VISOKA KOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti

eljka Jugovi-aja

ZAVRNI RAD

Zagreb, 2016.
 VISOKA KOLA ZA SIGURNOST
s pravom javnosti

STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI

Smjer: Zatita od poara
Znanstveno podruje: Tehnike znanosti
Polje: Interdisciplinarne tehnike znanosti

ZAVRNI RAD
ZRANE SNAGE U TAKTICI GAENJA POARA

Student: Mentor:
eljka Jugovi-aja Stanislav Topi mr.sig.

Zagreb, 2016.
SAETAK

Poari predstavljaju opasnost za ljudski ivot, ugroavaju prirodu i ostavljaju za sobom

mnogobrojne posljedice koje se kasnije nadoknauju desetljeima, kao to je sluaj kod
umskih poara. umski poari pripadaju kategoriji poara otvorenih prostora, a u borbi
protiv njih vrlo esto je potrebno angairati veliki broj profesionalnih i dobrovoljnih
vatrogasaca. Jo od 1969. godine u pomo pri gaenju poara ukljueni su zrakoplovi.
Prepoznavanje njihovih prednosti s vremenom se razvilo u taktike koje omoguuju bre i
uinkovitije gaenje poara.
Na podruju Republike Hrvatske raspolae se s Canadairima, Air Tractorima i helikopterima
koji omoguuju gaenje poara na nepristupanim podrujima, ali i na svim drugim
podrujima u priobalju i na otocima gdje su umski poari najizraeniji. Zrakoplove
karakterizira velika pokretljivost i mogunost izbacivanja vee koliine vode ili kemikalija za
gaenje poara, ime se omoguuje bra reakcija i napadanje vatre kako bi se usporilo i
zaustavilo irenje poara.
Uza sve navedene prednosti, zrakoplove karakterizira i sposobnost brzoga doleta i djelovanja.
Zrakoplovi predstavljaju veoma efikasnu protupoarnu navalnu opremu. Razvojem kvalitetnih
taktika i maksimalnim iskoritavanjem kapaciteta zranih snaga, zemaljskim snagama
olakano je gaenje poara.
Uz avione, helikopteri su takoer vrlo kvalitetna potpora u suzbijanju poara. Njihova uloga
je izvianje poarita, prijevoz opreme i ljudstva na nepristupana podruja. Helikopteri kao
protupoarnu opremu koriste tzv. kruke i velika vjedra u kojima mogu prenositi
odgovarajuu koliinu vode, ali kapacitet je znatno manji nego kod aviona. Na podruju
Republike Hrvatske razvijena je hrvatska taktika gaenja poara koja je prilagoena
priobalnim klimatskim i drugim uvjetima, ali i raspoloivoj opremi.

KLJUNE RIJEI: umski poari, zrakoplovi, helikopteri, taktike gaenja poara,

1
SADRAJ

SADRAJ ................................................................................................................................... 2
SADRAJ SLIKA I TABLICA ................................................................................................. 3
1. PROJEKT ZAVRNOG RADA ........................................................................................ 4
1.1 Uvod u predmetno podruje ........................................................................................ 4
1.2 Izbor problema zavrnog rada ...................................................................................... 5
1.3 Ciljevi i zadaci zavrnog rada ...................................................................................... 6
1.4 Metode koritene za izradu zavrnog rada ................................................................... 6
2. PRIKAZ REZULTATA RADA ......................................................................................... 7
2.1 Poar i njegovo nastajanje ........................................................................................... 7
2.1.1 Poari na otvorenom prostoru............................................................................... 9
2.2 Uloga zrakoplova u gaenju poara ........................................................................... 10
2.2.1 Hrvatska taktika gaenja poara iz zraka ............................................................ 17
2.3 Vrste i karakteristike protupoarnih zrakoplova ........................................................ 19
2.3.1 Izbacivanje vode iz zrakoplova .......................................................................... 19
2.3.2 Naini djelovanja zrakoplova ............................................................................. 22
2.3.3 Vrste zrakoplova ................................................................................................. 23
2.3.3.1 Poljoprivredni avioni ....................................................................................... 23
2.3.3.2 Air Tractor ................................................................................................... 24
2.3.3.3 Canadair ...................................................................................................... 26
2.3.4 Helikopter s vjedrom ili krukom ....................................................................... 30
2.4 Komunikacija sa zemaljskim snagama u gaenju poara .......................................... 33
2.4.1 Tehnike karakteristike i naini komuniciranja.................................................. 34
2.4.2 Vrste komunikacije zranih i zemaljskih snaga ................................................. 35
2.4.3 Operativna suradnja zemaljskih i zranih snaga u gaenju poara ..................... 37
2.5 Opravdanost gaenja poara zranim snagama.......................................................... 38
2.5.1 Socijalnoekonomske posljedice poara ............................................................ 39
3. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 42
4. LITERATURA ................................................................................................................. 43

2
SADRAJ SLIKA

Slika 1. Uvjeti za nastanak gorenja ............................................................................................ 7

Slika 2. Iljuin IL76 ................................................................................................................. 11
Slika 3. Beriev Be-200 ............................................................................................................ 12
Slika 4. C-130 (Herkules) ......................................................................................................... 12
Slika 5. Antonov AN32P .......................................................................................................... 12
Slika 6. Beriev Be-12-P ............................................................................................................ 13
Slika 7. Basler Turbo BT-67..................................................................................................... 13
Slika 8. Air Tractor AT 802F (izviako-navalni) ................................................................... 14
Slika 9. AntonovAN 2LV ......................................................................................................... 14
Slika 10. Mi 26T ....................................................................................................................... 15
Slika 11. Air Crane Ericson S-64F ........................................................................................... 15
Slika 12. Super Puma AS 332L ................................................................................................ 16
Slika 13. Mi8 MTV-1 ............................................................................................................... 16
Slika 14. Izravan nain gaenja poara ..................................................................................... 20
Slika 15. Neizravan nain gaenja poara ................................................................................ 21
Slika 16. Gaenje poara tehnikom tipanja ............................................................................. 21
Slika 17. Dromader PZL M18 .................................................................................................. 23
Slika 18. Air Tractor ................................................................................................................. 25
Slika 19. Canadair CL-215 ....................................................................................................... 26
Slika 20. Canadair CL-415 ....................................................................................................... 29
Slika 21. Helikopter Mi-171 Sh................................................................................................ 31
Slika 22. MI-8 MTV 1 .............................................................................................................. 32

SADRAJ TABLICA

Tablica 1. Tehnike karakteristike poljoprivrednog aviona Dromader PZL M18 ................... 24

Tablica 2. Karakteristike Air Tractora ...................................................................................... 25
Tablica 3. Tehnike karakteristike Canadair CL-215 ............................................................... 27
Tablica 4. Karakteristike Canadair-a ........................................................................................ 28
Tablica 5. Tehnike karakteristike Canadair CL-415 ............................................................... 29
Tablica 6. Tehnike karakteristike helikoptera Mi-171 Sh ...................................................... 31
Tablica 7. Tehnike karakteristike helikoptera MI-8 MTV 1 .................................................. 32
Tablica 8. Godinji prosjek poara na 1000 stanovnika (2009.-2013.) .................................... 39
Tablica 9. Socijalno-ekonomski trokovi poara prema podacima nacionalnih studija........... 40

3
1. PROJEKT ZAVRNOG RADA

1.1 Uvod u predmetno podruje

Gubici koji nastaju djelovanjem poara, koji se esto prikazuju samo u ekonomskim
vrijednostima, ne predstavljaju samo veliko financijsko optereenje za dravnu blagajnu ve
ostavljaju mnogo vee posljedice i na samoj prirodi kojoj je potreban dui rok za oporavak.
Polazei od takvoga stajalita vrlo je vano to vie napora uloiti kako bi se poari u
potpunosti sprijeili. Kod veine umskih poara glavni uzronik je ljudski faktor. U tome
sluaju vrlo je vano poslati to vie apela u javnost kako bi se umanjio, a u konanici i u
potpunosti iskorijenio problem ljudskog djelovanja na umske poare. U sluaju poara koji
su uzrokovani elementarnim nepogodama i drugim faktorima koji dolaze iz prirode, kao
jedino rjeenje preostaje to bre djelovati kako bi posljedice takvoga poara bile to manje, a
samim time i nastalu tetu u prirodi.
Zrana operativa u sustavu protupoarnog djelovanja javlja se kao nezamjenjivo sredstvo
borbe protiv umskih poara, poara veih razmjera i prostornog obuhvata, poara na
nepristupanim podrujima, otocima, brodovima i platformama. Takva saznanja dovode do
potrebe za uspostavljanjem meusobne suradnje zranih i zemaljskih snaga u gaenju poara.
Na podruju Republike Hrvatske primjena zranih snaga u taktici gaenja poara je kvalitetna
i vrlo znaajna. Iako je rije o kvalitetnoj suradnji koja ima vlastite strategije i taktike u
gaenju, one se razlikuju od drave do drave, jer se temelje na specifinostima pojedinih
podruja neke drave. Meutim, kao najsigurniji nain ogranienja veliine poara javlja se
gaenje prije nego to se taj poar ima vremena rairiti. Napad zrakoplovima na poar
omoguuje njegovo snanije i bre stavljanje pod kontrolu (priguivanje) nego to se to
postie djelovanjem iskljuivo zemaljskim snagama. Drugim rijeima, zrane snage posjeduju
svoje karakteristike koje se uspjeno istiu kada je rije o gaenju umskih poara, a njihova
kombinacija sa zemaljskim snagama omoguuje kvalitetnu taktiku gaenja poara.
Protupoarni zrakoplovi i helikopteri ve desetljeima pokazuju svoju funkcionalnost pri
gaenju poara svih vrsta i razmjera, bez obzira na pristupanost terena. Takve spoznaje
dovode do opravdanosti svakog ulaganja u protupoarni sustav koji predstavlja korist za cijelu
zajednicu, a naroito za podruja u kojima su nastali poari.

