Microsoft Word - uvod

Obrada teksta moe se podijeliti u 3 odvojena koraka:

unos (upisivanje) teksta
ureivanje i oblikovanje (kako e tekst izgledati)
tiskanje (tampanje, ispis).
Prednosti obrade teksta putem raunala viestruke su:
tekst se moe unositi viekratno, tj. korisnik moe pisanje prekinuti u svakom trenutku i
nastaviti gdje je stao kada god mu to odgovara
jednom napisani tekst moe se bezbroj puta ispravljati, doraivati, prepravljati
napisani tekst moe se oblikovati
niz radnji moe se automatizirati: provjera pravopisa, brojanje stranica, kontrola prijeloma
stranice, ispisivanje zajednikih podataka na svim stranicama odjednom, itd.
tekst se moe ispisati u cijelosti ili djelomino
napisani i ureeni tekst moe se dopunjavati drugim napisanim i ureenim tekstovima

Opis radnoga prostora

 naslovna traka radna povrina
glavni izbornik okno zadataka
alatne trake ravnalo (ruler)
traka stanja gumbi za kretanje kroz tekst
gumbi za rad prozorom gumbi za promjenu pogleda
trake za pomak (uspravno i vodoravno)
3.1 KORITENJE APLIKACIJE
3.1.1 Prvi koraci u Wordu

3.1.1.1 Pokretanje i zatvaranje aplikacije

Pokretanje: 1. Kliknite na gumb Start
2. Kliknite na All Programs
3. Kliknite na Microsoft Word iz popisa programa ili
1. Kliknite na preac na radnome stolu ili programskoj traci na dnu radne
povrine
Zatvaranje: Kliknite na gumb Close (Zatvori) u gornjem desnom kutu Wordovog prozora ili
Odaberite naredbu Datoteka/Izlaz ili
Istovremeno pritisnite tipke Alt+F4 na tipkovnici

3.1.1.2 Otvaranje postojeeg dokumenta

Odaberite naredbu Datoteka / Otvori ili kliknite na alat Otvori u alatnoj traci
Standard
Oznaite eljeni dokument
Dvostruko kliknite na oznaeni dokument ili kliknite na gumb Otvori.

Zaglavlje dijalokog okvira Otvaranje:

Klikom na gumb sa strelicom prema dolje otvara se padajui izbornik iz kojega moete odabrati
eljene mape i podmape. Znaenje ostalih znakova:

Vraanje na prethodnu mapu

Vraanje na prethodnu, viu razinu mapa
Traenje na Web-u
Brisanje dokumenta
Kreiranje nove mape
Odabir naina prikaza dokumenata
Prikaz mogunosti otvaranja i pohrane dokumenata
Nain oznaavanja vie dokumenata odjednom za otvaranje, jednako je kao i u okruenju
operacijskog sustava Microsoft Windows:
oznaavanje povezanoga niza dokumenta

1. Oznaite prvi dokument u nizu

2. Drite pritisnutu tipku Shift
3. Kliknite na posljednji dokument u nizu koji elite oznaiti
4. Otpustite tipku Shift
oznaavanje nepovezanoga niza dokumenata

1. Oznaite prvi dokument

2. Drite pritisnutu tipku Ctrl
3. Oznaavajte klikom ostale dokumente
4. Kada oznaite posljednji, otpustite tipku Ctrl

3.1.1.3 Stvaranje novog dokumenta

 1. Kliknite na gumb Novi prazni dokument u alatnoj traci
Standardna
2. Otvaranje novoga dokumenta temeljem drugih predloaka:
3. Odaberite naredbu Datoteka / Nova
4. U oknu zadatka kliknite na Predloci na mom raunalu
5. U dijalokom okviru Predloci klikom odaberite predloak
6. Kliknite na U redu

3.1.1.4 O spremanju dokumenta

Kad radimo na tekstu on je privremeno spremljen u radnoj memoriji raunala (RAM-u). Iskljuivanjem
raunala bez prethodnoga spremanja iz radne memorije na vanjsku memoriju (tvrdi disk i sl.) podaci
e biti nepovratno izgubljeni. Podaci se briu iz radne memorije i u trenutku zavretka rada u Word
aplikaciji. elite li podatke trajno sauvati, potrebno je sadraj radne memorije spremiti na neku
vanjsku memoriju.

Spremanje dokumenta pomou alata Spremi

O svakome dokumentu koji se sprema na medij vanjske memorije (tvrdi disk, disketa itd.) moraju
postojati dvije informacije:
naziv
mjesto (lokacija) gdje je spremljen.
Prilikom prvog spremanja dokumenta, Word trai od korisnika upisivanje tih dviju informacija. U tu
svrhu slui dijaloki okvir Spremi kao, koji se automatski otvara nakon klika na alat Spremi na alatnoj
traci Standardna.
Prilikom sljedeih spremanja, klikom na alat Spremi dokument se pohranjuje bez pozivanja bilo
kakvog dijalokog okvira pod istim nazivom i na isto mjesto. Ovaj alat vrlo je praktian za spremanje
izmjena u dokumentu.

Kreiranje nove mape za spremanje

elite li dokument tijekom spremanja pohraniti u mapu koja jo ne postoji, moete ju kreirati klikom
na alat Napravi novu mapu .

Spremanje dokumenta na drugo mjesto

1. Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao
2. U dijalokom okviru Spremi kao kliknite na gumb sa strelicom nadolje uz polje Spremi u: i
iz padajueg izbornika odaberite eljeni ureaj ili mapu
3. U popisu mapa otvorite eljenu mapu i/ili podmapu
4. Kliknite na gumb Spremi.

3.1.1.5 Spremanje dokumenta pod drugim nazivom

1. Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao
2. U dijalokom okviru Spremi kao kliknite na polje Naziv datoteke:, izbriite stari naziv i
upiite novi. Pri tome nije nuno iza naziva upisati tip datoteke (na primjer .doc), jer
program e to dodati sam.
3. Kliknite na gumb Spremi.

3.1.1.6 Spremanje dokumenta pod drugim tipom

1. Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao
2. U dijalokom okviru Spremi kao kliknite na gumb sa strjelicom nadolje uz polje Spremi u
obliku: i iz padajueg izbornika odaberite eljeni oblik (tip) dokumenta
3. Kliknite na gumb Spremi.
Spremanje dokumenta kao predloka
1. Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao
2. U dijalokom okviru Spremi kao kliknite na polje Naziv datoteke: i upiite naziv predloka
3. Kliknite na gumb sa strelicom nadolje uz polje Spremi u obliku: i iz padajueg izbornika
odaberite oblik (tip) Predloak dokumenta (*.dot). Pri tome treba primijetiti da Word
automatski odredi mjesto spremanja dokumenta u posebnu mapu odreenu za predloke.
4. Kliknite na gumb Spremi.

3.1.1.7 Prelazak izmeu otvorenih dokumenata

Klikom na pripadajuu oznaku, prelazi se iz jednoga otvorenoga dokumenta u drugi. Drugi nain
prelaska je klikom na odgovarajui dokument u izborniku Prozor.

3.1.1.8 Dobivanje pomoi

Office pomonik je prijateljsko "malo stvorenje" (spajalica, robot, pas, maca) koje
prati Va rad u Wordu i esto Vas savjetuje kako raditi uinkovitije.

