UMIROVITE SE MLADI I

BOGATI

Kako se brzo obogatiti i ostati

zauvijek bogat
 Uspjenica broj 1 prema asopisima Wall
Street Journal, New York Times i USA
Today.

Zato najvei krah trita dionica u

povijesti tek dolazi... I kako se moete
pripremiti za njega i profitirati!

U drugom izdanju svoje uspjenice, Robert T.

Kiyosaki obnavlja i iri svojih originalnih osam
"skrivenih vrijednosti" biznisa mrenog
marketinga (pored zaraivanja novca!) Poseban
bonus - tri dodatne "skrivene vrijednosti" od Kim
Kiyosaki, Sharon Lechter i Diane Kennedy.

Uspjenica asopisa USA Today, Wall Street

Journal, The New York Times Business,
Business Week i Publisher Weekly.
Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin
Moslavaka 9, Varadin, tel.: 042/241-000, fax: 241-828

Za izdavaa: Mirjana Ptiek, dipl. inf.

Urednik: Vedran Martinez

Naslov originala: Retire young, retire rich

Copyright 2002 by Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter
2003 KATARINA ZRINSKI, Varadin

Prijevod: Neboja Buanovac

ISBN 953-236-041-7

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 65.012(035)
KIYOSAKI, Robert T.
Umirovite se mladi i bogati : kako se
brzo obogatiti i ostati zauvijek bogat /
Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter ;
<prijevod Neboja Buanovac>. - Varadin
"Katarina Zrinski", 2004. - (Serijal
bogatog oca) (Biblioteka 21. stoljee)
Prijevod djela: Retire young, retire rich.
ISBN 953-236-041-7
1. Lechter, Sharon L.
I. Poduzetnitvo

441020210

4
UMIROVITE SE MLADI I
BOGATI

Kako se brzo obogatiti i ostati

zauvijek bogat

Robert T. Kiyosaki
Sharon L. Lechter, O.J.R

KATARINA ZRINSKI
d.o.o. VARADIN

2004.
Ova publikacija je osmiljena tako da educira i prui openite
informacije o temi koju obrauje. Meutim, zakoni i prakse
variraju od drave do drave i promjenjivi su. Budui da je
svaka situacija razliita, specifine savjete treba prilagoditi
okolnostima. Iz tog razloga, savjetujemo itatelju da se
konzultira sa svojim savjetnikom u vezi svoje specifine
situacije.
Autor je poduzeo razumne mjere opreza u pripremi ove knjige i
vjeruje da su podaci predstavljeni u knjizi bili toni u vrijeme
pisanja knjige. Meutim, ni autor niti izdava ne prihvaaju bilo
kakvu odgovornost za greke i propuste. Autor i izdava
odbacuju bilo kakvu odgovornost koja bi mogla proistei iz
upotrebe informacija iz ove knjige, a informacije ne slue kao
pravni savjet vezan uz pojedine situacije.

5
Ako kupite ovu knjigu bez naslovne stranice trebali biste biti svjesni da je moda
ukradena i prijaviti je kao "neprodanu i unitenu" izdavau. U tim sluajevima niti
autor niti izdava ne dobivaju novac za tako "ogoljenu knjigu".

Copyright 2001 Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter

Sva prava rezervirana.

Objavio TechPress, Inc. u suradnji s

C A S H F L O W technologies, Inc.

Zatitni znakovi
C A S H F L O W Technologies, Inc.

Tech Press, Inc. 4330 N. Civc Center Plaza, Suite 101, Scottsdale, AZ 85251

Posjetite nau web stranicu www.richdad.com

 Napomena autora

Ova knjiga zavrena je est mjeseci prije traginog dogaaja 11.

rujna 2001. Ipak, informacije iz ove knjige sada su vanije no
ikada prije.
U ovim nesigurnim vremenima, vaa financijska edukacija
postaje jo vrednija.
Ako ste umorni od istih starih savjeta o investiranju, kao to su:
"budite strpljivi", "investirajte dugorono", "investirajte
raznoliko" - ovo je knjiga za vas.

Ova knjiga posveena je svim ljudima koji su otili prije nas...

Ljudima koji su nae ivote uinili boljima i ispunjenijima.

7
 Sadraj

Uvod: Zato se David suoio s Golijatom 11

DIO I - Poluga vaeg uma
1. poglavlje Kako se obogatiti i umiroviti mlad 23
2. poglavlje Zato biste se trebali umiroviti to ranije? . 33
3. poglavlje Kako sam se ja rano umirovio 43
4. poglavlje Kako se i vi moete rano umiroviti 57
5. poglavlje Poluga vaeg uma 71
6. poglavlje to smatrate rizinim? 87
7. poglavlje Kako raditi manje i zaraditi vie 101
8. poglavlje Najbri nain za brzo bogaenje:
Saetak mentalne poluge 119
DIO II - Poluga vaeg plana
9. poglavlje Koliko je brz va plan? 129
10. poglavlje Poluga vienja budueg bogatstva 147
11. poglavlje Poluga integriteta 173
12. poglavlje Poluga bajki 185
13. poglavlje Poluga velikodunosti 203
DIO III - Poluga vaih djela
14. poglavlje Poluga navika 231
15. poglavlje Poluga vaeg novca 249
16. poglavlje Poluga nekretnina 263
17. poglavlje Poluga vrijednosnih papira 283
18. poglavlje Poluga biznisa iz B kvadranta 321
19. poglavlje "Vrui savjeti" 339

8
20. poglavlje Zavrni ispit 369

DIO IV - Poluga prvog koraka

21. poglavlje Kako nastaviti 375
Zakljuno 383

9
 Uvod:

Zato se David suoio s

Golijatom

Pria o Davidu i Golijatu bila je jedna od omiljenih pria

bogatog oca. Pretpostavljam da je on sebe vidio kao Davida,
ovjeka koji je poeo ni iz ega, ali se probio do toga da se
natjee s divovima biznisa. Bogati otac rekao je: "David je
mogao pobijediti Golijata jer je znao kako upotrijebiti mo
poluge. Mladi s jednostavnom prakom bio je mnogo moniji
od zastraujueg diva, Golijata. To je mo poluge."
Moje prethodne knjige govorile su o moi protoka novca.
Bogati otac rekao je: ""Protok novca" najvaniji je pojam u
svijetu financija. Druga je po vanosti rije "poluga"." Takoer
je rekao: "Zbog poluge se neki ljudi obogate, a drugi ne."
Bogati otac objasnio je da poluga znai mo, a mo moe raditi
za vas ili protiv vas. Budui da je poluga mo, neki je
upotrebljavaju, drugi zloupotrebljavaju, a trei je se boje. Rekao
je: "Samo 5% Amerikanaca je bogato zato to samo 5% zna
kako upotrijebiti mo poluge. Mnogi koji ele postati bogati ne
uspijevaju u tome jer zloupotrebljavaju mo poluge. A veina
ljudi ne obogati se jer se boje moi poluge."

11
Postoje mnogi oblici poluge

Poluga dolazi u mnogim oblicima. Jedan od poznatih oblika

poluge je poluga posuenog novca. Danas smo svjesni
ozbiljnog problema ljudi koji zloupotrebljavaju ovaj oblik
poluge. Milijuni ljudi imaju financijskih problema jer se mo
poluge duga koristi protiv njih. Zbog posljedica zloupotrebe
poluge duga, mnogi ljudi danas se boje tog oblika poluge, i
govore: "Ponitite kreditne kartice i otplatite hipoteke, i izlazite
iz duga." Moj bogati otac nasmijao bi se i rekao: "Ponitavanjem
kreditnih kartica neete se obogatiti. Mene to ini jadnim."
Ipak, bogati otac slagao se s tim da ako zloupotrebljavate mo
poluge duga, definitivno trebate ponititi kreditne kartice,
otplatiti hipoteku i izai iz duga. Rekao je: "Davanje kreditne
kartice nekim ljudima je poput davanja napunjenog pitolja
pijancu. Svi u njegovoj blizini su u opasnosti, ukljuujui i
pijanca." Umjesto da nas ui da se bojimo moi poluge duga,
bogati otac nauio je svojeg sina i mene kako da je upotrijebimo
u nau korist. Zato je esto govorio: "Postoji dobar dug i lo
dug. Dobar dug ini te bogatim, a lo dug siromanim." Veina
ljudi optereena je loim dugom, a mnogi drugi ive u strahu od
duga i ponosni su zato jer nisu zadueni... ak do te mjere da
nemaju nikakvih dobrih dugova. U ovoj knjizi vidjet ete kako
smo se moja supruga Kim i ja umirovili mladi i bogati, jer smo
bili duboko zadueni, zadueni dobrim dugovima, koji su nas
uinili bogatima i financijski slobodnima. Drugim rijeima,
upotrijebili smo mo poluge, nismo je zloupotrijebili niti ivjeli
u strahu od nje. Potivali smo je i upotrijebili mudro i oprezno.

Moe li se svatko obogatiti?

Na stotinama intervjua koje sam dao nakon to je objavljena

knjiga Bogati otac, siromani otac, postavljali su mi ovo
pitanje: "Misli li da se svatko moe obogatiti?"
Odgovaram: "Da. Vjerujem da svatko ima potencijal da se
obogati."

12
U tom trenutku, esto me pitaju: "Ako svatko ima taj potencijal,
zato je toliko malo ljudi bogato?"
Moj uobiajeni odgovor je: "Danas nemam vremena odgovarati
na to pitanje". Ako insistiraju, kaem im: "Mnogi odgovori
nalaze se u moje prve etiri knjige iz serijala Bogati otac."
Ako je novinar uporan pitat e me neto poput: "Kad ete nam
dati sve odgovore?"
Ja odgovaram: "Ne znam postoji li itko tko zna sve odgovore."
Iako nemam sve odgovore, vrlo sam sretan to vam napokon
predstavljam ovu knjigu, knjigu broj pet iz serijala Bogati otac.
Ova e knjiga definitivno objasniti zato vjerujem da svi mi ve
imamo mo i potencijal da postanemo vrlo bogati... I mislim
zaista na sve nas. Takoer e objasniti kako smo se moja
supruga Kim i ja mogli umiroviti mladi i bogati, iako smo
poeli bez novca. Objasnit e i to zato su neki ljudi bogati, a
neki ne, iako svi imamo potencijal da se obogatimo i
umirovimo mladi. Sve je to pitanje poluge.
Prve etiri knjige iz serijala Bogati otac govorile su primarno o
protoku novca. Ova knjiga govori o poluzi. Zato cijela knjiga?
Zato to je poluga vrlo velika rije, koja obuhvaa i dodiruje
sve aspekte naeg ivota. Ova knjiga fokusirat e se na tri vana
oblika poluge. To su:

DIO I: POLUGA VAEG UMA

To je najvaniji dio knjige. U ovom dijelu otkrit ete zato vas
novac ne ini bogatim. Otkrit ete i to da najmoniji oblik
poluge na svijetu, va um, ima mo uiniti vas bogatima ili
siromanima. Kao to netko moe upotrijebiti, zloupotrijebiti ili
se bojati moi poluge duga, isto vrijedi kad se radi o vaem
mozgu, vrlo monom obliku poluge.

Rijei su poluga
Otkrit ete mo rijei. Bogati otac uvijek je govorio: "Rijei su
poluga. Rijei su mono orue... Orue za mozak. Ali kao to
moete upotrijebiti dug kako biste postali bogati ili siromani, i
rijei vas mogu uiniti bogatim ili siromanim. U ovom

13
poglavlju, otkrit ete mo rijei i nain na koji bogati ljudi
koriste bogate rijei, a siromani ljudi siromane rijei. Bogati
otac esto je govorio: "Tvoj mozak moe biti tvoja najmonija
aktiva ili najvea obveza. Ako koristi prave rijei, postat e
vrlo bogat. Ako koristi krive rijei, mozak e te uiniti
siromanim." U ovom dijelu govori se o bogatim i siromanim
rijeima... Sporim rijeima i brzim rijeima.
Otkrit ete zato je bogati otac rekao: "Nije potreban novac da
bi se stvorio novac." Rekao je: "Bogaenje poinje s rijeima, a
rijei su besplatne." Moda ste u knjizi Bogati otac, siromani
otac proitali kako je bogati otac zabranio svojem sinu i meni
da govorimo: "Ne mogu si to priutiti." Bogati otac rekao je:
"Razlika izmeu bogatih i siromanih je u tome to siromani
govore: "Ne mogu si to priutiti" ee od bogatih. To je
osnovna razlika."

Zato investiranje nije rizino

U ovoj knjizi otkrit ete zato su ljudi koji govore da je
investiranje rizino neki od najveih gubitnika na tritu
investiranja. I opet se sve vraa na rijei. Otkrit ete kako ono
za to vjerujete da je stvarno i postaje vaa stvarnost. Otkrit ete
kako ljudi koji investiranje smatraju rizinim vre neka od
najrizinijih investiranja. Uzrok toga jest njihova stvarnost. U
ovoj knjizi otkrit ete zato investiranje ne mora biti rizino. Da
bi pronali sigurnije i bolje investicije, ljudi moraju poeti s
drukijim izborom rijei.
Kao to sam ve rekao, mo poluge moe se upotrijebiti,
zloupotrijebiti ili se ljudi mogu bojati te moi. U ovom dijelu,
otkrit ete kako upotrijebiti polugu mozga u svoju financijsku
korist, umjesto da je upotrijebite protiv sebe. Bogati otac rekao
je: "Veina ljudi slui se najmonijom polugom na svijetu,
mozgom, da bi postali siromani. To nije upotreba, ve
zloupotreba moi mozga. Svaki put kada kae: "Ne mogu si to
priutiti", "Ne mogu to uiniti", "Investiranje je rizino", ili
"Nikada se neu obogatiti", upotrebljava najmoniju polugu
koju ima protiv sebe."

14
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morat ete znati
upotrijebiti svoj mozak u svoju korist. Ako ne moete to uiniti,
slijedea dva dijela knjige nee vam koristiti, iako ih je lako
primijeniti. Ako steknete kontrolu nad vaim najmonijim
oblikom poluge, slijedea dva dijela bit e laka.

DIO II: POLUGA VAEG PLANA

U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, napisao sam da je
investiranje plan. Da bismo se Kim i ja umirovili mladi, morali
smo imati plan... Plan koji je poeo ni iz ega, jer nismo imali
nita. Plan je imao kraj i vremenski rok. Na rok bio je deset
godina ili manje. Trebalo nam je devet godina, jer umirovili
smo se 1994. Ja sam tada imao etrdeset i sedam godina, a Kim
je imala trideset i sedam. Iako smo poeli ni iz ega, zavrili
smo s godinjim prihodima od 85,000 $ do 120,000 $ u
prosjeku, zavisno o tritu, i to bez rada. Nai prihodi dolazili
su iskljuivo od naih investicija. Iako to nije bilo tako mnogo
novca, bili smo financijski slobodni jer nai trokovi bili su
manji od 50,000 $ godinje.

Umirovili smo se mladi kako bismo se obogatili

Jedna od prednosti toga to smo se umirovili mladi bila je to to
smo imali slobodnog vremena da se obogatimo. Uzgred,
magazin Forbes definira bogatstvo kao najmanje milijun dolara
godinjeg prihoda. Drugim rijeima, prema Forbesu, nismo bili
bogati kad smo se umirovili. Znali smo to, pa je jedan od
razloga ranog umirovljenja bio taj da se obogatimo. Na plan
nakon mirovine bio je da provodimo vrijeme investirajui i
gradei biznise. Danas ne samo da imamo veliku imovinu u
nekretninama, ve imamo i izdavaku kompaniju, kompaniju za
rudarenje, tehnoloku kompaniju i naftnu kompaniju, kao i
investicije na tritu dionica. Kao to je bogati otac esto
govorio: "Problem s poslovima je taj to ti smetaju da se
obogati." Drugim rijeima, umirovili smo se mladi kako bismo
imali vremena da se obogatimo. Danas je na prihod od
investicija i biznisa milijunski i raste, iako se trite dionica
sruilo. Sve se odvija prema planu.

15
U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, napisao sam da
veina ljudi ima plan da postanu siromani. Zato toliki ljudi
govore: "Kad se umirovim, moji prihodi e opasti." Drugim
rijeima, oni govore: "Planiram naporno raditi cijeli ivot, a
nakon to se umirovim, postat u siromaniji." To je mogao biti
dobar plan u Industrijsko doba, ali je vrlo lo plan za
Informatiko doba.
Milijuni ljudi danas raunaju na mirovinske planove, kao to su
40lk, IRA, Superanuacijski planovi u Australiji, RRSP planovi
u Kanadi i drugi. Te planove ja zovem mirovinskim planovima
Informatikog doba. Zovem ih tako jer su u Informatikom
dobu zaposlenici odgovorni za svoju mirovinu. U Industrijskom
dobu, kompanija ili drava brinule su za vae potrebe kad bi
vai radni dani zavrili. No, u tim mirovinskim planovima
Informatikog doba postoji jedna tragina greka. Greka je u
tome to je veina tih planova vezana uz trite dionica, a kao
to ste moda primijetili, trite dionica se penje i pada. okira
me to to milijuni i milijuni ljudi koji vrijedno i naporno rade
stavljaju na kocku i hirove trita dionica svoju financijsku
budunost i sigurnost. to e se dogoditi tim radnicima ako, na
primjer, u dobi od osamdeset i pet godina njihov mirovinski
plan nestane, bilo zato to se potroi, ili zbog krae, ili zbog
pada trita? Hoete li im rei neka nau posao i ponu tedjeti
za mirovinu? Zato sam zabrinut, i zato piem i poduavam.
Vjerujem da ljude moramo bolje educirati i pripremiti za
Informatiko doba, doba u kojem svi moramo nauiti mnogo
vie o novcu. U tom dobu, svi emo morati biti financijski
odgovorniji i manje zavisiti o tome hoe li se kompanija ili
drava brinuti za nas kad nai radni dani zavre.
P o g l e d a j t e ove brojeve. Do 2010. prvi od 75 milijuna
pripadnika generacije populacijske eksplozije poet e odlaziti
u mirovinu. Recimo da tijekom godina svatko od tih 75 milijuna
ljudi pone dobivati samo 1,000 $ mjeseno od obeanog
dravnog mirovinskog plana u koji su plaali doprinose i jo
1,000 $ s financijskih trita. Ako je moj raun toan, 75
milijuna x 1,000 $ je 75 milijardi dolara od dravnog programa,
i jo 75 milijardi s financijskih trita. Sedamdeset i pet

16
milijardi koje mjeseno odlaze iz drave i s financijskih trita
imat e dramatian uinak na obje institucije. to e vlada
uiniti? Povisiti poreze? to e uiniti financijska trita kad 75
milijardi dolara izae iz njih, umjesto da ue? Hoe li vam
savjetovati da kupujete i zadravate ili investirate dugorono
razliite vrijednosnice? Hoe li financijski savjetnici i dalje
govoriti da je trite dionica uvijek u prosjeku raste? Nemam
kristalnu kuglu i ne mislim da mogu predvidjeti budunost. Ali
mogu rei ovo - 150 milijardi dolara koji izlaze iz ove dvije
velike institucije umjesto da ulaze u nju malo e uzdrmati
ekonomiju.
Stari planovi iz stare ekonomije prouzroit e milijunima ljudi
financijske probleme kad njihovi radni dani zavre. Milijuni
ljudi u Americi nemaju osobni ili kompanijski mirovinski plan.
Sto e oni uiniti? Traiti posao? Raditi cijeli ivot? Odseliti
svojoj djeci i unucima? Planiranje rada koji traje do kraja ivota
lo je plan. Usprkos tome to se radi o loem planu, milijuni
ljudi imaju taj plan, ak i neki koji danas zarauju mnogo
novca. Oni danas naporno rade, ali nisu ostavili nita za sutra.
Za mnoge pripadnike generacije populacijske eksplozije,
vrijeme, naa najvanija aktiva, polako istjee.
Tada ujem kako ljudi govore: "Neu trebati mnogo novca
nakon to se umirovim. Moja kua bit e bez dugova, a moji
trokovi ivota e opasti." Iako je istina da se vai trokovi
mogu smanjiti, ono to e porasti su vai medicinski trokovi.
Lijekovi, zdravstveno osiguranje i zubari ve su preskupi za
mnoge radne ljude. to e se dogoditi kad se medicinska
industrija suoi s milijunima umirovljenika kojima je za ivot
potrebna medicinska njega, ali je ne mogu platiti? A ako
vjerujete u to da e vas zdravstveno osiguranje spasiti, onda
vjerojatno vjerujete i u uskrnjeg zeca.
Moda je zato Alan Greenspan, predsjednik Saveznog odbora
za rezerve, rekao na televiziji: "Moramo poeti u kolama
poduavati financijsku pismenost." Moramo poduavati djecu
da se financijski brinu sama za sebe, umjesto da ih uimo da od
drave ili od kompanije za koju rade oekuju da se brine o
njima nakon to se umirove.

17
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, trebat e vam bolji plan
no to ga veina ljudi ima. Dio II govori o vrlo vanoj poluzi,
planu za to da se umirovite mladi i bogati.

DIO III: POLUGA VAIH DJELA

Postoji pretjerano priana pria o tri ptice koje sjede na ogradi.
Pitanje je: "Ako dvije ptice odlue odletjeti, koliko je ptica
ostalo?" Odgovor je: "Tri ptice." Lekcija glasi: to to ste
odluili uiniti neto ne znai da ete uiniti ba to to ste
odluili. U stvarnosti, manje od 5% amerike populacije je
bogato, jer iako 95% eli biti bogato, samo 5% djeluje.
U knjizi Bogato dijete, pametno dijete, pisao sam o tome kako
na kolski sustav kanjava djecu za greke. No, ako promotrite
nain na koji uimo, vidjet ete da uimo na grekama. Veina
nas naui voziti bicikl tek kad nekoliko puta padnemo s njega.
Uimo hodati tako to nekoliko puta padnemo. Zatim krenemo
u kolu i ue nas da ne padamo. Ue nas da su ljudi koji padaju
glupi ljudi. Ue nas da pametni ljudi sjede poput tri ptice na
ogradi i pamte prave odgovore. Nije udo to se samo 5% ljudi
u Americi obogati. Ako pogledate neke od najbogatijih ljudi na
svijetu, ljude poput Billa Gatesa, osnivaa Microsofta,
Michaela Della, osnivaa Dell Computer Corporationa, Teda
Turnera, osnivaa CNN-a, Henryja Forda, osnivaa Ford Motor
Companyja i Thomasa Edisona, osnivaa General Electrica,
vidjet ete da nitko od njih nije zavrio kolu.
Ne kaem da je kola loa. U Informatikom dobu, kola i
edukacija vaniji su nego ikada. Ono to govorim jest injenica
da ponekad moramo nauiti da ne radimo ono to su nas uili da
moramo raditi kako bismo bili uspjeni. Ako elite biti
uspjeniji, jednostavno promatrajte kako djeca ue i oponaajte
ih. Jedna od stvari koju sam morao nauiti bilo je kako
prevladati strah od greaka, strah od neuspjeha i strah od toga
da se osjeam posramljeno. Veina djece sama po sebi zna kako
to uiniti, ali mi ih u koli uimo suprotno. Da nisam bio u
stanju uiti iz greaka, znati kako ne uspjeti i kako prevladati
posramljenost, ne bih se mogao umiroviti mlad i bogat.

18
Tri lagane stvari koje svatko moe uiniti da bi se
obogatio
Uvijek sam govorio da je jednostavno i lagano obogatiti se. To
moe gotovo svatko. Sretan sam to vam predstavljam ovu
knjigu, jer dio I i II pripremaju vas da uiniti jednostavne stvari
koje morate uiniti ako se elite umiroviti mladi i bogati. U
dijelu III govorit u o jednostavnim i laganim stvarima koje
svatko od nas moe uiniti da bi se obogatio. Govorit u o tri
glavne aktive koje ljude ine bogatima i omoguuju im da se
umirove mladi. To su:
1. Nekretnine
2. Vrijednosni papiri
3. Biznisi

U dijelu III, otkrit ete to moete uiniti kako biste poeli

stjecati ove tri vitalno vane aktive. Kim i ja mogli smo se
umiroviti mladi i bogati jer smo provodili vrijeme gradei
aktivu, umjesto da radimo za novac.
Ako moete itati ovu knjigu, moete poduzeti jednostavne
korake kako biste poeli graditi ove tri aktive, aktive koje gradi
onih 5% bogatih u populaciji. Obeavam vam da ete moi
provesti u djelo te korake, ali morate proitati prva dva dijela
knjige. Ako ih ne proitate, neete moi provesti u djelo te
korake, iako su lagani. Kao to mi je rekao bogati otac prije
m n o g o godina: " B o g a e n j e p o i n j e s pravilnim umnim
sklopom, pravim rijeima i pravim planom. Jednom kad to
stekne, koraci djelovanja su lagani."
Pa, zato se David suoio s Golijatom? Odgovor bogatog oca
bio je: "David se suoio s Golijatom kako bi se suoio s divom
u sebi." Rekao je: "Unutar svakoga od nas nalaze se i David i
Golijat. Mnogi ljudi neuspjeni su u ivotu jer bjee kad se
suoe s Golijatom. Bez Golijata, David nikada ne bi postao
velik ovjek." Bogati otac ovom je priom inspirirao svojeg
sina i mene da postanemo divovi.
Ovo je knjiga o financijskoj slobodi. Kim i ja postigli smo tu
slobodu kupujui ili gradei aktivu, aktivu koja je radila za nas,

19
tako da mi nismo morali raditi. Kad smo postali slobodni,
jednostavno smo nastavili graditi nae vrijednosnice tri klase
aktive, a to su biznisi, vrijednosni papiri i nekretnine, i
pretvarali ih u divovske vrijednosnice. Umirovili smo se mladi i
postali bogatiji koristei sve poluge koje smo mogli kako bismo
izgradili tu aktivu. Danas ta aktiva stvara sve vie prihoda, dok
mi radimo sve manje i manje. Ako i vi elite uiniti isto, ovo je
knjiga za vas. Ova knjiga napisana je da vam pomogne u
pronalaenju vlastite financijske slobode, slobode od napora
zaraivanja za ivot.
Dakle, David je postao div koristei sve poluge koje je mogao
koristiti. Vi moete uiniti isto. Ova knjiga govori o buenju
diva u vama.

Besplatno!
AUDIO KAZETA

U svakoj od naih knjiga elimo vam pokloniti audio intervju s

dodatnim uvidima kao bonus. Kao znak zahvale to itate ovu
knjigu, molimo vas da nazovete 1300 660 020 (Aust) ili +61 2
9662 8511 (NZ) kako biste naruili svoju besplatnu kazetu
Tajna ranog umirovljenja s Robertom K. Kiyosakijem i dr.
Dolfom de Roosom.
Hvala vam na vaem interesu za vlastitu financijsku edukaciju.

20
 Dio I

Poluga vaeg uma

Najmoniji oblik poluge koji imamo nalazi se u snazi naeg

uma. Problem s polugom je taj to ona moe raditi u vau korist
ili protiv vas. Ako se elite umiroviti mladi i bogati, prva stvar
koju morate uiniti da biste se obogatili jest da upotrijebite
snagu v a e g uma. Kad se radi o n o v c u , previe ljudi
u p o t r e b l j a v a m o s v o j i h m o z g o v a d a b i sebe u i n i l i
siromanima.
Kao to je rekao bogati otac: "Jedna velika razlika izmeu
bogatih i siromanih jest to to siromani govore: "Ne mogu si
to priutiti" ee od bogatih". Takoer je rekao: "U nedjeljnoj
koli uio sam: "I rije se otjelovi." Siromani ljudi koriste
siromane rijei, a siromane rijei stvaraju siromane ljude.
Tvoje rijei zaista se otjelove." U ovom dijelu nauit ete
razliku izmeu bogatih i siromanih rijei, i brzih i sporih rijei.
Otkrit ete kako promijeniti svoju financijsku budunost
mijenjajui rijei koje koristite i nain na koji razmiljate. Ako
promijenite svoje rijei i misli i pretvorite ih u bogate, lako ete
se umiroviti mladi i bogati.

21
 Prvo poglavlje

Kako se obogatiti i umiroviti

mlad

Slijedi pria o tome kako smo moja supruga Kim, moj najbolji
prijatelj Larry i ja proli put od bankrota do bogatstva, a na
kraju i do mirovine, za manje od deset godina. Priam vam ovu
priu da bih ohrabrio sve one meu vama koji su moda
sumnjiavi ili im je potrebno samopouzdanje kako bi krenuli na
putovanje tijekom kojeg e se umiroviti mladi. Kad smo Kim i
ja poeli, bili smo gotovo bez novca, imali smo vrlo nisko
samopouzdanje i bili ispunjeni sumnjom. Svi sumnjamo.
Razlika je samo u tome to inimo s tom sumnjom.

Putovanje poinje
U prosincu 1984., Kim, moj najbolji prijatelj Larry Clark i ja
bili smo na skijanju u Vancouveru, British Columbia, na planini
Whistler. Snijeg je bio vrlo dubok, staze su bile duge i skijanje
je bilo odlino, premda je bilo vrlo hladno. Po noi, nas troje
sjedili bi u maloj kuici koja je bila smjetena ispod visokih
borova, jedva vidljiva jer je snijeg bio do krova.

23
Sjedei svake veeri oko vatre, razgovarali smo o naim
planovima za budunost. Imali smo velike nade, ali malo
resursa. Kim i ja spali smo na posljednje dolare, a Larry je bio u
procesu izgradnje jo jednog biznisa. Nae diskusije trajale su
svake veeri do duboko u no. Raspravljali smo o knjigama
koje smo proitali i filmovima koje smo gledali. Sluali smo
edukacijske audio kazete koje smo ponijeli i u dubinu
raspravljali o lekcijama na tim kazetama.
Na Novu godinu uinili smo ono to inimo svake godine -
postavili smo ciljeve za slijedeu godinu. Ali te je godine nae
postavljanje ciljeva bilo drukije. Larry je htio uiniti vie od
toga da samo postavi ciljeve. Umjesto da samo raspravljamo o
naim ciljevima za sljedeu godinu, on je htio da postavimo
ciljeve koji e promijeniti nae ivote tako to e nam
promijeniti stvarnost. Rekao je: "Zato ne napiemo plan uz
pomo kojega emo postati financijski slobodni?"
Sluao sam ga i uo ono to govori. Ali nisam mogao to uklopiti
u svoju stvarnost. Razgovarao sam o tome, sanjao o tome i znao
da u to uiniti jednog dana. "Ali ideja o financijskoj slobodi
uvijek je bila ideja za budunost, ne za danas pa mi nije
odgovarala. "Financijski slobodan?" upitah. U trenutku kad sam
uo vlastiti glas, znao sam koliki sam postao cmizdrav. Moj
glas nije bio onaj stari.
"Razgovarali smo o tome mnogo puta", ree Larry. "Ali mislim
da je vrijeme da prestanemo razgovarati i sanjati, i da krenemo
na posao. Zapiimo sve. Kad stavimo stvar na papir, znat emo
da je moramo uiniti. Kad je zapiemo, podravat emo jedni
druge na tom putovanju."
Budui da smo bili gotovo bez novca, Kim i ja smo se
pogledali. Sjaj vatre obasjavao je sumnju i nesigurnost na naim
licima. "To je dobra ideja, ali mislim da u se radije usmjeriti
na puko preivljavanje slijedee godine." Upravo sam ostavio
biznis s najlonskim i Velcro novanicima. Nakon to je 1979.
propao, proveo sam pet godina gradei ga nanovo, a na kraju
sam ga napustio. Otiao sam jer se biznis drastino promijenio.
Vie nismo imali proizvodnju u Sjedinjenim Dravama. Da
bismo bili konkurentniji, premjestili smo tvornice u Kinu,

24
Tajvan i Koreju. Napustio sam biznis jer vie nisam mogao
podnijeti da se bogatim na djejem radu. Biznis mi je donosio
novac, ali mi je oduzimao duu. Takoer, nisam se slagao sa
svojim partnerima. Udaljili smo se i vie se nismo mogli nai.
Otiao sam s vrlo malo novca. Nisam mogao nastaviti s
biznisom koji mi je naruavao duevni mir i s partnerima s
kojima nisam mogao razgovarati. Nisam ponosan na to to sam
otiao, ali znao sam da je vrijeme da odem. Bio sam tamo osam
godina i mnogo sam nauio. Nauio sam graditi biznis,
unitavati ga i ponovno ga izgraditi. Iako sam otiao s vrlo malo
novca, stekao sam neprocjenjivu edukaciju i iskustvo.
"Hajde", rekao je Larry. "Sada si plaljivko. Umjesto da si
postavimo jednostavne ciljeve, hajde da to uinimo. Hajde da
postavimo veliki viegodinji cilj. Krenimo prema slobodi."
"Ali nemamo mnogo novca", rekoh gledajui Kim, ije lice je
odraavalo moje brige. "Zna da poinjemo iznova. Sve to
elimo uiniti jest da preivimo slijedeih est mjeseci, a moda
i godinu dana. Kako moemo razmiljati o financijskoj slobodi
kad nam je na pameti samo financijsko preivljavanje?" I opet
sam se okirao zbog vlastite plaljivosti. Moje samopouzdanje
bilo je zaista nisko. I energija mi je bila na niskoj razini.
"Jo bolje. Razmiljaj o tome kao o novom poetku", Larry je
sada zagrizao. Nije se mogao zaustaviti.
"Ali kako da se umirovimo mladi kada nemamo novca?"
usprotivio sam se. Mogao sam uti kako p o s t a j e m sve
plaljiviji. U sebi sam osjeao slabost, i nisam se htio neemu
posvetiti. Htio sam preivjeti na kratki rok i ne razmiljati o
budunosti.
"Nisam rekao da emo se umiroviti za jednu godinu", rekao je
Larry, iznerviran mojim plaljivim odgovorima. "Sve to
kaem jest da sada planiramo umirovljenje. Zapiimo cilj,
stvorimo plan i fokusirajmo se na ideju. Veina ljudi ne
razmilja o mirovini dok nije prekasno, ili se planira umiroviti
sa 65 godina. Ja to ne elim. elim bolji plan. Ne elim provesti
ivot radei samo da bih platio raune. elim ivjeti. elim biti
bogat. elim proputovati svijetom dok sam dovoljno mlad da u
tome uivam."

25
Dok sam sjedio i sluao Larryja kako govori o prednostima
takvog cilja, mogao sam uti kako mali glas unutar mene govori
zato je p o s t a v l j a n j e cilja f i n a n c i j s k e slobode i ranog
umirovljenja nerealan. Zvuao je ak nemogue.
Larry je nastavio. Nije se inilo da mari sluamo li ga Kim i ja,
pa sam se i ja iskljuio i poeo razmiljati o onome to je rekao.
Rekoh sam sebi: "Postaviti cilj ranog umirovljenja je dobra
ideja... Zato joj se opirem? Meni ne slii opiranje dobrim
idejama."
Iznenada, u vlastitoj tiini, zauo sam svog bogatog oca kako
govori: "Najvei izazov jest izazov vlastitim sumnjama i
lijenosti. Tvoja sumnja i lijenost te ograniavaju i definiraju
ono to jesi. Ako eli promijeniti ono to jesi, mora napasti
sumnju i lijenost. Zbog njih si mali. Oni te spreavaju da ima
ivot kakav eli." Mogao sam uti kako bogati otac zavrava
svoju argumentaciju rijeima: "Nitko ti ne stoji na putu osim
tebe i tvojih sumnji. Lako je ostati isti. Lako je ne mijenjati se.
Veina ljudi bira da ostane ista cijeli ivot. Ako napadne svoju
sumnju i lijenost, otkrit e vrata prema slobodi."
Bogati otac vodio je ovaj razgovor sa mnom prije no to sam
napustio Havaje i poao na ovaj put. Znao je da vjerojatno
zauvijek naputam Havaje. Znao je da naputam svoj dom i
mjesto na kojem sam se osjeao vrlo dobro. Znao je da odlazim
u svijet bez ikakvih jamstava o sigurnosti. Samo mjesec dana
nakon razgovora s bogatim ocem, sjedio sam na ovoj snjenoj
planini, osjeao se slab, ranjiv i nesiguran i sluao najboljeg
prijatelja kako mi govori iste stvari. Znao sam da je dolo
vrijeme da odrastem ili odustanem i vratim se kui. Shvatio sam
da sam na planine doao po taj trenutak slabosti. Opet je dolo
vrijeme odluke. Morao sam izabrati. Mogao sam dopustiti da
pobijede moja sumnja i lijenost, ili sam mogao nastaviti i
promijeniti samopercepciju. Bilo je vrijeme da krenem naprijed
ili natrag.
Kad sam opet obratio panju na Larryja koji je govorio o
slobodi, shvatio sam da zapravo ne govori o slobodi. U tom
trenutku shvatio sam da je najvanije da napadnem svoju

26
lijenost i sumnju. Ako to ne uinim, moj e ivot krenuti
unatrag.
"Okej, uinimo to", rekoh. "Postavimo kao cilj financijsku slobodu."
To je bilo na Novu godinu 1985. 1994. Kim i ja bili smo
financijski slobodni. Larry je izgradio svoju kompaniju, koja je
po Inc. magazinu postala jedna od najbre rastuih kompanija u
1996. godini. Larry se umirovio 1998. u dobi od 46 godina
nakon to je prodao svoju kompaniju i uzeo slobodnu godinu.

Kako ste to uinili?

Kad god priam tu priu, pitaju me: "Kako? Kako ste to
uinili?"
Ja odgovaram: "Ne radi se o tome kako. Stvar je u tome zato
smo Kim i ja to uinili." Zatim kaem: "Bez toga zato, ovo
kako bilo bi nemogue."
Mogao bih vam rei kako smo Kim, Larry i ja to uinili, ali
neu. Nije tako vano kako smo to uinili. Kad se radi o tome,
sve to u rei jest da smo se Kim, Larry i ja izmeu 1985. i
1994. fokusirali na tri puta ka bogatstvu po bogatom ocu, a to
su:
1. Razvoj poslovnih vjetina
2. Razvoj vjetina menadmenta novca
3. Razvoj vjetina investiranja

O svakom od tih putova napisano je mnogo knjiga, i da sam i ja

to uinio, ovo bi bila samo jo jedna knjiga koja govori o tome
kako. Ali mislim da je vanije zato smo to uinili, a uinili smo
to jer sam ja htio izazvati svoje sumnje, svoju lijenost i svoju
prolost. Taj zato dao nam je snagu da uinimo kako.
Bogati otac esto je govorio: "Mnogi ljudi pitaju me kako da
uine neto. Obiavao sam im odgovarati na to pitanje, sve dok
nisam shvatio da oni to esto ne ine ak i kad im kaem kako
to treba uiniti. Tada sam shvatio da je vanije zato se neto
ini, a ne kako. Ono zato daje ti snagu da napravi ono kako."
Nastavio je: "Veina ljudi ne napravi sve to moe zato to
nemaju dovoljno snano zato. Kad otkrijete zato, lako je

27
pronai odgovor na pitanje kako doi do bogatstva. Umjesto da
pogledaju u sebe da bi pronali svoj vlastiti razlog za bogatstvo,
veina ljudi trai laki put do bogatstva, a problem s lakim
putovima jest taj to esto zavravaju slijepim ulicama."

Svaa sa sobom
Te noi, dok sam sjedio u hladnoj planinskoj kuici i sluao
Larryja, otkrio sam da se u sebi svaam s njim. Svaki puta kad
bi rekao: "Hajde da postavimo cilj, zapiemo ga i stvorimo
plan", mogao sam uti sebe kako svaalaki odgovaram:
1. "Ali nemamo novca."
2. "Ne mogu to uiniti."
3. "Razmislit u o tome slijedee godine, kad se Kim i ja
skrasimo."
4. "Ne razumije nau situaciju."
5. "Treba mi vie vremena."

Tijekom godina, bogati otac poduio me mnogim lekcijama.

Jedna od lekcija bila je: "Ako se protivi dobroj ideji, prestani
se protiviti."
Te noi Larry je nastavio priati o bogaenju i ranoj mirovini, a
j a sam o p e t uo k a k o m e b o g a t i otac u p o z o r a v a n a
suprotstavljanje dobrim idejama. Nastavivi s objanjenjem,
bogati otac rekao je: "Kad god netko kae: "Ne mogu si to
priutiti", ili "Ne mogu to uiniti" za neto to eli, taj ima velik
problem. Zato bi zaboga netko rekao da si ne moe priutiti
neto to eli? Zato bi netko sebi negirao stvari koje eli? To
nema smisla."
Dok je vatra pucketala u kaminu, otkrio sam da se protivim
neemu to elim. "Zato se ne bih umirovio mlad i bogat?"
napokon sam pitao sam sebe. "to bi bilo loe u tome?" Moj um
poeo se polako otvarati i u sebi sam ponavljao: "Zato se
protivim toj ideji? To je dobra ideja. Razgovarao sam o tome
godinama. Htio sam se umiroviti do trideset i pete, a sada sam
imao skoro trideset i sedam i nisam bio niti blizu toga. Zapravo,
skoro sam bankrotirao. Zato se opirem?"

28
Kad sam to rekao sam sebi, shvatio sam zato se protivim
dobroj ideji. U dobi od dvadeset i pet godina, planirao sam se
obogatiti i umiroviti u dobi izmeu trideset i trideset i pet
godina. To je bio moj san. Ali nakon to sam prvi puta izgubio
svoj biznis s Velcro novanicima, moj duh bio je slomljen i
izgubio sam mnogo samopotivanja. Te noi, dok sam sjedio
pokraj vatre, shvatio sam da se protivi moj nedostatak
samopouzdanja. Protivio sam se snu koji sam htio. Protivio sam
se jer se nisam htio opet razoarati. Protivio sam se jer sam se
titio od bola koji mogu izazvati veliki snovi koji se ne ostvare.
Sanjao sam i doivio neuspjeh. Te noi shvatio sam da se
protivim ponovnom neuspjehu, a ne snu.
"Okej, hajde da postavimo veliki cilj", rekoh tiho Larryju.
Napokon sam se prestao protiviti dobroj ideji. Argumenti su jo
uvijek postojali, ali nisam im htio dopustiti da me zaustave.
Uostalom, bila je to svaa sa samim sobom. Mala osoba u meni
svaala se s osobom koja je htjela odrasti i postati vea.
"Dobro", ree Larry. "Vrijeme je da prestane cviliti. Ve sam
se zabrinuo za tebe."
To sam odluio uiniti zato to sam pronaao svoj zato. Znao
sam zato u to uiniti, iako tada nisam znao kako.

Zato sam se odluio rano umiroviti

Koliko vas je ponekad reklo sebi: "Dosta mi je samog sebe?"
Pa, te novogodinje veeri, dok sam sjedio pokraj vatre s
Larryjem i Kim, bilo mi je dosta starog sebe i odluio sam se
promijeniti. Nije to bila samo mentalna promjena; bila je to
promjena koja je dolazila iz dubine mog bia. Bilo je vrijeme za
veliku promjenu i znao sam da se mogu promijeniti jer sam
otkrio razlog za promjenu. Slijede neki od mojih osobnih
razloga zato sam se odluio umiroviti mlad i bogat:

1. Bilo mi je dosta toga da budem bez novca i da imam

financijskih problema. Na kratko sam se obogatio svojim
biznisom s novanicima, ali nakon to je biznis propao,
opet sam imao problema. Iako me bogati otac dobro

29
 poduio, samo njegove lekcije nisu bile dovoljne. Jo se
nisam obogatio i bilo je vrijeme da to uinim.
2. Bilo mi je dosta prosjenosti. Kroz moje kolovanje,
uitelji su govorili: "Robert je pametan mladi, ali se ne
trudi." Govorili su: "Pametan je, ali nikada nee biti poput
nadarene djece. On je samo prosjean." Te noi, dok sam
sjedio na planini, bilo mi je dosta toga da budem prosjean.
Bilo je vrijeme da prestanem biti prosjean.
3. Kad sam imao osam godina, doao sam kui i zatekao
majku kako plae za kuhinjskim stolom. Plakala je jer smo
bili zatrpani brdom rauna. Moj otac davao je sve od sebe
da zaradi vie novca, ali budui da je bio uitelj, nije mu
ilo u financijskom smislu. Sve to bi rekao bilo je: "Ne
brini, rijeit u ja to." Ali nije. Nain na koji je on to
rjeavao bilo je da je iao u kolu, radio jo vie i ekao na
godinju poviicu plae. U meuvremenu, rauni su se
gomilali, majka se osjeala sve usamljenijom i nije se
imala kome poaliti. Moj otac nije htio razgovarati o
novcu, a ako jest, tada bi se naljutio. Sjetio sam se da sam u
dobi od osam godina odluio pronai odgovore koji bi
mogli pomoi mojoj majci. Sada je te odgovore trebalo
pretvoriti u stvarnost.
4. Najbolniji zato od svih bila je injenica da sam imao
prelijepu mladu enu, Kim. Upoznao sam svoju srodnu
duu i ona je bila u ovoj financijskoj nevolji jer me voljela.
Te noi na planini shvatio sam da ja postupam prema Kim
onako kako je moj otac postupao prema majci. Ponavljao
sam obiteljski obrazac. U tom trenutku pronaao sam svoj
pravi zato.

To su moji razlozi. Zapisao sam ih te noi i uvao na tajnom

mjestu. Oni od vas koji su proitali moju drugu knjigu,
Kvadrant PROTOKA NOVCA bogatog oca, sjetit e se da su se
stvari jo vie pogorale kad smo sili s planine. Ta knjiga
poinje priom o tome kako smo Kim i ja tri tjedna ivjeli u
automobilu nakon to nam je ponestalo novca. Dakle, stvari se

30
nisu poboljale samo zbog odluke da se umirovimo bogati, ali
ono zato tjeralo nas je da nastavimo.
Stvari nisu krenule nabolje ni Larryju kad smo sili s planine. I
on je kasnih 80-tih imao znaajne financijske padove, ali i njega
su njegovi razlozi tjerali dalje.

I ja sam, poput bogatog oca, otkrio da ne mogu nikome rei kako

da se obogati. Sada prvo upitam ljude zato se ele obogatiti.
Bez dovoljno jakog razloga, ak i najlaki odgovor na pitanje
kako se obogatiti bit e preteak. Postoje mnogi naini za
bogaenje, ali samo nekoliko osobnih razloga i odgovora na
pitanje zato se elite obogatiti. Otkrijte svoje zato i pronai
ete i odgovor na ono kako to uiniti. Kako kae stara poslovica:
"Tamo gdje ima volje, bit e i naina." U mom sluaju, rekao
bih da je pronalaenje moje volje omoguilo i pronalaenje
mojeg naina. Bez volje, nain bi bio preteak.

Prijedlog: Prije mnogo godina nauio sam da je strast

kombinacija ljubavi i mrnje. Ako netko nema strast prema
neemu, teko je ostvariti bilo to. Bogati otac govorio je: "Ako
neto eli, budi strastven. Strast ti daje energiju za ivot. Ako
eli neto to nema, otkrij zato voli to to eli i zato mrzi
to to nema ono to eli. Kad spoji te dvije misli, otkrit e
energiju da se pokrene i dobije sve to eli."
Moete poeti sa sastavljanjem popisa stvari koje volite i onih
koje mrzite. Na primjer, ja bih nainio ovakav popis:

Volim Mrzim
Biti bogat Biti siromaan
Biti slobodan Biti prisiljen da radim
Kupovati sve to elim Ne imati ono to elim
Skupe stvari Jeftine stvari
Imati druge ljude koji rade ono Raditi stvari koje ne elim raditi
to ja ne elim

31
Moj je prijedlog da dolje napiete popis stvari koje mrzite i onih
koje volite. Ako vam treba vie prostora, a nadam se da je tako,
pronaite vei komad papira. ivite ivot sa to vie strasti.

Stvari koje volite Stvari koje mrzite

Dakle, sjednite na miru kako biste otkrili i definirali stvari koje

volite i one koje mrzite. Zapiite svoje snove, ciljeve i planove
o financijskoj slobodi, i o tome da se umirovite to je mogue
ranije. Kad sve stavite na papir, moda ete sve htjeti pokazati
prijatelju koji e vas podrati u ostvarivanju vaih snova. esto
gledajte ovaj papir s vaim snovima, ciljevima i planovima,
razgovarajte o njemu, traite podrku, budite spremni na trajno
uenje i, prije no to se snaete, stvari e se pokrenuti.
Na kraju, esto sam uo kako mnogi ljudi govore: "Novac te
nee usreiti." Ta je tvrdnja donekle tona. Ali ono to novac
moe uiniti jest da mi kupi vrijeme da radim stvari koje volim
raditi i platim drugim ljudima koji rade ono to ja mrzim raditi.

32
 Drugo poglavlje

Zato biste se umirovili to

ranije?

Nakon gotovo deset godina napornog rada i borbe, postao sam

financijski slobodan u dobi od etrdeset i sedam godina. Te
godine, 1994., prijatelj me nazvao i rekao: "Pazi da se odmori
barem godinu dana nakon to proda biznis."
"Godinu dana", odgovorio sam. "Umirovit u se i biti slobodan
do kraja ivota."
"Ne, nee", rekao je moj prijatelj Nyhl. Nyhl je bio lan tima
koji je izgradio nekoliko velikih biznisa, od kojih su dva MTV i
CMT, Country Music Television, tijekom ranih 80-tih. Nakon
to je izgradio i prodao neke od tih biznisa, umirovio se u dobi
od 41 godine. Postali smo prijatelji i on mi je sada prenosio
svoje lekcije iz mirovine. "Za manje od tri mjeseca bit e ti
dosadno i pokrenut e novu kompaniju", rekao je. "Tebi je
najtee ne raditi nita. Zato sam ti preporuio da si postavi cilj
da eka najmanje godinu dana prije no to i pomisli na
pokretanje novog biznisa."
Nasmijao sam se i pokuao ga uvjeriti da sam se umirovio
zauvijek. "Ne planiram pokretati novi biznis", rekao sam. "U
mirovini sam. Ne vraam se na posao. Slijedei puta kad me

33
vidi, nee me prepoznati. Neu imati odijelo niti kratku kosu.
Izgledat u poput propalice s plae."
Nyhl je uo moje rijei, ali bio je uporan. Htio je da ga ujem i
shvatim ono to mi eli rei. Bilo mu je vano da shvatim
njegovu poruku. Nakon vrlo dugog razgovora, poeo sam ga
shvaati. Na kraju sam ga uo kad je rekao: "Malobrojni imaju
priliku koju ti ima. Malo je ljudi financijski sposobno da
prestanu raditi i ne ine nita. Ne moe se mnogo ljudi
umiroviti u srednjim godinama, tijekom najboljih godina za
zaradu. Veina ljudi ne moe si priutiti da prestane raditi, ak i
ako to eli... ak i ako mrze svoj posao, ne mogu prestati raditi.
Ne uzimaj olako ovaj dar. To je dar koji e dobiti samo
malobrojni... Uzmi ga. Jednu godinu nemoj nita raditi."
Nyhl mi je objasnio da veina poduzetnika prodaje svoje
biznise i odmah pokree novi. Rekao je: "Nekad sam i ja gradio
biznise, prodavao ih i poinjao graditi nove. Do trideset i pete
godine izgradio sam i prodao tri biznisa. Imao sam mnogo
novca, ali nisam mogao prestati raditi. Nisam znao to znai
prestati. Ako nisam radio, osjeao sam se beskorisnim i mislio
sam da gubim vrijeme, pa sam radio jo vie. Moj rad oduzimao
mi je ivot i vrijeme za obitelj. Napokon sam shvatio to radim i
odluio neto promijeniti. Nakon to sam prodao svoj posljednji
posao i stavio na banku ek od nekoliko milijuna, odluio sam
da u uzeti slobodnu godinu. Ta godina koju sam posvetio sebi i
svojoj obitelji bila je jedna od najboljih odluka koje sam ikada
uinio. To vrijeme sa samim sobom, bez pritiska da moram
neto raditi, bilo je neprocjenjivo. Shvaa li da od svoje pete
godine idemo u kolu, a kad napustimo kolu, poinjemo raditi.
Vrlo malo ljudi ima luksuz da barem jednu godinu budu sami sa
sobom i razmiljaju."
Rekao mi je da su, im je zavrio s poslovima kod kue, on i
njegova obitelj odselili na udaljeni otok u otoju Fiji i sjedili na
plai. Rekao je: "Mjesecima sam sjedio na plai, gledao
kristalno plavi ocean i gledao kako moja djeca uivaju u ivotu
o kakvom svi sanjamo." Kad im je bilo dosta Fijia, preselili su u
Italiju i tamo proveli mjesece ne radei nita. "Trebala mi je
puna godina prije no to sam opet postao zdravo ljudsko bie"

34
rekao je. "Nisam imao pojma koliko je teko prestati se buditi
svakog jutra i razmiljati o poslovima koje moram obaviti,
sastancima, avionima koje moram uhvatiti kako bih zaradio
dovoljno novca da platim raune. Trebala mi je puna godina da
usporim i pustim da adrenalin napusti moje tijelo. Trebala mi je
godina oputanja da bih usporio dovoljno da mogu normalno
razmiljati i zacijeliti. Imao sam 41 godinu. Trideset i est
godina jurio sam da nekamo stignem i sada sam bio tamo."

Najtea stvar koju sam morao uiniti

Nyhl je bio u pravu. Najtea stvar u mirovini bilo je to to
nisam imao to raditi. Nakon vie godina kole, uionica,
testova, sastanaka, aviona i rokova, bio sam zaista uvjetovan da
ustanem i pojurim neto raditi. Sjeam se kako sam prije
mirovine mrzio pritisak i brigu povezanu s poslom. Sjeam se
kako sam razmiljao: "Jo samo est mjeseci i bit u slobodan.
Mogu se umiroviti i ne raditi nita. Ne mogu doekati da
prodam biznis i da zaustavim ovo ludilo."
U rujnu 1994., prodaja i transfer aktive iz biznisa bili su
dovreni. Stavio sam neto novca u banku, investirao u jo
nekoliko stambenih zgrada i skladita i formalno otiao u
mirovinu. Ja sam imao 47 godina, a moja supruga Kim 37. Bili
smo financijski slobodni, a pred nama je bio ostatak ivota u
kojem smo mogli uivati. I upravo kao to me upozorio Nyhl,
nekoliko tjedana nakon to sam prodao biznis postao sam
nemiran. I dalje sam rano ustajao i shvaao da za taj dan nemam
nikakvih planova. Nisam morao nikoga zvati i nitko nije zvao
mene. Bio sam sam u kui i nisam imao kamo. Uskoro sam bio
nemiran i nervozan. Osjeao sam se beskorisno i neeljeno.
Osjeao sam kao da je moj ivot uzaludan i neproduktivan.
Oajniki sam htio raditi na neemu, ali nije bilo nieg. Nyhl je
bio u pravu kad je rekao da e mi najtee biti ne raditi nita.
Kim je imala svoj biznis s investiranjem i upravljanjem
nekretninama. Uivala je u njemu i radila ga vlastitim tempom.
Pronalazila bi me u kuhinji kako sjedim i pokuavam nita ne
raditi. "Trai li neki posao?" upitala bi me.
"Ne", odgovarao bih. "Traim nain da ne radim nita."

35
"Pa, reci mi kad e pronai nain da ne radi nita, pa to
moemo raditi zajedno", rekla je Kim uz osmijeh. "Zato ne
pozove prijatelje i zajedno ne uinite neto?"
"Jesam", odgovorio sam. "Ali svi su na poslu. N e m a j u
slobodnog vremena."
Nakon to smo nekoliko mjeseci pokuavali ne raditi nita, Kim
i ja odluili smo se za odlazak na Fiji, kamo je otiao i Nyhl
tijekom svoje slobodne godine. Bio sam uzbuen to idemo
nekamo, pa makar i zato da ne radimo nita.
Tri tjedna nakon to smo odluili poi na Fiji, stigli smo
hidroavionom i pozdravili su nas nasmijeeni otoani s cvjetnim
vijencima i tropskim piima. Dok smo Kim i ja etali dugim
molom iznad kristalno plave vode, mislio sam da sam stigao na
Fantasy Island i samo sam ekao da se pojavi mali debeljko koji
govori: "efe, avion, avion."
Taj otok bio je ljepi no to ga je Nyhl opisao. Nisam mogao
vjerovati da je toliko lijep. Budui da sam odrastao na
Havajima, govorio sam sam sebi: "Ovakvi su Havaji bili
nekada, i takvi bi trebali biti." No, koliko god taj udaljeni otok
bio prekrasan, za mene je bio prespor. Nisam mogao vjerovati
koliko me taj raj izluuje. Ustao bih, dobro dorukovao, trao
neko vrijeme, a zatim bih proveo dan na plai. Nakon jednog
sata udio bih za pokretom. Koliko god plae bile prekrasne,
bio sam spreman da se vratim u Sjedinjene Drave i pokrenem
novi posao. Nisam znao zato sam obeao Nyhlu da u uzeti
najmanje jednu slobodnu godinu. Mogao sam podnijeti samo
dva tjedna u raju. Kim je mogla ostati zauvijek, ali ja sam bio
spreman za polazak kui, u Arizonu. Ne znam zato sam se
morao vratiti, ali napustili smo raj i krenuli kui.
Sjediti kod kue nije bilo mnogo bolje no sjediti na plai, ali
barem su mi automobil i poznata mjesta odvlaili panju.
Jednog dana novi susjed doao je k meni da se upoznamo. I on
je bio u mirovini, ali bio je oko dvadeset godina stariji od mene.
Imao je 68 godina i bio je menader visokog profila u
kompaniji Fortune 500. Svakog bi dana svratio i razgovarao sa
mnom o vijestima, vremenu i sportu. Bio je dobar ovjek, ali
sjediti i ne raditi nita uz njega bilo je gore od najgorih

36
sastanaka u kojima sam sudjelovao. Sve to je on htio bilo je da
radi u svojem dvoritu i igra golf. Za njega je mirovina bila raj.
Korporacijski svijet nije mu nimalo odgovarao i volio je
slobodno vrijeme u kojem nije radio nita. Shvatio sam da u
zavriti poput njega ako se nastavim druiti s njim. Kad je htio
da se ulanim u njegovu kartaku grupu u lokalnom klubu,
shvatio sam da moram pronai neto drugo kako ne bih radio
nita.
Napokon mi je prekipjelo. Jednog dana rekao sam Kim: "Selim
u Bisbee. Moram poi nekamo gdje mogu biti zaposlen ne
radei nita." Za nekoliko dana, preselio sam na mali ran koji
smo Kim i ja posjedovali. To je prekrasno ali usamljeno
zemljite, skriveno u dolini, obrasloj visokim hrastovima, s
malim potokom u sredini. Tamo je obitavalo mnogo jelena, a
ponekad bi dola i poneka puma, jer je ran bio smjeten visoko
u planinama na granici Meksika, Novog Meksika i Arizone.
Napokon sam pronaao mjesto na kojem u provesti slobodnu
godinu, mjesto gdje sam mogao biti zaposlen ne radei nita.
Nakon to sam nekoliko dana sjedio u planinama u kuici bez
televizije ili radija, poeo sam se smirivati i prihvaati svoju
slobodnu godinu. Moje se disanje usporilo, kao i moj ritam. Mir
i spokoj postali su dio svakodnevnog ivota i zamijenili pritisak
sastanaka i rokova. Moja slobodna godina napokon je poela, i
bilo je onako kako je Nyhl rekao: "Dar koji e malo ljudi
primiti - zato ga prihvati." Trebalo mi je gotovo est mjeseci da
dovoljno usporim kako bih zapoeo svoju slobodnu godinu.

Novi poetak
Dok sam sjedio sam u svojoj planinskoj kuici, imao sam
vremena razmiljati o ivotu. Razmiljao sam o svim glupim i
i m p u l s i v n i m s t v a r i m a k o j e sam n a p r a v i o u m l a d o s t i .
Razmiljao sam o svojim izborima i o tome kako je svaki izbor,
makar i ne bio briljantan, ipak bio vaan u oblikovanju onoga
to sam postao u ivotu. Imao sam vremena razmisliti i o
svojim srednjokolskim danima i o prijateljima s kojima sam
odrastao, a koje danas rijetko viam. Sjetio sam se prijatelja s
koleda i pitao se kako su. To vrijeme koje sam provodio

37
nasamo dalo mi je priliku da razmiljam o tome koliko su
prijatelji iz mladosti utjecali na mene.
Dok sam sjedio u kuici, prisjetio sam se tako mnogo trenutaka
da sam poelio da se mogu vratiti unatrag i biti sa svojim
prijateljima iz djetinjstva, ali sve to sam sada imao bila su
dragocjena sjeanja. alio sam to nisam vie toga fotografirao
i napisao vie pisama i odrao vie kontakata, ali svi smo bili
prezaposleni svakodnevnim ivotom i poli smo svojim
putovima. Dok sam sjedio u planinama, pokraj vatre u kaminu,
prolazak kroz sjeanja moje mladosti bio je bolji od kina.
Slobodno vrijeme pruilo mi je mogunost da u ivopisnim
detaljima pregledam sjeanja na prole dane. Zanimljivo je to
to ak i loa vremena nisu izgledala tako loe. Poeo sam
cijeniti svoj ivot, ljude u mom ivotu, dobre i loe stvari, i
koliko god taj ivot povremeno bio u neredu, ipak sam ga jako
cijenio.
U tim tihim trenucima, shvatio sam da svi imamo potencijal da
budemo dobri i loi. Svi imamo potencijal za veliinu, ali
veliina nije bila dio moje mladosti. Nisam bio mali genijalac,
glazbeno udo od djeteta, sportska zvijezda, niti sam bio u
mondenom drutvu i nisu me pozivali na mnoge zabave. Kad se
osvrnem unatrag, shvaam da je moj ivot bio prosjean, ali to
vrijeme u planinama uinilo mi je taj moj prosjean ivot vrlo
dragim.
I m a o sam v r e m e n a za r a z m i l j a n j e o o b i t e l j i , s t a r i m
prijateljima, dekima s kojima sam se bavio sportom, starim
ljubavima i starim poslovnim partnerima. Razmiljao sam o
izborima koje sam nainio i o tome to bi se dogodilo da sam
izabrao drukije... Na primjer, to bi se dogodilo da sam se
oenio svojom djevojkom s koleda, skrasio i imao djecu, kao
to je ona eljela? to bi se dogodilo sa mnom da nisam odluio
postati pilot i letjeti u Vijetnamu? to bi se dogodilo da sam
izbjegao rat, kao to je uinila veina mojih prijatelja? to bi se
dogodilo da sam krenuo na magisterij, umjesto to sam
pokrenuo svoj biznis s najlonskim i Velcro novanicima? to bi
se dogodilo da nisam izgubio dva biznisa prije no to mi je trei
napokon uspio? to bi se dogodilo da nisam upoznao Kim i

38
oenio se s njom? to bi se dogodilo da Kim nije ostala sa
mnom kroz loa vremena? I najvanije od svega, to sam nauio
i tko sam postao zbog uspjeha i neuspjeha koje mi je ivot
pruio?
Istina je da ne moete promijeniti svoju prolost, ali moete
promijeniti svoje miljenje o prolosti. Do tog trenutka u
planinama, prolost je za mene bila maglovita. Ona je bila samo
niz ljudi i dogaaja kroz koje sam jurio svakoga dana svojeg
ivota. Samoa u planinama dala mi je priliku da zaustavim
svoj ivot i pogledam ga. U mojoj je prolosti bilo i mnogo
stvari na koje nisam ponosan i koje ne bih nikada vie uinio.
Postoje greke za koje bih htio da ih nisam poinio i lai za koje
elim da ih nisam izrekao. Postoje mnogi dragi prijatelji i
voljene osobe koje sam povrijedio uz put. Postoje mnogi ljudi
koje iskreno volim, ali vie ne razgovaram s njima jer se nismo
sloili oko neke glupe stvari. Tijekom te slobodne godine,
shvatio sam koliko su ti dogaaji vani u mojem ivotu. Sjedei
sam u planinama, povezao sam se sa svojim prijateljima iz
prolosti, obitelji i samim sobom i svima sam zahvalio to su
bili dio mojeg ivota. Imao sam vremena svojoj prolosti rei
"hvala" i pripremiti se za budunost.
Kada danas ljudima govorim o slobodnoj godini, kaem:
"Najbolja stvar u ranom umirovljenju i slobodnoj godini u
srednjim godinama ivota bila je to to sam dobio mogunost za
novi poetak."

