Utjecaj sarkazma na oblikovanje politike kulture u

Bosni i Hercegovini

AMEL PETROVI

Saetak:

Sarkazam, u strunom smislu, predstavlja upotrebu ironije, kao stilske figure, na podrugljiv
nain. S druge strane politika kultura oznaava ukupne politike stavove pojedinih lanova
drutva jedne zemlje. Sarkazam se na prostoru Balkana najee vee za Bosnu i Hercegovinu,
jer su na ovom podruju nastale brojne televizijske emisije koje su na sarkastian nain
predstavljale drutvenu zbilju. Top lista nadrealista je zapoela jednu eru politikog sarkazma,
kojeg je cijela Jugoslavija s posebnom panjom pratila. Pored televizijskih emisija, u drugoj
polovici 20. stoljea na prostoru Jugoslavije, Bosne i Hercegovine, svoje pojavljivanje zapoeli
su i muziki bendovi koji su imali oblike politikog sarkazma, tu prije svega mislimo na bend
Zabranjeno puenje. Kada je rije o knjievnosti, tu je znatno komplikovanija situacija. Od Ive
Andria, Mee Selimovia, Alije Isakovia i mnogih drugih, knjievnost se na teritoriji BiH je
imala kontinuitet i koritena je ironija kao stilska figura, ali je ta vrsta sarkazma u velikoj mjeri
opstruisana.

Kljune rijei: sarkazam, politika kultura, Bosna i Hercegovina, Novi primitivizam, ironija

Sarkazam i politika kultura su u posljednjoj dekadi ustaljeni pojmovi kojima operira

drutvena zajednica u Bosni i Hercegovini, a zadnjih nekoliko godina su sve aktuelniji i porrtali
koji na sarkastian nain pokuavaju djelovati kao opozicija, dok je s druge strane zanimljivo da
nijedan portal ne titi poziciju na vlasti u smislu da objavljuje vijesti sa sarkastinim sadrajem
protiv opozicije. Ovu injenicu objanjavam da se oblikovalo javno mnijenje u pravcu kritike
prema poziciji, ali sve je manje konstruktivne kritike, tako da su politiki analitiari poeli
koristiti sarkazam u svojim izvjetajima, a sve ee i oni komentiraju drutvenu zbilju preko
drutvenih mrea. S druge strane i politiari su poeli koristiti sarkazam kao vrstu komunikacije
koje ih titi od neugodnih novinarskih pitanja. Ako posmatramo situaciju iz prolosti, kada se
kanjavao svaki oblik sarkazma koji je bio upuen vladajuim strukturama, danas je situacija
mnogo jednostavnija, pa bih postavio tezu da su ljudi danas slobodniji i da koriste ovaj momenat
kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo kroz sarkazam. Politike represije iz prolosti su bitno
odredile daljnji tok djelovanja dananje javnosti i oblikovanja politike kulture u Bosni i
Hercegovini. Danas je u ogromnoj mjeri prisutna titonostalgija, ali kada se spominje Maral,
ne upotrebljavaj se sarkastini kontekst, jer javnost u velikoj mjeri smatra da je to idealni
prototip drutva, ali naravno tu je i dalje prisutan osjeaj strahopotovanja prema tome vremenu,
zbog potencijalne kazne. Kao to sam ve ranije napomenuo, danas je na sceni demokracitija,
koja omoguava sarkazmu da se razvija u svom punom kapacitetu. Demokratija ne doputa
represivne modele koje vlast moe iskoristiti da se zatiti od sarkazma koji im se upuuje iz
razliitih izvora, a danas sarkazam u najveoj mjeri prepoznajemo na portalima koji prema
zakonskim regulativama u Bosni i Hercegovini ne podlijeu nikakvim normama, a
komentarisanje se vri iskljuivo preko nick name koji upotpunosti titi njihov identitet. Iz
gore navedenog teksta moemo zakljuiti da se sarkazam razvija u dva pravca, negativno i
pozitivno. Ako ga prepoznajemo kao negativnu pojavu, onda mislimo na njegov utjecaj na
oblikovanje politike kulture koje pasivizira javnost. Pasivnost se u najveoj mjeri ogleda u
neizlasku na izbore, jer se stvorio diskurs da se izbori odravaju iskljuivo zbog zadovoljavanja
forme, koje namee demokratija, a sarkazam prema izborima i civilnom djelovanju je
dominantan, kako na portalima, tako i na kulturnoj sceni u Bosni i Hercegovini, jer je primjetno
da su bendovi poeli da snimaju sarkastine pjesme (Dubioza kolektiv, Novi primitivizam...)
koje idu u tom pravcu, ali i u filmovima, serijama itd. su primjetne represivne mjere prema
izlasku na izbore ili drugim oblicima politikog ukljuivanja. S druge strane imamo pozitivni
sarkazam, koji bi u konanici trebao da djeluje motivirajue na aktere prema kojima su upuene
kritike na sarkastian nain, da mijenjaju svoje stavove i odluke, jer ih oito javnost ne podrava.
Sarkazam, naalost, nedovoljno slui u ovu svrhu, jer se esto pretjera s upotrebom humora koji
prelazi u vrieanje, i umjesto da stimuliu onoga koji se eli kritizirati, ovakav vid upotrebe
sarkazma izaziva revolt i djeluje opstruirajue na individue.
 Kultura i sarkazam