Pozivanje Officeovog pomonika:

Odaberite naredbu Pomo / Pokai Officeova pomonika ili
Kliknite na alat Microsoft Word Pomo u alatnoj traci Standardna.

Sakrivanje pomonika
Postavite pokaziva mia na pomonika i kliknite desnim gumbom mia. U prikazanom okviru
odaberite naredbu Sakrij.

Naredba "to je ovo?"

Otvorite li u glavnome izborniku naredbu Pomo i u njoj pozovete naredbu to je ovo?, pokaziva

mia poprimi oblik vrha strjelice s upitnikom . Kliknete li takvim pokazivaem na odreeni dio
prozora (npr. alat na alatnoj traci) dobit ete dodatno pojanjenje i opis objekta na kojemu ste
kliknuli miem.

Izbornik Pomo
Izbornik Pomo sadri osnovne naredbe za pruanje pomoi pri radu Wordom.

Prozor Pomo
Pozivanjem naredbe Microsoft Word Pomo iz glavnoga izbornika Pomo, pojavi se dijaloki okvir s
dvije kartice: Contents iSearch.

KarticaContents(hrv. Sadraj) sadri opise elementa, postupaka i radnji kojima se odrauje tekst u
Wordu. Opisi su organizirani sustavom naslova i podnaslova, koji su ispisani na lijevoj strani prozora.
Klikom na oznaku +, irite osnovni naslov i dobivate popis podnaslova. Klikom na odreeni podnaslov
ili temu, u desnome dijelu prozora dobivate tekst opisa izabrane teme.

3.1.1.9 Zatvaranje dokumenta

Kliknite na gumb Close u gornjem desnom kutu Wordovoga prozora ili
Odaberite naredbu Datoteka / Izlaz ili
Istovremeno pritisnite tipke Alt+F4 na tipkovnici
elite li zatvoriti dokument u kojemu su napravljene neke izmjene, a koje nisu pohranjene, Word
prikae dijaloki okvir sa sljedeim upitom:

Odgovorite li klikom na Da, program e spremiti dokument pod njegovim nazivom i na

njegovo mjesto. Radi li se o dokumentu koji se zatvara/pohranjuje prvi puta (kao na
slici), dodatno e se otvoriti dijaloki okvir Spremi kao.
Odgovorite li klikom na Ne, program e zatvoriti dokument bez spremanja promjena.
Odgovorite li klikom na Odustani, odustajete od zatvaranja i nastavljate rad na
dokumentu.
3.1.2 Prilagodba postavki

3.1.2.1 Vrste pogleda na dokument

Obian pogled
Pogled Web-izgled
Izgled ispisa
Pogled Struktura
Izbor vrste pogleda:
Odaberite u izborniku Prikaz (Pogled View) vrstu pogleda ili
Kliknite na jednu od 4 ikonice u donjem lijevom uglu prozora

3.1.2.2 Alat Zumiraj

Odaberite naredbu Prikaz /Zumiraj ili
Kliknite na alat Zumiraj u alatnoj traci Standardna

Kliknete li na brojku poveanja (u prikazanome sluaju 100%) moete upisati

proizvoljan broj izmeu 10 i 500. Znak postotka nije potrebno upisivati.
Kliknete li na strjelicu udesno od kuice s postotkom, u izborniku moete izabrati neku od
ponuenih veliina poveanja/smanjenja teksta.
Poveanje/smanjenje teksta izvreno na ovaj nain ne utjee na veliinu ispisa na papiru.

3.1.2.3 Alatne trake

U Word je ugraeno gotovo tridesetak alatnih traka i obino su prikazane dvije: Standardna i
Oblikovanje. Korisnik moe samostalno postavljati i sakrivati ostale trake:
Odaberite naredbu Prikaz / Alatne trake
Iz prikazanog izbornika/popisa kliknite na ime trake koju elite prikazati.
Alatne trake koje su trenutano prikazane imaju ispred imena kvaicu.
elite li alatnu traku sakriti kliknite ponovno na njeno ime ili

Kliknite desnim gumbom mia unutar prikazanih alatnih traka. U dobivenome popisu
ukljuite/iskljuite alatnu traku na isti nain kako je gore opisano.

3.1.2.4 Oznake oblikovanja

Oznake oblikovanja posebni su znakovi koji se uobiajeno ne prikazuju u tekstu, a to su:
tabulator
odlomak
razmak
Klikom na alat u alatnoj traci Standardna ukljui se (ili iskljui) prikaz svih oznaka oblikovanja u
tekstu.
Odreivanje koje oznake oblikovanja e biti stalno prikazane:
Odaberite naredbu Alati / Odrednice (Mogunosti)
Kliknite na karticu Prikaz (Pogled)
U podruju Oznake oblikovanja ukljuite one oznake koje elite prikazati
Kliknite na U redu

3.1.2.5 Izmjena osnovnih postavki

Odreivanje temeljnih postavki Wordovog okruenja:
1. Odaberite naredbu Alati /Odrednice (Mogunosti)
Kratko pojanjenje postavki na karticama:
Prikaz (pogled) odreivanje koji elementi prozora biti e vidljivi
Openito - temeljne postavke
Ureivanje - postavke prilikom ureivanja teksta
Ispis - postavke ispisa dokumenta
Spremanje - postavke spremanja dokumenta
 Podaci o korisniku naziv, inicijali i adresa korisnika
Kompatibilnost - postavljanje nekih postavki na nain starijih inaica Worda
Mjesta datoteka odreivanje podrazumijevanih mjesta (mapa) za spremanje
dokumenata, predloaka i drugih objekata koji se kreiraju i rabe u Wordu
Sigurnost - odreivanje pristupnih lozinki o sl.
Pravopis i gramatika - postavke za provjeru pravopisa i gramatike u tekstu
Evidencija promjena - postavke praenja i oznaavanja promjena u tekstu

3.2 OSNOVNI POSTUPCI (OPERACIJE)

3.2.1 Umetanje teksta

3.2.1.1 Postupak unosa

eli li se tekst umetnuti na neko mjesto unutar ve postojeega teksta, potrebno je klikom mia ili
uporabom tipaka sa strelicama dovesti toku unosa (tanka uspravna treptava crta) na eljeno mjesto.
Dakle, nije dovoljno vidjeti eljeno mjesto u tekstu, nego je potrebno i toku unosa postaviti na
njega.

Uporaba tipki tijekom unosa

Tipka slui za unos velikih slova ili gornjih znakova na tipkama koje ne sadre slova.
Pritiskom na tipku Caps Lock ukljui se stalan unos velikih slova. Istovremeno se u desnome dijelu
tipkovnice upali aruljica ispod koje pie Caps Lock. Ponovnim pritiskanjem tipke iskljuuje se
pisanje velikih slova i aruljica se gasi. Tipka Caps Lock nema utjecaja na ostale tipke na kojima nisu
slova.
Tipka Enter rabi se za prelazak u novi redak, tj. za poetak novoga odlomka ili za ubacivanje praznog
retka.
Tipka AltGr smjetena zdesna od razmaknice, slui za unos treega znaka na tipki. Na primjer, za
unos znaka @, drite pritisnutu tipku AltGr i pritisnete tipku na kojoj je slovo V i znak @. Ili znak eura
unosi se istovremenim pritiskom na tipke AltGr+E.
Tipka AltGr rabi se i za unos sloenih znakova kao to su , , , , , , i slino.
Primjer: Da bi upisali znak "", potrebno je uraditi sljedee:
1. Drei tipku AltGr pritisnite tipku "9" na alfanumerikome dijelu tipkovnice (ne na
numerikome dijelu)
2. Otpustite tipke i pritisnite tipku sa slovom "E". Na ekranu se pojavi znak "". Ukoliko
pritom jo drite i tipku Shift (ili je ukljuen Caps Lock) ispie se veliko slovo "".

