Professional Documents
Culture Documents
Preveo
B. Jankovi
IP Knjiga
ISBN 86-83551-24-5
NIKOLO MAKIJAVELI
VELIANSTVENOM
LORENCU DE MEDIIJU
13
naslednim monarhijama
16 17
meovitim vladavinama
35
Zato se Darijeva kraljevina,
koju je Aleksandar zauzeo, posle njegove
smrti, nije pobunila protiv
Aleksandrovih naslednika.
42 43
Kako treba upravljati gradovima
ili pokrajinama u kojima su,
pre nego to su osvojeni,
bili na snazi posebni zakoni
49
O novim dravama
koje se osvajaju
orujem i hrabrou
72 73
Verigama. U zabludi su oni koji veru-
ju da velike linosti mogu prei preo
starih uvreda za ljubav novih
dobroinstava. Vojvoda se, dakle,
prevario u izboru, to je bio uzrok
njegove propasti.
Poglavlje VIII
74 75
O onima koji su zloinstvima
doli do vladavine
98 99
O crkvenim dravama
107
O rodovima vojske I o najamnicima
110 111
treba da poveri jednom od svojih Sforcu da potue Mleane. Pobedivi
graana, ako se pokae nesposoban, neprijatelje kod Karavaa, Sforca je s
treba da ga smeni. A ako bude njim sklopio savez da bi podjarmio
sposoban, drati ga u zavisnosti da Milance, svoje gospodare. Njegov
se ne ogrei o zakone. Iz iskustva se otac, Sforca, plaenik ovane
zna da vladaoci sa sopstvenom Napuljske, iznenada je kraljici otkazao
vojskom i naoruane republike mogu poslunost i ostavio je bespomonu
da postignu velike uspehe, a da da je morala, kako ne bi izgubila
najamnika vojska dravi nanosi kraljevstvo, da se stavi pod okrilje
tetu. Tako e se republika naoruana aragonskog kralja. Na primedbu da
sopstvenim orujem bolje obezbediti su Mleani i Firentinci proirili vlast
od ugnjetavanja svoga graanina zahvaljujui plaenicima i da se nji
postavljenog za zapovednika, nego hove vojskovoe nikad nisu uzdigle
republika koja ima plaeniku do vladarskog poloaja, ve su ih,
vojsku. Rim i Sparta su vekovima veoma dobro branili, odgovorom da
branili slobodu sopstvenom vojskom, su Firentinci u tome imali mnogo
a vajcarci i danas uivaju punu slo sree. Jedan deo njihovih zapovedni
bodu iako su do zuba naoruani. ka, od kojih su se mogli bojati, nije
Primer drevne plaenike vojske su pobedio, a drugi je naiao na
Kartaginjani, iako su im zapovednici prepreke ili im je slavoljublje odvrati
bili iz redova njihovih graana, posle lo panju na drugu stranu. Don
prvog rata sa Timijanima, umalo da Hokvud je spadao u zapovednike koji
ih podjarmi najamnika vojska. Filip nisu pobedili, pa se nije moglo ni
Makedonski je posle Epaminondine proveriti da li bi bio veran, ali nije
teko naslutiti da bi mu Firentinci, da
smrti postao zapovednik Tebanaca i
je pobedonosno okonao vojevanje,
potinio taj narod poto je porazio
bili preputeni na milost i nemilost.
njegove neprijatelje. Milanci su posle
Protivnici Sforce,. oduvek su bili
smrti vojvode Filipa najmili Franeska
112 113
lanovi porodice Braco, i motrili su voa, drava im je bila mala, a oni
jedni na druge. Franesko je usmerio veoma ugledni. Ali uvideli su greku
svoje tenje prema Lombardiji, a kad su pod vodstvom Karmanjole
Braco prema Crkvi i Napuljskoj proirili granice. Uverili su se da je on
Kraljevini. No preimo na ono to se veoma hrabar, jer su pod njegovom
zbilo nedavno. Firentinci su za komandom porazili milanskog vojvo
zapovednika svojih oruanih snaga du, ali su primetili da je popustio i
imenovali Paola Vitelija, oveka hladno ulazi u bitke, ocenili su da
veoma oprezna, koji j e , iako vie ne mogu pod njegovim
skromnog porekla, stekao veliki vodstvom pobedonosno ratovati.