4
1.2 Izbor problema zavrnog rada

Priobalni pojas i otoje Republike Hrvatske oduvijek predstavljaju kritino podruje u

pogledu broja poara. Iako su poari evidentirani i na drugim dijelovima zemlje, ovo podruje
karakteristino je zbog klimatskih uvjeta u ljetnim mjesecima koji pogoduju poarima (duga
topla i suna ljeta s visokim temperaturama i jaki vjetrovi). Takoer se ne smije zanemariti
ljudski faktor koji takoer ima svoj doprinos u stvaranju poara.
Poari osim to predstavljaju ekonomski problem, uzrokuju i mnogo vee tete koje nastaju i
ostaju u prirodi. Rije je o sljedeim posljedicama:
Gubitak ume koja ima zatitnu funkciju,
Pojava ekoloke erozije,
Degradiranje umskog zemljita,
Ugroavanje prometnica i drugih javnih objekata,
Ugroavanje i unitavanje biljnog i ivotinjskog svijeta koji je neophodan za opstanak
pojedinih geografskih podruja,
Mijenjanje izgleda okolia,
Ugroavanje razliitih gospodarskih grana poput umarstva, turizma i slino.
Osim navedenoga, teta koju za sobom ostavljaju poari je jo vea samom spoznajom kako
postoje jo mnogobrojne posljedice koje tek treba istraiti. Takva shvaanja opasnosti poara i
njegovih posljedica dovode do shvaanja koliko je vana edukacija kako bi se umanjili
mogui umski poari, ali osim prevencija u smislu spreavanja nastanka poara, vano je i
kvalitetno djelovanje u trenutku nastanka i gaenja poara.
U borbi protiv umskih poara istiu se i zrane protupoarne snage, a naroito kada dolaze u
kombinaciji sa zemaljskim snagama. Problematika koja se uoava i istrauje ovim radom je
kolika je uloga i vanost zranih snaga u taktici gaenja poara.
Posljednje desetljee u Republici Hrvatskoj se sve vie ulae u sustav gaenja umskih
poara. Navedeno podrazumijeva ustroj sustava za gaenje umskih poara koji e biti u
skladu s ostalim sustavima mediteranskih zemalja. Ustrojavanje takvoga sustava
podrazumijeva ustroj zranih snaga za izvianje i gaenje (zrakoplovi i posade), odravanje i
logistiku.

5
Poveanje broja poara posljednjih godina zahtjeva konstantno prilagoavanje i razradu novih
tehnika i taktika u gaenju umskih poara, kao i stalna ulaganja u novu opremu i preventivna
djelovanja.
1.3 Ciljevi i zadaci zavrnog rada

Cilj zavrnog rada je predstaviti ulogu zranih snaga u taktici gaenja poara. Drugim
rijeima, u zavrnom radu se nastoji na struan i pristupaan nain predoiti kolika je uloga
zrane protupoarne operative, te na koji nain je modeliran sustav protupoarnog
zrakoplovstva.
U svrhu ostvarenja postavljenoga cilja, proizlaze odgovarajui zadaci koji se obrauju unutar
ovoga rada, a to su:
1. Utvrditi nain funkcioniranja protupoarnog sustava, te koje su prednosti gaenja iz
zraka,
2. Prikazati tehniko-tehnoloke znaajke protupoarnih zrakoplova i helikoptera,
3. Analizirati ustroj i organizaciju protupoarnog sustava u Republici Hrvatskoj
4. Formulirati prijedloge koji bi uinili sustav protupoarne zatite u Republici Hrvatskoj
kvalitetnijima.

1.4 Metode koritene za izradu zavrnog rada

Pri izradi rada koritene su sljedee znanstvene metode:

Metoda analize djelovanja zranih snaga u taktici gaenja poara,
Deskriptivne metode odnosno metode zapaanja i opisivanja koje ukljuuju
dokumentaciju (podaci koriteni iz strune literature).
Ciljeve zavrnog rada bit e mogue ostvariti na temelju navedenih metoda koje su se
koristile za izradu rada i na temelju prikupljenih podataka.

6
2. PRIKAZ REZULTATA RADA

2.1 Poar i njegovo nastajanje

Uvjeti za nastanak gorenja su: goriva tvar, kisik ili zrak i temperatura paljenja.
Temperatura paljenja je ona temperatura kod koje e se neka tvar zapaliti.
Kako je poar nekontrolirano stanje, poar se dalje razvija prema sljedeim uvjetima:
dovoljno gorive tvari, kisik ili zrak i temperatura gorenja.
Temperatura gorenja je ona temperatura koja se postigne o koliini gorive tvari i kalorinoj
moi te tvari.

Slika 1. Uvjeti za nastanak gorenja

Izvor: http://hns-cff.hr/files/documents/5649/ZOP%20-%20prezentacija.pdf (12.09.2016.)

Vatra je sveprisutna u ivotu suvremenog ovjeka. Iako pripada ljudskim najranijim

otkriima, te je uvjetovala mnogobrojna druga otkria, u suvremenim ivotnim uvjetima moe
predstavljati pravu opasnost kako za ovjeka tako i za okolinu koja ga okruuje. U
nekontroliranim uvjetima vrlo je est sluaj da se vatra pretvori u poar.
Poar je samopodravajui proces gorenja koji se nekontrolirano iri u prostoru.1 Poar je
nekontrolirano gorenje neke gorive tvari ili bolje reeno vatra je poprimila takve razmjere da

1
Zakon o zatiti od poara, N.N., br. 92/10, l.2.

7
se njom ne moe vladati niti upravljati.2 Bez obzira na definiciju, o poaru se govori kao o
opasnosti koja prijeti kako ovjekovu ivotu tako i okolini unutar koje djeluje.
S obzirom na mjesto nastajanja poare je mogue podijeliti u dvije osnovne kategorije:
Poari u zatvorenom prostoru (unutar nekoga objekta) i
Poari na otvorenom prostoru (izvan objekta).
Svaka vrsta poara posjeduje svoje karakteristike. Poari u zatvorenim prostorima uestaliji
su u zimskim mjesecima kada je ljudima neophodno grijanje. Za razliku od poara zatvorenih
prostora, poari na otvorenim prostorima su uestaliji u ljetnim mjesecima kada je vanjska
temperatura dovoljna da uz ostale preduvjete izazove poar.
Uzronici poara mogu biti iz prirode ili pak uvjetovani ovjekovim djelovanjem. Uzronici
koji dolaze iz prirode mogu biti visoka temperatura, udar groma i slino dok je najei
uzronik poara ovjek odnosno rezultati njegovog djelovanja, a prije svega nemara. ovjek
kao uzrok, najee sljedeim radnjama izaziva poar3:
Nepravilno postupanje s vatroopasnim tvarima,
Nepotivanje znakova zabrane o upotrebi otvorene vatre,
Puenje,
Neznanje pri rukovanju razliitim izvorima paljenja,
Pogreke pri projektiranju,
Nenamjenska uporaba strojeva, ureaja i opreme.
Kao najei uzronici poara izdvajaju se4:Otvoreni plamen, iskra i uarena tijela,
Vrui predmeti, instalacije i grijai,
Elektrine instalacije,
Statiki elektricitet,
Samozapaljivost i
Prirodne pojave.

2
Kardum, Z.: Prirunik za osposobljavanje iz zatite od poara., drugo izdanje,- Zagreb: HD usluge d.o.o.,
2014., str. 15.
3
Ibidem., str. 31.
4
Kardum, Z.: Prirunik za osposobljavanje iz zatite od poara., drugo izdanje, - Zagreb: HD usluge d.o.o.,
2014., str. 32.

8
2.1.1 Poari na otvorenom prostoru

umski poari su poari nastali na otvorenom prostoru na podruju Republike Hrvatske,

naroito na priobalju naprave ogromnu tetu. Osim prirodne i materijalne tete, ponekad se u
opasnosti nau i ljudski ivoti. Priobalje je izuzetno pogodno za irenje umskih poara
prvenstveno zbog klimatskih i vegetacijskih uvjeta. Gaenje umskih poara predstavlja
kompleksan, teak i opasan posao.
Koja vrsta poara e se dogoditi na pojedinom prostoru uvjetovano je razliitim imbenicima,
od kojih do izraaja najvie dolazi vrsta vegetacije. Vegetacija je svrstana u pet osnovnih
kategorija zapaljivosti.
Prva kategorija je prirodno ne zapaljiva vegetacija u koju se ubrajaju movarne ume u
kojima prevladava vrba, joha, topola, poljski jasen te slavonske i srodne ume hrasta lunjaka.
Unutar ove kategorije biljna masa je vea od 1000 kg/m2.
Druga kategorija su teko zapaljive vegetacije u kojima prevladava listopadna uma brdskog i
nieg gorskog pojasa kontinentalnih i pred planinskih krkih predjela. Takoer se u ovu
kategoriju ubrajaju poznate gorske bukove ume, ume hrastova sladunca, cera, kitnjaka i
kestena. Biljna masa se uglavnom kree izmeu 700 do 1000 kg/m2.
Trea kategorija je umjereno zapaljiva vegetacija, a obuhvaa sve crnogorine ume
visokogorskog te nie i vieg pred planinskog pojasa. Ova kategorija obuhvaa mjeovite
bukovo jelove ume te smrekove ume. Biljna masa je od 1000 do 1400 kg/m2.
etvrta kategorija je lako zapaljiva vegetacija i obuhvaa listopadne submediteranske ume
sjevernog primorja i Dalmatinske zagore. Ovu kategoriju obiljeavaju iroko rasprostranjene
penjae i ikare polu sredozemnog kra, hrast medunac, crnograb, bjelograb i koprivi. Biljna
masa je od 500 do 800 kg/m2.
Peta kategorija je ekstremno zapaljiva vegetacija. U ovu kategoriju se ubrajaju tipine
sredozemne ume, tvrdolisne makije uesredozemnog tipa te degradirane niske grmolike
garige. Poznati su grki hrast, divlja smokva, tetvika, broac, brljan, alpski bor, dalmatinski
bor, pinije, empres i dr. Biljna masa se kree od 500 do 800 kg/m2.
umski poari kao i drugi poari na otvorenom prostoru mogu se gasiti na vie naina, ovisno
o kakvom se poaru radi, terenu na kome je poar, vremenskim prilikama, snagama i tehnici
kojom se raspolae. Najvie koriteno sredstvo gaenja je voda, koja moe biti slatka ili slana.
Svaki poar mogue je ugasiti kantom vode ako vatrogasac brzo stigne do njega. to znai da
je za gaenje poara od velike vanosti i brzina. Posebno ako je poar izbio na teko

9
pristupanom terenu do kojega vatrogasci ne mogu doi. Tada je uloga zrakoplova za gaenje
poara velika. Oni imaju veliku pokretljivost i sposobnost brzoga doleta i noenja tereta.