Umetanje novoga odlomka

Novi odlomak zapoinje se/ umee se pritiskom tipke Enter.

to je "Klikni-i-pii"?
"Klikni-i-pii" omoguuje korisniku postavljanje toke unosa dvostrukim klikom bilo gdje na stranici i
nastavljanje unosa teksta na tome mjestu.
Preduvjet za takav nain unosa je da se Word nalazi u nainu prikaza Izgled ispisa .

3.2.1.2 Umetanje posebnih znakova i simbola

elite li unijeti u tekst neki poseban znak, simbol, grko slovo ili
znak svojstven pojedinome stranom jezik uinite sljedee:
1. Postavite toku unosa na eljeno mjesto
2. Odaberite naredbu Umetanje / Simbola

U padajuoj listi Font odredite font temeljem toga koju vrstu

znakova elite umetnuti:
slova iz nekoga drugog pisma (obini tekst)
grka slova - Symbol
znakovi za ukraavanje teksta - Wingdings
3. Kliknite na eljeni simbol
4. Kliknite na gumb
5. Umetni Izabrani simbol moete prenijeti i dvostrukim klikom na njega. Korake 4. i 5. moete
ponavljati vie puta, za svaki simbol posebno!
6. Za zavretak umetanja kliknite na Odustani

Uporaba alata Samoispravak za unos posebnih znakova

Pojedini znakovi koji se ne mogu se izravno upisati s tipkovnice jer nemaju 'svoju' tipku, kao npr. ,
upisuju se pomou alata Samoispravak.
Unutar fontova pohranjeni su neki posebni znakovi i kombinacije uobiajenih znakova s tipkovnice za
njihov unos.
Primjer: Upisom tri znaka za redom bez razmaka, npr. , u tekstu se automatski prikae poseban
znak .
Prikaz svih posebnih znakova i nain njihovog unosa pomou uobiajenih znakova nalazi se u
dijalokom okviru Samoispravak:
Odaberite naredbu Alati / Odrednice samoispravka

Meutim, ako je zaista potrebno u tekst upisati , a ne znak , onda nakon pojavljivanja posebnog
znaka pritisnite tipkuBackspace(tipka koja na sebi ima strjelicu ulijevo i nalazi se iznad tipke Enter)
koja e ga pretvoriti u osnovne znakove.

3.2.2 Oznaavanje teksta

3.2.2.1 Oznaavanje pomou mia

Oznaavanje proizvoljnoga dijela teksta postavite pokaziva mia na poetak odabranoga
teksta, pritisnite lijevu tipku mia i povlaite ga udesno preko eljenoga teksta. Na slian nain
tekst se moe oznaiti pomicanjem mia ulijevo od kraja teksta.
Oznaavanje jedne rijei - postavite pokaziva mia na eljenu rije i dvostruko kliknite.
Oznaavanje reenice - drite pritisnutu tipku Ctrl i kliknite na bilo koji dio reenice.
Oznaavanje retka - postavite pokaziva mia u visini redka ulijevo od teksta (u prostor izmeu
teksta i ruba papira) dok ne poprimi oblik strjelice nagnute udesno i kliknite jednom.
Oznaavanje odlomka - postavite pokaziva mia u visini odlomka ulijevo od teksta (u prostor
izmeu teksta i ruba papira) dok ne poprimi oblik strjelice nagnute udesno i dvostruko kliknite.
Oznaavanje cijelog dokumenta - pritisnite tipku Ctrl i kliknite jednom bilo gdje ulijevo od
teksta u prostoru izmeu teksta i ruba papira ili
Kliknite triput zaredom ulijevo od teksta u prostoru izmeu teksta i ruba papira ili
Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+A na tipkovnici.
Oznaavanje stupca u tekstu postavite pokaziva mia na poetak odabranoga teksta, pritisnite
na tipkovnici lijevu Alt tipku, pritisnite lijevu tipku mia i pomiite mia udesno/ulijevo i prema
dolje/gore.

3.2.3 Ureivanje teksta

3.2.3.1 Prijelaz izmeu naina pretipkavanja i naina umetanja

elite li ubaciti/umetnuti novi tekst u postojei tekst, trebate ukljuiti nain rada Umetanje. Taj
nain se prepoznaje po tome to je u traci stanja polje PPP (PRE) prikazana u sivoj boji, tj.
iskljueno je. Ovo je poetni (zadani) nain rada u Wordu.
Dvostrukim klikom na polje PPP (PRE) ukljuuje se nain rada pretipkavanje preko postojeega
teksta, a polje PPP prikazuje se u crnoj boji
Ponovnim dvostrukim klikom Umetanje se ukljuuje.
Drugi nain ukljuivanja/iskljuivanja ovoga naina rada uporaba je tipke Insert na tipkovnici.

3.2.3.2 Naredbe Poniti i Vrati poniteno

elite li ponititi posljednju izvrenu naredbu, kliknite na alat
Poniti u alatnoj traci Standardna.
Istu naredbu moete pozvati i iz izbornika Ureivanje u glavnome
izborniku i odabirom naredbe Poniti pored koje pie koja naredba
e se ponititi.
elite li ponititi slijed vie naredbi pozvanih u ranijim koracima, kliknite na
gumb sa strelicom uz alat Poniti i iz padajue liste odaberite slijed naredbi.
Ponitene naredbe moete ponoviti pomou alata Vrati poniteno.
Istu naredbu moete pozvati i iz izbornika Ureivanje u glavnome izborniku i
odabirom naredbe Vrati poniteno pored koje pie koja naredba e se vratiti.

3.2.4 Kopiranje, premjetanje, brisanje

3.2.4.1 Kopiranje teksta

Postupak pri kopiranju teksta:
1. Oznaite tekst koji elite kopirati
2. Odaberite naredbu Kopiraj (alat u alatnoj traci Standardna ili u skonom izborniku ili
naredbom Ureivanje / Kopiraj
3. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite kopirati oznaeni tekst
4. Odaberite naredbu Zalijepi (alat u alatnoj traci Standardna ili u skonom izborniku ili
naredbom Ureivanje / Zalijepi

3.2.4.2 Premjetanje teksta

Postupak pri premjetanju teksta:
1. Oznaite tekst koji elite premjestiti
2. Odaberite naredbu Izrei (alat u alatnoj traci Standardna ili u pomonome izborniku
ili u naredbi Ureivanje u glavnome izborniku)
3. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite premjestiti oznaeni tekst
4. Odaberite naredbu Zalijepi (alat u alatnoj traci Standardna ili u pomonome izborniku
ili u naredbi Ureivanje u glavnome izborniku

3.2.4.3 Brisanje pojedinanoga znaka

1. Postavite toku unosa na mjesto u tekstu gdje elite obrisati znak.
2. elite li obrisati znak iza toke unosa (udesno) pritisnite tipku Delete na tipkovnici.
elite li obrisati znak ispred toke unosa (ulijevo) pritisnite tipku Backspace(tipka koja na
sebi ima strelicu ulijevo i nalazi se iznad tipke Enter) na tipkovnici.