ugled. Da je osvojio Pizu, Firentinci bi Nisu eleli ili nisu mogli da ga
bili prinueni da ostanu s njim, jer bi otpuste, da ne bi izgubili ono to su
propali da se stavio u slubu njihovih osvojili, bili su prinueni da ga zbog
neprijatelja. Ako bi ga zadrali, svoje bezbednosti ubiju. Posle njega
morali bi mu se i pokoravati. Ako raz su im zapovednici bili Bartolomeo od
motrimo uspehe Mleana, videemo Bergama, Rubert od San Severina,
da su ratovali slavno i sauvali grof od Pitiljana i drugi, pored kojih
bezbednost jedino kada su se oslan su strepili od poraza nego pobede, a
poraz su doiveli kasnije kod Vaile,
jali na sopstvene snage, deavalo se
gde su za jedan dan izgubili sve ono
pre no to su se okrenuli suvozemn-
to su naporno stekli za osam stotina
im poduhvatima. Njihovi plemii i
godina. Jer sa ovakvom vojskom
naoruani narod, borili su se hrabro.
sporo, prekasno i malo se osvaja, ali
Kada su poveli bitku na kopnu, hra- zato iznenada i strahovito gubi. Poto
bost ih je izdala i usvojili su obiaje sam, navodei ove primere, skrenuo
koji su vladali u ostalim delovima na Italiju, koja se godinama slui
Italije. U poetku njihovog nadiranja najamnikom vojskom, hou da gov
na kopno Italije nisu morali da orim izdaleka kako bismo razmotrili
mnogo strahuju od svojih vojsko-
114 115
poreklo ovakve vojske, pratili njen
razvojni put i poboljali opte stanje. da srue ugled peadiji kako bi sami
Treba da znate da se Italija, gde se u dobili na vanosti, poto su bili bez
poslednje vreme Carevina u njoj drave i iveli samo od vojevanja
poela raspadati, a papska svetovna mali broj peaka nije mogao stei
mo irila, podelila u nekoliko drava. ugled, a vie nisu mogli hraniti.
Veina velikih gradova digla se protiv Stoga su smatrali da je najbolje da se
plemstva koje ih je ranije, uz carevu oslone na konjicu, koja ne broji
podrku, dralo podjarmljene, dok ih mnogo ljudi nema problema sa ishra
je Crkva pomagala, elei da stekne nom, a predvoditi je, ugledno je zan
to veu svetovnu vlast. U drugim imanje. Dolo se dotle da vojska koja
gradovima, vlast su uzeli njihovi broji dvadeset hiljada vojnika, jedva
graani, pa je gotovo ela Italija ima dve hiljade peaka. Osim toga,
prela u ruke Crkve i nekoliko repub umeli su da pronau nain kako da
lika, a poto svetenici ni graani sebe i vojnike potede umora i stra
nisu bili vini oruju, uzimali su ha. U boju se nisu meusobno ubijali,
strance kao najamnike. Prvi koji je ve su zarobljavali, i to bez otkup
podigao ugled ovoj vojsci bio je nine. Nou nisu gaali posede niti su
Alberigo de Konio iz Rima. Iz njegove ljudi sa tih poseda gaali njihove
kole su izili Braco i Sforca, koji su logore, oko bojita nisu podizali gru
svojevremeno bili neogranieni dobrane niti su kopali aneve, a zimi
gospodari Italije. Njih su nasledili svi nikad nisu ratovali. Sve ovo je bilo
ostali koji su se nalazili na elu itali- predvieno njihovim vojnikim
janske vojske sve do dananjeg propisima, a oni su ih izmislili, kako
dana. Oni su glavni krivci to je sam napomenuo, da se ne bi umarali
Italiju ari pregazio, LuJ opljakao, ni izlagali opasnosti. Tako su, najzad,
Ferdinand pokorio a Svajcarci je Italiju osramotili i bacili u ropstvo.