Osamnaest mjeseci nakon to sam prodao svoj biznis i

umirovio se, napokon sam siao s planina june Arizone. Dok
sam vozio kui, zaista nisam znao to u slijedee uiniti...
Samo sam znao da stvari elim raditi na drugi nain. U svojem
Apple Macintosh raunalu imao sam radnu verziju knjige
Bogati otac, siromani otac, a u aktovci nacrt igre PROTOK
NOVCA 101. Poela je nova faza mojeg ivota. Ovaj put bio
je to moj ivot. Sada sam bio stariji, mudriji, pametniji, manje
nagao i malo vie povjerljiv.

39
 Dok sam vozio iz planina, poela je druga faza mog ivota. To
vie nije bio ivot kojim su upravljale elje i snovi mojih
roditelja, uitelja, prijatelja, niti djetinji snovi. Druga faza
mojeg ivota poela je, i ovaj put to je bio moj ivot pod mojim
uvjetima.
To je glavni razlog to ljudima preporuam da se umirove to
je mogue ranije. To e vam pruiti priliku da svoj ivot
zaponete iznova.

Prijedlog: Bez obzira na to moete li se umiroviti rano ili ne,

predlaem vam da svaki mjesec barem sat vremena promislite o
svojem ivotu. Kad sam uzeo vrijeme da razmislim o svojem
ivotu, otkrio sam slijedee:
1. Ono to sam smatrao vanim nije bilo toliko vano.
2. Ono to je bilo vano bilo je ono gdje sam sada, ne ono
kamo idem.
3. Nema nikoga vanijeg no to je osoba koja se u datom
trenutku nalazi pred vama. Posvetite taj trenutak njoj ili
njemu.
4. Vrijeme je dragocjeno i ne troite ga uzalud... Cijenite ga.
5. Ponekad je tee zastati na trenutak nego ostati
prezaposlen.

Za mene, najbolja stvar u ranom umirovljenju bilo je to to sam

nauio cijeniti
ivot iako je bio nepredvidljiv, stresan i pun problema. Kada
nisam imao to raditi, otkrio sam da ne znam to raditi ako ne
radim nita. Danas zaista cijenim strku i zbrku ivota, jer znam
to znai sjediti i ne raditi nita. U kakvom god stanju va ivot
bio u ovom trenutku, uzmite trenutak kako biste ga nauili
cijeniti... Jer sutra e to biti samo sjeanje.

40
 Biljeka Mary Painter, operativne direktorice u CASHFLOW
Technologies, Inc.

Tijekom svoje radne karijere, radila sam u Odjelu za beneficije

zbog invaliditeta i smrti, to je dio P e n n s y l v a n i j s k o g
mirovinskog sustava. Sjeam se vrlo jasno kako sam u dobi od
devetnaest ili dvadeset godina obraivala posmrtne beneficije
za preivjele suprunike umirovljenika. Dok sam sjedila tamo i
dan za danom pregledavala potvrde o smrti, bila sam okirana
zbog toga koliko je ljudi umrlo samo nekoliko mjeseci nakon
umirovljenja od neke bolesti ili zbog samoubojstva. Kad sam
pitala neke ljude s kojima sam radila za njihovo miljenje o
tome zato ljudi umiru tako brzo nakon umirovljenja i zato bi
netko poinio samoubojstvo nakon to je radio cijeli ivot i
napokon doao na zelenu granu, rekli su mi da nekim ljudima
posao znai ivot. Oni nemaju u ivotu nita drugo. Drugi
razlog koji su mi ponudili jest taj da mnogi ljudi rade cijeli
ivot, oslanjajui se da e primati mirovinu i otkriju da im je
mirovina jedva dovoljna da preivljavaju iz mjeseca u mjesec.
Bili su u situaciji da imaju svo vrijeme na svijetu da naprave
sve to ele, ali nemaju novca s kojim bi to mogli uiniti.
U svojoj naivnosti, mislila sam da se to meni ne moe
dogoditi. Zatim sam krenula na isti put kojim su ili mnogi od
tih ljudi. Devetnaest godina kasnije, nakon mnogih promocija i
uspona na hijerarhijskoj ljestvici, shvatila sam da tako vie
nee ii za mene i moju obitelj. Moj suprug i ja sloili smo se
da moramo napraviti drastine promjene u ivotu. Preselili
smo u Arizonu i tamo smo nekoliko mjeseci razmiljali i otili
na nekoliko razgovora za posao. Jedan od tih razgovora
sluajno je bio razgovor za posao u C A S H F L O W
Technologies. Dali su mi primjerak knjige Bogati otac,
siromani otac. Otila sam kui i progutala knjigu za jedan
dan. Iako se smatram izuzetno sretnom to sam dobila posao u
CASHFLOWU, jo je vanije to to sam shvatila da moram to
uiniti kako ne bih zavrila kao jedan od onih nesretnika koje
pamtim od prije mnogo godina.

41
 Tree poglavlje

Kako sam se ja rano umirovio

U proljee 1999. bilo je predvieno da odrim govor skupu od

priblino 250 bankara u Los Angelesu. Budui da sam trebao
biti prvi govornik tog jutra, veer prije doletio sam iz Phoenixa,
gdje ivim. Nakon doruka, sjedio sam u hotelskoj sobi i
razbijao glavu oko toga to bih mogao rei toj skupini bankara.
Moj standardni govor o financijskim izvjeima, financijskoj
pismenosti i razlikama izmeu aktive i obveza inio se
neprikladnim za ovu skupinu. Budui da su bili vie od obinih
bankara - bili su bankari za hipoteke - pretpostavio sam da
znaju financijske osnove o kojima sam najee priao, ili sam
se barem nadao da ih znaju.
Moj govor bio je predvien za 9:30 ujutro. Bilo je 8:00, a ja jo
uvijek nisam imao pristup ili novu ideju koja bi bila prikladna
za tu skupinu. Sjedei za stolom u svojoj hotelskoj sobi, bacio
sam pogled na hotelske jutarnje novine. Na naslovnoj strani bila
je fotografija sretnog para koji sjedi u svojem autiu za golf.
Podebljani natpis iznad slike bio je: "Mi smo odluili poi u
ranu mirovinu."
lanak je objanjavao da je mirovinski plan 401(k) za njih bio
tako uspjean tijekom posljednjih deset godina na tritu
dionica koje je u procvatu, da su odluili poi u mirovinu est

43
godina prije no to su planirali. On je imao pedeset i devet
godina, a ona pedeset i est. lanak je citirao njihove rijei:
"Nai uzajamni fondovi bili su tako uspjeni da smo jednog
dana shvatili kako smo postali milijunai. Umjesto da radimo
jo est godina, otili smo u mirovinu, prodali kuu, kupili
manju kuu u ovom umirovljenikom selu, poloili viak novca
od prodaje nae kue u certifikat depozita s visokom dobiti,
smanjili nae trokove i sada svakog dana igramo golf."
Pronaao sam temu za svoj govor. Kad sam proitao lanak,
istuirao sam se, odjenuo i krenuo meu bankare koji su me
ekali. Tono u 9:30, predstavili su me i doveli za katedru.
Podigao sam novine u zrak i zapoeo govor pokazujui sliku
novopeenih umirovljenika i ponavljajui naslov: "Mi smo
odluili poi u ranu m i r o v i n u . " Zatim sam naveo dob
umirovljenika, 59 i 56 godina, i proitao komentare iz lanka.
Odloivi novine, rekao sam: "I moja supruga Kim i ja
umirovili smo se rano. Umirovili smo se 1994. Ja sam imao 47
godina, a ona 37." Zastao sam ekajui da ljudi uvide razliku u
godinama. Nakon deset sekundi tiine, nastavio sam pitanjem:
"Pitam vas slijedee... Kako to da sam se ja mogao umiroviti 12
godina mlai od njega, a moja supruga 19 godina mlaa od nje?
U emu je razlika?"
Tiina je bila sveproimajua. inilo mi se da sam loe poeo.
Znao sam da je rano i znao sam da od publike traim da
razmilja, umjesto da samo slua. Znao sam da vjerojatno
zvuim arogantno i uobraeno, usporeujui moju ranu
mirovinu s mirovinom para iz novina. No, toj skupini htio sam
neto objasniti, a sada je bilo prekasno da stanem. Osjeao sam
se poput komiara koji je upravo ispriao svoj najbolji vic, a
publika se ne smije. Nastavio sam pitanjem: "Koliko vas planira
ranije poi u mirovinu?"
I opet nije bilo odgovora. Nitko nije podigao ruku. Osjeaj
neugode u prostoriji je rastao. Umirao sam na sceni. Znao sam
da moram neto brzo uiniti. Pogledavi skupinu, vidio sam da
je veina njih mlaa od mene. Nekolicina njih koji su bili mojih
godina nisu bili impresionirani mojim govorom o ranoj
mirovini. Brzo sam rekao: "Koliko vas je mlae od 45 godina?"

44
Iznenada su ivnuli. Pojavila se reakcija. Ruke su se polako
poele dizati u zrak po cijeloj sobi. Pretpostavljam da je oko
60% ljudi iz skupine podiglo ruku, to je pokazivalo da su
mladi od 45 godina. Bila je to mlada skupina... Napokon su se
povezali sa mnom. Promijenivi taktiku, prilagodio sam se toj
skupini, upitavi: "Koliko vas bi se eljelo umiroviti u
etrdesetima i biti financijski neovisno ostatak ivota?"
Sad su se ruke dizale s vie entuzijazma. Stvorio sam malo
bolju komunikaciju i inilo se da publika oivljava. Ljudi u
skupini koji su bili mojih godina i stariji poeli su se vrpoljiti
gledajui svoje mlae kolege, od kojih su mnogi imali ruke u
zraku, to je bio pokazatelj injenice da ne ele ostarjeti u tom
poslu. Osjetivi neugodu mojih vrnjaka i starijih od mene,
shvatio sam da brzo moram rei neto kako ne bih udaljio tu
skupinu.
Nasmijeio sam se i zastao kad su se ruke spustile. Gledajui
one lanove skupine koji su bili moje dobi i stariji, rekao sam:
"elio bih zahvaliti bankarima za hipoteke jer su mi omoguili
da se rano umirovim. To nisu omoguili moji brokeri za
nekretnine ili za dionice, niti moji financijski planeri, niti
raunovoe. Vi, bankari za hipoteke, omoguili ste mi da se
umirovim priblino dvadeset godina prije mog oca."
Gledajui publiku, shvatio sam da se dio nelagode istopio i
mogao sam nastaviti sa svojim govorom. inilo se da je
pomoglo moje priznanje njihovoj profesiji. Iako je i dalje
vladala tiina, inilo se da su budniji no prije nekoliko minuta.
Odluio sam prestati postavljati pitanja na koja nisu htjeli
odgovarati, pa sam nastavio. Okrenuo sam se svojoj mapi na
bini i napisao velikim, podebljanim slovima

DUG
Vs
GLAVNICA

Ponovno se okrenuvi publici, pokazao sam rije "dug" i rekao:

"Mogao sam se rano umiroviti jer sam upotrijebio dug kako bih

45
financirao svoju mirovinu. A ovaj par u novinama, par koji je
koristio 401(k), upotrijebio je glavnicu za financiranje svoje
mirovine. Zato je njima trebalo due da se umirove."
Zastao sam trenutak, putajui da moje rijei dopru do
sluatelja. Napokon je jedna ruka skoila u zrak i netko je
upitao: "Kaete da je momak u novinama upotrijebio svoj novac
da ode u mirovinu, a vi ste upotrijebili na novac da odete u
mirovinu."
"Tono", rekoh. "Koristio sam va novac da se jo vie
zaduim, a on je pokuavao otplatiti dugove."
"Dakle, zato mu je trebalo vie vremena", ree druga osoba.
"Dvanaest godina due no vama. Trebalo mu je vie vremena
jer je za mirovinu koristio vlastiti novac, vlastitu glavnicu."

Osamnaest godina ivota

Nasmijeio sam se, klimnuo glavom i rekao: "A meni je
umirovljenje u 47. godini dalo osamnaest godina ivota vie u
usporedbi s nekim tko se umirovi u 65. godini. Koliko vama
vrijedi 18 godina ivota... 18 godina vae mladosti? Za moju
suprugu bilo je to dodatnih 28 godina tijekom kojih je mogla
uivati u svojoj mladosti. Koliko vas bi se radije umirovilo dok
ste mladi, kako biste mogli uivati u mladosti, vitalnosti i
slobodi... Slobodi da radite sve to elite s onoliko novca koliko
vam je potrebno?"
Ruke su se podigle u cijeloj prostoriji. Sada su bile popraene s
vie osmijeha. Ljudi su polako oivljavali. No, kao to sam i
oekivao, bilo je i onih koji su sjedili s prekrtenim rukama i
nogama prebaenim preko koljena. inilo se da oni ne
prihvaaju dobro moj govor. Cinici i skeptici eljeli su ostati
cinici i skeptici. inilo se da njih ne uspijevam dosei. No,
barem sam se spasio loeg poetka i pridobio sam dio skupine
na svoju stranu.
Mladi u prednjem redu podigao je ruku i upitao: "Biste li nam
mogli malo detaljnije opisati kako ste se rano umirovili
koristei dug i kako su oni koristili glavnicu?"

46
" N a r a v n o " , r e k o h , sretan to imam priliku nastaviti s
o b j a n j e n j e m . Podigao sam novine i rekao, p o k a z u j u i
fotografiju: "Ovaj ovjek umirovio se est godina prije roka,
ako je 65 godina rok za mirovinu, jer je trite dionica bilo u
porastu. Zato je i uspio, jer je investirao svoj vlastiti novac u to
trite. Koliko bi bio uspjeniji da je posudio novac iz vae
banke i investirao va novac u to trite?"
Val n e l a g o d e proao je publikom. Ono to sam rekao
uznemirilo je mnoge. Mladi, sada zbunjenog izraza lica, rekao
je: "Ali mi mu ne bismo posudili na novac da investira na
trite dionica."
"Zato?" upitah ja.
"Jer je prerizino", ree on.
Klimnuh glavom, govorei: "I zato to je to prerizino, ovaj
umirovljenik morao je upotrijebiti vlastiti novac, svoju
glavnicu. Njegov mirovinski plan, 401(k), bio je uspjean, kao i
dionice koje je izabrao. Bio je uspjean jer je i trite bilo
uspjeno. Trite dionica bilo je uspjeno jer su milijuni ljudi,
poput njega, u isto vrijeme uinili istu stvar, pa se zato rano
umirovio. Ali trebalo mu je vie vremena jer je u osnovi
koristio vlastiti novac, vlastitu glavnicu, da bi kupio glavnicu u
drugim investicijama. Zanimljivo, uloio je u investicije za koje
vaa djelatnost obino ne posuuje novac zbog faktora rizika.
Vi bankari ne posuujete ljudima novac za pekulacije na
tritu dionica, zar ne?"
Veina ljudi u prostoriji odmahnula je glavom.
"Dakle, kaete da je on imao sree?" upita jo jedna osoba iz
publike.
"Pa, bio je na pravom mjestu u pravo vrijeme i u pravom
ciklusu trita", rekoh. "Ako i kada se taj trend preokrene,
moda e poeljeti da nije tako rano otiao u mirovinu."
"A vi ste upotrijebili na novac da investirate u to?" upita
drugi sudionik.
"Nekretnine", rekoh. "Za to drugo posuujete novac? Vi ste
bankari za hipoteke, zar ne? Niste investicijski bankari, zar ne?"

47
Mladi je klimnuo glavom i tiho rekao: "Mi smo bankari za
hipoteke i posuujemo novac za nekretnine, a ne za dionice,
obveznice ili uzajamne fondove."
"Ali nije li trite dionica imalo vei porast vrijednosti od
nekretnina u posljednjih deset godina?" upita mlada ena koja
je sjedila nekoliko redova iza. "Moj 401(k) bio je daleko
uspjeniji od veine investicija u nekretnine koje sam vidjela."
"To moda i jest tono", odgovorih ja. "Ali vrijednost vaeg
401(k) porasla je zbog kretanja trita i porasti vrijednosti
kapitala. Je li vae pravilo da investirate prema kretanju trita
ili moguoj porasti vrijednosti kapitala?"
"Ne, nije pravilo", ree mlada ena.
"Ni ja nemam takvo pravilo", rekoh. "Ja ne investiram samo
zbog porasta vrijednosti kapitala. Vrijednost moje imovine ne
mora rasti da bih ja zaradio iako je dio imovine istovremeno
imao velik porast vrijednosti, a nijednom posjedu vrijednost
nije pala, za razliku od mnogih dionica i uzajamnih fondova."
"Pa, ako ne investirate zbog porasta vrijednosti kapitala, zbog
ega onda investirate?" upita mlada ena.
"Investiram zbog pritoka novca", rekoh tiho. "Koliko vam
novca za troenje va 401(k) stavlja u dep svaki mjesec?"
"Pa, nita", ree mlada ena. "Svrha mojeg mirovinskog plana
jest da mi porast vrijednosti kapitala bude osloboen plaanja
poreza, kako bi mi sav novac ostao na mirovinskom raunu.
Njegova svrha nije da mi svaki mjesec osigurava pritok novca."
"A jeste li investirali u neku nekretninu koja vam mjeseno
osigurava pritok novca uz porezne olakice?" upitah ja.
"Ne", ree mlada ena. "Sve to imam jest investicijski plan
koji investira u uzajamne fondove."
"I vi ste bankar za hipoteke?" upitah je s osmijehom.
"Da razjasnimo", ree mlada ena. "Vi ste posudili na novac
da biste kupili svoje nekretnine. Svakog mjeseca te nekretnine
stvaraju vam pritok novca. Vi i vaa supruga mogli ste se
umiroviti jer imate pritok novca, dok se mi ostali nadamo
porastu vrijednosti kapitala naih uzajamnih fondova i mirovini
uz pomo toga. Nadamo se da se trite nee sruiti kad mi

48
budemo na redu za mirovinu. Drugim rijeima, pomogli smo
vama da se umirovite, ali ne pomaemo sami sebi?"
"To moe biti jedno gledite na stvar", odgovorih ja. "I zato
sam ovdje, da zahvalim vama i vaoj djelatnosti na doprinosu u
moj mirovinski fond. Vi ste priloili milijune kako bih se ja
mogao ranije umiroviti. Htio bih da razmislite kako da isto to
uinite za sebe."
Moje vrijeme bilo je pri kraju i dobio sam pristojan pljesak
naputajui scenu. Prostorija je sada bila potpuno budna i inilo
se da su neki ljudi uzbueni zbog onoga to sam rekao, naroito
oni mlai. Dok sam prolazio kroz publiku i rukovao se, mogao
sam uti neke komentare o svojem govoru. Iako su bili bankari
za hipoteke, uo sam uobiajene komentare koje uvijek ujem
od bilo koje publike, na primjer:
1. "Ono to on predlae je prerizino."
2. "Nikada mu ne bih posudio novac."
3. "Ne zna o emu govori."
4. "To ne moe uiniti u dananje vrijeme. Trite je
drukije."
5. "Imao je sree. ekaj samo da se trite srui, doi e k
nama na koljenima."
6. "Ne popravljam zahode. Zato ne posjedujem nekretnine."
7. "Trite nekretninama je pretjerano visoko. Uskoro e se
sruiti."
8. "Znate li koliko je momaka poput njega propalo na tritu
nekretnina?"
9. "Ako je njegov dug tako visok, ja mu ne bih posudio
novac."

10."Ako je u mirovini, zato razgovara s nama?"

Lekcije siromanog oca

Moj siromani otac esto je savjetovao: "Idi u kolu, dobro ui,
pronai siguran posao, naporno radi i tedi novac." Takoer je
citirao i poznate poslovice, kao to je: Nemoj posuivati, niti ti
posuuj i Uteeni novac je zaraeni novac. Ili: Ako si neto ne
moe priutiti, ne kupuj to. Uvijek plaaj gotovinom.

49
ivot mojeg siromanog oca bio bi prilino dobar da se
pridravao vlastitih savjeta, ali poput mnogih ljudi, on je
govorio ono to je smatrao ispravnim, ali nije radio prave
stvari. Umjesto toga, posuivao je novac da kupuje kuu i
automobile. Nikada nije investirao jer je govorio: "Investiranje
je rizino." Umjesto toga, pokuao je utedjeti novac, ali svaki
puta kad je nastupila neka nepredviena situacija, uzimao je
novac sa tednje. Posuivao je novac za stvari koje su ga
osiromaile, a odbijao ga je posuditi za stvari koje bi ga uinile
bogatim. Te suptilne razlike u njegovom su ivotu imale veliku
vanost. Zbog takvog naina razmiljanja i postupanja s
novcem nije si mogao priutiti da se umirovi u dobi od 65
godina. To objanjava i zato je morao raditi sve do dana kad je
zbog raka bio previe bolestan da nastavi raditi. Naporno je
radio cijeli ivot, a posljednjih est mjeseci ivota borio se za
ivot na odjelu za rak. Bio je dobar, vrijedan ovjek koji je
proveo ivot radei, pokuavajui izbjei dug i utedjeti novac.
I te lekcije o ivotu i novcu pokuao je prenijeti i meni.

Lekcije bogatog oca

Moj bogati otac, koji je bio otac mog najboljeg prijatelja, pruio
je drukiji savjet i drukije naine razmiljanja o novcu.
Govorio je i pitao stvari kao to su:

1. "Koliko vremena bi ti trebalo da utedi milijun dolara?"

Zatim bi pitao: "Koliko vremena bi ti trebalo da posudi
milijun dolara?"
2. "Tko e biti bogatiji na duge staze? Netko tko radi cijeli
ivot i pokuava utedjeti milijun dolara? Ili netko tko zna
kako posuditi milijun dolara uz kamatu od 10 posto i tko
zna kako investirati tih milijun dolara uz povrat od 25%
godinje?"
3. "Kome e bankar prije posuditi novac? Nekome tko
naporno radi za novac, ili nekome tko zna kako posuditi
novac i usmjeriti ga na inteligentan i siguran nain da radi
za njega?"
4. "Tko mora biti i to mora znati da bi mogao nazvati
svojeg bankara i rei: "elim posuditi milijun dolara" i da

50
 to bankar odgovori: "Pripremit u vam papire za potpis u
roku od 20 minuta"?"
5. "Zato drava uzima porez na tednju, a daje porezne
olakice za zaduivanje?"
6. "Tko mora biti financijski pametniji i bolje educiran?
Osoba s milijun dolara na tednji ili osoba s milijun dolara
duga?"
7. "Tko mora biti financijski pametniji s novcem? Netko tko
naporno radi za novac ili netko tko ima novac koji radi za
njega?"
8. "Kad bi mogao birati, bi li pohaao kolu da naui kako
naporno raditi za novac ili bi pohaao kolu gdje e uiti
kako postii da novac radi za tebe?"
9. "Kako to da e ti bankar rado posuditi novac da pekulira
u nekretninama, ali e ti ga nerado posuditi da pekulira
na tritu dionica?"
10. "Zato ljudi koji najvie rade i najvie tede plaaju vee
poreze od ljudi koji rade manje i posuuju vie?"
Kad se radi o radu, novcu, tednji i dugovima, oito je da su
moja dva oca imala potpuno razliita stajalita. Ali najvea je
razlika ova izjava mojeg bogatog oca: "Siromani i srednja
klasa teko se mogu obogatiti jer se pokuavaju obogatiti
vlastitim novcem. Ako se eli obogatiti, mora se nauiti
sluiti novcem drugih ljudi, ne svojim.
Ovo nije knjiga o zaduivanju

Upozorenje: Ovo nije knjiga o posuivanju novca i

zaduivanju, iako u govoriti o upotrebi duga kao sredstva
koje e vam pomoi da se umirovite mladi i bogati. Kao to
sam rekao u uvodu ove knjige, poluga je mo, a mo moe biti
upotrijebljena, zloupotrijebljena ili moe biti zastraujua. Dug
bismo trebali tretirati kao nabijeni pitolj, vrlo oprezno. Dug,
kao i napunjeni pitolj, moe pomoi, ali moe i ubiti - bez
obzira na to tko njime rukuje. Ponaajte se prema svim
dugovima kao da su opasni, kao to biste trebali svo oruje
smatrati opasnim.

51
Ovo naglaavam zato jer je na mojoj Web stranici neki mladi
napisao kako je ostavio posao, uzeo nekoliko kreditnih kartica i
duboko se zaduio kupujui nekretnine. Rekao je: "Pratim
Robertov savjet i duboko se zaduujem dobrim dugovima."
Prije svega, nikada ne bih nikome savjetovao da koristi kreditne
kartice za kupovinu nekretnina. Ako znate investirati, nisu vam
potrebni tako rizini naini financiranja vae investicije.
Iako znam ljude koji su investirali u nekretnine koristei
kreditne kartice, ne preporuam taj postupak, jer moe biti vrlo
opasan. Ne preporuam ga jer znam mnoge ljude koji su
kupovali nekretnine kreditnim karticama i bankrotirali. Ono to
savjetujem jest da se educirate i nauite kako mudro koristiti
dugove.
Premda sam ovo poglavlje poeo svojim govorom o razlici
duga i glavnice, ova knjiga ne govori samo o dugu. Ova knjiga
govori o temi vanijoj za ljude koji se ele umiroviti mladi i
bogati.

Druga najvanija rije

U uvodu sam napisao kako je bogati otac rekao: "Najvaniji
pojmovi u svijetu novca su "protok novca" i "poluga"."
Kad sam bankarima za hipoteke govorio o koritenju njihovog
novca za rano umirovljenje, zapravo sam govorio o koritenju
njihovog novca kao poluge. Dok sam kao dijete uio od svojeg
bogatog oca, on je proveo mnogo vremena poduavajui svojeg
sina i mene o vanosti poluge.
Prije toga, u uvodu sam napisao i to kako je omiljena pria
bogatog oca koja govori o poluzi bila pria o Davidu i Golijatu.
Bogati otac priao nam je tu priu onoliko esto koliko smo je
mi mogli sluati. Rekao bi: "Uvijek imajte na umu, momci,
David je pobijedio Golijata jer je shvaao princip poluge."
"Mislio sam da je upotrijebio praku", rekoh ja.
"Tono", ree bogati otac. "U pravim rukama, praka je jedan
oblik poluge. Kad pone shvaati mo poluge, vidjet e je
svugdje. Ako eli postati bogat, mora nauiti zauzdati mo
poluge." Bogati otac stalno nam je ponavljao: "Iako ste samo

52
mali deki, moete pobijediti i velike ako shvaate mo
poluge."
Dok smo odrastali, bogati otac pronalazio je nove primjere
poluge. Kako bi svoje lekcije o novcu uinio zanimljivijima
svojem sinu Mikeu i meni, esto je koristio stvari za koje smo
bili zainteresirani kako bi nas poduio neku lekciju. Na primjer,
kad su Beatlesi prvi puta doli u Ameriku u 60-tima, a djeca
moje dobi ludila za njima, moj je bogati otac bio impresioniran
koliinom novca koju su zaraivali. Tijekom te lekcije rekao je:
"Beatlesi zarauju vie novca zato to imaju vie poluge."
B o g a t i otac o b j a s n i o je da B e a t l e s i z a r a u j u vie od
p r e d s j e d n i k a S j e d i n j e n i h Drava, lijenika, o d v j e t n i k a ,
raunovoa, pa ak i od njega, zbog financijskog principa
poluge. Bogati otac rekao je: "Beatlesi koriste televiziju, radio i
ploe kao polugu. Zato su bogati."
Njegov sin Mike upitao je: "Jesu li televizija, radio i ploe
jedini oblik poluge?"
"Moramo li i mi postati rock zvijezde da bismo se obogatili?"
upitao sam ja. Imao sam esnaest godina i znao sam da mi
pjevanje nije jaa strana, a jedini instrument na kojem sam znao
proizvoditi glazbu bio je radio.
Bogati otac nasmijao se i rekao: "Ne, ne morate postati rock
zvijezde da biste se obogatili, i ne, televizija, radio i ploe nisu
jedini oblik poluge. No, ako se elite obogatiti, morate
upotrijebiti neki oblik poluge. Razlika izmeu bogatih,
siromanih i srednje klase lei u razliitim oblicima poluge koju
koriste. Bogati su bogatiji jednostavno zato to koriste drukije
oblike poluga i koriste ih ee."

Ovo je knjiga o polugama

Bogati otac stalno je govorio svojem sinu i meni: "Financijska
poluga je prednost koju bogati imaju nad siromanima i
srednjom klasom." Govorio je: "Financijska poluga jest nain
na koji su se bogati bre obogatili." Prve knjige u serijalu
Bogati otac fokusirale su se na protok novca; ova knjiga
fokusirat e se na rije "poluga", jer da biste se mogli umiroviti
mladi i bogati, morat ete upotrijebiti neki oblik poluge.

53
Poluga, a ne naporni rad omoguio je Kim i meni da se
umirovimo ranije. U slijedeem poglavlju knjiga e vam pruiti
vie primjera poluge.

Zapoeo sam ovo poglavlje priom o svojem govoru

bankarima za hipoteku i o tome kako sam upotrijebio njihov
novac, a ne svoj, da bih se ranije umirovio. To je bio primjer
koritenja duga kao poluge.
Problem kod poluge jest to to je ona poput maa s dvije
otrice, koji moe sjei u oba smjera. Drugim rijeima, osoba
moe koristiti polugu kako bi financijski napredovala, a taj isti
oblik poluge moe biti razlog financijskog propadanja, ako se
pogreno upotrijebi.
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg srednja klasa i siromani
rade napornije i due, imaju financijskih problema s otplatom
dugova i plaaju vee poreze jest taj to im nedostaje vrlo
vaan oblik poluge, a to je poluga financijske edukacije. Prije
no to odjurite i posudite novac kako biste investirali u aktivu,
molim vas da imate na umu kako je dug samo jedan od oblika
poluge, a svi oblici poluge imaju otrice s obje strane. Ponovit
u neto to je rekao moj bogati otac:
"Tko mora biti financijski pametniji i bolje educiran? Osoba s
milijun dolara tednje ili osoba s milijun dolara duga?"
Najvanija stvar koju elim naglasiti jest da ova knjiga
primarno govori o financijskoj edukaciji i bez obzira na to koji
oblik poluge koristili, prije svega vam preporuam edukaciju o
koritenju svih oblika poluge koji vas zanimaju.

Prijedlog: Bogati otac rekao je: "Ako elite postati bogati,

morate poznavati razliku izmeu dobrog i loeg duga, dobrih i
loih trokova, dobrog i loeg prihoda i dobrih i loih obveza."
Budui da ovo poglavlje specifino govori o dugu kao obliku
poluge, bilo bi dobro da napravite popis vaih dobrih i loih
dugova. Ako niste upoznati s distinkcijama tih koncepata,
jednostavno reeno, dobar dug je dug koji vam svaki mjesec

54
stavlja novac u dep, a lo dug je dug koji vam svaki mjesec
izvlai novac iz depa. Na primjer, dug koji imam za svoje
stambene zgrade svaki mjesec mi stavlja novac u dep, a dug za
moju kuu (moja hipoteka) svaki mjesec mi uzima novac iz
depa.

Dobar dug Lo dug

Nakon to pregledate svoj popis, moda ete htjeti razmisliti o

tome to elite uiniti sa svojim dugovima. Moda ete htjeti
smanjiti loe dugove i poveati dobre. Ako radite na poveanju
dobrih dugova, znaajno vam se poveava mogunost da se
umirovite mladi i bogati. Ali uvijek imajte na umu da sve
dugove treba tretirati poput napunjenog pitolja, a to znai vrlo
oprezno.

55
 etvrto poglavlje

Kako se i vi moete rano

umiroviti

To to sam imao dva oca omoguilo mi je da vidim dva razliita

svijeta poluga. Moj pravi otac bio je visoko obrazovan ovjek
koji je naporno radio. Moj bogati otac bio je ovjek koji je u
velikoj mjeri koristio poluge. Zato je radio manje, a zaraivao
mnogo vie od mojeg siromanog oca. Ako se elite umiroviti
mladi i bogati, vrlo je vano da shvatite princip poluge.
U irokoj definiciji rijei, "poluga" znai sposobnost da se uini
vie uz manju upotrebu snage. Kad se radi o temi rada, novca i
poluge, bogati otac bi govorio: "Ako se eli obogatiti, mora
raditi manje, a zaraivati vie. Da bi to postigao, mora
upotrijebiti neki oblik poluge." Naveo je suprotnost tome:
"Ljudi koji samo rade, imaju ogranienu mogunost koritenja
poluge. Ako radi fiziki naporno i ne napreduje financijski, ti
si vjerojatno neija tua poluga." Takoer je rekao: "Ako ti
novac sjedi na banci, na tednom raunu ili mirovinskom
raunu, onda drugi koriste tvoj novac kao svoju polugu."

57
Poluge su svugdje

Kad sam bio mladi, moj bogati otac nacrtao je slijedee crtee
kako bi ilustrirao princip poluge.

Osoba bez poluge:

Osoba koja se koristi polugom:

Bogati otac rekao je: "Poluge su svugdje." Nastavio je: "Ljudi

su stekli prednost nad ivotinjama jer koriste sve vie i vie
poluga. U poetku, ivotinje su trale bre od ovjeka, ali ljudi
danas putuju bre i dalje od ivotinja jer su stvorili orua
poluge kao to su bicikli, automobili, kamioni, vlakovi i avioni.

58
U poetku, ptice su mogle letjeti, a ljudi nisu. Danas ljudi lete
vie, dalje i bre od bilo koje ptice.

Poluga je mo
ivotinje uglavnom koriste samo prirodne poluge i openito
nisu u mogunosti koristiti neke druge oblike poluga. Zato su
izgubile svoju prirodnu prednost nad ljudima, i ljudi su zauzeli
planetu. Ista stvar dogaa se kad neki ljudi koriste vie poluga
od drugih. Moj bogati otac rekao je: "Ljudi s vie poluga
dominiraju nad ljudima s manje poluga." Drugim rijeima, kao
to su ljudi stekli prednost nad ivotinjama stvarajui orua kao
poluge, tako i ljudi koji koriste orua poluge imaju veu mo od
ljudi koji ne koriste poluge. Jednostavnije reeno: "Poluga je
mo."
Objanjavajui nain na koji su ljudi stjecali sve vie poluga,
bogati otac rekao je: "Ptica koristi svoja prirodna krila kao
jedinstveni oblik poluge. Ljudi su promatrali ptice u letu i
upotrijebili mozak kako bi otkrili na koji nain i oni mogu
letjeti. Osoba koja moe letjeti iz Amerike u Europu ima veu
polugu od osobe koja ima samo amac na vesla za prijelaz
preko Atlantika". Takoer je rekao: "Siromani ljudi manje
koriste orua poluge od bogatih. Ako eli biti bogat i odravati
korak s njima, mora shvatiti mo poluge."
Dobra je vijest to to se danas stvara sve vie i vie orua koja
slue kao poluga, kao to su raunala, Internet i mnoga druga.
Ljudi koji se mogu prilagoditi upotrebi tih orua koja slue kao
poluga su ljudi koji napreduju. Ljudi koji ne ue upotrebu tih
orua sve vie zaostaju ili moraju sve vie raditi kako bi odrali
korak. Ako ujutro ustajete i odlazite na posao samo da biste
zaradili novac, a ne radite zato da biste stekli neku polugu kao
prednost u ivotu, velika je vjerojatnost da danas zaostajete.
Nikada u povijesti nije toliko mnogo vrsta poluge stvoreno u
tako kratkom razdoblju. Ljudi koji koriste te poluge napreduju,
a oni koji ih ne koriste zaostaju, kao to su zaostale i ivotinje.

59
Bogom dane poluge
Uei povijest meunarodne trgovine u New Yorku, nauio sam
da su prije 5,000 godina ljudi poeli upotrebljavati jedra i mo
vjetra kako bi putovali brodovima preko velikih vodenih
povrina. U ovom sluaju, jedra i vjetar bili su poluga koja je
dozvolila ljudima da putuju dalje i prenose vee terete uz manje
napora. Ljudi koji su koristili snagu veih brodova s veim
jedrima postali su mnogo bogatiji od ljudi koji to nisu inili.
Postalo mi je jasno da su ljudi koji se uspijevaju obogatiti oni
koji stvaraju orua kako bi iskoristili Bogom dane poluge koje
se nalaze pred njima. Danas moemo jednostavnim pritiskom
na mia imati vie robe i vee bogatstvo no to je bilo koji brod
ikada mogao prenijeti.

Ljudi bez poluga rade za one s polugama

Kroz cijelu povijest, ljudi koji su zaostajali bili su oni koji nisu
kao poluge upotrebljavali nova orua koja su stvorena tijekom
njihovog ivota. A ljudi koji ne koriste te poluge obino su oni
koji rade za ljude koji ih koriste i oni rade fiziki napornije
poslove od onih koji koriste poluge. Moj bogati otac esto je
govorio: "Ljudi bez poluga rade za one s polugama."

Zastarjele poluge
Zahvaljujui tehnologiji koja je nastala iz ljudskih umova, mi
danas imamo vei izbor u sredstvima-polugama prijevoza od
naih predaka. Danas, umjesto da hodamo, imamo izbor da se
vozimo na biciklu, u automobilu ili u zrakoplovu. Moemo
upotrijebiti i televiziju, telefon ili e-mail kako bismo premostili
udaljenosti.
Kao to imamo vie izbora kad se radi o vrstama prijevoznih
sredstava-poluga, imamo i vie izbora po pitanju vrsta
financijskih poluga koje moemo koristiti. Ljudi koji koriste
naprednija financijska orua-poluge napreduju. Oni koji koriste
zastarjela ili neodgovarajua orua financijskih poluga riskiraju
svoju financijsku sigurnost i budunost. Danas milijuni ljudi

60
koriste financijsko orue poznato kao uzajamni fondovi da bi se
pripremili za mirovinu. Iako uzajamni fondovi nisu zastarjeli,
oni nisu orue koje biraju obrazovaniji investitori. O tome
govori ova knjiga. Ako se ljudi ele umiroviti mladi i bogati,
moda e morati nadopuniti svoje uzajamne fondove s brim,
sigurnijim i informativnijim oblicima orua financijske poluge.

Zato ljudi ne koriste orua financijske poluge

Ironino je to to siromani i srednja klasa smatraju orua
financijske poluge prerizinima. Budui da financijske poluge
smatraju prerizinima, veina ljudi ne upotrebljava bra orua
financijske poluge. Umjesto da upotrijebe financijske poluge
kakve u p o t r e b l j a v a j u bogati, siromani i s r e d n j a klasa
pokuavaju upotrijebiti fizike poluge kako bi napredovali.
Fizike poluge jo se zovu i naporan rad. Bogati postaju
bogatiji primarno zato to upotrebljavaju orua financijske
poluge koje siromani i srednja klasa ne koriste... Barem ne na
isti nain na koji to ine bogati.

Dug moe biti poluga dobitnika... Ali i gubitnika

U prethodnom poglavlju govorio sam o upotrebi duga za
stjecanje nekretnina koje stvaraju prihode. U ovom primjeru
dug je bio moja poluga. Ja mogu izvriti mnogo vee investicije
i napredovati mnogo bre od nekoga tko jednostavno vie radi i
pokuava investirati iz svoje tednje, poznatije pod nazivom
glavnica. Osoba koja zna kako upotrijebiti dug za stjecanje
aktive ima superiornu financijsku polugu u odnosu na osobu
koja ne zna kako zauzdati mo duga. Moj bogati otac rekao je:
"Bogati koriste dug kako bi bili financijski dobitnici, a
siromani i srednja klasa koriste dug kako bi financijski
izgubili." Ali, da bi mogla koristiti dug kao sredstvo poluge,
osoba mora imati financijsku edukaciju. Poglavlja koja slijede
objasnit e vam kako moete stei tu financijsku edukaciju.
Moj siromani otac esto je govorio: "Nemoj posuivati, niti ti
posuuj od drugih." Govorio je i: "Otplati raune to prije.
Otplati hipoteku to prije. Zaduivanje je rizino." Te ideje i

61
vjerovanja dio su razloga zbog kojih je moj siromani otac cijeli
ivot naporno radio, a nije napredovao financijski. Moj bogati
otac radio je manje od siromanog oca, ali zaraivao je sve vie
novca to je postajao stariji. ivot mojeg bogatog oca bio je
drugaiji, jer on je znao zauzdati mo financijske poluge, to
moj siromani otac nije znao jer je to smatrao rizinim.
Ironino je to to siromani i srednja klasa smatraju da je
upotreba duga za kupnju aktive rizina, ali vrlo rado odlaze i
koriste dug da kupuju obveze. Siromani i srednja klasa
zaostaju za bogatima zato to upotrebljavaju financijsku mo
loeg duga da bi zaostali u ivotu. Bogati koriste financijsku
mo dobrog duga da bi napredovali. Osoba koja naporno radi,
tedi novac i ne zaduuje se financijski, zaostaje za nekim tko je
nauio koristiti dug kao financijsku polugu. Prosjena osoba
smatra dug loim, ili ga koristi na lo nain. Zato veina
pokuava otplatiti dugove i utedjeti novac kako bi se umirovili.
Za njih je izbjegavanje zaduivanja i tednja novca pametan i
siguran nain ivota... A za njih je to i pametniji izbor, s
obzirom na financijsku edukaciju prosjene osobe... Ili
nedostatak te edukacije.

Drugi oblici poluge

Postoje, uz dug, i drugi oblici poluge koje smo Kim i ja
upotrijebili kako bismo se rano umirovili. Da bismo izgradili
biznis s jedanaest ureda, morali smo upotrijebiti VDLJ (vrijeme
drugih ljudi) kako bismo izgradili jo jednu vrstu aktive, aktivu
poznatu pod nazivom biznis. U ovom primjeru, poluga je bila
zapoljavanje ljudi kako bismo bre izgradili veu i vredniju
aktivu.
Veina ljudi se ne obogati bre zato to bogati koriste njihov
novac (tednju na banci) i njihovo vrijeme i rad (siguran posao)
kao poluge za stjecanje i stvaranje aktive koja ih ini bogatima.
Ja ne bih mogao kupiti toliko aktive za tako malo vremena da
nisam koristio te dvije vrste financijskih poluga - NDLJ (novac
drugih ljudi) i VDLJ (vrijeme drugih ljudi).
Dobra je vijest to to pored NDLJ i VDLJ postoje i mnogi drugi
oblici poluga, koje moete upotrijebiti kako biste kupili ili

62
stvorili svoju aktivu. Kao to su ljudi prije 5,000 godina
zauzdali mo vjetra kako bi mogli jedriti, i vi moete pronai
razliite oblike poluge koji e vam pomoi. Kada shvatite
princip poluge i ponete traiti polugu, vidjet ete da postoji
bezbroj oblika. Bogati otac rekao mi je prije mnogo godina:
"Ljudi su oduvijek traili nove i vie oblike poluge." Razmislite
o osobi koja posveti vrijeme tome da naini mreu za ribe.
Osoba s mreom ima bolju polugu od ljudi koji pokuavaju
uloviti ribu golim rukama... Naravno, to je tono ako osoba s
mreom zna kako upotrijebiti tu mreu. Farmer koji ima 1,000
ari zemlje ima bolju polugu od farmera koji ima samo 100 ari. I
opet, mnogo zavisi o farmerovim sposobnostima upravljanja
velikom farmom. Raunalo je fantastino orue poluge, ali opet
zavisi o tome za to se koristi.
Slijedi nekoliko primjera za druge oblike poluga. Vae zdravlje,
vae vrijeme, vae obrazovanje i vae veze mogu vam pomoi
ili vas ometati u ispunjenju cilja da se umirovite mladi i bogati.

ZDRAVLJE
Jasno je da je zdravlje vrlo vaan oblik poluge. Ljudi preesto
ne cijene vrijednost zdravlja dok ga ne ponu gubiti. to e vam
rana mirovina ako ste previe bolesni da u njoj uivate?

VRIJEME
Vrijeme je takoer vana poluga. Kad ljudi ponu financijski
zaostajati, esto je teko pronai vrijeme da se krene naprijed u
ivotu. Ako osoba pokuava financijski preivjeti, teko je biti
spreman da se iskoriste mogunosti koje se pojavljuju pred
njom. esto ujem kako ljudi govore: "Imao je sree jer je bio
educiran, iskusan, spreman i voljan da iskoristi mogunost kad
se ta mogunost pojavila".
Viak vremena koji imam otkad sam se umirovio pomogao mi
je da poveam svoje bogatstvo. Sada imam vremena da traim i
prepoznajem mogunosti.

63
Obrazovanje je vaan oblik poluge. Razlika u zaradi izmeu
nekoga tko odustane od srednje kole i nekoga tko diplomira na
fakultetu moe se mjeriti milijunima dolara, ako se mjeri
tijekom cijelog ivota. No, osoba koja diplomira na fakultetu,
ali nema veliko financijsko obrazovanje esto e zaostati za
o s o b o m k o j a je f i n a n c i j s k i o b r a z o v a n a , bez obzira na
fakultetsko obrazovanje. Upoznao sam mnoge diplomirane
strunjake koji su napustili kolu u velikim dugovima zbog
kolskih pozajmica. Ali ono to je jo gore jest to to mnogi od
njih jedva ekaju da pronau posao kako bi se jo vie zaduili
p o t r o a k i m dugom. To je cijena p o s j e d o v a n j a dobrog
obrazovanja, s nedostatkom osnova financijskog obrazovanja.
Dobro plaen posao bez financijskog obrazovanja esto znai
da e se osoba zaduiti vie i bre od nekoga sa slabo plaenim
poslom. To nije pretjerano inteligentno.
Ne samo da e vam financijsko obrazovanje pomoi da se
umirovite mladi, pomoi e vam i da zadrite svoje bogatstvo
kroz budue generacije.

Polugu moete pronai i u vaim vezama, poslovnim i osobnim.

Slijede primjeri poluge koja postoji u vezama:

Vidio sam kako mnogi ljudi pate jer rade u tvrtkama koje
vode nesposobni vlasnici ili menaderi. Vidio sam i ljude
kojima je u financijskom smislu ilo vrlo dobro jer su se
druili s ljudima koji imaju znanja o financijama.
Radniki sindikat, kao to je sindikat uitelja ili pilota, oblik
je poluge veza. Profesionalna organizacija kao to je
Ameriko lijeniko udruenje takoer moe biti oblik
poluge veza. Sindikati i profesionalna udruenja su ljudi s
profesionalnim polugama koji se esto udruuju kako bi se
zatitili od ljudi sa snanim financijskim polugama.
Mnogi ljudi imaju financijskog uspjeha jer imaju odline
financijske savjetnike. Postoje i mnogi ljudi koji imaju
financijskih problema jer imaju nesposobne financijske

64
 savjetnike. Moj je bogati otac rekao: "Financijski savjetnici
zovu se brokeri zato to esto imaju manje novca od tebe ili
ga nemaju (broke). Zato budi oprezan oko toga iji e savjet
posluati." Rekao je jo: "Besplatan savjet je esto najskuplji
savjet. To su savjeti o novcu, investicijama i biznisu koje
dobiva od svojih siromanih prijatelja i roaka."
. Veina nas ula je za brakove moi. Brak moi jest brak
dviju monih osoba koje se udruuju kako bi postale jo
monije. Vidjeli smo i brane parove koji financijski pate jer
njihov brak nije ispunjen ljubavlju i skladom. Danas ne bih
bio bogat da nije bilo moje supruge Kim, moje najbolje
prijateljice i poslovnog partnera.
Govorei o braku, jednom sam uo kako je netko rekao:
"Gotovo je nemogue postati bogat ako to ne eli i va brani
partner." Ne znam je li to ba 100% tono, ali znam da u
tome ima istine.

Dakle, ljudi oko vas mogu biti snana poluga, pozitivna i

negativna. Moda ete pitati koliko vas ljudi u vaoj blizini
financijski potie, a koliko njih vas financijski sputava. Kad se
radi o novcu, vae veze mogu biti vaan izvor poluga. Bogati
otac govorio je: "U bogaenju nije toliko vano to zna, ve
koga poznaje."

Vodoinstalater ima polugu u tome to upotrebljava prava orua.

Lijenik upotrebljava medicinska orua kako bi radio svoj
posao. Automobil je oblik poluge za mnoge od nas. Raunalo
nam sada doputa da poslujemo s cijelim svijetom putem Weba,
pa je i ono vaan oblik poluge.

Poluga se moe pronai u vaem slobodnom vremenu.

Poznajem mnoge ljude koji provode svoje vrijeme gledajui TV
ili u kupovini. Mnogi ljudi koje poznajem ili znam za njih
obogatili su se u svoje slobodno vrijeme, a ne na poslu.
Hewlett-Packard i Ford Motor Company pokrenuti su u

65
garaama, a Dell Computers je pokrenut u spavaonici. Moj
prijatelj je preko tjedna bio odvjetnik, a preko vikenda
investitor u nekretnine. Danas besplatno donira svoje pravne
usluge dobrotvornim organizacijama, igra se s djecom ili igra
golf. Upravo je navrio trideset i devet godina.

Pronaite polugu koja vam najvie odgovara

Ono to elim naglasiti jest to da postoje mnogi oblici poluga
koje danas moete koristiti da biste kupili i stvorili aktivu koja
e vam omoguiti da financijski bre napredujete. Ne morate
koristiti VDLJ i NDLJ da biste se obogatili ako ne elite
koristiti takve poluge. No, ako se elite umiroviti mladi i bogati,
morat ete pronai polugu koja je za vas najbolja.
Ponavljam rijei bogatog oca, jer one saimaju temu ove knjige:
"Ljudi koji samo naporno rade imaju ograniene poluge. Ako
fiziki naporno radite i ne napredujete financijski, vi ste
vjerojatno neija poluga." Takoer je rekao: "Ako vam novac
sjedi na banci na tednom ili mirovinskom raunu, drugi koriste
va novac kao polugu."

Vanost rijei 'I'

Jedna od definicija poluge jest: Sposobnost da se uz pomo
manjeg uini vie. Bogati otac nadopunio je tu definiciju
rijeima: "Poluga je sposobnost da se ini sve vie i vie uz sve
manje i manje sredstava." Ideja "sve vie i vie uz sve manje i
manje" vrlo je vana u ovom trenutku. Bogati otac rekao je:
"Razlika izmeu bogatih, siromanih i srednje klase nalazi se
izmeu rijei "vie" i slijedee rijei" vie". A rije izmeu tih
rijei jest "I"."
Bogati otac ovako je to objasnio: "Bogati dodaju sve vie i vie
poluge, i zato postaju sve bogatiji i bogatiji. Siromani i srednja
klasa prestaju dodavati polugu. Trenutak u kojem prestane
dodavati polugu definira tvoju financijsku situaciju u ivotu."
Drugim rijeima, osoba postaje siromana kad prestane
poveavati svoju polugu. Isto vrijedi i za srednju klasu. Pravi
bogatai nikada ne prestaju poveavati svoje poluge.

66
 Primjer za tu ideju su rijei mojeg siromanog oca: "Stekni
dobro obrazovanje kako bi mogao pronai dobar posao." Za
mnoge ljude iz srednje klase, njihovo obrazovanje prestaje
zavretkom akademskog i profesionalnog obrazovanja. Bogati
se ne zaustavljaju tamo. Oni dodaju vie poluga dodajui
financijsko obrazovanje popisu sa sve vie i vie poluga.
Siromani se razlikuju od srednje klase jer uglavnom imaju
manje obrazovanja na popisu obrazovnih poluga. Siromani
esto nemaju niti osnovno obrazovanje, ili ne uspiju pridodati
popisu profesionalno obrazovanje, to srednja klasa ini.
Siromani dostignu odreenu razinu obrazovanja, a srednja
klasa dodaje jo malo obrazovanja... Ali ne dovoljno da bi se
obogatili.
U prethodnim knjigama napisao sam da postoje tri vrste
obrazovanja. To su:
1. Akademsko ili skolastiko obrazovanje
2. Profesionalno obrazovanje
3. Financijsko obrazovanje
Moj siromani otac zastao je na profesionalnom obrazovanju i
nije bio zainteresiran za financijsko obrazovanje. To je odredilo
njegovu financijsku situaciju u ivotu. Moj bogati otac nikada
nije prestao s financijskim obrazovanjem i to je odredilo njegov
financijski poloaj u ivotu. Siromani su esto siromani zato
jer nemaju temelja u sve tri vrste obrazovanja.
U ljude koji danas zaostaju spadaju i oni koji su doli do
nekakve poluge, ali nisu je nastavili stjecati. To to ste
diplomirali na fakultetu prije deset godina ne znai da moete
prestati raditi na tome da stjeete jo vie poluge. Kao to je
govorio bogati otac: "Diploma ti ne omoguava da prestane
uiti ili da prestane poveavati svoju polugu." Govorio je:
"ak niti milijun dolara u banci ne omoguava ti da prestane
uiti. U stvari, ako prestane uiti, tvoj e novac uskoro otii
nekome tko je nastavio uiti. Tvoj novac e otii osobi koja
shvaa da je prava poluga sposobnost da stalno ini sve vie i
vie uz sve manje i manje napora."

67
Budunost poluge
Danas imamo srednjokolce koji prodaju svoje biznise za
milijune dolara i odlaze u mirovinu bez da su ikada morali
raditi, jednostavno zato to su koristili drukije poluge od
svojih roditelja. U isto vrijeme, pripadnici starijih generacija
moraju se vraati u kolu kako bi zadrali svoje poslove.
Razlika se nalazi u rijei "poluga" i u rijei "i". Danas vaa
konkurencija ne mora ivjeti u vaem gradu, pa ak niti u vaoj
dravi. Ljudi koji e biti financijski dobitnici su oni koji su
spremni initi sve vie i vie uz sve manje i manje sredstava, a
ne oni koji ele biti plaeni sve vie i vie zato to rade sve
manje i manje.

U slijedeim poglavljima, neki od novanih iznosa o kojima u

govoriti nee vam se initi stvarnima. Uostalom, teko je
razmiljati o zaradi od milijun dolara godinje bez rada kad
trenutno moda vrlo naporno radite za 50,000$ godinje.
Naglaavam ideju o sve vie i vie poluge jer, bez obzira na to
koliko danas zaraujete, milijun dolara godinje bez rada je
potpuno ostvarivo, ako ste voljni razmiljati na nain da inite
sve vie i vie uz sve manje i manje. Ako niste spremni
razmiljati na taj nain, tada e prijelaz s 50,000$ godinje na
milijun dolara godinje biti teak.
Ironija je u tome to su ljudi, koji nisu spremni razmiljati u
terminima da ine sve vie i vie uz sve manje i manje esto
ljudi koji zavre tako da rade sve vie i vie za sve manje i
manje. Dobra je vijest to to, dok ste god spremni razmiljati u
terminima da inite sve vie i vie uz sve manje i manje, sve
vie i vie ete zaraivati uz sve manje i manje rada. Sve to
morate uiniti jest da zadrite tu ideju u glavi lake ete se
umiroviti mladi i bogati.

Prijedlog: Uzmite prazan list papira i ponite zapisivati

odgovor na ovo pitanje. Pitanje je:

68
 Kako bih mogao raditi ono to sada radim za vie ljudi uz
manje posla i za bolju cijenu?

Ako se ne moete sjetiti niega, nastavite razmiljati. Ovo je

vrlo vano pitanje. Odgovor na to pitanje i realizacija tog
odgovora, ini ljude milijunaima, ak i milijarderima. Zato je
bogati otac to nazvao "pitanjem za milijun dolara".
U slijedeem poglavlju, govorit u o moi vaeg uma kao oruu
poluge. Sposobnost odgovaranja na ovakva pitanja je kljuna za
vau mogunost da se umirovite mladi i bogati.

69
 Peto poglavlje

Poluga vaeg uma

Zato neki ljudi mogu, a neki ne

U Vodiu bogatog oca u investiranje opisao sam lekciju s
bogatim ocem koju sada vrijedi ponoviti.
Lekcija poinje time to bogati otac, njegov sin i ja eemo
prekrasnom plaom. Bogati otac zastao je, pokazao prstom i
rekao: "Upravo sam kupio ovaj komad zemljita."
Iznenadio sam se to si je mogao priutiti kupovinu tako skupog
imanja. Iako sam bio relativno mlad, znao sam da je imanje uz
more na Havajima skupo. Budui da moj bogati otac jo nije
bio bogat, pitao sam se kako si je mogao priutiti takvu
investiciju. Bogati otac sa mnom je podijelio vrlo veliku tajnu o
tome kako si moe priutiti investicije koje si ne moe priutiti.
Bila je to jedna od tajni koja ga je uinila bogatim.

Drukija stvarnost
Jednostavno reeno, moj bogati otac mogao si je priutiti skupi
komad zemljita, iako u tom trenutku nije imao mnogo novca,
jer je to uinio dijelom svoje stvarnosti. Moj bi siromani otac,
iako je u to vrijeme bolje zaraivao, rekao: "Ne mogu si to

71
priutiti", jer je ideja o kupnji tako skupe nekretnine bila izvan
njegove stvarnosti.

Najvanija lekcija
Tijekom godina, bogati otac poduio me mnogim vanim
lekcijama, lekcijama koje su radikalno utjecale na smjer i ishod
mojeg ivota. Ova lekcija o moi koju ima stvarnost neke osobe
jedna je od najvanijih. Oni meu vama koji su itali knjigu
Bogati otac, siromani otac, moda e se sjetiti da je svojem
sinu i meni zabranio da govorimo: "Ne mogu si to priutiti."
Bogati otac shvaao je mo osobne stvarnosti. Lekcija iza
lekcije bila je:

"Ono to misli da je stvarno bit e tvoja stvarnost."

Budui da je bio religiozan ovjek, bogati otac esto je citirao

izvadak iz Starog zavjeta. "I rije se otjelovi." Te rijei stavljao
je u uobiajene izraze kako bismo ga mi kao djeaci mogli
razumjeti. Stalno je govorio Mikeu i meni: ""I rije se otjelovi"
znai da je sve ono za to mislite i govorite da je stvarnost za
vas zaista stvarno." Kad je naiao na to prekrasno zemljite uz
more, odbio je rei: "Ne mogu si to priutiti", iako u to vrijeme
nije imao novca. Umjesto toga, proveo je mjesece smiljajui
plan kako si to moe priutiti. Naporno je radio da ono to je
izvan njegove stvarnosti postane dio njegove stvarnosti. Novac
nije ono to je mog bogatog oca uinilo bogatim. Bila je to
njegova sposobnost da iri vlastitu stvarnost.

Je li investiranje rizino?
Ljudi esto govore: "Investiranje je rizino." Za njih, ta je ideja
stvarna, a zato to misle da je stvarna, ona postaje njihova
stvarnost, iako investiranje ne mora biti rizino. Iako rizik
uvijek postoji, kao to postoji rizik u prelaenju ceste ili vonji
bicikla, sve te stvari ne moraju biti rizine. Tako mnogo ljudi
misli da je investiranje rizino jer misle da su njihove ideje
stvarne.

72
Prije nekoliko mjeseci, priznati savjetnik za investicije iz jedne
poznate banke bio je zajedno sa mnom na intervjuu u jednoj
radio emisiji. Priznati savjetnik bio je doveden kako bi izazvao
ideje o kojima sam pisao u knjizi Bogati otac, siromani otac.
Poeo je rijeima: "Robert Kiyosaki tvrdi da ljudi moraju
pokrenuti vlastiti biznis kako bi se obogatili. Ono to g.
Kiyosaki ne shvaa jest da veina ljudi ne moe pokrenuti
vlastiti biznis. Pokretanje biznisa je daleko prerizino. Statistike
pokazuju da devet od deset biznisa propada unutar prvih pet
godina. Zato su ideje g. Kiyosakija rizine. Pitajte ga to moe
rei o tim injenicama."
Radio voditelj, sretan to u svojoj emisiji ima nekakvu
kontroverziju, upitao me veselim glasom: "Pa, to moete rei
na te injenice, g. Kiyosaki?"
Budui da sam to esto uo, hladnokrvno sam prihvatio
verbalni izazov. Zastao sam na trenutak, proistio grlo i rekao:
"Vidio sam i uo te statistike koje spominjete... I iz vlastitog
iskustva rekao bih da su tone. Vidio sam kako mnogi biznisi
propadaju prije pete godinjice."
"Pa kako onda moete preporuiti ljudima da pokrenu vlastiti
biznis?" upita savjetnik s naznakom ljutnje u glasu.
"Prije svega," odgovorio sam, "ne preporuujem ljudima da
pokrenu vlastiti biznis. Tvrdim da svako treba gledati svoja
posla. Kad kaem "gledati svoja posla", mislim da trebaju
obratiti panju na svoj investicijski portfelj. To ne znai nuno
da moraju pokrenuti vlastiti biznis, iako je dobro voeni biznis
esto aktiva koja bogate ini vrlo bogatima."
"A to je s rizikom?" upita financijski savjetnik. "to mislite o
tome da devet od deset biznisa propada?"
"Da. to je s tim?" upita voditelj malo manje veselo, shvativi
da se rasprava nee pretvoriti u svau u eteru.
"Prije svega, iako devet od deset ne uspijeva, obratite panju na
to da jedan uspije. Kad sam shvatio da devet od deset ne
uspijeva, znao sam da se moram pripremiti na to da propadnem
barem devet puta."
"Bili ste spremni propasti devet puta?" upita financijski
savjetnik sarkastinim tonom.