Brisanje dijelova teksta

1. Oznaite dio teksta na jedan nain kako je to opisano u poglavlju Oznaavanje pomou
mia
2. Pritisnite tipku Delete na tipkovnici

3.2.5 Traenje i zamjena

Funkcija Trai samo pronalazi i oznaava traeni niz znakova, dok funkcija Zamijeni pronalazi i
zamjenjuje.

3.2.5.1 Traenje
1. Odaberite naredbu Ureivanje / Trai ili
 1. Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+F na tipkovnici. Pojavljuje se dijaloki okvir Traenje i
zamjena
2. U polje Trai ovo: upiite traeni niz znakova
3. Kliknite na gumb Trai sljedee i program u tekstu pronalazi prvo pojavljivanje
upisanoga niza.
4. Ukljuite li potvrdni okvir Istakni sve stavke pronaene u: , gumb Trai sljedee
pretvori se u Trai sve i program oznai sva mjesta u tekstu pojavljivanja upisanoga niza
znakova.
5. Klikom na gumb Vie, program nudi dodatne mogunosti odreivanja uvjeta traenja.

3.2.5.2 Zamjena
Primjer: Zahtijeva li lektor teksta zamjenu rijei
monitor s rijei zaslon, pomou ove naredbe to
moete uiniti automatski i neovisno o duljini
teksta.
1. Odaberite naredbu Ureivanje /
Zamijeni ili
1. Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+H na
tipkovnici
2. U polju Trai ovo: upiite eljeni niz
znakova
3. U polje Zamijeni sa: upiite zamjenski niz znakova
4. elite li izvriti odjednom zamjene na svim mjestima u tekstu kliknite na Zamijeni sve.
5. elite li pojedinano pronalaziti niz znakova u tekstu i onda ga izravno mijenjati kliknite na
Trai sljedee i zatim na Zamijeni.

3. 3 OBLIKOVANJE
Postupcima oblikovanja odreuje se izgled teksta, tj. kako e on ili pojedini njegovi dijelovi biti
prikazani na ekranu i/ili ispisani na pisau. Vano je znati da se tim postupcima ne mijenjaju sadraj
i struktura teksta.
Pri tome vrijedi pravilo 'oznai-i-oblikuj', to znai da je potrebno prvo oznaiti koliinu teksta
(znak, vie znakova, rije, reenica, odlomak itd.) i zatim oznaeno oblikovati na eljeni nain.
Oblikovanje teksta vri se na 3 razine, sukladno tome koja je najmanja koliina teksta koju treba
oznaiti i zatim je oblikovati na eljeni nain:
Na razini znaka odreivanje vrste pisma, veliine i boje, stil teksta, dodavanje obruba i sjenanja,
Na razini odlomka poravnanje i uvlaenje, oznaavanje i numeriranje, dodavanje obruba i
sjenanja, razmak i prored,
Na razini stranice rubovi, usmjerenje papira, prijelomi, zaglavlje-podnoje.

3.3.1 Oblikovanje teksta

Alati za oblikovanje teksta smjeteni su u glavnome izborniku ispod naredbe Oblikovanje:
Sliice za brzi pristup najee rabljenim alatima oblikovanja smjetene su u alatnoj traci
Oblikovanje:

Zadri li se pokaziva mia (strelica nagnuta ulijevo) 1-2 sekunde iznad pojedine sliice
(bez klikanja!), udesno od nje prikae se kratak opis njene namjene i funkcije:

3.3.1.1 Odreivanje vrste i veliine pisma - fonta

Font je skup znakova (slova, brojeva, posebnih znakova) istoga
izgleda (irina, visina, nagib, debljina, zaobljenost, prisutnost ili
odsutnost tzv. serifa i sl.), stila (kao kurziv/italic) i teine (kao
podebljano). Svaki font ima svoj naziv.
Klikom na alat Font otvori se padajui izbornik u kojemu se moe
odabrati vrsta pisma, a klikom na alat Veliina fonta otvori se
padajui izbornik za odreivanje veliine pisma (izraene u
tokama).
Najmanja veliina moe biti 1 toka, a najvea 1638 toaka (priblino 55 cm). Uobiajene veliine su
8, 10, 11, 12, 14, 16 toaka.
Napomena: Za uobiajena poslovna dopisivanja preporua se veliina fonta 10 (sitnija slova) ili 12
(neto vea slova).

Za sloenije promjene vrste, stila i veliine fonta uinite sljedee:

Odaberite naredbu Oblikovanje / Font
U kartici Font odreuju se razliita svojstva fonta: vrsta, stil,
veliina, boja, nain podcrtavanja i dodatni efekti.
U kartici Razmak meu znakovima moe se dodatno promijeniti
zadani razmak izmeu znakova i visina poloaja gornjih/donjih
znakova (podignuto/eksponent sputeno/indeks).
U kartici Tekstni efekti oznaenome tekstu mogu se dodijeliti
dodatni efekti.

3.3.1.2 Odreivanje stila teksta

Tekstu je poetno zadan stil Obian, a moe mu se neovisno o vrsti
i veliini fonta dodatno pridruiti jedan od stilova:
Podebljano
Kurziv
Podcrtano
Stil oznaenoga teksta mijenja se klikom na gumbe u alatnoj traci Oblikovanje:
Prvim klikom na gumb primjenjuje se odgovarajui stil. Ponovnim
klikom na isti gumb, uporaba stila se iskljuuje. Podebljano (Bold)
Stil pisma moe se odrediti i pomou okvira Stil fonta u
Kurziv - ukoeni znakovi (Italic)
dijalokom okviru Font (vidi sliku na prethodnoj stranici). Na
istome mjestu moe se odrediti jo i nain i boja podcrtavanja. Podcrtano (Underline)

3.3.1.3 Indeks i eksponent

Odaberite naredbu Oblikovanje / Font
U kartici Font u dijelu Efekti kliknite na odgovarajui potvrdni okvir Eksponent (kao u rijei
m2) ili Indeks (kao u rijei H2O)

3.3.1.4 Promjena malih i velikih slova

Upisanome tekstu moe se mijenjati oblik u smislu velika-mala slova, bez
obzira kako je izvorno napisan:
1. Oznaite tekst
2. Odaberite naredbu Oblikovanje / VELIKA/mala slova
3. U prikazanome dijalokom okviru odaberite vrstu slova.