ponizili. Oni su stavili sebi u zadatak
116
117
Poglavlje XIII
119
O pomonim, meovitim
i narodnim vojnicima
129
Dunost vladaoca prema vojsci
137
Zbog ega ljude,
a naroito vladaoce,
hvale ili kude
143
O dareljivosti i tvrdiluku
151
O svireposti i blagosti, da lije bolje da
vladam vole ili da ga se plae
158 159
Kako vladaoci treba da dre re
167
Kako izbei prezir i mrnju
170 171
oigledno nezadovoljnim ljudima. dananjeg gospara Anibala, koji je
Ako si nekom ko je nezadovoljan vladao Bolonjom, ubijen je u zaveri
otkrio svoje namere, pruio si mu porodice Kaneski. Poto je od nje
mogunost da se pretvori u zado govog roda ostao u ivotu samo
voljnog, jer ako te izda moe se nejaki ovani, tada jo novoroene,
nadati koristi. Bolonjci su ustali i pobili sve lanove
Poto se sjedne strane nada koristi, porodice Kaneski, jer su voleli
a sa druge oekuje sumnjienje i Bentivolje. Ta ljubav je bila toliko
opasnosti, trebalo bi da tebi bude jaka da su posle Anibalove smrti,
redak prijatelj ili vladaocu smrtni poto niko od te porodice nije
neprijatelj, da bi tvoju tajnu drao. preiveo, da bi mogao upravljati
Ukratko, na strani zaverenika su samo dravom, saznali da u Firenci ivi
strah, zavist, bojazan od kazne, dok su neki njihov potomak, sin nekog
na strani vladaoca, dostojanstvo kovaa. Krenuli su u Firencu da ga
prestola, zakoni, odbrana prijatelja i pozovu i povere mu upravljanje nad
drave koja ga titi. gradom, pa je on vladao sve dok
Ako se svemu tome doda i Anibalov sin, gospar ovani nije
naklonost naroda, nemogue da odrastao da preuzme vlast. Na
kogod bude tako nepromiljen da osnovu svega zakljuujem da
kuje zaveru. Ako se u obinim pri vladalac, kada mu je narod naklon
likama zavereik mora bojati pre no jen, ne mora pridavati veliku vanost
to izvri delo, u ovom sluaju treba zaverama, ali zato treba da bude
da se vie boji ta e biti posle, poto oprezan i da se boji i svoje senke,
je narod protiv njega, kad izvri delo ako je narod prema njemu nepri
gde da se skloni. Mogao bih navesti jateljski raspoloen i ako ga mrzi.
bezbroj primera, ali zadovoljiu se Drave sa dobrim drutvenim
samo jednim, iz vremena naih ureenjem i mudri vladaoci, uvek su
oeva. Gospar Anibal Bentivoljo, deda se trudili da velikae ne ogore, a
172 173
narod zadovolje, to su najvaniji oivotvorenje samo prijatnih.
zadaci. U kraljevine sa dobrim Zakljuio bih da vladalac treba da
ureenjem i upravom treba ubrojati zatiuje velikae, a da ga ne omrzne
Francusku, u kojoj ima dobrih narod. Neko e primetiti da ivot i
ustanova koje se brinu o bezbednos- smrt mnogih rimskih careva dokazu
ti kralja i o slobodi njegovih podani je suprotno, jer meu njima ima i
ka. Najbolja od njih je, nesumnjivo, onih velikog duha, koji su uzorno
skuptina, jer onaj ko je udario iveli, a gubili su carstvo, katkad i
temelje drutvenom ureenju u kral ivot u zaveri najbliih srodnika.