73
"Da", odgovorio sam. "U stvari, i ja sam bio dio tih devet koji
ne uspiju. Bio sam to ak dvaput, ali iz treeg sam pokuaja
uspio."
"Pa kako ste se osjeali kad ste propali?" upita savjetnik za
investicije, koji je bio zaposlenik banke, a ne vlasnik biznisa.
"Je li vrijedilo?"
"Prvi puta kad sam propao osjeao sam se grozno. Drugi puta
bilo je jo gore. Ali da, meni je to vrijedilo. Da nisam propao
dva puta, ne bih se umirovio osamnaest godina ranije, niti bih
danas bio financijski slobodan", odgovorio sam. "Svaki put
trebalo mi je neko vrijeme da se oporavim. No, iako sam se
osjeao loe, bio sam spreman pokuati deset puta, ak dvadeset
puta ako treba. Nisam htio propasti toliko puta, ali bio sam
spreman na to."
"Meni to zvui prerizino, i to je prerizino za veinu ljudi",
ree savjetnik.
"Slaem se", odgovorio sam. "Naroito je rizino ako niste
spremni na neuspjeh, ili ako elite pokuati samo jednom prije
no to odustanete. Jo je gore ako mislite da je neuspjeh neto
loe. Bogati otac nauio me da je neuspjeh dio uspjeha. Iako
sam u prolosti bio uspjean, ipak shvaam da je vjerojatnost
uspjeha i dalje ista. Svaki put kad pokrenem biznis, svjestan
sam toga da devet od deset biznisa propada."
"Zato to govorite?" upita voditelj.
"Jer uvijek nastojim ostati ponizan i potivati vjerojatnost.
Vidio sam previe ljudi koji pokrenu biznis, zarade mnogo
novca, uobraze se i pokrenu novi biznis mislei da je
vjerojatnost na njihovoj strani. Iako se vjerojatnost moda malo
popravila zbog njihovog prolog iskustva i uspjeha, svi moramo
biti dovoljno ponizni da znamo kako je vjerojatnost uspjeha za
sve nove biznise jedan prema deset."
"To ima smisla", ree voditelj. "Dakle, i danas, kad pokrenete
biznis, ostajete oprezni. Jo uvijek potujete mogunost uspjeha
jedan prema deset."
"Tono", odgovorio sam. "Imao sam nekoliko prijatelja koji su
se uobrazili i uloili sav novac iz prethodnog biznisa u novi
biznis, pa su sve izgubili. Ako elite biti uspjeni u ivotu,

74
uvijek morate potivati vjerojatnost, bez obzira na to koliko ste
bili uspjeni u prolosti. Svaki profesionalni kockar zna da to
to je u prolom dijeljenju izvukao asa i kralja ne znai da e se
isto dogoditi i u slijedeem dijeljenju."
"Imat u to na umu", ree voditelj.
"Ipak mislim da je to prerizino", ree savjetnik. "Vi i vaa
knjiga ste opasni. Veina ljudi ne moe uiniti ono to vi inite.
Veina ljudi nije spremna za voenje vlastitog biznisa."
"Slaete li se?" upita voditelj.
"I u tome ima istine", odgovorio sam. "Na kolski sustav
priprema ljude da budu zaposlenici, a ne vlasnici biznisa i zato
veina ljudi nije spremna za to da vodi vlastiti biznis. Dakle,
sloio bih se sa savjetnikom."
Zastao sam i pustio da uju moje slaganje. Trudio sam se da ne
prihvatim svau, iako me savjetnik provocirao. Nastavljajui,
rekao sam: "No, podsjeam vas da se prije 100 godina veina
ljudi bavila malim nezavisnim poduzetnitvom. Mnogi od nas
imaju roake koji su bili farmeri ili vlasnici malih biznisa. Svi
su oni bili poduzetnici. Ljudi su prije 100 godina bili dovoljno
snani da vode vlastite biznise usprkos riziku. Tek od kad su
ljudi poput Henryja Forda poeli graditi mega-kompanije, sve
je vie onih koji rade za druge. No, ak i uz mega-kompanije
poput Forda ili General Electrica, mali nezavisni biznisi
nastavili su se razvijati.
"U stvari, mali biznisi su odgovorni za gotovo cjelokupni porast
broja radnih mjesta, kao i za veliki dio prihoda od poreza.
Dakle, usprkos riziku, sve vie i vie ljudi pokree vlastite
biznise. Bez njih, nezaposlenost bi bila mnogo vea. Bez tih
ljudi koji su spremni na rizik, bili bismo financijski zaostala
nacija. Slobodno poduzetnitvo svima nam daje priliku da
riskiramo i rastemo. Da ti ljudi nisu riskirali, naa nacija ne bi
bila tako uspjena kao to jest. Ljudi koji riskiraju, razvijaju
prosperitet."
Intervju je trajao jo oko deset minuta. Nije bilo rjeenja niti
slaganja. Bilo je oito da dolazimo iz razliitih stvarnosti. Dok
se razgovor bez slaganja nastavljao, mogao sam uti bogatog

75
oca kako govori: "Mnoge svae u stvarnom ivotu prouzroene
su razliitim stvarnostima."

Omjeri rizika i nagrade idu vam u korist

Jedna od stvari koje sam htio rei savjetniku bila je da je omjer
rizika i nagrade iao u moju korist. Ali to bi sigurno dovelo do
svae... U kojoj bi se vidjelo tko je u pravu, a tko nije. Nisam to
rekao na radiju, ali vama to elim objasniti: stvar je u tome da u
onome to radim postoji rizik, ali to ne mora biti rizino.
Prije mnogo godina, bogati otac objasnio je svojem sinu i meni
vanost poznavanja rizika, nagrade i posjedovanja pobjednike
strategije koja ukljuuje i neuspjeh. Bogati otac bio je svjestan
omjera od jedan prema deset za uspjeh svih novih biznisa. Bio
je i svjestan da je nagrada za taj jedan uspjeh mnogo vea od
rizika za devet neuspjeha. Bogati otac objasnio je svoje
stajalite rijeima: "Veina ljudi razmilja samo u terminima
pametno i rizino. Financijski inteligentni ljudi razmiljaju u
terminima rizika i nagrade. Drugim rijeima, umjesto da odmah
kau kako je neto prerizino, ispravno ili pogreno, dobro ili
loe, financijski inteligentni ljudi odvagnu rizik i nagradu. Ako
je nagrada dovoljno velika, smislit e strategiju ili plan koji e
poveati njihove anse za uspjeh bez obzira na to koliko puta
izgubili prije no to dobiju.

Dobitnika strategija
Na primjer, imam prijatelja koji koristi vlastitu jednostavnu
strategiju rizika i nagrade za dnevno trgovanje na tritu
dionica. Zna da je vjerojatnost da pronae trite koje raste
jedan prema dvadeset. Zato postavlja ono to naziva strategijom
menadmenta novcem. Ako ima 20,000$ za neko trite, to je
200,000$ od ukupne svote koju posjeduje, riskirat e samo
1,000$ po jednom poslu. Drugim rijeima, njegova je strategija
da uvijek ima dovoljno novca da izgubi devetnaest od dvadeset
puta. Vidio sam kako je izgubio 14,000$ za redom, a na
slijedeem poslu iznenada je zaradio 50,000$. N j e g o v a
dobitnika strategija uzela je u obzir vjerojatnost da izgubi

76
devetnaest od dvadeset puta, iako nikada nije izgubio toliko
puta za redom... Za sada. Svaki puta kad dobije, odmah stavlja
novac uz istu vjerojatnost, jedan prema dvadeset. Zna da se
vjerojatnost nee promijeniti bez obzira na to koliko novca
imao. Jo uvijek planira izgubiti devetnaest od dvadeset puta.

Gubitnika strategija
Prosjena osoba koja izbjegava neuspjeh i oekuje da e dobiti
u 100% sluajeva je osoba koja esto ima gubitniku strategiju.
Oekivanje dobitka u 100% sluajeva bez ijednog neuspjeha je
gubitnika stvarnost. Kao to je rekao bogati otac: "Dobitnika
strategija mora ukljuivati neuspjeh." Veina ljudi danas ima
mirovinski plan koji ne ukljuuje mogunost gubitka. Veina
ljudi danas jednostavno oekuje da e trite dionica uvijek biti
u usponu i da e im njihova zaliha trajati dok su ivi nakon to
se umirove. To je plan u kojem nema mjesta neuspjehu i zato je
to gubitniki plan. Pobjednici znaju da neuspjeh mora biti dio
svakog plana. Kad sam bio u marincima, uvijek smo imali
priuvne planove. To su bili planovi za situacije kad se stvari ne
odvijaju onako kako smo oekivali. Mnogi ljudi danas nemaju
priuvne mirovinske planove. Veina ljudi nema mirovinske
planove koji ukljuuju mogunost veih padova trita nakon
to se umirove, niti ukljuuju mogunost da nadive svoje
financijske zalihe. Drugim rijeima, kad se radi o planiranju za
mirovinu, veina ljudi ima gubitniku strategiju jer ta strategija
ne doputa pogreku.

Gubitak od 98%
U marketingu putem pote, veina poduzetnika zna da je
vjerojatnost da 98% letaka nee uroditi prodajom. Zato oni
proraunavaju svoje marketinke kampanje na 2% povrata, a
neki i manje. Znaju da 2% povrata mora pokriti trokove 98%
potanskih poiljki koje nee uroditi prodajom. Kad pronau
letak koji ima povrat od 2% ili vie od toga, jednostavno
poveaju broj poiljki, znajui da e ipak izgubiti u 98%

77
sluajeva. Znaju kako mogu postati vrlo bogati tako da dobiju u
samo 2% sluajeva, a gube u 98%.

Gubitnici misle da je neuspjeh lo

Bogati otac rekao je: "Gubitnici su ljudi koji misle da je
neuspjeh lo. Gubitnici si ne mogu dozvoliti da izgube i pod
svaku cijenu izbjegavaju gubiti. Mnogi gubitnici idu samo na
sigurno: kao to je siguran posao, redovita plaa, zajamena
mirovina i kamate s bankovnog rauna. Gubitnici gube, a
pobjednici dobivaju samo zato to znaju da je neuspjeh dio
uspjeha."
Kad smo bili mali, bogati otac esto nas je pitao: "Jesi li
spreman izgubiti u 99 od 100 sluajeva?"
Odgovor koji je oekivao bio je: "Ako nagrada od dobitka
pretee nad rizikom i trokovima 99 gubitaka." Kad je traio da
mu pojasnimo, mi bismo rekli: "Ako znamo da moemo osvojiti
milijun dolara, da je omjer rizika i nagrade 1:100, a minimalni
ulog 1$, tada bismo nabavili 100$ u novanicama po jedan
dolar i razradili strategiju da uloimo 1$ stotinu puta. Kad
bismo jednom dobili, i dalje bismo igrali uz istu vjerojatnost,
jer vjerojatnost se rijetko mijenja. Mogli bismo poveati uloge,
ali samo ako moemo pretrpjeti da izgubimo 99 od 100 puta."
Na taj jednostavan nain obuavao nas je da razmiljamo u
terminima rizika i nagrade, a ne ispravnog i pogrenog,
rizinog i sigurnog. Bogati otac nije volio kockanje, niti nas je
poticao na to. Jednostavno je obuavao svojeg sina i mene da
razmiljamo u terminima rizika i nagrade.

Zato su braa Wright bila u pravu

Bogati otac priao je svojem sinu i meni o svojem putovanju u
Kitty Hawk, Sjeverna Carolina. Poao je tamo kad je imao
slobodne dane iz vojske za vrijeme 2. svjetskog rata. Rekao je:
"Momci, jednog dana morate poi u Kitty Hawk i vidjeti koliko
su bili pametni Orville i Wilbur Wright. Braa su znala da
postoji rizik u prvom letu, ali oni nisu bili rizini." Bogati otac
objasnio je da su braa Wright izabrala prostranu travnatu

78
ravnicu kako bi vjebali padove. Rekao je: "Ti mladi ljudi znali
su da e padati, pa su pronali vrlo sigurno zemljite za padove.
Nisu skakali s litica ili mostova. Pronali su veliku ravnicu s
dobrim, snanim vjetrom i vjebali padove sve do dana dok
nisu poletjeli."
"Zbog svoje spremnosti da mudro riskiraju, ta dva mladia
zauvijek su promijenila svijet. Jednog dana trebate poi i vidjeti
taj teren na kojem su dva hrabra ovjeka vjebala padanje kako
bismo svi mogli poletjeti. Veina ljudi financijski nee nikada
poletjeti jer su izabrali da izbjegnu padove." U kolovozu 2000. i
ja sam stajao na toj pjeskovitoj, travom obrasloj ravnici i vidio
isto ono to je vidio moj bogati otac prije vie od pedeset
godina. Vidio sam teren koji je bio savreno mjesto za padove
koji e uslijediti prije polijetanja.
Vratio sam se u lekciju bogatog oca o brai Wright. On je za
sina i mene crtao ovakav dijagram:

Objanjavajui dijagram, bogati otac rekao je: "Kad osoba

govori stvari kao to su:
1. "Ne mogu si to priutiti",
2. "Ne moe to uiniti",

79
 3. "Ne mogu to uiniti",
4. "To je nemogue",
obino govori iz vlastite stvarnosti i komentira ideje izvan te
stvarnosti."
Nastavio bi: "Kad su braa Wright proglasila da e biti prvi
ljudi koji lete, mnogi ljudi su rekli: "Ljudi ne mogu letjeti." U
stvari, jedan od ljudi koji im je to govorio bio je i njihov otac,
cijenjeno crkveno lice."

MOGUNOST

Gledajui jednostavni dijagram bogatog oca, moete vidjeti da

je za veinu ljudi ideja o tome da ovjek poleti bila izvan
njihove stvarnosti.
Mnogo ljudi je govorilo: "Ljudi nee nikada letjeti" zato to je
za veinu ljudi ta ideja bila izvan njihove stvarnosti. Ali ta ideja
nije bila izvan granica mogunosti za brau Wright i oni su
proveli godine rada kako bi mogunost pretvorili u stvarnost.
Kad se radi o novcu, moj je bogati otac to uinio, a siromani
otac nije. Danas je uobiajeni izraz "Budi spreman da
razmilja izvan okvira". Bogati otac rekao bi: "Svatko moe
razmiljati izvan okvira na jedan dan. Pitanje je, moe li to
initi godinama? Ako moe, postajat e sve bogatiji."

80
Kad sam rekao financijskom savjetniku da sam spreman na
devet neuspjeha od deset pokuaja u biznisu samo zato jer je
nagrada mnogo vea od rizika, ne vjerujem da me uo. Stvarno
me nije uo kad sam rekao: "Pokrenuo sam biznis znajui da u
vjerojatno propasti. Nisam vjerovao da u uspjeti, ali znao sam
da moram poeti s neuspjesima." Takvo razmiljanje nije bilo
dio njegovog razmiljanja. Ovdje nije stvar u tome tko je u
pravu, a tko u krivu. Stvar je u tome da su nae stvarnosti
razliite. A zato to su razliite, mi razliito razmiljamo i
razliito vidimo svijet.

Poluga vaeg uma

Ne potiem ljude da izau i ponu nasumce gubiti ili kockati u
kasinu. To bi bilo jednako glupo kao i raunati na to da ete
dobitkom na lotu osigurati mirovinu. Ovo je lekcija o razlikama
u osobnim stvarnostima.
Lekcija glasi: na um je nae najmonije sredstvo poluge. to
god smatramo stvarnim, u veini sluajeva postaje stvarnost.
Osoba koja smatra da je investiranje rizino, esto e pronai
svu stvarnost koju eli kako bi potvrdila tu stvarnost. Ta osoba
otvorit e novine i proitati sve o ljudima koji su izgubili novac
na investiranju. Drugim rijeima, um ima mo da vidi sve ono
to smatra stvarnim i da bude slijep za svaku drugu stvarnost.
Ljudi su rekli brai Wright: "Ljudi nikada nee letjeti", a
Kristoferu Kolumbu: "Zar ne vidi da je Zemlja ravna?" Ljudi
e uvijek imati svoje stvarnosti.
Da biste se umirovili mladi i bogati, jedna od najvanijih stvari
koju moete nauiti jest da preuzmete kontrolu nad vlastitom
stvarnou. Ako to moete nauiti, bit e vam sve lake i lake
da zaradite sve vie i vie novca uz sve manje i manje truda.
Ako ne moete kontrolirati i promijeniti svoju stvarnost,
bogaenje bi moglo potrajati due no to elite. Sposobnost
mojeg oca da stalno mijenja svoju stvarnost na kraju ga je
uinila bogatim. Nije postao bogat zahvaljujui imanju pokraj
mora. Postao je bogat zahvaljujui sposobnosti da mijenja svoju
stvarnost. Nakon to je kupio to imanje, uskoro je traio jo
vea imanja na kojima je mogao isprobati svoju stvarnost.

81
U isto vrijeme, nesposobnost mojeg siromanog oca da
promijeni svoju stvarnost bila je razlog to je sve vie radio bez
financijskog napretka. Njegovu je stvarnost oblikovalo to to je
stalno govorio: "Ne mogu si to priutiti." Moj siromani otac
bio je vrlo pametan ovjek. Mogao si je priutiti isti taj komad
zemljita da je bio voljan promijeniti svoju stvarnost, ali nije
znao da ga ona ometa. Zaista je mislio da si ne moe priutiti
komad zemljita vrijedan nekoliko milijuna dolara. Njegove
misli bile su njegova stvarnost.
Na kraju, osnovna razlika izmeu mojeg bogatog i siromanog
oca bila je razlika u njihovim stvarnostima. Jedan je izabrao da
proiri svoju stvarnost rijeima: "Kako bih si mogao priutiti
ovaj komad zemljita?" iako si ga tada nije mogao priutiti.
Drugi je izabrao rijei: "Ne mogu si to priutiti." Kao to sam
rekao, nije komad zemljita ono to je jednoga uinilo bogatim,
a drugoga siromanim. Bio je to njihov izbor stvarnosti.

Poluga br. 1
Poluga broj jedan jest poluga koja se nalazi u vaem umu, jer
tamo se formira vaa stvarnost. Za Kim i mene, elja da se
umirovimo mladi i bogati zahtijevala je da stalno kontroliramo,
mijenjamo i irimo nae stvarnosti. Danas govorim ljudima:
"Prvi korak u tome da prijeete s 50,000$ godinje uz mnogo
napornog rada na milijun dolara godinje uz vrlo malo rada
poinje s promjenom stvarnosti."
Promjena realiteta ne mora nuno znaiti neto vee ili bolje.
Promjena realiteta moe biti jednostavno promjena gledita. Na
primjer, umjesto da kaete kako je neto "prerizino", kao to
govore mnogi nesofisticirani investitori, moete pitati: "Koliki
je omjer rizika i nagrade?" ili "Koliko u puta izgubiti prije no
to dobijem?" Umjesto da kaete: "To zemljite je preskupo",
proitajte knjigu o osobi koja si je to mogla priutiti, ili pitajte
nekoga tko si je to mogao priutiti kako je to uinio. Vana
stvar nije zemljite ve promjena vae stvarnosti.

Zato je jedan otac postajao sve bogatiji, a drugi sve

siromaniji
Bogati otac imao je sposobnost da stalno mijenja, kontrolira i
iri svoju stvarnost. Budui da je stalno mogao iriti stvarnost,

82
postao je sve bogatiji uz sve manje rada. S druge strane, moj
siromani otac izabrao je da ivi unutar svoje stvarnosti. Moj
siromani otac ivio je u svijetu stvari koje je on smatrao
stvarnima i za njega je to bila jedina mogua stvarnost. Zato je
radio sve vie i vie i umirovio se siromaan. Imao je jednu
vrstu stvarnost i nije znao kako da je kontrolira, mijenja ili iri.
Umjesto da mijenja stvarnost, stalno je govorio: "Ne mogu si to
priutiti", "Nikada se neu obogatiti", "Nisam zainteresiran za
novac", "Kad se umirovim, moji prihodi e opasti." Njegove
rijei postale su stvarnost njegovog ivota.
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morat ete mijenjati i
iriti svoju stvarnost, i to e vam morati postati navika. Kao to
je moj bogati otac stalno podsjeao svojeg sina i mene: "Vae
misli i rijei zaista se utjelovljuju."

Godinama izvan vlastite stvarnosti

Dok sam te novogodinje veeri sjedio na hladnom planinskom
zraku, shvatio sam da moram biti spreman na razmiljanje izvan
vlastite stvarnosti i da moram nastaviti tako razmiljati sve dok te
ideje iz podruja mogueg ne postanu moja stvarnost. Kao to su
braa Wright provela godine izvan stvarnosti veine ljudi, Kim,
Larry i ja morali smo ivjeti godinama izvan vlastite stvarnosti.
esto smo se svaali s drugim ljudima i stalno su nas kritizirali da
smo sanjari, glupi, neodgovorni ili da se ponaamo rizino. Kim,
Larry i ja morali smo ivjeti od vjere u vlastita uvjerenja najmanje
etiri godine prije no to smo mogli vidjeti opipljive rezultate u
svojoj stvarnosti. Drugim rijeima, trebalo nam je etiri do osam
godina da poguramo nau stvarnost do naih ciljeva koji su se
nalazili u carstvu mogunosti.
Kad me ljudi danas pitaju to je potrebno za bogatstvo, kaem im:
"Potrebna je sposobnost irenja vlastite stvarnosti. Ako niste
spremni na to, trebat e vam mnogo vremena da se obogatite."

Prijedlog: Jedan od naina kako je bogati otac pomagao svojem

sinu i meni da proirimo svoju stvarnost bilo je itanje
biografija ljudi koji su ivjeli ivotima kakve smo mi eljeli. Na
primjer, dao nam je da itamo biografije Johna D. Rockefellera
i Henryja Forda. Nedavno sam itao knjige Billa Gatesa,
Richarda Bransona, Georgea Sorosa i drugih.

83
 Kad naiem na ljude koji kau: "Ja sam prestar", pitam ih jesu
li voljni proitati priu o pukovniku Sandersu, ovjeku koji se
nije poeo bogatiti dok nije navrio ezdeset godina. Kad ujem
kako ena kae: "Ne mogu uspjeti jer ovo je svijet mukaraca",
pitam je da li je proitala priu o Aniti Roddick, osnivaici
Body Shopa ili o Muriel Schiefer, prvoj eni koja je dobila
mjesto na Newyorkoj burzi. Kad ljudi kau da su premladi,
kaem im neka itaju o Billu Gatesu, ovjeku koji je postao
najbogatiji na svijetu u ranim tridesetima. Ako im te prie ne
proire stvarnost, sumnjam da e im ita proiriti.
Jo jedna odlina knjiga jest Tijelo za cijeli ivot Billa Phillipsa.
Prijatelj mi je preporuio da je proitam jer je vidio da mi se
struk iri. Upravo sam je proitao i sada slijedim program koji
je opisan u knjizi. Bill Phillips govori mnoge stvari sline
onima kojima me poduavao bogati otac, ali njegova tema je
fiziko zdravlje, dok je tema bogatog oca fiskalno zdravlje.
Bez obzira na temu, otkrio sam da je proces isti. Na primjer,
Bill Phillips pie o pronalaenju razloga za mravljenje prije
poetka dijete. Bogati otac to je nazivao zato. Bill Phillips ima
odlino poglavlje o odnosu snova i ciljeva, i o razlogu zbog
kojeg su i jedni i drugi vani za proces. No, tema u kojoj sam
otkrio najbliu povezanost izmeu zdravlja i bogatstva vezana
je uz jelo i izlazak izvan vlastite stvarnosti.
Bill Phillips potie ljude da jedu vie, a ne manje. Preporua
est obroka na dan ako elite izgubiti teinu, stei snagu i
povratiti zdravlje. Kae da mnogi ljudi koji ele smraviti
izgladnjivanjem gladuju samo kratko vrijeme. Tijekom tog
razdoblja, gube miie, a ne salo, a zatim se bace na deranje,
to ih ini jo debljima. Deblji su zato to sada imaju vie
kalorija, a manje miia s kojima bi mogli sagorjeti viak
kalorija. Taj obrazac mi je dobro poznat.
Bogati otac rekao je isto o ljudima koji se ele obogatiti tako to
postaju tedljivi, krti, jeftini, to ive ispod svojih mogunosti.
Veina ljudi ne postaje financijski snana uz takvo ponaanje.
ovjek mora troiti vie kako bi se obogatio, ali mora znati
kako troiti i na to troiti da bi se obogatio. Kao to je rekao
moj bogati otac: "Postoje dobri i loi trokovi." Veina nas zna

84
da postoji dobra i loa hrana. Poput osobe koja eli smraviti
tako to se izgladnjuje, i osoba koja se eli obogatiti krtou
postaje samo financijski slabija, a zatim se i ona baca u ludilo,
ali ne prehrambeno, ve potroako. Kao to e osoba koja tako
naglo pone jesti nasrnuti na nezdravu hranu, tako e i nagli
potroai nakupovati jeftino smee.
Bill Phillips takoer kae kako se "najvei intenzitet dogaa
nakon to "percipirate" neuspjeh." Vjerujem da eli rei da tek
tada kad ne moete dalje, u trenutku neuspjeha, poinjete
zacjeljivati i rasti. Drugim rijeima, tek kada sebe natjerate
izvan granica i fiziki posustanete, postat ete zdraviji. Isto
vrijedi i za bogaenje. Primijetio sam da veina ljudi nije
uspjena jer pod svaku cijenu izbjegava neuspjeh. Kao to je
savjetnik za investicije savjetovao da se ne pokreu biznisi jer
devet od deset njih propadne, veina ljudi gleda na neuspjeh
kao na neto loe. Bogati otac nauio me da je neuspjeh
temeljna stvar za uenje i uspjeh. Osobno sam nauio vie
nakon neuspjeha nego prije neuspjeha. Iako je ponekad bolno,
proces zacjeljivanja nakon neuspjeha je ono to mi je dalo
najveu emocionalnu i financijsku snagu.
Upoznao sam mnoge ljude koji nisu uspjeni jednostavno zato
to su uspjeno izbjegavali neuspjehe. Nisu uspjeli izai van
svoje percipirane stvarnosti o onome to smatraju moguim.
Kad to ne uspiju, ne uspijevaju otkriti to je mogue u njihovim
ivotima. Kao to sam rekao, mislim da je moj bogati otac
postao bogat zbog svoje sposobnosti da stalno mijenja i iri
svoju stvarnost. Bill Phillips govori isto o zdravlju. Neete
postati zdraviji tako to ostajete unutar granica svoje snage.
Ako elite postati zdraviji i bogatiji, morate izai iz svoje
stvarnosti. Morate ivjeti ivot u carstvu novih mogunosti.
Dobra je vijest da, ukoliko stalno izlazite van svojih granica,
dobivate najbolju moguu polugu. Dobivate polugu tako to
postajete zdraviji, bogatiji, due ostajete mladi, moda ak i
bolje izgledate, a meni je ta poluga dovoljan razlog za ivot.
Ako ste spremni proiriti svoju stvarnost, moete zapoeti
itajui knjige ili sluajui audio kazete o ljudima koji su ve
postigli ono to vi elite postii. Moj siromani otac poticao me

85
da itam knjige o velikim voama poput predsjednika Lincolna
i Kennedyja, Gandhija, veleasnog Martina Luthera Kinga i
drugih. Oba oca preporuila su itanje radi irenja stvarnosti,
samo nisu preporuila iste stvarnosti jer su ivjeli u razliitim
stvarnostima. A meni je drago da sam imao uvid u obje
stvarnosti.
Ako se zaista elite umiroviti mladi i bogati, morate poeti s
vlastitom stvarnou.

86
 esto poglavlje

to smatrate rizinim?

To to sam imao dva snana ovjeka kao oinske likove dalo mi

je mogunost da budem svjestan razliitih stvarnosti. Iako je
povremeno bilo zbunjujue pa ak i kontradiktorno, to to sam
sluao dvije razliite stvarnosti na duge staze bilo mi je korisno.
Shvatio sam da obojica misle da su u pravu i da povremeno
smatraju da je onaj drugi u krivu.
Moj pravi otac brzo se uspinjao hijerarhijskom ljestvicom u
dravnoj slubi. Ubrzo je od uitelja postao nadzornik
obrazovnog sustava drave Havaji. Primijetivi njegov brzi
uspon, ljudi su poeli aptati kako e se on jednog dana
kandidirati za politiku funkciju.
U isto vrijeme dok se moj pravi otac penjao u dravnoj slubi,
bogati otac izlazio je iz siromatva i kretao se prema velikom
bogatstvu. Do vremena kad smo njegov sin i ja bili u srednjoj
koli, bio je bogat i postajao sve bogatiji. Plan na kojem je radio
preko dvadeset godina funkcionirao je. Iznenada su ljudi poeli
primjeivati njega i njegove aktivnosti. Vie nije bio osoba za
koju nitko nije mario. Ljudi su se poeli pitati tko je taj ovjek
koji odjednom kupuje najbolja imanja na Havajima. Bogati otac
bio je ovjek koji je poeo ni iz ega, imao je dugoroni plan,
pridravao ga se i sada se pojavio na horizontu bogatih i monih
ljudi Havaja.

87
U etrdesetim godinama ivota, bogati otac preselio je iz malog
grada u kojem smo ivjeli i krenuo u kupnju nekoliko velikih
komada zemljita na Waikiki plai. Novine su bile pune lanaka
o novom igrau na tritu nekretnina. Nije prolo mnogo
vremena prije no to je kontrolirao komad zemljita na
Waikikiju, kao i na drugim imanjima uz plau na vanjskim
otocima. Bogati otac vie nije bio siromaan djeak iz malog
grada s udaljenog otoka. Krenuo je u srce zbivanja i ljudi su ga
zapazili.
Dok su moja dva oca razvijala svoje karijere, ja sam bio na
koledu na vojnoj akademiji u New Yorku. Mike, sada sin
bogataa, ivio je u apartmanu na Waikiki plai, pohaao
Havajsko sveuilite i spremao se da preuzme rastue bogatstvo
svojeg oca. inilo se impresivnim to to ivi u apartmanu, ali
on je zapravo vodio hotel u kojem se nalazio apartman dok je
pohaao kolu.
Kad bismo za Boi doli kui, Mike i ja sjedili bismo u uredu
bogatog oca raspravljajui o onome to smo nauili u koli i o
novim ljudima koje smo upoznali. Upoznavi mlade ljude iz
cijele zemlje, rekao sam Mikeu i bogatom ocu: "Primijetio sam
koliko ljudi razliito razmiljaju o novcu. Upoznao sam djecu iz
bogatih obitelji i djecu iz vrlo siromanih obitelji. Iako je veina
njih akademski vrlo nadarena, ini se da pripadnici srednje
klase i siromani razmiljaju na drukiji nain od djece iz
bogatih obitelji."
Odgovor bogatog oca na moju tvrdnju bio je brz. "Oni ne
razmiljaju drukije. Oni razmiljaju upravo suprotno." Sjedei
za stolom, dohvatio je svoj uti notes i zapisao slijedeu
usporedbu:
Suprotno razmiljanje

Srednja klasa Bogati

Siguran posao Izgradnja biznisa
Velika kua Stambene zgrade
tednja novca Investiranje novca
Bogati su pohlepni Bogati su velikoduni

88
Nakon to je napisao to, bogati otac pogledao me i rekao:
"Tvoja je stvarnost definirana onim to smatra pametnim i
onim to smatra rizinim."
Gledajui dijagram, upitao sam ga: "Misli, srednja klasa
smatra siguran posao pametnim, a izgradnju biznisa rizinim?"
Dobro sam poznavao tu stvarnost jer to je bila jedina stvarnost
mojeg siromanog oca.
"Tono", ree bogati otac. "A to je jo vezano uz siguran
posao?"
Razmiljao sam neko vrijeme i odustao. "Ne znam na to
misli", odgovorio sam. "Istina je da moj otac i mnogi drugi
ljudi misle da je pametno imati siguran posao. to proputam?"
"Proputa moju stvarnost", ree bogati otac. "Rekao sam ti da
srednja klasa i siromani ne razmiljaju drukije. Rekao sam da
razmiljaju suprotno. Kakva je moja suprotna stvarnost?"
Iznenada, malo vie stvarnosti bogatog oca ulo je u moju
stvarnost. "eli rei da ti smatra kako je izgradnja biznisa
pametna, a siguran posao rizian. Misli li na to kad kae
suprotna?" upitah ja.
Bogati otac klimne glavom.
"Hoe rei da ti ne smatra da je izgradnja biznisa rizina?"
upitah ja.
Bogati otac odmahne glavom i ree: "Ne. Uenje izgradnje
biznisa je poput svakog drugog uenja. Mislim da je puno
rizinije drati se sigurnog posla nego riskirati izgradnju
biznisa. Jedan rizik je kratkoroan, a drugi traje cijeli ivot."
Bile su to kasne 60-te. Jo nismo uli za frazu ekonomiziranje
radnih mjesta. U to smo vrijeme znali samo da trebamo ii u
kolu, nai posao, raditi cijeli ivot, a kad se umirovimo, drava
i kompanija e se pobrinuti za nae mirovine. Sve to su nas
poduavali kod kue i u koli bilo je da moramo stei dobro
obrazovanje kako bismo bili dobri zaposlenici. Impliciralo se da
je pametno ii u kolu kako bi se postalo zapoljivijim. Danas
veina nas zna da je siguran posao stvar prolosti, ali u to
vrijeme nitko nije propitivao mudrost ideje traenja sigurnog
posla.

89
Gledao sam usporedbu bogatog oca o pohlepi i velikodunosti
bogatih, i u tom trenutku znao sam koja je moja stvarnost. U
mojoj obitelji, bogate su smatrali pohlepnim, proraunatim
ljudima koji su zainteresirani samo za novac i ne mare za
siromane.
Pokazujui svoj popis, bogati otac upitao je: "Shvaa li razliku
u razmiljanju?"
"Razmiljanje je suprotno", rekoh ja tiho. "Ne samo razliito.
Zato je ljudima tako teko obogatiti se. Bogaenje zahtijeva
vie od drukijeg razmiljanja."
Bogati otac klimne i pusti da shvatimo tu ideju. "Ako eli
postati bogat, morat e nauiti razmiljati na suprotan nain od
naina na koji razmilja sada."
"Ovako kako ti razmilja?" upitah ja. "Zar to ne zahtijeva i
drukije djelovanje?''
"Zapravo i ne", ree bogati otac. "Ako radi zbog sigurnosti
posla, naporno e raditi vei dio svojeg ivota. Ako radi da bi
izgradio biznis, u poetku e moda raditi jo i vie, ali radit
e sve manje, a na kraju e zaraivati 10, 100 ili 1000 puta
vie novca. to je pametnije?"
"A to je s investiranjem?" upitah ja. "Moja majka i otac uvijek
su govorili da je investiranje rizino, a tednja pametna. Zar ti
ne ini drukije kad investira?"
Bogati otac nasmijao se na taj komentar. "tednja i investiranje
zahtijevaju iste aktivnosti", ree bogati otac. "Radit e iste
stvari iako razmilja na suprotan nain."
"Isto?" upitah ja. "Ali nije li jedno rizinije od drugoga?"
"Ne", ree bogati otac i opet se nasmije. "Dat u ti vrlo vanu
lekciju za ivot." Sada je bio stariji i mogao je Mikeu i meni
prenijeti detaljnije lekcije. "Ali prije no to ti dam lekciju,
mogu li te neto pitati?"
"Naravno, pitaj to eli."
"to rade tvoji roditelji kako bi utedjeli novac?" upita on.
"Pokuavaju mnogo toga", odgovorio sam nakon to sam na
kratko razmislio o pitanju.
"Pa reci mi neto", ree bogati otac. "Reci mi neto na to troe
mnogo vremena."

90
"Pa, svake srijede kad supermarketi reklamiraju svoje tjedne
specijalitete, moja majka i otac planiraju tjedni budet za hranu.
Trae rasprodaje i kupone za hranu", rekoh. "Na tu aktivnost
troe mnogo vremena. U stvari, naa prehrana temelji se na
onome to je na rasprodaji u supermarketu."
"A to tada ine?" upita bogati otac.
"Voze kroz grad u razliite supermarkete i kupuju stvari koje su
nali na rasprodaji", odgovorih ja. "Kau da mnogo utede
kupujui hranu na rasprodaji."
"Ne sumnjam u to", ree bogati otac. "A kupuju li i odjeu na
rasprodaji?"
Klimnuh glavom. "Da, a isto to ine i kad kupuju auto, novi ili
rabljeni. Troe mnogo vremena u kupnji kako bi utedjeli
novac."
"Dakle, oni misle kako je tednja pametna?" upita bogati otac.
"Definitivno", odgovorih ja. "U stvari, kad pronau neto na
rasprodaji, oni kupe mnogo toga i stave to u veliki hladnjak.
Neki dan pronali su slaninu na rasprodaji i pokupovali je za
est mjeseci. Bili su oduevljeni to su pronali takvu priliku za
tednju."
Bogati otac prasnuo je u smijeh. "Slaninu?" rekao je, glasno se
smijui. "Koliko kilograma slanine su kupili?"
"Ne znam, mnogo. Na hladnjak je opet pun. Ali nisu kupili
samo slaninu, kupili su i hamburgere u drugom duanu na
rasprodaji i stavili i to u hladnjak."
"Hoe mi rei da imaju hladnjak samo za robu s rasprodaje?"
upita bogati otac, jo uvijek nasmijan.
"Da", odgovorih ja. "Naporno rade kako bi utedjeli svaki
novi. Troe mnogo vremena izrezujui kupone i kupujui na
rasprodajama. Ima li neeg loeg u tome?"
"Ne", ree bogati otac. "Nema nita loe. To je samo razliita
stvarnost."
"Zar ti ne ini istu stvar?" upitah ja.
Bogati otac nasmije se i ree: "ekao sam da me to pita. Sada
te mogu poduiti jednoj od najvanijih lekcija koje e ikada
nauiti."

91
"Lekciji da ti ne radi isto to i moji roditelji?" upitah ja,
oekujui odgovor na prethodno pitanje.
"Ne", ree bogati otac. "Lekciji da radim isto to i oni. U stvari,
ti si vidio kako to radim."
"to?" upitah ja. "Kupuje na rasprodajama kako bi napunio
hladnjak? Ne vjerujem da sam te ikada vidio kako to radi."
"Ne, nisi", ree bogati otac. "Ali vidio si me kako traim
investicije koje su na rasprodaji kako bih popunio svoj
novanik."
Nakon te izjave, neko vrijeme sjedio sam u tiini. "Ti kupuje
kako bi napunio novanik, a moji roditelji kupuju kako bi
napunili hladnjak? eli rei da ti radi iste stvari, ali kupuje
razliite stvari kako bi napunio razliite stvari?"
Bogati otac klimne. Htio je da ta lekcija dopre do moje
dvadesetogodinje glave.
"Radi istu stvar, ali moji roditelji postaju siromaniji, a ti
bogatiji. Je li to lekcija?" upitah ja.
Bogati otac klimne glavom i ree: "To je dio lekcije."
"to je drugi dio lekcije?" upitah ja.
"Razmisli", ree bogati otac. "O emu smo razgovarali?"
Zamislio sam se na trenutak i napokon shvatio drugi dio lekcije.
"Oh", rekoh. "Ti i moji roditelji radite istu stvar, ali vae
stvarnosti su razliite."
"Poinje shvaati", ree bogati otac. "A to je s pametnim i
rizinim?"
"Oh", rekoh na glas. "Oni misle da je tednja pametna, a
investiranje rizino."
"Reci mi malo vie", ree bogati otac.
"Zato to misle kako je investiranje rizino, rade naporno i
tede novac, ali u stvarnosti, oni ine isto to i ti. Kad bi
promijenili svoju stvarnost o investiranju i uinili istu stvar
koju rade pokuavajui utedjeti na slanini, i oni bi postajali sve
bogatiji. Ti radi isto to i oni, ali ti kupuje biznise, investicije,
nekretnine, dionice, obveznice i druge poslovne prilike. Ti
puni novanik, a oni hladnjak."

92
"Dakle, oni rade isto, ali iz razliite stvarnosti", ree bogati
otac. "Njihova stvarnost ih ini siromanima ili srednjom
klasom, ne njihove aktivnosti."
"Njihova stvarnost ini ih siromanima", rekoh ja tiho. "Ono
to smatramo pametnim i ono to smatramo rizinim odreuje
na socioekonomski status u ivotu." Koristio sam novu rije
koju sam nauio na predavanjima iz ekonomije.
Bogati otac nastavio je, govorei: "Radimo isto, ali djelujemo iz
razliitog mentalnog sklopa. Ja djelujem s pozicije bogate
osobe, a tvoji roditelji s pozicije srednje klase."
"Zato si uvijek govorio da je ono, to smatramo stvarnim, naa
stvarnost", nadovezao sam se tiho.
Bogati otac klimne i nastavi, rekavi: "A zato to smatraju da je
investiranje rizino, pronalaze primjere ljudi koji su izgubili
novac ili su ga skoro izgubili. Njihova stvarnost ini ih
slijepima za druge stvarnosti. Oni vide ono za to misle da je
stvarno, iako to nije cijela stvarnost."
"Dakle, osoba koja smatra da je siguran posao pametna stvar,
pronai e za to primjere, kao i primjere za stav da je pokretanje
biznisa rizino. Osoba trai potvrdu stvarnosti u koju eli
vjerovati", doda Mike.
"Tono", ree bogati otac. "Ima li to smisla? Jeste li shvatili
lekciju?"
Klimnuh glavom, iako sam jo uvijek pokuavao do kraja
shvatiti. Pokazujui na red u notesu u kojem je pisalo "velika
kua" i "stambena zgrada", rekao sam: "Dakle, moja majka i
otac uvijek pokuavaju kupiti veu kuu iz snova, a ti kupuje
vee stambene zgrade. Radite istu stvar, ali ti postaje bogatiji,
a moji roditelji samo otplauju sve veu hipoteku. To je jo
jedan primjer moi mentalnog sklopa i stvarnosti, nije li?"
"Jest", ree bogati otac. "A zato tvoji roditelji uvijek trae
veu kuu?"
"Zato to plaa mojeg oca raste, pa rastu i njegovi porezi.
Njegov raunovoa savjetuje mu da kupi veu kuu jer ima
vee porezne olakice uz veu otplatu hipoteke", odgovorih ja.

93
"I on misli da je to pametno... zar ne?" upita bogati otac. "Misli
da je to pametno jer vjeruje da je njegova kua aktiva i dobiva
velike porezne olakice od drave."
Klimnuh glavom i dodah: "A oni misle da je kupnja stambenih
zgrada rizina."
"Obojica dobivamo iste porezne olakice, osim to moje
olakice mene ine bogatijim, a zbog njih tvoji roditelji moraju
sve vie raditi. Ja imam porezne olakice za dobre dugove, koji
me ine bogatijim, a tvoji roditelji imaju porezne olakice za
loe dugove. Shvaate li sada kako pametno i rizino odreuju
stvarnost neke osobe?" upita bogati otac.
I ja i Mike klimnuli smo glavom. "Sada bolje shvaam", ree
Mike.
"Ali to je s posljednjim redom?" upitah pokazujui na "bogati
su pohlepni" i "bogati su velikoduni".
"Prije svega, ne mora biti bogat ili siromaan da bi bio
pohlepan ili velikoduan. Svijet je pun siromanih ljudi koji su
pohlepni, kao to ima i mnogo siromanih koji su velikoduni, a
to vrijedi i za bogate", ree bogati otac. "Kao to sam vam
uvijek govorio, postoje mnogi naini da se obogatite. Moete se
obogatiti tako to ete biti krti, ali problem je to ete krti i
ostati. Moete se obogatiti tako to ete se oeniti s nekim radi
novca, to je vrlo popularan sport, ali znamo to time postajete.
Moete se obogatiti tako to ete biti kriminalci, ali zato
riskirati odlazak u zatvor kad se mnogo lake obogatiti izvan
zatvora. A moete se obogatiti i tako to ete imati sree, ali
problem je u tome to se morate osloniti na sreu, a ne
inteligenciju kad se elite obogatiti na taj nain."
Ovo sam ve uo mnogo puta. U tom trenutku stvarno sam htio
daljnje pojanjenje o tome kako se mogu obogatiti time to u
biti velikoduan, pa sam nastavio s pitanjem: "A to je s
r a z l i k o m i z m e u " b o g a t i su p o h l e p n i " i " b o g a t i su
velikoduni"?"
"Sjeate li se kako sam vam govorio o tome da inite sve vie i
vie sa sve manje i manje?" upita bogati otac kao odgovor na
moje pitanje.
Obojica smo klimnuli.

94
"Pa, initi sve vie i vie sa sve manje i manje, jedan je oblik
velikodunosti. U stvari, najlake se obogatiti tako to ete biti
velikoduni", ree bogati otac.
"Misli, obogatiti se sluenjem veem broju ljudi", ree Mike.
"Tono", ree bogati otac. "Kad god elim zaraditi vie novca,
sve to moram uiniti jest da se zapitam kako mogu sluiti
veem broju ljudi."
Mike se okrene prema meni i ree: "Moj otac nikada to nije
rekao pred tobom, ali mislim da si spreman za njegovu slijedeu
lekciju. Dovoljno smo odrasli da je malo bolje shvatimo."
"Shvatimo to?" upitah ja.
"Mogu li mu rei?" upita Mike.
"Ve si poeo, pa moe i zavriti."
Mike se okrene prema meni i tiho zapone: "Tvoj otac ti je
uvijek govorio kako su bogati pohlepni, zar ne?"
Klimnuo sam, rekavi: "Upravo tako."
"To kae zato to misli da bi bogati trebali ljudima plaati sve
vie, to dulje rade na nekom poslu. On to zove pravo starijeg
ili dohodak na sta. Je li to tono?"
Klimnuh glavom.
"Ali moe li shvatiti da ta osoba uglavnom radi istu koliinu
posla ili isti posao?" upita Mike tiho.
"Shvaam to", odgovorih. "Ali moj otac ne vidi to na taj nain.
On iskreno vjeruje u poveanje plae na temelju lojalnosti i
dugoronosti."
"Dakle, tvoj otac misli da su bogati pohlepni jer ne ele plaati
lojalnost i dugoronost. Nije li tako?"
"Tako je", odgovorih ja.
"Moe li vidjeti kako elja za poviicom za isti posao moe
znaiti pohlepu?" upita Mike. "Ili elja da se plati prekovremeni
rad ili da se dobije dodatna plaa ako je posao koji osoba radi
izvan opisa posla?"
"Ali, tako ljudi u svijetu mojeg oca zarauju novac", rekoh ja.
"To je njihova stvarnost."
"To je prava rije", ree bogati otac. "Rije "stvarnost". Mi
dolazimo iz razliitih stvarnosti. U mojem svijetu, traiti vie

95
novca za isti posao je pohlepa. U mojem svijetu, ako elim vie
novca, moram raditi sve vie i vie za sve manje novca, ali za
vie ljudi i tako postajem bogat."
"Zato je tata htio da itamo biografiju Henryja Forda", ree
Mike. "Henry Ford postao je jedan od najbogatijih ljudi na
svijetu jer je davao automobile sve veem broju ljudi za sve
manju cijenu. Sa stajalita mojeg tate, Henry Ford bio je vrlo
velikoduan ovjek. No mnogi ljudi misle da je bio pohlepan,
jer u njihovoj stvarnosti, iskoritavao je radnike. Sukob nastaje
zbog razliitih stvarnosti."
"Shvaam", rekoh ja. "Dok sam odrastao, uoio sam razlike
meu ljudima koji su spremni raditi sve vie i vie za sve manje
novca i ljudima koji rade sve manje i manje za vie novca. U
svijetu mojeg oca, sveuilini profesori su oni koji imaju
najbolje plae, a najmanje poduavaju. Oni to zovu "naknada za
sta" i to je model stvarnosti na koji moj otac pristaje."
"I oni imaju pravo misliti kako je to pametno razmiljanje",
ree bogati otac. "Ali ja ne mislim tako."
"Zato tvoj otac ima veu kuu od mog", ree Mike. "Moj otac
proveo je godine gradei i kupujui stambene zgrade kako bi
mogao sluiti sve veem broju obitelji sa sve veim brojem
stanova. to vie stanova izgradi, cijena je nia. Da nema ljudi
poput mojeg oca, mnoge obitelji s niskim prihodima plaale bi
sve veu i veu stanarinu jer ne bi bilo dovoljno stanova. Vie
stanova znai nie stanarine. To je osnovni ekonomski princip
ponude i potranje. Tvoj otac naporno je radio da kupi sve veu
i veu kuu za sebe i svoju obitelj. On ne daje kuu nikome
drugome, a i dalje misli da su bogati pohlepni. To je stvarnost
tvojeg oca, ali ne i mojeg."
Sjedio sam tamo u tiini, zahvalan to su mi Mike i njegov otac
tako blago pribliili ovu temu. Davali su sve od sebe da mi
ukau na razlike izmeu rijei "pohlepa" i "velikodunost". U
dobi od dvadeset godina, poela mi se dogaati promjena u
stvarnosti. Znao sam da mogu izabrati stvarnost koju elim, a
stvarnost koju sam birao bila je stvarnost mojeg bogatog oca. U
toj stvarnosti, mnogi bogatai bili su velikoduni. Od tada sam
znao da, ako elim postati bogatiji, moram prvo otkriti kako biti

96
velikoduniji. Znao sam da mogu izabrati da se pokuam
obogatiti tako to u traiti vie novca za manje rada, ali znao
sam i to da se mogu obogatiti tako to u napraviti vie stvari za
vei broj ljudi. Imao sam taj izbor stvarnosti. Kao to je rekao
bogati otac: "Razmiljanje nije razliito. Ono je suprotno." U
dobi od dvadeset godina poeo sam razmiljati u smjeru
suprotnom od vlastite obitelji. Da bih se mogao umiroviti mlad
i bogat, trebao sam samo otkriti kako biti sve velikoduniji, a ne
sve pohlepniji. Poeo sam uviati da je nain razmiljanja moje
obitelji u stvari pohlepan.

U knjizi Kvadrant PROTOKA NOVCA bogatog oca, pisao sam

o razliitim ljudima koji se nalaze u razliitim kvadrantima,
ilustriranim ovdje:

Razliiti kvadranti predstavljaju razliite stvarnosti. Da bi

osoba promijenila kvadrante ili da bi bila u dva ili vie
kvadranta, mora promijeniti stvarnost. Na primjer, kvadrant E,
koji oznaava zaposlenike, jest kvadrant koji na svijet gleda iz
stvarnosti sigurnog posla.
S kvadrant, koji znai samozaposleni ili mali poduzetnici jest
kvadrant koji na svijet gleda s pozicije osobne neovisnosti, iz
mentaliteta "uradi-sam" okorjelog individualca. ak i u toj
usporedbi, usporedbi S kvadranta i B kvadranta, kvadranta
biznisa, vidjet ete kako u igru ulazi snaga poluge. Jedna od
glavnih razlika izmeu malih i velikih poduzetnika jest u tome

97
koliki broj ljudi taj biznis posluuje. Vlasnik velikog biznisa dat
e sve od sebe da izgradi sustav kojim e posluivati to je
mogue vei broj ljudi. Vlasnik malog biznisa esto ovisi o
svojem osobnom radu da bi mogao posluiti to je mogue vie
ljudi. Problem sa S kvadrantom jest u tome to vlasnik malog
biznisa esto nema vremena i ne moe posluiti toliko ljudi kao
vlasnik velikog biznisa. Jedna od razlika izmeu vlasnika
malog i velikog biznisa jest u tome to vlasnik biznisa iz
kvadranta S osobno posluuje ljude, a vlasnik biznisa iz
kvadranta B koristi sustav kako bi posluio to je mogue vei
broj ljudi.
I kvadrant, koji oznaava investitora, jest igralite bogatih.
Investitori stvaraju novac novcem. Oni ne moraju raditi zato to
njihov novac radi za njih.

Prijedlog: Moda se slaete s tim da proete mali kviz. Kviz

ide ovako:
Kakva je stvarnost o slijedeim temama u vaoj obitelji?

Pametno Rizino
1. Siguran posao
2. Izgradnja biznisa
3. Velika kua
4. Stambena zgrada
5. tednja
6. Investiranje
7. Bogati su pohlepni velikoduni

98
bismo se Kim i ja umirovili mladi i bogati, morali smo pronai
nain da posluimo to vie ljudi, umjesto da budemo vie
plaeni, a sluimo manjem broju.

99
 Sedmo poglavlje

Kako raditi manje i

zaraditi vie

"Ako se eli obogatiti," ree bogati otac, "ne trai poviicu.

Umjesto da trai poviicu, zapitaj se kako moe sluiti veem
broju ljudi. U stvari, ako zaista eli postati bogat, ne treba ti
poviica. Ako dobije poviicu, radi za pogrean novac."
U prijanjem poglavlju ispriao sam kako sam se rano umirovio
tako to sam poveao svoj dug, umjesto da se pokuam
razduiti, to ini veina ljudi. Logika iza tog razmiljanja jest
da postoji dobar dug i lo dug, a veina ljudi optereena je
loim dugom. Isto vrijedi i za prihod. Veina ljudi nije svjesna
da postoji dobar prihod i lo prihod, a veina ljudi se ne
obogati zato to naporno rade za lo prihod. Kada traite
poviicu, traite poveanje loeg prihoda. Ako se elite
umiroviti mladi i bogati, morate naporno raditi za pravu vrstu
prihoda.
U prijanjim knjigama opisao sam tri razliite vrste prihoda, a
to su:

1. Zaraeni prihod: Zaraeni prihod rezultat je vaeg rada za

novac. To je prihod koji dolazi u vidu plae. To je ujedno i

101
 prihod koji elite poveati ako traite poviicu, bonus,
prekovremeni rad i napojnice.
2. Prihod od vrijednosnica: Prihod od vrijednosnica je
uglavnom prihod od vrijednosnih papira kao to su
dionice, obveznice i uzajamni fondovi. Velika veina svih
mirovinskih rauna zavisi u budunosti od prihoda od
vrijednosnica.
3. Pasivni prihod: Pasivni prihod je uglavnom prihod od
nekretnina. To moe biti i honorar za patente ili upotrebu
intelektualnog vlasnitva kao to su pjesme, knjige ili
drugi predmeti s intelektualnom vrijednou.

Zato bogati otac nije volio zaraeni prihod

Po bogatom ocu, najgora vrsta prihoda za kojeg se moe raditi
jest zaraeni prihod. Za njega, to je bila najgora vrsta prihoda
iz slijedea etiri razloga:
1. To je prihod na koji se plaa najvii porez i u njemu postoji
najmanje kontrole nad time koliki porez plaate i kad ga
plaate.
2. Za njega morate raditi osobno i uzima vam dragocjeno
vrijeme.
3. U zaraenom prihodu vrlo je malo poluge. Osnovni nain
na koji ljudi poveavaju zaraeni prihod jest da vie rade.
4. Va rad uglavnom nema trajnu vrijednost. Drugim
rijeima, radite, dobijete plau i zatim morate opet raditi
kako biste dobili plau. Bogati otac vidio je u zaraenom
prihodu vrlo malo poluga.

Dok sam odrastao, uvijek mi je bilo zanimljivo to to bogati

otac ne voli zaraeni prihod. esto je govorio: "Najgori savjet
koji moe dati djetetu jest da zavri kolu kako bi dobilo dobro
plaen posao." To nije rekao zato to je bio protiv kole. Bio je
protiv toga da dijete naui kako treba cijeli ivot raditi za
zaraeni prihod. Veina ljudi koje znam sanjala je o dobro
plaenim poslovima s mnogo zaraenog prihoda. Kao to sam
rekao, razlika u stvarnostima nije samo u tome da su razliite.

102
One su upravo suprotne. Bogati otac rekao je: "Poduavati ljude
da provedu ivot radei za zaraeni prihod jest kao da ih
poduavate da budu cijeli ivot dobro plaeni robovi."

Zato je bogati otac volio pasivni prihod

Iako je dobivao sve tri vrste prihoda, kad bi morao birati
izmeu te tri vrste, uvijek bi uzeo pasivni prihod. Zato? Zato
jer je za taj prihod najmanje morao raditi, uglavnom na njega
plaa najmanji porez, a on mu je kroz dugo razdoblje donosio
neke od najveih povrata. Drugim rijeima, naporno je radio za
pasivni prihod jer je na duge staze radio sve manje i manje,
sluio sve veem broju ljudi to je bivao stariji i zaraivao sve
vie i vie.
U mojoj misiji da se umirovim mlad i bogat, morao sam znati
za koju vrstu novca moram raditi. Kim i ja uspjeli smo se rano
umiroviti jer smo prema naem planu radili za pasivni, a ne za
zaraeni prihod, to radi veina ljudi. Druga razlika je u tome
to smo planirali mirovinu s vie pasivnih prihoda, a ne s
prihodom od vrijednosnica, to veina ljudi planira. Iako se
veina ljudi umirovi s prihodima od vrijednosnica, to nije
uvijek najbolji oblik prihoda, jer je drugi po visini poreza koji
se plaa. A porezi su vam najvei troak u ivotu. U ovom
poglavlju objasnit u zato.
Moj bogati otac imao je sve tri vrste prihoda. Imao je sve tri
vrste zato to svaka vrsta ima svoje prednosti i nedostatke. Moj
siromani otac radio je samo za jednu vrstu prihoda. Ta je
razlika izmeu dva ovjeka bila, gledano kroz cijeli ivot, vrlo
velika.

Moji oevi radili su za razliite vrste novca

Moji oevi nisu radili za istu vrstu novca. Moj siromani otac
stalno je govorio: "Idi u kolu kako bi jednog dana dobio dobro
plaen posao." Moj bogati otac rekao je: "Nije stvar u tome
koliko novca zaradi, ve koliko ga zadri". Govorio je:
"Zaraeni prihod je prihod za koji najvie radi, a najmanje ga
zadrava."

103
Novac od 50%

Bogati otac esto je zaraeni prihod, prihod koji dobivate u

vidu plae, nazivao "novac od 50%". Nazivao ga je tako zato
to, bez obzira na to koliko ga zaradili, drava uvijek na jedan
ili drugi nain uzme 50%. Ako danas zaraujete 50,000$
godinje, od toga e barem 25,000$ otii dravi, a veina jo i
prije no to ga dobijete u ruke (kroz zadravanje). ak i nakon
to dobijete preostalih 25,000$, porezi se nastavljaju. Kao to
veina ljudi zna, poreze plaate kad zaraujete, troite, tedite,
investirate i kad umrete. U stvari, vai porezi nakon smrti mogu
biti vrlo visoki ako se za to niste prikladno pripremili. Kao to
je govorio bogati otac: "Ako ti nema plan za svoj novac nakon
to umre, drava e ga imati."
Sa stajalita bogatog oca, nije jako pametno naporno raditi
samo da bi vam drava uzela 50% od onoga za to ste naporno
radili. (Prije nekoliko godina, porezna stopa bila je i via od
50%. Iako se ta stopa spustila posljednjih godina, mnoge
porezne preice uklonjene su kako bi se kompenziralo
smanjenje poreza. injenica je da je bogati otac, dok je bio u
najboljim godinama, esto nazivao zaraeni prihod "novac od
80%", jer toliko je drava uzimala od ljudi koji su imali visoke
prihode.)
Moj siromani otac nije znao da postoji razlika u vrstama
prihoda. Budui da nije znao za razliku, radio je vrlo naporno za
novac od 50%, i kupio veu kuu zbog poreznih olakica koje
nije nikada zaista dobio. Umjesto da sazna vie o razliitim
vrstama prihoda, moj je otac odlazio u kolu kako bi dobio
promociju i poveanje plae. Drugim rijeima, naporno je
radio, uio, zaraivao vie i plaao sve vee i vee poreze jer je
radio za novac od 50%.
Bogati otac teko je shvaao ljude koji su proveli svoj ivot u
potrazi za bolje plaenim poslom ili poviicom. esto je
govorio: "Kad vi dobijete poviicu, dobije je i drava." Za
njega, provesti ivot naporno radei za novac od 50% nije bilo
financijski inteligentno.

104
Novac od 20%
Veina ljudi danas se pokuava umiroviti koristei se onim to
je moj bogati otac nazivao novcem od 20%, a to je novac od
kapitalnih dobitaka ili poveanja vrijednosti dionica, a ponekad
i nekretnina. Stopa je prije nekoliko godina bila mnogo via, to
znai da je danas jo pametnije raditi za kapitalne dobitke. Kada
ujete politiare kako govore: "Moj protivnik daje porezne
olakice bogatima", esto misle na neku vrstu olakica na
prihod od investiranja.
Mnogi ljudi su financijski pametniji i ne rade tako mnogo za
zaraeni prihod. Mnogi ljudi trae dionice, koje mogu donijeti
novac od 20%, ako kompanija bude uspjena. (Odreeni dio
tretira se kao zaraeni prihod, ali poveanje u vrijednosti nakon
toga moe biti novac od 20%). Dionice ne moraju imati nikakvu
vrijednost ako tvrtka ne unaprijedi svoju vrijednost na nain
kako je percipira trite. No bit je u tome da ljudi pokuavaju
doi do poreznih olakica i razliitih oblika poluga za razliite
oblike prihoda. Sve vea razlika meu onima koji imaju i onima
koji nemaju prouzroena je time to veina ljudi nije svjesna da
postoje razliite vrste prihoda i naporno rade za pogrenu vrstu
prihoda.

Novac od 0%
Jedan od razloga zbog kojih smo se Kim i ja umirovili rano jest
to to smo koristili novac na koji se porez plaa naknadno, to
je moj bogati otac nazivao novac od 0%. Novac na koji se porez
plaa naknadno je novac od kapitalnih dobitaka, a plaanje se
odgaa onoliko dugo koliko mi to odluimo.
Na primjer: Dajemo polog od 5,000$ i kupimo kuu od
50,000$. Dvije godine kasnije prodamo je za 100,000$. Imamo
kapitalni dobitak od 50,000$, ali izaberemo da ne plaamo 20%
za kapitalne dobitke, to bi bilo priblino 10,000$. Umjesto da
platimo porez na kapitalni dobitak, kao to bi morali platiti da
se radi o istoj koliini novca od dionica ili uzajamnog fonda,
odgodili smo plaanje i prebacili 55,000$, to je 50,000 dobitka

105
plus poetnih 5,000$, u nau slijedeu investiciju. Drugim
rijeima, u dvije godine ostvarili smo povrat od 1,000% i nismo
platili p o r e z . L e g a l n o smo odgodili p l a a n j e poreza i
upotrijebili ono to je, tehniki, dravni novac kao predujam za
veu stambenu zgradu koja vrijedi 330,000$. Zatim smo
upotrijebili novac banke i dio glavnice stranke koja je prodala
zgradu kako bismo platili 275,000$ koje nismo imali. Ne samo
da smo upotrijebili NDLJ (novac drugih ljudi), upotrijebili smo
i novac drave kako bismo se umirovili mladi i bogati. Izmeu
1988. i 1994. esto smo koristili ovu strategiju investiranja i
plaanja poreza.
U Americi, jedna od prednosti investiranja u nekretnine u
odnosu na vrijednosne papire jest legalna preica u poreznom
zakonu. Drava doputa tu preicu zato to eli da investitori
investiraju u nekretnine kako bi osigurali stambene uvjete za
ljude koji su odluili da ne kupe kuu ili si je ne mogu priutiti.
Porezne olakice omoguuju investitorima kao to smo Kim i ja
da osiguramo obilje stanova za iznajmljivanje i time zadrimo
cijene najamnina na niskoj razini. Te porezne olakice takoer
odravaju djelatnost s nekretninama ivom i aktivnom, i
pomau da nacionalna ekonomija ostane snana, budui da
nekretnine zauzimaju veliki dio ekonomije SAD-a. Ako
djelatnost s nekretninama trpi, trpi i drava.

Novac osloboen poreza

Postoje mnogi naini da se zaradi novac osloboen poreza.
Jedan od naina je da se investira u gradske obveznice
osloboene poreza. Primjer bi bila osoba koja uloi 1,000$ u
obveznice osloboene poreza s kamatama od 5%. To znai da ta
osoba svake godine dobiva 50$ osloboenih poreza. Iako ne
zvui uzbudljivo, postoje mnoge situacije u kojima je takav
povrat poeljan.