3.3.1.5 Promjena boje teksta

1. Oznaite tekst
2. Odaberite naredbu Oblikovanje / Font - padajui
izbornik Boja fonta ili
1. Oznaite tekst
2. Kliknite na alat Boja fonta u alatnoj traci Oblikovanje
Promjena boje pozadine
1. Oznaite tekst
2. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenanje
3. Odaberite karticu Sjenanje
4. Odaberite boju ispune u odjeljku Ispuna

Naglaavanje teksta
1. Kliknite na alat Osvjetljavanje u alatnoj traci Oblikovanje
2. Klikom na jednu od ponuenih boja ili na "Nema" pokaziva mia poprimi
oblik
3. Oznaite eljeni tekst
4. Kliknite ponovo na alat Osvjetljavanje za iskljuivanje naglaavanja teksta

3.3.1.6 Prijenos oblikovanja teksta

Primjenom alata Prenositelj oblikovanja u alatnoj traci Standardna znaajke oblikovanja
jednoga dijela teksta (font, veliina, boja, stil i sl.) se mogu 'prenijeti' na druga mjesta u tekstu, a
bez ponavljanja cijeloga postupka oblikovanja:
1. Kliknite unutar dijela teksta ije oblikovanje elite prenijeti (ili ga oznaite)
2. Kliknite na alat . Pritom se uz uobiajeni oblik pokazivaa mia (oblika velikog slova I)
pojavi i mala sliica kista .
3. Takvim pokazivaem mia "obojite" (oblikujte) eljeni dio teksta
4. Nakon oznaavanja prve "koliine" teksta, prenositelj oblikovanja se iskljui. Meutim,
eli li se prijenos oblikovanja izvriti na vie mjesta za redom, potrebno je na alat kliknuti
dvostruko, a kada ste gotovi, alat iskljuite jo jednim klikom na njega.

3.3.1.7. Primjena postojeeg stila

Stil je skup znaajki oblikovanja koje moete primijeniti na tekst, tablice i popise u dokumentu kako
biste im brzo promijenili izgled. U Wordu postoje gotovi stilovi, ali korisnik moe samostalno stvoriti i
svoje vlastite stilove.
Oznaite tekst kojemu elite dodijeliti stil
Iz okvira Stil u alatnoj traci Oblikovanje izaberite stil

3.3.1.8 Rastavljanje rijei

U Wordu kao i u ostalima programima za obradu teksta na raunalu, cijele rijei automatski prelaze u
novi redak kada vie ne stanu u prethodni. Meutim, ponekad je potrebno tekst urediti tako da se
rijei koje ne stanu u red rastave crticom.
Odaberite Alati / Jezik / Rastavljanje rijei

Za automatsko rastavljanje kliknite na potvrdni

okvir Automatski rastavi rijei u dokumentu
kliknite U redu.
Ako niste zadovoljni nainom na koji je Word
rastavio rijei, kliknite na gumb Runo

U okviru za razgovor, u polju Rastavi na: pojavljuje se

prva rije u tekstu koja je "kandidat" za rastavljanje
nalazi se na kraju reda i predugaka je da cijela stane u
taj redak. Word rije prikazuje rastavljenu na slogove, s treptavom uspravnom crtom na
preporuenom mjestu prijeloma. elite li
prijelom na nekom drugom mjestu,
miem kliknite na to mjesto. Nakon
potvrde prijeloma gumbom Da, Word
prelazi na sljedeu rije koju mora
prelomiti.
3.3.2 Oblikovanje odlomka

3.3.2.1 Umetanje oznake odlomka

Postavite toku unosa na mjesto u tekstu gdje elite umetnuti oznaku odlomka i pritisnite tipku
Enter. Ukljuite li alat Pokai/sakrij na alatnoj traci Standardna koji prikazuje i sakriva oznake
oblikovanja, na ekranu se vide oznake odlomka.
U Wordu moete prijei u novi redak, a da pri tome ne stvorite novi odlomak, odnosno da ne
postavite i oznaku odlomka:
Drite pritisnutu tipki Shift i pritisnite tipku Enter.
Oznaka prekida retka drugaija je od oznake odlomka.

3.3.2.2 Brisanje oznake odlomka

Oznaku odlomka briete kao bilo koji drugi znak:
1. Postavite toku unosa iza oznake odlomka
2. Pritisnite tipku Backspace ili
1. Postavite toku unosa ispred oznake odlomka
2. Pritisnite tipku Delete.

3.3.2.3 Poravnavanje odlomka

Poravnavanje odlomka u dokumentu znai poravnavati uneseni tekst izmeu granica lijeve i desne
uvlake smjetenih na ravnalu:

Tekst moe biti:

poravnat uz lijevu granicu
centriran izmeu granica
poravnat uz desnu granicu
poravnat sa obje strane
Poravnanje odlomka:
1. Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka
2. Kliknite na odgovarajui alat u alatnoj traci Oblikovanje
1. Lijevo alat
2. Centrirano alat
3. Desno alat
4. Obostrano alat ili

1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Odlomak / odjeljak Uvlaenje

3.3.2.4 Uvlaenje odlomka

Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka
Pomicanjem oznake lijeve uvlake uvlaite cijeli odlomak
slijeva.
Pomicanjem uvlake prvoga redka uvlaite samo prvi redak u
odlomku.
Pomicanjem oznake desne uvlake uvlaite odlomak zdesna.
Odlomak se moe uvui, tj. pomaknuti udesno i klikom na

alat Poveaj uvlaku u alatnoj traci Oblikovanje.

Klikom na alat Smanji uvlaku odlomak se pomie

ulijevo.
3.3.2.5 Razmak izmeu redaka
Pri unosu teksta razmak izmeu redaka unutar odlomka jednostruki
je i to je zadana postavka. elite li promijeniti razmak izmeu
redaka, potrebno je u dijalokom okviru Odlomak u odjeljku Prored
izabrati eljeni prored:

Jednostruko Jednostruki razmak, zadana postavka

1.5 redak Jedan i pol redak razmaka izmeu redaka
Dvostruko Dvostruki razmak izmeu redaka
Najmanje Odreuje najmanji razmak izmeu redaka
Tono Odreuje toan razmak izmeu redaka u tokama
Odreuje korisniki razmak u recima (na primjer,
Viestruko ako se upie 3 u okvir Na, to znai da je trostruki
razmak izmeu retka

3.3.2.6 Razmak izmeu odlomaka

Razmak izmeu odlomaka postavlja se u odjeljku Razmak u dijalokom
okviru Odlomak:
Polje Ispred postavlja razmak ispred odlomka
Polje Iza postavlja razmak nakon odlomka.

3.3.2.7 Tabulatori
Tabulatori su mjesta u retku udaljena od lijevoga ruba na koju se postavlja toka unosa kada
pritisnemo tipkuTab na tipkovnici.
Bez posebne prilagodbe razmaci izmeu tabulatora u novom dokumentu su 1,27cm.
Postavljanjem oznake tabulatora u gornjem ravnalu podeavamo udaljenost i nain poravnavanja
unesenog teksta na mjestu tabulatora.
lijevi tabulator
desni tabulator
centralni tabulator
decimalni tabulator
Oznaka/vrsta tabulatora nalazi se u
gornjemu lijevom kutu prozora ulijevo od
ravnala (na mjestu spajanja okomitog i
vodoravnog ravnala u Izgledu ispisa).
Promjenu tabulatora vrite tako da na
tabulator uinite jedan klik.

Postavljanje tabulatora
1. Odaberite vrstu tabulatora
2. Kliknite na eljeno mjesto
u vodoravnom ravnalu
3. Postavite toku unosa
ispred teksta kojega elite
postaviti 'na tabulator'
4. Pritisnite tipku Tab na tipkovnici. Primjer teksta s tabulatorima:

ili
1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Tabulatori
2. U odjeljku Pomak tabulatora upiite mjesto tabulatora u
ravnalu (u cm)
3. U odjeljku Poravnanje odredite vrstu tabulatora
4. U odjeljku Vodei znakovi odredite vrstu znaka ispred
tabulatora
3.3.2.8 i 3.3.2.9 Grafike oznake i numeriranje
Ispred odlomka (koje god veliine bio 1 redak ili vie redaka) moe se
postaviti grafika oznaka:
Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka
Kliknite na alat Grafike oznake u alatnoj traci Oblikovanje
Grafika oznaka otklanja se ponovnim klikom na alat .
Grafike oznake moete dodatno oblikovati:
Odaberite naredbu Oblikovanje / Grafike oznake i numeriranje
Otvorite karticu Grafike oznake

Ispred odlomka moete postaviti brojanu oznaku, tj. moe ga se

numerirati:
Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka

Kliknite na alat Numeriranje u alatnoj traci Oblikovanje

Brojana oznaka otklanja se ponovnim klikom na alat .