Kada je rije o pozorinim predstavama, tu komercijalne predstave najee koriste

sarkazam, a sve prisutnije su i stand up predstave koje se iskljuivo slue upotrebom humora na
raun predstavnika u vlasti. Primjetno je da to pozitivno djeluje na publiku, jer na predstave
velikim dijelom dolaze individue koje percipiraju svrhu umjetnosti kao kritike drutva u bilo
kojem njegovom obliku. Iz tog razloga su predstave najbolji instrument za oblikovanje politike
kulture u nekoj dravi, pa tako je i u Bosni i Hercegovini. Politike elite su oprezne kada
komentiraju sadraj predstava, jer su svjesne da bi time ugrozili umjetniko izraavanje, to je
direktan udar na demokratske postulate.

Muzika je odusvijek imala poseban utjecaj, ali iskljuivo na mlae generacije, koje trae
alternativna rjeenja za turbo folk i und muziku. Alternativna muzika se najveim dijelom bavi
kritikom drutva, a u zadnjih nekoliko godina moemo primjetiti i bendove koji su poeli s
upotrebom sarkazma. Prvu upotrebu sarkazma na ovim prostorima, u izvoenjima svojih
pjesama, poeli su da upotrebljavaju muziari iz benda Zabranjeno puenje. Oni su u svojim
pjesmama na suptilan nain kritikivali drutvo, dok danas Dubioza kolektiv i reper Frenky
dominantno upotrebljavaju sarkazam i klasini humor kako bi osvijestili zajednicu. Dubioza
kolektiv ima snaan utjecaj na javnost, a to smo vidjeli i na protestima 2014. godine, gdje su bili
jedni od predvodnika, a u tom periodu su nastale znaajne pjesme koje direktno kritikuju reim i
politike strukture u njemu.

Knjievnost u Bosni i Hercegovini, moramo priznati, nije na zavidnom nivou zadnjih

godina, jer je premalo investiranja u tu oblast, tako da nisam pronaao reprezentativne primjere

koje bi se bavile sarkazmom i kritikom drutva, a sve nam to govori kako je otupila otrica pera,

koje je unazad nekoliko godina na ovim prostorima bila najznaajniji korektiv drutva. Meutim,

s druge strane imamo relativno stabilnu filmsku industriju, koja je nagraivana najprestinijim

svjetskim nagradama. film Niija zemlja je dobio Oskara, to dovoljno govori o kvalitetu

filma, a film obiluje sarkazmom koji je sjajno iskoriten da se objasni konflikt o krivcu za rat i o
ulozi Meunarodne zajednice. Problem filmske industrije je to su oni zasnovani na ratnoj

tematici, a zanemarljiv je broj filmova koji kritiziraju dananje drutvo.

Za budunost i perspektivu daljnjeg razvoja Bh. drutva bitno je da se sarkazam

upotrijebi u pozitivnom pravcu i da bude korektiv drutva, jer humor koji se u Bosni i

Hercegovini koristi je prepoznatljiv u cijeloj Evropi, pa ga kao takvog trebamo upotrijebiti i u

ovu svrhu, korektiva drutva.

Koritena literatura:

1. This is the Sound of Irony: Music, Politics and Popular Culture; Katharine L. Turner, Ashgate

Publishing, Ltd., 2015

2. Balkan Popular Culture and the Ottoman Ecumene; Donna A. Buchanan; Scarecrow Press,

2007

3. Balkan Fascination; Mirjana Lauevi; Oxford University Press, USA, 2007