2.2 Uloga zrakoplova u gaenju poara

Poari nastali na otvorenom prostoru vrlo esto su veih razmjera i na teko pristupanim
terenima. Takvi uvjeti zahtijevaju meusobnu suradnju vie razliitih slubi, pri emu se uz
vatrogasne postrojbe istiu i zrane snage.
Gusta vegetacija i teko pristupaan teren u priobalju oslobaaju veliku koliinu topline koju
je teko ili nemogue gasiti samo zemaljskim snagama. U takvim uvjetima zrakoplovi su se
iskazali kao vrlo efikasno sredstvo koje poar stavlja pod kontrolu, odnosno priguuje poar.
Ukratko reeno, zrakoplovi slue kao vrlo efikasna poetna navala kojom se poarite napada
brzo, esto i snano. U kratkom vremenskom razmaku zrakoplovima se na poarite bacaju
vrlo velike koliine sredstva za gaenje (najee voda), brzo prenosi djelovanje zranih snaga
s jednog mjesta na drugo, gase poari na teko dostupnim terenima i mjestima do kojih
zemaljske snage ne mogu doi, prevoze gasitelje i opremu na poarite, prevoze sredstva za
gaenje poara u spremnicima velike zapremine, provodi evakuacija ozlijeenih i ugroenih
osoba, provodi izvianje podruja ugroenih poarom i dr.
Zrakoplovi izbacuju veliku koliinu vode ili sredstva za gaenje koje moe biti baeno
direktno (na vatru) ili indirektno (bacanje usporivaa ispred linije poara s ciljem stvaranja
zatitnog pojasa). Koja od taktika e se primijeniti ovisi o mnogo faktora, a to su: osobine
vatre, broj gasitelja, broj i vrsta zrakoplova koji gase poar, oprema na tlu, vrsta kemijskih
retardanata, vrijeme izmeu dva bacanja vode iz zraka.
Posada prvog protupoarnog aviona koji stigne na poarite mora obaviti izvianje i
procijeniti cjelokupnu situaciju (poar, uvjete iznad poara, stanje vodene povrine sa koje e
uzimati vodu). Nakon toga kapetan stupa u kontakt sa zapovjednikom zemaljskih snaga za
gaenje poara i dogovara poetak i poziciju djelovanja.
Taktika, na zahtjev zapovjednika zemaljskih snaga na poaritu, a koju zrakoplovi izvode
moe biti:
Direktan napad na vatru,
Indirektan napad,
Napad iz jednog pravca,

10
 Napad iz vie pravaca,
Napad tehnikom tipanja.
U gaenju poara trebalo bi koristiti vie razliitih zrakoplova koji svojim dobrim ili loim
karakteristikama nadopunjuju jedan drugoga. U Republici Hrvatskoj se stalno koriste
Canadair, Air Tractor i helikopter, jer njihovo zajedniko djelovanje ima najbolji uinak u
gaenju poara.
Zrakoplovi koji slue za gaenja poara na otvorenim prostorima su prvenstveno avioni i
helikopteri. S obzirom na zapremninu vode koju mogu prenijeti, mogue ih je podijeliti u tri
osnovne kategorije, a to su teki, srednji i laki nosai. Pod tekim nosaima podrazumijevaju
se zrakoplovi koji mogu nositi vie od 7 000 litara vode, dok srednji prenose od 4 000 do 7
000 litara, a laki nosai prenose manje od 4 000 litara vode.
Teki nosai preko 7000 litara vode su:
ILJUIN IL76 moe prevoziti 42 000 litara vode ili retardanta. Kod nas se nije pokazao
uinkovit zbog loih manevarskih sposobnosti i slabog uinka gaenja (Korula 1998.
godine). Vodu uzima u zranoj luci iz hidrantske mree ili vatrogasnog vozila.

Slika 2. Iljuin IL76

Izvor: http://pressrs.ba/vijesti/globus/nestao-ruski-avion-sa-11-clanova-posade-01-07-2016 (16.09.2016.)

BERIEV Be-200 Moe nositi 12 000 litara pjenila. Moe izbaciti s jednim spremnikom 270
000 litara vode. Puni se na povrini jezera ili mora.

11
 Slika 3. Beriev Be-200
Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Beriev_Be-200 (16.09.2016.)

C-130 (HERKULES) Moe nositi 11 356 litara vode ili retardanta. Punjenje se provodi u
zranoj luci.

Slika 4. C-130 (Herkules)

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/C-130_Hercules (16.09.2016.)

ANTONOV AN32P Moe nositi 8 000 litara sredstva za gaenje. Puni se u zranoj luci iz
hidrantske mree ili iz spremnika vatrogasnog vozila.

Slika 5. Antonov AN32P

Izvor: http://www.antonov.com/aircraft/special-purpose-aircraft/an-32p (16.09.2016.)

12
Srednji nosai od 4000 do 7000 litara vode su:
BERIEV Be-12-P Moe nositi 6000 litara vode. Puni se na vodi prilikom glisiranja.

Slika 6. Beriev Be-12-P

Izvor: https://es.wikipedia.org/wiki/Beriev_Be-12 (16.09.2016.)

CANADAIR CL 215/415 Canadair CL 215 moe nositi 5 455 litara vode, a Canadair CL
415 moe nositi 6 123 litre vode.
ANTONOV AN 26P Moe nositi 4 000 litara sredstva za gaenje. Puni se u zranoj luci iz
hidrantske mree ili iz spremnika vatrogasnog vozila.
BASLER TURBO BT-67 Moe nositi 4 100 litara sredstva za gaenje. Puni se u zranoj
luci iz hidrantske mree ili iz spremnika vatrogasnog vozila.

Slika 7. Basler Turbo BT-67

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Basler_BT-67 (16.09.2016.)

13
Od lakih nosaa do 4 000 litara istiu se sljedei zrakoplovi:
AIR TRACTOR AT 802F (izviako navalni) Moe nositi 3 200 litara sredstva za
gaenje. Puni se u zranoj luci iz hidrantske mree ili iz spremnika vatrogasnog vozila. A tip
AT 802A moe se puniti na vodi glisirajui.

Slika 8. Air Tractor AT 802F (izviako-navalni)

Izvor: http://www.airtractor.com/aircraft/802f (16.09.2016.)

DROMADER PZL M18 Moe nositi 2 500 litara sredstva za gaenje. Puni se u zranoj luci
iz hidrantske mree ili spremnika vatrogasnog vozila.
ANTONOV AN 2LV Moe nositi 630 litara sredstva za gaenje. Puni se u zranoj luci iz
hidrantske mree ili iz spremnika vatrogasnog vozila.

Slika 9. AntonovAN 2LV

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Antonov_An-2 (16.09.2016.)

14
Helikopteri se takoer mogu podijeliti na tri kategorije, a to su teki, srednji i laki nosai
vode.

Teki nosai vode su iznad 7 000 litara i to su sljedei:

Mi 26T Masa podvjesnog kontejnera i sredstva za gaenje iznosi 20 000 kg.

Slika 10. Mi 26T

Izvor: http://www.russianhelicopters.aero/en/helicopters/civil/mi-26t.html (16.09.2016.)

AIR CRANE ERICSON S-64F Spremnik za vodu iznosi 9 000 litara, spremnik za pjenilo
290 litara. Spremnici su integrirani u helikopteru. Puni se usisavanjem vode iz lebdeeg
poloaja iznad povrine vode (rijeke, mora ili jezera).

Slika 11. Air Crane Ericson S-64F

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Sikorsky_S-64_Skycrane (16.09.2016.)

15
Srednji nosai vode od 4 000 litara do 7 000 litara vode su sljedei:
SUPER PUMA AS 332L Spremnik za vodu je volumena 2 700 litara i moe biti integriran
u helikopter ili moe biti kao podvjesni teret volumena do 4 500 litara.

Slika 12. Super Puma AS 332L

Izvor: https://en.wikipedia.org/wiki/Eurocopter_AS332_Super_Puma (16.09.2016.)

Laki nosai vode su do 4 000 litara i to su:

AUGUSTA BELL 212 spremnik sredstva za gaenje je 800 litara, kao podvjesni teret, a
moe biti i kao integrirani spremnik u helikopteru.
Mi8 MTV-1 Spremnik sredstva za gaenje je 2 600 litara kao podvjesni teret.

Slika 13. Mi8 MTV-1

Izvor: http://heli.utair.ru/en/aircrafts/24606.html (16.09.2016.)

SIKORSKIJ S-70A Spremnik za vodu volumena 3785 litara i ugraen u helikopter. Puni se
usisavanjem iz lebdeeg poloaja.

16
Zrakoplovi se dijele i prema nainu uzimanja vode. Tako se razlikuju zrakoplovi koji uzimaju
vodu na aerodromima iz hidranta ili vatrogasnog vozila od onih koji uzimaju na prirodnim
izvorima poput jezera, rijeka i mora. Zrakoplovi koji due koriste slanu vodu zahtijevaju
ee odravanje zrakoplova i unutranjih spremnika.
U praksi se vrsta zrakoplova primjenjuje ovisno o njihovoj dostupnosti, ali i o sljedeim
karakteristikama pojedinog sluaja5:
Financijska sredstva (trokovi leta i odravanja),
Letake karakteristike zrakoplova,
Blizina prirodnih izvora vode i
Koliina vode koja se moe izbaciti u jedinici vremena.
Prednosti zrakoplova u odnosu na drugu opremu za gaenje poara su viestruka. Naime,
osim ve spomenutoga problema nepristupanih podruja, prednost zrakoplova i njegove
pokretljivosti se istie i u sluajevima kada se vie poara pojavi istodobno. Osim to pomau
u izbacivanju vode, zrakoplovi mogu pomoi i u prevoenju ljudstva i opreme na mjesto
poara, nadzirati poar iz zraka i tako zapovjednike protupoarnih snaga konstantno
izvjetavati o stanju na terenu.
Zrakoplovi mogu gasiti poar samostalno ili u koordinaciji sa zemaljskim snagama, kao i
provoditi zadae na mjestima koja su nedostupna zemaljskim snagama. Bacajui velike
koliine vode ili kemijskih usporivaa u kratkom vremenu, te brzim prenoenjem teita
djelovanja s jednoga mjesta na drugo mjesto, omoguuje zatitu ljudima i opremi na zemlji u
sluajevima kada ostanu opkoljeni poarom, zbog krive prosudbe dinamike poara i drugih
okolnosti. Zbog smanjenja ukupnih trokova gaenja poara, avioni gase do trenutka dolaska
ili uporabe zemaljskih snaga. Meutim, postoje i iznimni sluajevi kada zrakoplovi provode i
prvu fazu sanacije poarita, odnosno natapanje rubova i potencijalnih arita.6

2.2.1 Hrvatska taktika gaenja poara iz zraka

Svaka drava ima vlastite taktike gaenja poara iz zraka, koje su uvjetovane raspoloivim
sredstvima i drugim prilikama koje pojedina drava posjeduje. Tako je Republika Hrvatska,

5
Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti, M.: Osnove gaenja poara
raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010., str. 123.
6
Rosavec, R., panjol, ., Bari, D., Pali, D.: Primjena zrakoplova pri gaenju poara. Zagreb: Vatrogastvo
i upravljanje poarima, br. 2/2014., vol. IV, 2014., str. 24.

17
uz dugogodinju praksu gaenja poara zranim snagama, razvila vlastitu taktiku gaenja
poara iz zraka. Hrvatska taktika gaenja poara iz zraka uvjetovana je sljedeim prilikama7:
1. Ogranieni broj raspoloivih protupoarnih aviona i helikoptera,
2. Zemaljske snage su slabije tehniki opremljene
3. Do veine umskih podruja nema izgraenih protupoarnih komunikacija,
4. Niska ukupna razina prevencije,
5. Uzak priobalni pojas koji je s jedne strane omeen morem, a s druge visokim
planinama, koji je iznimno vaan za turizam iz kojega se istiu kljune toke poput naselja,
kampova, hotela, maslenika, vinograda i slino,
6. Veliki broj otoka koji su slabo prometno povezani s kopnom i ija je ukupna
infrastruktura nedostatno razvijena,
7. Mali broj mjesta baziranja protupoarnih aviona i mali broj operativnih letjelita,
8. Ogranien broj mjesta za uzimanje vode u kontinentalnom podruju,
9. Veliki broj nacionalnih parkova i parkova prirode,
10. Mediteranska klima i vegetacija,
11. Susjedne drave imaju slabije razvijenu protupoarnu zatitu (BiH, Crna Gora) te iz
njih stalno prijeti prelazak poara na podruje Republike Hrvatske.