Brojana oznake moete dodatno oblikovati:
Odaberite naredbu Oblikovanje / Grafike oznake i numeriranje
Otvorite karticu Numerirano

3.3.2.10 Obrubi i sjenanje odlomaka

Klikom na alat Obrub u alatnoj traci Oblikovanje otvara se okvir s alatima za dodavanje rubnih traka:

Pri koritenju tih alata vano je znati sljedee:

Postavite li toku unosa negdje unutar odlomka (bez da oznaujete
slova, rijei, reenice) i kliknete na alat, obrub e se postaviti oko
odlomka, od ruba do ruba:

Oznaite li slovo, rije ili reenicu, obrub e biti postavljen samo oko oznaenoga teksta.

Postavljanje obruba s puno vie mogunosti oblikovanja:

1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i
sjenanje
2. Otvorite karticu Obrubi

Odjeljci:
Postavka oblik obruba
Stil stil obruba
Boja boja obruba
irina debljina linije obruba
postavljanje pojedinih rubova i prikaz
Pregled
rezultata
Primijeni na odabir podruja primjene

Dodavanje
1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i
2. Odaberite karticu Obrub stranice

Odjeljci:

Ispuna odabir boje

Uzorci odabir are
Pregled prikaz rezultata
Primijeni na odabir podruja primjene
3.3.3 Oblikovanje stranice (dokumenta)

3.3.3.1 i 3.3.3.2 Promjena orijentacije, veliine papira i margina

Za oblikovanje stranice koristimo dijaloki okvir Datoteka / Postava stranice.
Kartica Margine
Margine odreivanje odmaka teksta od gornjega, donjega, lijevoga i desnoga ruba papira
Usmjerenje odreivanje smjera ispisa
Kartica Papir

3.3.3.3 Umetanje runog prijeloma stranice

1. Postaviti toku unosa teksta na kraj posljednjega odlomka na stranici ili na poetak prvog
odlomka na 'novoj' stranici.
2. Na tipkovnici istovremeno pritisnuti tipke Ctrl+Enter.
3. Ukljuivanjem alata Pokai/sakrij na ekranu se prikae
oznaka oblikovanja koja oznaava prekid stranice.

ili
1. Odaberite naredbu Umetanje / Prijeloma

Brisanje runog prijeloma stranice

Ako oznaka prijeloma stranice nije vidljiva, kliknite na alat Pokai/sakrij
u alatnoj traci Standardna.
1. Postavite toku unosa teksta iza oznake prijeloma stranice
2. Pritisnite na tipkovnici tipku Delete.
3.3.3.4 Zaglavlje i podnoje
Zaglavlje (Header) i podnoje (Footer) su podruja na vrhu i dnu stranice, potpuno odvojena od
ostalog teksta. U njih se upisuju informacije i podaci koje elite vidjeti na svim stranicama
dokumenta. Na njima se mogu primijeniti sva oblikovanja na razini znaka i odlomka potpuno neovisno
od oblikovanja glavnog teksta. Veliina prostora zaglavlja/podnoja odreuje se tijekom oblikovanja
stranice.
Zaglavlje/podnoje moete oblikovati:
za cijeli dokument
za pojedini dio dokumenta
jedno zaglavlje/podnoje na prvoj stranici, a drugo za ostale stranice
izostaviti samo s prve stranice, a na ostalima prikazati
razliita zaglavlja/podnoja na parnim i neparnim stranicama.
Napomena: Zaglavlje/podnoje odvojeni su od ostalog teksta. To znai, kada se pie u
zaglavlju/podnoju, ne moe se raditi na glavnom tekstu (on je prikazan sivom bojom) i obratno.

Kreiranje zaglavlja/podnoja
Postupak kreiranja zaglavlja i podnoja:
1. Otvorite izbornik Prikaz (Pogled)
2. Odaberite naredbu Zaglavlje i podnoje
3. Upiite sadraj zaglavlja ili podnoja
4. Word uokviruje prostor zaglavlja i podnoja i samo taj prostor je dostupan za pisanje.
5. Na ekranu se prikazuje alatna traka Zaglavlje i podnoje koja sadri alate za kreiranje
zaglavlja i podnoja.

Ispravljanje zaglavlja/podnoja
Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje ili
Dvostruki klik bilo gdje u podruju zaglavlja/podnoja.

Brisanje zaglavlja/podnoja
1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje
2. Obriite elemente zaglavlja/podnoja

3.3.3.5 Umetanje polja u zaglavlje i podnoje

Umetanje brojeva stranica
1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje
2. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti broj strane
3. Kliknite na odgovarajui alat na alatnoj traci Zaglavlje i podnoje

Umetanje datuma i vremena

1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje
2. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti datum ili vrijeme
3. Kliknite na odgovarajui alat na alatnoj traci Zaglavlje i podnoje
3.3.3.6 Automatsko numeriranje stranica
Numeriranje stranica moete obaviti u zaglavlju (Header) ili
u podnoju (Footer) stranice.
Odaberite naredbu Umetanje / Brojeva stranica

Poloaj odreivanje
smjetaja brojeva stranica
zaglavlje, podnoje
Poravnanje uz lijevi rub, desni rub ili u sredini
Pokai broj na prvoj stranici ako je potvrdni okvir ukljuen, broj
stranice se vidi na prvoj stranici
Gumb Oblikuj mogunost dodatnoga oblikovanja broja stranica

3.4 OBJEKTI
3.4.1 Tablice

3.4.1.1 Kreiranje tablice pomou alata Umetni tablicu

Kliknite (i drite stisnutu lijevu tipku mia ) na alat Umetni tablicu u alatnoj
traci Standardna
Povlaite mia dok ne odaberete ("zaplavite") eljeni broj elija budue tablice

Kreiranje tablice pomou izbornika Tablica

Odaberite naredbu Tablica / Umetni / Tablicu
Odaberite ili upiite broj stupaca i redaka tablice koju
ubacujete
Potvrdite klikom na gumb U redu

3.4.1.2 Unos i promjena teksta

Tekst se unosi u svaku eliju posebno
Prije poetka unosa teksta u eliju potrebno je u tu eliju postaviti toku unosa
Unos teksta je identian kao i u dokumentu

Toku unosa u pojedine elije moete postaviti:

Klikom mia na eljenu eliju
Pomou tipki na tipkovnici ( )
Pritiskom na tipku TAB za kretanje u desno
Pritiskom na tipke Shift / TAB za kretanje ulijevo
3.4.1.3 Oznaavanje redaka, stupaca i elija
Oznaavanje stupca:
Kliknite miem iznad stupca (pokaziva je u obliku male crne
strelice prema dolje)
Oznaavanje retka:
Kliknite miem lijevo od stupca (pokaziva je u obliku bijele
strelice nagnute "u desno")
Oznaavanje elije:
Kliknite miem na samom poetku elije (pokaziva je u obliku
male crne strelice nagnute "u desno")

