilindrinog ili prizmatinog oblika. Srednji dio epruvete ima manju povrinu poprenog presjeka od
glava (krajeva) kako bi se osiguralo da prekid nastane u srednjem mjernom dijelu.
Kod statikih kratkotrajnih ispitivanja, ispitno tijelo, odnosno epruveta, izlae se u maini, kidalici,
postepenom porastu jednoosnog optereenja sve do njezinog loma, odnosno kidanja, pri tome
maina mora osigurati jednako prenoenje sile na epruvetu u uzdunom pravcu uz istovremenu
registraciju optereenja na skali manometra s klatnom, kao i crtanje dijagrama na bubnju.
Dijagram kidanja crta maina za vrijeme ispitivanja, a govori o ponaanju materijala prilikom
ispitivanja. Na ordinati se registruje sila F (N), a na apscisnoj osi trenutno izduenje L (mm) u
odgovarajuoj razmjeri.
Da bi se otklonio uticaj dimenzija probnog uzorka, na osnovu tog dijagrama se konstruie dijagram
napon jedinino izduenje.
Sl.5.
Karakteristini oblici dijagrama napon-jedinino izduenje
Na slici 5. su prikazani dijagrami napon jedinino izduenje za vei broj metala i legura.
Slika 1.a predstavlja dijagram napon jedinino skraenje za krt materijal, dok su b), c), d) za
razliito ilave materijale.
Stvarni napon i izduenje
Stvarni napon se definie kao odnos sile F i datom trenutku i stvarne najmanje povrine poprenog
presjeka epruvete S.
Relativno izduenje je izduenje s obzirom na poetnu duinu Lo. Poetno je naprezanje linearno.
U podruju linearnog istezanja (Hukov zakon) materijal je elastian i nakon prestanka djelovanja sile,
odnosno naprezanja, on se vraa u poetno stanje. Modul elastinosti je omjer naprezanja i
relativnog izduenja (u podruju elastinosti).
Tehnika granica elastinosti je naprezanje pri kojem osjetljiva mjerila osjete prvo primjetno trajno
izduenje materijala (pri jo nepromijenjenom presjeku Ao). Nakon te granice (obino na kraju
linearnog istezanja) materijal se istee plastino i nakon prestanka djelovanja sile ne vraa se vie na
poetnu duinu Lo.
Granica proporcionalnosti - P: do te take materijal se istee razmjerno optereenju. Za odreeni
porast sile F, proporcionalno e porasti izduenje L. Ispitni uzorak ili epruveta se rastee po
Hukovom zakonu. Sve deformacije materijala u ovom podruju su elastine.
Granica elastinosti - E: prekoraenjem ove take epruveta se vie ne vraa na poetnu duinu Lo,
ve ostaje za odreenu vrijednost dua, pa e epruveta trajno promjeniti oblik i dimenzije. Tu taku
je vrlo teko odrediti, zato se zadovoljavamo tehnikom granicom elastinosti, a to je naprezanje pri
kojemu nastaju trajne deformacije 0,01% do 0,05% u odnosu na prvobitnu duinu epruvete L o.
Gornja T i donja granica teenja T: iznad granice elastinosti izduenja i dalje rastu, ali vie nisu
razmjerna sili. Nastaje zona velikih deformacija koju nazivamo zonom teenja. Od take E do
take T dolazi do znatnog poveanja izduenja L, uz vrlo malo poveanje sile F.
Zatezna vrstoa materijala - M: iz take T nastaje zona ojaavanja materijala, tako da je porast sile
ponovo vidljiv, ali istezanje raste mnogo bre nego do tada. Najzad sila F dostie u taki M svoju
najveu vrijednost.
Lomna vrstoa - L: poslije take M dolazi do daljnjeg izduenja epruvete uz pad sile. Ta izduenja
imaju lokalni karakter i dogaaju se samo u zoni suenja, gdje je povrina presjeka najmanja sve dok
se materijal konano ne razdvoji.
Svojstva deformacije
Trenutno izduenje, svedeno na prvobitnu mjernu duinu, predstavlja jedinino izduenje i moe
biti elastino i plastino =l/ l. Trajno izduenje definie se kao procentualno izduenje poslije
l l
prekida: l K U 0 100% .
l0
2.3. Zadatak
Opisati postupak ispitivanja vrstoe materijala zatezanjem (ureaji,epruvete, rezultati za zadate
podatke iz tabele 1. Odrediti :
Granica Granica Gornja granica Donja granica Zatezna Granica kidanja Dimenzije epruvete
proporcionalnosti elastinosti teenja teenja vrstoa
4163 0,17 5550 0,61 6993 1,67 6771 2,71 8850 11,80 6638 20,90 110 4,37
d2
S0
4
Granica proporcionalnosti p