Hrvatska taktika gaenja poara iz zraka sastoji se u tome da se intervenira odmah s

maksimalnim brojem snaga u samom poetku. To je ujedno i najjeftiniji nain. Ostvaruje se
uteda resursa od minimalno 30% i 50% smanjenja povrine koju je zahvatio poar.
Tehnike znaajke protupoarnih aviona prikazuju sposobnost aviona, uporabnost, sigurnost,
uinkovitost i ekonominost. HRZ i PZO u borbi protiv poara koriste Canadair, Air Tractor i
helikoptere. Svaki od njih ima odreenih prednosti u odnosu na druge tako da zajednikim
djelovanjem mogu ugasiti svaki poar uz minimalne trokove. Tako Canadair 415 ima
najveu udarnu mo pa se koristi kao glavna udarna snaga u gaenju poara otvorenih
prostora.
Avion AT 802F ima manju udarnu mo od CL415, ali ima veliku izdrljivost. Koristi se kao
izviaki avion. Moe se koristiti i kao zapovjedno mjesto. Namijenjen je inicijalnom udaru te
gaenju poara u blizini aerodroma ili u dubljim podrujima. Ne uzima vodu sa vodenih
povrina.
7
Turkovi, D.: Taktika gaenja poara otvorenih prostora avionima (II. dio), Hrvatski vojnik, broj 315, 22.
listopada 2010. str. 28., dostupno na: https://hrvatski-vojnik.hr/pdfmagazin/hv_315.pdf (10.08.2016.)

18
Avion AT 802A uzima vodu sa vodenih povrina pa se koristi kao navalni avion u gaenju
manjih poara priobalja, te kao potpora avionima CL 415 u gaenju manjih poara.

2.3 Vrste i karakteristike protupoarnih zrakoplova

Za gaenje poara otvorenih prostora iz zraka danas se koriste sljedei zrakoplovi8:

1. Avioni tankeri pripreme se i napune na zemlji, u zranoj luci, a potom prenose
sredstvo za gaenje poara do mjesta poara,
2. Avioni sakupljai (scooper) skupljaju vodu s prikladne vodene povrine koja se
nalazi u najveoj blizini od poarita (jezero, rijeka, more),
3. Helikopteri s podvjesnim vjedrom ili spremnikom u unutranjosti helikoptera
primarno se koriste za prevoenje i brzo prebacivanje gasitelja i opreme, a rjee za samo
gaenje poara.
Kada je rije o poarima veih razmjera, potreban je i vei broj zrakoplova, bolja koordinacija
cjelokupnog tima (i na zemlji i u zraku), kao i esti dolazak zrakoplova na poarite. Da bi se
zadovoljilo navedeno, vrlo je vana i blizina vodene povrine. Ukoliko vodena povrina nije
dovoljno blizu poara, poveava se vrijeme gaenja. Na vrijeme gaenja moe utjecati i
nedostatan broj zrakoplova.
Mali zrakoplovi i helikopteri su prepoznati kao vrlo dobro izviako sredstvo kako bi se
dojavile informacije o poaru, iskljuivo ako je njihovo patroliranje pravilno usmjereno i ako
nose dovoljno vode ili sredstva za gaenje za poetni napad kako bi usporili kretanje vatre do
dolaska navalnih zrakoplova. Jedan do takvih zrakoplova je Canadier i helikopter s njedrom
ili krukom, o kojima je rije u nastavku rada.

2.3.1 Izbacivanje vode iz zrakoplova

Postoji nekoliko naina izbacivanja vode ili vode s dodatkom aditiva iz zrakoplova, ovisno o
vrsti zrakoplova, pokrivenosti povrine koja je vie ili manje zahvaena poarom i o procjeni
pilota. Ukupna koliina sredstva za gaenje moe se izbaciti odjednom ili u vie puta.
Canadair izbacuje vodu istovremeno iz oba spremnika, a moe i pojedinano.

8
Ibidem.

19
Kod izbacivanja sredstva za gaenje istovremeno iz oba spremnika povrina koja se natapa je
elipsastog oblika i dimenzija 85 x 20 metara, a kod pojedinanog izbacivanja dimenzije su
140 x 12 metara. Kod gaenja poara iz zraka bitna je i preciznost izbacivanja vode. Za
uspjeno gaenje potrebno je da jedan dio vode padne direktno na vatru, a drugi dio na okolno
raslinje. To moe biti polovina vode, a moe 2/3 na poar, a 1/3 na okolno raslinje.
Tako imamo izravan nain gaenja koji se koristi za poare malih razmjera, poetne i
tokaste.

Slika 14. Izravan nain gaenja poara

Izvor: Vatrogasne intervencijske postrojbe: Gaenje poara otvorenoga prostora, Zagreb, 2001., str. 35.

Neizravan nain gaenja kod kojega se primjenjuje izbacivanje vode ili sredstva za gaenja na
odreenoj udaljenosti od smjera kretanja glavne fronte poara.

20
 Slika 15. Neizravan nain gaenja poara
Izvor: Vatrogasne intervencijske postrojbe: Gaenje poara otvorenoga prostora, Zagreb, 2001., str. 35.

Tehnika tipanja podrazumijeva izbacivanje vode ili retardanta na poare koji gore na veim
povrinama tako da se na bokovima poara elipsaste povrine veu jedna u drugu i na taj
nain se suava fronta poara oko samoga vrha.

Slika 16. Gaenje poara tehnikom tipanja

Izvor: Vatrogasne intervencijske postrojbe: Gaenje poara otvorenoga prostora, Zagreb, 2001., str. 36.

Kod izbacivanja vode uz preciznost jako je bitno i iskustvo pilota, a takoer i vatrogasnog
zapovjednika na tlu. Pozornost treba obratiti i na boni vjetar, gdje se prednost daje letenju sa
bonim vjetrom. Bitna je i visina odbacivanja sredstva za gaenje. Neki smatraju manju visinu
uinkovitijom, a neki veu od 15-30 centimetara iznad vrhova stabala. Manja visina
odbacivanja bolja je za male poare u gustom pokrovu jer cijela koliina vode pada na tlo kao

21
homogena masa (nema rasprivanja) i ima jak mehaniki udar. Nepovoljno je to to moe biti
pogubno za gasitelje na tlu i opremu koja se tamo nalazi, a moe uiniti i veliku tetu na
vegetaciji. Odbacivanje vode sa veih visina smatra se uinkovitijim kod poara niskog
intenziteta. Ako je mogue, sva odbacivanja vode treba raditi istom brzinom. Za uspjeno
gaenje iz zraka bitan utjecaj ima i konfiguracija terena.
Na vrlo strmim padinama uinkovitiji rezultat se postie izbacivanjem vode iz zaokreta.
Na manje strmim padinama koristi se prilaz zrakoplova u obruavanju direktno na cilj, a
sredstvo se isputa netom prije izlaska iz obruavanja koji zahtjeva veliko iskustvo pilota
(precizna prosudba i navalna sposobnost aviona).

2.3.2 Naini djelovanja zrakoplova

Zrakoplovi ine jako bitan segment u sustavu gaenja poara. Uz odgovarajui tip i broj
zrakoplova potreban je uinkovit sustav logistike potpore. Potrebno je imati dovoljan broj
osposobljenih pilota, tehniara i objekte za smjetaj zrakoplova i osoblja. Logistika potpora
je vana jer zrakoplovi zahtijevaju propisno odravanje.
Zrakoplovi sami za sebe nisu dovoljni za gaenje poara ve e gaenje poara biti uinkovito
ako je kombiniran rad zrakoplova, gasitelja i vatrogasnih vozila. Koji e se nain gaenja
primijeniti ovisi o situaciji (razvoju i irenju poara).
Koja tehnika e se primijeniti ovisi o broju gasitelja i opremi na tlu, broju zrakoplova i
vremenu izmeu dva bacanja. Vrlo je bitno da kad se koriste zrakoplovi za gaenje poara,
pozornost se mora obratiti na sigurnost gasitelja na tlu. Iz navedenog razloga sustav
zapovijedanja mora biti jasno utvren. Sustav zapovijedanja se odnosi na komunikaciju
izmeu posade zrakoplova i gasitelja na tlu.
Svaki sustav komunikacije mora imati razraenu proceduru upotrebe zrakoplova, to znai da
su unaprijed utvrene opoarene povrine koje se zbog svojega znaaja i vrijednosti tretiraju
zrakoplovom.
Glavna zadaa zrakoplova je da zaustavi irenje vatrene stihije i bude podrka gasiteljima na
zemlji. Zrakoplovi djeluju na nain da izbacuju veliku koliinu vode, pjene i retardanta na
poar ili ispred linije djelovanja poara u vrlo kratkom vremenu. Izbacivanje moe biti
direktno na frontu poara ili indirektno s ciljem stvaranja zatitnog pojasa.
Svi zrakoplovi imaju prednosti i ogranienja, stoga se u akciji gaenja poara koristi vie
razliitih zrakoplova koji se meusobno nadopunjuju.

22
2.3.3 Vrste zrakoplova

2.3.3.1 Poljoprivredni avioni

U akciji gaenja poara mogu sudjelovati i poljoprivredni avioni koji imaju rezervoar za
kemikalije kojima se tretiraju poljoprivredne povrine, a u sluaju poara pune se sredstvima
za gaenje poara. Poljoprivredna avijacija je bila rasprostranjena u naim krajevima zadnjih
40-ak godina. Uglavnom je bila rije o avionima za tretiranje usjeva.

Slika 17. Dromader PZL M18

Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/PZL-Mielec_M-18_Dromader (14.09.2016.)

Prije osamostaljenje RH za gaenje sezonskih poara od poljoprivrednih aviona koristio

DROMADER PZL M18. Zrakoplov DROMADER PZL M18 je proizveden u Poljskoj.
Opremljen je jednim motorom snage 721 kW, kao jednosjed s dobro oblikovanom kabinom
koja omoguuje dobru vidljivost.
Ispod pilotske kabine nalazi se rezervoar sa 1500 kg kemikalija kapaciteta 2500 litara. Kako
bi se umanjili udari tekuine u letu, u rezervoaru se nalaze valobrani.
Navedeni zrakoplov ima sustav za doziranje kemikalija, cjevovod s mlaznicama za
izbacivanje kemijskih sredstava u prahu i granulama, ureaj za izbacivanje tekuine u obliku
vodene magle te ureaj za izbacivanje sredstva za gaenje poara jednim izbaajem, u obliku
bombe, otvaranjem specijalnih vrata na rezervoaru.
Leti brzinom od 145 km/h, baca sredstva za gaenje sa visine od 21 m i prekriva povrinu od
60x15 m.