Novac osloboen poreza od novca od 0%

Jo jedan nain za odgodu plaanja poreza jest oduzimanjem
pada vrijednosti od unapreivanja imanja. Na primjer, recimo

106
da kupim imanje za najam u vrijednosti od 100,000$. Zemljite
vrijedi 20,000$, a zgrada 80,000$. Drava mi doputa da
smanjim vrijednost zgrade i ne platim porez na tu koliinu
smanjenja. Recimo da mi drava dozvoli da napravim plan
s m a n j e n j a za d v a d e s e t g o d i n a uz 8 0 , 0 0 0 $ u l o e n i h u
unapreivanje. Na mnogo naina, na tih 4,000$ dodatnih
prihoda ne moram plaati poreze te godine. Iako se 4,000$ ne
ini mnogo, kada vae vrijednosnice iznose milijune dolara, taj
iznos kroz smanjenje vrijednosti, ukoliko se kombinira s
drugim gubicima koji zapravo nisu gubici, moe biti znaajan.
Jedna od metoda koje bogati koriste kako bi legalno dobili
novac osloboen poreza jest to da jednostavno nastavljaju
odgaati plaanje poreza na kapitalne dobitke od nekretnina i
tada, na kraju ivota, pretvore te nekretnine u neku vrstu
memorijalne dobrotvorne zaklade. U trenutku kada to uine,
vie nikada ne moraju platiti porez na sve te kapitalne dobitke
ili smanjenja vrijednosti koje su koristili vei dio ivota.
Zahvaljujui tim zakonskim preicama, mnogi bogati ljudi
doniraju svoja imanja ili neki drugi dio imovine na kraju ivota.
Njihove su obitelji postale vrlo bogate kroz odgaanje plaanja
poreza za tu aktivu koju oni doniraju i vie im nije potrebna ta
aktiva na kojoj su se obogatili. Zaradili su dovoljno novca da
kupe drugu aktivu. I opet, isplati se biti velikoduan.

Kompetentan savjet
Najbolji savjet u ovom trenutku jest da potraite kompetentni
savjet. Ja nisam porezni odvjetnik, raunovoa, niti odvjetnik
za imovinu. To su vrlo sloena i visoko specijalizirana podruja
prava koja zahtijevaju najbolji savjet koji moete pronai,
naroito ako ste bogati ili planirate postati bogati. Kao to je
bogati otac esto govorio: "Besplatni savjet esto je i najskuplji
savjet koji moe dobiti. To je savjet tvojih prijatelja i roaka
koji nisu bogati i ne planiraju postati bogati."

107
Lo savjet
Ne samo da lo savjet moete dobiti od prijatelja i obitelji,
m o e t e ga dobiti i od tzv. p r o f e s i o n a l n i h f i n a n c i j s k i h
savjetnika.
Mnogi ljudi dobivaju informaciju da je njihova kua najbolji
nain smanjenja poreza. Po mojem miljenju, taj savjet spada u
kategoriju loih savjeta. U Americi, za svaki dolar koji platite u
kamatama, drava vam daje porezne olakice od oko 30%. To
znai, ako date dravi dolar, dozvolit e vam da zadrite 30
centi. Ako vam to ima smisla, poaljite mi dolar, a ja u vam
vratiti 50 centi. Jo jedna sitnica koju vam veina savjetnika ne
govori jest to da, nakon to prijeete otprilike 125,000$
zaraenog prihoda, poinjete gubiti porezne olakice na
stambeni kredit. To je jo jedan razlog da ne radite za zaraeni
prihod i ne kupujete veliku kuu zbog poreznih olakica.

Najbolja preica
U prethodnom poglavlju, pisao sam o razlikama izmeu onoga
to neki ljudi smatraju pametnim, a drugi rizinim. U prvom
primjeru, rekao sam kako je moj siromani otac smatrao siguran
posao pametnim, a izgradnju biznisa rizinom. Moj bogati otac
gledao je na stvari potpuno suprotno. Bogati otac rekao je:
"Ako radi zbog sigurnosti posla, zaraivat e sve manje i
manje to vie radi. Za mene, to je previsoka cijena za malo
sigurnosti."
Danas, kao i u vrijeme kad sam bio dijete, najbolji nain da se
zaradi vie a radi manje bio je posjedovanje vlastitog biznisa.
To je i dalje najbolja preica na svijetu. Jedan od razloga da
pokrenete vlastiti biznis jest razlika u vremenu plaanja poreza.

Zaposlenik Vlasnik biznisa

Zarauje Zarauje
Plaa porez Troi
Troi preostali dio Plaa porez na preostali novac

108
Zaposlenici danas plaaju veinu dobrih stvari u ivotu novcem
nakon plaanja poreza. Na primjer, veina zaposlenika mora
platiti svoj automobil novcima nakon plaanja poreza. Vlasnik
biznisa smije platiti svoj automobil novcima prije plaanja
poreza ako se koristi u poslovne svrhe i ispunjava odreene
zahtjeve. Kada radite za novac od 50%, va automobil moe biti
skuplji od automobila vaeg efa, iako manje vrijedi. ak i
takve stvari kao to su ulaznice za utakmice, putovanja, veere,
dnevna skrb za vau djecu i druge pogodnosti esto mogu kupiti
novcima prije plaanja poreza. Vlasnik biznisa te stvari moe
platiti novcima prije plaanja poreza, a zaposlenik ih plaa
novcima nakon plaanja poreza (One se moraju kvalificirati kao
legitimni poslovni trokovi i mogu biti podlone
ogranienjima). Ne samo da u Americi veina ljudi radi za
novac od 50%, veina plaa dobre stvari u ivotu s novcem koji
je umanjen za pola. Kad sam prouavao te razlike s bogatim
ocem, brzo sam shvatio da je cijena sigurnog posla vrlo visoka.

Upozorenje

Upozorenje: Ova knjiga nije knjiga zakona. Ova knjiga

napisana je da vam osvijesti neke razlike u prihodima.
Upozoravam vas zato to je legalno smanjivati porez sve dok
koristite te porezne strategije s ciljem vee zarade. Ako iste te
strategije koristite samo radi smanjenja poreza, tada tehniki
krite zakon. Ovo je vrlo vana stvar, i zato vam preporuam
da potraite najbolji mogui savjet o porezima. Upoznao sam
previe ljudi koji rade takve stvari samo s ciljem smanjenja
poreza, i njih je drava otro kaznila. I opet, najbolja
profesionalna pomo u tom podruju prava esto je od
neprocjenjive vrijednosti.

Ako elite vie informacija o porezima, korporacijama i drugim

zakonitim strategijama umanjivanja poreza, poite na
richdad.com i pogledajte nau knjiaru audio kazeta od 10$ i
serijal k n j i g a Savjetnici bogatog oca. Audio kazete su
informativni intervjui s nekim od mojih savjetnika o tehnikim

109
pitanjima, a knjige su napisali nai savjetnici o svojim
podrujima. Molimo vas, imajte na umu da su to samo
edukativni materijali. Uvijek preporuam da se najprije
posavjetujete s profesionalnim savjetnicima, prije no to
poduzmete bilo kakvu financijsku akciju.

Vrlo malo poreznih olakica

Kad prouite i shvatite Kvadrant PROTOKA NOVCA, poet
ete shvaati da su porezni zakoni najgori za zaposlenika. U
stvari, slabije plaeni zaposlenici plaaju najvii postotak
poreza - toliko o dravi koja titi radniku klasu. ak i S
kvadrant ima vie preica od E kvadranta.
Najbolji je B kvadrant, jednostavno zato to vam doputa da
iskoristite razliite porezne zakone u razliitim kvadratnima. Na
primjer, kao osoba iz B kvadranta, mogu iskoristiti porezne
prednosti kvadranta E, S i I. To ne vrijedi za ljude iz kvadranta
E ili S. Drugim rijeima, ako ste zaposlenik ili samozaposleni
profesionalac kao to su odvjetnici i lijenici u Americi, nije
vam dozvoljeno koritenje istih preica koje su dozvoljene
osobi iz B kvadranta. No, osoba iz B kvadranta moe koristiti
zakone E, I i S kvadranta kad je to potrebno. I opet, vaan je
kompetentan financijski i porezni savjet, te planiranje, ako
elite upotrijebiti te zakone u svoju korist.

Za kakav novac radite?

Pitanje je: Za kakav novac radite? Ako radite za novac od 50%,
morat ete raditi vie od osobe koja radi za jeftiniji novac, a
najskuplji je novac u E kvadrantu. Ako pitate bilo kojeg
O.J.R-a, rei e vam da za vas mogu uiniti vrlo malo dok ste u
E kvadrantu. Drava je zakljuala veinu preica za taj
kvadrant.
Za ljude u E kvadrantu, zaposlenikom kvadrantu, najbolja
porezna olakica je 401 (k). Ja je imam. Bez obzira na to
planirate li sigurnost, udobnost ili bogatstvo, svi bi trebali
iskoristiti prednosti svojeg 401(k). Za mnoge ljude iz E
kvadranta, to je jedina postojea preica.

110
Problem s 401 (k)
Iako savjetujem da svi uplauju doprinose u 401(k), ako se
k v a l i f i c i r a j u za to, tu postoji j e d a n veliki n e d o s t a t a k .
Nedostatak je u tome to, iako tamo tedite novac i nadate se da
e biti poteen od 20% poreza na kapitalnu dobit kad ga
povuete u vrijeme mirovine, plaate porez od 50% na zaraen
prihod. Iako vjerujete da investirate u vrijednosnice ili novac od
20%, kad podignete novac, plaate porez po stopi zaraenih
prihoda. Drugim rijeima, iako investirate u novac od 20% s
odgodom plaanja poreza, kad vam novac treba, plaate 50%
poreza. To znai da radite cijeli ivot za novac od 50 %, a kad
se umirovite, i dalje plaate porez po istoj stopi. (Naravno, ako
va poslodavac prati vae doprinose u 401(k), ima smisla
maksimalizirati te doprinose).
Drugi problem s 401(k) jest to funkcionira samo za ljude koji
planiraju biti siromani. Ako vam prihodi ostanu visoki nakon
umirovljenja, i dalje ete plaati visoke poreze na svoj novac od
mirovine jer vam se prihodi nisu smanjili, nego su porasli.
Kad razgovaram o tri razine financijskih planova, jedan za
sigurnost, drugi za udobnost, a trei za bogatstvo, imajte na
umu da za svaki plan postoje razliita investicijska "vozila".
Plan 401(k) i tednja sastavni su dio mojeg plana za sigurnost i
udobnost. Oni nisu dio mog plana za bogatstvo.

Problem sa socijalnim osiguranjem

Problem sa socijalnim osiguranjem jest taj to funkcionira samo
za ljude koji ele biti siromani. Ako nakon umirovljenja
otkrijete da vam socijalno osiguranje nije dovoljno za ivot pa
nastavite raditi i zaraivati prihod, drava e vam poeti
smanjivati primanja od socijalnog osiguranja. Drugim rijeima,
jedini nain da primate punu plau jest da odluite biti
siromani.

111
Problem sa tednjom
to se tie ljudi koji vjeruju u dranje novca u banci i misle da
je tednja pametna, njihov novac radi za novac od 50%. I ja
imam novac u banci, ali ne mislim da je tednja pametna, kao
to mnogi misle. Imam novac na tednji kao dio mojeg
financijskog plana za sigurnost, ali ne kao dio plana za
bogatstvo. To je tako, iako ne smatram da je pametno to to moj
novac radi za novac od 50% i gubi vrijednost zbog inflacije.

Najgora stvarnost
U slijedeim poglavljima, nauit ete zato je savjet "Idi u
kolu, nai posao, naporno radi, tedi novac i uloi ga u 401(k)"
najgori savjet s pozicije plaanja poreza. Na svakom koraku
puta, taj savjet znai da radite za novac od 50%. Moj siromani
otac bio je siromaan zato to je to bio njegov savjet samome
sebi i svojoj djeci. Bila je to njegova jedina stvarnost kad se
radilo o novcu.

Kako moete imati vie prihoda s poreznim olakicama

Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morate pratiti savjet
mojeg bogatog oca. Njegov savjet poinje idejom da gledate
svoja posla.
Ako pokrenete mali biznis kod kue, kupite franizu ili se
ukljuite u kompaniju mrenog marketinga, prelazite na prihode
s veim poreznim olakicama. Ako moete smanjiti visinu
nekih svojih trokova samo time to koristite novac za koji
vrijede porezne olakice, tada financijski napredujete. Ali
uvijek imajte na umu da vaa namjera mora biti zarada vie
novca, a ne samo izbjegavanje plaanja poreza. Jedno se
promatra kao porezno planiranje, a drugo kao izbjegavanje
poreza.
Ako ste zainteresirani da otkrijete kako raditi za vie novca s
poreznim olakicama, pogledajte nau Web stranicu zbog
drugih proizvoda kojima pomaemo ljudima koji ele vie

112
edukacije. Na primjer, imamo dva proizvoda koja je stvorila
moja osobna raunovotkinja za poreze, Diane Kennedy, O.J.R.
Proizvodi su:

1. Va prvi korak prema financijskoj slobodi: Program na

etiri audio kazete uz prirunik,
2. Preice bogatih: Knjiga u serijalu Savjetnici bogatog oca,
koju je objavio Warner Books, s vie detaljnih objanjenja
o tome kako vam posjedovanje biznisa moe pomoi u
dobivanju vie novca s poreznim olakicama.

Uvijek imajte na umu - koliko god ti proizvodi bili dobri, oni

nisu n a d o m j e s t a k za p r o f e s i o n a l n e savjetnike. Porezna
strategija nije aktivnost tipa "uradi sam" za ljude koji ozbiljno
ele postati i ostati bogati. Ta dva proizvoda mogu vam u
velikoj mjeri pomoi u traenju kompetentnih savjetnika, jer
ete znati koga i to traite, i moi ete postavljati inteligentnija
pitanja.

Besplatan rad
U knjizi Bogati otac, siromani otac ispriao sam priu o tome
kako mi je bogati otac uzimao mojih 10 centi na sat i traio od
mene da radim besplatno. Mnogi ljudi smatraju to zanimljivom
priom, ali besplatan rad nije dio njihove stvarnosti. Htio bih da
razmislite o ovome: ako elite raditi za novac uz odgodu
plaanja poreza ili novac osloboen plaanja poreza, u veini
sluajeva to znai da radite besplatno.
Novac koji dolazi kao kompenzacija za rad najvie je podloan
porezima od svih oblika prihoda. Zato se esto zgraam kad
upoznajem pametne mlade ljude u koli koji jedva ekaju da
pronau dobro plaen posao. Mlada osoba s takvim mentalnim
sklopom ili takvom stvarnou jest osoba koja radi sve vie i
vie za novac od 50%. Jednog dana probudi se s 40 godina i
dobro plaenim poslom, i pita se zato su neki prijatelji u boljoj
financijskoj situaciji. Razlog jest taj to su oni radili za zaraeni
prihod. Radili su za poviice i bonuse.

113
Iako je moj siromani otac zaraivao vie novca kroz zaraeni
prihod od bogatog oca, bogati otac na kraju je prestigao
potencijal za zaradu mog siromanog oca. Bogati otac rekao je:
"Investirat e vrijeme bez obzira radio ti za zaraeni ili pasivni
prihod, ili prihod od vrijednosnica. Problem u radu za zaraeni
prihod jest u tome to mora i dalje raditi kako bi ga dobivao.
Osoba koja radi za pasivni prihod i prihod od vrijednosnica, na
kraju e prestii potencijal za zaradu osobe koja radi za
zaraeni prihod, jer moe raditi manje, zaraditi vie i plaati sve
manje i manje poreze."
Razlog za to objanjenje u tabeli:

Zaraeni prihod: Novac od 50%

Prihod od vrijednosnica: Novac od 20%
Pasivni prihod: Novac od 0%

Moj bogati otac prestigao je siromanog oca jer je zaraeni

prihod uglavnom prihod od rada, a druga dva su prihodi od
aktive. Kako je vrijeme prolazilo, moj bogati otac polako je, ali
sigurno poveavao broj i koliinu aktive koja je radila za njega.
Moj siromani otac znao je samo kako da osobno radi sve vie i
vie za sve vie novca od 50%.
Ljudi u E kvadrantu imaju najmanje kontrole nad porezima i
plaaju najvee poreze, ak i nakon mirovine. Ako vam danas
prihodi dolaze iz E kvadranta, moda ete htjeti uiniti neto
kako biste dobili prihode iz drugih kvadranata. S kvadrant ima
neke prednosti u odnosu na E kvadrant, a glavna je mogunost
da se neki trokovi od vaeg bruto prihoda odbiju prije plaanja
poreza. Problem u E i S kvadrantima jest to to je faktor poluge
osobnog rada minimalan, a porezi su vii. Kvadranti s najveom
kontrolom nad porezima i najveim potencijalom poluge za
prihod bez rada, kao i s najveim poreznim olakicama, jesu B i
I kvadranti.
Ako se zaista elite umiroviti mladi i bogati, trebate razmisliti o
besplatnom radu. U trenutku kad si postavite pitanje "Kako se
mogu obogatiti besplatnim radom?" poinjete prilagoavati um

114
novoj stvarnosti. Ako vam nita ne padne na pamet oko toga
kako se moete obogatiti besplatnim radom, nastavite gurati
granice stvarnosti ili investirajte neko vrijeme u prouavanje
ivota ljudi koji su se obogatili u B i I kvadrantima.
Moj bogati otac rekao je: "Teko je obogatiti se radei za
novac. Ako eli postati stvarno bogat, naui kako izgraditi,
kupiti ili stvoriti aktivu." Rekao je: "Rad za poviicu vrlo je
rizian." Rizian je zato to ljudi esto upadnu dublje u ivotnu
utrku takora i rade za poviicu, a za to vrijeme drugi ljudi bre
financijski napreduju.
Mnogi vrlo bogati ljudi obogatili su se u slobodno vrijeme.
Dakle, ako imate posao jer imate financijske odgovornosti,
zadrite posao, ali bolje upotrijebite slobodno vrijeme. Kad vai
prijatelji pou igrati golf ili na ribolov, ili kad gledaju sport na
TV-u, vi moete pokrenuti svoj biznis. Hewlett-Packard je
zapoeo u garai, kao i Ford Motor Company. Imajte na umu da
danas bre no ikada prije moete prijei put od siromatva
prema bogatstvu. Michael Dell za tri godine od studenta je
postao milijarder. Dok su njegovi kolege radili zadae ili
ispijali pivo u gradu, on je u svojoj spavaonici gradio biznis
vrijedan milijarde dolara. Veina njegovih kolega, sada u
tridesetima, naporno rade za novac od 50%. Mnogi se vraaju u
kolu u nadi da e napredovati i dobiti poviicu, i jo uvijek piju
pivo i gledaju sport na TV-u. Moda imaju velike kue, dobre
aute, djecu u privatnim kolama i nadaju se da e im 401(k)
osigurati dovoljno novca kad se umirove. Neki se tiho pitaju
kako je Michael Dell, koji je ispao s koleda, imao toliko sree.
Njegova srea poela je s razlikom u stvarnosti, voljom za
uenjem, ali ne uenjem za ocjene i spremnou da radi
besplatno.
Kim i ja rano smo se umirovili jer smo naporno radili kako
bismo izgradili biznis i kupili nekretnine. Taj plan omoguio
nam je da radimo sve manje i manje, a zaraujemo sve vie i
vie. Nismo radili za novac. Radili smo kako bismo izgradili,
kupili ili stvorili aktivu, kao to je savjetovao moj bogati otac.
Nismo bili zainteresirani za dobro plaeni posao niti za
poviice. Nismo bili zainteresirani za posao bez jake poluge i

115
rad za novac ija poluga je umanjena za 50%. Nama to nije bilo
pametno, a na duge staze, bilo je i mnogo rizinije. U kasnijim
poglavljima, objasnit u kako moete stei vie aktive uz manje
rizika i vee financijske povrate. No, upozoravam vas da ete
morati besplatno uiti i raditi kako biste nauili na koji nain
moete stei takvu aktivu. Upozoravam vas sada, jer besplatan
rad i uenje jest neto na to pristaje vrlo malo ljudi i zato se
tako malo ljudi umirovi dok su mladi jer su bogati.

Nisam protiv plaanja poreza. Porez je troak ivljenja u

civiliziranom drutvu. Bez poreza, ne bismo imali policiju,
vatrogasce, uitelje, sanitarne radnike, sudove, ceste, prometna
svjetla i, naravno, politiare. Bit ovog poglavlja jest uenje
zakonitog i inteligentnog naina kontrole nad koliinom i
vremenom plaanja poreza.

Prijedlog: napiite koliko trenutno zaraujete od svake vrste

prihoda:

1. Zaraeni prihod $_______

2. Pasivni prihod $_______
3. Prihod od vrijednosnica $_______

Ako se elite umiroviti, u veini sluajeva trebat e vam pasivni

prihod i prihod od vrijednosnica. to prije nauite doi do tih
prihoda, prije ete biti na putu da se umirovite mladi i bogati.
Ne samo da ete se moi prije umiroviti; osjeat ete se i
financijski sigurniji. Moda ete se osjeati i pametniji, jer ete
zaraivati novac od 20%, pa ak i prihod s odgodom plaanja,
umjesto prihoda od 50%, za koji radi veina ljudi.
Zavrna poglavlja ove knjige opisivat e kako se moe doi do
vie prihoda od vrijednosnica i pasivnih prihoda s veom
sigurnou i viim povratima. No, to moe zahtijevati i vie
besplatnog uenja i rada prije no to dobijete te vrste prihoda.
esto je potrebno posvetiti se besplatnom uenju i radu kako bi
se prelo u drugu stvarnost. Ako odluite poi na to putovanje

116
kako biste stekli prihode s boljim polugama, uvijek imajte na
umu brau Wright. Oni su odlian primjer ljudi koji su uili jer
su htjeli nauiti, i to ne za ocjene; radili su besplatno i bez
jamstava, inteligentno riskirali i gurnuli sebe i cijeli svijet u
drugu stvarnost.

117
 Osmo poglavlje

Najbri nain za brzo bogaenje:

Saetak mentalne poluge

Ubrzo nakon objavljivanja knjige Bogato dijete, pametno dijete,

pojavila se kritika knjige u vodeem dnevnom listu. Gotovo sve
kritike serijala Bogati otac u medijima bile su izrazito povoljne.
Bili su vie nego poteni, kao i objektivni u kritikama mojih
knjiga. Ovaj lanak nije bio u tom tonu. Ovaj novinar zapoeo
je svoju kritiku napadom na moje spisateljske vjetine. Vie ili
manje, rekao je da se moram vratiti u kolu i pohaati lekcije iz
pisanja. Ironija je u tome to sam u toj knjizi otkrio da sam dva
puta pao iz engleskog zbog svoje nesposobnosti za pisanje. To
to su me proglasili glupim i neuspjenim u dobi od 15 godina
zato to sam bio lo pisac bio je vrlo bolan dogaaj u mojem
ivotu.
Od tada, nikada nisam tvrdio da sam pisac. Pisanje je moda
moja najslabija strana i razlog to mi je u koli bilo tako teko.
Knjiga Bogato dijete, pametno dijete govori o tome kako sam
prevladao svoju nesposobnost itanja i pisanja i uspio
diplomirati na koledu. Bogato dijete, pametno dijete govori o
pronalaenju i razvoju jedinstvenog genija u vaem djetetu,
iako to ne mora biti itanje i pisanje, kao i o potrebi da se

119
razviju kod djeteta vjetine financijskog preivljavanja. Dakle,
kritika tog novinara nije bila usmjerena na sadraj, ve na moje
spisateljske vjetine, problem koji sam imao kroz cijelo
kolovanje.
Novinar je zavrio svoju kritiku bacajui jedan komentar koji je
smatrao povoljnim i koji e lanak uiniti uravnoteenim i
objektivnim. Napisao je: "Ova knjiga uinit e vae dijete
zapoljivijim." Kritiku svojih spisateljskih vjetina smatram
opravdanom. Ali napisati u lanku kako je jedini socijalno
poeljan faktor u mojoj knjizi injenica da e vae dijete postati
zapoljivije tako je daleko od istine da sam se uvrijedio.
Posumnjao sam da je novinar uope proitao knjigu. Bogato
dijete, pametno dijete nije knjiga o tome kako da vam dijete
postane zapoljivije. Ako se elite umiroviti mladi i bogati,
morate razmiljati o tome kako da postanete manje, a ne vie
zapoljivi. I opet, razlika se nalazi u mentalnim stvarnostima.

Kako postati nezapoljiv

U ovom z a k l j u k u dijela o vanosti m e n t a l n e poluge,

ponavljam da je vaa stvarnost ono to vi smatrate stvarnim. Ili,
kao to se to kae, vaa percepcija je vaa stvarnost. Kad me
upitaju: "Je li teko promijeniti vlastitu stvarnost?" odgovaram:
"Zavisi." Ja sam vodio unutarnju borbu kako bih se rijeio
stvarnosti svojeg pametnog oca o tome to je pametno i usvojio
ideje svojeg bogatog oca. Na mnogo naina, pokuaj da
promijenite svoju stvarnost iz stvarnosti siromanih ili srednje
klase u stvarnost bogatih nalikuje pokuaju da nauite jesti
lijevom rukom nakon to ste godinama jeli desnom. Iako to nije
teko, i svatko to moe postii ako ustraje, ne mora biti najlaka
stvar na svijetu.
Najbri nain za bogaenje jest da bre zamijenite svoje
stvarnosti. To je lake rei nego uiniti za veinu ljudi, jer
primijetio sam da veina izabire ostati u udobnosti svoje
stvarnosti iako je to moda stvarnost ispunjena financijskim
problemima. Bogati otac rekao je: "Veina ljudi vie voli ivjeti
unutar svojih granica, nego da ih proiruje." Vjerovao je da e

120
veina ljudi prije izabrati udobnost napornog rada kroz cijeli
ivot, nego nekoliko godina neudobnosti i napornog rada kako
bi izmijenili svoju stvarnost i postigli slobodu do kraja ivota.
Ako upotrijebimo metaforu prelaska s desne ruke na lijevu,
veina ljudi radije e biti siromana i jesti desnom rukom, nego
se obogatiti uei kako jesti lijevom rukom. Na mnogo naina,
to je ono to zahtijeva promjena u mentalnoj stvarnosti.

Sadraj i kontekst
Fast Company je odlian magazin i svima preporuam da se
pretplate na njega. U nedavno objavljenom lanku pod
naslovom Uenje 101, pie:

"Uenje je najvanije sredstvo za ljude, timove i kompanije

koje ele postati i ostati brze u novoj ekonomiji."

Nadalje, lanak citira Estee Solomon Gray, koja je strateki

savjetnik za uenje InterWisea, Inc. Ona kae:

"U staroj ekonomiji, kraljevao je sadraj, a u novoj je kralj

kontekst".

Drugim rijeima, prebacivanje s desne na lijevu ruku vanije je

od vrste vilice koju koristimo.
Postojei obrazovni sustav bori se pokuavajui djeci pruiti
bolji sadraj umjesto da sagledaju kako je Informatiko doba
promijenilo kontekst svijeta u kojem ivimo. Kao to je ranije
spomenuti knjievni kritiar smatrao kako je jedini socijalno
poeljan uinak moje knjige to to e uiniti vae dijete
zapoljivijim, veina uitelja pokuava stvoriti sadraj koji e
uiniti vae dijete zapoljivijim. Zato se kolski sustav fokusira
na sadraj, a ne na kontekst.
Kontekst svijeta se promijenio. Dok su moji otac i majka
odrastali u vrijeme velike ekonomske krize, kontekst je bio
takav da posla nije bilo i siguran posao je kraljevao. Zato su
moji roditelji naglaavali vanost dobrih ocjena i sigurnog

121
posla. U njihovo vrijeme, kad biste pronali siguran posao u
dobroj kompaniji, i ako ste bili vrijedni i lojalni, bili ste sigurni
za cijeli ivot. Kompanija je bila odgovorna za vau financijsku
sigurnost nakon umirovljenja. Danas, nakon smanjenja broja
radnih mjesta u ranim 90-tim, veina ljudi shvatila je kako se
kontekst pravila zapoljavanja zauvijek promijenio.

Sadraj, kontekst i kapacitet

Moj bogati otac nije esto koristio rijei "sadraj" i "kontekst".
Umjesto njih je koristio rije "stvarnost" i rije "kapacitet".
Govorio je: "Ne samo da siromana osoba ima siromanu
stvarnost, siromana stvarnost znai da ta osoba ima vrlo malo
kapaciteta da dozvoli novcu da ostane u njenim rukama."
Time je htio rei da, kada ljudi govore stvari kao to su:
"Nikada se neu obogatiti", "Ne mogu si to priutiti", ili:
"Investiranje je rizino", to umanjuje njihov kapacitet za
bogatstvo. Rekao je: "Kada siromana osoba ili osoba iz srednje
klase iznenada doe do novca, esto nema mentalne i
emocionalne kapacitete da izae na kraj s iznenadim obiljem
novca... Zato novac odlazi od takve osobe." Zato tako esto
ujete kako ljudi kau: "Novac mi jednostavno klizi kroz prste",
ili: "Bez obzira na to koliko zaraivao, na kraju mjeseca uvijek
sam bez novca", ili: "Investirat u kad budem imao viak
novca."
Povremeno se koristim primjerom kojim se bogati otac koristio
kako bi svoju poruku o kontekstu razjasnio svojem sinu i meni.
Uzeo bi praznu au za vodu i ulio vodu iz velikog bokala u
au. Uskoro bi se voda poela prelijevati iz ae i prelijevala bi
se sve dok ju je ulijevao. Bogati otac rekao bi: "Na svijetu ima
mnogo novca. Ako elite biti bogati, prvo morate proiriti svoju
stvarnost (kontekst) kako biste mogli zadrati svoj dio tog
obilja." Na seminarima koristim isti taj zorni prikaz kako bih
objasnio razliku izmeu sadraja, konteksta i kapaciteta. Prvo
ulijem vodu u malu aicu, pa u neto veu, pa u jo veu. To je
j e d n o s t a v n a demonstracija koja ilustrira razlike izmeu
siromanih, srednje klase i bogatih u kapacitetu zadravanja
novca.

122
Kako proiriti svoje kapacitete
Kad me upitaju: "Kako mogu proiriti svoju stvarnost ili
kontekst?" odgovaram: "Promatrajui svoje ideje." Takoer
podsjeam ljude na jednu od omiljenih izreka bogatog oca:
"Novac je samo ideja." Odgovaram istim savjetom kojeg je
bogati otac prenio meni. Ukazivao je na tvrdnje kao to su:

1. "Ne mogu si to priutiti."

2. "Ne mogu to uiniti."
3. "To je pogreno."
4. "Ja to ve znam."
5. "Pokuao sam jednom i nije uspjelo."
6. "To je nemogue. Nee uspjeti."
7. "Ne moe to uiniti."
8. "To je nezakonito."
9. "To je preteko."
10. "Ja sam u pravu, a ti si u krivu."

Bogati otac rekao bi: "Cinici i budale su blizanci na suprotnim

stranama stvarnosti i mogunosti. Budale e vjerovati u
najnevjerojatnije planove, a cinici e kritizirati sve izvan svoje
stvarnosti." Na kraju bi rekao: "Stvarnost cinika ne puta nita
novo unutra, a stvarnost budale nije u stanju zadrati glupe
ideje izvan. Ako elite biti bogati, morate imati otvoren um,
fleksibilnu stvarnost i vjetine da pretvorite nove ideje u stvarne
i profitabilne pothvate."
Opet citiram tvrdnju iz magazina Fast Company.

"U staroj ekonomiji kraljevao je sadraj, a u novoj ekonomiji

kralj je kontekst."

Moj bogati otac rekao bi to ovako: "Ako se elite brzo

obogatiti, morate otvoriti um prema novim idejama i imati
vjetinu da krenete prema mogunostima koje su vee od vaih
trenutnih sposobnosti. Da biste to mogli uiniti, morate imati

123
stvarnost koja se moe mijenjati, iriti i brzo rasti. Pokuaj da se
obogatite sa stvarnou siromane osobe ili stvarnou koja
dolazi od nedostatka i ogranienja jest nemogua misija."

Zato se ne obogatiti

Dok smo 1985. sjedili na planini u Britanskoj Kolumbiji, Kim,

moj prijatelj Larry i ja odluili smo da smo spremni na
neudobnost i na to da se probijemo u nove stvarnosti kako
bismo se umirovili mladi i bogati... I vjerujte, ponekad je bilo
zaista neudobno. Kad me pitaju kako smo se brzo obogatili i
umirovili mladi, jednostavno kaem: "Stalno smo mijenjali
svoje stvarnosti." Kad me pitaju kako promijeniti stvarnost,
citiram omiljenu izreku Roberta Kennedyja:
"Neki ljudi vide stvari kakve jesu i pitaju se "Zato?" Ja sanjam
o stvarnima koje nikada nisu postojale, i pitam se "Zato ne?""
Ako se elite obogatiti brzo, stvar je u tome da morate izai iz
udobnosti vaih postojeih stvarnosti i ui u carstvo novih
mogunosti u vaem ivotu. Kao to je rekao Robert Kennedy:
"Zato ne?"
Posjedovanje uma koji moe brzo iriti svoju stvarnost ili
kontekst vaan je oblik poluge. U stvari, to vam moe biti i
najvaniji oblik poluge, naroito u ovom svijetu koji se brzo
mijenja. Bogatom ocu bilo je vrlo vano da ima um koji moe
brzo iriti svoju stvarnost. Zapravo, vjerujem da je to bila
njegova velika osobna vjetina i razlog za njegov veliki
financijski uspjeh. Sada, kad sam stariji i, nadam se, mudriji,
jo vie cijenim to to je zabranio svojem sinu i meni da
govorimo: "Ne mogu si to priutiti." U godinama koje dolaze,
vaa sposobnost da mijenjate i irite svoju stvarnost bit e va
najvaniji oblik poluge. U godinama koje dolaze, oni koji mogu
mijenjati i iriti svoj kontekst napredovat e i prestii one koji
ne mogu. Kao to kae magazin Fast Company. "U novoj
ekonomiji, kontekst je kralj."
Ako elite zadrati korak i umiroviti se mladi i bogati, morat
ete biti u mogunosti stalno i brzo mijenjati svoj kontekst,

124
budui da kontekst odreuje sadraj. A kontekst plus sadraj
daje kapacitet.

Ovo vie ili manje upotpunjuje ideje o vanosti mentalne

poluge. Iako je ovo kraj dijela knjige o mentalnoj stvarnosti,
veina ove knjige referirat e se na ovaj vrlo vaan koncept
moi ovjekove stvarnosti.
Slijedei dio knjige govori o vanosti poluge vaeg osobnog
financijskog plana. Posjedovanje plana tako je vano zato to
veina ljudi ima snove, ali nema plan. Vano je imati san da se
umirovite mladi i bogati, ali da bi se san ostvario, ovjek mora
imati plan kojim e san pretoiti u stvarnost.
Vaa mentalna poluga bit e testirana u slijedeem dijelu, jer
emo govoriti o novanim iznosima koji izlaze van stvarnosti
veine ljudi. Ako iznosi novca izlaze van vae stvarnosti, ili
vaeg konteksta, ti e iznosi ostati samo san. Kao to sam prije
rekao, osobi koja zarauje manje od 50,000$ godinje esto je
teko zamisliti da se za nekoliko godina moe umiroviti s
preko milijun dolara prihoda. Iako veina ljudi sanja mirovinu
s toliko novca, manje od 1% populacije u Sjedinjenim
Dravama u tome i uspijeva. Ta stvarnost e zauvijek ostati
san za preostalih 99%.

Dobra vijest je to to e, ako shvatite vanost posjedovanja

prave stvarnosti ili konteksta i vanost posjedovanja plana, vae
anse da se umirovite mladi i bogati znaajno porasti.
Ako moete promijeniti svoju stvarnost i imati dobar plan,
moda ete otkriti kako je mnogo lake zaraivati milijun
dolara bez rada nego raditi cijeli ivot za 50,000$ godinje. Sve
to je potrebno jest fleksibilna stvarnost ili kontekst i plan koji
ete slijediti. Slijedei dio govori o stvaranju plana koji koristi
mnogo poluga kako biste se mogli umiroviti mladi i bogati.

125
 Dio II

Poluga vaeg plana

Slijede ulomci iz intervjua s Robertom Reichom, ministrom

rada u Clintonovoj vladi:

"Sve vei procijep izmeu bogatih i siromanih vodi nas u

ozbiljne probleme."

"Kao ministru rada, moji su ciljevi da pokuam stvoriti vie

radnih mjesta i bolje plae za Amerikance. I nakon to
godinama radite na tome, ponete osjeati da su poslovi i plae
sve na svijetu. Ali nisu."

"To vie nije stvar pronalaenja posla, pa ak niti pristojne

plae."

"U novoj ekonomiji, s nepredvidivim zaradama stvaraju se

dvije staze, brza i spora, a izmeu njih nema stupnjeva."

Pitanje je: Jeste li vi i va plan na brzoj ili sporoj traci?

127
 Deveto poglavlje

Koliko je brz va plan?

"Ovisan sam o brzini."

- TOM CRUISE u Top Gun-u

Ideja cjeloivotnog rada, tednje i odlaganja novca na

mirovinski raun vrlo je spor plan. Za 90% ljudi, to je dobar i
razuman plan. Ali to nije plan za nekoga tko se eli umiroviti
mlad i bogat. Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morate
imati plan koji je mnogo bri od planova veine ljudi.
Ako imate priliku, posudite film Top Gun i gledajte kojim
brzinama ti mladi ljudi lete i moraju donositi odluke o kojima
ovisi ivot u djeliu sekunde. Sposobnost brzog djelovanja
vana je tim mladim pilotima jer njihov ivot zavisi o brzini
kojom izlaze na kraj s brzinom. Isto danas vrijedi i u ivotu, i u
biznisu. Brzina kojom se moete promijeniti i proiriti va
kontekst kako biste se prilagodili promjenama u poslovnom
svijetu kritina je za svakog od nas tko eli uspjeti u
financijskom smislu. Procjep vie nije izmeu onih koji imaju i
onih koji nemaju. Danas se najbre mijenja procjep izmeu
srednje klase i bogatih. Izravno reeno, ako imate spori plan ili
kontekst iz Industrijskog doba, financijski ete zaostati. Ne za

129
vaim vrnjacima, ve za mlaim ljudima s brim umovima i
idejama. Zbog ove ubrzane stope promjene konteksta imamo
d v a d e s e t i p e t o g o d i n j a k e k o j i su m i l i j a r d e r i i
pedesetogodinjake koji se jo nadaju da e pronai posao za
50,000$. alosno je to to mnogi od tih pedesetogodinjaka i
dalje savjetuju djeci da idu njihovim stopama, da se voze istim
sporim vlakom kojim su se vozili i njihovi roditelji.
Knjigu Vodi bogatog oca u investiranje, poeo sam s tvrdnjom
da je investiranje plan. Takoer sam rekao da veina ljudi
planira biti siromana i zato govore poput mojeg siromanog
oca: "Kad se umirovim, moji prihodi e opasti." Drugim
rijeima, oni planiraju naporno raditi cijeli ivot, kako bi na
kraju postali siromaniji. Bogati otac rekao je: "Ako eli biti
bogat i umiroviti se mlad, mora imati vrlo brzi plan koji e te
initi sve bogatijim uz sve manje rada."

Kako napraviti brzi plan?

Jedan od osnovnih stavova bogatog oca o novcu jest: "Novac je ideja."
Bogati otac rekao je jo i: "Postoje brze i spore ideje,
kao to postoje brzi i spori vlakovi. Kad se radi o novcu, veina
ljudi vozi se sporim vlakom, i gledaju kroz prozor kako ih brzi
vlak pretjee. Ako se elite brzo obogatiti, tvoj plan mora
sadravati brze ideje."
Kada grade kuu, veina ljudi najprije unajmi arhitekta i on
zajedno s njima radi planove. No, kad isti ti ljudi poinju graditi
svoje bogatstvo ili planirati budunost, ne znaju gdje zapoeti i
ne naprave financijski plan za ivot. Nema nacrta za bogatstvo.
Kad se radi o novcu, veina ljudi prati financijski plan svojih
roditelja, a taj plan esto ukljuuje naporan rad i tednju novca.
Pratei taj plan, milijuni ljudi vlakom putuju na posao i s posla,
i gledaju limuzine, privatne zrakoplove i luksuzne kue s.
prozora tog vlaka.
Ako nemate u planu provesti ivot gledajui kroz prozor vlaka,
zrakoplova ili automobila, zaglavljeni u prometnoj guvi,
trebali biste poeti stvarati bri financijski plan. Slijede neke
ideje o tome kako izgraditi i razviti bri plan.

130
1. NAJPRIJE IZABERITE SVOJU IZLAZNU STRATEGIJU

esto me pitaju: "Kako da ponem investirati?" ili "U to bih

trebao investirati?" Odgovaram im protupitanjem: "Kakva je
vaa izlazna strategija?", a ponekad i "Koliko elite biti stari
kad izaete?"
Moj bogati otac stalno je govorio: "Profesionalni investitor
uvijek ima izlaznu strategiju prije no to investira." Izlazna
strategija je temelj investiranja. Zato je bogati otac govorio:
"Uvijek poni od kraja prije no to pone." Drugim rijeima,
prije no to ponete investirati, prvo morate znati kada, gdje i s
koliko novca elite izai. Na primjer, ako vam netko prie i
kae: "to biste prvo trebali uiniti prije no to planirate
putovanje?" Jedan od odgovora trebao bi biti: "Pa, kamo elite
poi?" Ako vas netko pita "to bih trebao studirati?" odgovor bi
trebao biti: "to elite postati nakon diplome?" Isto vrijedi i za
investiranje. Prije no to odluite u to ete investirati, trebali
biste najprije znati gdje elite zavriti. Zato je bogati otac stalno
govorio: " P o z n a v a n j e izlazne strategije je vaan temelj
investiranja."
Mnogi ljudi investiraju jer shvaaju da ih njihova kompanija
niti drava nee imati na brizi nakon to zavre njihovi radni
dani. Mnogi ljudi danas investiraju radi dugorone financijske
sigurnosti. Iako je dobro to to mnogi ljudi danas investiraju,
bojim se da mnogi investitori nisu mnogo razmiljali o svojoj
izlaznoj strategiji prije no to su poeli investirati.

Koliko ete imati kad prestanete raditi?

Prije nekoliko godina, netko mi je dao slijedee statistike
federalne vlade. Iako su stare nekoliko godina, mislim da se
omjeri i iznosi novca nisu mnogo promijenili.
Koristei dob od 65 godina kao granicu nakon koje se veina
ljudi planira umiroviti, ili izai, pitanje je: koliki prihod elite
kad vai radni dani zavre. Ministarstvo zdravlja, posvete i
socijalne skrbi SAD-a pratilo je ljude u dobi od 20 do 65 godina
i otkrilo:

131
Do dobi od 65 godina, na svakih 100 ljudi:
36 ih je bilo mrtvo,
54 je ivjelo od obiteljske ili dravne skrbi,
5 ih je jo radilo jer su morali,
4 su dobro ivjela,
1 je bio bogat.

ini se da ove statistike potvruju moju prijanju tvrdnju kako

veina ljudi ima plan naporno raditi cijeli ivot i umiroviti se
siromani. Ili su se planirali umiroviti siromani, ili nisu
obraali panju na svoj financijski plan i izlaznu strategiju.
Gledajui te statistike, postavlja se pitanje: kad navrite 65
godina, u kojoj skupini elite biti ili planirate biti. Moj
siromani otac, iako visoko obrazovan i vrijedan, stalno se
vraao u visokokolske institucije da bi se nastavio educirati, ali
ipak je zavrio u najnioj skupini pri kraju svojeg ivota. S
druge strane, moj bogati otac zavrio je visoko, visoko u
kategoriji bogatih. Iako su obojica poela vie manje ni iz ega,
imali su drukije planove i izlaznu strategiju. Jedan je planirao
umiroviti se siromaan, a drugi bogat. Iako su obojica nastavila
raditi nakon 65., razlika je bila u tome da je jedan morao
nastaviti s radom, a drugi je uivao u radu.

to je cilj vae izlazne strategije?

Nakon to sam vidio dravnu statistiku, shvatio sam da treba
nainiti daljnje distinkcije kako bi se nainili precizniji planovi
za financijsku izlaznu strategiju. Tim sam statistikama dodao
daljnje novane distinkcije, utemeljene na vrijednosti dolara iz
2000. Nakon umirovljenja u 65., prihod bez rada ulazi u
slijedee kategorije:

Siromani 25,000 $ ili manje godinje

Srednja klasa 25,000 $ do 100,000 $ godinje
Dobrostojei 100,000$ do 1 milijun $ godinje

132
 Bogati 1 milijun $ ili vie godinje

Ultra-bogati 1 milijun $ ili vie mjeseno

alosna je injenica da e samo 1 od 100 Amerikanaca dostii

razinu dobrostojeih ili vie od toga kad se umirovi. Velika je
vjerojatnost da e 36 od 100 biti mrtvi, kao to kau amerike
statistike. Tih 36 e napustiti ovaj svijet prije no to napune
radni sta. To znai da e 59 od preostalih 64 izai ispod
dobrostojee razine. Samo njih pet e prijei tu razinu. Jedan od
razloga za to jest spori financijski plan bez jasno definirane
izlazne strategije.
Na svojim seminarima o investiranju, esto pitam investitore:
"Kojoj grupi elite pripadati kad zavre vai radni dani?"
Drugim rijeima: "Kakva je vaa ciljana izlazna razina?"
Zanimljivo mi je da je veina ljudi zadovoljna time to e
zavriti u izlaznoj kategoriji srednje klase. Zatim kaem: "Ako
ste tamo sretni, nastavite vonju na sporom vlaku. Spori vlak e
vas odvesti tamo." To objanjavam rijeima: "Spori vlak slijedi
plan pronalaenja sigurnog posla, napornog rada, ivljenja u
granicama mogunosti, tednje novca i dugoronog
investiranja."
Kad me pitaju: "Mogu li stii do razine dobrostojee osobe
sporim vlakom", moj je odgovor: "Da, moete tamo stii
sigurnim poslom, ali morate poeti s investiranjem mladi,
ivjeti ekonomino, investirati veliki dio vaeg prihoda, nadati
se da se trite nee sruiti i biti spremni na mirovinu nakon 55
godina." Dalje objanjavam rijeima: "Postoji cijena za
koritenje tog plana sa sigurnim poslom i tedljivou kako
biste doli na dobrostojeu razinu. Cijena je to to ete s takvim
konzervativnim planom teko doi do bogate i ultrabogate
razine." Ako se elite umiroviti na razinama srednje klase ili na
dobrostojeoj razini, ova knjiga vam ne treba. Mnoge knjige
napisane su za te razine ljudi s tim kontekstom i stvarnou.
Razina srednje klase i dobrostojea razina su odline razine za
izlazak. Ja sam duboko zabrinut za oko 50% populacije koji
nee stii do tih razina.

133
Krenite brzim vlakom

Ako u ivotu poinjete s vrlo malim, kao to sam ja poeo, i

elite se umiroviti mladi i bogati na bogatoj ili ultrabogatoj
razini, vjerojatno ete morati odbaciti siguran posao i krenuti
brzim vlakom. Da bi krenuo brzim vlakom, ovjek mora imati
otvoren um, brze ideje, bolju poslovnu i investicijsku edukaciju
i bri plan. Drugim rijeima, taj ovjek mora djelovati iz drugog
mentalnog konteksta i sadraja od veine. Ljudi koji se koriste
sigurnim poslom i dugoronim planovima investiranja da bi
doli na dobrostojeu razinu, esto stiu tamo bez sadraja,
konteksta i kapaciteta da izdre zahtjeve bogate i ultra-bogate
razine. Drugim rijeima, oni moda stiu s novcem, ali bez
stvarnosti potrebne za bogatu i ultra-bogatu razinu. Kao to je
r e k a o m o j b o g a t i otac: " B o g a t s t v o j e m n o g o vie o d
posjedovanja mnogo novca."
Moja supruga Kim i ja odluili smo da iz takorske utrke ivota
izaemo na dobrostojeoj razini. Kad smo odluili o cilju, 1985.
radili smo unatrag i razvili nau izlaznu strategiju, na plan
investiranja i tek tada smo odredili ulaznu strategiju. Kad smo
imali izlaznu strategiju, znali smo to moramo uiniti i gdje
poeti. Za nas, bilo je to kao da se vozimo brzim vlakom kako
bismo izgradili biznis i investirali u nekretnine. To je znailo
izgubiti nekoliko vikenda i manje gledati TV. To je znailo da
e nas prijatelji i roaci pitati: "Zato ne naete posao?" i
"Zato se tako trudite?"
Naporan rad, nedostatak poslovne sigurnosti i praenje strogog
plana vonje brzim vlakom isplatilo se. Ostvarili smo na cilj
putem naih investicija kad je ona imala 37, a ja 47 godina.
Trebalo nam je devet godina od trenutka nastanka do trenutka
ostvarenja plana. Plan smo stvorili 1985., a izali smo 1994.
1985. izabrali smo plan koji e nas brzo dovesti do dobrostojee
razine i osigurati nam potrebnu edukaciju i iskustvo koji e nas
kvalificirati da prijeemo na bogatu i ultra-bogatu razinu.
Kljuna rije je ovdje kvalificirati, to emo objasniti kasnije, u
ovom i slijedeim poglavljima.

134
Budui da su nam nae investicije donijele vie od 100,000$
pasivnih prihoda godinje, mogli smo se pomaknuti na bogatu
razinu jednostavno zato to smo imali dovoljno vremena, novca
i osnovnih kvalifikacija da se pomaknemo na slijedee razine.
Za pet godina preli smo s dobrostojee razine na bogatu
razinu. Slijedea je razina ultra-bogata. Ako stvari budu ile
prema planu, za to e nam trebati tri godine.
U teoriji, na je osnovni plan kroz sve razine bio jednostavan.
Gradili smo biznise i investirali u nekretnine. I danas to inimo.
Iako je plan jednostavan, ono to se povealo jest nae iskustvo
i edukacija. To iskustvo i edukacija omoguuju nam da
poveamo brzinu kojom gradimo biznise i kupujemo
nekretnine. Drugim rijeima, grijeili smo, ispravljali se i uili.
Grijeei tako i uei, promijenili smo veliinu naeg konteksta,
sadraja ili znanja, naeg kapaciteta da radimo s veim
projektima i iznosima novca, kao i brzinu kojom obraujemo
sve vee i sloenije brojeve i injenice. Vonja brzim vlakom
dala nam je drukije poslovne i investitorske kvalifikacije od
ljudi koji dolaze na dobrostojeu razinu sporim vlakom.
Poeli smo polako, ali smo stjecali edukaciju, iskustvo i
prijatelje s istim mentalnim sklopom. Dok smo napredovali
svojim jednostavnim planom, na kontekst, sadraj, kapacitet i
brzina gradnje biznisa i kupnje nekretnina poveavali su se. U
vrijeme kad mnogi moji vrnjaci dostiu vrhunac svojeg radnog
vijeka i zarade, ini se da na potencijal za zaradu tek polijee.
U vrijeme dok je veina mojih vrnjaka sretna to zarauje
80,000$ do 350,000$ godinje, prihod koji imamo Kim i ja
kree vrlo brzim vlakom. Dobro je to to radimo sve manje i
manje, a zaraujemo sve vie i vie. Stvari se kreu prema
planu.
Dok sam bio u srednjoj koli u 60-tima, moj siromani otac
zaraivao je mnogo vie od bogatog oca. Do vremena koleda,
bogati otac zaraivao je ve dvadeset puta vie od siromanog,
iako je siromani otac bio na vrhuncu svojeg radnog vijeka. Do
dobi od ezdeset i neto godina, moj siromani otac jedva je
financijski preivljavao. Da nije bilo socijalnog i zdravstvenog
osiguranja, ivio bi na ulici ili preselio kod svoje djece. U isto

135
vrijeme, neto vrijednost mog bogatog oca procijenjena je na
preko 150 milijuna $ i rasla je. Do navrene 65. godine, moj
bogati otac godinje je zaraivao vie no to je moj siromani
otac zaradio cijeli ivot. ivot obojice kretao se prema planu.
Kao to je rekao bivi ministar rada Robert Reich: "Pojavljuju
se dvije staze, brza i spora, a meu njima nema stupnjeva."

2. STVORITE PLAN KOJI ZA VAS FUNKCIONIRA

Moja je procjena da 90% populacije slijedi isti plan. Zato 99%

zavri ispod razine dobrostojeeg ivota. Ima ljudi koji
pokuavaju dostii tu ili bogatu razinu, ali oni ne uspijevaju
ostvariti svoj plan.
Naglaavam vanost stvaranja vlastitog plana, jer svi mi
moramo uzeti u obzir vlastite snage i slabosti, nade i elje. Znao
sam da moram stvoriti svoj plan jer nisam bio akademski
pametan poput mojeg siromanog oca. Bio sam pametan na
drugim podrujima, ali ne u onima koje na obrazovni sustav
prepoznaje kao pametna. Jedan od prvih koraka u stvaranju
vaeg plana jest otkrivanje vaeg prirodnog genija, kao i
procesa putem kojih najbolje uite.
U knjizi Bogato dijete, pametno dijete pisao sam o sedam
razliitih vrsta inteligencije i etiri naina uenja. Postojei
obrazovni sustav priznaje samo jednu inteligenciju,
verbalno-lingvistiku, sposobnost itanja i pisanja i samo jedan
nain uenja. Moj siromani otac pomagao mi je u pronalaenju
mojeg genija i naina uenja, iako to nije priznato od strane
organizacije koju je vodio, dravnog odjela za kolstvo. Danas
ne zaraujem novac onime to sam nauio u koli, ve onime
to sam nauio slijedei svoj plan.
ak i ako niste vie u koli, ili nemate djece, bila bi vam dobra
vjeba da pronaete vlastitog genija i vlastiti stil uenja. Ako se
elite umiroviti mladi i bogati, poznavanje vaeg genija i
jedinstvenog naina uenja vaan je dio plana.

136
Naputanje puta sigurnog posla
Jasno se sjeam dana kad smo Larry i ja napustili korporaciju
Xerox u kasnim 70-tima. To je bio moj posljednji posao u
tradicionalnom smislu. Dvadeset godina kasnije, mnogi moji
vrnjaci u Xeroxu zabrinuti su zbog smanjenja radne snage, to
je posljedica Xeroxovih tehnolokih i financijskih problema.
Procijep od 20 godina nije se proirio samo na financije. To je
procjep izmeu stare i nove stvarnosti.

Promjena konteksta
Proli odlomak nisam napisao kako bih se hvalio, ve kako bih
ocrtao promjenu konteksta koja se dogodila u samo 20 godina.
Prije dvadeset godina, bilo je pametno pronai posao i penjati
se u hijerarhiji. Sjeam se kako ljudi nisu shvaali zato Larry i
ja naputamo tako dobru priliku za karijeru u tako dobroj
kompaniji. Uostalom, obojica smo bili najbolji prodavai na
svojim podrujima, kompanija je jo rasla i naa je budunost
izgledala blistavo. Ne samo da nije imalo smisla to to smo
odlazili tijekom tog ekonomskog razdoblja, ve niti ideja
naputanja dobro plaenog posla nije bila prihvaena. Tada je
bio prihvaen uspon na hijerarhijskoj ljestvici, kako bi se
jednog dana postalo menader ili ak i potpredsjednik za tu
regiju.
Kad razgovaram s mladim ljudima roenim nakon 1975., u
vrijeme kad smo mi naputali Xerox, mnogi od njih kau mi da
se ne ele penjati po hijerarhijskoj ljestvici. Mnogi od njih ele
pokrenuti vlastitu kompaniju i pretvoriti je u javnu putem PJP-a
(poetne javne ponude) te se umiroviti mlad, ili pokrenuti jo
jednu kompaniju i pretvoriti je u javnu. Promjena konteksta u
dvadeset i pet godina vrlo je velika. Imam vrnjake koji i ne
znaju to je to PJP, ali njihova djeca znaju. Njihova djeca
govore kako e postati poduzetnici ili raditi s poduzetnikom
koji kompaniju pretvara u javnu jer ele doi na brzu stazu
prema bogatstvu. ele doi na brzu stazu, umjesto da zapnu u
utrci takora svojih roditelja, koja e na kraju milijune i
milijune vrijednih ljudi moje generacije dovesti do prihvatilita
za siromane.

137
Kako podnosite promjenu?

Imam prijatelje koji mrze promjene u modi, glazbi i tehnologiji.

Oni mrze rap glazbu, nemaju biznise zasnovane na Web
stranicama, i drago im je to je toliko mnogo kompanija s
Interneta propalo. To su isti oni ljudi koji i dalje vjeruju u
siguran posao, socijalno i zdravstveno osiguranje - ideje i
obeanja Industrijskog doba.
Iako postoje ljudi koji se bore protiv promjena, ima i onih koji
bjee od promjena. Imam neke druge prijatelje koji aktivno
trae poslove koje World Wide Web ne moe ugroziti niti
utjecati na njih. Jedan od njih zaposlio se kao uitelj, i to ne
zato jer voli poduavati djecu. Prihvatio je taj posao jer je htio
utoite od promjena koje se dogaaju u svijetu. Htio je posao u
kojem moe imati sigurnost od otkaza. kolski sustav za njega
je sklonite od promjena u svijetu.
Druga prijateljica kupila je biznis na koji Internet ne moe
utjecati. Ona kae: "Prestara sam da uim poslovanje putem
Weba, pa elim biznis koji je otporan na Web. Nemam novca za
mirovinu, pa planiram raditi sve dok budem u stanju."
Ovi primjeri prikazuju stvarnosti ili kontekste koji se ne
mijenjaju s vremenom. Ti e ljudi vjerojatno zaostati u sve
veoj razlici izmeu srednje klase i bogatih. Brod naputa luku i
odlazi u zemlje veih mogunosti, bogatstava i imanja, a mnogi
ljudi odluili su ostati samo zato to ne mogu promijeniti svoj
mentalni kontekst. Zaglavili su se u vremenu koje je prolo.

Kako vidjeti budunost

Na letu iz Londona u New York, sjedio sam pokraj slubenika

koji je na visokom poloaju u IBM-u. Nakon to smo se
upoznali, upitao sam ga: "Kako se pripremate za budunost?"
Odgovorio je: "Greka koju odrasli ljudi ine kad gledaju
budunost jest u tome to je vide iz svoje perspektive. Zato tako
mnogo odraslih ne moe vidjeti promjene koje dolaze. Ako
elite vidjeti kakav e svijet biti za deset godina, samo gledajte

138
petnaestogodinjeg djeaka ili djevojicu. Gledajte svijet kroz
njihove oi i vidjet ete budunost.
"Ako moete napustiti svoje stajalite i vidjeti svijet sa
stajalita mlae osobe, vidjet ete mnogo vei svijet, svijet
ispunjen velikim promjenama i obiljem mogunosti koje
dolaze. Dolaze poslovne i investicijske prilike koje e stvoriti
vea bogatstva no to su automobili stvorili Henryju Fordu,
nafta Johnu D. Rockefeleru, raunala Billu Gatesu, a Internet
mladim osnivaima Yahooa, AOL-a i Netscapea."
Upitao sam ga: "Hoemo li uskoro vidjeti kako srednjokolac
postaje milijarder?"
Odgovorio je: "Kladio bih se na to."
Ako danas niste bogati jer ste propustili posljednji brod, ne
brinite, j e r kree slijedei brod za z e m l j u b o g a t s t v a i
mogunosti. Pitanje je, hoete li vi biti na njemu?

Povijest se ponavlja
Jedan od mojih omiljenih predmeta u koli bila je ekonomija i
povijest ekonomije. Povijest ekonomije esto se vee uz vodee
ekonomiste u nekom razdoblju. Neki od tih ekonomista su
Adam Smith, David Ricardo, Thomas Maltus i John Maynard
Keynes. Prie o njihovim ivotima i nainu na koji su gledali na
svijet u svoje doba vrlo su zanimljive radi prouavanja naina
na koji je evoluirala tehnologija, ljudi i ekonomija.
Jedno razdoblje u povijesti ekonomije zove se po skupini ljudi
koji su se zvali Luditi. Luditi su bili ljudi koji su se okupljali
kako bi napadali i unitavali tvornice i strojeve u tvornicama,
jer su se bojali da e izgubiti poslove. Kada se danas kae da je
netko Ludit, esto se misli na osobu koja napada tehnoloku
promjenu, ili osobu koja se osjea ugroenom zbog tehnoloke
promjene ili se jednostavno nada da e tehnologija nestati i
ostaviti svijet na miru. Iako su izvorni Luditi odavno nestali,
zamijenili su ih moderni Luditi. Povijest se ponavlja.

139
Jeste li zamrznuti u vremenu?

Mnogi od nas vidjeli su emisije "pretvaranja" na TV-u, kada

voditelj uzme osobu koja se grozno odijeva i transformira je iz
mokljana u minkera. Timovi frizera, savjetnika za imid i
specijalista za boje bacaju se na tu osobu koja je modno strailo
i pretvore je u udo mode. Neke od tih transformacija su zaista
udesne, a neke ak i mijenjaju ivot.
Moj prijatelj je jedan od vrhunskih profesionalnih savjetnika za
imid, to znai da je plaen da odijeva i unapreuje imid
bogatih. On je jedan od ljudi kojima i ja plaam da mi biraju
odjeu. Razlog za to to nekome plaam da mi bira odjeu i da
me ia na drugi nain jest taj to ne elim biti zamrznut u
vremenu. elim se kretati s vremenom, biti sinkroniziran s
promjenama konteksta i sadraja, i biti u toku s modnim
trendovima. Imid mijenjam zato to mi to pomae da budem u
skladu s vremenom, a ne zamrznut u prolosti.
Taj profesionalni savjetnik za imid, koji se takoer zove
Robert, jednom mi je rekao: "Osoba se esto zamrzne u onom
vremenu kad je najvie uivala u ivotu. To moe biti razdoblje
kad je bila najuspjenija, kad joj je bilo najzabavnije, kad se
osjeala najvie ivom, najvie seksualno aktivnom ili sve to
zajedno. Zato moete vidjeti ljude moje dobi koji jo izgledaju
poput hipija. Mnogi od njih osjeali su se ivima u vrijeme
protesta protiv Vijetnamskog rata. A s druge strane, moete
vidjeti mnoge veterane tog rata koji jo uvijek nose svoj
vojniki stil. Rat je bio razdoblje kad su se i oni osjeali
najaktivnije i osjeali da njihovi ivoti neto znae."
Kad vidite kako ljudi nose majice s koleda iako su odavno
diplomirali, to pokazuje enju za prolou. Jo jedan primjer
ljudi zamrznutih u vremenu jest kad se ljudi ponu ponaati,
izgledati i odijevati poput svojih roditelja. Suprotnost tome su
osobe koje se odijevaju u odjeu svoje djece, pokuavajui
izgledati mlae ili se vratiti u vrijeme kad su bili najprivlaniji.
To su sluajevi ljudi koji su zaglavili u prolosti, umjesto da se
mijenjaju u skladu s vremenom. To se vidi u nainu na koji se

140
odijevaju. Tu se ne radi o promjeni odjee, ve o zamrznutosti u
kontekstu. Ti ljudi esto postaju rigidniji i manje fleksibilni to
su stariji.