jevini, bio je svestan da su velikai Odgovarajui na primedbu, poz-
astoljubivi i bezoni, da ih treba na abaviu se osobinama nekih careva,
uzdi drati u mengelama. Ali, elei otkrivajui uzroke njihove propasti
da ih, s druge strane, zatiti od koji idu u prilog onome to sam
mrnje naroda koji se plai, nije hteo naveo. Istovremeno u razmotriti i
da u to mea kralja, smatrajui da e sve znaajne trenutke njihovog peri
ga omrznuti velikai ako bude oda. Dovoljno je da navedem sve one
zatiivao narod, ili da e ga omrznu careve koji su vladali od Marka
ti narod, bude li zatiivao velikae. Filozofa do Maksimina. To su bili
Zato je ustanovio tree telo koje bi, Mark, njegov sin Komod, Pertinaks,
ne teretei vladaoca, ograniavalo Julijan, Sever, Antonin, njegov sin
mo velikaa i zatiivalo nie Karakala, Makrin, Heliogabal,
stalee. Aleksandar i Maksimin. Najpre
Nema boljega i mudrijega naina moram primetiti da su se vladari u
da se obezbede i kralj i kraljevstvo. drugim dravama samo borili sa
Na osnovu toga moemo izvesti astoljubljem velikaa i bezobzirnou
pouku da vladaoci drugima treba da naroda, dok su rimski carevi
prepuste sprovoenje neprijatnih savlaivali jo i tree tekoe:
mera, a da na sebe preuzmu okturnosti i gramzivosti vojnika, to
174 175
je bilo uzrok propasti mnogih, jer je naroda, to im je bilo od koristi ili
teko istovremeno zadovoljiti i tete, ve prema tome koliki ugled su
vojnike i narod. Narod voli mir, pa i u njih stekli. Zato su Mark, Pertinaks
miroljubive vladaoce, a vojnici vole i Aleksandar, poto su skromno iveli,
vladaoca ratnikog duha, bezonog, voleli pravdu i mrzeli nasilje, bili
svirepog i gramzivog, zato da bi imali oveni i blagi, svi izuzev Marka, loe
dvostruko veu platu i zadovoljili zavrili. Marko je bio veoma cenjen
svoju lakomost i svirepost. Tako se za ivota i u smrti, poto je doao na
deavalo da uvek propadnu carevi presto po nalsednom pravu pa zato
koji svojom prirodom i svojom nije zahvalan ni vojnicima ni narodu.
vetinom nisu mogli stei ugled, da Osim toga, imao je mnogo vrlina
bi i jedne i druge drali na uzdi. A dostojnih potovanja, umeo je da
kako je veina vladalaca, a naroito izmeu vojske i naroda odrava
onih koji su od obinih graana ravnoteu, tako da nikad nije bio
dolazili na vladarski presto, znala omrznut ni prezren. No, Pertinaks,
kako je teko zadovoljiti obe strane, postavi car protiv volje vojnika
stavljala se na stranu vojnika, ne naviklih na raspusan ivot pod
marei mnogo to e time uvrediti Komodom, nisu mogli da ive estito
narod. kako je to Pertinaks eleo, te su ga
omrzli i prezreli, bio je star, zbog
To im je bilo potrebno, jer kako
ega je ve na poetku svoje vla
vladaoce uvek poneko mrzi, oni
davine propao. Ovde treba napomenu
moraju da se trude da ih ne mrzi
ti da mrnju izazivaju dobra i rava
veina. Ako im to ne uspe, moraju,
dela. Zato je vladalac koji eli da
kako god znaju, da se uvaju mrnje
sauva svoju dravu primoran da ne
monije strane. Stoga su se oni care
bude dobar, jer kada je sloj koji ti je
vi koji su nedavno izabrani, oseajui
potreban, bilo narod, vojnici ili veli
potrebu za velikim uslugama, radije
kai, pokvaren, da bi ga zadovoljio,
se stavljali na stranu vojnika nego
176 177
mora da se povinuje njegovim da ukratko izloim kako je umeo
udima i ne sme da ini dobra dela, dobro da podraava lisicu i lava, ije
jer ti to samo teti. Ali, preimo na prirodne osobine, kako sam ranije
Aleksandra, koji je bio suta dobrota. rekao, vladaoc treba da poseduje.
Uz pohvale koje je zasluio, treba Kada se Sever uverio da je car
dodati da za etrdeset godina koliko julijan neodluan, privoleo je vojsku
je bio vladar, niko nije pogubljen bez koju je predvodio u Ilirik, da poe s
suenja. njim u Rim i osveti smrt Pertinaksa,
Pa ipak, postoje smatran mekucem i koga su pretorijanci ubili. Pod tim
ovekom koji je dozvolio da njime izgovorom, ne pokazujui da mu je
upravlja majka, pa je zato bio i stalo do vlasti nad rimskom carevi
prezren, vojska se zaverila protiv nom, krenuo je na Rim i stigao u
njega, izvrila udar i smakla ga sa Italiju pre no to se saznalo da je
prestola. Naprotiv, ako razmotrimo otiao. im je stigao u Rim, ubio je
osobine Komoda, Severa, Antonina, Julijana, a preplaeni senat ga je
Karakale i Maksimina, videemo da izabrao za cara. Posle toga, Sever je
su veoma svirepi i veoma grabljivi. morao da savlada jo dve prepreke
Da bi zadovoljili vojnike, inili su nar da bi se dokopao celoga carstva.