23
Tablica 1. Tehnike karakteristike poljoprivrednog aviona Dromader PZL M18

Bez ureaja za agro let S ureajem za agro let

Motor ASZ 62 IR
Snaga motora 721 kw
Propeler etveroperni metalni propeler
Promjer propelera 3,3 m
Masa pri polijetanju 4200 kg
Masa praznog aviona 2470 kg
Volumen rezervoara za 2500 l
kemikalije (vodu)
Duljina aviona 9,5 m
Visina aviona 3,7 m
Raspon 17,7 m
Povrina krila 40 m2
Max. Brzia 256 km/h
Tehnika brzina 205 km/h 190 km/h
Radna brzina 170/185 km/h
Pri usponu 5,8 m/s 5,3 m/s
Duljina piste za polijetanje 275 m 280 m
(na tlu)
Duljina piste za slijetanje 330 m 320 m
Domet 520 km
Max. Visina leta u radnom 6500m
stanju
Rezervoar za gorivo 2 x 200 l
Akumulator 24V

2.3.3.2 Air Tractor

Air Tractor je vienamjenski avion s turbo motorom. Koristi se u poljoprivrednom i

protupoarnom zrakoplovstvu. Ovaj zrakoplov je proizveo ameriki proizvoa
AIRTRACTOR. Prvi let je proveden u listopadu 1990. godine. Zrakoplov Air Tractor se
koristi u poljoprivrednom zrakoplovstvu za zapraivanje, a najbolji je za gaenje poara
manjih opsega, te na veim poaritima za zatitu i gaenje rubnih podruja.
Air Tractor AT-802F je oprema istraivako-navalne namjene. Iako mnogi smatraju kako su
Canadair i Air Tractor istoznanice u laikom rjeniku, postoji znaajna razlika izmeu ova
dva zrakoplova. Air Tractor se prvenstveno primjenjuje za ophodnju i prvi udar na poaritu.
Na temelju prosudbe i informacija koje donosi zapovjednik Air Tractor ovisi angairanje
drugih zrakoplova, odnosno Kanadera u Republici Hrvatskoj.

24
Tim zrakoplovima idealan bi razmjetaj bio po otocima, gdje bi njihova izvidniko-navalna
funkcija jo vie dola do izraaja.

Slika 18. Air Tractor

Izvor: http://www.airtractor.com/aircraft/802f (18.08.2016.)

Karakteristike Air Tractora su prikazane sljedeom tablicom.

Tablica 2. Karakteristike Air Tractora

Motor 997 kW (1424 KS)

Brzina leta do poarita (pun) 315 km/h
Brzina izbacivanja vode 193 201 km/h
Duina uzleta punog zrakoplova 580 m
Spremnik za vodu i pjenilo 3024 litara i 68 litara pjenilo
Prevaljni put 1 min = 5 km
Izvor: Vatrogasne intervencijske postrojbe: Gaenje poara otvorenoga prostora, Zagreb, 2001., str. 31.

Na temelju podataka prikazanih u tablici 2, moe se uoiti kako za gaenje poara Air Tractor
primjenjuje vodu i pjenilo. Air Tractor je jednomotorni niskokrilni zrakoplov kod kojeg je
uoen nedostatak punjenja sredstvima za gaenje poara. Drugim rijeima, ovi zrakoplovi se
moraju puniti na zemlji iz hidrantske mree ili vozila, to se smatra nedostatkom za umske
poare koji na podruju Republike Hrvatske najveu brojnost postiu u priobalju, gdje je
najbolje koristiti zrakoplove poput Canadaira koji se pune na vodi.

25
2.3.3.3 Canadair

Canadairi pripadaju kategoriji srednjih nosaa vode, od 4000 do 7000 litara. Rije je o
specijaliziranim zrakoplovima koji su projektirani i graeni za borbu protiv poara na
otvorenim prostorima. Canadairi imaju najveu udarnu mo za gaenje poara pa se koriste
kao glavna udarna snaga u gaenju poara otvorenih prostora. Glavni proizvoa ove vrste
zrakoplova je tvrtka Bombarder iz Kanade.
Canadair CL 215 je kanadski amfibijski zrakoplov namijenjen za gaenje poara. Vodu puni
u letu (slijetanjem na vodenu povrinu i nakon punjenja odmah uzlijee). Teret isputa iznad
podruja zahvaenog poarom. Protupoarni je zrakoplov sa 2 Pratt & Whitney R-2800 turbo-
elisa motora. Uzima s vodene povrine 5455 l vode u 12 sekundi. Postoji verzija za prijevoz
ljudi (do 19 osoba) i 3864 kg tereta i koristi se u spasilakim misijama

Slika 19. Canadair CL-215

Izvor: http://fsaircraft.net/canadair/cl-215 (24.07.2016.)

26
Tablica 3. Tehnike karakteristike Canadair CL-215

Osnovne karakteristike
Posada 2
Kapacitet 5454 l vode
Duina 19,82 m
Raspon krila 28,60 m
Povrina krila 100,3 m2
Visina 8,98 m
Masa zrakoplova 12000 kg
Max. Masa uzlijetanja 17100 kg iz vode i 19730 kg s kopna
Najvea brzina 290 km/h
Dolet 2430 m
Brzina penjanja 5 m/s
Motor 2x Pratt & Whitnay R-2800 83 Amradialna
motora s 18 cilindra
Brzina rketanja prilikom uzimanja vode 140-150 km/h
Duljina staze potrebna za uzimanje vode Oko 1500 m
Vrijeme potrebno za uzimanje vode 12 sek
Vrijeme potrebno za isputanje ukupne 1 sek
koliine vode

Canadair se po prvi put koristio u Kanadi kada su shvatili kako je vea teta koja nastane
gorenjem uma u odnosu na ulaganja koja su potrebna za tehniku za gaenje. Rezultat takvoga
razmiljanja je avion Canadair. Prvi model ovoga aviona bio je CL-215 koji je prvi put
poletio 23. listopada 1967. godine, a prva intervencija na kojoj je koriten izvedena je u lipnju
1969. godine. S obzirom da su ga pokretala dva Pratt & Whitney R-2800 motora, na nekim
podrujima su ove avione zvali i Patak. Brzina kretanja bila mu je 140-150 km/h tijekom
uzimanja vode. Staza koja mu je bila potrebna za uzimanje vode je oko 1,5 km. Konfiguracija
krila CL-215 je takva da mu poboljava operativnost pri manjim brzinama. Jo jedna od

27
vanih prednosti ovoga aviona je mogunost letenja u olujnim vjetrovima i turbulencijama
koje nastaju preletima iznad podruja s vrelim zrakom (poarima).9
Canadair je dvomotorni visokokrilac, te se kao takav ubraja u amfibijske zrakoplove.
Amfibijski zrakoplovi imaju krila zrakoplova i trup broda, to im omoguuje plutanje i
letenje. Na podruju Republike Hrvatske koristi se izraz Kanader, to je termin koji je
podjednako zastupljen za avione CL-215 i CL-415. Rije je o avionima koji su, osim po
svojoj utoj boji, prepoznatljivi i po tome to se u pravilu upuuju na najtea poarita.
Tijekom 1995. godine Republika Hrvatska kupila je prve avione CL-215. Okonanjem
Domovinskog rata eskadrila se popunjava avionima kako bi se zadovoljile potrebe za ovom
vrstom namjenskih aviona. Tako su 1997. godine nabavljeni CL-415, a od nedavno se u
sastavu nalaze i avioni Air Tractor AT-802F.
Republika Hrvatska u okviru protupoarne eskadrile raspolae sa ukupno 6 Canadair-a.

Tablica 4. Karakteristike Canadair-a

CL-215 CL-415
Brzina leta do poarita 259 km/h max. 365 km/h
Brzina pri izbacivanju vode 185-203 km/h 195 km/h
Ukupni kapacitet vode 5.346 litara 6.130 litara
Vrijeme punjenja 10-12 sec 10-12 sec
Izvor: Vatrogasne intervencijske postrojbe: Gaenje poara otvorenoga prostora, Zagreb, 2001., str. 29.

Na temelju podataka prikazanih u tablici 4, moe se uoiti razlike izmeu CL-215 i CL-415.
Koliina sredstava koje moe ponijeti CL-215, namijenjenih za gaenje poara je 5.346 litara,
odnosno 6.130 litara kod CL-415. Osim u koliini noenja vode, ova dva tipa aviona razlikuju
se i u vrsti motora. Avion CL-215 koristi dva 18 cilindrina etverotaktna motora svaki snage
1.565 kW (2.100 KS), dok CL-415 koristi dva turbopropelerna (mlazna) motora svaki snage
1.775 kW (2.380KS).10
Canadair CL-415 modernizirana je inaica CL-215T. pilotska kabina opremljena je EFIS
sustavom, ima zaobljena krila, amfibija je, tei je i moe podnijeti vei teret. Prvenstveno je

9
Grebovi, N.: Kanaderi Canadair CL215 i CL-415, dostupno na:
http://www.automotosvijet.com/index.php/luxury-lifestyle/186-aeronautika-bih/18372-kanaderi-canadair-avioni
(24.07.2016.)
10
Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti, M.: Osnove gaenja
poara raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010., str.125.

28
namijenjen isputanju vodenih bombi. Canadair CL-415 se moe preurediti i za patroliranje
na moru i prijevoz tereta i putnika. Ima veliku navalnu mo, slui za bacanje velike koliine
vode na poarite, velike je pokretljivosti i preciznosti, a voda se moe uzimati na kratkim
vodenim povrinama. Kod punjenja vode glisira brzinom od 70 vorova, a moe uzimati vodu
s mora, jezera i rijeka. U 10 sekundi skupi 5346 l vode i pri tome prijee put od 200 metara.
Za punjenje spremnika vodom Canadairi koriste vodu iz mora ili jezera tako to pri niskom
letu uranjaju trup nekoliko centimetara u vodu kako bi je zahvatili i napunili spremnik. U roku
od 10 12 sekundi s takvim se postupkom u spremnike prikupi koliina vode od 6 t. Canadair
CL-415 moe 1,2 milijuna litara vode izbaciti tijekom jednoga dana, meutim, postoji i
odgovarajui problem koji se vee uz njegovo brzo pregrijavanje klipnih motora, to zahtjeva
odgovarajue pauze izmeu gaenja poara

Slika 20. Canadair CL-415

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=lU_u12Evy0g (24.07.2016.)