Zato ne biste trebali zaglaviti u prolosti

Svi smo vidjeli i ljude koji pretjeruju s modom ili pokuavaju
izgledati previe trendi. Ne govorim vam o tome. Jedan od
razloga to preporuam modno osvijeteno odijevanje, kao to
bi rekao moj prijatelj Robert, jest to to biste trebali biti u
skladu s vremenom. Ako niste u prvom redu zbivanja, onda
ivite u prolosti.
Ako ste u prolosti, onda ete ulagati u investicije koje su
takoer u prolosti. Investicije prolosti su investicije koje
propadaju, umjesto da vas uine bogatima. Ljudi kupuju
investicije ije vrijeme je prolo zato to su oni, koji investiraju,
moda zaglavljeni u prolosti.

to e se dogoditi
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morate investirati u ono
to e se dogoditi, a ne u ono to se ve dogodilo. U svijetu
investiranja, ima mnogo istine u staroj izreci Tko prvi, njegova
djevojka.

Vienje budunosti ini vas bogatima

Bogati otac esto je govorio svojem sinu i meni: "Ako eli biti
bogat, mora razviti viziju. Mora stajati na rubu vremena i
gledati u budunost." Priao nam je prie o tome kako je John
D. Rockefeller postao bogat jer je uvidio vanost nafte zbog
poveane potranje automobila. Podsjetio nas je i na to kako je
Henry Ford vidio da srednja klasa eli vlastite automobile, u
vrijeme kad su samo bogati imali automobile. U dananja,
modernija vremena, Bill Gates postao je milijarder jer je vidio
rast PC-a, dok su stariji i mudriji ljudi IBM-a vidjeli budunost
u raunalnim sustavima. Starijim ljudima u IBM-u nije se
sviao Henry Ford i zato su izgubili budunost IBM-u i predali

141
je Microsoftu. Da sam ja bio investitor u IBM, ja bih otpustio te
slijepce i natjerao ih da mi vrate svoje plae. Umjesto toga, oni
su dobili bonuse, a investitori su izgubili svoju budunost.
Mladi ljudi koji su stvorili Yahoo, Netscape, AOL i druge
slavne Internet kompanije postali su milijarderi prije no to su
diplomirali, jer su vidjeli budunost.
Ako ste propustili brod za naftna polja, raunalno doba i doba
Interneta, ne brinite, dolazi novi brod. Ali ako ste zaglavili u
prolosti, imate dobre anse da propustite slijedei brod, ili to
je jo gore, da se popnete na Titanic jer je tako velik i siguran...
Naroito danas, kad se sadraj i kontekst svijeta tako brzo
mijenjaju.
U filmu Top Gun ima jedna klasina scena u kojoj svi piloti
lovakih aviona viu "Pucaj! Pucaj!" Ako ste gledali film, sjetit
ete se da se v r i j e m e koje piloti i m a j u za p u c a n j e na
neprijateljske avione mjeri djeliima sekunde. Ako ekate
predugo, ili ste nespremni, propustit ete ansu. Isto vrijedi i u
svijetu novca. Prilika za pogodak vrlo je mala. Ako ste
zamrznuti u vremenu, zaglavljeni u prolosti, ako se odijevate
poput svoje majke ili oca, nespremni, ako vam nedostaju
potrebne poslovne i investicijske vjetine, priliku moda neete
ni vidjeti. Ne samo da ete je propustiti, ve ete moda
pokuati iskoristiti prilike koje su takoer zamrznute u vremenu
i ne kreu se nikamo.
Godine 1999. doao mi je jedan prijatelj i rekao: "Posluao sam
tvoj savjet i investirao u imanje za najam. Kupio sam kuu za
150,000$ u dobrom susjedstvu. Dobar poetak, nije li?"
estitao sam mu, jer to je upravo to. Dobar poetak. Problem je
u tome to on gaa metu ije vrijeme je prolo. Zakasnio je na
zabavu. Nije pucao kad je trebalo. No, to je dobar poetak, a
dobar poetak bolji je nego nikakav poetak. To je dobar
poetak jer, ak i ako izgubi novac, u najmanju ruku stei e
neprocjenjivo znanje i iskustvo.
Ipak, nije pucao kad je trebalo. To kaem jer je on bio sa mnom
i Kim kad smo mi pucali izmeu 1989. i 1994. Kim i ja
kupovali smo na tritu koje je bilo u padu. Kad smo mu rekli
da bi i on trebao kupiti, rekao je: "Ne, prerizino je. Mogao bih

142
izgubiti posao. Znate da otputaju mnoge ljude. Osim toga,
cijene nekretnina su preniske i padaju. to ako nastave padati?
to ako doe do ekonomske krize?"
Prozor mogunosti otvorio se i zatvorio. Deset godina kasnije,
kad su cijene nekretnina na vrhuncu, a trite se opet okree
prema dolje, moj prijatelj shvaa da bi trebao pucati. On puca
na mete koje su stare i ne idu nikamo, ba poput njega.
Zamrznut je u vremenu i puca na mete koje su takoer
zamrznute u vremenu. Barem je poeo neto raditi, iako se
bojim da e platiti visoku cijenu. Ta cijena je vie od cijene
precijenjene kue koju je kupio, aktive koja e mu osigurati
vrlo mali pritok novca i ija e vrijednost vrlo sporo rasti, ako
uope bude rasla. Napokon je opalio, iako je to meta ije
vrijeme je prolo. Vrlo sam ponosan na njega to je nainio prvi
korak, otklon od roditeljskih stopa koje je slijedio, stopa
Industrijskog doba.
Kim i ja jo uvijek investiramo u na biznis i nekretnine.
Razlika je u tome to mi ciljamo mete mogunosti koje se
pojavljuju u budunosti, ne u prolosti. Zato trebate biti u
skladu s budunou i spremni da pucate kad se otvori prozor
mogunosti, kao to je to bilo izmeu 1989. i 1993. Prozori
mogunosti otvorili su se 1993. i u nekretninama i u dionicama.
Dok piem ovo poglavlje knjige, 2001., trite dionica se rui.
Nasdaq je opao za 50%. Trite dionica 1929. godine sruilo se
samo za 42%. Opet se dogaaju masovna otputanja. Moj
prijatelj poeo je paniariti. Shvatio je da je moda preplatio tu
kuu. Za mene, prozori mogunosti opet se otvaraju.
Na svojim seminarima o investiranju, ponekad dovedem i Kim
da govori o svojim iskustvima u investiranju. Ona esto kae
kako smo poeli investirati 1994. i prestali kupovati 1994.
Zatim dodaje kako smo se izmeu 1985. i 1989. pripremali za
poetak investiranja, prema naem planu. Tijekom tog razdoblja
gradili smo svoj biznis i uili o investiranju u nekretnine. Oni
od vas koji se sjeaju tog razdoblja od 1985. do 1989. pamte
kako su cijene nekretnina tada bile vrlo visoke. Kim i ja bili
smo spremni da "pucamo" kad se prozor mogunosti otvorio.
Kad se otvorio, na prijatelj se uspaniio, a mi smo poeli

143
kupovati. Njegov plan nije ukljuivao pripremu za otvaranje
prozora mogunosti. On danas kasni na zabavu, investira u
preskupe investicije i to je najgore, nije spreman za ono to
dolazi. Odijeva se poput starca, iako je mlai od mene i
investira poput starca.
U amerikom nogometu, dobitniki bek je osoba koja moe
baciti loptu tamo gdje nema hvataa. Drugim rijeima, bek u
svojem umu mora vidjeti gdje e biti hvata i baciti loptu tamo,
iako njega tamo jo nema. Ako bek to moe initi esto, zaradit
e velike novce. I nogometa mora udariti loptu tamo gdje nema
protivnikog golmana. Osoba koja se eli umiroviti mlada i
bogata mora uiniti istu stvar. Ona mora svoj plan osmisliti tako
da bude spremna za priliku koja jo ne postoji. Zato je vano
biti u sadanjosti, u skladu s vremenom i gledati u budunost.

Plan za budunost

Ako se iskreno elite umiroviti mladi i bogati, va plan mora

biti plan za budunost, budunost koja jo ne postoji. Kao to je
John D. Rockefeller bio spreman za budunost automobila, a
Bill Gates i Michael Dell za raunalno doba, i vi morate biti
spremni za prilike u budunosti. Ako niste, investirat ete u
investicije prolosti, a one nemaju budunosti.

Kako vidjeti budunost?

Da biste se umirovili mladi i bogati, vjerojatno ete morati

vjebati za budunost, budunost koja jo ne postoji. Kao to mi
je rekao slubenik IBM-a: "Greka koju odrasli ine kad
gledaju u budunost jest to to je gledaju svojim oima. Zato
tako mnogo odraslih ne vidi promjene koje dolaze." Moda je
IBM nauio lekcije kojima ih je poduio Bill Gates. Lekcija je:
ako eli vidjeti budunost, mora je gledati kroz mlae oi.
Vae reakcije na promjene u modi, glazbi i tehnologiji
o d r a a v a j u va nain r a z m i l j a n j a i fleksibilnost vaeg
mentalnog konteksta. Ako ste zaglavili u prolosti ili niste u
koraku s vremenom, moete potpuno promaiti budunost.

144
Drugi nain da vidite budunost jest da prouavate prolost. U
mojoj stvarnosti, povijest ima tendenciju da se ponavlja, iako
moda ne na isti nain. Mnogi odrasli proputaju budunost ili
ih budunost pregazi jer njihovi planovi za budunost nemaju
viziju prolosti.
1998. godine razgovarao sam s mladom reporterkom iz San
Francisca koja je tek izala iz koleda. Kad sam joj rekao da su
uzajamni fondovi rizini i da mogu vidjeti kako se pribliava
slom, jako se naljutila. Poela mi je citirati ideje i rijei njenog
brokera. "Fond u koji sam investirala bio je tri godine za redom
najbolji uzajamni fond. Rastao je prosjeno 25% godinje.
Trite dionica je najbolja investicija jer, iako se dogaaju
padovi, kao 1987., ono stalno raste ve 40 godina. To je
najbolja stvar u koju moete investirati." Nije objavila intervju
sa mnom jer se moja stajalita nisu poklapala s njenim
pogledom na budunost. Danas su njezini sveti fondovi opali za
50%.
Iako su njezini podaci donekle toni, problem je u tome to ne
seu dovoljno daleko u prolost. Da je poznavala povijest
trita, znala bi da u prosjeku svakih 75 godina imamo
ekonomsku krizu. Iako to ne znai da mora biti tako, taj djeli
povijesti objanjava zato je trite raslo posljednjih 40 godina.
Posljednji pad trita dogodio se je 1929. Tritu je trebalo
priblino 25 godina da se vrati na razinu iz 1929. S njom sam
razgovarao 1998., dakle ona je imala tone podatke da je trite
raslo posljednjih 40 godina. Njezin pogled na budunost bio je
nepotpun jer nije sezao dovoljno daleko u prolost. Jedna od
stvari koju me nauio bogati otac bilo je itanje knjiga iz
povijesti ekonomije. Odlina knjiga koju preporuam svima,
ako ele shvatiti budunost, jest knjiga Roberta Heilbronera
Svjetovni filozofi. To je odlina knjiga za sve koji ele
proniknuti u budunost prouavajui prolost.
Kad predajem na svojim teajevima o investiranju, ljudima
dajem da popune financijsko izvjee. Tada im kaem da se
zagledaju u prolost i pitam ih mogu li vidjeti i svoju
budunost. Ako im se ne svia to to vide, a to je financijsko
izvjee puno loeg duga, loih prihoda, loih rashoda, loih

145
obveza i bez budunosti, ako im takvu sliku budunosti
pokazuje financijsko izvjee, savjetujem im da se odmrznu, da
budu u trendu, da izbace staru odjeu i obnove garderobu,
promijene stare prijatelje i ponu gledati u budunost. Ako
moete promijeniti svoj kontekst i radovati se prilikama u
budunosti, imate vie anse da se umirovite mladi i bogati.
Koliko god neke od tih promjena bile jednostavne, uvijek se
zaudim kako je veini ljudi teko samo obnoviti odjeu. Mnogi
idu i kupuju novu odjeu, ali ne i modernu. Oni sam kupuju
novu odjeu iz starog razdoblja, razdoblja ivota koje im je bilo
u z b u d l j i v o i z a b a v n o ili r a z d o b l j a k a d su se o s j e a l i
n a j u s p j e n i j i m a . Mnogi ljudi tako se boje budunosti i
mogunosti da e budunost biti zabavna, uzbudljiva i trendi,
da radije ostaju u prolosti.
U uvodu sam napisao da je lako umiroviti se mlad i bogat. To i
nije teko, ali za mnoge ljude, mnogo je tee odbaciti prolost i
hrabro zakoraiti u nesigurnost budunosti nego se obogatiti
mlad. Za milijune ljudi, sigurnije je ostati zaglavljen u
kontekstu, odjei i kolekcijama svojih roditelja i prolosti. Zato
e se vie od 50% populacije umiroviti ispod ili blizu granice
siromatva. Penju se na spori vlak i na njemu se voze do kraja
ivota, sve po planu.

146
 Deseto poglavlje

Poluga vienja budueg

bogatstva

Kad svojim polaznicima pokaem slijedee brojeve izlaznih

strategija, mnogi ne mogu zamisliti financijski slobodnu
budunost s vie od 100,000$ godinje bez rada.

Siromani 25,000$ ili manje godinje

Srednja klasa 25,000$ do 100,000$ godinje
Dobrostojei 100,000$ do milijun $ godinje
Bogati Milijun $ ili vie godinje
Ultra-bogati Milijun $ ili vie mjeseno

Veina ljudi ne moe zamisliti toliko novca zato to ga nemaju

u svojoj stvarnosti. Mnogi ljudi mogu sanjati o takvim iznosima
i rei da e jednog dana toliko zaraivati, ali, u stvarnosti,
veina ljudi samo sanja. Statistike verificiraju tu stvarnost.

147
Vaa budunost stvara se danas
M n o g i l j u d i n e s h v a a j u svoje f i n a n c i j s k e c i l j e v e j e r
upotrebljavaju rijei kao to su "jednog dana", "moda" ili" u
budunosti". Bogati otac uvijek je govorio: "Vau budunost
stvara ono to inite danas, a ne sutra." Kad pogledate gornje
brojeve, pitanje koje si moete postaviti jest: "Hoe li mi ono
to radim danas ostvariti financijski cilj koji elim sutra?"
Gruba stvarnost jest da e 99% populacije SAD-a zavriti ispod
granice od 100,000$. Veina e slijediti stope svojih roditelja i
plan svojih roditelja. Drugim rijeima, uinili su istu stvar i
promaili metu.
Kad sam se vratio iz Vijetnama, sjeam se kako sam bio
frustriran to sam kao asnik marinaca zaraivao samo 900$
mjeseno, dok je Mike zaraivao samo od investicija gotovo
milijun dolara godinje. Sjeam se kako sam se osjeao
deprimirano i poraeno zbog razlike izmeu njegovog i mojeg
svijeta, njegove i moje stvarnosti.
Oni od vas koji su itali Vodi bogatog oca u investiranje
moda se s j e a j u kako sam sjeo s bogatim ocem prije
naputanja marinaca i pomogao mi je razviti plan. Kao to kae
knjiga: "Investiranje je plan, a ne produkt ili procedura."

Plan je most do vaih snova

Bogati otac nacrtao je grubu skicu velike rijeke i mene kako
stojim na jednoj obali rijeke. Rekao je: "Plan je most do tvojih
snova. Tvoj je posao ostvarivanje tog plana ili mosta, kako bi se
tvoji snovi ostvarili. Ako samo stoji na jednoj strani obale i
sanja o drugoj strani, tvoji e snovi zauvijek biti samo snovi.
Najprije ostvari plan i tada e se tvoji snovi ostvariti."
Od 1985. do 1994. Kim i ja radili smo na ostvarivanju naeg
plana, a ne na snivanju snova. Uinili smo ono to ini veina
borbenih pilota. Vjebali smo svaki dan, pripremajui se za dan
kad e se na prozor prilike otvoriti. Kad se pojavio, pucali
smo, a prozor se zatim zatvorio.

148
Kao to je rekao bogati otac: "Tvoju budunost stvara ono to
ini danas, a ne sutra." Drugim rijeima, ono to radite danas
vaa je budunost. Kim i ja nismo prihvatili posao, iako smo
bili bez novca, j e r nismo planirali u budunosti ostati
z a p o s l e n i c i . U m j e s t o toga, p r o v o d i l i s m o v r i j e m e n a
seminarima uei kako izgraditi biznis ili investirati u
nekretnine. Iako nismo imali novca, svakog dana vjebali smo
gradnju boljih biznisa i investiranje u nekretnine. Radili smo
danas ono to smo planirali uiniti u budunosti. Danas gradimo
biznise i investiramo u nekretnine. To emo vjerojatno initi i
sutra. Nemam u planu uiniti ono to je uinio moj siromani
otac nakon to se umirovio, to jest traiti posao kako bih
nadopunio primanja od socijalnog. On je zapoeo ivot
spremajui se da trai posao, i tako ga je i zavrio. Do 2020.
milijuni ljudi moje dobi radit e isto ono to radi bogati otac:
traiti posao kako bi nadopunio svoj prihod od socijalnog. Oni
e sutra raditi isto to rade i danas.

Promjena stvarnosti
Moj siromani otac radio je jo neto gotovo svakog dana.
Uvijek je govorio: "Investirat u kad budem imao novca."
Redovito je govorio: "Ne mogu si to priutiti." Kad bi ga
pritisnuli da neto poduzme, rekao bi: "Gledaj, danas ne mogu
uiniti nita oko toga, razgovarat emo sutra." To je bila
njegova svakodnevna stvarnost, i stvarnost na kraju njegovog
ivota. Po mojem miljenju, glavni razlog zbog kojeg je bio
siromaan bio je taj to je imao stvarnost siromane osobe, iako
je zaraivao mnogo novca i nije bio spreman na promjenu
stvarnosti.
Kao to sam rekao, najlaki nain za bogaenje jest stalna
promjena i poboljanje vlastite stvarnosti. No oito je da je za
mnoge ljude promjena njihove stvarnosti, promjena onog to
rade danas, najtei dio bogaenja. Kad se vratim na Havaje,
vidim mnoge prijatelje koji rade isto to i njihovi roditelji. Kad
me oni pitaju to ja radim, kaem im da gradim biznise i
investiram u nekretnine, a mnogi od njih kau isto to su
govorili i moji roditelji: "Ja to ne mogu", ili: "Zna, i ja sam

149
razmiljao o investiranju. Moda u investirati jednog dana, kad
budem imao novca." Kad im kaem o tome kako se trebaju
pripremiti i uiti investiranje prije no to ponu s tim, obino
kau: "Oh ne, zna li kako sam zaposlen? Nemam ja vremena
uiti investiranje. Drava bi trebala davati besplatne teajeve za
uenje investiranja. Moda bih poao na neki teaj. Zato bih to
morao plaati? Bilo kako bilo, investiranje je prerizino. Radije
u zadrati novac u banci." Moj bogati otac rekao bi: "Sluaj
to govore i vidjet e njihovu budunost".
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, trebali biste sluati
vlastite rijei i gledati svoju budunost. Upitajte se: "Ako i dalje
budem koristio te rijei i razmiljao na takav nain, na kojoj
razini u izai? Hoe li to biti na razini siromanih, srednje
klase, dobrostojeih, bogatih ili ultra-bogatih?" Ako ste iskreni
i elite promijeniti svoje planove, prvo morate promijeniti svoju
stvarnost mijenjajui svoje planove, rijei i svakodnevne akcije.
Vaa budunost je ono to radite danas, bez obzira na svoje
snove. Kao to bi rekao bogati otac: "Teko je upoznati princa
ili princezu iz bajke ako je sve to radi to da sjedi na kauu,
gleda TV i jede slatkie."

Zaponite svoju budunost danas

Zato e se tako mnogo ljudi umiroviti staro i siromano? Ne

mogu prestati raditi ono to rade iako to nema budunosti. Ne
m o g u m i j e n j a t i svoj kontekst, kontekst sigurnog posla,
napornog rada i tednje novca. Mnogi ljudi e ostarjeti, nositi
zastarjelu odjeu, zadravati ideje svojih roditelja i
Industrijskog doba i tako ispasti iz koraka sa sadanjicom i s
budunou. To nije pitanje starosti osobe, ve pitanje njezinog
konteksta.
Kako ovjek moe danas zapoeti svoju bogatu i slobodnu
budunost? I opet, dobra vijest je da sve poinje u vaem umu.
Poinje s vaim rijeima, mislima i djelima iz dana u dan.
Poinje time da vodite rauna gdje i s kim provodite svoje
vrijeme. Poinje s tim da znate kako morate ostvariti plan kako
biste izgradili most od mjesta na kojem stojite preko uzburkanih

150
voda do vaih snova. Kao to je rekao bogati otac: "Sanjari
snivaju snove, a bogati stvaraju planove i grade mostove prema
svojim snovima." Ponite svoju budunost planirajui u smjeru
budunosti. Za mnoge ljude, jedan od prvih koraka plana jest da
danas prestanu raditi ono to ne ele u budunosti. Ako ne
elite naporno raditi cijeli ivot za zaraeni prihod, zapitajte se
kako moete nauiti raditi za pasivni prihod i prihod od
vrijednosnica. Kad pronaete neke odgovore, uinite ih dijelom
svojeg plana. To moe znaiti da vie uite, itate vie knjiga,
sluate kazete, prisustvujete veem broju seminara, pokrenete
biznis kod kue i upoznajete nove ljude. Drugim rijeima,
danas radite ono to elite za vae sutra.

Kako vidite budunost?

esto me pitaju: "Kako bih mogao vidjeti budunost kad je ne
vidim svojim oima?" ili "Kako bih mogao sutra vidjeti milijun
dolara, kad danas ne mogu vidjeti niti 50,000$?"
To je odlino pitanje za irenje konteksta. Odgovor se nalazi u
neemu to mi je bogati otac rekao prije mnogo godina. Na
svojem utom notesu napisao je velikim slovima:

VID je ono to moe svojim oima.

VIZIJA je ono to moe svojim umom.

Kad sam upitao bogatog oca to poboljava ovjekovu viziju,

rekao je: "Rijei i brojevi." Naglaavao je vanost uenja
itanja financijskih izvjea, jer ne moete vidjeti svoju
financijsku budunost ako ne znate itati financijska izvjea.
Zapravo, ako ne znate itati financijska izvjea, ne moete
vidjeti svoju financijsku prolost, sadanjost i budunost.
Stvorio sam igre PROTOK NOVCA kako bih ljudima pomogao
da poboljaju viziju svojeg uma poduavajui ih brojevima i
vokabularu bogatih. Stvar koja je funkcionirala za mnoge ljude
jest da okupe skupinu prijatelja s kojom stalno mogu igrati
PROTOK NOVCA. Kada savladate PROTOK NOVCA 101,
moda ete eljeti poduiti i druge igranju i inspirirati ih da

151
poduzmu akciju, i/ili se moete prebaciti na PROTOK NOVCA
202, napredniju igru. Dok igrate, imajte na umu izjavu bogatog
oca: "Vaa budunost je danas." Kad me ljudi pitaju kako sam
se obogatio tako brzo, kaem im da svakog dana igram igru. U
stvarnosti, to vie igrate, to vie poduavate igru, i to je vie
uinite dijelom ivota, toliko e vam se poboljati vizija
budunosti. Kao to je rekao bogati otac: "Ako elite zdrave
zube sutra, perite ih danas."

Brze rijei za brze planove

Ako elite stvoriti brzi plan, morate koristiti brze rijei. Mnogi
ljudi ne mogu se brzo obogatiti jer koriste spore umjesto brzih
rijei u planu. Ako elite poboljati svoju viziju bogaenja,
morate koristiti bre rijei.
Ako se elite umiroviti bogati i mladi, i to brzo, morate koristiti
modernije, bre rijei biznisa i investiranja. Ne koritenje brih,
uinkovitijih rijei bilo bi kao da profesionalni drvosjea kae:
"Nije mi vano to motornom pilom mogu izrezati vie drva i
zaraditi vie novaca. Moj otac dao mi je ovu sjekiru i planiram
je koristiti do svoje smrti." Mnogi ljudi danas idu na posao i jo
uvijek koriste sjekiru mame i tate kako bi zaraivali i investirali
novac.

Koristite li jo uvijek tatinu sjekiru?

Nakon to im ispriam priu o sjei drva sjekirom umjesto

motornom pilom, pitam ljude koriste li oni jo tatinu sjekiru.
Nakon trenutaka zbunjenosti i nekih zbunjenih pogleda,
ponekad me pitaju: "Pitate li me radim li stvari kao i moji
roditelji kad se radi o upravljanju novcem?"
Moj je odgovor: "Da. Upravo to vas pitam." Nastavljam
rijeima: "Mnogi ljudi danas nisu u istim profesijama kao
njihovi roditelji, ali kad se radi o novcu, investiranju i mirovini,
rade iste stvari. Kad se radi o novcu, mnogi ljudi jo uvijek
zamahuju sjekirama svojih roditelja."

152
Objanjenje nastavljam rijeima: "Rijei su samo orue, kao i
sjekira. Kad se radi o novcu, milijuni ljudi koriste se rijeima
koje su jednako spore i zastarjele kao i sjekira za sjeu drva."

Orua za mozak
U jednoj od skupina kojima sam predavao, bistra mlada ena
upitala je: "elite li rei da postoje brze i spore rijei kad se radi
o novcu?"
Odgovorio sam: "Upravo sam to htio rei. Ako je novac ideja,
ideje se sastoje od rijei. Veina ljudi koristi se sporim rijeima,
to ih navodi na spore ideje, a to znai da sporo stjeu
bogatstvo."
"Rijei su orue?" upita tiho, jedva ujno mlada ena.
Klimnuo sam glavom i rekao: "Moj bogati otac govorio je:
"Rijei su orue za mozak. Mnogo ljudi ima financijske
probleme zato to svojem mozgu daju staro, sporo i zastarjelo
orue. Ako se elite obogatiti, morate obnoviti svoje orue.""
"Moete li mi dati primjer starih i sporih rijei, tj. orua?" upita
ona.
"Naravno", odgovorih ja. "Veina ljudi misli da je pametno
tedjeti novac. tednja novca je spora. Moete se obogatiti
tedei novac, ali cijena je vrijeme... Vrijeme vaeg ivota. Za
mene, tednja je spora rije. Moj siromani otac nauio me
kako tedjeti novac. Moj bogati otac nije tedio. Umjesto toga,
uio me kako prikupljati kapital."
"Ali to ako netko ne zna kako prikupljati kapital?" upita drugi
student.
"Onda je najbolje tedjeti novac ili investirati neto vremena u
uenje prikupljanja kapitala. Prikupljanje kapitala je vjetina
koja se ui."
"Ali nije li teko traiti novac od ljudi?" upita student.
"Za mene je u poetku bilo, kao to je i uenje bilo ega
novoga. To je poput uenja vonje bicikla. U poetku bio sam
vrlo nervozan i grijeio sam, a grijeim i danas. No, uim iz tih
greaka pa su moja edukacija i iskustvo uinili prikupljanje
kapitala sve lakim. Postoje ljudi koji postaju sve stariji i stariji

153
i jo uvijek pokuavaju napredovati naporno radei i tedei. To
je vrlo spor plan koji koristi stare i spore rijei - orua koja su
vjerojatno naslijedili od roditelja."
"Dakle, dok se ja muim da utedim 100$ mjeseno, vi u isto
vrijeme prikupite milijune dolara", ukljui se jo jedan student.
"To elite rei kad kaete da su rijei orue i da su neke rijei
brze, a druge spore."

Klimnuo sam glavom i rekao: "Rijei su orue za mozak."

Planirajte upotrebu brih rijei

Ako planirate napraviti plan da se umirovite mladi i bogati,
moda ete morati obnoviti svoj vokabular, a ako promijenite
svoj vokabular, moda ubrzate svoje ideje. Na primjer:

Spore rijei Brze rijei

Dobro plaen posao Pritok novca

Moj siromani otac uvijek je savjetovao: "Nai dobro plaen

posao".
Moj bogati otac uvijek je savjetovao: "Treba ti pritok novca od
aktive."
Pronalaenje dobro plaenog posla u poetku se moe initi brzim
nainom za bogaenje, ali u veini sluajeva to je spor nain. Sjetite
se, moj siromani otac zaraivao je u poetku vie novca od
bogatog oca, ali na kraju ivota, provalija izmeu njihovih prihoda
bila je iroka poput Pacifika. U stvari, vrlo malo ljudi obogatilo se
putem posla, ak i dobro plaenog. Slijede neka objanjenja zato je
pritok novca od aktive bolji od prihoda od posla.
Pogledajmo tri vrste prihoda:

Zaraeni prihod 50%

Prihod od vrijednosnica 20%
Pasivni prihod 0%

Zaraeni prihod je, u veini sluajeva, prihod od osobnog rada.

154
Prihod od vrijednosnica je, u veini sluajeva, prihod od
vrijednosnih papira kao to su dionice, obveznice i uzajamni
fondovi.
Pasivni prihod je, u veini sluajeva, prihod od nekretnina.
Kao i uvijek, prije no to donesem bilo kakvu financijsku
odluku, vrlo je vano da dobijem kompetentan profesionalni
savjet o svim pitanjima vezanim uz porez. Ono to za jednu
osobu moe biti legalno planiranje poreza, za drugu moe biti
krenje poreznog zakona. Bit ovog dijela jest poznavanje
utjecaja koji mogu imati rijei. Postoji znaajna razlika u
porezu izmeu zaraenog prihoda i pasivnog prihoda. to se
tie poluge, porezi su za veinu ljudi obrnuta ili negativna
poluga. Osoba koja naporno radi za zaraeni prihod, mora raditi
barem dvostruko napornije od osobe koja radi za pasivni
prihod. Rad za zaraeni prihod je kao da se kreete dva koraka
naprijed, pa jedan natrag.

Plaate im poreze ak i nakon to prestanete raditi

Ljudi koji kau: "Naporno radi, tedi novac i investiraj u
mirovinski fond 401(k)", rade za novac od 50%. Kad se
umirovite i ponete izvlaiti novac iz svojeg plana 401(k), na
novac koji izlazi iz tog fonda plaate po stopi za zaraeni
prihod, ili novcu od 50%, kako bi ga nazvao moj bogati otac. I
kamate od tednje podlijeu porezu po stopi zaraenog prihoda.
Mnogi ljudi kau: "Moram i dalje raditi jer moj prihod od
socijalnog ne pokriva moje trokove ivota." U asu kad osoba
poinje raditi za zaraeni prihod da bi nadopunila prihod od
socijalnog, drava ne samo da uzima porez na zaraeni prihod,
ve poinje i smanjivati vae iznose od socijalnog jer imate
posao. Kada je moj bogati otac rekao: "Veina ljudi planira biti
siromana", znao je to govori. Bio je svjestan dravnih zakona
vezanih uz prihod nakon mirovine. Ako niste siromani i elite
z a r a d i t i vie n o v c a , drava vam n e e p o m o i . M n o g i
umirovljenici zbog poreza jednostavno zakljue da je bolje biti
siromaan i ne vraati se na posao.

155
Bit je u tome da, ukoliko odluite upotrijebiti metodu: naporno
radi, tedi novac i investiraj u 401 (k), upotrebljavate vrlo spore
rijei, zbog kojih imate vrlo spor financijski plan. Iako vam
izbor tih rijei u financijskom planu moe dozvoliti da
dostignete razinu dobrostojeeg ivota od 100,000$ do milijun
dolara godinje od mirovine, iste te rijei u veini sluajeva
nee vam omoguiti da prijeete na bogatu i ultra-bogatu razinu
prihoda. Kao to je rekao bogati otac: "U bogatstvu ima mnogo
vie toga no to je posjedovanje mnogo novca." Bogati
upotrebljavaju drukije rijei, i te rijei vode ih u drukija
ivotna iskustva... Iskustva kao to je prikupljanje kapitala
umjesto tednje novca.
Druge rijei su:

Spore rijei Brze rijei

tednja novca Stvaranje novca

Bogati otac preporuio je veini ljudi da tede novac. Ali on

sam nije ga tedio. Rekao je: "Fokusiranje na tednju novca
oduzima mi previe vremena, a u tome nema dovoljno poluge."
Govorio je: "Novac koji veina ljudi tedi je novac nakon
plaanja poreza." Da bi osoba mogla utedjeti 10$, morala je
zaraditi 20$ jer to je zaraeni prihod ili novac od 50%. Povrh
toga, kamate koje dobivate od tednje takoer su podlone
viim porezima.
Umjesto da se fokusira na tednju novca, bogati otac cijeli je
ivot vjebao stvaranje novca. Rekao je: "Ako zna kako
izgraditi biznise i investirati novac, moe zaraditi toliko novca
da e tvoj problem biti to to ga ima previe. Kad ima previe
novca, u banci ima viak novca, a ne tednju."
U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, pisao sam o dvije
vrste problema s novcem - nedostatak novca i viak novca.
Veina ljudi poznaje samo prvi problem, problem nedostatka
novca. Ti bi ljudi definitivno trebali nauiti kako tedjeti novac.
Financijski plan mojeg bogatog oca bio je da ima previe novca.
On je imao previe novca koji je ekao na tednom raunu i
stalno je traio investicije u koje e uloiti viak novca.

156
Njegova stvarnost ili kontekst ukazivao je da u svijetu postoji
obilje novca. Stvarnost mojeg siromanog oca bila je da je
novac rijedak, i zato se cijeli ivot borio da ga utedi.
Koja je razlika izmeu rada za novac i tednje novca?
Ako ste proitali knjigu Bogati otac, siromani otac, sjetit ete
se prie o tome kako sam sluao svojeg siromanog oca
(bukvalno) i pokuao stvoriti novac. Pokuao sam ga napraviti
tako to sam topio olovne tube od zubne paste i od njih lijevao
novie. Moj siromani otac morao mi je objasniti razliku
izmeu stvaranja novca i krivotvorenja. Moj siromani otac
nije mi mogao rei kako stvarati novac jednostavno zato, to je
on znao samo raditi za novac. U stvarnom svijetu novca, mnogi
bogati postaju vrlo bogati tako to stvaraju novac, a ne rade za
njega. Na primjer, Bill Gates postao je najbogatiji ovjek na
svijetu tako to je izgradio kompaniju i prodavao njezine
dionice.
Prodavanje dionica vae kompanije jedan je od oblika stvaranja
novca. U principu, sve dok postoji trite prodavaa i kupaca za
bilo to to biste mogli stvoriti, vi u tom kontekstu stvarate
novac. Na primjer, moje knjige su jedna vrsta stvaranja novca.
Sve dok za njih postoji trite, moje mi knjige stvaraju novac
umjesto da moram raditi za taj novac. Da sam lijenik koji mora
osobno raditi kako bi dobio plau, bio bih lijenik koji radi za
novac. Da sam lijenik koji je otkrio novi lijek i prodaje ga u
obliku tableta putem apoteka, ta tableta bila bi nain za
stvaranje novca, a ne oblik rada za novac.
Dakle, rad za novac u veini je sluajeva spor, a pronalaenje
naina za stvaranje novca moe biti mnogo bre ako znate to
radite. Ako planirate raditi za novac i zatim ga tedjeti, moda
zamahujete vrlo starom i vrlo tupom sjekirom svojih roditelja.
Postoje i druge rijei koje mogu usporiti ili ubrzati vae
stvaranje bogatstva:

Spore rijei Brze rijei

Porast vrijednosti Smanjenje vrijednosti

157
Ne brinite ako ne shvaate u potpunosti ove rijei. I meni je
trebalo neko vrijeme da ih potpuno shvatim. Ako ih zaista elite
bolje shvatiti, moda bi bilo dobro da zamolite raunovou ili
profesionalnog investitora u nekretnine da vam objasni te
koncepte. Slijedi kratak primjer naina kako se ti termini
odnose na va financijski plan.
Neki dan, na televiziji je bila emisija o srednjokolcima koji ue
investirati u trite dionica. Jedan od intervjuiranih uenika
rekao je: "Zaradio sam mnogo novca jer sam kupio dionice
XYZ kompanije i njihova cijena je narasla." Drugim rijeima,
on je sudjelovao na tritu u nadi za kapitalnom dobiti ili
porastom vrijednosti dionica koje je izabrao. Kad veina ljudi
kae: "Naa kua je dobra investicija", kau to jer oekuju da
njezina vrijednost poraste.
uo sam prijatelje kako govore stvari kao to je: "Kupio sam
udio na novim terenima za golf. To je dobra investicija i
oekujem da e se njezina vrijednost udvostruiti za pet
godina." Za njih su takvi povrati dobre investicije, a nadajmo se
da e ostvariti udvostruenje novca za pet godina.
Bogati otac nauio je svojeg sina i mene da upotrebljavamo
drukije rijei. Kad se radi o kupnji i investiranju, govorio je:
"Vi profitirate kad kupujete, ne kad prodajete." Drugim
rijeima, nije oekivao da njegovim investicijama poraste
vrijednost. Ako jest, njemu je to bio bonus. Bogati otac
investirao je zbog trenutnih povrata od investicije ili zbog
pritoka novca. Investirao je i zbog stvari koju je nazivao
"fantomski pritok novca", ili smanjenje vrijednosti. Primjer
smanjenja vrijednosti zgrade dao sam u prethodnom poglavlju.
On je volio trenutni pritok novca i smanjenje vrijednosti jer nije
htio ekati da njegovoj investiciji poraste vrijednost kako bi
stvorio novac. Rekao bi: "ekati da poraste vrijednost dionice
ili nekretnine presporo je i prerizino."
Bit je u ovome - ako oekujete stvaranje novca negdje u
budunosti, va plan je spor jer upotrebljavate spore rijei koje
vode sporim idejama. Da ponovim rijei bogatog oca: "Vi
profitirate kad kupujete, ne kad prodajete." Upoznao sam
mnogo ljudi koji kupe nekretninu na njoj gube novac svaki

158
mjesec i kau: "Vratit u novac kad vrijednost mojeg imanja
poraste i prodam ga."
U Australiji, mnogi ljudi kupuju imanja, na njima svaki mjesec
gube novac i misle da je to dobra investicija jer im drava daje
porezne olakice na gubitak novca. Po mojem miljenju, to je
nain razmiljanja gubitnika. esto ih pitam: "Zato ne kupite
i m a n j e koje vam svaki mjesec donosi novac i porezne
o l a k i c e ? " Odgovor koji esto dobijem j e s t : "Ne, m o j
raunovoa kae mi da potraim imanje za koje u svakog
mjeseca gubiti novac kako bih imao porezne olakice." Toliko o
v o n j i na s p o r o m , r i z i n o m vlaku u m j e s t o na b r z o m ,
profitabilnijem.

Spore rijei Brze rijei

Izbjegavanje rizika Kontrola dobiti

Moj siromani otac govorio je: "To je prerizino", "Idi na

sigurno", ili: "Zato riskirati?" to je vie vjerovao u te ideje,
sve je vie gubio kontrolu nad financijskim ivotom. Time to
je kao zaposlenik igrao na sigurno, izgubio je kontrolu nad
porezima. Govorei da je investiranje rizino i da nije
zainteresiran za novac, sve je vie gubio kontrolu nad svojom
financijskom edukacijom. Na kraju, plaao je sve vee i vee
poreze iako se umirovio i investirao je samo u sigurne
investicije koje nisu imale nikakav uspjeh ili su gubile
vrijednost.
Imam dalekog roaka koji je proveo dvadeset i pet godina u
vojsci, umirovio se kao asnik i danas sjedi pred TV-om i gleda
emisije o financijama, promatrajui kako vrijednost njegovih
dionica svakim danom opada. Postaje sve depresivniji jer nema
kontrolu nad svojim vrijednosnicama. Jednog dana vidio je
predsjednika jedne od kompanija ije je dionice kupio kako leti
u svojem novom privatnom zrakoplovu, i objavljuje kako
njegovo osoblje dobiva bonuse od milijun dolara. On se samo
mogao pridruiti zboru nezadovoljnih dioniara.
U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, pisao sam o deset
investitorskih kontrola bogatog oca. Te su kontrole vitalne za

159
svakoga tko eli imati odreeni stupanj kontrole nad svojim
ivotom i budunou. Trenutno brinem zbog toga to 90%
populacije SAD-a i mnogih drugih zapadnih zemalja ima vrlo
malo kontrole nad financijskom budunou. Postotak je jo i
gori u nerazvijenim dravama.
Bogati otac rekao mi je da moram imati plan uenja kako da
o s t v a r i m sve v e u k o n t r o l u n a d s v o j o m f i n a n c i j s k o m
budunou. Rekao je: "Da bi bio igra na brzoj stazi, mora
imati plan za stjecanje sve vee kontrole. Na brzoj traci
kontrola je vanija od novca." Ako elite saznati vie o tih deset
kontrola, bilo bi dobro da proitate (ili ponovo proitate) Vodi
bogatog oca u investiranje.
Zavrna rije o temi rizika i kontrole: bogati otac rekao je: "to
vie osoba trai sigurnost, utoliko vie predaje kontrolu nad
svojim ivotom." Danas vidim kako nastaju dva svijeta. Jedan
je svijet koji zovem Odgovorno drutvo. To je skupina koja
vjeruje u odgovornost za svoj ivot i krajnji ishod ivota.
Postoji i druga skupina koju nazivam Drutvo rtava, a to je
skupina koja vjeruje da je za njihove ivote odgovoran netko
drugi, kompanija ili drava. U bilo kojoj skupini, obitelji ili
kompaniji, obino postoje oba tipa drutva. I jedni i drugi vide
svijet iz svojeg konteksta ili stvarnosti, i jedni i drugi misle da
su u pravu. Otkrio sam da je jedan od faktora razlike izmeu tih
drutava njihov temeljni pogled na ideje rizika i kontrole. rtve
ele predati kontrolu nad svojim ivotima nekome drugome
k a k o bi i z b j e g l e riskiranje. Z a t i m se l j u t e to n e t k o
zloupotrebljava kontrolu koju su oni sami prvi predali
zlostavljau. Drugim rijeima, rtve su esto rtve samih sebe.
U nadolazeim godinama, bit e mnogo financijskih rtava,
ljudi koji predaju kontrolu financijskim profesionalcima i
zagrizu njihovu udicu, inju i plovak. Mnoge od tih buduih
rtava bit e ljudi koji e povjerovati mantri "Investiraj
dugorono, u razliite stvari, idi na duge staze i zadravaj, trite
je u porastu posljednjih 40 godina, idi na sigurno." Te rtve
pale su na te rijei ili savjete jednostavno zato to su htjele
vjerovati u njih. Ako nisu mudro izabrali savjetnike, postat e
financijske rtve.

160
Spore rijei Brze rijei
Uzajamni fondovi Regulacija D, Pravilo 506

D a n a s se m i l i j u n i i m i l i j u n i ljudi k o c k a j u sa s v o j o m
f i n a n c i j s k o m budunou i sigurnou putem dionica i
uzajamnih fondova. ak i ja imam uzajamne fondove u svojem
mirovinskom planu. No, ja se ne planiram uz njihovu pomo
obogatiti, niti raunam da u od njih ivjeti kad zavre moji
radni radi. Osobno, ne vjerujem previe tritu dionica. Otkrio
sam i to da su uzajamni fondovi prespori i zahtijevaju od mene
da koristim vlastiti novac. Kao to sam ve rekao, za bogaenje
se radije sluim posuenim novcem nego svojim, a banke mi ne
doputaju posuivanje novca za kupnju uzajamnih fondova.
Drugi razlog iz kojeg govorim da su uzajamni fondovi spori jest
to to se veliki profiti ili porasti vrijednosti bilo kojih
vrijednosnih papira dogaaju prije no to se kompanija pretvori
u javnu. Kad bogati investitori ponu investirati u dionice
kompanije, oni uglavnom investiraju prema uvjetima koje
postavlja KOR (Komisija za osiguranje i razmjenu) kroz
regulaciju D, pravilo 506 i druge sline regulacije. Drugim
rijeima, bogati investiraju u dionice kompanije kad je
kompanija jo uvijek privatna. Javnost investira u dionice
kompanije nakon to postane javna. Razlika moe biti ogromna.
Na primjer, ako ste investirali 25,000$ u Intel prije no to je
postao javna kompanija, tih 25,000$ danas moda vrijedi 40
milijuna $, zavisno o usponima i padovima trita dionica.
Bit je u tome da su bogati ve zaradili novac prije no to je
javnost i saznala da kompanija postoji. To znai da bogati
investiraju s mnogo manjim rizikom i s potencijalom mnogo
veih povrata. Do trenutka kad uzajamni fond kupuje dionice
kompanije, profit je ve ostvaren. Zatim ira javnost kupuje
uzajamni fond koji je kupio dionice javne kompanije, iste one u
koju su bogati investirali jo dok je bila privatna. Drugim
rijeima, umjesto da investiraju u uzajamni fond ili javne
dionice, bogati su investirali putem memoranduma privatnih
ulaganja, poznatih i kao 506 reg. Razlika u potencijalnoj brzini
bogaenja izmeu uzajamnih fondova i PJP-a, te 506 reg. je

161
zapanjujua. Kao to je rekao bogati otac: "Investiranje u
uzajamni fond je investiranje u kraj hranidbenog lanca."
To ne znai da uzajamni fondovi nisu dobre investicije. Za
veinu ljudi, odline su. Jo su i bolje ako znate to radite,
poznajete rizike i znate cijelu igru investiranja u dionice i
uzajamne fondove, javne i privatne.
Mogu uti kako neki od vas govore: "PJP i su dobri na tritu
dionica koje raste, ali ne i na tritu koje pada." U tome ima
istine, ali bez obzira na trite, bogatima uvijek idu privatne
investicije koje se ne nude iroj javnosti. Zato poznavanje rijei,
vokabulara i argona investiranja bogatih poboljava vae anse
da se bre obogatite.
U bliskoj budunosti, bogati e biti jo bogatiji jer su ukljueni
u pre-PJP ponude. Nee investirati u tehnologiju, u raunala, ili
u kompanije s Interneta. Umjesto toga, investirat e u nove
biotehnoloke kompanije, kompanije za genetski inenjering i
nove kompanije s rijeima sustav ili mrea u svojim nazivima.
Investirat e u kompanije budunosti, za koje mi jo nismo niti
uli. Investirat e u kompanije i projekte s nekretninama o
kojima e prosjena osoba uti tek nakon to profit bude
realiziran. Investirat e u memorandume privatnih ulaganja ili
partnerska drutva s ogranienom odgovornou i slina
investicijska vozila, a ne u uzajamne fondove.

Spore rijei Brze rijei

Plaanje po maloprodajnim cijenama Kupovina u veleprodaji

Veina nas dovoljno je svjesna da uvijek postoje veleprodajne i

maloprodajne cijene. Isto vrijedi i u investiranju. Bogati postaju
jo bogatiji jer plaaju veleprodajne, a ne maloprodajne cijene.
Kad pogledate drutvenu igru PROTOK NOVCA, vidjet ete
utrku takora i brzu stazu. Utrka takora je tamo gdje investitori
plaaju po maloprodajnim cijenama, a brza traka je tamo gdje
plaaju po veleprodajnim cijenama. Bogati postaju sve bogatiji
jer su poznati kao prijatelji i obitelj ljudi koji imaju pristup
investicijama po veleprodajnoj cijeni.

162
Spore rijei Brze rijei
Kupovina dionica Prodaja dionica

Bill Gates nije postao najbogatiji ovjek na svijetu tako to je

prodavao dionice Microsofta. Postao je najbogatiji ovjek na
svijetu jer je prodavao dionice vlastite kompanije. Kao to je
objanjeno u diskusiji o plaanju maloprodajne ili veleprodajne
cijene, bogati postaju bogati jer oni esto prodaju dionice
vlastitih kompanija. Da bi prodavali dionice vlastite kompanije,
esto morate biti osniva ili prijatelj ili obitelj osnivaa.

Spore rijei Brze rijei

Ii u kolu Ii na seminare

Moj siromani otac esto se vraao u kolu. Zato je pohaao

ikako sveuilite, Northwesten i Sveuilite Stanford, sve
odline, prestine kole. Moj pravi otac vratio bi se uzbuen,
entuzijastian i u oekivanju promocije jer je investirao svoje
vrijeme za povratak u kolu.
Moj bogati otac pohaao je seminare. Govorio je: "U kolu ide
ako eli biti bolji zaposlenik ili bolji strunjak kao to su
lijenici, pravnici ili raunovoe. Ako ti nisu vane diplome,
promocije ili siguran posao, ide na seminare. Seminari su za
ljude koji ele bolje financijske rezultate od promocije na poslu
ili poveane sigurnosti posla."
Ja predajem na seminarima, a ne u kolama. kole privlae
drugaiji tip studenata od seminara. Na primjer, moja supruga
Kim i ja imamo dogovor da zajedno idemo na najmanje dva
seminara godinje. Idemo zajedno jer smo otkrili da seminari,
ak i oni loi, osnauju na brak, prijateljstvo i poslovno
partnerstvo. Informacija ili edukacija ima mo povezati ljude
zajednikim iskustvom kao i razdvojiti ih ako ne ue zajedno.
Tijekom godina, prisustvovali smo mnogim seminarima o
marketingu, prodaji, razvoju sustava, postupanju prema
zaposlenicima i, naravno, o investiranju. Spremamo se na
seminar o tome kako posuditi novac od drave za investiranje u
kue za ljude slabijeg materijalnog stanja. Seminar kota samo
85$, odravaju ga dravne institucije, a od onoga to emo

163
nauiti oekujemo milijune. To mislim kada kaem da ljudi
dolaze na seminare zbog rezultata, a ne zbog promocija.
Upoznao sam pisce koji su u koli dobro prolazili, ali njihove se
knjige ne prodaju u onoj nakladi u kojoj se prodaju moje. Kad
im predloim da prisustvuju teajevima izravnog marketinga,
teajevima o prodaji ili teajevima o pisanju kopija, mnogi se
oneraspoloe. Kao to sam rekao u knjizi Bogati otac,
siromani otac, ja sam pisac koji se najbolje prodaje, ne koji
najbolje pie.
Neki dan, sreo sam prijatelja koji je poslao svoju ker u
relativno dobru dravnu kolu. Bio je prilino ponosan na
injenicu da je za njeno obrazovanje platio 85,000$ tijekom
etiri godine. Ona je upravo dobila posao za 55,000$ godinje i
on je oduevljen.
Zatim me upitao koliko kotaju moji seminari i rekao sam mu
oko 5,000$ za tri dana. Zinuo je na tu cijenu i rekao: "To si ne
mogu priutiti. To je preskupo za tako kratko vrijeme." Kad me
pitao to poduavam u ta tri dana, odgovorio sam: "Prvog dana
pokrivamo temu kako izgraditi biznis poput Billa Gatesa i
pretvoriti ga u javni putem PJP-a. Prvog dana govorimo i o
tome kako postati pripadnik obiteljske ili prijateljske razine
PJP-a, u sluaju da ne eli postati poput Billa Gatesa i samo
eli kupovati dionice po veleprodajnoj cijeni. Drugog i treeg
dana razraujemo temu kako pronai investicije u nekretnine,
kako ih brzo analizirati i kako ih financirati. Drugim rijeima,
poduavamo te da razmilja, pregovara i analizira poslove
poput Donalda Trumpa. Poduavamo ljude i tome kako da
koriste trgovanje opcijama na nain na koji to rade menaderi
fondova poput Georgea Sorosa, a to nije isti nain kojim se
koriste menaderi uzajamnih fondova. Povrh toga, pokrivamo
temu kako upotrijebiti korporacije da plaa manje poreze i
titi svoju aktivu. Upoznat e unutarnje investitore s brze
staze koji e ti rei kako pronai investicije s najboljim
polugama na svijetu. I to je najvanije, upoznat e ljude koji
razmiljaju poput tebe. Drugim rijeima, vjerojatno e stei
nove prijatelje koji se kreu istom brzinom kao i ti."
Sve to je on mogao rei bilo je: "To je previe novca za tri
dana."

164
Kao to sam rekao, postoje spore rijei i brze rijei. Ja bih radije
potroio 5,000$ i tri dana da nauim kako zaraditi milijune, a
moda i milijarde, nego to bih potroio 4 godine i 85,000$ da
bih nauio kako raditi za 55,000$ ili malo vie tijekom ostatka
ivota. Povrh toga, tih 55,000$ jest zaraeni prihod.
Postoji jo jedan izvor brze, jeftine i vrlo uinkovite edukacije
koji stalno koristim. 1974. kad sam napustio marince i znao da
neu ostati u kvadrantu E poput svojeg bogatog oca, poeo sam
se pretplaivati na audio kazete kompanije Nightingale-Conant.
Oni posjeduju audio knjinicu nekih od najveih strunjaka za
biznis, motivaciju i vodstvo na svijetu. Jo uvijek pamtim kako
sam kupio kazete Budite najbolji Earla Nightingalea i stalno ih
s l u a o v o z e i se i p l a n i r a j u i b i j e g iz E k v a d r a n t a i
korporacijskog svijeta. U stvari, jo uvijek sluam taj program
j e d n o m g o d i n j e dok v j e b a m u dvorani ili se v o z i m
automobilom.
Kad me ljudi pitaju: "Kako u pronai mentora?" esto im
kaem: "Zatraite katalog od Nightingale-Conanta i ponite
sluati neke od najveih mentora svih vremena." Kao to je
bogati otac esto govorio: "Zaista, bogati ljudi postaju bogati
kod kue, u slobodno vrijeme." Govorio bi: "Nije posao vaeg
efa da vas uini bogatim. To je va posao."
Neki od najveih majstora u knjinici Nightingale-Conanta su
sir John Templeton, osniva Templeton Fonda, Brian Tracy,
Zig Ziglar, Dennis Waitley, Og Mandino, Seth Godin, Harvey
McKay i drugi. Nauio sam vie, zaradio vie novca, pronaao
novu inspiraciju za nastavak, dobio nove ideje i otkrio nove
naine da napravim neke stvari dok sam vozio automobil,
v j e b a o u d v o r a n i ili e t a o . Z b i r k a m a j s t o r a u
Nightingale-Conantu je neprocjenjiva, i za manje od stotinu
dolara moete provesti koliko god elite osobnog vremena s
nekim od velikih svjetskih uitelja i majstora. Sve to morate
uiniti jest da pritisnete gumb za premotavanje kazete i oni
ponavljaju upravo ono to elite uti. Nikada od tih kazeta
nisam dobio fakultetsku diplomu, ali pronaao sam financijsku
slobodu i, to je najvanije, samopouzdanje da budem iskren
prema sebi.

165
Zato neki ljudi trae samo sadraj
Jedna od velikih razlika izmeu onih koji idu u kolu i onih koji
pohaaju seminare jest razlika izmeu konteksta i sadraja.
Primijetio sam da, kada osoba koja pohaa kolu upita osobu
koja pohaa seminare: "to si dobio na seminaru?", osoba koja
je pohaala seminar esto nije u stanju objasniti to je dobila.
Razlog je u tome to su mnogi seminari orijentirani na irenje
konteksta, a ne sadraja. Osoba iji je kontekst upravo proiren
esto ne moe specifino rei to je dobila. Osoba koja je
orijentirana na kolu, koja bi radije ostala zaposlenik, esto ne
moe shvatiti takvu nejasnou. Osoba koja eli zadrati isti
kontekst i trai samo proirenje sadraja nee shvatiti osobu
koja je sretna to se njezina stvarnost proirila, i samo eka da
se pojavi novi sadraj. Ljudi koji ele samo novi sadraj, esto
se uznemire kad se dira njihov kontekst. Zato trae sadraj, a ne
proirenje konteksta. Dobra je vijest da i jedni i drugi mogu
napredovati, bez obzira na to to trae. No, osoba koja najbre
napreduje jest osoba koja trai proirenje konteksta i sadraja.

Je li vrijeme da izaete iz Utrke takora?

Neki dan netko mi je rekao: "Igrao sam jednom vau igru
PROTOK NOVCA. to da sada uinim?"
Odgovorio sam: "Igrali ste PROTOK NOVCA 101 jednom?
Samo jednom?"
"Samo jednom", odgovorio mi je.
"Koliko dugo ste igrali?" upitao sam.
"Oko tri sata", odgovorio je.
"Jeste li izali iz Utrke takora?" upitao sam ga.
"Ne, nisam. Ali nauio sam lekciju."
"Kakvu ste lekciju dobili?" upitao sam.
"Dosadilo mi je. Nauio sam da je utrka takora dosadna i
zamorna. Nauio sam da mrzim igre, pa vas pitam to sada da
uinim. Ne elim igrati igre. elim se obogatiti. Recite mi to
sada."

166
Uzeo sam plou za igranje na slici ispod i pokazao krug nazvan
Utrka takora.

Polako i promiljeno progovorio sam, pokazujui krug utrke

takora: "Za vas, ovo je samo glupa igra?"
Klimnuo je glavom, nasmijeio se i rekao: "Da. Ne elim se
igrati. elim se obogatiti u stvarnom ivotu."
"Ne mislite li da je ova igra stvarni ivot?" upitao sam ga.
"Ne", ree on mirnuvi. "Ta igra ne moe se primijeniti na
mene."
"To je zanimljivo", rekoh ja, pokazujui utrku takora. "Za
mene ova igra jest stvarni ivot. elim vas neto upitati. Na
kojoj ste vi stazi? Na utrci takora ili na brzoj stazi?
Mladi me blijedo pogledao i nije nita odgovorio.
Nastavio sam govorei: "Za mene, ova igra je stvarni ivot. A u
stvarnom ivotu, ili ste na jednoj, ili drugoj stazi." Imao sam pri
ruci lanak Roberta Reicha, biveg Ministra rada kojeg sam
citirao na poetku ovog dijela. Izvadio sam lanak i proitao
citat:
"To vie nije pitanje zaposlenja, pa ak niti pristojne plae."

"U novoj ekonomiji, s nepredvidljivim zaradama, pojavljuju se

dvije staze, brza staza i spora staza, kao i nepostojanje
stupnjeva izmeu njih."
"Mislite, brza staza zaista postoji?" upita on.
Klimnuo sam glavom i rekao: "Postoji, a postoji i utrka takora.
Devedeset i devet posto populacije SAD-a investira iz utrke

167
takora. Oni iz utrke takora sve vie i vie zaostaju. Kao to
kae Robert Reich: "Izmeu njih ne postoje stupnjevi." To
znai da ste ili na jednoj, ili na drugoj stazi. Dakle, s koje staze
vi investirate?"
"Pa, imam dobro plaen posao i zaraujem mnogo novca. Ne
znai li to da investiram s brze staze?" upita on.
"Ne mislim tako, ali ne znam. Vi mi morate rei. U to
investirate?" upitao sam ga. "Jeste li milijuna, zaraujete li
godinje preko 200,000$?"
"Imam 350,000$ u svojem 401(k) i zaraujem preko 120,000$
godinje. Ne znai li to da sam kvalificiran za brzu stazu?"
upita on.
"Ne mislim tako", odgovorio sam. "Prema propisima KOR-a,
niste kvalificirani za brzu stazu."
"Ne shvaam", ree on. "Biste li mi rekli to sam propustio?"
Duboko sam uzdahnuo. Bilo mi je olakanje to sam uspio
otvoriti njegov kontekst ili njegov um za novi sadraj ili
informaciju. Uvijek mi je bilo teko poduavati nekoga tko
misli da zna sve odgovore. Svi znamo da je teko uliti vodu u
au koja je ve puna. Isto tako je teko poduiti neto nekoga
iji um je zatvoren ili ispunjen drugim sadrajem.
Govorei polako, rekao sam: "Stvorio sam ovu igru s dvije
staze, jer za mene ova igra predstavlja stvaran ivot. U
stvarnom ivotu, svi smo mi na jednoj ili drugoj stazi. Kao to
Robert Reich kae: "Izmeu njih ne postoje stupnjevi."
"Mislite, svi smo u utrci takora ili na brzoj stazi?" upita on, s
neto vie zanimanja.
"Da", rekoh ja. "A pouka igre je u tome kako da vi i ja izaemo
iz utrke takora. Svrha igre je da vam otvori um prema
mogunosti da se obogatite i postanete financijski slobodni,
slobodni od utrke takora koju veina nas poznaje, slobodni od
munog provoenja cijelog ivota radei za novac i ivei u
granicama mogunosti. to vie igrate igru i to vie poduite
druge igranju te igre, to e se vie va um otvoriti toj
mogunosti i to vie u vaem umu, i vaem kontekstu i sadraju,
postaje stvarnija financijska sloboda. Ako vam um nije otvoren,

168
velika je ansa da ete vi biti jedan od onih 99 posto ljudi koji
provode svoj ivot u utrci takora."
"Iako zaraujem mnogo novca?" upita on.
"Odlino pitanje", rekoh glasno. "Najbolje pitanje koje ste
mogli postaviti. Odgovor je: novac vas sam po sebi nee izvui
iz utrke takora, niti e vas uvesti na brzu stazu. Zato je moj
bogati otac uvijek govorio: "Novac te ne ini bogatim."
"Zato?" upita on sa zbunjenim izrazom lica. "Nije li potrebno
mnogo novca da bi se dolo na brzu stazu?"
"Jo jedno odlino pitanje, a odgovor je: ne", rekoh ja. Bilo mi
je drago to se njegov um otvara za nove ideje, umjesto da se
pravi da zna sve odgovore. "Potrebno je vie od novca da bi se
izalo iz utrke takora, i vie od novca da bi se investiralo na
brzoj stazi."
"Ne shvaam", ree on. "to treba ako ne novac? Mogu shvatiti
zato je potrebno vie od novca da bi se izalo iz utrke takora.
Ali na shvaam zato je potrebno vie od novca da bi se
investiralo na brzoj stazi."
Promislio sam prije odgovora na njegovo pitanje. "Sjeate li se
reklama u publikacijama poput The Wall Street Journala i
financijskih publikacija sa slikom dobro odjevenog,
dobrostojeeg ovjeka koji stojei na uglu ulice dri transparent
na kojem pie: "Imam novac za investiranje"
"Da, vidio sam te reklame. Nisam ih shvatio", odgovorio je tiho
i pomalo zbunjeno.
"Takvih je reklama bilo mnogo izmeu 1995. i 1999. Poruka je
da ima mnogo ljudi koji su na tritu dionica ili na poslu
zaradili mnogo novca i sada trae investicije bogatih, investicije
koje se nalaze na brzoj stazi. Problem je u tome to, premda
imaju novac, jo uvijek im nisu dozvoljene bolje investicije na
brzoj stazi. Istina je da na brzoj stazi ima mnogo sumnjivih, pa i
pokvarenih poslova, ali najbolji poslovi zatvoreni su mnogima,
iako imaju novac."
"Iako imaju novac?" upita on. "Zato? Ne shvaam."
"Jer novac se ne rauna na brzoj stazi", rekoh ja. "U
investiranju u stvarnom ivotu, novac se rauna samo za one
ljude koji su zapeli u utrci takora."