odu svakovrsne nepravde i svi su, Jedna je u Aziji, gde se Niger,
osim Severa, loe zavrili. Jer Sever, zapovednik azijske vojske proglasi
iako je ugnjetavao narod, mogao je carem, druga se nalazila na zapadu,
da vlada sreno, zahvaljujui pri gde je bio Albin, koji je takoe teio
jateljstvu sa vojnicima. Posedovao je za carevinom. Uvidevi da je opasno
izvanredne duhovne osobine, narod da zauzme neprijateljski stav prema
je bio zadivljen, a zadovoljni vojnici obojici, odlui da napadne Nigera i
su ga potovali i voleli. prevari Albina. Albinu je napisao da
ga je senat izabrao za cara i eli s
A poto su njegova dela, za novog
njim da podeli to dostojanstvo, pa
vladaoca bila velika i znatna, elim
178 179
mu je poslao titulu cezara i po odluci i stanovnitvo u Aleksandriji, svima
senata, uzeo ga za suvladara, u ta omrznuo i ulivao strah u ljude iz
je Albin poverovao. Meutim, poto svoje okoline, te ga je ubio jedan
je Sever pobedio i ubio Nigera i centurion meu svojim vojnicima.
umirio Istok, vratio se u Rim, poalio Napominjemo, da atentate, koji su
se senatu da se Albin prema njemu posledica izuzetne hrabrosti, vladalac
pokazao nezahvalan, jer mu je pota ne moe izbei, njihov je ivot u
jno radio o glavi i mora da poe u rukama onih koji se ne plae da smrti
Galiju da ga kazni, to je uinio, pogledaju u oi. Ali kako su ovakva
oduzeo Albinu dravu i ivot. Ako ubistva retka, vladalac ne treba
pomno razmotrimo Severova dela mnogo da se plai. On mora da se
videemo da je bio krvoloan kao lav uva da teko ne uvredi nekoga koji
i lukav kao lisica, narod ga se bojao i su u njegovoj slubi ili nekoga iz
potovao, a vojnici ga nisu mrzeli. svoje okoline, a koji je u dravnoj
Zato i nije udno to je kao nov slubi. Upravo je bila Antoninova
vladalac, mogao odrati tako veliko greka jer je u svojoj telesnoj gardi
carstvo. Uivao je ugled pred kojim drao centuriona ijeg brata je sram
se povlaila mrnja koju je narod no ubio i kome je svakodnevno pre
mogao da gaji zbog njegove tio, to ga je stajalo ivota. Komodi
gramzivosti. Antonina, njegovog je bilo lako vladati carstvom na zado
sina, takoe su krasile mnogobrojne voljstvo naroda i vojnika, poto ga je
osobine, narod mu se divio, a vojnici dobio po naslednom pravu , bio je sin
ga voleli. Bio je izdrljiv u svakom Markov pa je trebalo samo da ide
naporu, ovek vojnikog duha, neu njegovim stopama. Ali kako je bio
moran, nije voleo bogatu trpezu, nije svirep i surov, a hteo je da ivi od
se oputao i zato ga je vojska volela. pljake, dao je svojim vojnicima
Ali bio je silno svirep i okrutan da je iroka ovlaenja. Uostalom, zabo
istrebio vei deo rimskog stanovnitva ravljajui na visinu poloaja, silazio
180 181
je u arenu da se bori sa gladijatori Afrika, zatim senat i narod u Rimu, u
ma, a radio je i mnogo ta drugo itavoj Italiji planula je pobuna protiv
nedostojno carskog dostojanstva, njega. Pobuni se pridruila i vojska,
tako da su ga vojnici prezreli. Poto kojoj je dosadila njegova svirepost,
je s jedne strane bio omrznut, a s videvi da ne moe da zauzme
druge prezren, protiv njega je sko Akvileju i da su svi protiv njega,
vana zavera, te je ubijen. odluila je da ga ubije. Neu da gov
Ostaje nam da kaemo nekoliko orim ni 0 Heliogabalu, ni 0 Makrinu,
reci i o Maksiminu. Bio je ratoboran, hi 0 Julijanu koje je narod iz dubine