Tablica 5. Tehnike karakteristike Canadair CL-415

Tehnike karakteristike

29
Proizvoa Kanada
Posada 3
Motor 2 turboprop motora Pratt & Whitnay Canada svaki snage 2380
KS s etverokrakim elisama
Duina 19,81 m
Raspon krila 28,38 m
Visina 11 m
Povrina krila 100,33 m2
Teina Prazan 12600 kg, max 19890 kg
Gorivo 5796 l
Brzina Max 365 km/h, krstarea 365 km/h
Dolet Na razini mora 1050 m
Duljina polijetanja 700 m
Duljina slijetanja 670 m
Duljina skupljanja vode 1340 m
Operativni vrhunac 6100 m
Max. Ostajanje u zraku 7h
Max. Ostajanje na poaru 4h
Kapacitet spremnika vode 6130 l
Kapacitet spremnika pjene 340 l
Vrijeme skupljanja vode 12 sek
Min. Dubina vode 2m
Max. Visina valova 2m

2.3.4 Helikopter s vjedrom ili krukom

Svaki poar na otvorenom prostoru je jedinstven, te kao takav zahtjeva i jedinstven pristup,
pri emu se uzimaju u obzir svi imbenici koji na njega utjeu. U skladu s time koriste se i
razliiti zrakoplovi. Za razliku od aviona, helikopteri imaju svoje odgovarajue prednosti i
nedostatke, te se kao takvi primjenjuju u odgovarajuim situacijama.
Helikopteri se takoer s vremenom modificiraju kako bi se to vie umanjili prepoznati
nedostatci, odnosno kako bi se unijeli tehnoloki i drugi noviteti koji e olakati posadi i timu
u borbi protiv poara. Republika Hrvatska raspolae s nekoliko vrsta helikoptera, od kojih se
istiu Mi-171 Sh i Mi-8 MTV1. Helikopter Mi-171 Sh pripada kategoriji srednjih transportnih
helikoptera ija je namjena prijevoz ljudi, meutim efektivan je i u gaenju poara jer
raspolae s protupoarnim ureajem nosivosti do 2.200 litara vode. Maksimalna brzina je 250
km/h, dok je maksimalna brzina krstarenja 230 km/h. Maksimalna masa podvjesnog tereta
koju moe ponijeti je 4.000 kg, to je ujedno i masa tereta koju moe ponijeti u teretnoj
kabini. Visina leta koju moe podnijeti je maksimalno 6.000 metara.11 Helikopter Mi-171 Sh

11
https://www.morh.hr/hr/morh-u-zajednici/75-protupoarne-aktivnosti/taktiko-tehniki-podaci/2072-helikopter-
mi-171-sh.html (23.07.2016.)

30
je novi zrakoplov kojeg je 2008. godine Republika Hrvatska dobila u sklopu rjeavanja
klirinkog duga s Ruskom Federacijom. Primjena ovoga helikoptera je viestruka te se tako i
koristi za gaenje otvorenih poara, transport i desantiranje vatrogasaca i opreme, te u
akcijama traganja i spaavanja transporta i unesreenih.12

Slika 21. Helikopter Mi-171 Sh

Izvor: http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/veliki-pozar-na-jankomiru-gasi-i-morh-ov-helikopter-932877
(22.07.2016.)

Tablica 6. Tehnike karakteristike helikoptera Mi-171 Sh

Posada 3
Kapacitet 32 putnika
Duina 18,42 m
Promjer rotora 21,352 m
Visina 4,76 m
Masa helikoptera 7.100 kg
Maksimalna masa uzlijetanja 13.000 kg
Najvea brzina 250 km/h
Dolet 950 km
Brzina penjanja 8 m/s
Najvea visina leta 6.000 m
Motor 2x Klimov TV3-117VM turbo-osovinska motora
Osim navedenog novog Mi-171 Sh helikoptera, Republika Hrvatska raspolae i sa Mi-8
MTV1 helikopterima koji su u primjeni od 1992. godine. Takoer je rije o srednjem
transportno helikopteru ija je namjena prijevoz tereta, ljudstva i desantiranje padobranaca.
Helikopter MI-8 MTV1 dosee maksimalnu brzinu od 250 km/h, dok je brzina krstarenja 240
km/h. U teretnom prostoru moe ponijeti 4.000 kg ili 24 vojnika, te podvjesno 3.000 kg.
12
Parlov, L.: Mi-171 na pripremama za protupoarnu sezonu, Hrvatski vojnik, broj 187, svibanj 2008.,
dostupno na: www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1872008/MI171.asp (21.03.2015.)

31
Pogon mu se sastoji od dva turboosovinska motora od kojih je svaki snage 1470 kW s
peterokrakim rotorom promjera 21,294 m.13

Tablica 7. Tehnike karakteristike helikoptera MI-8 MTV 1

Proizvoa SSSR
Posada Tri (kapetan, kopilot i tehniar leta)
Pogonska skupina Dva turboosovinska motora TV3-117MT svaki snage 1470 Kw
(2000) s peterokrakim rotorom promjera 21,294 m
Duina 18,219 m
Duina (rotor se okree) 25,262 m
Visina 5,521 m
Povrina rotora 21,8 m2
Teina Prazan 7085 kg
Normalan - 11100 kg
Max. Na polijetanju 13000 kg
Gorivo U internim spremnicima 2615 l
U internim i dopunskom 3530 l
U internim i podvjesnom 4445 l
Max. Brzina 250 km/h
Krstarea brzina 240 km/h
Dolet S 217 kg tereta 495 km
S 4000 kg tereta 465 km
S jednim dopunskim spremnikom 725 km
S dva dopunska spremnika 950 km
Vrhunac leta 6000 m
Nosivost U teretnom prostoru 4000 kg ili 24 vojnika
Podvjesno 3000 kg
Izvor: Vlastiti

Slika 22. MI-8 MTV 1

13
MI-8 MTV1, dostupno na: https://www.morh.hr/hr/protupozarna-sezona-2015/tehnicke-karakteristike-zracnih-
snaga/mi-8-mtv-1.html (25.07.2016.)

32
 Izvor: https://www.morh.hr/hr/protupozarna-sezona-2015/tehnicke-karakteristike-zracnih-snaga/mi-8-mtv-
1/224-morh/aktualne-teme/protupozarna-sezona-2015.html (27.07.2016.)

Kao rezultat primjene helikoptera u gaenju poara, u literaturi su navedena sljedea

iskustva14:
Zamorno i stresno u odnosu na uinke,
Lak gubitak vjedra i este pogibeljne situacije,
Uinak gaenja na velikim poarima je mali i neodgovarajui u odnosu na uloena
sredstva,
Primjena na poarima industrijskih objekata ili skladita praktino je neizvediva,
Najrentabilniji su u gaenju poetnih poara i u zavrnim fazama (kada su mali
plamenovi i turbulencije),
Vrlo su korisni za prevoenje vatrogasaca, opreme i vode na udaljena poarita,
Pruaju odgovarajuu logistiku potporu gasiteljima na terenu.

2.4 Komunikacija sa zemaljskim snagama u gaenju poara

Pri gaenju poara od velikog je znaaja informacijsko komunikacijski sustav koji povezuje
zemaljske i zrane snage i njihovim unisonim djelovanjem omoguuje laku i bru borbu
protiv poara. Upravljanje informacijama o poaru znaajno je olakano uvoenjem razliitih
softvera i konstantnim razvojem informatike tehnologije. Kompjuteriziranje potpore u
prikupljanju i obradi podataka o vremenu, poarima, ponaanju poara, stanju otkrivanja,
poetnim napadima i snagama za gaenje smanjilo je broj odgovornih osoba koje rade na
ovim poslovima.
Osim razliitih programskih podrki, velika je vanost primjene radio komunikacije koja se
najvie primjenjuje prilikom gaenja poara kako bi se razmijenile informacije. Radio
komunikacija je sustav razmjene informacija koritenjem elektromagnetskih valova. Zemljina
atmosfera prenosi elektromagnetske valove, a ureaji koji ih primaju i emitiraju zovu se
radioureaji. Pomou elektromagnetskih valova prenose se zvuk, tekst i slika. Radiostanice

14
Odobai, I.: Iskustva posade zrakoplova za gaenje poara. - Vatrogasni vjesnik, dostupno na.
http://www.upvh.hr/index.php/taktika/pozar/108-iskustva-posade-zrakoplova-za-gasenje-pozara (25.07.2016.)

33
koriste jedan dio spektra elektromagnetskih valova tj. frekvencija koji se nazivaju
radiovalovi.15

2.4.1 Tehnike karakteristike i naini komuniciranja

Komuniciranje radiovezom omogueno je na vie naina:

simpleksnom radiovezom,
semidupleksnom radiovezom,
dupleksna radioveza i
digitalni radio komunikacijski sustav.
Primjena vie razliitih radioveza je vana, jer oteavajue okolnosti mogu prekinuti
komunikaciju. Tako se na primjer, poar esto nalazi izvan naseljenih podruja, na teko
pristupanim mjestima gdje je pokrivenost radiovezom minimalna ili ne postoji. Upravo iz
takvih razloga vana je primjena vie razliitih naina kako bi se komunikacija ostvarila bez
prekida, a sustav komunikacije mora biti razraen i pomou alternativnih naina
uspostavljanja radio komunikacije.
Simpleksna radioveza se ostvaruje kada se prijenos informacija odvija izmeu dvije
radiostanice naizmjence na radio kanalu na kojem je prijemna i predajna frekvencija
identina. Radioveza se provodi na jednom veem sektoru poarita, a radiosignal ide izravno
s jednog radioureaja na drugi, dakle nema posrednika tj. repetitora. Kao nedostatak ove vrste
radioveze javlja se relativno mali domaaj i ograniena mogunost pokrivanja terena
radiosignalom.
Semidupleksna radioveza podrazumijeva postavljanje radio repetitora na istaknutu geografsku
kotu. Nain komunikacije odvija se kao i kod prethodno opisane semipleksne radioveze. Ono
to karakterizira ovaj nain komunikacije je vea komunikacijska udaljenost koja se odvija na
domaaju veem od 20 kilometara.
Dupleksni prijenos informacija omoguuje ostvarivanje radioveze u oba smjera tako da oba
korisnika radiostanice mogu istovremeno govoriti i sluati, to nije karakteristino za
prethodna dva opisana naina radioveze. Ovaj nain komunikacije vrlo je slian standardnoj
telefonskoj vezi.

15
Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti, M.: Osnove gaenja
poara raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010., str.241.

34
Tehnoloki razvoj doveo je do usavravanja analognih radijskih sustava koji su zamijenjeni
digitalnim radio komunikacijskim sustavom koji je poznat pod nazivom TETRA (Terrestrial
Trunked Radio). Prednosti ovoga naina komunikacije su mnogobrojne16:
mogunost umreavanja svih kriznih slubi,
pristup telefonskoj GSM mrei,
mogunost ostvarivanja konferencijskih poziva vie sugovornika,
daljinsko pokretanje video nadzora za snimanje terena,
svaki radio na odreeni nain moe funkcionirati kao repetitor,
udaljenost ne utjee na kvalitetu komunikacije,
mogunost prijenosa govora, podataka i slike,
pomou GPS-a omogueno je lociranje sugovornika ili vozila,
visok stupanj zatit komunikacije,
prua iste usluge kao i GSM operater uz mogunost davanja prioriteta skupinama
pretplatnika, ime se rjeava problematika preoptereenosti kanala tijekom intervencija,
u sluaju prekida rada baznih stanica ili nedostupnosti mrene infrastrukture postoji
mogunost komunikacije u direktnom nainu rada izmeu radioureaja.