169
"Novac se ne rauna?" ponovi on. "Zato se novac ne rauna?"
"Zato to ve svi na brzoj stazi imaju mnogo novca. Zato se
novac vie ne rauna. Da bi doao do boljih investicija na brzoj
stazi, ono to se rauna jest to zna ili koga zna."
"Misli, rauna se ono to donosi na stol, a ne novac", ree on
tiho.
"Pogodio si "u sridu"", rekoh ja sa smijekom. "Stvari nisu
razliite izmeu bogatih, siromanih i srednje klase. Stvari su
suprotne. Jedna strana misli da je novac vaan, a kad se
obogatite, otkrijete da novac vie nije vaan."
Proveo sam slijedeih nekoliko minuta pokazujui mu razliite
razine izlaznih strategija. Objasnio sam mu da su mnogi ljudi u
stanju dostii razinu dobrostojeeg ivota, to u prihodu iznosi
100,000$ do milijun dolara. No, ako su postigli tu razinu
prihoda napornim radom, tednjom i ekonominou, moda im
nee biti doputeno da investiraju u investicije bogatih i
u l t r a - b o g a t i h . M n o g i m a nije d o z v o l j e n o da i n v e s t i r a j u
jednostavno zato jer moda imaju novca, ali im nedostaje
obrazovanja i iskustva potrebnih za investicije na brzoj stazi.
Imaju novac, ali na stol ne donose nita drugo.
"Zato su tamo bile te reklame s dobrostojeim ljudima koji dre
transparente na kojima pie: "Imam novac za investiranje"",
ree mladi iji je um sada dobivao novi kontekst. "Imali su
novac, ali nitko nije htio njihov novac jer nisu bili spremni za
brzu stazu."
"Tono", rekoh ja. "I zato je moj bogati otac govorio: "U
bogatstvu ima mnogo vie toga no to je novac.""
"Pa to da uinim?" upita mladi.
"Pa, prvo to bih ja uinio jest da bih se vratio i odigrao
PROTOK NOVCA 101 najmanje jo desetak puta. Igrajte sve
dok ne budete u stanju izai iz utrke takora za manje od sat
vremena, bez obzira na svoju profesiju, plau, uvjete trita i
probleme s kojima se susreete u igri. Zatim pogledajte rijei na
brzoj stazi i pogledajte neke od definicija rijei. Nakon to
nauite te definicije, potraite investitore koji ulau u
investicije u brzoj stazi. Provedite neko vrijeme s njima.
Sluajte njihove rijei i probajte shvatiti to im je, osim novca,

170
vano. to vie njihovih rijei razumijete, vie ete biti u
mogunosti komunicirati s njima i poet ete shvaati njihov
svijet, svijet brze staze."
"Jeste li to i vi uinili?" upita on.
"Ne, to je ono to inim. To inim svakog dana svojeg ivota.
Kao to sam rekao, ova igra je stvarni ivot. Ili ste u utrci
takora ili na brzoj stazi."
"Pa kako ste vi izali iz utrke takora?" upita on. "Znam da ste
poeli ni iz ega."
"Imao sam plan. Imao sam plan za to kako izai iz utrke
takora. Velika razlika je u tome to je moj plan bio od poetka
bogat plan. Bio je to plan koji e mi omoguiti da zaradim
mnogo novca, ali to je jo vanije, da nauim rijei, steknem
obrazovanje i iskustvo potrebno za brzu stazu. Investirajte neko
vrijeme u izbor svoje izlazne strategije i ponite stvarati vlastiti
plan koji e ukljuivati obrazovanje, iskustvo i vokabular
potreban za brzu stazu."
Mladi klimne glavom. Um mu je sada bio otvoren. "Tako
mnogo ljudi se umirovi ali ostaje u utrci takora?"
"Veina", odgovorio sam tiho. "Njihovi ivoti kretali su se
prema planu. Dospjeli su na sporu stazu i ostali tamo cijeli
ivot. Nisam htio dospjeti na sporu stazu, pa sam potraio bolji
plan, plan koji e funkcionirati za mene. Nadam se da ete
pronai bolji plan."
Mladi je klimnuo glavom i tiho rekao: "Hou."

Saetak stvaranja poluge za va plan

Po mojem miljenju, tako mnogo ljudi naporno radi cijeli ivot,
a ipak zavri siromano ili zaglavljeno u ivotnoj utrci takora
zato to su ivjeli ivot prema sporom planu. Vaan je korak.
Ukoliko se elite umiroviti mladi i bogati, tiho sjednite i upitate
se: "Koje i ije planove slijedim?" Druga pitanja koja si moete
postaviti su:

1. Kakva je izlazna strategija mojeg ivota?

2. Koliko su brze moje rijei i moje ideje?

171
3. Na kojoj sam stazi danas i na kojoj stazi elim biti u
budunosti?
4. Za kakav prihod radim danas, i je li to vrsta prihoda za
koju elim raditi sutra?
5. Koja je dugorona cijena sigurnosti?

172
 Jedanaesto poglavlje

Poluga integriteta

Od 1985. do 1989. Kim i ja nismo imali nikakav pasivni prihod

ili prihod od vrijednosnica. Vrijedno smo radili na izgradnji
biznisa kako bismo mogli imati zaraeni prihod s boljom
polugom. Sav viak novca koji smo zaradili ulagali smo u
izgradnju biznisa. Znali smo kakav prihod elimo, znali smo
definiciju prihoda koji elimo, znali smo da moramo pretvarati
zaraeni prihod u pasivni ili prihod od vrijednosnica, ali nismo
imali to pokazati kad se radilo o te dvije vrste prihoda. Kako
su godine prolazile, mogao sam uti svojeg bogatog oca kako
govori: " O n o g asa kad pasivni prihod i prihod od
vrijednosnica postanu dio tvojeg ivota, tvoj ivot e se
promijeniti. Te rijei e se otjeloviti."
Oba moja oca bila su vrlo sitniava po pitanju poznavanja
definicija rijei. Razlika je bila u tome to se nisu fokusirali na
iste rijei. Jedan otac poticao me da traim rijei za kolu, a
drugi rijei koje se odnose na novac, biznis i investiranje.
Mnoge noi sam prosjedio sa svojim rjenikom, itajui
razliita znaenja razliitih rijei.
Upoznao sam mnoge ljude koji se nazivaju investitori. Kad ih
upitam koliki su im pasivni prihodi i prihodi od vrijednosnica,
mnogi priznaju da nemaju mnogo, ako uope ita i imaju, no

173
ipak tvrde da su investitori. Oba moja oca rekla su: "Vrijedi
onoliko koliko vrijedi tvoja rije. Ljudi koji ne dre rije ne
vrijede mnogo." Malo se ljudi umirovi mlado i bogato zato to
nisu vjerni zadanoj rijei. Upotrebljavaju rijei koje za njih nisu
stvarne.

Vie od obinih definicija

Oni od vas koji su itali knjigu Bogati otac, siromani otac

sjetit e se razliitih definicija koje su njih dvojica imali za
aktivu i pasivu. Moj siromani otac pretpostavljao je da poznaje
definicije obiju rijei, pa se nikada nije potrudio da ih potrai,
jer definicije koje se nalaze u veini akademskih rjenika ne
pojanjavaju razlike.
Mrzio sam traiti definicije rijei, ali i danas traim definicije
rijei koje ne razumijem. Zato ih traim? Traim ih jer su, po
mojem miljenju, rijei najmonije orue na raspolaganju
ljudskim biima. Kao to je rekao bogati otac: "Rijei su orue
za mozak. Rijei omoguavaju mozgu da vidi ono to oi ne
vide." Takoer je rekao: "Osoba koja upotrebljava siromane
rijei ima siromane ideje, a time i siromaan ivot." Razmislite
na trenutak o dubokom znaaju koji je imalo u mojem ivotu i u
mnogim drugim ivotima poznavanje rijei zaraeni i pasivni
prihod te prihod od vrijednosnica. To su relativno jednostavne
rijei, ali poznavanje razlike meu njima moe biti vrlo vano
za va ivot.
Ako elite promijeniti svoju financijsku budunost, jedan od
najvanijih i najjeftinijih koraka koje moete poduzeti jest
poznavanje rijei koje esto upotrebljavate. Na televiziji, neke
velike investitorske kue unajmile su slavne linosti koje
izbacuju rijei kao to su C/Z omjer, plan reinvesticije
dividendi, kapitalizacija trita i druge moderne rijei
investitorskog argona. Te investicijske kue ele da vi mislite
kako je poznavanje tih definicija vano da biste postali bolji
investitor, i zaista je tako. No postoje i mnogo temeljnije i
vanije definicije koje ovjek mora poznavati ako se stvarno
planira umiroviti mlad i bogat. Neke od tih temeljnijih i

174
vanijih rijei koje treba razumjeti su va osobni tekui omjer,
brzi omjer, omjer likvidnosti, omjer duga i glavnice, kao i
razlika rijei aktiva i obveze, kao i razlika izmeu zaraenog i
pasivnog prihoda, te prihoda od vrijednosnica.

Kroenje snage rijei

Zato su te rijei vanije? Odgovor je: zato jer rijei C/Z omjer,
plan reinvesticije dividendi, kapitalizacija trita nemaju veze s
vama, naroito ako tek pokreete biznis ili investicije. Za vas i
va ivot mnogo su vaniji temeljni omjeri kao to su omjer
duga i glavnice ili omjeri likvidnosti. Zato? Jer su ti omjeri
korisni vama osobno, jer te definicije moete upotrebljavati u
stvarnom ivotu. Ako shvatite kako se ti omjeri odnose na vas
osobno i ako primijenite te rijei na va osobni ivot, tada rijei
postaju dio vaeg ivota - rijei se otjelove - a kad se to dogodi,
ukrotili ste njihovu snagu.
C/Z omjeri primjenjuju se openito na kompanije na javnom
tritu, poput IBM-a i Microsofta. C/Z omjer nema veze s
vama, osim ako ste vi osobno na prodaju, a vjerujem da je
ropstvo ukinuto prije nekog vremena. Za one koji moda ne
znaju to je C/Z omjer, taj omjer brzo evaluira ukoliko je
pojedina dionica skupa ili jeftina. To je kao kad osoba u duanu
pita kolika je cijena slanine po kilogramu. Postoji razlika
izmeu slanine koja se prodaje za 2.99$ i one koja se prodaje po
1.19$, a svaki mudar kupac zna da to to je slanina jeftinija ne
znai da bi je bilo bolje kupiti. Isto vrijedi i za visoki ili niski
C/Z omjer.
C/Z omjer jednostavno mjeri relativnu cijenu dionica u
usporedbi sa zaradom. Na primjer, ako je dionica dala
dividendu od 2$, a kotala je 20$, njezin C/Z omjer bio bi 10,
to bi znailo da vam treba 10 godina da vratite svojih 20$ ako
stvari ostanu iste. To to dionica ima visok ili nizak C/Z omjer
ne znai da bi je trebalo kupiti ili ne, kao to cijena po
kilogramu ne govori je li to dobar ili lo komad slanine. Postoje
i drugi faktori koje biste trebali provjeriti prije no to kupite
jeftini komad slanine.

175
Tijekom manije kompanija s Interneta, mnoge dionice imale su
visok C a nikakav E, to je inilo ulaganje u te kompanije
smijenim, ako ste gledali samo omjere cijena i zarade. Kad se
trite sruilo, mnogi su ljudi prieljkivali da su barem kupili
jeftinu slaninu i stavili je u hladnjak, umjesto to su kupovali
dionice s visokim C, a bez E. Danas je ak i smrznuta slanina
vrednija od dionica nekih od kompanija s Interneta. Ljudi koji
su vjerovali da se moe investirati u obeanje budunosti bez
stvarne sadanjosti, ispali su glupi. Mnogi mladi promotori tih
kompanija s Interneta imali su pravi kontekst, ali ne i pravi
sadraj... Sadraj koji se zove obrazovanje i iskustvo u biznisu i
investiranju.
Postoje i drugi vani, temeljni i osnovni omjeri koje treba
razumjeti, a ako ih razumijete i upotrebljavate, poboljavaju se
vae anse da postanete bogatiji i financijski uspjeni. Korisniji
omjer za vas je omjer duga i glavnice. Zato je vaniji? Zato to
ga moe koristiti svatko od nas, a trebali bismo ga koristiti
svaki mjesec. Na primjer, ako imate dugoroni i kratkoroni
dug od, recimo, 100,000$, a imate glavnicu od 20,000$, va
omjer duga i glavnice izgledao bi ovako:

100.000$
20,000$

U ovom sluaju, va omjer duga i glavnice bio bi 5. Pitanje je,

to to znai? Pa, u stvarnosti vrlo malo, no ako slijedei mjesec
taj omjer bude 10, to bi vam mogao biti pokazatelj da ne
upravljate dobro svojim ivotom. Omjer duga i glavnice od 10
moe znaiti ili to da vam je dug skoio na 200,000$ ili da vam
je glavnica pala na 10,000$. U svakom sluaju, ti brojevi imaju
vie znaenja jer su to stvarni brojevi koji su povezani s vaim
ivotom. Kao to je rekao bogati otac: "Gledaj svoja posla."
Poznavanje ovih jednostavnih omjera odlino je orue kako
biste nauiti gledati i voditi svoja posla - poslove svojeg ivota.

176
Omjeri primjenjivi u vaem ivotu
Kao to C/Z omjeri odraavaju povjerenje koje kompanija za
investiranje ima prema rukovodstvu javne kompanije, vi kao
m e n a d e r vlastitog ivota morate imati o m j e r e koji su
primjenjivi na va ivot. Slijede neki omjeri o kojima biste
trebali voditi rauna, ako elite biti bolji menader svojeg
financijskog ivota.
Jedan od omjera za koje me bogati otac uio da ih valja
promatrati jest ono to je zvao omjer bogatstva. Njegov omjer
bogatstva bio je:

Pasivni prihodi + prihodi od vrijednosnica

Ukupni trokovi

Cilj raunanja vaeg omjera bogatstva jest da nastojite da vai

pasivni prihodi i prihodi od vrijednosnica budu jednaki ili
premae vae ukupne trokove. To bi znailo da moete ostaviti
svoj posao (izvor zaraenog prihoda) i zadrati svoj stil ivota.
Kad pasivni prihodi i prihodi od vrijednosnica premae vae
trokove, omjer e biti 1 ili vie, i izai ete iz utrke takora. To
je cilj igranja PROTOKA NOVCA 101, moje patentirane
drutvene igre koja vas poduava kako stvoriti pasivni prihod i
prihod od vrijednosnica.
Primjer bi bio:

600$ pasivnog + 200$ vrijednosnica

4,000$ = 0.2

Da je bogati otac vidio taj omjer, 0.2 ili pasivne prihode i

prihode od vrijednosnica koji iznose 20% trokova, odrao bi
mi jedan strog govor o tome kako trebam vie raditi da
poveam svoje pasivne prihode i prihode od vrijednosnica. Kao
to je rekao bogati otac: "Onog asa kad uini pasivni prihod i
prihod od vrijednosnica dijelom svojeg ivota, tvoj ivot se
mijenja. Te rijei e se utjeloviti." Za njega, to sam bolje znao

177
to je to pasivni prihod i prihod od vrijednosnica, moj bi se
ivot vie mijenjao jer bi se mijenjala stvarnost mojeg ivota.
Bogati otac smatrao je da je omjer bogatstva vrlo vaan omjer
koji treba dobro poznavati, jer je to odlian pokazatelj koliko
dobro upravljate poslom svojeg ivota. Rekao je: "Veina ljudi
umirovi se siromana jer ne znaju to znai imati pasivni prihod
ili prihod od vrijednosnica u ivotu. Moda znaju definiciju, ali
nemaju integritet potreban da uine te rijei dijelom svojeg
ivota."
Tijekom pet godina, Kim i ja znali smo koje su definicije rijei i
znali smo da ih elimo u svojem ivotu, ali pet godina nismo
imali te prihode. Iznenada, nakon to se 1987. trite dionica
sruilo i kad je uslijedila sedmogodinja recesija, znali smo da
se pojavio prozor mogunosti. Bilo je vrijeme da ostvarimo
rijei. Bilo je vrijeme da steknemo omjer bogatstva koji je vei
od nule. Kupili smo prvo imanje 1989., i do 1994. imali smo
malo vie od 10,000$ pasivnih prihoda mjeseno, a nai ukupni
trokovi bili su manji od 3,000$ mjeseno. To nam je davalo
omjer bogatstva od 3.3. Danas je na omjer bogatstva preko 12,
iako su nam trokovi znaajno porasli. To je mo usvajanja tih
rijei u vlastiti ivot.
Ako se zaista elite umiroviti mladi i bogati, trebali biste uiniti
omjer bogatstva bogatog oca dijelom svojeg ivota. Mislim da
ete otkriti kako vam znae vie od Z/C omjera IBM-a ili
Microsofta. Ako svaki mjesec budete promatrali taj omjer,
mislim da ete otkriti kako vam se ivot mijenja mnogo bre od
nekoga tko radi za poviicu plae. Omjer bogatstva bogatog oca
u velikoj je mjeri utjecao na ono to sam smatrao vanim u
ivotu.
Kad se osvrnem unatrag, vidim da sam zahvaljujui tim
jednostavnim lekcijama bogatog oca zaradio u ivotu najvie
novca. Danas je moj osobni omjer duga i glavnice 0.7, to znai
da nou mirno spavam, iako imam mnogo dugova. Nisam bez
dugova i ne planiram biti bez dugova. Bit je u tome da su te
jednostavne lekcije bogatog oca imale mnogo jai utjecaj na
moj ivot no sve godine koje sam proveo uei raunanje,
sferinu trigonometriju i kemiju. Njegove lekcije imale su tako

178
dubok utjecaj jer su relevantne za cijeli moj ivot. Nikada
nisam koristio raunanje, sferinu trigonometriju ili C/Z omjer
kako bih donio odluku o investiranju. Ne koristim ih jer nisu
korisni i nisu ba relevantni za moj osobni financijski uspjeh.

Pridodajte mo svojem ivotu

Dvije su vane stvari na koje elim ukazati u ovom poglavlju o
r i j e i m a , d j e l i m a i integritetu. Prva je to da nekoliko
jednostavnih definicija i jednostavnih brojeva moe donijeti
veliku mo u ovjekovom ivotu. Kao to bi svaki dobar kupac
htio znati cijenu kilograma slanine, svatko od nas trebao bi
poznavati svoj omjer duga i glavnice, omjer osobnog bogatstva,
i druge jednostavne matematike pokazatelje, u koje sada neu
ulaziti.
Druga stvar jest da uspjeh ne ini samo poznavanje definicija
rijei i razbacivanje rijeima da bi se zvualo inteligentno.
Previe ljudi danas koristi rijei koje zapravo ne razumiju.
Mnogi slubenici financijskih servisa koriste financijske rijei
koje zapravo ne razumiju, kao to je "C/Z omjer", u pokuaju
da zvue inteligentnije od svojih klijenata. Bit stvari, ako se
elite umiroviti mladi i bogati, jest da je vano da stalno
upotpunjavate svoj financijski vokabular. Ali da bi ga mogli
kvalitetno upotpuniti, vano je i to da poznajete vie od jedne
definicije rijei. Po mojem miljenju, vano je rijei uiniti
dijelom svojeg ivota i svoje stvarnosti. Na primjer, kad kaem
"pasivni prihod", kaem to strasno, jer je to vaan dio mojeg
ivota. Pasivni prihod meni znai jednako mnogo kao to veini
zaposlenika znai poviica. Prema rijei poviica ne osjeam
neku strast, jer ona je za mene prihod bez mnogo budunosti.
Proveo sam godine uei kako pretvoriti zaraeni prihod u
pasivni prihod. to vie vremena provodim radei to, toliko vie
iskustva iz stvarnog ivota stjeem. Problem koji imam s
mnogim slubenicima financijskih servisa kao to su brokeri za
dionice, brokeri za nekretnine i financijski planeri, jest to to,
iako vama prodaju investicijske produkte, produkte koji e vam
moda jednog dana pruati pasivne prihode ili prihode od

179
vrijednosnica, oni sami rade samo za zaraeni prihod. Za mene,
to je pomalo van integriteta.

Koliko je dug nos vaeg financijskog savjetnika?

Bogati otac volio je bajke. Jedna od njegovih omiljenih bajki

bila je pria o Pinokiju, drvenom lutku koji je htio postati pravi
djeak. U prii, Pinokio je lagao, i to je vie lagao, nos mu je
postajao sve dui. Tek nakon to je pronaao srce i poeo
govoriti istinu, pretvorio se u pravog djeaka od krvi i mesa.
Kad bi bogati otac priao tu priu svojem sinu i meni, rekao bi:
"To je j o jedan primjer naina na koji se rijei mogu
otjeloviti... U drvetu."
Zabrinem se kad pomislim na milijune ljudi koji na kocku
trita dionica stavljaju svoju financijsku budunost. Milijuni
ljudi zabrinuti su za svoju financijsku budunost dok se broj
otkaza poveava, a trite fluktuira. U jednim novinama koje
sam upravo proitao, objavljena je pria o tome kako su
umirovljenici izgubili najvei dio svoje mirovinske tednje
zbog savjetnika za investiranje i prodavaa osiguranja kojima
su vjerovali. Novinski lanak kae da su savjetnici i agenti
osiguranja poeli tim umirovljenicima prodavati te lane
instrumente, bez sankcija svojih brokerskih kua ili kompanija
za osiguranje, jednostavno zato to su kompanije za koje su
radili smanjile provizije (zaraeni prihod) koje su plaale
agentima pa su agenti pronali nove, lane produkte za prodaju
ljudima koji su im vjerovali, ljudima koji su se nadali
nekakvom pasivnom prihodu i prihodu od vrijednosnica u
starosti.
U sljedeim desetljeima, milijuni ljudi bit e u financijskoj
n e v o l j i j e d n o s t a v n o z a t o to su s l u a l i te t a k o z v a n e
profesionalce s dugim drvenim nosevima. Ljudi od drveta, koji
e vam govoriti: "Trite dionica uvijek raste, uzajamni fondovi
isplauju prosjeno 12 posto godinje, investirajte dugorono, u
razliite stvari i smanjite prosjek trokova vaih gubitaka."

180
Mo integriteta
Iako moji oevi nisu naglaavali vanost istih rijei, obojica su
naglaavali vanost rijei integritet. Obojica su se slagala da je
jedna od definicija integriteta korelacija izmeu rijei i djela
neke osobe. Obojica su govorili: "Sluaj ono to netko govori,
ali to je jo vanije, gledaj to radi. Drugim rijeima, ako
netko kae: "Doi u po tebe u 7 ujutro", i doe po vas u 7
ujutro, onda on u tom trenutku pokazuje 100-postotni integritet.
Njegove rijei i djela su cjeloviti. Ako kae: "Doi u po tebe u
7 ujutro" i ne pojavi se, ne nazove niti se ispria, u tom trenutku
integritet tog ovjeka je 0 posto. Njegove rijei i djela nisu u
skladu. Njegove rijei i djela nisu cjeloviti.
Moj pravi otac ukazao mi je na to kako je jedna od definicija
rijei integritet rije potpunost ili cjelina. Stalno je govorio:
"Vrijedi onoliko koliko ti vrijedi rije." Stalno je podsjeao
svoju djecu na vanost dranja rijei. Govorio bi: "Na kraju, mi
smo ono to govorimo. Na kraju, sve to imamo jest naa rije.
Ako vam rije ne vrijedi, ne vrijedite ni vi." Zato je govorio:
"Nikad ne dajte obeanja koja ne mislite odrati."
Neki dan u Dallasu dva mladia upitala su me mogu li
prisustvovati mojem seminaru o investiranju. Zamolili su
besplatne ulaznice jer nisu imali novca. Budui da su bili vrlo
uvjerljivi, Kim i ja sloili smo se da na ulazu ostavimo dvije
besplatne karte. Nisu se pojavili i shvatio sam zato imaju
problema s novcem, iako imaju odline poslove.

Plan s integritetom
Jedan od jednostavnijih, ali monijih dijelova mojeg plana za
ivot u velikom bogatstvu bio je da pazim na integritet, da
drim rije i da potujem mo rijei usklaujui rijei s djelima.
Tijekom godina, bogati otac poticao me da potujem svoje male
dogovore. Rekao je: "Ako potuje male dogovore, potivat e
i velike. Osoba koja ne moe potivati male dogovore, nikada
nee ostvariti svoje vee snove." Tu ideju iznosim sada, jer ima
mnogo ljudi s velikim planovima, ali njihovi veliki planovi

181
nikada se ne ostvare. Razlog je taj to previe ljudi ima velike
planove, ali ne potuju male dogovore. Kao to je rekao bogati
otac: "Ljudi koji ne potuju male dogovore su ljudi kojima se ne
moe vjerovati. Ako ti se ne moe vjerovati kod malih
dogovora, ljudi ti nee pomoi u ostvarenju tvojih velikih
snova. Ako ne moe odrati rije, ljudi ti ne vjeruju i imaju
malo povjerenja u tebe i tvoje rijei."
Gledao sam na djelu mudrost savjeta obaju oeva o moi rijei.
Vidio sam mnoge ljude koji pokazuju svoje temeljno ponaanje
pod pritiskom. Imam jednog prijatelja koji ne potuje svoje
dogovorene termine sastanaka sa mnom i onda se pita zato ne
elim s njim poslovati. Takoer kri dogovore s drugim
ljudima, kao to su partneri, zaposlenici i bankari, i esto ih
legalno vara. Iako je uspjean, uvijek mora traiti nove ljude s
kojima e poslovati. Umjesto da gradi svoje veze, on ih
unitava i mora poinjati stalno iznova s potpuno novim
ljudima. Nema problema s pronalaenjem novih ljudi, ali
njegov drveni nos raste i sve ga je tee sakriti.
Jedna moja druga prijateljica je osoba koja lae pod pritiskom.
Umjesto da kae istinu, ona lae i nada se da e se time izvui.
Kad je stjeraju u kut ili se konfrontiraju s njom, kae: "To nije
moja krivnja. Ne mogu si pomoi. Osim toga, nisam lagala.
Niste uli to sam rekla." Kao to je rekao moj bogati otac:
"Ljudi koji se ne dre malih dogovora su ljudi kojima se ne
moe vjerovati. Ako ti se ne moe vjerovati kod malih
dogovora, ljudi ti nee pomoi da ostvari velike snove."
Zato ja prenosim mudre rijei svojih oeva, a to su rijei: "Pazi
da ti rijei i djela budu jedno." Kad spominjem brze i spore
rijei, uvjeravam vas da je dio mojeg plana da potpuno shvatim
svaku od tih rijei mentalno, emocionalno i fiziki. Bogati otac
inzistirao je da napravim planove uenja svake rijei na
mentalni, emocionalni i fiziki nain. Na primjer, rekao je:
"Tvoj ivot zauvijek e se promijeniti kad naui kupovati
dionice po veleprodajnim, a ne po maloprodajnim cijenama.
Kad sazna koliko se moe obogatiti kupujui po
veleprodajnim cijenama, vie nikada nee htjeti kupovati po
maloprodajnim." Rekao je: "Tvoj ivot promijenit e se

182
zauvijek kad shvati razliku izmeu tednje novca i stvaranja
novca", i: "Tvoj ivot promijenit e se zauvijek kad naui
zato je bolje imati smanjenje vrijednosti nego se nadati i moliti
za poveanje vrijednosti." Rekao je: "Ako posveti ivot
ostvarivanju tih rijei i uini ih dijelom svojeg ivota, tvoj
ivot bit e daleko drukiji od nekoga tko zna rijei samo po
definiciji."
Znaajan dio mojeg plana bio je da pazim da rijei, koje sam
nauio ili sam ih postao svjestan, postanu to prije aktivni dio
mojeg ivota. Sa stajalita mojeg bogatog oca, ja ne bih imao
integritet kad bih samo bacao te financijske rijei s ciljem da
zvuim inteligentno, da impresioniram druge ljude, a ne bi ih
koristio u svojem ivotu.
Dakle, lekcija koju vam prenosim od svojeg bogatog i
siromanog oca jest: kad radite plan, uinite dijelom tog plana
vae potpuno razumijevanje i upotrebu moi novih, brih rijei
koje elite u svojem ivotu. Nemojte se samo ograniiti na
definiciju, ili jo gore, ne znati definiciju i razbacivati se
rijeima iz argona nadajui se da ete impresionirati laike.
Uinite rijei dijelom svojeg ivota i ukrotit ete njihovu mo.
Bogati otac esto je govorio: "Postoje propovjednici i uitelji.
Propovjednici su ljudi koji ti govore to da radi, ali sami ne
rade to to tebi govore. Uitelji su ljudi koji ljudima govore o
onome to rade ili su ve uinili." Bogati otac rekao je: "U
svijetu novca, biznisa i investiranja, imamo previe
propovjednika."

Zakljuak
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, uzmite si vremena da
stalno nadograujete svoj financijski vokabular i imajte
integritet da radite ono o emu govorite. Uvijek pamtite da su
rijei orue za mozak i da postoje brze i spore rijei prema
bogatstvu.

183
Najdestruktivnija od svih rijei
Bogati otac esto je govorio: "Rije koja je od svih rijei
unitila najvie ivota jest rije sutra." Rekao je: "Siromani,
neuspjeni, nesretni i bolesni su oni koji najvie koriste rije
sutra. Ti ljudi esto govore: "Poet u investirati sutra", "Sutra
u poeti sa svojom dijetom i vjebanjem", ili: "Od sutra
poinjem itati." I tako dalje." Bogati otac rekao je da rije
sutra unitava vie ivota od bilo koje druge rijei. Rekao je:
"Problem kod rijei sutra jest u tome to ja nikada nisam vidio
sutra. Sutra ne postoji. Sutra postoji samo u umovima sanjara i
gubitnika. Ljudi koji odgaaju stvari za sutra otkrivaju da ih
grijesi i loe navike njihove prolosti na kraju sustiu." Zavrio
je svoj komentar o rijei sutra rekavi: "Nikada nisam vidio
sutra. Sve to imam jest danas. Danas je rije za pobjednike, a
sutra za gubitnike."
U slijedeim poglavljima i lekcijama, nauit ete kako danas
napraviti j e d n o s t a v n e stvari koje mogu u velikoj mjeri
poboljati vae sutra.

184
 Dvanaesto poglavlje

Poluga bajki

Od runog paeta do labuda

Bogati otac volio je priu o kornjai i zecu. Jednom mi je rekao:
"Uspjean sam jer sam uvijek bio kornjaa. Nisam imao bogatu
obitelj. Nisam bio pametan u koli. Nisam zavrio kolu. Nisam
naroito talentiran. No, daleko sam bogatiji od veine ljudi jer
nisam stao. Nikada nisam prestao uiti ili iriti svoju stvarnost o
onome to je mogue u mojem ivotu."
Bogati otac volio je bajke i biblijske prie. Na poetku ove
knjige, podijelio sam s vama priu o Davidu i Golijatu. Bogati
otac volio je priu u kojoj mali ovjek moe pobijediti diva
koristei polugu prake. Bogati otac volio je bajke. Iako nije bio
veliki ljubitelj itanja, apsorbirao je lekcije iz tih bajki i te
lekcije vodile su njegov ivot, ivot u kojem je poeo ni iz ega
i na kraju postao financijski mogul.
Mnogo puta, dok smo Kim i ja bili bez novca i ivjeli u
neimatini, pronalazio bih mjesto na kojem bi tiho sjeo i opet
sluao bogatog oca kako mi pria priu o kornjai i zecu.
Sjeam se kako je rekao: "esto e u ivotu upoznat ljude koji
su pametniji, bri, bogatiji, moniji i nadareniji od tebe. Ali to
to oni imaju poetnu prednost ne znai da ti ne moe

185
pobijediti u utrci. Ako zadri vjeru u sebe, radi stvari koje
veina ljudi ne eli raditi i svakodnevno napreduje, utrka
ivota bit e tvoja."
Jo jedna bajka koju je bogati otac volio bila je pria o tri
praia. esto je priu o kornjai i zecu spajao s priom o tri
praia. Kad sam imao negdje oko dvanaest godina, bogati
otac rekao je: "Siromani ljudi grade financijske kue od slame.
Srednja klasa gradi financijske kue od drveta, a bogati grade
financijske kue od cigle." Tada je dodao: "Da bi bio uspjena
kornjaa, u redu je da si spor, ali mora paziti da polako gradi
kuu od cigala."
Kad sam 1968. bio kod kue na boinim praznicima, bogati
otac i njegov sin pozvali su me u svoj novi dom, u apartman na
vrhu njihovog novog hotela. "Sjea li se kako sam ti priao te
prie?" ree on, dok smo s njegovog balkona gledali preko
bijele pjeane plae i kristalno plavog oceana. "Sjea li se
prie o kornjai i zecu i o tri praia?"
"Da", rekoh, jo uvijek zapanjen zbog ljepote njihovog novog
doma, na vrhu novog hotela. "Dobro ih pamtim."
"Pa, ovo je kua od cigala", ree on s osmijehom.
Tog dana 1968. bogati otac nije morao rei mnogo vie od toga.
Priao je bajke tako esto da sam znao da se ova bajka
obistinila. On je bio kornjaa koja se kretala duom, sporijom,
manje sigurnom cestom, ali sada je bio na vrhu i nastavljao se
penjati. Imao je 49 godina i prestigao je mnoge zeeve uz put.
Takoer sam znao da je moj pravi otac sagradio kuu od drveta,
skupu kuu od drveta u vrlo dobrostojeoj etvrti Honolulua.
Moj siromani otac bio je promaknut u ravnatelja kolskog
sustava drave Havaji. I on je doao do vrha svojih ljestava. I
on je postao vidljiv u javnosti, kao i bogati otac. Razlika je bila
u tome to je jedan kontrolirao svoju budunost, a drugi nije.
Jedan je ivio u kui od drveta, a drugi u neboderu od cigala. Za
tri godine, moj otac izgubit e svoj siguran posao, i sve to e
imati bit e njegova drvena kua.

186
Vrijedno je biti runo pae
Tada, 1968. godine, dok sam stajao na balkonu njegovog
apartmana, bogati otac podsjetio me na jo jednu bajku. Bila je
to bajka za koju nisam znao koliko mu znai jer je nikada nije
priao svojem sinu i meni dok smo bili mali. "Znate li priu o
runom paetu?" upita on.
Klimnuh glavom.
"Pa, vei dio svojeg ivota vidio sam sebe kao runo pae."
"ali se, zar ne? Kako si mogao vidjeti sebe kao runo pae?"
bilo mi je to teko povjerovati, jer bogati otac bio je vrlo naoit
ovjek.
"Kad sam ispao iz kole u dobi od trinaest godina, gledao sam
na svijet kao autsajder, netko tko se ne uklapa, netko tko je
i z o s t a v l j e n . Dok sam radio u duanu svojih r o d i t e l j a ,
srednjokolci koji su bili u nogometnom timu dolazili bi i
naguravali me, ili bi nam pravili nered u duanu. Mnogo puta, ti
stariji sportai-nasilnici doli bi i gurali limenke s polica ili
bacali narane na cestu i navodili me da reagiram na neki
nain."
"Jesi li im ikada vratio?" upitah ja.
"Dva puta sam se potukao, ali dobio sam prilino gadne
batine", ree bogati otac. "Ali ne govorim ti ovu priu samo
zbog tih nasilnika. U ovom svijetu ima i drukijih nasilnika."
Pitajui se to bogati otac eli time rei, nastavio sam u tiini
gledati s balkona dok je on nastavljao.
"Poznavao sam i ljude koji su akademski ili intelektualni
nasilnici. Oni bi dolazili u duan i obraali mi se s visine jer su
bili bolje obrazovani. inilo se da gledaju na nas koji nismo ili
u kolu s visine, samo zato jer su mislili da su pametniji od
nas.
"U mojoj koli ima mnogo takvih", rekoh ja. "Izgleda da zato
to misle da su pametniji od tebe ili imaju bolje ocjene, imaju
dozvolu da ti se cere u lice razgovarajui s tobom, ili te potpuno
ignoriraju."

187
Bogati otac klimne. Nastavio je rekavi: "Dok sam radio u
duanu, upoznao sam i drutvene nasilnike. Gledali su me s
visoka jer su bili iz bogatih obitelji, ili su bili lijepi, seksi,
naoiti, popularni i bili su u popularnom drutvu. Mnogo puta ti
klinci bi mi se smijali ili me zadirkivali dok sam ih posluivao.
Sjeam se kako sam pitao jednu od djevojaka iz popularnog
drutva da izae sa mnom, a njezine prijateljice smijale su mi se
zato to sam je pitao. Sjeam se kako je jedna od njih rekla:
"Zar ne zna da bogate djevojke ne izlaze sa siromanim
dekima?" To je stvarno boljelo."
"To se i danas dogaa", rekoh ja. "Upoznao sam djevojku koja
mi je rekla da ne eli izai sa mnom jer nisam pohaao Ivy
League kolu."
"Pa, ti si barem na koledu", ree bogati otac. "Kad su djeca
moje dobi odlazila na koled, osjeao sam se usamljeno,
zaboravljeno i neeljeno. I zato sam se sve ove godine vidio kao
runo pae."
Bogati otac nikada prije nije sa mnom podijelio taj dio svojeg
ivota. Tada sam imao 21 godinu i shvatio sam da njegov sin i
ja imamo prednosti koje on nije imao. Znao sam da je njegov
ivot bio povremeno fiziki naporan, ali nisam imao pojma
koliko mu je bilo teko u mentalnom i emocionalnom smislu.
Dok sam stajao na balkonu njegovog prestinog hotela, poeo
sam shvaati da mi nije ispriao priu o runom paetu kako bi
mi se smilio. Smijeio se i bio je sretan zbog toga. Upitao sam
ga: "Upotrijebio si priu o runom paetu da nastavi. Nisi li?
Nisi upotrijebio tu bajku da bi alio sam sebe, zar ne?"
"Ne", sloi se on. "Upotrijebio sam priu o runom paetu,
priu o tri praia, priu o Davidu i Golijatu i priu o kornjai i
zecu kako bih nastavio. Umjesto da dozvolim tim klincima koji
su bili sportski, drutveni ili intelektualni nasilnici da me
obeshrabre, upotrijebio sam njihovo snobovsko ponaanje kao
poticaj da budem bolji. Danas imam kuu od cigala i mi smo
sada u apartmanu te kue. Da nije bilo tih bajki i biblijskih
pria, danas ne bih bio ovdje. Vie nisam runo pae. Uzimajui
vrijeme za gradnju kue od cigala, koristei polugu poput
Davida i radei polako poput kornjae, doao sam na vrh."

188
"Postao si labud?" rekoh ja uz osmijeh.
"Pa, ne bih iao tako daleko", nasmije se bogati otac. "Bit je u
tome da svi moemo rasti, evoluirati i initi dramatine
promjene u svojem ivotu, ako to elimo. Druga je bitna stvar ta
da se bajke mogu obistiniti. Runo pae moe postati prekrasni
labud, a spore kornjae mogu dobiti utrku."

Runo pae u bogatog labuda

Na svojim seminarima o investiranju, esto pokaem slijedee
strategije izlaza:

Siromani 25,000 $ ili manje godinje

Srednja klasa 25,000 $ do 100,000 $ godinje
Dobrostojei 100,000$ do 1 milijun $ godinje
Bogati 1 milijun $ ili vie godinje
Ultra-bogati 1 milijun $ ili vie mjeseno

Zamolim prisutne da ne budu kao Pinokijo, ve da iskreno kau

to je za njih realno, ako nastave ivjeti na nain na koji ive.
Pitam ih: "Ako nastavite raditi ono to radite danas, na kojoj
financijskoj razini ete izai u dobi od 65 godina?" Takoer ih
podsjeam da manje od jedan posto ljudi izae na razini
dobrostojeeg ivota ili vioj od toga.
Mnogi priznaju da bi bili sretni da izau na razini srednje klase.
Njihova primarna briga je da ne izau na razini siromanih. No,
neki postave i pitanje koje ja oekujem, a to je: "to moram
uiniti da bih doao iznad dobrostojeeg ivota?" U trenutku
kad netko postavi to pitanje, dobiva mogunost evolucije iz
runog paeta u financijskog labuda.
U ovoj fazi teaja o investiranju, ponekad priam bajke ili
biblijske prie koje mi je priao bogati otac. Pitam: "Moete li
prigrliti lekcije iz tih pria i otjeloviti ih u svojem ivotu?
Moete li vidjeti lekcije iz tih pria kao stvarne i mogue za
vas? Moete li zamisliti da krenete kao financijski siromano
pae i zavrite kao bogat i moan labud?" Neki mogu, a drugi

189
blijedo gledaju, pitajui se zato govorim o bajkama na
seminaru o investiranju.
Zatim kaem: "Za mene je promjena iz mentalnog sklopa
srednje klase u mentalni sklop dobrostojeih ljudi bio promjena
jednako velika kao promjena iz runog paeta u labuda."

Od sporog plana do brzog plana

Na jednom od mojih teajeva, mlada ena upitala me: "Koji je
prvi korak?"
Prije no to sam odgovorio, na svojoj ploi nacrtao sam
slijedeu sliku.

Sadraj

Kontekst

Zatim kaem: "1989., dvije godine nakon kraha trita i poetka

recesije, Kim i ja razraivali smo na plan. Bio je to spor plan.
Kim i ja sloili smo se da emo kupovati dvije nekretnine
godinje tijekom deset godina. Kad je trite skrahiralo,
pronalazili smo sve vie poslova. Za manje od godinu dana,
kupili smo pet malih imanja za najam i sva su imala pozitivan
pritok novca. Po mojoj procjeni, pregledali smo preko 600
imanja da bi smo pronali tih pet malih kua u koje je imalo
smisla investirati. No, trite je postajalo sve gore i pojavljivalo
se sve vie poslova. Problem je bio u tome to smo ostali bez
novca."
"Dakle, imali ste prilika, ali ste ostali bez novca?" upita mlada
ena.

190
Pokazujui nacrtanu au, rekao sam: "Shvatio sam da smo
dosegli granice naeg konteksta, nae stvarnosti."
"Dakle, bilo je vrijeme da promijenite stvarnost?" upita drugi
student.
Klimajui glavom, rekoh: "Da. Bilo je vrijeme da promijenimo
stvarnost ili propustimo priliku."
Polaznici su bili tihi i paljivo sluali. Znajui da sam zadobio
njihovu panju, upitao sam: "Koliko vas je vidjelo priliku, ali je
niste bili u mogunosti iskoristiti?"
Veina polaznika podigla je ruke.
"Kad se to dogodi," rekoh ja, "znai da ste doli do granica
svojeg konteksta, onoga to smatrate moguim za sebe, i vaeg
sadraja, a to je akumulirano znanje uz pomo kojega rjeavate
probleme i izazove."
"to se tada dogaa?" upita student. "to bismo trebali uiniti?"
"Veina ljudi odustane, govorei: "Ne mogu to uiniti", ili: "Ne
mogu si to priutiti." Mnogi e pitati prijatelje za njihovo
miljenje, a neki prijatelji e im rei da idu na sigurno i ne
riskiraju."
"Pa to ste vi uinili?" upita student. "to ste uinili kad ste
shvatili da je va plan prespor, da se pojavila prilika i da nemate
novca?"
"Pa, prvo to sam uinio bilo je da sam priznao sam sebi da se
ponaam kao kornjaa koja eli odustati. A nije bilo vrijeme za
odustajanje, bilo je vrijeme za nastavak. Znao sam i to da je
dolo vrijeme da postanem labud i prestanem biti runo pae.
Imajui lekcije iz tih bajki na umu, nastavio sam umjesto da
odustanem. Znao sam da ne znam to uiniti, ali znao sam da
moram uiniti neto. Ti dani neznanja pretvorili su se u tjedne.
Jednog dana Kim i ja vratili smo se s putovanja. Ja sam odlagao
kovege, kad je zazvonio telefon. Zvao je moj omiljeni broker
za nekretnine, koji je rekao uzbuenim glasom: "Upravo sam
pronaao posao dana. Ako si zainteresiran za njega, dat u ti
prednost od pola sata prije no to kaem svojem drugom
klijentu."
"Kakav je to bio posao?" upita student.

191
"Rekao mi je da je to stambena zgrada s dvanaest stanova u
odlinoj etvrti i da kota samo 335,000$, s predujmom od
35,000$, i da prodava jedva eka da je proda. Broker mi je
tada faksirao prodajne podatke o imanju s grubim procjenama
prihoda i rashoda."
"Jeste li je kupili?" upita student.
"Ne", rekoh ja. "Rekao sam brokeru da mi da pola sata i da u
odmah otii tamo da je vidim. Kad sam doao tamo, shvatio
sam zato je to tako sjajan posao, pa sam jurnuo do telefona i
rekao brokeru da u je uzeti."
"Iako niste imali novca?" upita drugi student.
"Nismo imali nita", rekoh ja. "Upravo smo kupili posljednju
od naih pet nekretnina i stvarno nismo imali gotovine jer smo
investirali u nekretnine, te u na biznis. Iako nismo imali novca,
ponudio sam prodavaima ono to su traili, a to je 35,000$
predujma i 300,000$ uz kamate od 8% kroz 5 godina. To je bio
tako sjajan posao da ga nisam mogao previdjeti."
"Zato je to bio tako dobar posao?" upita drugi student.
"Bilo je mnogo razloga. Jedan je taj to su vlasnici ivjeli na
imanju i nikada nisu poveavali stanarine. Stanari su im bili
prijatelji i nisu ih imali srca traiti vie novca, pa su cijene bile
25% nie od trinih. Drugi je razlog bio taj to je par bio
prestar da upravlja imanjem i htjeli su odseliti. Budui da nisu
bili sofisticirani investitori, nisu cijenili vrijednost svojeg
imanja. Bojali su se da e vrijednost njihovog imanja opasti
zbog recesije pa su jedva ekali da ga prodaju. Jo jedan razlog
zbog kojeg je to bila dobra investicija bio je taj to se samo na
milju od tog imanja gradila nova tvornica za raunalne ipove i
vie od tisuu novih zaposlenika doseljavalo je na to podruje,
to je znailo i vie stanarine. Ali injenica da ja nisam morao
ii u banku da posudim novac je ono to je taj posao uinilo
stvarno dobrom prilikom. Zato sam nazvao svojeg brokera i
rekao mu da u im dati punu cijenu i termine. Moj jedini
problem sada je bio kako pronai 35,000$ u trideset dana, kad
je taj par htio odseliti."
"Dakle, trideset dana ste se pitali: "Kako si to moemo
priutiti?"" upita student.

192
"Pa, dvije noi Kim i ja smo se okretali u krevetu, preznojavali i
brinuli", rekoh ja. "Nismo se pitali kako si to moemo priutiti.
Pitali smo se zato smo tako ludi. Ja sam si postavljao pitanje:
"Zato to radim? Ide nam dobro. Nae investicije rade. Zato
moram iriti granice svoje zone udobnosti?" Razmiljao sam o
35,000$. Shvatio sam da je to vie nego to mnogi ljudi zarade
u cijeloj godini prije plaanja poreza, a ja sam to morao stvoriti
za mjesec dana. Htio sam odustati. Moje samopouzdanje bilo je
poljuljano, osjeao sam se neadekvatno, glupo i budalasto.
Nakon etiri noi, napokon sam se primirio i poeo se pitati:
"Kako si to moemo priutiti?"
"I kako ste si to priutili?" upita student. "Jeste li?"
"Napokon, nakon preznojavanja, molitve i nastojanja da ne
odustanemo, odnijeli smo papire u svoju banku i ispriali svoju
priu direktoru banke. Nakon to nas je on odbio, pitao sam ga
zato nas je odbio i to smo mogli uiniti bolje. Nakon to mi je
odgovorio, otili smo u slijedeu banku, i opet su nas odbili. I
opet sam upitao bankara zato smo odbijeni. Do pete banke,
nauio sam strahovito mnogo o tome kakve informacije banke
ele, zato to ele i kako ele da ih prezentiramo. Iako je naa
prezentacija bila mnogo bolja, do pete banke su nas odbijali.
Iako smo gotovo odustali, Kim i ja otili smo u estu banku.
Ovaj put bili smo mnogo spremniji. Znali smo i to zbog ega je
ta investicija dobra. Pokuavajui uvjeriti petoricu bankara,
uvjerili smo sami sebe jo vie u razumnost te investicije. Ovaj
put naa prezentacija bila je jasnija i mnogo profesionalnija.
Izgovarali smo rijei koje je bankar htio uti. Nai brojevi bili
su jasni i ukljuili smo i na izvjetaj s ostalih pet imanja. Sada
smo mogli objasniti bankarovim rijeima i brojevima zato je to
dobra investicija. esti bankar je pristao. Dao nam je ek na
35,000$ za dva dana i tri dana prije roka otili smo javnom
biljeniku i kupili stambenu zgradu s dvanaest stanova."
"to se dogodilo nakon toga?" upita student.
"Trite nekretnina nastavilo je padati, a mi smo nastavili
kupovati", odgovorio sam. "Iako smo imali vrlo malo novca,
nastavili smo kupovati. Do 1994., trite je krenulo prema gore
i postali smo financijski slobodni do kraja ivota. Tu stambenu

193
zgradu prodali smo za preko 500,000$ 1994., a do tada nam je
svaki mjesec stavljala u dep 1,100$. Tih 165,000$ kapitalne
dobiti prenijeli smo bez poreza u stambenu zgradu s trideset
stanova, a ona je i danas jedna od naih zgrada. Ta zgrada nam
stavlja u dep malo vie od 5,000$ mjeseno. S drugim
imanjima i investicijama koje smo imali, zaraivali smo
mjeseno preko 10,000$ pasivnih prihoda, to nas je dovelo na
razinu dobrostojeeg ivota i umirovili smo se. Imali smo oko
10,000$ pasivnih prihoda i oko 3,000$ mjesenih trokova. Bili
smo financijski slobodni."
"Dakle, to nije bila srea", ree student. "Bio je to va plan koji
je ubrzao."
"Bili smo spremni na priliku i zgrabili smo je", rekoh ja.
"Ubrzo nakon 1994., cijene nekretnina otile su u nebesa i
postalo je tee pronai tako dobre poslove i prodavae."
"Dakle, zaradili ste mnogo novca bez imalo vlastitog novca?"
upita student.
"Da, u tom poslu, ali ja vam ne preporuam da uinite to to
smo mi uinili. Investiranje u nekretnine bez vlastitog novca
moe biti vrlo rizino, pogotovo ako nemate rezerve novca za
sluaj da stvari krenu krivo. Upoznao sam mnoge ljude koji su
kupili imanja bez iega, samo da bi otkrili kako su trokovi
imanja mnogo vei od prihoda koje ono nosi. Imao sam
prijatelje koji su bankrotirali jer su kupili imanje ili biznis koji
je bio previe zaduen. Zato ne preporuam otvoreno kupovanje
nekretnina bez novca. Preporuam da steknete neko iskustvo u
kupnji, prodaji i voenju nekretnina prije no to krenete na vee
poslove. Pogledali smo stotine drugih imanja prije no to smo
kupili tu stambenu zgradu, i imali smo pritok novca od naeg
biznisa da bismo podrali neoekivane gubitke od investiranja.
Problem s kupnjom nekretnina bez novca jest u tome to obino
ima previe stvari koje treba plaati, a taj tip investicija moe
vas ive pojesti ako neto krene krivo. Ponavljam: ne
preporuam nikome da uini ono to smo mi uinili. Priam
vam ovu priu iz jo jednog razloga."
"A to je?" upita drugi student.
Vrativi se do ploe, nadopunio sam svoj crte.

194
 Sadraj

Kontekst

"Ovu priu vam priam zato to vam elim objasniti vanost

spremnosti na irenje svojeg konteksta i svojeg sadraja."
"Dakle, danas vam je lako priutiti si imanje od 335,000$ jer ste
proirili svoju stvarnosti i svoju edukaciju. elite li to rei?"
upita student.
"Vrlo lako", odgovorih ja. "Kada danas gledam na to, ini mi se
glupim da 35,000$ predujma smatram velikim novcem, a
stambenu zgradu s dvanaest stanova velikim poslom. Ali tada
mi je to bilo mnogo novca i to je bio vrlo velik posao. Vano je
to to smo Kim i ja bili spremni nadii na kontekst i na
sadraj."
"Ali, veina ljudi ne ide izvan svoje razine udobnosti", ree
drugi student. "Veini ljudi je lake ii na sigurno i rei: "Ne
mogu si to priutiti.""
"Takvo je moje iskustvo", rekoh ja. "Vjerujem da je jedan od
glavnih razloga zato manje od 1 posto ljudi ulazi u razinu
dobrostojeeg ivota ili viu od toga jednostavno to, to je
veini ljudi vrlo neudobno izlaziti iz osobne stvarnosti,
konteksta i sadraja. Veina ljudi rjeava svoje financijske
probleme onim to znaju, umjesto da proire ono to znaju kako
bi rijeili vei problem. Umjesto da krenu na vee financijske
izazove, veina ljudi bori se cijeli ivot s financijskim
problemima s kojima se osjeaju oputeno. Ostaju siromani, ali
lijepi labudovi umjesto da riskiraju da opet postanu runo
pae."

195
 "Jeste li vi opet postali runo pae?" upita student pomalo
cinino.
"Naravno", rekoh ja. "Nakon stambene zgrade od 335,000$,
bilo nam je lako investirati do razine od 2,5 milijuna. Od 1994.
do 2001. bili smo uspjeni u tom rasponu do 2,5 milijuna dolara
i na pasivni prihod porastao je na oko 16,000$ mjeseno bez
mnogo truda. Bili smo definitivno dobrostojei i sada je bilo
vrijeme da krenemo prema bogatstvu. Oni koji poznaju nau
prolost sjetit e se da je prva verzija knjige Bogati otac,
siromani otac bila pisana od 1995. do 1996., da sam 1996.
osmislio i stvorio drutvenu igru PROTOK NOVCA, i da sam
se vratio u svijet biznisa. Istovremeno, 1996. znao sam da je
dolo vrijeme da nauim pretvarati kompaniju u javnu putem
PJP procesa, i tada sam upoznao Petera, kao to sam opisao u
knjizi Vodi bogatog oca u investiranje. Takoer, 1996. Kim i
ja upoznali smo Sharon Lechter i objavili smo knjigu Bogati
otac, siromani otac. Sharon, Kim i ja o s n o v a l i smo
CASHFLOW Technologies, Inc. u jesen 1997. Ulazili smo u
novi svijet s novim kontekstom, sadrajem i prijateljima. Na
kontekst investiranja u nekretnine ostao je na razini od 2,5
milijuna."
"Dakle, na drugim podrujima proirili ste svoj kontekst, ali
niste irili svoju stvarnost s nekretninama. elite li nam to
rei?" upita student.
" U p r a v o to vam g o v o r i m " , rekoh j a . "Sa Sharon k a o
koautoricom i partnerom u biznisu, naa mala kompanija rasla
je bre no to smo mogli i sanjati. Bez Sharon ne bismo bili
tako uspjeni kao to jesmo. Nakon to smo radili 5 godina s
Peterom, imali smo 4 do 6 kompanija koje su ile u javnost kroz
PJP proces u slijedeih nekoliko godina. Naa stvarnost o
onome to je mogue proirila se znaajno i u biznisu i u PJP-u.
Na kontekst je u tim podrujima nainio kvantne skokove."
"Ali vaa stvarnost u nekretninama ostala je ista", ree student.
"Ostala je ista od stambene zgrade za 335,000$ i zapela je
negdje izmeu 335,000$ i 2,5 milijuna $. To je vaa lekcija, zar
ne?"
" T o n o " , r e k o h j a . "To to osoba n a p r e d u j e u j e d n o j
financijskoj areni ne znai da napreduje u svim arenama. Zato

196
smo 2001. Kim i ja odluili da je vrijeme da se vratimo na
nekretnine i opet proirimo zidove naeg konteksta."

Bogaenje postaje lake

Prije mnogo godina, bogati otac rekao mi je: "Jedan od razloga
to bogati postaju bogatiji jest to to, kad jednom otkrije
formulu za bogaenje, to postaje sve lake. Ako nikada ne
otkrije formulu, bogaenje uvijek izgleda teko i ini se
prirodnim ostati siromaan."
Posvetio sam toliko vremena toj temi stvarnosti, sadraja i
konteksta zato to je to bila formula bogatog oca. Njegova
osnovna formula bila je da se nikada ne govori: "Ne mogu si to
priutiti" ili: "Ne mogu to uiniti", i da se umjesto toga izabere
proirenje vlastite stvarnosti. Kao to ve znate, bogati otac
koristio se bajkama i biblijskim priama kao smjernicama za
ivot, koje su ga provele kroz vremena sumnje i straha. Ali
meni je n a j z a n i m l j i v i j a bila njegova lekcija ubrzavanja
bogatstva. Rekao bi: "Kada jednom bude svjestan da je
formula bogaenja stalno irenje vlastite stvarnosti, to
poveava tvoju polugu, bogaenje postaje sve lake i lake. Kod
ljudi koji se zaglave u nekoj stvarnosti i misle da je to jedina
stvarnost, brzina kojom se mogu obogatiti smanjuje se."
Drugim rijeima, bogati otac poduio me da kad se jednom
obogatim, daljnje bogaenje postaje sve lake i bre. Ako se
nikada ne obogatite, ivot postaje tei i sporiji. Znajui to, znao
sam da je dolo vrijeme da Kim i ja opet proirimo svoju
stvarnost o nekretninama. Investirali smo preko pet godina
irei nau stvarnost o biznisu i procesu PJP, i postali smo
bogati mnogo bre no ikada prije. Znao sam da e na slijedeoj
razini bogaenje biti jo lake. Znao sam jer sam vidio kako se
to dogaa mojem bogatom ocu.

Nakon 5 milijuna dolara sve postaje vrlo lako

Krajem 2000., trite dionica se ruilo, na biznis brzo se irio,
nae knjige i igre prodavale su se diljem svijeta, kompanije koje
smo pretvarali u javne lijepo su se razvijale i uskoro su trebale
postati profitabilne. Kim mi je rekla: "elim se vratiti na

197
nekretnine. Moramo investirati u stabilniju aktivu ako elimo
zadrati svoje bogatstvo." Time smo se vratili na trite i u
svoju staru stvarnost, stari kontekst i sadraj. Osjeao sam se
kao onda kad smo pokuavali pronai 35,000$ za stambenu
zgradu od 335,000$. Iako smo sada s lakoom mogli ispisati
ek za tri takve zgrade, i to u gotovini, bez pozajmice, opet smo
bili u nevolji. Stvari nam nisu ile na ruku. U tom trenutku,
znao sam da je opet vrijeme da proirimo svoju stvarnost. Do
tada, Kim i ja traili smo projekte u iznosu od oko 4 milijuna
dolara. Osjeali smo se dobro s tim iznosom jer smo znali da
imamo preko milijun dolara za predujam, ako bi nam bilo
potrebno. Mislili smo da znamo mnogo, ali nismo mogli
pronai imanje ili iznos koji bi nam imao smisla ili bi bio u
skladu s naim novim planom. Tada sam nazvao starog
prijatelja Billa, koji posluje nekretninama u iznosima od vie
stotina milijuna dolara. Nakon to sam ga konano pronaao,
upitao sam ga to ne valja s naim pristupom. Bill je odgovorio:
"etiri milijuna dolara je teak iznos za trite. Banke ne vole
tako velike investicije, a projekti te veliine nisu dovoljno
uzbudljivi za sofisticirane privatne investitore. Ali nakon 5
milijuna, opet postaje lako."
im je to rekao, znao sam da sam na granici svoje stvarnosti,
svojeg konteksta. etiri milijuna dolara bilo je lako i udobno,
ali pet milijuna sada je bilo izvan moje zone udobnosti. Moj um
poeo je vritati, govorei: "Ako ne mogu zainteresirati banku
za projekt od 4 milijuna dolara, kako u ih zainteresirati za
investiciju u nekretnine od 5 milijuna dolara?" Mogao sam uti
svoju stvarnost kako mi govori na glas. Mogao sam uti i
bogatog oca kako mi kae da se sjetim bajki i da se sjetim kako
bogaenje postaje sve lake to si bogatiji, ako prati formulu.
Znao sam da je vrijeme da slijedim formulu i proirim granice
svoje stvarnosti.

Postalo je vrlo lako

Na poetku ove knjige, pisao sam o tome kako je lako rano se
umiroviti pozajmljujui novac od banki. Kad smo Kim i ja bili
spremni krenuti van nae stvarnosti, nae zone udobnosti,
otkrili smo da je jednako lako posuditi novac od drave.

198
Pisao sam o tome kako su porezni zakoni u korist onih u B i I
kvadrantima, a protiv onih u E i S kvadrantima. Pisao sam i to
da su ljudi koji se najvie ale na poreze ljudi iz S i E
kvadranata. Razlog je taj to vam drava eli biti partner dok ste
na B i I strani, jer B i I strana stvara radna mjesta i osigurava
dovoljan broj domova za stanovnitvo. Ja sam to oduvijek znao,
jer mi je to rekao bogati otac, ali nisam imao pojma koliko
drava pomae onima koji pomau dravi, dok nisam potraio
investiciju u nekretnine veu od 5 milijuna dolara, dok nisam
bio spreman proiriti svoj kontekst.
Naa potraga je poela. Sada smo traili vee projekte koji su
bili znatno izvan nae zone udobnosti. Na naem prvom
sastanku s prodavaicom nekretnina koja se specijalizirala za
stanove sponzorirane od strane drave za ljude slabijeg
imovinskog stanja, koji se dogodio 2001. godine, Kim i ja
pokazali smo prodavaici na postojei portfelj nekretnina. U
portfelju smo imali milijune dolara u nekretninama, uglavnom u
vidu zgrada od 30 do 50 stanova.
"Znate kako voditi velike stambene zgrade", rekla je agentica za
nekretnine, ena u kasnim tridesetima. "To je dobro."
"Zato je to dobro?" upita Kim.
"Jer je jedan od zahtjeva drave da svi kojima posuuje novac
moraju imati prethodno iskustvo u voenju velikih stambenih
zgrada. Vi to radite preko deset godina i to profitabilno. Mnogi
ljudi ele dravne pozajmice, ali samo je mali broj kvalificiran
za njih", ree agentica. "Kao to znate, veina ljudi koji
posjeduju nekoliko imanja u koja su investirali eli voditi
vlastite nekretnine, prikupljati stanarine i sami popravljaju
kvarove. Zato nikada ne naue upravljati veim imanjima kao
to vi znate."
Kim i ja klimnuli smo. Znali smo da u posjedovanju nekretnina
postoji mnogo vie toga od prikupljanja stanarina i popravljanja
zahoda. U posljednjih deset godina mnogo smo nauili. Ali sada
je bilo vrijeme da krenemo dalje. Ako smo htjeli krenuti
naprijed, morali smo upoznati nove ljude, nauiti novi
Vokabular i biti spremni na mnogo veu igru. Sluajui ovo
dvoje ljudi koji su bili novi u naim ivotima, shvatio sam da
smo u posljednjih 10 godina postali zeevi i labudovi na tritu

199
nekretnina do 4 milijuna dolara. Bili smo ona velika riba u
malom ribnjaku. Sada je bilo vrijeme da krenemo dalje i da nam
opet bude neudobno, da postanemo spore kornjae i runi mali
paii u mnogo veoj igri.
P o k r a j agentice je sjedio bankar za investicije koji se
specijalizirao za dravne obveznice za kue osloboene poreza.
Kad sam ga upitao kakve programe financiranja drava ima,
odgovorio je: "Ako se vi i va projekt kvalificirate, drava e
vam ponuditi 95 do 110 posto financiranja."
"Mislite, posudit e nam sav novac da kupimo slijedeu
investiciju? Drava e nam dati novac da kupimo vlastitu
aktivu?"
"ak i vie od toga, ako se kvalificirate", ree on. "Drava e
vam ak posuditi novac da popravite ili osposobite projekt ako
se kvalificirate."
"Mislite, ako projekt kota 10 milijuna dolara, posudit e nam
svih 10 milijuna, ili vie? I ako je potrebno 3 milijuna da se
zgrada dovede u red, posudit e nam i taj novac? Posudit e
nam sav novac za nae imanje?"
Bankar za investicije klimnuo je glavom. "Radije bi vam
posudili 20 milijuna ili vie, ali i 10 milijuna bi bilo dobro za
poetak. Kad provedete projekt od 10 milijuna, projekti od 20
ili ak i 50 milijuna dolara bit e u redu, ako imate dobre
prethodne rezultate."
Mogao sam uti bogatog oca kako govori da stvari postaju sve
lake i lake. Ali nisam mogao vjerovati da e biti tako lako. Jo
uvijek u nevjerici, upitao sam: "Po kojim uvjetima?"
"Moda emo moi osigurati kamatnu stopu od 5 do 7 posto,
fiksno na 40 godina, i nepovratno."
"Nepovratno?" upitah. "Mislite, drava mi nee uzeti sve to
imam ako projekt krene po zlu i ne mogu vratiti novac? Moj
bankar mrzi takve pozajmice. Svaki puta kad posudim novac od
njega, on pazi da jamim svime to posjedujem."
"Tono", ree bankar za investicije. "Ali shvaate da se ovdje
p r i m j e n j u j u mnogi uvjeti koji se ne p r i m j e n j u j u na
konvencionalno financiranje od strane banaka."
"To shvaam", rekoh ja. "Ali nisam imao pojma koliko drava
moe biti dobra."