a kako je vojsci dozlogrdila due preizirao i likvidirao. Ali,
Aleksandrova neodlunost i slabost, zakljuujui ovaj razgovor, rekao bih
o emu sam ranije govorio, posle da dananji vladaoci ne oseaju
njegove smrti, izabrali su Maksimina veliku potrebu da zadovolje vojnike,
za cara. iako nikad nije loe prema njima
Ali se nije mogao dugo odrati na imati obzira, to nije nita strano,
vlasti, narod ga je omrzao i prezreo poto nijedan od vladalaca nema
iz dva razloga: prvo to je bio veoma vojsku koja je istovremeno srasla sa
niskog porekla, svi su govorili da je vladavinom ili upravom u pojedinim
uvao ovce u Trakiji, to je svima bilo oblastima, Takva je bila vojska
poznato, drugo, vaio je za svirepog Rimske Carevine, u kojoj je bilo
oveka, jer je pri stupanju na presto, vanije da se zadovolje vojnici nego
odlagao dolazak u Rim, dok su u narod, jer narod nema onu mo koju
meuvremenu njegovi upravnici u ima vojska. Danas se, naprotiv, svi
Rimu i elom carstvu poinili mnogo vladaoci, osim Turina i egipatskog
brojne zloine. Tako su ga prezirali sultana, vie trude da zadovolje
zbog njegovog niskog porekla i narod nego vojsku, jer je narod jai.
mrzeli ga i plaili se zbog njegove Od ovoga izuzimam Turina, poto on
svireposti. Tada se pobunila najpre stalno dri oko dvanaest hiljada
182 183
peaka i petnaest hiljada konjanika, nain, a ostali bili nesreni. Bilo je
od kojih zavisi bezbednost i snaga nepotrebno i kobno za Pertinaksa i
njegove drave i, mora s njima da Aleksandra, kao nove vladaoce, da se
ostane u prijateljstvu. To je sluaj i ugledaju na Marka, koji je doao na
sa egipatskim sultanom, poto je presto po naslednom pravu. Isto tako
ela njegova drava u rukama vojni bilo je opasno za Karakalu, Komoda i
ka mora da s njima, bez obzira na Maksimina to su se ugledali na
narod, bude prijatelj. Treba imati na Severa, nisu imali njegove osobine
umu da se sultanova drava razlikuje da bi mogli poi njegovim stopama.
od svih drugih vladavina, a slina je Dakle, vladalac koji je doao na vlast
Papskoj dravi, koja se ne moe naz u jednoj dravi, ne bi trebalo da se
vati ni naslednom ni novom vladavi ugleda na Markov primer, nema
nom. Kada vladalac umre, ne potrebe da podraava Severove pos
nasleuju ga njegovi sinovi, ve onaj tupke. Ali treba da se ugleda na
koga su ovlaeni velikodostojnici Severove osobine koje su potrebne
izabrali. Uredba je doneta u drevna da bi se zasnovala drava i Markove
vremena, pa se takva vladavina ne osobine koje su potrebne da se
moe nazvati novom, u njoj nema uvelia i ouva jedna vrsto zasno
tekoa kakve susreemo u novim vana drava.
dravama. Iako je vladalac nov,
primljen je kao da je nasledni
vladalac, poto je stari oblik
drutvenog ureenja. Ali vratimo se
naem pitanju, ako razmotrimo ono
to sam rekao, moemo uvideti da su
pomenute careve upropastili mrnja i
prezir. Saznaemo zato su jedni,
postupali na jedan, drugi na drugi
184 185
Poglavlje XX
187
Da li su tvrave
i ostalo to vladaoci podiu,
korisni ili tetni
196
Kako treba da se ponaa vladalac
da bi bio potovan
207
O vladaoevim ministrima
219
Zbog ega su italijanski vladaoci
izgubili svoje drave
225
Koliko moe sudbina
u onom stoje ljudsko
i kako joj se moemo odupreti
232 233
Vapaj da se Italija probudi
i oslobodi tuina
248