Oznaavanje pomou naredbe Tablica / Odabir:

Odaberite naredbu Tablica / Odabir / Stupac (ili Tablicu, Redak, eliju)

3.4.1.4 Umetanje stupaca i redaka

1. Oznaite stupac (odnosno redak) gdje elite umetnuti novi stupac (redak)
2. Odaberite naredbu Tablica / Umetni / Stupce ulijevo (ili neku drugu naredbu)

Stupce ulijevo umetanje stupca lijevo od oznaenog

Stupce udesno umetanje stupca desno od oznaenog
Retke iznad umetanje retka iznad oznaenog
Retke ispod umetanje retka ispod oznaenog
elije umetanje nove elije na mjestu oznaene

Brisanje stupaca i redaka

1. Oznaite stupac odnosno redak koji elite obrisati
2. Odaberite naredbu Tablica / Izbrii / Stupce (ili neku drugu naredbu)

Koritenje tipke Delete u tablici

Tipka Delete (ili Del) na vaoj tipkovnici brie samo sadraj oznaenih elija, ne i samu tablicu
(elije, retke ili stupce). Cijelu tablicu moemo obrisati tipkom Backspace
3.4.1.5 Promjena visine retka i irine stupca
1. Odaberite naredbu Tablica / Svojstva tablice
2. Odaberite karticu Redak
3. Upiite ili miem podesite eljenu visinu retka

1. Odaberite naredbu Tablica / Svojstva tablice

2. Odaberite karticu Redak
3. Upiite ili miem podesite eljenu irinu stupca

Promjena irine stupca i visine redaka pomou mia

Promjena irine stupaca:
1. Postavite mia na desni rub stupca kojem mijenjate irinu
(pokaziva se pretvori u dvostruku strelicu lijevo-desno)
2. Stisnite (i ne putajte) lijevu tipku mia i povucite ga na eljenu
irinu
3. Otpustite tipku mia

Promjena visine retka:

1. Postavite mia na donji rub stupca kojem mijenjate visinu
(pokaziva se pretvori u dvostruku strelicu gore-dolje)
2. Stisnite (i ne putajte) lijevu tipku mia i povucite ga na eljenu
visinu
3. Otpustite tipku mia

3.4.1.6 Obrubi elija i tablice

Pomou alata Vanjski obrub na alatnoj traci Oblikovanja:

Pomou naredbe Oblikovanje / Obrubi i sjenanje:

1. Oznaite dijelove tablice kojima dodajete obrub
2. zadajte naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenanje
3. Odaberite potrebne opcije
4. Potvrdite odabir klikom na gumb U redu

Postavka oblik obruba

Stil stil obruba
Boja boja obruba
irina debljina linije obruba
Pregled postavljanje pojedinih rubova i prikaz rezultata

Ureivanje tablice pomou alatne trake Tablice i obrubi - Pozicionirajte mia iznad alata kako bi
vidjeli objanjenje:
3.4.1.7 Sjenanje elija
1. Oznaite elije koje elite osjenati
2. Odaberite Oblikovanje / Obrubi i sjenanje
3. Odaberite karticu Sjenanje
4. Odabrati boju i/ili aru pozadine elija
5. Potvrdit sa OK.

3.4.2 Slike crtei i grafikoni

3.4.2.1 Umetanje slika i grafikona

U dokument moete ubaciti neku od slika ili crtea koja dolazi sa Office paketom (gotovi crtei Clip
Art ) ili neku vau ilustraciju, sliku, fotografiju
ClipArtje skup multimedijalnih isjeaka (slike, vektorske ilustracije, zvukovi, filmovi) koji vam je na
raspolaganju kako bi uljepali vau prezentaciju. Sastoji se od:
isjeaka dobivenih uz Office
isjeaka koje Microsoft objavljuje na svojim stranicama
multimedijalnih dokumenata snimljef3nih na vaem raunalu vae slike, filmovi

Postupak umetanja gotovih crtea

Odaberite naredbu Umetanje / Slike / Gotov crte - raunalo e otvoriti u oknu
zadataka dijaloki okvir Insert Clip Art
Upiite (na engleskom) pojam koji objanjava vau traenu ilustraciju. Svaka
ilustracija ima definirano ime i kljune rijei koje poblie objanjavaju smisao
ilustracije
Kliknite miem na ilustraciju koja vam odgovara kako bi je umetnuli u slajd.
Napomena: Word je sposoban (ovisno o postavkama opcije Search in) pretraiti i
vae raunalo i Microsoftove stranice na Internetu u potrazi za ilustracijama.

Postupak umetanja slika iz datoteka

Odaberite naredbu Umetanje / Slike / Iz datoteke

Otvorite potrebnu mapu i odaberite eljenu sliku

Kliknite na gumb Umetni

Umetanje gotovih oblika

Osim crtea iz Clip Art galerije, u Word moete ubaciti i gotove oblike linije, osnovne geometrijske
oblike, strelice, oblaie s tekstom:
1. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti gotovi oblik
2. Otvorite alatnu traku Crtanje, na primjer klikom na alat Crtanje u alatnoj traci
Standard. Traka se obino pojavi u donjem lijevom uglu:

3. U alatnoj traci Crtanje otvorite izbornik Gotovi oblici

4. Otvorite kategoriju koju elite i kliknite miem na eljeni oblik
 5. Word e u tekst umetnuti Podruje crtanja okvir u koji umeete gotove oblike
6. Kliknite miem na mjesto unutar podruja crtanja gdje elite umetnuti oblik

Umetanje grafikona
1. Odaberite naredbu Umetanje / Slike / Grafikon

2. Prikazane podatke u prozoru Podatkovni list zamijenite vaim (stvarnim) podacima

3. Nakon upisa podataka kliknite miem izvan grafikona. Na zaslonu ostaje samo
grafikon.

3.4.2.2 Oznaavanje slika i grafikona u tekstu

Umetnute slike, grafikone i grafike objekte oznaavamo tako da kliknemo miem na njih. Nakon toga
se oko objekta pojavi okvir sa 8 malih crnih kvadratia (ili kruia) to je znak da je objekt oznaen.
Primjer oznaenih objekata:

3.4.2.3 Kopiranje slika

Oznaite sliku ili grafiki objekt koji elite kopirati
Odaberite naredbu Copy
Oznaite mjesto (postavite toku unosa) gdje elite umetnuti kopiju
Odaberite naredbu Paste.

3.4.2.4 Premjetanje slika

1. Oznaite sliku ili grafiki objekt koji elite premjestiti
2. Odaberite naredbu Cut
3. Oznaite mjesto (postavite toku unosa) gdje sliku elite premjestiti
4. Odaberite naredbu Paste.
3.4.2.5 Promjena veliine i oblika slike
1. Oznaite sliku kojoj elite mijenjati veliinu i oblik
2. Postavite pokaziva na jedan od kvadratia na rubu slike
3. Pokaziva promijeni oblik u dvosmjernu strelicu
4. Povucite mia uz pritisnutu lijevu tipku i podesite oblik i
veliinu slike

Napomena: Ako postavite pokaziva na kvadrati u kutu slike, tada slici proporcionalno mijenjate
veliinu. Ako pokaziva postavite na srednje kvadratie tada slici mijenjate proporcionalnost.

