PRIRASNOPRIHODNE TABLICE

Prirasnoprihodne tablice prikazuju optimalan razvoj jednodobnih

sastojina, odreene vrste drveta, nain gospodarenja i boniteta.

U njima je tabeliran razvojni tok:

- broja stabala i temeljnice (po ha)
- promjera srednjeg plonog stabla i srednje sastojinske visine
- volumena sastojine i volumena prorede (po ha)
Zatim, sadre godinji teajni prirast volumena i prosjeni (dobni)
godinji prirast glavne sastojine (po ha)

Ovi podaci su tabelirani za starosni interval 5, 10 ili 20 godina.

 PRIMJENA PRIRASNOPRIHODNIH TABLICA

Gotovo u svim prirasnoprihodnim tablicama su ulazi:

- Vrsta drveta, bonitet, nain gospodarenja, starost i obrast

Obino se koriste za:

- procjenu budueg prinosa
- usporeivanje toka razvoja nae sastojine s onim u tablicama
- procjenu volumena i volumnog prirasta

Usporeivanjem pojedinih elemenata stvarne ume s istim elementima

normalne ume, dobije se slika, u kojem odnosu je stvarna uma
prema normalnoj. Iz toga se mogu izvui zakljuci o potrebnim
mjerama, da se ta stvarna uma privede u normalno ili optimalno
stanje.
 NORMALE PREBORNIH SASTOJINA

Normalna preborna sastojina jest ona kojoj broj stabala opada po

geometriskom nizu. U toj se sastojini moe godinje ili periodiki
izvaditi (posjei) teajni godinji, odnosno teajni periodiki prirast.

Da bi se konstruirala normalna distribucija prsnih promjera za odreeni

bonitet mora se poznavati:
- Opseg prsnih promjera normalne sastojine (dmin i dmax)
- De Liocourtov kvocijent (k = 1,2 1,5)
- Dominantna visina boniteta
 PRIMJENA NORMALA

Normale uglavnom se primjenjuju kao putokaz pri gospodarenju

prebornim umama.

Za odreenu vrstu drveta, bonitet i omjer smjese usporeuju se

distribucije prsnih promjera stvarne sastojine s normalnom,
optimalnom distribucijom. Na osnovi toga izvode se zakljuci o dobrom
ili loem gospodarenju u stvarnoj sastojini.

Mogu se usporeivati samo one distribucije prsnih promjera koje imaju

jednake irine debljinskih stupnjeva. Pritom se mora paziti da granice
debljinskih stupnjeva koincidiraju.