2.4.2 Vrste komunikacije zranih i zemaljskih snaga

Komunikacija zranih i zemaljskih snaga moe se odvijati na tri naina:

1. Radiovezom zrak zrak,
2. Radiovezom zemlja zrak i
3. Radiovezom zemlja zemlja
Koji e se od navedenih naina primijeniti ovisi s kime je u odreenom trenutku vana
komunikacija. U gaenju poara u kojima se kombiniraju zrane i zemaljske snage koriste se
sva tri naina komuniciranja jer je rije o kompleksnom gaenju. Kao to je ve prethodno
navedeno, komunikacija na poaritu je od iznimne vanosti za uinkovitost i brzinu gaenja
poara.
Radioveza zrak-zrak ostvaruje se na zatienim frekvencijama koje su namijenjene
zrakoplovstvu, odnosno komuniciranju izmeu zrakoplova. Na ovoj frekvenciji posade

16
Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti, M.: Osnove gaenja
poara raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010., str.243.

35
zrakoplova razmjenjuju informacije koje su bitne za sigurnost leta kao to su smjer i jaina
vjetrova, situacija na vodenoj povrini gdje se uzima voda, usklaivanje naleta poara i slino.
na istoj frekvenciji zrakoplovi komuniciraju i sa zranom kontrolom leta, ime se podrava
sigurnost samoga leta. Osim pilota, ostali sudionici u intervenciji ne mogu komunicirati na toj
frekvenciji.
Radioveza zemlja zrak, kao to joj i sam naziv govori, omoguuju vezu izmeu
zapovjednika sektora koji se nalazi na zemlji i posade koja se nalazi u zrakoplovu. Veza se
obavlja na odreenom kanalu, a najee je rije o simplexu. Za ostvarivanje kvalitetne veze
zemlja-zrak, zapovjednik sektora mora biti upuen u sljedee specifinosti komunikacije sa
posadom zrakoplova17:
Posadu zrakoplova se ne smije optereivati suvinim informacijama,
Komunikacija s posadom obavlja jedna do dvije osobe na jednom sektoru rada,
Ostali gasitelji ne smiju komunicirati s posadom, osim u krajnjoj nudi,
Nalete zrakoplova i bacanja treba traiti sukladno jedinstvenoj terminologiji. Najee
se trai bacanje vode sukladno smjeru kretanja fronte poara i dijelovima poarita. Ostala
bacanja se trae sukladno lokaciji prethodnih bacanja vode. Vano je poznavanje lokacije
poara, prometnica, dalekovoda, reljefa, orijentira, dominantnih toki i objekata unutar
prostora, te geografskih strana svijeta,
Zapovjednik sektora mora sukladno naletima zrakoplova komunicirati i sa voditeljima
grupa zbog sigurnosti zemaljskih gasitelja,
Traenje bacanja na odreeni dio poarita se moe obavljati i tako da se lokacija
bacanja oznaava podacima iz GPS ureaja, iskljuivo kada se radi o inozemnim
zrakoplovima.
Kako bi se olakala komunikacija zemlja-zrak, mogue je da cijelokupnu intervenciju nadzire
i jedan laki zrakoplov. Zapovjednik lakoga zrakoplova ima zadau obavljati sljedee radnje18:
Koordinacija rada zrakoplova,
Koordinacija naleta i izbacivanja vode,
Svako vatrogasno vozilo treba imati na krovu ispisan pozivni znak radioureaja, kako
bi piloti mogli stupiti u kontakt s posadom te ih uputiti na drugu lokaciju u sluaju potrebe,
Komunicira sa zapovjednikom na zemlji i informira ga o pravcima irenja poara.
17
Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti, M.: Osnove gaenja
poara raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010., str. 245.-246.
18
Ibidem., str. 246.

36
Radiovezom zemlja-zemlja komuniciraju zemaljske snage prilikom gaenja poara.
Zapovjednik sektora i voditelj grupa komuniciraju ovom vezom koja se obavlja na simplex
kanalu.

2.4.3 Operativna suradnja zemaljskih i zranih snaga u gaenju poara

Ukoliko je rije u poaru veih razmjera, to je vrlo est sluaj kada je rije o poarima na
otvorenim prostorima, tada je potrebna suradnja veega broja ljudi i vie organizacija. U
takvim sluajevima do izraaja dolazi suradnja zemaljskih i zranih snaga u gaenju poara.
Kao to zemaljske snage, gasitelji i vozila koja sudjeluju u gaenju poara, imaju
odgovarajue pripreme prije nego to se krene na poarite, tako je i kod zranih snaga
potrebno odgovarajue vrijeme kako bi se piloti i zrakoplovi prije polijetanja pripremili i
obavili odgovarajue procedure.
Prije nego to se upusti u bilo kakvo polijetanje, pa tako i polijetanje u svrhu gaenja poara,
posada zrakoplova mora obaviti rutinsku proceduru koja obuhvaa pregledavanje zrakoplova,
zagrijavanje motora, najavu leta aerodromskoj kontroli leta, dobivanje dozvole za let i
informiranje o vremenskim uvjetima na mjestu poara.
U svojem radu zrane snage, za razliku od zemaljskih, imaju odgovarajua ogranienja koja je
potrebno poznavati kako bi se suradnja odvijala nesmetano, a to su sljedea ogranienja:
Broj sati rada odreenih dijelova zrakoplova,
Broj sati rada pilota i tehniara,
Temperatura zraka,
Brzina i smjer vjetra,
Zadimljenost na irem podruju poarita,
Valovitost mora i vodenih povrina za uzimanje vode i
Zrani promet u regiji koji moe i ne mora predstavljati problem.
U gaenju umskih poara vrlo esto dolazi do operativne suradnje zemaljskih i zranih
snaga. U tim zajednikim akcijama potrebno je potivati i slijediti odgovarajue prednosti i
nedostatke zemaljskih i zranih snaga kako bi zajednikim djelovanjem postigli konani cilj, a

37
to je gaenje poara. Elementi koji dolaze do izraaja u njihovoj meusobnoj suradnji su
sljedei19:
1. Potivanje procedure pozivanja zrakoplova u akciju gaenja poara. Piloti zrakoplova,
za razliku od zemaljskih snaga imaju mnogo bolji pogled iz zraka na cjelokupnu situaciju
poarita. Takav pogled im omoguuje bolje procjenjivanje situacije da li im je za gaenje
potrebna pomo jednoga ili vie zrakoplova. Ukoliko se procijeni kako jedan zrakoplov nije
dostatan za obuzdavanje vatre, vano je odmah angairati dodatne zrakoplove,
2. Meusobna radio komunikacija izmeu posade voditelja sektora na tlu,
3. Sporazumijevanje zajednikom terminologijom prilikom navoenja i izbacivanja
vode,
4. Odreivanje lokacije bacanja vode,
5. Desantiranje gasitelja iz helikoptera,
6. Doprema vode helikopterom u prijenosnim gumenim spremnicima i doprema opreme,
7. Priprema improviziranog heliodroma za desant ili sputanje opreme,
8. Koordinacija zemaljskih snaga u ovisnosti o izbacivanju vode,
9. Sigurnost svakog gasitelja koji se nalazi u zoni izbacivanja sredstava iz zrakoplova,
10. Razrada procedura hitnoga izbacivanja tereta u sluaju opasnosti za zrakoplov i
posadu,
11. Razrada procedure spaavanja osoba na zemlji.

2.5 Opravdanost gaenja poara zranim snagama

Kao to se moe uoiti iz svega prethodno prikazanoga, zrane snage imaju izuzetnu vanost
u taktici gaenja umskih poara i poara na otvorenim prostorima. Njihovom primjenom
omoguuje se pristup nepristupanim podrujima, kao i bre gaenje velikih poara.
Operacije zrakoplovnog vatrogastva sastoje se od izviako-dojavnike komponente koja je
jeftinija u odnosu na napadako-gasilaku koja se smatra skupom komponentom. Na podruju
Republike Hrvatske najvie se primjenjuje napadako-gasilaka komponenta. Takvo
djelovanje upuuje na nedovoljnu iskoristivost zrakoplovno vatrogasnih kapaciteta.
Izviako-dojavnika komponenta prua mogunost da se poari otkriju s mnogo vie
informacija nego to je to sluaj sa izvianjem zemaljskih snaga. Izvianje iz zraka

19
Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti, M.: Osnove gaenja
poara raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010., str. 140.

38
najkvalitetnije se obavlja primjenom zrakoplova-izviaa. Veom iskoristivosti ove
komponente osigurala bi se prednost pravovremenog dojavljivanje vatre, to se smatra
najvanijim dijelom lanca uinkovitog gaenja poara otvorenih prostora.
Navalni zrakoplovi, kao to je Canadair, vrlo je vaan segment u gaenju poara jer
omoguuje suzbijanje poetnog poara u samo nekoliko naleta. Njegova primjena je tim vie
prihvatljiva ukoliko se uzme u obzir prihvatljiva cijena, brzina, otpornost i pokretljivost, to je
prepoznato i pri gaenju poara na podruju Republike Hrvatske. Prepoznavanje
karakteristika Canadaira upravo je razlog zanemarivanja drugih komponenti zrakoplovnog
vatrogastva, odnosno izviako-dojavnike komponente.
Da bi se omoguilo optimalno iskoritavanje obje komponente zrakoplovnog vatrogastva,
vano je konstantno djelovati u smislu razvoja zranih snaga u taktici gaenja poara. Razvoj
dakako, osim tehnika za gaenje, podrazumijeva i odgovarajua ulaganja u nove zrakoplove i
helikoptere. Na temelju dosadanjih iskustava upotrebe zrakoplova u protupoarnim
djelovanjima, da bi se pokrila cijela obala potrebno je osigurati najmanje petnaestak
zrakoplova-izviaa, dok bi za gasilaki segment trebalo jo desetak navalnih AT-802 Air
Tractora i barem jo jedan CL-415 Canadair.
Takvo ulaganje zahtijevalo bi sljedee trokove: za izviae, ako svaki zrakoplov kota oko
45.000 , ukupno 675.000 , za Air Tractore 10 milijuna , a za jednoga CL-415
Canadaira 22 milijuna , odnosno sveukupno oko 33 milijuna . S druge strane, prosjena
teta od poara procijenjena je na vie od 75 milijuna , stoga bi ulaganje u zrakoplovno
vatrogastvo, uz istovremeno relativno smanjenje potreba za ulaganjem u klasino zemaljsko
vatrogastvo, bila brzo isplativa investicija.

2.5.1 Socijalnoekonomske posljedice poara

Kao to je ve prethodno navedeno, poar za sobom donosi odgovarajue socijalno-

ekonomske posljedice koje se odraavaju na kvalitetu ivota ljudi. Kako bi se bolje uoila
vanost to brega djelovanja ekipe na poaritu, u nastavku se donosi komparativni prikaz
socijalno-ekonomskih posljedica poara prema podatcima nacionalnih studija i Republike
Hrvatske.

Tablica 8. Godinji prosjek poara na 1000 stanovnika (2009.-2013.)