3.4.2.6 Brisanje slika i grafikona

1. Oznaite sliku ili grafikon koji elite obrisati
2. Pritisnite tipku Delete

3.5 SKUPNA PISMA

3.5.1 Pojam skupna pisma i praksa

to su skupna pisma?

Skupno pismo je dokument koji se istovremeno alje veem broju primatelja. Pri tome takav
dokument sadri dio teksta koji je nepromjenljiv (npr. tekst rjeenja, izvjea i sl.) i dio s podacima
svojstvenima pojedinome primatelju (npr. ime, prezime, adresa i sl.).
Skupno pismo sainjavaju:
Glavni dokument - dokument koji sadri tekst, slike i ostale objekte koji su nepromjenljivi,
tj. isti za sve primatelje
Izvor podataka datoteka s podacima svojstvenima pojedinome primatelju. To moe biti
Wordov dokument, Excelova radna knjiga, zapis u MS SQL bazi podataka, popis kontakata u
Outlooku i sl.
Spojna polja - rezervirana mjesta koja se umeu u glavni dokument i preko kojih se on
povezuje s izvorom podataka.

Izrada skupnoga pisma pomou arobnjaka

Izrada skupnoga pisma izvodi se primjenom arobnjaka za skupna pisma u nekoliko koraka:
Stvaranje glavnoga dokumenta
Stvaranje novoga ili otvaranje postojeega izvora podataka
Dodavanje spojnih polja u glavni dokument
Spajanje podataka iz izvora podataka u glavni dokument i stvaranje novoga, spojenoga
dokumenta.
Pokretanje arobnjaka:
1. Odaberite naredbu Alati / Pisma i pota / 2. U Oknu zadatka Skupno pismo, u koracima
arobnjak za skupna pisma se odreuju postavke izrade skupnoga pisma.
Iz koraka u korak se prelazi klikom na gumb 4. Izbor polaznoga dokumenta
Dalje na dnu okna:

3. Izbor vrste dokumenta

5. Izbor primatelja - Klikom na gumb Pregledavanje otvori se dijaloki okvir Odabir izvora podataka
u kojemu se izabere i otvori postojei dokument kao izvor podataka. Najei izvor podataka je
tablica u Wordovome dokumentu, prethodno izraenome i pohranjenome. Pri tome tablica obavezno
mora imati u svojemu prvome retku zaglavlja stupaca. Oblikovanje tablice za izradu skupnoga pisma
nije uope vano.Ako je izvor podataka drugoga tipa od Wordovoga (npr. Excelova radna knjiga),
onda u polju Vrste datoteka treba izabrati odgovarajuu vrstu (npr. Excelove datoteke (*.xls)).Klikom
na gumb Stvaranje otvori se dijaloki okvir Novi popis adresa u kojega se upisuju podaci o
primateljima. Popis se moe urediti brisanjem i/ili dodavanjem polja. Na kraju ga treba pohraniti u
jedinome ponuenome tipu Popisi adresa paketa Microsoft Office (*.mdb).

6. Dodavanje spojnih polja - Klikom na gumb

Ostale stavke prikae se popis polja (a to su
zaglavlja stupaca u izvoru podataka) Izborom
pojedinoga polja i klikom na gumb Umetni,
polje se prenosi u glavni dokument na mjesto
gdje je smjetena toka unosa.

7. Pregledavanje uinjenoga

Klikom na gumbe i mogue je u

glavnome dokumentu pregledati jesu li spojna
polja ispravno smjetena u njega i je li ispravno
prenesen njihov sadraj.
8. Zavretak - Klikom na gumb Ispis otvori se dijaloki
okvir Spajanje i slanje na pisa u kojemu se odreuje
obuhvat primatelja pisma, tj. hoe li se pismo slati
svima, samo jednome ili primateljima u popisu od-do.
Pritom izraz "slog" oznaava jednoga primatelja u popisu.
Klikom na gumb Ureivanje pojedinanih pisama
mogue je nakon odreivanja obuhvata primatelja
stvoriti novi Wordov dokument kojega ine sva pisma za
izabrane primatelje, svaki na novoj stranici. Takav
dokument mogue je pohraniti i/ili ispisati na pisau.

Alatna traka Skupno pismo

Za izradu skupnoga pisma umjesto arobnjaka moe se rabiti alatna traka Skupno pismo na kojoj
sliice odgovaraju pojedinome koraku u arobnjaku. Pritom treba slijediti redoslijed koraka opisanih
i zadanih u arobnjaku.

Napomena: za potrebe ovoga prirunika, slika alatne trake podijeljena je na dva dijela.

3.6 NAPREDNI POSLOVI

3.6.1 Priprema dokumenta za ispis

3.6.1.2 Provjera pravopisa

Pravopisne greke Word oznaava podcrtavanjem dotine rijei s crvenom valovitom crtom.
Provjeru pravopisa moete pokrenuti u bilo kojem trenutku tako da kliknete na alat Pravopis i
gramatika u alatnoj traci Standard.
Kliknete li desnom tipkom mia na podcrtanu rije, Word e predloiti ispravak pravopisne greke:
Automatska provjera pravopisa se ukljuuje/iskljuuje u
dijalokom okviru Alati / Odrednice. Na kartici Pravopis i
gramatika moete podesiti opciju Provjeri pravopis za vrijeme
upisa.

Provjeru pravopisa moete pokrenuti i naredbom Alati / Pravopis i gramatika.

3.6.1.3 Dodavanje rijei u ugraeni rjenik

Rije koju je word podcrtao, a za koju znamo da je tono napisana moemo dodati u rjenik
odabirom naredbe Dodaj u rjenik iz narede Alati / Pravopis i gramatika.

3.6.1.4 Pregled prije ispisa

Naredbom Datoteka / Pregled ispisa Wordu nareujete prikaz dokumenta u onom obliku kako e biti
ispisan na odabranom pisau. Isti uinak postie se odabirom alata Pregled ispisa .
Korisniku su u tom nainu prikaza dostupni sljedei alati:

slanje dokumenta na pisa

Ukljuivanje/iskljuivanje alata Povealo

prikaz jedne cijele stranice dokumenta

prikaz vie stranica

odabir veliine prikaza u postotcima

prikaz ravnala

Alat Stisni da stane

prikaz punog ekrana

zatvaranje Pregleda ispisa i vraanje u Wordov prozor

pruanje pomoi u ovom nainu prikaza

3.6.2 Ispisivanje

3.6.2.1 Podeavanje ispisa

Ispis pokreete naredbom Datoteka / Ispis
U dijalokom okviru za ispis podesite parametre
Kliknete na gumb U redu.
Daljnja kontrola naina ispisa dokumenta vri se dijalokim okvirom Ispis koji otvarate naredbom
Datoteka / Ispis
Pisa podeavanje pisaa
Raspon stranica definiranje broja stranica koje se ispisuju
Kopije definiranje broja kopija koje elite ispisati
Ispii definiranje elemenata dokumenta koji se ispisuju
Zumiranje definiranje opcije zumiranja

3.6.2.2 Ispis na zadanom pisau

Najbri nain ispisa dokumenta je koritenjem alata Ispis sa alatne linije Standardna.
Napomena: Ukoliko se odluite za taj nain ispisa, raunalo e u otisnuti itav dokument bez vae
kontrole ispisa.