200
"Povremeno u ovim dravnim izdavanjima obveznica ima i
boljih programa. Povremeno se javljaju oprostive posudbe, u
kojima drava jednostavno zaboravi da vam je posudila novac
ako odreene stvari uinite kako treba. To je vrlo slino
donaciji."
"Zato drava to radi?" upitah ja.
"Zato to su jedan od velikih problema s kojima se ova zemlja
suoava stanovi za ljude s niskim primanjima. Drava se boji da
e bez ljudi poput vas milijuni ljudi postati beskunici i biti
prisiljeni ivjeti u slamovima prepunim kriminala, ispod svakog
standarda. Drava progoni gospodare slamova i neke je strpala
u zatvor. Ti gospodari slamova vrebaju siromane i drava ih
eli zaustaviti. U isto vrijeme, drava je spremna ponuditi
milijarde dolara pojedincima poput vas, koji su se dokazali kao
odgovorni menaderi velikih projekata za mnogo stanara."
"Spremni su mi dati novac kako bih postao jo bogatiji."
"Tono", ree bankar za investicije, dok se brokerica za
nekretnine smijeila. "To je vie od novca. To je veliki novac.
Ako budete uspjeni tijekom slijedeih godina, mogu vam
pomoi da posudite milijarde dolara, ako elite postati tako
veliki i bogati. Prole godine, jedan od naih ogranaka morao je
vratiti preko milijardu dolara jer nisu mogli pronai nikoga tko
bi se za to kvalificirao."
Kim je rekla: "Najbolja stvar u bogaenju na taj nain jest to to
inimo mnogo dobra za veliki broj ljudi. Uzbuuje me pomisao
na to da pretvorimo slam u sigurno podruje za stanove
obiteljskih ljudi."
"Upravo je to ono to drava eli od vas. Iz slamova dolazi
najvie naih problema. Tamo se raa i raste kriminal. Ako
moete pretvoriti slamove u sigurna podruja za stanovanje,
imat ete sve vie novca na raspolaganju. Koliko elite."
"Dakle, obogatit emo se tako to emo postati partneri s
dravom?"
"Onoliko bogati koliko elite biti", nasmijei se bankar. "Sve
to morate uiniti jest ono to ste inili prethodnih deset godina,
a to je da posjedujete i vodite velike stambene zgrade. Sve to
morate uiniti jest da kapitalizirate svojih deset godina iskustva.
I voljeli bismo vam pomoi da postanete jo bogatiji. Znate li

201
kako je teko pronai ljude s vaim iskustvom? Samo nam
javite kad ete biti spremni. Ona e vam pomoi u pronalaenju
imanja, a ja u vam osigurati sav novac koji vam je potreban."
Sastanak je uskoro zavrio. Kim i ja smo im zahvalili i krenuli
prema autu. Kad smo uli u auto, sjedili smo tiho u nevjerici.
Tek nakon vie milja poeli smo razgovarati. Napokon je Kim
rekla: "Sjea li se one stambene zgrade s dvanaest stanova
koju smo kupili prije deset godina?"
"Upravo sam mislio na nju", odgovorih ja.
"to bi se dogodilo da smo rekli: "Ne moemo si to priutiti?""
upita ona. "Kakav bi bio na ivot da smo dozvolili da nas
35,000$ zaustavi?"
Zamislio sam se na trenutak i rekao: "Mislim da bismo i danas
govorili isto to. Da nas je 35,000$ zaustavilo tada, zaustavljalo
bi nas i sada." Dok smo se vozili s parkiralita, mogao sam uti
kako bogati otac govori: "Tvoju budunost odreuje ono to
ini danas." Okrenuvi se prema Kim, rekao sam: "Da smo
rekli: "Ne mogu si to priutiti" prije deset godina, i danas bi to
govorili."
Vozili smo se kui u tiini, uzbueni i zahvalni. Dok smo vozili
prema kui, mogao sam uti kako mi bogati otac govori kako je
razlog to veina ljudi nikada ne proe razinu srednje klase to
to ne vjeruju u bajke. Budui da nisu vjerovali u bajke, nisu
nauili lekcije iz tih pria. Dok sam izlazio iz auta, tiho sam
zahvalio bogatom ocu i mogao sam ga uti kako mi govori:
"Uvijek imaj na umu kako se bajke obistine, na ovaj ili onaj
nain."

202
 Trinaesto poglavlje

Poluga velikodunosti

Tko je zaista pohlepan?

Prije nekog vremena, jedan od poznatijih voditelja dnevnika
rekao je uzbuenim glasom: "Nisam uao u biznis jer nisam
pohlepna osoba."
Vei dio svojeg djetinjstva sluao sam takve komentare. Mnogi
ljudi od onih koji su posjeivali dom mojih roditelja bili su ljudi
koji su radili na sveuilitu, u obrazovnom sustavu, sindikatu,
mirovnim snagama, ili u dravnim slubama. Iako to nisu
govorili tako izravno kao TV voditelj, esto se govorilo ili
impliciralo da se ljudi u biznisu bave tim poslom jednostavno
zato to su pohlepni.
Moj bogati otac imao je drukiji pogled na to. esto je govorio:
"Svi smo mi pohlepni do izvjesne mjere. Prirodno je imati elju
za preivljavanjem, boljim ivotom i dovoljno sredstava za
ivot da bi dobro ivjeli kad prestanemo raditi. Ali to to je
netko u biznisu ili je bogat ne znai nuno da je pohlepniji od
bilo koga drugoga. U stvari, moda je ba suprotno." Zatim je
rekao: "Veina ljudi nije bogata zato to nisu dovoljno
velikoduni."

203
U prethodnom poglavlju, kad smo Kim i ja odluili proiriti na
posjed u nekretninama, otvorila se i brana dravnog novca. U
naoj elji da postanemo bogatiji, jedan od prvih koraka bio je
pronalaenje naina da budemo velikoduniji. U ovom sluaju,
bilo je to osiguravanje boljih uvjeta stanovanja za vie ljudi po
boljoj cijeni.
Kada pogledate povijest, vidjet ete da su najbogatiji ljudi bili
vrlo velikoduni na ovaj ili onaj nain. Kao to sam prije rekao,
Henry Ford postao je milijarder time to je masama dao
automobile po pristupanoj cijeni, u vrijeme dok su automobili
bili samo za bogate. U stvari, mnoge automobilske kompanije
koje su izraivale automobile samo za bogate vie i ne postoje.
Te su kompanije ispale iz biznisa, dok je Ford Motor Company
prerasla u svjetsku industrijsku silu, ispunjavajui misiju
Henryja Forda. Dakle, ako se elite umiroviti mladi i bogati, u
redu je biti pohlepan, sve dok stalno pronalazite naine da
dajete sve vie sve veem i veem broju ljudi. Ako to uinite,
pronai ete svoj put do velikog bogatstva.

Omjeri bogatih
Bogati otac volio je omjere, jer, kao to je govorio: "Moe
mnogo toga shvatiti uz malo usporedbe." Za bogatog oca,
omjeri su bili jednostavno usporedbe, kao to je i C/Z omjer
jednostavno usporedba. Kad se radilo o novcu, bogati otac
govorio je: "Siromani i srednja klasa imaju financijskih
problema zato to njihovi omjeri nemaju poluge. Koristio se
omjerom 1:1 da bi ilustrirao omjer poluge siromane osobe ili
osobe iz srednje klase.
Jednog dana, dok sam jo bio na koledu, bogati otac pokazao
mi je svoje omjere. Na papiru je napisao:

Tvrtke: 1:5
Radnici: 1:300
Nekretnine: 1:450
Dolari: 1:6 milijuna
Dionice: 1:2 milijuna

204
Drugim rijeima, njegov omjer tvrtki znaio je da posjeduje
udio u pet tvrtki. Imao je preko 300 radnika koji su radili za
njega. U nekretninama je imao preko 450 stanara, a to nije
ukljuivalo industrijske nekretnine, duane niti restorane. Dok
su godine prolazile, brojevi s desne strane omjera stalno su se
poveavali i zato je postajao sve bogatiji i bogatiji, radei sve
manje i manje.
Omjer mog siromanog oca zapoeo je s 1:1 i zavrio s 1:1.
Zato je on postajao sve siromaniji i siromaniji. Kao to
moete vidjeti prema omjeru poluge, moj siromani otac
vjerovao je u plau za svakodnevni rad. Ponekad je radio i na
dva posla. Iako je radio na dva posla, njegov omjer ostao je 1:1,
prema definiciji mog bogatog oca. Bogati otac govorio je: "Ako
i veina ljudi ima dva posla, oni samo rade vie sati za jednaki
omjer."
Izmeu 1985. i 1990., omjeri za Kim i mene izgledali su ovako:

Tvrtke: 1:1
Nekretnine: 1:0
Dolari: 1: ne mnogo

Imali smo jednu tvrtku koju smo gradili, posjedovali smo kuu
koju nismo raunali kao aktivu, jer nam je svaki mjesec uzimala
novac i nismo imali gotovo nita na tednji. Dionice i druga
papirnata aktiva bili su nam beznaajni, jer su nas kotali, a
nikada nam nisu donosili novac u dep.
Do 1995, nai omjeri poluga izgledali su ovako:

Tvrtke: 1:0
Nekretnine: 1:70
Dolari: 1:300,000

Do tada, prodali smo nau tvrtku, kupili nekretninu koja je

donosila vie prihoda, i stavili neto novca u banku. Vano je
bilo to da su nam nekretnine osiguravale dovoljno novca da
moemo ivjeti dobrostojee i nikada vie ne raditi.

205
Do 2000., nai omjeri poluga izgledali su ovako:

Tvrtke: 1:7
Nekretnine: 1:70
Dolari: 1: milijuni
Dionice 1:1.5 milijuna

I dok omjeri pruaju zanimljivu sliku financijskog napretka,

pravi dobici dolaze u areni biznisa, areni u kojoj se prava
vrijednost novca ili protok novca ne izraavaju u omjerima. Ne
prikazujem vam te brojeve da bih vas impresionirao, niti da bih
se hvalio. U stvari, oklijevao sam da li da ih prikaem jer oni su
osobna stvar i radije ih ne bih prikazivao. Prikazujem ih
jednostavno zato da bih ilustrirao na put i na plan. Takoer ih
prikazujem da bih pokazao ljudima da je mogue poeti ni iz
ega i izgraditi financijsku kuu od cigala, kao u prii o tri
praia.
Iako brojevi nisu veliki, u usporedbi sa svijetom ultra-bogatih,
na plan je da nastavimo s ubrzavanjem bogaenja za jo
nekoliko godina. Ako stvari budu ile prema planu, za nekoliko
godina trebali bismo prijei u svijet ultra-bogatih.
Iz brojeva moete zakljuiti da je na plan tijekom prethodnih
godina bio da se s kupovine nekretnina prebacimo na gradnju
biznisa. Za slijedeih pet do deset godina, na je plan da
nastavimo s izgradnjom biznisa, ali da se vie fokusiramo na
kupnju veih zemljita s nekretninama, uz pomo dravnog
sufinanciranja.
Bit koju vam sada elim prenijeti jest ideja stalnog irenja
konteksta ili stvarnosti i stalne potrage za brim i boljim
sadrajem ili edukacijom. Ako elite slijediti isti put prema
bogatstvu, ne mogu vam dovoljno snano naglasiti vanost
otvorenog uma, izlaenja van osobnih sumnji, ogranienja,
poslunosti, spremnosti na uenje i djelovanje. Upoznao sam
mnoge ljude koji ele financijski rasti tom brzinom, ili jo i
bre, ali mnogi nisu spremni iriti svoj kontekst ili poveati svoj
sadraj. To su ljudi koji imaju problema s jednom stvari ili idu
od projekta do projekta, nadajui se da e se obogatiti upravo na

206
tom projektu. Tvrdim da e, ukoliko kontekst i sadraj neke
osobe stalno rastu, ta osoba biti sve bogatija, bez obzira na to o
kojem se projektu radilo. Nee vas uiniti bogatim proizvod ili
nova ideja. Uinit e vas bogatim va kontekst i sadraj. Kao
to sam rekao u drugim knjigama, Ray Kroc postao je milijarder
prodajui milijune prosjenih hamburgera, a Starbucks je
postala svjetski poznata marka prodajui alice kave.
Bogati otac esto je govorio: "Ako ne promijeni svoj sadraj i
svoj kontekst, tvoji omjeri e ostati isti." Imam prijatelja koji
uvijek ima novu ideju za zaradu milijuna. Neki dan me nazvao i
zamolio da investiram u njegov najnoviji plan. Imao je odlinu
ideju o prodaji odjee. Rekao je: "Svaki dan ljudi dolaze u ovaj
duan i trae tu marku odjee. Moj ef je ne eli. Zato mi ne
da novac i otvorit u duan preko puta ovoga. Dijelit emo
profit 50:50."
Kad sam upitao prijatelja je li spreman pohaati teajeve o
menadmentu protoka novca, menadmentu maloprodajnih
duana, prodaji, marketingu, zapoljavanju i otputanju, odbio
je. Njegov odgovor bio je: "Zato bih morao to uiniti? Radio
sam godinama u ovom duanu. Ne moram nita vie uiti da bih
vodio duan." Nakon to sam ga odbio, nazvao me u vezi
drugog projekta i opet sam ga odbio.
Odbio sam ga jednostavno zato to sumnjam da je voljan
promijeniti svoj kontekst i sadraj. On samo eli zaraivati, a s
obzirom na njegovu dob, da je znao s novcima, ve bi bio
bogat. I on tako nastavlja misliti da ima novu super ideju, ili
priliku za biznis koja e ga uiniti bogatim, a ne da ga njegov
kontekst i sadraj zaustavljaju. ak i kad bi otvorio taj duan i
kad bi njegovi proizvodi bili uspjeni, mislim da bi njegov
omjer i dalje bio 1:1. Drugim rijeima, on bi vjerojatno morao
biti u duanu danonono, uz vrlo male mogunosti irenja, s
obzirom na njegov trenutni kontekst i sadraj.

Zato se teko obogatiti

Teko je, pa ak i skoro nemogue obogatiti se uz kontekst i
sadraj koji vas ograniavaju na razinu poluge 1:1. To je teko

207
zato to nema poluge. Kada pogledate Kvadrant PROTOKA
NOVCA prikazan dolje,

moete shvatiti zato je lijevoj strani kvadranta, E i S strani,

tee obogatiti se zbog omjera poluga. U najveem broju
sluajeva, omjer E i S strane je 1:1. Na primjer, veina
zaposlenih moe raditi samo za jednu kompaniju. Iako oni
mogu imati i drugi posao, jo uvijek ulaze u omjer 1:1. Isto
vrijedi i za mnoge male poduzetnike ili samozaposlene. Onaj
moj prijatelj koji je htio otvoriti duan s odjeom najvjerojatnije
bi bio vezan uz jedan duan. Iskreno sumnjam da bi mogao
voditi vie od jednog duana. Zubar moe raditi samo s jednim
ustima u jednom trenutku, a odvjetnik ili raunovoa ima samo
ogranien broj radnih sati na dan.
Kad sam razgovarao sa svojom savjetnicom za porez, Diane
Kennedy, rekla je: "Velika veina profesionalaca s visokim
prihodom iz S kvadranta zaglavi se na prihodu od 100,000$ do
150,000$." Diane objanjava: "Oni koji zarauju vie mogu to
zato to su visoko specijalizirani i naplauju vie novca po satu
ili po projektu. Ta skupina zarauje oko 500,000$ godinje.
Vrlo malo njih zarauje vie od toga." I opet je problem u
omjeru poluge 1:1.
U prethodnom poglavlju o bajkama, jedna od spomenutih bajki
je pria o kornjai i zecu. Jedan od naina na koji zeevi u
ivotu dobivaju poetnu prednost jest to to imaju neki poseban
dar, inteligenciju ili talent. Mogu biti odlini u uenju, sjajni
sportai, ili umjetnici poput filmskih zvijezda. Mnogi uspiju

208
rano u ivotu. No kornjaa poput mene zna da je jedini nain da
pobijedi u utrci koritenje poluga. Bio je to isti plan kakav je
koristio moj bogati otac. Da sam stvarno pametan, na primjer
nuklearni fiziar, mogao bih biti uspjean u tradicionalnom
svijetu biznisa i penjati se po korporacijskoj ljestvici. Ali jo u
ranom dobu ivota, dok sam imao problema u koli, znao sam
da moram pronai svoj nain dobivanja utrke. Danas je moj
prihod vei od prihoda mnogih mojih vrnjaka koji su rano u
ivotu dobili dobro plaene poslove. Moj prihod je vei jer sam
koristio polugu aktive umjesto poluge svojeg rada.
Za one meu vama koji se ele umiroviti mladi i bogati - jedna
od odluka koju ete moda morati donijeti jest otkrivanje utrke
u kojoj imate najvie anse za pobjedu. Na primjer, ako ste
poput zvijezde bejzbola Alexa Rodrigueza, koji je dobio 252
milijuna dolara za ugovor na deset godina, plus prihodi od
r e k l a m a , oito je za vas n a j b o l j i E k v a d r a n t . Iako je
Rodriguezov omjer kroz deset godina 1:1, to je prilino dobar
omjer u financijskom smislu. Ako moete biti filmska zvijezda
poput Julije Roberts, koja zarauje 20 milijuna dolara po filmu,
to je oito najbolji put za vas. Tajnik riznice u vladi Georgea W
Busha, Paul O" Neill, dobio je preko 100 milijuna dolara u
dionicama kao zaposlenik Alcoe. Iako radi u omjeru 1:1,
njegova plaa je vrlo dobro potpomognuta polugom. Ako
smatrate da vam je najbolja ansa za uspjeh put do vrha
hijerarhije u nekoj velikoj korporaciji, to je tada za vas najbolji
put, iako je to omjer 1:1. Kim i ja slijedili smo stope bogatog
oca jer smo osjeali da imamo najvie anse za financijski
uspjeh ako slijedimo njegov put. To je bio put koji je od nas
zahtijevao kupnju aktive. To je bio put koji je od nas zahtijevao
da radimo na stalnom poveanju naih omjera poluga.

209
Dobar put za kornjae
Postoji jo jedan razlog zato sam ja osobno izabrao put
b o g a t o g oca. Razlog se nalazi u d i j a g r a m u Kvadranta
PROTOKA NOVCA prikazanom dolje:

(Ogranieno) (Beskrajno)

Prije mnogo godina, bogati otac pokazao je lijevu stranu

kvadranta i rekao: "Potencijal zarade E i S strane je ogranien.
Potencijal zarade s desne strane je neogranien."
Bogati otac pojasnio je to rekavi: "Nevolja u prodavanju
tvojeg rada za novac je u tome to moe uiniti samo
ograniene stvari. Ako naui kupovati ili graditi aktivu kako bi
generirao novac, moe polako ali sigurno uveavati svoj
prihod. U stvari, desna strana kvadranta je odlina strana za
kornjae, kornjae koje polako ali sigurno kupuju sve vie i vie
aktive."
Bogati otac rekao je: "Problem kod prodaje rada jest u tome to
tvoj rad nema dugorone vrijednosti. Ako kupi imanje za
iznajmljivanje i profitabilno ga iznajmljuje, rad koji si
upotrijebio za kupnju imanja za iznajmljivanje nagrauje se
stalno iznova, godinama. Drugim rijeima, godinama e
dobivati plau za neto to si uinio za manje od tjedan dana."
Na primjer, 1991. Kim i ja kupili smo imanje u jednom
odmoritu za 50,000$. To je bio odlian posao, jer se u poetku
prodavalo za 134,000$. Kupili smo ga od banke u fazi steaja.

210
Od 1991. dobivali smo neto prihod od preko 1,000$ mjeseno,
ili preko 12,000$ godinje i to vie godina. Vrijeme koje nam je
bilo potrebno da kupimo to imanje i ponemo ga iznajmljivati
bilo je manje od osam radnih sati. Razmiljali smo o tome da ga
prodamo i zadrimo razliku, ali to bi znailo previe problema u
to vrijeme.
Problem kod rada za novac jest u tome to svakog jutra iznova
morate prodavati svoj rad za novac. U veini sluajeva, ako
radite za novac, va rad nema dugoronu vrijednost. Povrh toga,
ako radite za novac, va potencijal zarade je ogranien. Ako
radite tako da polako kupujete aktivu, va potencijal zarade je
neogranien i taj prihod moete predati i slijedeim
generacijama. Va posao ili profesija nisu neto to biste mogli
u svojoj oporuci prenijeti na svoju djecu.

ivot postaje laki

Bogati otac ukazao je na to da rad za novac putem prodavanja
rada znai da ivot postaje sve tei, jer morate raditi sve vie da
biste zaradili vie novca. Rekao je: "Ako va omjer poluge
ostaje 1:1, va e ivot postati sve tei. Ako radite za sve vei
omjer poluge, ivot postaje laki i zaraujete sve vie i vie
novca."

Kvantni skok u bogatstvu

Veina nas ula je za termin kvantni skok. Drugi moda koriste
termin eksponencijalnost, to znai vie od linearnog porasta u
neemu. Drugim rijeima, 1+1 nisu 2. U kvantnom skoku
bogatstva ili eksponencijalnom porastu koliine novca, 1+1
moe iznositi 5, 6, 7 ili vie. Drugim rijeima, ako vrijedno
radite i izgradite vrstu kuu od cigala, po mojem iskustvu
esto se dogaaju nagli kvantni skokovi bogatstva, kvantni
skokovi koje ljudi, koji slijede 1:1, nemaju.
Na primjer, od 1985. do 1990. ivot za mene i Kim bio je
uglavnom ivot pun financijskih problema. Iznenada, izmeu
1990. i 1994. Kim i ja imali smo iznenadni eksponencijalni
razvoj bogatstva i financijskog uspjeha. Od 1994. do 1998.,

211
ivot je opet postao prilino stabilan. Vrijedno smo radili
gradei aktivu, specifino tvrtke. Nismo kupovali mnogo u
smislu nekretnina, budui da je cijena imanja previe narasla, a
traenje dobrog posla trajalo predugo. Iznenada, 1999., ne samo
da su moje knjige i igre dobro krenule, ve su krenuli i mnogi
nai drugi biznisi i investicije.
To je izgledalo kao nagli val dobre sree, novih prijatelja i
novih mogunosti, ali u stvarnosti, bile su to godine rada bez
mnogo rezultata i s povremenim financijskim neuspjesima, i oni
su bili izvor vala eksponencijalnog bogatstva. To se dogaa
zato to vrijednost aktive esto raste eksponencijalno, dok se
vrijednost vaeg rada poveava samo inkrementalno. Na
primjer, moj raunovoa rekao mi je da je vrijednost jedne od
mojih kompanija porasla na 40 milijuna dolara 2000. godine. Po
toj smo je cijeni mogli prodati da smo to htjeli. U isto vrijeme,
jedan od naih odvjetnika povisio je svoju satnicu na 25$ po
satu. To je p r i m j e r razlike izmeu e k s p o n e n c i j a l n o g i
inkrementalnog rasta u prihodima. To je jo jedan primjer
injenice da je potencijal zarade s lijeve strane kvadranta
ogranien, a s desne gotovo beskonaan.
Jo jedan primjer kvantnog skoka dogodio se s brojnim
dionicama kompanija koje smo posjedovali. Od 1996. do 1998.,
radili smo na kupovini dionica javne kompanije. Ta kompanija
iznenada je bankrotirala i izgubili smo sve to smo u njoj imali.
Nae dionice postale su bukvalno bezvrijedne. No, zahvaljujui
iskustvu koje smo stekli radei na kupnji velikog udjela u toj
kompaniji, prebacili smo ono to smo nauili na kupnju dionica
u boljim kompanijama, po vrlo niskim cijenama. Od tada smo
kupili mnoge dionice u kompanijama koje su dobro krenule i te
su dionice bile vrlo uspjene, ak i na tritu koje pada.
Na poetku ove knjige pisao sam o novinaru koji me kritizirao,
govorei da veina novih kompanija propada na samom
poetku. Danas, iako je rizik pokretanja biznisa jo uvijek
visok, iskustvo koje sam stekao vodei male kompanije s
problemima, a koje su na kraju propale, uvealo je moju
sposobnost da pokreem kompanije koje su stabilnije i imaju
bolje dugorone anse za uspjeh. Kad se osvrnem na uspjeh

212
k n j i g e Bogati otac, siromani otac i nae k o m p a n i j e
richdad.com, vidim kako je najvei dio naeg trenutnog uspjeha
proizaao iz mojih neuspjeha u prolosti. Sharon i Kim takoer
su imale svoje neuspjehe i razoarenja u poslu, no ti su
neuspjesi postali lekcije koje su doprinijele naem zajednikom
uspjehu danas. Ono to smo kao grupa nauili, dalo nam je ono
to danas izgleda kao iznenadan kvantni skok uspjeha koji
danas uivamo.
Sve to govorim kako bih vas ohrabrio da nastavite, iako se
moete susresti s neuspjesima na svojem ivotnom putu. Ako
uite iz svakog neuspjeha, umjesto da okrivljujete ili se
ispriavate, vae znanje e se uveati. Ako stalno radite na tome
da postanete sve velikoduniji i da usluite sve vie ljudi, da
poveate svoje omjere poluge, siguran sam da ete i vi
p r o i v j e t i t e i z n e n a d n e u s p j e h e , k v a n t n e s k o k o v e ili
eksponencijalne poraste bogatstva. ini se da se ak i kornjae
mogu kretati bre ako im vjetar pue u lea.

Mo mrea
Naiao sam na zakon koji se zove Metcalfeov zakon, a koji
djelomino objanjava kvantne skokove ili eksponencijalne
poraste bogatstva. Robert Metcalfe je jedan od osnivaa
3Com-a, kompanije koja je stvorila PalmPilota. Njegov zakon
kae kako je ekonomska mo tvrtke kvadrat broja u mrei.
Pria o faks mainama pomae nam da shvatimo jasnije taj
koncept. U mojim ranim danima u kompaniji Xerox, imali smo
zadatak prodavati faks maine. Problem u ranim 70-tim bio je
taj to je vrlo mali broj ljudi imao faks maine, a jo manji broj
ljudi znao je kako one funkcioniraju. Budui da je postojalo
tako malo faks maina, njihova ekonomska vrijednost bila je
niska. No, kako je vrijeme prolazilo, sve ih je vie ljudi
koristilo i iznenada se dogodila eksplozija njihove popularnosti.
Danas veina mojih prijatelja ima faks maine kod kue, kao i u
tvrtkama.
Evo Metcalfeovog zakona: Ako imate samo jednu faks mainu,
vaa ekonomska vrijednost je jedan, prema formuli

213
 l:l(na kvadrat).
Ekonomska vrijednost 1 na kvadrat je jo uvijek 1. Ali onog
trena kad imate dvije faks maine, ekonomska vrijednost mree
ne raste linearno. Raste kvantno. Onog trena kad nabavite drugu
faks mainu, ekonomska vrijednost raste na 4, ne na 2.

1:22 = ekonomska vrijednost 4

Kad se u mrei nalazi 10 faks maina, brojevi izgledaju ovako:

1: 102 = ekonomska vrijednost 100

S kvadrant pati
L j u d i k o j i d j e l u j u k a o o b r t n i c i , ili n e k i d r u g i o b l i k
samozaposlenih malih poduzetnika, esto nemaju prednosti
Metcalfeovog zakona. Jedan od razloga iz kojih je franiza
p o p u t M c D o n a l d s " a m o n i j a od o b i t e l j s k o g t a n d a s
hamburgerima jest Metcalfeov zakon.
Otkrio sam kako ljudi koji se trude da postanu okorjeli
individualci esto moraju raditi mnogo vie kako bi sauvali
svoju autonomiju. Zato se mnogi profesionalci pridruuju
udrugama kako bi imali vei utjecaj u svijetu.

E kvadrant se okuplja u sindikate

Godinama ljudi iz E kvadranta poznaju vrijednost organiziranja
u radnike sindikate. Udruujui se, zaposlenici iz E kvadranta
imaju mnogo veu mo nego da pokuavaju pregovarati kao
pojedinci. Danas je jedan od najmonijih i najbogatijih
radnikih sindikata u Americi NEA (Nacionalno udruenje
edukatora). Jedan od razloga iz kojih se na obrazovni sustav
sporo mijenja jest mo uiteljskih sindikata. Oni poznaju mo
mree.

214
Mo monopola

Bogati otac esto je govorio: "Formula velikog bogatstva nalazi

se u igri Monopoly. Mnogi od nas poznaju tu formulu, formulu
kupovanja etiri zelene kue i njihove razmjene za jedan crveni
hotel. Formula bogatstva iz igre Monopoly takoer slijedi
Metcalfeov zakon. Kad pogledate usporedbu omjera mojeg
siromanog oca i mojeg bogatog oca, moete shvatiti zato se
ekonomska mo mojeg bogatog oca nastavila uveavati, a
ekonomska mo siromanog oca ostala ista.

Siromani otac Bogati otac

Nekretnine 1:1 uvijek isto 1:450, stalno raste

Drugim rijeima, ekonomska mo mojeg siromanog oca ostala

je 1. Jedan na kvadrat jo je uvijek 1. Sve to je imao bila je
njegova kua. U ovom primjeru, ekonomska mo mojeg
bogatog oca bila je 450 2 . Kontrolirao je preko 450 zgrada za
iznajmljivanje. Njegova ekonomska mo rasla je
eksponencijalno. Kad pogledate omjer mojeg siromanog oca,
1:1, a zatim i faktor poreza na njegov prihod, 50 za zaraeni
prihod, moete vidjeti zato se ekonomska mo m o j e g
siromanog oca nije poveavala, iako je radio sve vie i vie.
Prihod mojeg bogatog oca je rastao, njegova ekonomska mo je
rasla, i plaao je sve manje i manje poreze.
1985. godine Kim i ja imali smo plan da kupujemo dvije zgrade
za iznajmljivanje godinje. Svoje prvo imanje kupili smo 1989.
Kad smo imali pet zgrada, naa ekonomska mo bila je 5 2 ili 25.
Ne samo da nam je ekonomska mo rasla, raslo je i nae
samopouzdanje, kao i nae iskustvo. Kad smo kupili stambenu
zgradu s dvanaest stanova, na omjer poluge bio je 1:17, a naa
ekonomska mo 1:172 ili 289. Drugi koji su imali samo svoju
kuu i nisu investirali u nekretnine tijekom pada trita, imali su
omjer nekretnina koji je ostao 1:1 i njihova ekonomska mo
ostala je 1. Kim i ja imamo cilj da 2005. godine u svojem

215
portfelju imamo 1,000 ili vie zgrada za iznajmljivanje. Pitanje
je, kolika je ekonomska mo od 1,000?
Ovaj primjer objanjava kako osoba koja djeluje u B ili I
kvadrantu moe ubrzo prestii vrlo pametnu, talentiranu ili
dobro obrazovanu osobu u E ili S kvadrantu, iako osoba u E ili
S kvadrantu zarauje vie novca. Metcalfeov zakon objanjava
zato je moj bogati otac na kraju zaraivao vie na godinu nego
to je moj siromani otac zaradio cijeli ivot. Metcalfeov zakon
objanjava i zato kornjae mogu pobijediti zeeve ako nastave
kupovati aktivu, umjesto da rade za novac, to mnogi zeevi
esto ine.

Biznis mrenog marketinga

Nakon to sam shvatio Metcalfeov zakon, zakon mrea, znao
sam zato organizacije mrenog marketinga nude tako mono
sredstvo prosjenim ljudima poput mene i vas. Primijenivi
Metcalfeov zakon na biznis mrenog marketinga, poinjete
uviati mo ove vrste biznisa.
Na primjer:
Osoba iz E ili S kvadranta odlui se ukljuiti u organizaciju
mrenog marketinga i ui kako se prebaciti u B kvadrant. Radi
godinu ili dvije i stekne potrebnu edukaciju i mentalni sklop.
Recimo da se tijekom dvije godine ne dogodi mnogo. Ljudi
dolaze i odlaze iz biznisa bez veeg uspjeha. Dakle, nakon
godinu ili dvije, njihov omjer poluge ili ekonomska mo ostali
su isti. Nije mnogo drukije od E ili S kvadranta:

1:12
Ekonomska mo 1

Iznenada, u treoj godini, kontekst te osobe se proiri, ima novi

sadraj i odjednom privue i obui tri nova kandidata koji
takoer ele izgraditi biznis.
Njihov omjer poluge i ekonomska mo izgledaju ovako:

1:3
Ekonomska mo 9

216
U tri godine dogodio se kvantni skok moi.
Nakon pet godina, ta osoba ima mreu od 10 ljudi, a njihov
omjer poluge izgleda ovako:

1:10
Ekonomska mo 100

Recimo sada da ta osoba zakljui kako je deset ljudi dovoljno i

fokusira se samo na njih. Uskoro, nakon samo nekoliko godina,
recimo da tih deset ljudi ima svaki po deset ljudi u mrei
(1:10:10). To znai da prva osoba sada u mrei ima 100 ljudi.
Zatim, s vikom novca, ta osoba poinje kupovati stambene
zgrade. Poinje sa stambenom zgradom od 100 stanova:

Biznis: 1:10:10
Nekretnine: 1:100

Unutar 5 do 10 godina, ta osoba ne samo da je izala iz E i S

strane kvadranta, ona je znaajno poveala svoju ekonomsku
mo na B i I strani kvadranta, neto to je teko uiniti na E i S
strani. Iznenada, osoba koja je nainila promjenu je daleko
bogatija, zarauje mnogo vie novca i ima veu ekonomsku
mo od kolega koje je ostavio u E ili S kvadrantu.
Nakon petnaest godina, brojevi mogu biti zapanjujui.
Ovo je pojednostavljeni primjer razloga zato preporuam neke
od kompanija mrenog marketinga. Kao to njihovo ime kae,
to je mrea... A to pogoduje Metcalfeovom zakonu, koji mjeri
mo mrea.
Kada danas govorim ljudima koji brinu o svojoj mirovini ili
u z a j a m n i m fondovima u mirovinskom raunu, esto im
preporuam da svojem portfelju pridodaju mreni marketing.
Kaem im: "Ako stvarno slijedite lekcije koje poduavaju neki
biznisi mrenog marketinga i izgradite solidne biznise sa
solidnim ljudima u mrei, otkrit ete da je taj biznis mnogo
sigurniji od uzajamnih fondova u vaem mirovinskom fondu.
Ako se zaista trudite da ljude u svojoj mrei uinite bogatima,

217
oni e vas uiniti bogatima i vrlo sigurnima. Po mojem
miljenju, biznis mrenog marketinga daleko je sigurniji od
trita dionica jer raunate na ljude koje volite i kojima
vjerujete i svi vi zajedno krotite mo Metcalfeovog zakona,
zakona koji mjeri snagu mrea."

Mree krote mo velikodunosti

Bogati i moni razumiju mo mrea. McDonald"s je mrea

prodavaonica hamburgera povezana u cijelom svijetu. General
Motors je mrea prodavaa automobila u Americi. Exxon je
naftna kompanija s naftnim poljima, tankerima, naftovodima i
benzinskim crpkama povezanima u cijelom svijetu. Ako moni
i bogati koriste mree, ne biste li trebali i vi? Safeway je lanac
duana koji distribuira hranu u cijeloj zemlji. CBS, NBC, ABC,
CNN, PBS, CBN su vrlo mone komunikacijske mree.
Bogati otac rekao je: "Ako eli biti bogat, mora graditi mree
i povezivati svoje mree s drugim mreama. Kroz mree se lako
obogatiti zato to je lako biti velikoduan u mrei. S druge
strane, ljudi koji djeluju sami ili kao pojedinci, ograniavaju
svoje mogunosti ekonomskog uspjeha." Dodao je: "Mree su
ljudi, biznisi ili organizacije s kojima si velikoduan, jer ti
podrava njih, a oni podravaju tebe. Mree su moni oblici
poluge. Ako se eli obogatiti, izgradi mreu i povei se s
drugim mreama."
Na poslovni plan za richdad.com zasnovan je na mrenom
povezivanju, a ne natjecanju s organizacijama naroito ako su
vee od nas. Danas smo umreeni s AOL Time Warnerom,
Time Lifeom, Nightingale-Conantom, PBS-om, izdavaima u
etrdeset zemalja, mnogim crkvenim organizacijama, i nekoliko
organizacija mrenog marketinga. Radimo zajedno kako bismo
osnaili jedni druge i uinili se vitalnijima i bogatijima. Daje se
i uzima, dijele se snage i minimiziraju slabosti i to nas sve ini
snanijima.
Otkrili smo da kroz kooperativnost i fokus na to da ljudi s
kojima poslujemo budu financijski uspjeni, rastemo
eksponencijalno. Primijetio sam kako pojedinci ili tvrtke koji se

218
primarno fokusiraju samo na to da se obogate ili uzimaju vie
nego to daju, nisu dobri partneri u mrei. Primijetio sam kako
ljudi koji ele samo uzimati i brinu samo o sebi, esto
dugorono gledano moraju raditi mnogo vie i zarauju manje.
Jednom sam bio u odboru kompanije u kojoj je bilo oito da
predsjednik ne mari za kompaniju. Sve o emu je mario bila je
njegova plaa i njegov zlatni padobran. Nije mario za mreu, u
ovom sluaju tvrtku sa stotinama zaposlenih koji su je odravali
na ivotu. Sve na to je mislio bio je on sam. Ne moram ni rei
da smo doveli novog predsjednika. Kljuna toka za uspjeh u
mrei jest iskreni interes za to da pojedinci ili organizacije s
kojima ste umreeni takoer budu uspjeni. Ne moete misliti
samo na sebe, kao to se ini da je sluaj s previe ljudi i
organizacija.
Tijekom godina, Kim, Sharon i ja upoznali smo osobe,
savjetnike ili organizacije koji su htjeli raditi s nama samo ako
bi bili sigurni da e prvo biti plaeni. Drugim rijeima, inilo se
da im je plaa koju smo im plaali vanija od usluge koju su
nam pruali.
Nedavno smo unajmili savjetniku tvrtku da pregleda nae
unutarnje marketinke sustave. Zatraili su velik honorar prije
bilo kakvog posla. Platili smo im i tri mjeseca kasnije doao je
njihov izvjetaj. Nakon to smo proli kroz zbrku izvjetaja,
shvatili smo da je sve to pie u izvjetaju to da moramo
zadrati suradnju s njihovom tvrtkom i platiti im za jo tri
godine unaprijed. Nije bilo niti jedne preporuke za to kako da
poboljamo nae marketinke sustave. Postojao je samo
prijedlog za vie rada. To je primjer prodavaa koji svoje cijene
istie ispred potreba klijenta. Ne moram ni rei da nismo
potpisali ugovor.
Kad sam bio u srednjoj koli, bogati otac zamolio me da doem
i gledam ga dok zapoljava novog ovjeka koji e rukovoditi
njegovim industrijskim parkovima. Na sastanak u njegovoj
kancelariji dola su tri kandidata. Nakon to im je bogati otac
objasnio zadatak, upitao ih je imaju li kakvih pitanja. Pitanja su
bila zanimljiva. Pitali su:
1. "Koliko u dnevno imati slobodnog vremena?"

219
 2. "Koliko imam bolovanja?"
3. "Kakve su beneficije?"
4. "Kada u dobiti poviicu i promociju?"
5. "Koliko imam plaenog godinjeg odmora?"

Nakon sastanka, bogati otac upitao me to sam uoio.

Odgovorio sam: "Bili su zainteresirani samo za to koliko e
dobiti. Niti jedan te nije pitao kako ti moe pomoi u izgradnji
tvrtke ili to mogu uiniti da bi tvrtku uinili profitabilnijom."
"To sam i ja uoio", ree bogati otac.
"Hoe li zaposliti nekog od njih?"
"Naravno", ree bogati otac. "Traim zaposlenika, a ne
partnera. Traim nekoga tko eli zaraivati novac, a ne
obogatiti se."
"Nije li ti to zvualo pohlepno?" upitah ja. Oni od vas koji su
proitali ostale moje knjige sjetit e se da me bogati otac uvijek
uio da radim besplatno, a ne za novac.
"Da, jest", ree bogati otac. "Ali svi smo mi pohlepni do
izvjesne mjere. Oni vjerojatno nikada nee postati bogati, i to
ne zato to su pohlepni; nee se obogatiti jer nisu dovoljno
velikoduni."
Drugim rijeima, njihov omjer poluge vjerojatno e uvijek biti
1:1. Bogati otac rekao je: "Veina ljudi nee se nikada obogatiti
jer sve na to misle jest plaa za svakodnevni posao. U plai za
svakodnevni posao nema mnogo poluge, jer bez obzira na to
koliko radio ili koliko si plaen, omjer je jo uvijek 1:1."
Jedan od razloga zato je bogati otac uio svojeg sina i mene da
radimo besplatno bio je taj da nauimo davati i graditi aktivu
prije no to primimo.
Prije mnogo godina, bogati otac nacrtao je ovaj dijagram kako
bi objasnio svoje rijei. On je taj dijagram nazvao Tko je plaen
prvi a tko je plaen najvie dijagram:

1. Vlasnik tvrtke
2. Investitori
3. Specijalisti (raunovoe, zaposlenici, savjetnici)
4. Zaposlenici
5. Aktiva (tvrtka ili druga investicija)

220
 Bogati otac govorio je: "Vlasnik tvrtke mora najprije platiti
aktivu. To znai da stalno reinvestira dovoljno novca i resursa
kako bi aktivu uinio snanom i kako bi ona stalno napredovala.
Previe vlasnika tvrtki stavlja sebe ispred aktive, zaposlenika i
svih drugih. Zato njihove tvrtke propadaju. Vlasnik tvrtke biva
plaen posljednji zato to on gradi tvrtku kako bi bio plaen
najvie. Ali, da bi bio plaen najvie, vlasnik tvrtke mora se
pobrinuti da ostatak tvrtke bude plaen prije njega. Zato te
obuavam da ne radi za novac. Ui odgaanje gratifikacije i
rad u izgradnji aktive ija vrijednost raste. elim da naui
graditi aktivu, a ne raditi za novac."
Previe kompanija s Interneta i drugih novih kompanija ne
slijedi ovaj dijagram niti savjet ljudi poput mojeg bogatog oca.
Upoznao sam mnoge ljude koji stvaraju biznis posuujui
novac ili prikupljajui kapital od prijatelja, obitelji i drugih
investitora. Oni odmah unajme veliki ured, kupe minkerski
auto i plaaju sebi velike plae iz kapitala investitora, a ne od
prihoda biznisa. Budui da se kapitalom investitora ne postupa
pravilno, a jo uvijek nema prihoda, oni zatim pokuavaju
platiti biznisu, zaposlenicima i specijalistima to je mogue
manje. U takvim poduzeima, na kraju investitori dobivaju
raun, kao to je sluaj s mnogim kompanijama s Interneta.
Bogati otac rekao je svojem sinu i meni: "Ljudi koji moraju biti
plaeni prvi, na kraju su plaeni najmanje. Vlasnik biznisa
trebao bi sebi plaati posljednjem, jer on je u biznisu kako bi
izgradio aktivu. Ako je u biznisu zbog velike plae, ne bi trebao
biti u biznisu, trebao bi traiti posao. Ako je vlasnik biznisa
platio svim drugima kako bi izgradio aktivu, ta aktiva trebala bi
vrijediti mnogo vie no to bi on ikada mogao platiti sam sebi."
Bogati otac rekao je: "Veina ljudi nije u svijetu biznisa da bi
gradila ili kupovala aktivu. Veina ljudi je u svijetu biznisa kao
zaposlenici ili samozaposleni specijalisti, jer ele plau. To je
jedan od glavnih razloga zato je manje od 5% populacije
SAD-a bogato. Samo 5% populacije shvaa koliko je aktiva
vrednija od novca." Bogati otac rekao je: "Vlasnik biznisa ili
poduzetnik dobiva velike novce na kraju dana jer on ili ona
mora biti najvelikoduniji na poetku dana. Vlasnik biznisa

221
najvie riskira i posljednji je plaen. Ako je uinio dobar posao,
iznos moe biti ogroman." Zato i ja pratim dijagram bogatog
oca kad zapoinjem novi biznis i zato i dalje radim besplatno.
Radim besplatno jer elim veliki novac na kraju dana.
Previe ljudi u E ili S kvadrantu ogranieno je brojem ljudi ili
organizacija kojima mogu posluiti. Zato je njihov prihod
ogranien. Pravi vlasnik biznisa u B kvadrantu koji se fokusira
na izgradnju biznisa koji stalno slui sve veem broju ljudi bit
e sve bogatiji i bogatiji. On dobiva veliku nagradu jer gradi
sustav ili aktivu kako bi mogao sluiti veem broju ljudi. Zato
se vlasnik biznisa moe obogatiti eksponancijalno, a ljudi koji
rade za plae bogate se inkrementalno.

Koliko se brzo moete obogatiti?

Dobra je vijest ta to bogaenje nikada nije bilo lake i jeftinije.

Sve to morate uiniti jest da se fokusirate na sluenje sve
veem broju ljudi. U vrijeme Johna D. Rockefellera, njemu je
trebalo priblino 15 godina da postane milijarder. Da bi postao
milijarder, morao je kupiti mnoga naftna crpilita i stvoriti
mreu benzinskih crpki i sustava isporuke benzina. Za to mu je
trebalo mnogo novca i mnogo vremena. Danas bi bile potrebne
milijarde dolara da se uini ono to je uinio Rockefeller.
Bill Gatesu trebalo je oko deset godina da postane milijarder.
On je imao sposobnost predvianja da upotrijebi mreu IBM-a
kako bi brzo napredovao. Michaelu Dellu i Steveu Caseu,
osnivau AOLa, trebalo je manje od pet godina da postanu
milijarderi. Jedan poduzetnik upotrijebio je sve veu potranju
za raunalima, a drugi eksplozivnu mo World Wide Weba da
bi otkrio mo eksplozivne mree. Svakoj novoj generaciji
poduzetnika trebalo je sve manje vremena i sve manje kapitala
da bi postali milijarderi, zahvaljujui pojavi novih mrea. I vi
moete uiniti isto.
Ako shvaate mo mrea i vanost omjera poluge, i vi moete
postati iznimno bogati u kratko vrijeme i za malu cijenu. Ako
imate vrste poslovne temelje i iskustvo, moete se oglaavati
preko World Wide Web-a. Dok trokovi poslovanja preko

222
Weba opadaju, mo mrea raste. Jedan od razloga zato je
Steve Case i AOL (mnogo mlaa osoba i kompanija) mogao
kupiti Time Warner i CNN (stariju kompaniju sa starijim
direktorima) bio je taj to je AOL imao veu mreu. to je vea
mrea, to je vea ekonomska mo.
esto sam pisao o ljudima koji su postali vrlo bogati u slobodno
vrijeme. Mnogi od dananjih ultra-bogataa pokrenuli su svoj
biznis kod kue. Hewlett-Packard pokrenut je u garai, a Dell
Computer u spavaonici studentskog doma. ak i ako imate
slabo plaen posao, ipak moete postati jako, jako bogati ako
pokrenete biznis kod kue, ili u garai u slobodno vrijeme.
Imajte na umu: "Nije posao vaeg efa da se vi obogatite.
Njegov posao je da vam plati za ono to radite, a va je posao
da se obogatite kod kue u slobodno vrijeme."
Nikada nije bilo lake ovako se obogatiti uz tako malo truda i
tako malo poetnog kapitala. Znam da su mnoge pretenciozne
kompanije s Interneta bankrotirale, kao to su mnogi od nas i
pretpostavljali. Po mojem miljenju, te kompanije koje su
bankrotirale moda su imale pravi kontekst, ali nisu imale pravi
sadraj. Mnoge kompanije s Interneta imale su dobru ideju, ali
mnogima je nedostajalo pravo poslovno iskustvo i temelji.
Mnogi su se jednostavno pokuavali obogatiti na maniji,
umjesto da poslue veem broju ljudi.
Nedavno sam proitao kako je kompanija platila svojem
p r e d s j e d n i k u plau u iznosu od preko milijardu dolara
investitorskog novca i taj je predsjednik upropastio kompaniju.
D r u g a k o m p a n i j a s I n t e r n e t a p l a t i l a je 1999. s v o j i m
zaposlenicima boinicu u iznosu od tri mjesene plae. Ta ista
kompanija bankrotirala je prije Boia 2000. To je definitivno
sluaj u kojem je misija kompanija bila bogaenje poduzetnika i
zaposlenika, a ne sluenje klijentima. Investitori su platili ovu
pogreku u misiji kompanije. Nisu slijedili dijagram prioriteta
plaanja bogatog oca. Ti su se ljudi, ukljuujui i investitore,
fokusirali na pohlepu umjesto na svrhu biznisa, a to je
velikodunost.
Danas naa Web stranica dobiva preko 50% svojih poslova od
klijenata koji ive izvan Sjedinjenih Drava. Radimo na tome

223
da naa igra PROTOK NOVCA bude postavljena i na Web.
Naa je vizija da PROTOK NOVCA igraju istovremeno ljudi u
Africi, Aziji, Australiji, Albaniji i Americi. Stranica e biti
zajednica igraa koji e plaati nominalnu mjesenu lanarinu
kako bi mogli uiti igrajui i time pohaati dopisne teajeve
koji su osmiljeni da ih podue kako da postanu bogati, a ne
radnici. Svrha Web stranice jest da ljudi pomognu jedni
drugima da se umirove mladi i bogati. Sav taj rad ima jednu
svrhu, a ta je svrha da usluimo to je mogue vie ljudi.
Fokusirajui se na velikodunost, izgradili smo aktivu koja
gradi svjetsku mreu.

6.5 milijardi potencijalnih klijenata

Ako primijenite omjer i potencijalna trita koja jo nisu
ostvarena niti s jednom igrom na Internetu, pokuajte procijeniti
vrijednost ove aktive koju gradi richdad.com: danas na svijetu
ima oko 6.5 milijardi ljudi. Od tih 6.5 milijardi, otprilike 2
milijarde su potencijalni klijenti. CNN, kojeg je osnovao Ted
Turner, ima otprilike 30 milijuna pretplatnika u svijetu. Ta
mrea od 30 milijuna pretplatnika uinila je Teda Turnera
dovoljno bogatim da donira milijardu dolara Ujedinjenim
Narodima.
Ako mi iz richdad.com-a privuemo milijun klijenata da se
prikljue i plate nominalnu lanarinu, kolika bi prema
M e t c a l f e o v o m zakonu bila ekonomska vrijednost
richdad.com-a? Kolika bi bila ako broj lanova poraste na 5, 10,
30 milijuna? Pravo je pitanje, koliko je svjetsko trite ljudi koji
ele nauiti kako se obogatiti? to e se dogoditi kada Internet
bude mogao osigurati simultano prevoenje tako da ljudi iz
razliitih zemalja i razliitih govornih podruja budu u
mogunosti igrati jedni protiv drugih? (to je na plan za online
igru!) to e se dogoditi s investicijskim tritem kada Web site
postane investicijski trend u gradovima poput Phoenixa, Tokija,
Seula, Detroita, Virginia Beacha, Singapura, Kuala Lumpura,
Hong Konga, Portlanda, Dubaija, Kaira, Sydneya, angaja,
Johannesburga, Firence, Yorka, Brisela, Sao Paola, Mexico
Cityja, Hanoija, Londona, Lime, Toronta, New Yorka itd, itd?

224
Koliko e ljudi ta Web stranica privui i kolika e tada biti
ekonomska vrijednost biznisa? Koliko e kotati izgradnja
takve svjetske mree? Hoe li kotati onoliko koliko su
Rockefellera, Forda ili Teda Turnera kotale njihove mree?
Jo jedna mrea na koju cilja richdad.com su obrazovne
institucije. Razvijajui predmet koji bi poduavao mlade ljude
kako odgovorno upravljati novcem, investirati i voditi vlastite
portfelje, u koliko obrazovnih mrea moemo ui? Ako
postanemo dio programa u mreama kola irom svijeta, kolika
e biti naa ekonomska vrijednost?
U budunosti, kad nova bandwidth tehnologija ude na World
Wide Web, kolika e biti naa ekonomska vrijednost kad
postanemo jedan od tisua biznisa koji imaju vlastitu privatnu
televizijsku mreu preko Weba? Znam da je to jo budunost,
ali kao to je rekao bogati otac: "Tvoj posao je da se pripremi i
bude spreman kad se pojavi prilika." Takoer je rekao: "U
r e d u j e uraniti pet godina, ali ne i zakasniti samo jedan dan."
Ne iznosim na poslovni plan da bih se hvalio, niti kaem da e
se obistiniti. To je plan, a kao to svi znamo, ne ide sve po
planu. Shvaam da ga moemo mijenjati u hodu pa ak i
propasti, ali kao to znate, i prije sam imao neuspjeha, pa ako i
sada ne uspijem, naa kompanija e ispraviti greke, nauiti i
ponovno se osoviti na noge pametnija i jaa. Cilj prikaza naeg
plana jest da ilustriram eksplozivnu mo poluge koju danas sve
vie ljudi ima putem raznih mrea. Ne mogu si mnogi od nas
priutiti izgradnju TV mree kao to je uinio Ted Turner. Ali
veina nas moe si priutiti rabljeno raunalo od 500 $ i poeti s
izgradnjom svjetske mree.
Za nekoliko godina, oni koji su spremni, iskoristit e prednost
koju donosi bandwidth tehnologija. Ljudi koji iskoriste novu
tehnologiju mogu postati mnogo bogatiji no to je to postao Ted
Turner s televizijom, Bill Gates sa raunalnim softverom ili Jeff
Bezos s Internetom.
Prije mnogo godina, bogati otac rekao mi je: "Ljudi s B i I
strane kvadranta imaju pristup beskrajnom bogatstvu. Ljudi sa
E i S strane ogranieni su ogranienjima vlastitog fizikog rada.
Da bi se ljudi sa E i S strane prebacili na B i I stranu, prvi

225
prijelaz je prijelaz na velikodunost, elja da se najprije poslui
veem broju ljudi, a ne da se najprije plati sebi."
Ako pogledate Sama Waltona iz Wal-Marta, sve to je on
uinio bilo je da je izgradio mreu velikih diskonta, koji su
prodavali odline proizvode za sve nie i nie cijene milijunima
ljudi. Zato je Sam Walton vrijedio mnogo vie od odvjetnika
koji naplauje 750$ na sat. Klju je velikodunost.

Zavrna rije o velikodunosti

Tijekom manije kompanija s Interneta, mnogo se govorilo o
biznisima stare i nove ekonomije. Bez obzira na to pripada li
biznis staroj ili novoj ekonomiji, svi uspjeni biznisi i pojedinci
moraju slijediti odreene drevne principe i zakone.
Velikodunost spada u drevni zakon, zakon reciprociteta. To je
zakon koji kae: "Daj i bit e ti dano." Taj zakon ne kae:
"Primi, a tada daj." To je zakon koji je preivio test vremena i
preivjet e i test budunosti. Danas, vie no ikad prije, vrlo je
vano paziti na sebe i svoje voljene" ali ako elite biti bogati,
morate prvo razmiljati o ispunjenju potreba to veeg broja
ljudi...To je zakon.
Bogati otac vjerovao je u Zakon reciprociteta i u ideju kako je
velikodunost najbolji nain da se postane vrlo, vrlo bogat.
Njegov kontekst ivota i njegova djela bila su integralna s
njegovim kontekstom.
Bogati otac esto nam je davao p r i m j e r e o tome kako
upotrijebiti zakon reciprociteta. Stalno nas je podsjeao na
potrebu za velikodunou. Govorio je: "Ako eli osmijeh,
prvo se ti nasmijei. Ako eli ljubav, najprije ti daruj ljubav.
Ako eli biti shvaen, najprije ti shvati druge." Takoer je
rekao: "Ako eli udarac, prvo ti nekoga udari."
Ne samo da je bogati otac vjerovao u velikodunost kroz
sluenje sve veem broju ljudi, vjerovao je i u velikodunost s
novcem. U tom duhu, istinski je vjerovao u mo darivanja
novca. Zato je velikoduno davao crkvi, dobrotvornim
organizacijama i kolama. Davao je novac jer je htio vie
novca. esto je govorio: "Bog ne mora primati, ali ljudi moraju
davati."

226
Rekao bi: "Mnogi ljudi kau da su velikoduni sa svojim
vremenom jer nemaju novac. Ljudi koji su velikoduni s
vremenom imaju mnogo vremena jer ga poklanjaju. Nemaju
mnogo novca jer ne daju novac. Ne daju novac jer su krti s
novcem i uvijek se boje da ga nema dovoljno pa se njihov strah
pretvara u stvarnost. Ako elite vie novca, poklonite novac, ne
vrijeme. Ako elite vie vremena, poklonite vrijeme."
Ako vam je teko davati novac, moete poeti redovito dajui
po malo novca. Svaki put kad date, ut ete kako vam se glasno
obraa va kontekst ili vaa stvarnost. Onog trena kad ujete
vau stvarnost kako vam se obraa, a to je stvarnost siromane
osobe, imate priliku izabrati novu stvarnost. Onog trena kad
date samo dolar svojoj crkvi ili dobrotvornoj zajednici, va
svijet se promijenio. Onog trena kad iskreno izgradite biznis ili
investirate kako biste svoju uslugu ponudili veem broju ljudi,
zauvijek ste uveali svoje anse da postanete iznimno bogati i
da se umirovite mladi i bogati.

Politika nae kompanije

Oni od vas koji su igrali PROTOK N O V C A moda su
p r i m i j e t i l i da su mnoga p o l j a posveena dobrotvornim
drutvima ili drugim drutveno odgovornim institucijama. Igra
je stvorena na taj nain kako bi ostala u duhu lekcija bogatog
oca.
T a k o e r , u doba blagdana u prosincu, astimo svakog
zaposlenika richdad.com-a time to doniramo odreenu
koliinu novca crkvi ili dobrotvornoj organizaciji po njihovom
izboru. Zaposlenici nam pomau u odluci gdje e kompanija
izvriti d o n a c i j e . D o n a c i j u d a j e k o m p a n i j a , ali u ime
zaposlenika, jer priznajemo kako je uspjeh nae kompanije
rezultat napora cijelog tima - stoga tim treba pomoi u odluci
kamo e biti uplaene donacije kompanije. To je na nain da
budemo u skladu s lekcijama i filozofijom bogatog oca i naih
proizvoda. To je i jedna od najradosnijih stvari koje radimo u
kompaniji. Otkrili smo da je jedna od najboljih poluga ona koja
se odnosi na velikodunost.

227
Ponite tako to ete biti velikoduni prema sebi

Bogati otac uvijek je govorio: "Poni s malim i sanjaj velike

snove." Kad se radi o unapreivanju vaih omjera poluge,
savjet bogatog oca i danas vrijedi. U knjizi Bogato dijete,
pametno dijete, pisao sam o sustavu triju kasica prasica za
djecu, sustavu koji Kim i ja i danas koristimo. Jedna kasica je
za tednju, jedna je za investicije, a zadnja je za donacije.
Unapreivanje vaih omjera poluge moe zapoeti s neim
jednostavnim kao to su tri kasice prasice, tako da svakog dana
stavljate u svaku kasicu deset centi, pedeset centi ili 1 dolar. Na
kraju mjeseca, vai omjeri izgledat e ovako ako svakog dana
stavite u kasice po 1 dolar:

tednja 1:30

Investiranje 1:30

Donacije 1:30

Ovo je odlian poetak. U jednom mjesecu, vai omjeri se

svakodnevno poveavaju. Zamislite to se moe dogoditi za
trideset godina. Ono to treba upamtiti jest da zapravo razvijate
naviku ili disciplinu plaanja sebi, ili velikodunosti prema
sebi. Bogati otac rekao je: "Siromani su siromani zato to
sami sebe tretiraju siromano." A pod tim bogati otac nije
mislio da treba odjuriti i kupiti novu haljinu ili nove palice za
golf. Htio je rei da siromani ljudi ne ine stvari koje ih
financijski obogauju. Plaajui najprije sebi, financijski
obogaujete sebe, svoju duu i svoju budunost.

228
 DIO III

Poluga vaih djela

"Samo uini to."

NIKE

"Govor ne vrijedi mnogo. Uite sluati oima. Djela govore

vie od rijei. Gledajte to osoba radi, umjesto da sluate to
govori."

Moe li se svatko obogatiti?

Jednom sam upitao bogatog oca moe li se svatko obogatiti.
Odgovorio je: "Da. Ono to osoba mora uiniti da bi se
obogatila i nije tako teko. Zapravo, to je lako. Problem je u
tome to veina ljudi vie voli initi stvari na tei nain. Mnogi
e naporno raditi cijeli ivot i ivjeti ispod svojih mogunosti;
investirati u stvari koje ne razumiju; naporno raditi za bogate,
umjesto da naporno rade da se sami obogate; i uiniti ono to
rade svi, umjesto da rade ono to rade bogati."
Prva dva dijela ove knjige primarno su govorila o mentalnim
p r o c e s i m a i p r o c e s i m a p l a n i r a n j a za s t j e c a n j e v e l i k o g
bogatstva. Oba procesa vana su da biste se mogli umiroviti
mladi i bogati. Ovaj dio govori o tome to osoba mora i moe

229
uiniti kako bi se umirovila mlada i bogata. Iako su mentalni i
procesi planiranja vani, na kraju se rauna ono to inite s
onim to znate. Kao to je rekao bogati otac: "Govor ne vrijedi
mnogo."
Napisane su mnoge knjige o tome kako se obogatiti. Problem s
mnogima od njih jest to to vam govore da uinite stvari koje je
veini ljudi obino preteko uiniti. Ovaj dio knjige govori o
jednostavnim stvarima koje gotovo svatko moe uiniti. Nakon
to proitate ovaj dio, znat ete da imate sposobnost postati vrlo
bogati - ako to elite. U najmanju ruku, otkrit ete nekoliko
stvari koje moete uiniti da biste postali bogatiji, ako tako
odluite. Nakon to proitate ovaj dio, jedino pitanje bit e:
koliko jako se elite obogatiti?