39
 Broj poara na 1000 stanovnika
Zemlja 2009 2010 2011 2012 2013
SAD 4,27 4,21 4,40 4,35 3,92
Rusija 1,31 1,26 1,18 1,14 1,07
Austrija 4,30 4,05 6,84 4,98 4,77
Francuska 5,20 5,10 4,81 4,65 4,27
Velika Britanija 5,04 4,87 4,68 4,45 3,14
Italija 3,45 3,23 3,77 3,95 3,22
Hrvatska 1,76 1,17 2,33 2,53 1,88
Cipar 6,66 8,34 8,47 7,92 10,03
Izvor: http://www.ctif.org/sites/default/files/ctif_report20_world_fire_statistics_2015.pdf (20.08.2016.)

U tablici 8. prikazani su godinji prosjeci poara na 1000 stanovnika za razdoblje izmeu

2009. i 2013.godine. Iz prikazanih podataka moe se uoiti kako je najvei broj poara
ostvaren na Cipru, to na 1000 stanovnika iznosi u prosjeku 8,9 poara. Broj poara iz godine
u godinu se razlikuje, nema trend rasta ili padanja, a tijekom 2013. godine dosee svoj
vrhunac od 10,03 poara na 1000 stanovnika. Zemlja s najmanjim brojem poara je Rusija,
to se najvjerojatnije moe zahvaliti hladnoj klimi koja prevladava na tom podruju. Na 1000
stanovnika se tijekom godine dogodi u prosjeku 1,19 poara, a tijekom 2013. godine ostvaren
je najmanji broj poara u iznosu 1,07 na 1000 stanovnika. Republika Hrvatska nalazi se na
dnu ljestvice prema broju poara na 1000 stanovnika, odmah nakon Rusije. Takvo stanje
moe se zahvaliti dobro razvijenoj taktici gaenja poara, opremljenosti i uvjebanosti
vatrogasnih zranih i zemaljskih postrojbi.
Iako se na podruju Republike Hrvatske ini da je rije o mnogobrojnim poarima, ukoliko se
taj broj poara usporedi sa svjetskom i Europskom statistikom, moe se uoiti kako je rije o
tek manjem broju poara. Takoer treba imati na umu kako postoje mnoge zemlje, poput
Vijetnama, Japana, eke, vicarske i Norveke koje imaju daleko manju stopu poara na
1000 stanovnika u odnosu na Hrvatsku. Meutim, u pogledu na susjedne zemlje, Republika
Hrvatska ima nisku stopu poara, to je rezultat uloenih napora u sprjeavanje poara u
smislu upozoravanja i reklamiranja te je rezultat dobre organizacije i brze intervencije
vatrogasnih postrojbi.

Tablica 9. Socijalno-ekonomski trokovi poara prema podacima nacionalnih studija

40
Ukupni trokovi (promili BDP-a) Danska Kanada Velika SAD
Britanija
Referentna godina istrivanja 1991 1993 1995 1998

Ljudski gubitci 1,8 2,2 1,5 1,1

Izravni fiziki trokovi 2,2 1,5 1,3 2,0
Administracija 0,6 0,2 0,9 0,3
Protupoarna operativa 2,9 1,8 2,4 0,9
Prevencija 3,6 2,0 3,0 2,1
Ukupni trokovi 11,1 7,7 9,1 6,4
Izvor: Vidovi, A.: Protupoarni zrakoplovi, pisana predavanja iz kolegija Nekonvencionalni zrakoplovi,
Zagreb, 2009., str. 2.

U tablici broj 9 prikazani su socijalno-ekonomski trokovi poara koji su iskazani u

promilima bruto nacionalnog proizvoda pojedine promatrane drave. Ukupni trokovi u
promatranim dravama iznose 11,1 promila u Kanadi, 9,1 promila u SAD-u, 7,7 promila u
Velikoj Britaniji te 6,4 promila u Danskoj. Rije je o indikativnim podatcima koje treba uzeti
s rezervom iz sljedeih razloga:
Razine ekonomske razvijenosti zemalja su razliite,
Estimativne metode (metode procjene) su razliite,
Istraivanja su obavljena u razliitim vremenskim razdobljima,
Uzorak inicijalnih istraivanja je minoran za meunarodnu komparaciju.

41
3. ZAKLJUAK

Republika Hrvatska, kao zemlja koja je klimatski i geografski predisponirana za razvoje

velikih poara, jo uvijek nije na vrhu ljestvice poara ukoliko se usporedi s drugim zemljama
u svijetu. Meutim, broj poara s kojima se bori je sasvim dovoljan da uloi sve mogue
napore kako bi djelovala preventivno, ali i u trenutku poara kako bi posljedice bile to manje.
Radom se dolazi do zakljuka kako su posljedice poara vrlo tetne i pogubne kako za ljude
tako i za biljni i ivotinjski svijet. Iako je podruje priobalja i otoci mnogo podloniji
poarima, vano je da cijela Hrvatska shvati ozbiljnost problema i zajednikim naporima se
ukljui u borbu za njihovo suzbijanje.
Zrane snage kojima raspolae Republika Hrvatska sastoje se od Canadaira, Air Tracotra i
helikoptera, koji su uspjeno ukomponirani u taktiku gaenja umskih poara. Razvijena je
specifina strategija koja se naziva Hrvatska taktika gaenja poara, a kvaliteta njezine
primjene potvrena je i na drugim podrujima osim na podruju Republike Hrvatske. Taktiku
karakterizira angairanje velikoga broja zrakoplova odmah u poetku gaenja poara. Takva
praksa dokazala je kvalitetnu suradnju zranih i zemaljskih snaga koje je u budunosti
potrebno konstantno razvijati.
Iako se kroz rad moe uoiti kako je rije o velikom broju poara, treba obratiti pozornost i na
injenicu kako su tete manjih razmjera jer su poari na vrijeme ugaeni. Gaenje poara
predstavlja skuplju varijantu gaenja, ali je daleko jeftinije u odnosu na tete koje poar
ostavlja iza sebe. Stoga se radom dolazi do zakljuka kako je daljnje ulaganje u zrane snage i
njihovo ukljuivanje u taktiku gaenja poara pozitivno i opravdano, te ga kao takvo treba i
dalje poticati. Takoer se naglaava kako se daljnje ulaganje u zrakoplovni sustav treba
smatrati kao ulaganje u budunost.

42
4. LITERATURA

KNJIGE:

(1.) Kardum, Z.: Prirunik za osposobljavanje iz zatite od poara, drugo izdanje.

Zagreb: HD usluge d.o.o., 2014.
(2.) Klear, S., Kratohvil, M., Marotti, R., Paluh, M., Szabo, N., Vinkovi, M., Vueti,
M.: Osnove gaenja poara raslinja. Zagreb: Mi Star d.o.o., 2010.
(3.) Gaenje poara otvorenoga prostora. Zagreb: Vatrogasne intervencijske postrojbe,
2001.

DRUGI IZVORI ZNANJA:

(4.) Zakon o zatiti od poara, N.N., br. 92/10

(5.) Rosavec, R., panjol, ., Bari, D., Pali, D.: Primjena zrakoplova pri gaenju
poara. - Zagreb: Vatrogastvo i upravljanje poarima, br. 2/2014., vol. IV, 2014.

WEB IZVORI:

(6.) Grebovi, N.: Kanaderi Canadair CL215 i CL-415, dostupno na:

http://www.automotosvijet.com/index.php/luxury-lifestyle/186-aeronautika-
bih/18372-kanaderi-canadair-avioni (24.07.2016.)
(7.) http://fsaircraft.net/canadair/cl-215 (24.07.2016.)
(8.) https://www.youtube.com/watch?v=lU_u12Evy0g (24.07.2016.)
(9.) http://www.airtractor.com/aircraft/802f (18.08.2016.)
(10.) https://www.morh.hr/hr/protupozarna-sezona-2015/tehnicke-karakteristike-zracnih-
snaga/mi-8-mtv-1/224-morh/aktualne-teme/protupozarna-sezona-2015.html
(27.07.2016.)
(11.) http://www.ctif.org/sites/default/files/ctif_report20_world_fire_statistics_2015.pdf
(20.08.2016.)
(12.) http://pressrs.ba/vijesti/globus/nestao-ruski-avion-sa-11-clanova-posade-01-07-2016
(16.09.2016.)

43
(13.) https://bs.wikipedia.org/wiki/PZL-Mielec_M-18_Dromader (14.09.2016.)
(14.) http://hns-cff.hr/files/documents/5649/ZOP%20-%20prezentacija.pdf (12.09.2016.)

(15.) https://www.morh.hr/hr/morh-u-zajednici/75-protupoarne-aktivnosti/taktiko-tehniki-
podaci/2072-helikopter-mi-171-sh.html (23.07.2016.)
(16.) http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/veliki-pozar-na-jankomiru-gasi-i-morh-ov-
helikopter-932877 (22.07.2016.)
(17.) https://en.wikipedia.org/wiki/Beriev_Be-200 (16.09.2016.)
(18.) https://hr.wikipedia.org/wiki/C-130_Hercules (16.09.2016.)
(19.) https://es.wikipedia.org/wiki/Beriev_Be-12 (16.09.2016.)
(20.) https://hr.wikipedia.org/wiki/Basler_BT-67 (16.09.2016.)
(21.) http://www.airtractor.com/aircraft/802f (16.09.2016.)
(22.) https://en.wikipedia.org/wiki/Antonov_An-2 (16.09.2016.)
(23.) http://www.russianhelicopters.aero/en/helicopters/civil/mi-26t.html (16.09.2016.)
(24.) https://en.wikipedia.org/wiki/Sikorsky_S-64_Skycrane (16.09.2016.)
(25.) https://en.wikipedia.org/wiki/Eurocopter_AS332_Super_Puma (16.09.2016.)
(26.) http://heli.utair.ru/en/aircrafts/24606.html (16.09.2016.)
(27.) http://www.antonov.com/aircraft/special-purpose-aircraft/an-32p (16.09.2016.)

(28.) MI-8 MTV1, dostupno na: https://www.morh.hr/hr/protupozarna-sezona-

2015/tehnicke-karakteristike-zracnih-snaga/mi-8-mtv-1.html (25.07.2016.)
(29.) Odobai, I.: Iskustva posade zrakoplova za gaenje poara, URL:
http://www.upvh.hr/index.php/taktika/pozar/108-iskustva-posade-zrakoplova-za-
gasenje-pozara (11.07.2016.)
(30.) Parlov, L.: Mi-171 na pripremama za protupoarnu sezonu, Hrvatski vojnik, broj
187, svibanj 2008., dostupno na: www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-
vojnik/1872008/MI171.asp (21.03.2015.)
(31.) Turkovi, D.: Taktika gaenja poara otvorenih prostora avionima (II. dio), Hrvatski
vojnik, broj 315, 22. listopada 2010. str. 29., dostupno na: https://hrvatski-
vojnik.hr/pdfmagazin/hv_315.pdf (10.08.2016.)

44