230
 etrnaesto poglavlje

Poluga navika

Bogati otac rekao je: "Postoje navike koje te ine bogatim i

navike koje te ine siromanim. Veina siromanih ljudi je
siromana jer ima siromane navike. Ako eli biti bogat, sve
to mora uiniti jest da se uvjeba da stekne bogate navike."
Ako zaista elite postati bogati, morate initi slijedee stvari
iznova i iznova, od sada pa nadalje, do kraja vaeg ivota. Svi
ljudi u Zapadnom svijetu mogu uiniti i priutiti si ono to
preporuam. Problem je u tome to e samo mali broj ljudi te
stvari raditi iznova, i iznova, i iznova.

NAVIKA br. 1: UNAJMITE KNJIGOVOU

Na poetku ove knjige, napisao sam da je lake posuditi milijun
dolara nego ih utedjeti. No tu ima jedna zakaka. Prije no to
vam va bankar posudi milijun dolara, on e se eljeti
osvjedoiti da vam moe vjerovati s novcima. Jedan od naina
na koji ete moi uvjeriti bankara da vam povjeri toliko novca
jest da imate iste financijske raune u obliku financijskog
izvjea.
Veina ljudi ne moe se kvalificirati za velike posudbe jer
nemaju iste raune. Mnogi ljudi plaaju vie kamatne stope no

231
to je potrebno jer nemaju iste raune. U knjizi Bogati otac,
siromani otac pisao sam o vanosti financijske pismenosti.
Temelj financijske pismenosti jest financijsko izvjee i to je
ono to e va bankar eljeti vidjeti ako ga zatraite da vam
posudi vei iznos novca.
ak i ako nemate biznis, i va osobni ivot je vrsta biznisa, a
svi pravi b i z n i s i i m a j u k n j i g o v o e . Zato vam s n a n o
preporuam da unajmite knjigovou i da ga zadrite cijeli ivot.
Time to vam knjigovoa vodi raune o prihodima, rashodima,
aktivi i o b v e z a m a , p o i n j e t e v o d i t i s v o j e p o s l o v e na
profesionalan nain. Takoer vam snano preporuam da
sjednete sa svojim knjigovoom i da svaki mjesec pregledate
raune. Uimo na nain da ponavljamo stvari, a time to svaki
mjesec pregledavate raune, ne samo da stvarate dobru naviku,
ve i stjeete vie uvida u svoje obrasce troenja, pa ranije
moete uiniti ispravke, i na koncu preuzimate kontrolu nad
vaim financijskim ivotom.
Zato da to ne radite sami? Zato unajmiti nepoznatu osobu?
Evo nekih razloga:

1. elite postati osoba iz B ili I kvadranta u profesionalnom

smislu. Svi profesionalci iz B i I kvadranta imaju
profesionalne knjigovoe. Dakle, sada se prema svojem
osobnom financijskom ivotu ponaajte kao prema
biznisu. Kao to je opisano u knjizi Bogati otac, siromani
otac, jedna od est lekcija bogatog oca bila je "gledaj svoja
posla", i to zapoinje unajmljivanjem profesionalnog
knjigovoe.
2. elite nepristranu treu stranu koja e objektivno
sagledati vae navike troenja. Kao to znate, novac moe
biti emocionalna tema, naroito ako je va. Ako imate
osobu koja nije emotivno vezana uz vae financije, ona
moe dovesti stvari u red i razgovarati s vama na jasan i
logian nain. Sjeam se da moji majka i otac nisu
razgovarali o novcu. Oni su se svaali oko novca. To nije
objektivno raspolaganje novcem, niti diskusija.

232
3. Moj siromani otac nije htio vidjeti svoju financijsku
situaciju. On je svoje financijske probleme uvao kao
osobnu tajnu, tajnu koju skriva od sebe, svoje obitelji i svih
drugih. Kao djeca, znali smo da je naa obitelj u
financijskoj nevolji, ali o tome nismo razgovarali i uvali
smo nae financijske probleme kao tajnu. Psiholozi e vam
rei da obiteljske tajne postaju otrov, to znai da tajne
truju obitelj. Znam da je emocionalna bol zbog naih
financijskih problema zaista utjecala na sve nas, iako smo
ih uvali kao tajnu.
4. Unajmivi profesionalnog knjigovou koji nije
emocionalno vezan, svoje financijske izazove moete
izvesti na otvoreno. Time to s profesionalnim
knjigovoom moete raspravljati o vaim financijskim
izvjeima, temu novca i biznisa vaeg ivota iznosite na
otvoreno. Ako je ta tema otvoreno izreena, a razgovarate
o njoj s profesionalcem, bit e vam lake nainiti promjene
ili donijeti teke odluke koje morate donijeti prije no to
vai financijski problemi postanu otrovni.
5. Ako zaraujete manje od 50,000$, i nalazite se u E
kvadrantu, profesionalni knjigovoa ne bi trebao kotati
vie od 100$ do 200$ mjeseno. ujem kako ljudi govore
da bi radije potroili te novce na hranu ili odjeu. Problem
u tome jest to takav nain troenja novca nee rijeiti vae
financijske probleme, niti e vas uiniti bogatijim. Kao to
je uvijek govorio bogati otac: "Postoji dobar i lo dug,
dobar i lo prihod, i dobri i loi trokovi." Rekao mi je da je
unajmljivanje knjigovoe i drugih profesionalnih
financijskih savjetnika dobro potroen novac, jer je to
troak koji vas ini bogatijim, olakava vam ivot i
priprema vas za bolju budunost.
Ako si zaista ne moete unajmiti knjigovou, pronaite
ga i razmijenite usluge. Moete mu poistiti kuu ili
dvorite, a on vam u zamjenu moe voditi knjige.
Najvanije od svega je da to uinite, bez obzira na cijenu,
jer je dugorono cijena previsoka. Kao to je rekao bogati
otac: "Va najvei troak u ivotu jest novac koji ne
zaradite."

233
 6. Najvanije od svega, unajmljivanje profesionalnog
knjigovoe vam potvruje da ozbiljno shvaate svoj
financijski ivot. To znai da najmanje jednom mjeseno
sjednete s knjigovoom, ponaate se odgovorno, i uite,
ispravljate i preusmjeravate financijsku budunost vaeg
ivota.

U knjizi Bogato djete, pametno djete, uvod poinje rijeima:

"Zato va bankar ne trai od vas vau svjedodbu." Ono to
bankar trai jest vae financijsko izvjee. Bogati otac rekao je:
"Tvoje financijsko izvjee je tvoja svjedodba kad napusti
kolu." U koli, svjedodbu smo dobivali barem jednom u tri
mjeseca. ak i ako ste imali loe ocjene, svjedodba je vama i
vaim roditeljima pruala mogunost da uvidite u emu ste
dobri, a u emu ne i mogunost da nainite ispravke. U
stvarnom ivotu, ljudi bez financijskih izvjea ili svjedodbi
ne mogu nainiti ispravke ako ne znaju gdje su taj mjesec, to
tromjeseje ili tu godinu. Razmiljajte o svojem financijskom
izvjeu kao o svojoj svjedodbi i vrijedno radite kako bi se
vae financijsko izvjee mjerilo milijunima ili milijardama
dolara. Zato je va knjigovoa vaan. Va knjigovoa daje vam
svjedodbu jednom mjeseno.
Postoje tri koraka koja trebate slijediti:

1. Pronaite i unajmite knjigovou.

2. Svaki mjesec dajte da vam precizno izrauna financijsko
stanje.
3. Svaki mjesec pregledajte svoje financijsko izvjee
zajedno sa svojim savjetnikom kako biste brzo nainili
ispravke.

NAVIKA br. 2: STVORITE DOBITNIKI TIM

U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, napisao sam da su B
i I kvadranti timski sportovi. Ljudi iz E i S kvadranta ponekad
imaju problema u prijelazu jer nisu navikli na to da im tim
pomae u financijskim planovima i odlukama.

234
Kao dijete, primijetio sam da se moj siromani otac sam nosio s
financijskim problemima. Tiho je sjedio za veerom kad je bio
zabrinut, svaao se s mojom majkom ako je bio frustriran zbog
novca i sjedio je sam duboko u no razmiljajui kako spojiti
kraj s krajem. esto sam dolazio kui i pronalazio majku u
suzama jer je znala da smo u financijskoj nevolji, a nije imala s
kim razgovarati. Kad se radilo o novcu, moj otac bio je
mukarac u kui i nikada nije ni sa kim razgovarao o svojim
financijskim izazovima.
S druge strane, moj bogati otac sjeo bi za stol u svojem
restoranu okruen svojim timom i otvoreno raspravljao o
svojim financijskim problemima. Bogati otac govorio je: "Svi
imaju financijske probleme. Bogati imaju probleme s novcem,
kao i siromani, tvrtke, drave i crkve. Ono to odreuje hoe li
netko biti bogat ili siromaan jest nain na koji rjeava te
probleme. Siromani su siromani jer tako rjeavaju svoje
probleme s novcem." Zato je bogati otac otvoreno raspravljao
sa svojim timom o financijskim problemima. Rekao je: "Nitko
ne moe znati sve. Ako elite pobijediti u igri s novcem, u
svojem timu elite n a j b o l j e i n a j p a m e t n i j e ljude." M o j
siromani otac izgubio je jer je mislio da mora znati sve
odgovore, a nije ih znao.
N a k o n to vam va k n j i g o v o a napravi vae m j e s e n o
financijsko izvjee, svakog mjeseca sastanite se sa svojim
timom. U timu je dobro imati bankara, raunovou, odvjetnika,
b r o k e r a za dionice, brokera za nekretnine, b r o k e r a za
osiguranje, i druge. Svaki profesionalac dolazi za stol s
drukijim pogledom na stvari i drukijim nainom rjeavanja
vaih problema. To, to imate mnogo miljenja, ne znai da
morate slijediti bilo koje od njih. Najvanije je da svoje
financijske probleme ne uvate kao tajnu, da sluate ljude koji
su pametniji od vas u pojedinim podrujima i da na kraju
donesete vlastitu odluku.
Kada me ljudi upitaju kako sam nauio tako mnogo o novcu,
investiranju i biznisu, ja jednostavno odgovorim: "Moj tim me
ui." Izvan kole nauio sam vie o biznisu i investiranju
jednostavno zato to koristim svoj ivot kao pravu kolu. Otkrio

235
sam da sam vie zainteresiran za rjeavanje vlastitih problema
nego za to da sjedim u koli i pokuavam rijeiti fiktivne
probleme.
Slijedi primjer naina na koji koristim svoj tim u uenju. Neki
dan, naao sam se s jednim od svojih odvjetnika koji mi je
pokuao objasniti kako se koriste dravne obveznice na koje se
ne plaa porez. N j e g o v a o b j a n j e n j a bila su daleko
prekomplicirana za mene, a njegov vokabular bio je pun rijei
koje nikada prije nisam koristio. Umjesto da troim njegovo
vrijeme pravei se da shvaam to govori, prekinuo sam
sastanak i dogovorio slijedei. Na slijedeem sastanku, moj
raunovoa i taj odvjetnik sjeli su sa mnom i s Kim i njih
dvojica objasnila su nam ono to je on govorio, naim jezikom.
Prije sam rekao kako su rijei orue mozga. Svaka profesija
koristi druge rijei. Na primjer, odvjetnici koriste drukije rijei
od raunovoa ili knjigovoa. Investirajui vrijeme u to da
potpuno shvatim rijei i da prevedem njihovo znaenje, mogu
bolje upotrijebiti rijei i uiniti ih dijelom svojeg ivota.
D r u g i m r i j e i m a , k o r i s t i m r a z l i i t e p r o f e s i o n a l c e kao
prevoditelje kako bih koristio njihove rijei u svojem ivotu.
Sto vie rijei razumijem i upotrebljavam, utoliko bre mogu
zaraditi vie novca i moja financijska budunost postaje bolja.
Taj sastanak kotao me nekoliko stotina dolara, ali znam da e
povrat biti eksponencijalan. Pomogao mi je da shvatim kako
posuditi desetke milijuna dolara od drave uz vrlo niske
kamate. Kombinirana edukacija od strane mojeg raunovoe i
mojeg odvjetnika o toj temi ubrzat e moje omjere poluga. Kao
to sam rekao ranije, moete poveavati svoje prihode
i n k r e m e n t a l n o ili eksponencijalno. Investirajui u svoj
v o k a b u l a r i r a z u m i j e v a n j e , svoje u b o g a t s t v o uveati
eksponencijalno.
Zato ponite okupljati svoj tim. Ako ne moete platiti skupi tim,
moda moete pronai osobu u mirovini koja voli pomagati
ljudima i voditi ih. esto je dovoljno samo da im platite ruak.
Iznenadili biste se koliko ljudi uiva u tome da ih zamole da
podijele svoje ivotno iskustvo kako bi pomogli drugima. Sve
to morate uiniti jest da budete puni potovanja, da se ne

236
protivite i da intenzivno sluate. Uinite to jednom mjeseno i
vaa budunost bit e zauvijek obogaena.

NAVIKA br. 3: STALNO IRITE SVOJ KONTEKST

I SVOJ SADRAJ
Sada ivimo u Informatikom, a ne u Industrijskom dobu. U
Informatikom dobu, vaa najvea aktiva nisu vae dionice,
obveznice, uzajamni fondovi, tvrtke ili nekretnine. Vaa
najvea aktiva su informacije koje imate i starost vaih
informacija. Previe ljudi zaostaje jer su njihove informacije
zastarjele ili se dre odgovora koji su juer bili pravi, ali danas
vie nisu. Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morat ete
drati korak sa svijetom informacija koje se brzo mijenjaju.
Kako drati korak s Informatikim dobom? Slijede neke stvari
koje ja inim kako bih nastavio s uenjem. Ne kaem vam da
uinite te iste stvari, jednostavno dijelim s vama ono to radim.
Ako vam to odgovara, dobro, a ako ne, otkrijte to funkcionira
za vas.

1. Audio knjinica Nightingale-Conanta. 1974., nakon to

sam odluio slijediti put svojeg bogatog oca, znao sam da
moram pronai jo kojeg mentora uz svojeg bogatog oca.
Znao sam da trebam informacije koje ne mogu pronai u
tradicionalnim podrujima obrazovanja. 1974. naiao sam
na audio kazete koje su sadravale neprocjenjivo vrijedne
informacije, informacije koje su proirivale ne samo moj
informativni sadraj, ve i kontekst. Te kazete dale su mi
trajnu i relevantnu informaciju i proirile moju stvarnost o
tome kako mogu koristiti tu informaciju.
Danas, vie od 25 godina kasnije, i dalje koristim
proizvode Nightingale-Conanta. Kad god trebam
pravovremenu informaciju, pregledam njihov katalog
traei program na video ili audio kazetama koji e me
poduiti onome to moram znati. Kada trebam
neprocjenjivo vrijedne i uvijek aktualne informacije nekog
od najveih majstora na svijetu, pogledam njihov katalog.

237
Neke od audio kazeta s kojima moete poeti su:
I. Budite pobjednici od Earla Nightingalea. To je jedan od
svevremenih klasika koji e uvijek biti relevantni. Earl
Nightingale je jedan od predvodnika u modernom
motivacijskom i poslovnom obrazovanju. Drevne
mudrosti o vodstvu su ono to svi trebamo ako elimo
zadrati korak s Informatikim dobom.
II. Zaraivanje na Web-u Setha Godina. Ove kazete pune
su praktinih, temeljnih i korisnih informacija o tome
kako pokrenuti vau svjetsku poslovnu mreu. ak i ako
ne planirate voditi biznis preko Web-a, ova kazeta puna
je temeljnih poslovnih informacija koje su vane za sve
one koji se ele obogatiti.
III. Razmiljati na veliko Briana Tracyja. Ova kazeta je
vana za sve one koji shvaaju da moda razmiljaju u
premalim okvirima. Jedan od razloga zato ljudi imaju
kontekst premalo novca jest i taj to iz navike razmiljaju
u premalim okvirima. Ova kazeta pomoi e vam da
otvorite um prema veim mogunostima u ivotu.
IV. Umjetnost iznimnog ivljenja Jima Rohna. Ovo je
odlina kazeta za irenje konteksta. Odlina je zato to
mnogi ljudi misle da moraju uiniti velike stvari ili
savladati velike prepreke da bi bili veliki. Jim Rohn
ukazuje na to da postoji razlika izmeu velikih djela i
voenja iznimnog ivota, to znai da se jednostavne
stvari u ivotu ine na izniman nain. Kao to je reeno u
ovoj knjizi, ja ne mislim da posjedujem neki veliki talent,
izgled, osobnost ili pamet. Nakon to sam odsluao ovu
kazetu, prestao sam se fokusirati na velike stvari i
fokusirao se na to da uinim iznimno dobro ono to
inim.
5. Kako biti osoba bez granica dr. Wayne Dyera. Ovo je
odlina kazeta koja govori o tome kako iskoristiti svaki
dan ivota, kako proiriti vau stvarnost ili kontekst kako
biste stvorili vie mogunosti, bolje zdravlje, veu sreu i
stekli sposobnost suoavanja s problemima s boljim
stavom.

238
Kada god idem u vjebaonicu ili vozim automobil, sluam neku
od kazeta iz knjiare velikih mentora Nightingale-Conanta. Kad
me pitaju o tome kako pronai mentore, predlaem da kupe
katalog kazeta i pronau mentora od kojega ele uiti.

2. Pretplaen sam na slijedee financijske i poslovne biltene:

a) Wall Street Louisa Rukeysera. Njegove su mi informacije

vrijedne. Ovaj je bilten vaan za svakoga tko eli biti u
toku s dogaajima na Wall Streetu.
b) Strateko investiranje Jamesa Dalea Davidsona i Lorda
Rees-Mogga. Njih dvojica gledaju na svjetsku ekonomiju
s globalne perspektive. Njihove informacije su vrijedne,
esto kontradiktorne i naroito dobre za bogate investitore.
c) Audio-Tech saeci poslovnih knjiga. Ta organizacija svaki
mjesec objavljuje tiskane saetke knjiga i program audio
kazeta za najnovije poslovne knjige. Smatram da je bolje
proitati saetak i odsluati kazetu prije no to odluim
elim li proitati knjigu ili ne.

Kreemo se u podruje do sada nevienih mogunosti, kreemo

se u Poduzetniko doba. Ako elite samo veu plau, moete
propustiti ovu eru dok e drugi postati super bogati. Ako ne
elite propustiti eru, predlaem vam da vam prijee u naviku da
predvodite mase i vidite budunost koju mase ne vide.

NAVIKA br. 4: NASTAVITE RASTI

Neki dan jedan moj prijatelj alio se kako je izgubio nekoliko
milijuna dolara na tritu dionica. Nije investirao do 1995.,
posudio je novce da kupi dionice i kad se trite sruilo, izgubio
je gotovo sve, ukljuujui i svoju kuu. Cijelo se vrijeme alio i
dosadio mi je. Rekao sam mu: "Odrasti. Sada si veliki deko.
Zato si mislio da e trite dionica stalno rasti?"
Moj komentar nije ga zaustavio. I dalje je govorio: "Zato Alan
Greenspan nije prije spustio kamatne stope? Zato ih je morao

239
povisiti? To to sam sve izgubio je njegova i brokerova greka.
Kako u vratiti sav novac? Zato vlada ne uini neto zbog
gubitaka na tritu dionica?"
Dok sam odlazio, ponovio sam mu iste rijei: "Odrasti."
Bogati otac esto je govorio: "Ljudi postaju stariji, ali to ne
znai da odrastaju. Mnogi ljudi pobjegnu iz utoita majke i oca
u utoite kompanije ili drave. Mnogi oekuju da se netko
drugi brine o njima, ili da bude odgovoran za njihov nedostatak
mudrosti i zdravog razuma. Zato trae siguran posao ili dravna
utoita. P r e v i e ljudi provodi ivot traei j a m s t v a i
izbjegavajui rizike, izbjegavajui odrastanje i stalno traei
surogat roditelja da brine o njima." Znam za mnoge ljude koji
ne bi bili u stanju preivjeti bez socijalnog osiguranja. Znam i
za ljude koji jo nisu dovoljno stari da dobivaju socijalno
osiguranje, ali raunaju da e se socijalno i zdravstveno
o s i g u r a n j e brinuti o n j i m a u b u d u n o s t i . Ove dravne
sigurnosne mree stvorene su u Industrijskom dobu i to kao
sigurnosne mree samo za one vrlo siromane. Naalost, danas
mnogi ljudi, ak i oni vrlo obrazovani i visoko plaeni, jo
uvijek raunaju na to da e se drava pobrinuti za njih. Mi smo
u Informatikom dobu i vrijeme je da kao kultura ponemo
financijski odrastati i sazrijevati. Ostavite dravne sigurnosne
mree i socijalne programe za one koji ih zaista trebaju.
Kad sam napustio srednju kolu, mislio sam da sam odrastao i
da znam sve odgovore. Danas esto kaem: "Htio bih da sam
tada znao ono to znam sada." Postoje mnoge stvari zbog kojih
mi je drago da sam ih uinio u prolosti, ali ne bih ih uinio i
danas. Vjerujem da odrasti znai shvatiti kako odrastanje
podrazumijeva raditi stvari na drukiji nain. Ako istu staru
stvar radite svakog dana tijekom cijelog ivota, to na mnogo
naina znai da ste zakoili mentalni i emocionalni razvoj.
Svijet se mijenja i postaje sve sofisticiraniji, a to bismo i mi
trebali initi.
Jedan od naina na koji se svijet mijenja jest injenica da danas
nema mnogo sigurnih poslova niti financijske sigurnosti.
Kompanije guraju ljude u okrutni svijet i govore im: "Ne
oekujte da brinemo za vas kad prestanete raditi kod nas." Oni
kau: "Bolje vam je da raunate kako e trite dionica brinuti o

240
vama kad prestanete raditi." No, u stvarnom, okrutnom,
hladnom svijetu, oekivanje da e trite dionica stalno rasti
djetinja je fantazija i jednako je glupo kao i oekivanje da vam
Zubi-vila plaa raun kod zubara. Odrastanje znai sve veu
odgovornost za sebe, svoja djela, svoje obrazovanje i svoju
zrelost. Ako elite imati bogatu i sigurnu financijsku budunost,
morate znati da trita mogu rasti i padati i da vas nitko nee
tititi. to bre odrastemo i suoimo se s tom stvarnou, lake
emo se i zrelije suoiti s budunou. U Informatikom dobu,
mnogi od nas moraju odrasti i odustati od starih ideja
Industrijskog doba po kojima oekujemo da netko drugi bude
odgovoran za nau poslovnu i financijsku sigurnost.
Bojim se da e za manje od 20 godina biti oigledno kako je
Industrijsko doba nestalo. To emo znati kada drava konano
prizna da je bankrotirala i kad ne bude u stanju odrati mnoga
svoja financijska obeanja. Ako se za 20 godina previe ljudi
uspanii i pone vaditi novce iz svojih 401(k), trite dionica e
skrahirati, mnogi ljudi bit e razoarani i Amerika e ui u
duboku recesiju, a moda i ekonomsku krizu. Ako se to dogodi,
milijuni i milijuni pripadnika generacije populacijske eksplozije
i njihove djece morat e napokon odrasti. Odrastanje znai da
ste sve manje i manje ovisni o drugima, i sve vie u stanju
brinuti o sebi, svojim potrebama i potrebama drugih. Za mene,
odrastanje je proces koji traje cijeli ivot, proces koji mnogi
ljudi izbjegavaju traei financijsku i poslovnu sigurnost koju
daje netko drugi, samo ne oni sami.
Stalno odrastanje vana je navika. Ako se elite umiroviti mladi
i bogati, morat ete odrasti mnogo bre no to je veina ljudi
voljna odrasti.

NAVIKA br. 5: BUDITE SPREMNI NA VIE

NEUSPJEHA
Jedna od najveih razlika izmeu mojeg bogatog i siromanog
oca jest u tome to moj siromani otac nije bio spreman na
neuspjeh. Mislio je da su greke znak neuspjeha. A uostalom,
bio je nastavnik. Moj siromani otac takoer je mislio kako u
ivotu postoji samo jedan odgovor.

241
Moj bogati otac stalno je zalazio u podruja o kojima nije znao
nita. Vjerovao je u velike snove, isprobavanje novih stvari i u
male pogreke. Na kraju ivota, rekao mi je: "Tvoj otac proveo
je ivot izbjegavajui pogreke i pravei se da zna sve prave
odgovore. Zato je na kraju ivota radio velike pogreke."
Bogati otac rekao je takoer: "Jedna od dobrih stvari u
spremnosti da isprobava nove stvari i grijei jest to to te
greke ine poniznim. Ljudi koji su ponizni ue vie od ljudi
koji su arogantni."
Tijekom godina, gledao sam bogatog oca kako ulazi u poslove i
projekte o kojima esto nije znao nita. Sjeo bi, sluao i
postavljao pitanja satima, danima i mjesecima dok je stjecao
potrebno znanje. Uvijek je bio spreman na poniznost i
postavljanje glupih pitanja. Govorio je: "Glupo je pretvarati se
da si pametan. Kad se pravi pametan, na vrhuncu si gluposti."
Bogati otac bio je spreman na to da ne bude u pravu. Kad bi
pogrijeio, uvijek je bio spreman ispriati se. Nije pokuavao
biti cijelo vrijeme u pravu. Rekao bi: "U koli postoji samo
jedan pravi odgovor. U stvarnom ivotu ima ih vie. Ako netko
ima bolji odgovor od tebe, uzmi ga. Tada ima dva prava
odgovora." Govorio bi: "Ljudi koji imaju samo jedan pravi
odgovor, vrlo esto imaju tri osobine. Prvo, skloni su svaama
ili su defenzivni. Drugo, esto su vrlo dosadni. Tree, esto su
zastarjeli jer ne primjeuju da je njihov nekadanji toan
odgovor sada pogrean."
Savjet bogatog oca bio je: "ivi malo. Svakoga dana uini neto
hrabro i pomalo rizino. ak i ako se ne obogati, ta navika
uinit e ti ivot uzbudljivim, a tebe nekoliko godina mlaim."
Naalost, moj siromani otac proveo je ivot inei ispravne
stvari. Uinio je ispravnu stvar kad je otiao u kolu. Dobio je
posao uitelja jer je po njemu to bila ispravna stvar. Radio je
naporno i uspinjao se po ljestvici jer je to bila ispravna stvar.
Natjecao se protiv svojeg efa jer je bio ljut zbog korupcije u
vladi, jer je to bila ispravna stvar. Na kraju ivota, proveo je
dvadeset godina pred TV-om ljut, jer je radio ispravne stvari, a
na to nitko nije obraao panju. Bio je vrlo ljut razmiljajui o

242
svojim kolegama koji su mislili da radi pogrene stvari, a bili su
bogati ili moni.
Bogati otac govorio je: "Ponekad ono to je za tebe dobro na
poetku ivota nije dobro na kraju. Previe ljudi neuspjeno je
samo zato to se boje promjene ili se nisu u stanju mijenjati s
vremenom. Ne mogu se mijenjati jer se boje da ne budu u krivu.
Ponekad moramo biti u krivu da bismo bili u pravu. Ako elimo
nauiti voziti bicikl, neko vrijeme moramo raditi stvari
pogreno. Veina ljudi neuspjena je jer ele biti u pravu, a nisu
spremni biti u krivu. Njihov strah od neuspjeha uzrok je
njihovog neuspjeha. Njihova potreba za savrenstvom ini ih
nesavrenima. Njihov strah od toga da ne ispadnu loi dovodi ih
do toga da se na kraju osjeaju loe sami sa sobom."
Za ljude koji se boje neuspjeha ili greaka, stvorio sam program
audio kazeta s Nightingale-Conantom pod nazivom Tajne
bogatog oca. Tajna bogatog oca bila je u tome da svijet nije
stvoren za na neuspjeh. Stvoren je za na uspjeh. Izazov je u
tome da se bude spreman na neuspjeh, kako bi se moglo uspjeti.
Ovaj set kazeta pomae u prevladavanju straha od neuspjeha.
Kad shvatite Tajne bogatog oca, bit ete spremniji na neuspjeh
kako biste uspjeli. Kao to je esto govorio bogati otac: "Ljudi
koji izbjegavaju neuspjeh, izbjegavaju i uspjeh. Neuspjeh je
integralni dio uspjeha."
Na kraju, ono to je moj bogati otac svakodnevno inio bilo je
da je bio spreman na mali neuspjeh. Moj siromani otac davao
je sve od sebe da ne doivi nikakav neuspjeh. Razlika u tim
malim navikama na kraju njihovih ivota bila je vrlo znaajna.

NAVIKA br. 6: SLUAJTE SEBE

Posljednja i najvanija navika za svakoga tko se eli umiroviti
mlad i bogat jest da slua sebe. Bogati otac esto je govorio:
"Najmonija sila koju posjedujem jest ono to govorim sebi i
ono u to vjerujem." Ova navika jo je jedan nain izraavanja
vae stvarnosti ili vaeg konteksta. Ono to je bogati otac htio
rei govorei "vaa najmonija sila" potjee jo iz biblijskog
koncepta otjelovljenja rijei. Drugim rijeima, pazite na ono to

243
govorite sebi, jer to to si govorite jest ono to postajete
svakoga dana.
Bogati otac rekao je: "Gubitnici se esto fokusiraju na ono to
ne ele u ivotu, umjesto da budu specifini oko onoga to ele.
To je ono to ine drukije. To je navika. Isto vrijedi i za
novac."
"Dakle, postoji velika razlika izmeu nekoga tko stalno govori:
"Ne elim biti siromaan" i nekoga tko govori: "elim biti
bogat", odgovorio sam.
Bogati otac klimnuo je i rekao: "ini mi se da ljudski um ne
uje uini to ili nemoj... uje samo temu o kojoj se govori,
rijei kao to su "debeo", "zdrav", "siromaan" i "bogat". Koja
god ti bila tema, to postaje."
"Dakle, kada netko kae: "Ne elim gubiti novac", sve to um
uje jest: "elim izgubiti novac" upitao sam, traei objanjenje
lekcije bogatog oca.
"Tako mi to izgleda", ree bogati otac.
"Dakle, ono to mnogi ljudi rade jest da razgovaraju o onome
to ne ele ili o onome to ne mogu imati", rekoh ja.
"Tono. Ali ja inim i neto vie. To je jedna od mojih navika",
ree bogati otac.
"Neto vie nego da samo ponavlja to eli?" upitah ja.
Bogati otac klimne i ukae mi na jednu od najvanijih navika u
ivotu. Rekao je: "Svi se mi ponekad osjeamo uplaeno,
nesigurno i sumnjiavo. To je dio ljudskog ivota. Kad se ja
tako osjeam, prvo provjerim svoje misli. Ako se osjeam loe
ili uplaeno, znam da govorim ili mislim na neto to ini da se
tako osjeam."
"U redu", rekoh. "to je slijedei korak?"
"Promijenim svoje misli i rijei u ono to elim", ree bogati
otac. "Na primjer, ako se bojim gubitka, upitam se: "ega se
boji, to eli umjesto toga i to treba uiniti da bi doao do
toga." Ako primjeuje, sve su to pitanja koja najprije otvaraju
moju stvarnost novim mogunostima i stvarnostima."
Klimnuo sam i rekao: "A to tada?"
"Zatim tiho sjedim sve dok osjeaj straha ne ode, a osjeaj koji
elim ne doe u moje srce, prsa i eludac. Kad osjeam onaj

244
osjeaj koji sam htio i imam misli koje elim, tada djelujem.
N a j p r i j e se pripremim, postignem pravo stanje svijesti,
emocionalni osjeaj koji elim, a ne onaj koji ne elim, a zatim
djelujem."
Saetak ovog procesa je:
1. Zamijetite misli koje ne elite i promijenite ih u misli koje
elite.
2. Zamijetite osjeaje koje ne elite i promijenite ih u
osjeaje koje elite.
3. Djelujte, i nastavite djelovati, uz ispravke ako su potrebne,
sve dok ne dobijete to elite.

Pretvaranje u praksu
Prije nekoliko godina, prenoio sam u Las Vegasu. Ne kockam
mnogo, ali imao sam vremena, pa sam odluio zaigrati ajnc.
im sam doao do stola, primijetio sam da mi se tijelo zgrilo
od straha da ne izgubim i moj je um poeo govoriti: "Smije
izgubiti samo 200$. Tada mora stati."
Odmah sam promijenio svoje misli u ove: "Imam 200$ za igru,
a kada osvojim 500$, prestat u." Imao sam svoju ulaznu i
izlaznu strategiju. Zatim sam sjeo za stol i gledao kako se dijele
karte, ali nisam uloio novac. Mogao sam osjetiti strah od
gubitka duboko u grudima. Fokusirao sam panju na to da
osjeaj gubitka pretvorim u osjeaj pobjede. Tek kad sam
osjetio pobjedniko samopouzdanje u grudima, srcu i elucu,
poeo sam kockati. Iako sam izgubio prvih nekoliko dijeljenja,
fokusirao sam se samo na pobjednike misli i osjeaje. Nakon
sat vremena, otiao sam sa svojih 500$.
Neku veer opet sam se naao u Las Vegasu. I opet sam proao
kroz isti proces. Nevolja je bila u tome to ovaj put nisam
mogao pobijediti, bez obzira na to koliko fokusirao misli i
osjeaje. Kad sam izgubio 200$, morao sam se boriti s
osjeajima da ne uloim jo novca. Odlazak od stola bila je
jedna od najteih stvari koju sam uinio. Htio sam trati za
svojim novcem.

245
Dok sam odlazio, mogao sam uti bogatog oca kako govori:
"ak i uz najbolje misi i osjeaje, stvari ponekad ne idu onako
kako bismo htjeli. Pobjednik zna kada prestati i kada otii.
Pobjednik mora znati da je poraz dio pobjede. Samo gubitnik
ostaje zauvijek za krivim stolom, gubei sve i nadajui se da e
dokazati kako nije gubitnik."

Sretne veze

Ovaj proces izbora naina razmiljanja i osjeanja funkcionira i

u vezama. Primijetio sam kako se osjeam strano kad
razmiljam o stvarima koje moja supruga Kim ne ini, a
osjeam kako sam ludo zaljubljen u nju kad mislim na predivne
stvari koje ini i koje inimo zajedno.
The Righteous Brothers imali su hit pjesmu naslovljenu
Izgubila si taj osjeaj ljubavi. Kad se radi o biznisu i
investiranju, mnogi su ljudi izgubili taj dobitniki osjeaj.

Odravanje vjere

U razdoblju od 1985. do 1994., Kim i ja fokusirali smo se na

ono to smo htjeli i dali sve od sebe da se osjeamo onako kako
smo se htjeli osjeati i kako emo se osjeati kad se nai snovi
ostvare. Iako je bilo vremena kad stvari nisu ile onako kako
smo htjeli, fokusiranje na ono to elimo i na ono kako se
elimo osjeati pomoglo nam je da prebrodimo teka vremena.
Izbor naina kako se elite osjeati i onoga o emu elite
razmiljati vrlo je vana navika kojoj me poduio bogati otac.
Kad bih barem mogao osjeati i razmiljati tako o hladnoj
zelenoj salati koja se nalazi preda mnom.
Bit ove navike je u tome da prolazim kroz proces razmiljanja i
osjeanja naroito kad se osjeam uplaen ili kada sumnjam u
sebe. Za mene, to je bolja navika nego dozvoliti svojim
osjeajima nesigurnosti i sumnje da vam upravljaju ivotom.
Iako taj proces ne osigurava da u svaki puta pobijediti, to je
ipak dobra navika koja mi je omoguila da ponekad pobijedim i
kada su okolnosti bile protiv mene, i kada sam htio pobjei.

246
Uvijek imajte na umu da svi pobjednici ponekad izgube, ali to
ne znai da moraju razmiljati ili osjeati se kao gubitnici.
Kao to kae Nike: "Samo uini to." U ivotu, ini se da se
pobjednici fokusiraju na ono to ele, a gubitnici na ono to ne
ele. Zato je vano da vam stalno sluanje sebe postane navika.
Pobjednici zadravaju te pobjednike misli i osjeaje, iako ne
pobjeuju uvijek. To je vrlo vana navika.

Moete li usvojiti te navike?

Prije no to nastavim, elim opet naglasiti koliko su te temeljne
navike vane. To su lagane navike koje gotovo svatko stariji od
osamnaest godina moe slijediti. No, iako su lagane, bojim se
da e ih samo malobrojni prihvatiti kao navike.
Ako ove jednostavne navike prihvatite za cijeli ivot, koraci
djelovanja u slijedeim poglavljima bit e vam lagani i zbog
njih moete postati bogatiji no to ste ikada sanjali. Kao to je
rekao bogati otac: "Pria o tri praia je vie od bajke. To je
pria ispunjena istinama. Ako eli izgraditi kuu od cigala,
treba dobre navike, jer dobre navike su cigle bogatih."

247
 Petnaesto poglavlje

Poluga vaeg novca

Tko vie radi? Vi ili va novac?

12. oujka 2001., financijski kanali oplakivali su krah trita
dionica. 10. oujka 2000., samo godinu dana ranije, NASDAQ
je bio na najvioj razini svih vremena, 5048.62. 12. oujka
2001., NASDAQ je bio na 1923, to je pad od 62 % za priblino
godinu dana. Tog su dana dioniari izgubili 554 milijarde
dolara na svim burzama. Oigledno, mnogi ljudi bili su vrlo
zabrinuti, uplaeni ili ljuti.
Na jednom kanalu komentator je rekao neto to me brinulo
godinama. Rekao je: "Mnogi bogati investitori samo se bogate
na ovom padu trita. Bogate se jer ulaze na trite i izlaze s
njega. ao mi je radnika iji su mirovinski planovi upravo
nestali. Ostavili su svoj novac za mirovinu na tritu jer su
morali."
Moja supruga Kim takoer je gledala program i sluala
komentatora. Kim je rekla: "Gledati kako ti nestaje mirovinski
plan mora biti slino gledanju kako ti gori kua, a nema mrk
da ugasi poar."
U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje pisao sam kako
siromana i srednja klasa investiraju u uzajamne fondove, a

249
bogati investiraju u "hedge" fondove. Iako mnogi ljudi tvrde da
su "hedge" fondovi prerizini, ja se ne slaem s tim. Mislim da
su uzajamni fondovi daleko riziniji, jednostavno zato to
veina uzajamnih fondova uspijeva samo kad trite raste.
Barem kod nekih "hedge" fondova moe se zaraditi i na tritu
koje raste, kao i na tritu koje pada. to smatrate rizinijim na
duge staze? Kako biste se osjeali da se spremate u mirovinu i
vidite kako je va mirovinski fond prepolovljen? Ako imate
osiguranje od poara, a kua vam izgori, moete izgraditi drugu
za manje od godinu dana. Mnogi ljudi moda nee imati
dovoljno vremena da ponovno izgrade svoj mirovinski fond ako
on nestane u kasnoj fazi njihovog ivota.

Sjedi li va novac besposleno?

Ljudi naporno rade cijeli ivot zato to su ih uili da rade vie

od svojeg novca. Kada ljudi investiraju, oni veinom samo
parkiraju svoj novac na tednju ili na mirovinski raun, dok
nastavljaju naporno raditi. Dok rade, nadaju se da radi i njihov
novac. Kada se dogodi nekakva financijska katastrofa, njihov
parkirani novac je desetkovan, a veina ljudi nema osiguranje
protiv financijske nesree.
Bogati otac rekao je: "Veina ljudi provodi ivot gradei
financijske kue od slame, kue koje su osjetljive na vjetar,
kiu, vatru i velike zloeste vukove."
Zato je bogati otac nauio svojeg sina i mene kako da zadrimo
novac u kretanju. Da bi ilustrirao to, jednog dana na kampiranju
tjerao je Mikea i mene da iznova i iznova preskakujemo
logorsku vatru. Rekao je: "Ako se kree, ak te ni vatra ne
moe ozlijediti. Ako stoji blizu vatre, iako nisi u njoj, vruina
e te ipak dohvatiti." Tog jutra, dok sam gledao kako trite
dionica pada sve nie i nie, bogati otac je svojem sinu i meni
priao tu priu. Ljudi koji stoje dok im je novac parkiran
osjeaju vruinu. Ako se elite umiroviti mladi i bogati, morate
raditi vrednije i bre. Va novac mora initi isto to. Ostaviti
novac da stoji na jednom mjestu slino je gledanju hrpe lia,
koja eka iskru... Iskru koja e lie pretvoriti u krije.

250
Koliko je brz va novac?
Jedan od razloga zato smo se Kim i ja rano umirovili bio je taj
to se na novac kretao. Bogati otac taj je koncept esto nazivao
brzina novca. Rekao je: "Tvoj novac treba biti poput dobrog
ptiara. Pomae ti da pronae pticu, uhvati je, a zatim odlazi i
hvata jo jednu pticu. Novac veine ljudi ponaa se poput ptice
koja jednostavno odleti." Ako se elite umiroviti mladi i bogati,
vrlo je vano da va novac bude poput ptiara, da izlazi i donosi
kui sve vie i vie aktive.
Danas, mnogi financijski planeri i menaderi uzajamnih
fondova kau prosjenom investitoru: "Samo nam dajte svoj
novac i mi emo ga pokrenuti da radi za vas." Veina
investitora klima glavom i ponavlja mantru: "Investirajte
dugorono, kupujte i zadravajte, i to na razliitim podrujima."
Njihov novac se parkira i oni se vraaju na posao. Za veinu
investitora, to su prilino dobre ideje, s obzirom na to da veina
njih nije zainteresirana da naui kako pokrenuti novac na rad,
jer izgleda da oni preferiraju raditi vie od svojeg novca.
Problem s tim planom prosjenih investitora jest to to nisu
nuno produktivne investicijske strategije, niti su nuno
sigurnije.
Kim i ja nismo zadrali svoj novac na mirovinskom raunu
kako bismo se umirovili mladi. Znali smo da na novac mora
nastaviti raditi, kako bismo kupovali sve vie aktive. Kad bi na
novac kupio aktivu, ubrzo bismo ga upotrijebili da nam nastavi
kupovati aktivu. To je strategija kojom smo odrali novac u
pokretu i stjecali sve vie i vie aktive, a tu strategiju moe
upotrijebiti gotovo svatko. Kao to smo obeali, ova knjiga e
pobrojati stvari koje gotovo svatko moe uiniti kako bi se
obogatio.

251
Odrite novac u pokretu
Jedna od naih strategija za odravanje novca u pokretu bilo je
kupovina imanja za iznajmljivanje. Nakon godinu ili dvije,
posuivali bismo novac za predujam i kupovali drugo imanje.
Tako smo slijedili savjet bogatog oca da koristimo novac poput
ptiara. Prosjena osoba zove taj proces posudba od glavnice
kue. Neki ljudi to zovu posudba za konsolidaciju rauna u
svrhu otplate duga s kreditne kartice. Moda ete uoiti da smo
Kim i ja posuivali novac da kupimo investicije, a prosjena
osoba koristi kapital duga da otplati lo dug. To je primjer ptice
koja leti kroz prozor. Iako je to jo uvijek brzina novca, to je
brzina novca koji odlijee od vas, umjesto da vam kupuje
aktivu.

Jednostavan primjer
Slijedi primjer naina na koji smo investirali, a zatim posuivali
novac da investiramo u drugu aktivu. 1990. Kim i ja vidjeli smo
kuu na prodaju u prekrasnoj etvrti u Portlandu, u Oregonu.
Vlasnik je traio 95,000$, ali nije mogao prodati imanje.
Ekonomija je bila u loem stanju, ljudi su otputani i na tritu
je bilo mnogo kua. Mi bismo i prije dali ponudu, ali ta kua
nije se uklapala u na profil investiranja. Bila je preskupa i
prelijepa da bi se mogla smatrati imanjem za iznajmljivanje na
due rokove. Da je ta kua bila u San Franciscu, vrijedila bi
450,000$. No, gledali smo to imanje jer smo vidjeli da ima
veliku vrijednost i potencijal.
Na putu do aerodroma i s njega vozili bismo se pokraj kue da
vidimo prodaje li se jo uvijek. Nakon otprilike est mjeseci,
napokon smo pokucali na vrata i otkrili da vlasnik jedva eka da
je proda i da je spreman sasluati nae ponude. Dugovao je
56,000$, ja sam ponudio 60,000$, i nali smo se na 66,000$.
Dao sam mu 10,000$ a mi smo preuzeli preostalu hipoteku.
Mjesec dana kasnije, vlasnik i njegova obitelj iselili su i bili na
putu u Kaliforniju, sretni to su prodali svoju kuu. Nisu mnogo
zaraivali, i nisu mnogo izgubili. Kuu smo odmah iznajmili i

252
dobivali smo oko 75$ mjesenog pritoka novca, nakon to bi
otplatili sve dugove i trokove. Oko dvije godine kasnije, trite
se popravilo i mnogi ljudi davali su nam ponude za kupnju, pri
emu je najbolja bila 86,000$. Kim i ja nismo prihvatili
ponudu, iako smo bili u iskuenju. Da smo je prodali, realizirali
bismo priblini godinji povrat od 100% na na predujam kako
ilustriraju slijedei brojevi:

86,000$ ponuda
- 66.000$ cijena kupnje
20,000$ dobit

20,000$ = priblino 200 % za 2 godine. 10,000$ predujma,

100% godinjeg povrata novca (kaem priblino jer bilo je i
drugih trokova u transakciji, a to nije uraunato).

Iako je povrat od 100% bio atraktivan, nismo je prodali. Kua je

bila u odlinoj etvrti i imali smo osjeaj da bi mogla postii
cijenu od 150,000$ za tri do pet godina. Umjesto da je
prodamo, odluili smo da dalje kupujemo, sada kad je kretanje
trita osiguralo porast prodajne cijene, osim prihoda od najma.
S obzirom na indikatore snanog trita, Kim i ja zatraili smo
zajam na glavnicu kue. Bilanca hipoteke sada je bila manja od
55,000$, a porast vrijednosti bio je oko 95,000$. Najam je
mogao pokriti hipoteku u iznosu od oko 70,000$, pa smo
refinancirali kuu i stavili priblino 15,000$ u dep. Vratili smo
novac, a jo uvijek smo imali aktivu. Pas je ulovio pticu, i sada
smo mogli krenuti u lov na novu pticu. Osim toga, pas je sada
vrijedio 15,000$.
Unutar nekoliko mjeseci, nakon to smo razgledati nekoliko
stotina imanja, pronali smo novu metu. Bila je to odlina kua
u istoj etvrti. Kua nije dobro izgledala jer je vlasnik dozvolio
svojoj djeci da u njoj ive godinama bez plaanja najma.
Traena cijena bila je 98,000$, i nakon nekoliko ponuda kupili
smo je za 72,000$, uloili 4,000$ u boju i popravke i izdali je u
najam.

253
Krajem 1994. prodali smo obje kue za malo manje od 150,000
$ po kui i tim novcem kupili veu stambenu zgradu u Arizoni,
gdje su trine cijene jo uvijek bile niske.
Osim to se na novac nastavio kretati, postoje neke stvari na
koje elim skrenuti panju.

1. Uspjeli smo jer je trite palo i imali smo vremena

potraiti i pregovarati o razumnim investicijama. Da je
trite raslo, paljivije bismo traili i bili bismo oprezniji.
2. Investicija je morala imati smisla danas, a ne sutra. To
kaem jer previe ljudi ima strategiju kupi, zadri i pomoli
se. Bogati otac uvijek je govorio: "Profitira onda kada
kupuje, ne kada prodaje." Svako imanje koje bismo
kupili moralo je imati pozitivan protok novca na dan kad
smo ga kupili, i to ak i u looj ekonomiji. Da trite nije
poraslo, Kim i ja ipak bismo bili zadovoljni zbog
investicije.
3. Kao to je reeno ranije u knjizi, svaki investitor ima
strategiju izlaska prije no to ue na trite. Budui da je
ovo bila nova vrsta trita, iako je to bilo investiranje u
nekretnine, bila je to drukija vrsta investicija u
nekretnine. Ta razlika traila je od nas da ponemo iznova,
istraimo i smislimo drukije ulazne i izlazne strategije.
4. Te dvije kue danas bi se mogle prodati za 200,000$ do
250,000$, jer se trite u Portlandu oporavilo. Mi smo ih
prodali rano kako bismo ostavili neto novca za slijedeeg
kupca, i da iskoristimo prednost trita koje je bilo na
niskoj razini i poinjalo rasti, to je u ovom sluaju bio
Phoenix, a takoer i zato to se na investicijski portfelj
promijenio. Vie nismo imali kue za jednu obitelj; sada
smo se prebacili na sve vee i vee stambene zgrade, jer
pruaju vie poluge.
5. Nauite razliku izmeu investitora i trgovca. Mi smo bili
investitori kad smo bili spremni kupiti i zadrati imanja
zbog protoka novca. Bili smo trgovci kad smo znali ulaznu
i izlaznu strategiju. Drugim rijeima, investitor kupuje da
bi zadrao, a trgovac kupuje da bi prodao. Ako se elite

254
 umiroviti bogati, morate znati tko je tko, i kako biti i jedno
i drugo.
Po mojem miljenju, jedan od razloga zato je tako mnogo
ljudi izgubilo novac u ovom posljednjem krahu trita bilo
je to to su oni zapravo bili trgovci koji su mislili da su
investitori. I to ilustrira vanost poznavanja definicije
rijei.
6. Kim i ja investiramo dugorono. Ali za nas dugorono
investiranje ne znai parkiranje novca, odlaganje novca na
veliku hrpu, kao ni to da smatrate da ste uloili u razliite
stvari, kad su u stvari sve vae investicije u istom vozilu,
vozilu kao to su uzajamni fondovi, a zatim se nadate da
nee puhnuti vjetar niti izbiti poar. Za nas investiranje
znai biti na tritu svaki dan, prikupljati informacije,
stjecati sve vie iskustva iz stvarnog ivota i drati novac u
stanju kretanja, preko vatre. Mi ne ivimo tako da
kupujemo, zadravamo i molimo se, a to je, dugorono
gledano, mnogim ljudima donijelo bogatstvo.

"elim svoj novac natrag"

Veina kupaca zna da mogu dobiti novac natrag ako im se ne
svia ono to su upravo kupili. Veina mudrih prodavaa nudi
jamstvo povrata novca ako kupac nije zadovoljan. Problem s
veinom takvih jamstava je u tome to, da biste dobili svoj
novac, prvo morate vratiti proizvod. Ako ste sofisticirani
investitor, ono to elite jest da vratite novac i zadrite aktivu.
Zato volim investiranje. Tako zadrim ono to sam kupio i
dobijem svoj novac natrag. Zato je bogati otac rekao: "Jedna od
najvanijih stvari koju pravi investitor mora rei jest: "elim
svoj novac natrag. elim i zadrati investiciju."
Ako moete razumjeti ovaj princip investiranja, shvatit ete i
to znai brzina novca. To znai da elite vratiti novac to je
mogue bre, kako biste ga mogli opet investirati u kupnju nove
aktive.

255
Vie od jednog naina za ubrzavanje novca

Ta ideja brzine novca ne odnosi se samo na nekretnine. Ideja

brzine novca je zapravo princip ili mentalno orue bogatih.
Kada shvatite princip, htjet ete ga primijeniti na sve to inite.
Brzina novca je vaan aspekt poluge.
Jo jedan nain poveanja brzine novca je putem poznavanja
poreznih zakona i upotrebe korporacijskih entiteta. Na primjer,
recimo da netko posjeduje tvrtku, i posjeduje i dio druge tvrtke
koja investira u nekretnine. Dijagram i objanjenje izgledaju
ovako:

Tipina tvrtka Tvrtka za nekretnine

Prihodi Prihodi

Prihod od
najma
Rashodi Rashodi
Najam
Porezi

Sredstva Obveze Sredstva Obveze

Tvrtka
Imanje
za n a j a m

Trokovi najma iz jedne kompanije teku u prihode od najma

druge kompanije. Vidite zbog ega je to vano. Kao to moda
znate, tvrtke plaaju porez nakon trokova, a pojedinci prije.
Dakle, pojedinac koji unajmi kuu, plaa je novcem nakon
plaanja poreza. Tvrtka moe platiti najam novcem prije
poreza. Prihod od najma odlazi drugom korporacijskom
entitetu, ali taj prihod sada je klasificiran kao pasivni prihod, a
ne zaraeni. (Postoji izuzetak u kojem je vlasnitvo dviju
kompanija isto, a u kojem se sluaju prihod tretira kao zaraeni
prihod. Na primjer, ako imate tvrtku u vlastitoj kui i plaate
sami sebi najam, taj prihod morali biste tretirati kao zaraeni

256
prihod.) Ako se pravilno postupa s pasivnim prihodom, on
moe prispjeti pojedincu ili tvrtki tako da ova plaa znaajno
manji porez. Kao i uvijek, preporuamo kompetentan porezni i
pravni savjet prije no to uinite bilo to slino tome.
Osoba koja vodi svoj poslovni i investicijski portfelj, na taj
nain moe zadrati novac u brzom kretanju i plaati mnogo
manje poreze. Kad bi novac ulazio samo u jedan korporacijski
entitet, stagnirao bi i na njega bi se plaali veliki porezi.
Gledajui polje aktive obiju tvrtki, primjeujete da je aktiva
tvrtke u jednom polju, a aktiva imanja za najam u drugom. U
ovom primjeru, novac te osobe koristi se za stvaranje ili kupnju
dviju aktiva uz mali porez. To je jo jedan primjer brzine novca
ili novca koji radi, umjesto da stoji i eka parkiran.

Ne moete to uiniti

etiri rijei koje esto ujem kada koristim gore navedeni

primjer na svojim teajevima o investiranju su: "Ne moete to
uiniti." Kao to znate, te rijei definiraju stvarnost ili kontekst
neke osobe. Kad sam bio mlai, iao sam u manje kompanije i
objanjavao te strategije zaposlenicima kompanije.
Na kraju svojih govora, gotovo uvijek bih uo: "Odline ideje,
ali ne moete to uiniti." Osoba bi esto govorila stvari kao to
su: "Ne moete kupiti nekretnine po tako niskim cijenama", ili:
"Ne moete kupiti kuu bez nove hipoteke ili odobrenja
bankara", ili: "Ne moete posjedovati i tvrtku i kompaniju koja
vaoj tvrtki iznajmljuje prostor", ili: "To moda funkcionira u
Americi, ali ne i u mojoj zemlji."
Vie ne drim takve govore o investiranju zaposlenicima niti
samozaposlenim osobama. Takve govore drim samo ljudima
koji j e s u ili ele postati vlasnici biznisa ili investitori.
Ostavljam tradicionalnim savjetnicima za investiranje da
govore grupama zaposlenika ili grupama samozaposlenih osoba
ne zbog pojedinaca, ve zbog kolektivnog duha takvih grupa.
Kao to sam rekao ranije, rijei "Ne mogu" esto su rijei koje
definiraju kvadrant iz kojeg osoba dolazi.

257
Gore navedeni primjer dogaa se svakog dana u cijelom svijetu.
U svim zemljama u kojima sam poslovao, uobiajena je praksa
da se kue kupuju preuzimanjem hipoteke. Ali to se radi
primarno u veim investicijama. Ideja tvrtke koja izdaje prostor
drugoj tvrtki koju posjeduje ista osoba cijelo vrijeme se
upotrebljava. To je ustaljena praksa. McDonald"s koristi istu tu
formulu. Diljem svijeta prodaje franizu pojedincu. Taj
pojedinac zatim plaa McDonald'su franizom kao i najamninu
za nekretninu. Moda se sjeate iz knjige Bogati otac,
siromani otac da je Ray Kroc, osniva McDonald'sa, rekao:
"Moj posao nisu hamburgeri. Moj posao su nekretnine." Ray
Kroc i njegov tim oito shvaaju brzinu novca i to kako
upotrijebiti novac za kupnju vie od jedne aktive.

Brzina novca s papirnatom aktivom

Ideja brzine novca primjenjiva je na svu aktivu, ukljuujui i
onu papirnatu. Kada netko pogleda C/Z omjer dionice, on na
neki nain gleda brzinu. Kada netko kae da je C/Z omjer
dionice 20, to znai da e vam trebati 20 godina da povratite
novac, na temelju dananje cijene i prihoda. Na primjer, ako je
cijena dionice danas 20$, i isplauje 1$ godinje dividende,
trebat e vam 20 godina da povratite svoj novac.

Pravilo 72
Pravilo 72 je jo jedna mjera brzine novca. Ovo pravilo mjeri
kamate ili godinji postotak rasta neega. Na primjer, ako
primite 10 % kamata na svoju tednju, va novac e se
udvostruiti za 7.2 godine. Ako vrijednost vae dionice raste
5% godinje, to znai da e vam trebati 14.4 godine da
udvostruite novac. Ako vrijednost raste 20% godinje, trebat
e 3.6 godina da se udvostrui vrijednost. Pravilo 72 je
jednostavno dijeljenje broja 72 s kamatama ili postotkom
porasta vrijednosti kako biste dobili relativnu brzinu kojom e
se va novac udvostruiti.
Tijekom ekonomskog buma kasnih 90-tih, mnogi financijski
planeri i investicijski savjetnici koristili su mudrost pravila 72.

258
prije nekoliko godina, jedan mladi investicijski savjetnik rekao
mi je kako se vrijednost njegovog portfelja udvostruuje svakih
5 godina. Pitao sam ga kako to zna, budui da investira samo 3
godine. Odgovorio je: "Jer je uzajamni fond u kojem se moj
novac nalazi posljednje dvije godine imao prosjeni porast od
15 posto godinje." Zahvalio sam mu na njegovom entuzijazmu
u pokuaju da mi proda uzajamne fondove, ali odbio sam. Pitam
se to govori danas? Pomislio sam da mu ispriam priu o biku
i medvjedu. Ta pria kae kako se bik penje po stepenicama, ali
medvjed iskae kroz prozor. Drugim rijeima, kao to bi rekao
bogati otac: "Prosjeci su za prosjene investitore."

Igranje s kunim novcem

Postoji jo jedan nain kako investitor moe upotrijebiti brzinu
novca u svoju korist, a to je igrajui s kunim novcem.
Postoje dva razloga zato volim dionice malog kapitala. Razlog
broj jedan je taj to sam ja poduzetnik, a ne lan korporacije.
Volim i razumijem probleme malih, tek nastalih kompanija i
mogu osjetiti ima li biznis anse za rast ili ne. Razlog broj dva
jest to to se v r i j e d n o s t dionica malog kapitala m o e
udvostruiti i utrostruiti mnogo bre od dionica velikog
kapitala. Budui da dionice malog kapitala imaju mnogo bolje
anse da se udvostrue i utrostrue bre, pri dobrim uvjetima na
tritu lake je igrati kunim novcem. Slijedi primjer igranja
kunim novcem.
Recimo da kupite 5,000 dionica kompanije XYZ za 5$ po
dionici. Sada imate 25,000$ na tritu. Trite vam se smiluje i
za manje od godinu dana cijena dionica XYZ-a sada je 10$ po
dionici. Imate porast vrijednosti od 50,000$. Pohlepan
investitor, kakav sam ja bio, rei e: "Trite e i dalje rasti, pa
u sauvati dionice." I opet, strategija izlaska vana je prije
kretanja na trite.
Umjesto uvanja i parkiranja vaeg novca, jedan od naina da
poveate brzinu svojeg novca jest da jednostavno prodate
dionice u vrijednosti 25,000$. Na taj nain, jo uvijek imate
25,000$ u dionicama, iako samo polovinu njihovog broja u
ovom sluaju i vratili ste svoj novac. Preostale dionice ija je

259
vrijednost u tom trenutku 25,000$ omoguuju igranje s kunim
novcem.
Ovu strategiju koristim esto, ali ne i cijelo vrijeme. Bilo je
situacija u kojima je cijena dionica porasla s 5$ na 8$, ne
dostiui izlaznu cijenu od 10$, pa sam ih zadrao. Mnogo puta,
vrijednost dionica je pala ispod 5$, to je znailo da sam novac
izgubio. Priznajem da sam se svaki put kad sam koristio tu
strategiju prodaje dionica kako bih vratio poetnu investiciju
osjeao mnogo bolje sa svojom investicijom, zbog injenice da
sam povukao neto novca sa stola.

Zbogom novac
Moj prijatelj Keith Cunningham esto recitira kratku pjesmu
koja ide ovako:

Novac zbori, pore' to ne mogu

uo sam ga jednom
Rekao je "zbogom".

Nikada nisam mogao shvatiti zato ljudi plau zbog novca

izgubljenog na investicijskom tritu. Ne plau kad idu na
trnicu i troe novac koji ne dobiju natrag. Ne plau kad kupuju
automobil i gube novac kad ga prodaju. Zato bi bilo drukije s
investiranjem?
esto ujem kako investitori govore: "Niste izgubili novac sve
dok ne prodate dionicu." Kada ujem kako netko govori neto
takvo, znam da je kupio neto po visokoj cijeni, da je cijena
sada niska i da eka priliku da opet naraste. U takvom
razmiljanju ima logike, ali samo u posebnim situacijama.
Suprotan nain jest da dovoljno rano izaete kako biste smanjili
gubitke. U nekim sam sluajevima pogreno investirao i cijena
mojih investicija pala je umjesto da poraste. Kada cijena
dionice padne za vie od 10%, vjerojatno u je prodati kako bih
smanjio gubitke i potraiti neto novo. Za to postoje 2 razloga.
Razlog br. 1: Ako je moja panja previe fokusirana na gubitak
i ako se osjeam loe zbog pogrene odluke, prodat u. Tada

260
elim prekinuti i poi dalje. Kao to sam rekao u drugim
knjigama, znam da e od deset investicija dvije ili tri biti loe,
dvije ili tri dobre, a sve u sredini lee "poput lijenog psa".
Ponekad u lijene pse ostaviti da lee tako dugo dok ne gube
novac. Ako postanu pravi psi, prekidam, razmotrim greke i
izvlaim lekcije.
Razlog br. 2: Volim kupovati. ak i ako imam manje novca za
kupnju, sretniji sam kad kupujem i ulaem, nego kad kupujem,
zadravam i molim se da e se investicija jednog dana isplatiti.
Kao to sam rekao, veina ljudi ne plae kad prodaje svoj
nekada nov, a sada rabljeni automobil uz gubitak. Ne plau zato
to obino kupuju novi automobil.

Koliko dugo je dionica "plavog ipa" plava?

Postoji jo jedna strategija investiranja koju esto ujem, a
kae: "investiraj dugorono i kupuj samo dionice "plavog ipa"
(velikih tvrtki). Za mene je to z a s t a r j e l a ideja, j e r je
funkcionirala u Industrijskom dobu, ali ne funkcionira u
Informatikom dobu. Stara strategija ne funkcionira jer dionice
"plavog ipa" vie nisu "plavi ipovi". Na primjer, da ste
investirali u Xerox prije 20 godina, danas biste bili na gubitku,
iako biste kupili dionice "plavog ipa". Pravo pitanje koje si
svatko od nas mora postaviti jest: koliko e dugo dionica
"plavog ipa" biti plava?
Mnoge od kompanija s dananje liste kompanija Fortune 500 za
deset godina moda nee postojati, zbog tehnolokih promjena i
drugih inovacija. Kompanije "plavog ipa", koje su nekada
trajale 65 godina, sada traju samo 10. Te stvari demonstriraju
kako stara strategija biznisa u dananjem svijetu vie ne
funkcionira.
U ovom svijetu sve bre tehnologije, kompanija se moe razviti
i propasti za samo nekoliko godina. Ta brzina promjene
zahtijeva od svih nas da budemo paljiviji i da zadrimo novac
u kretanju, umjesto da ga ostavimo parkiranog i ekamo da
trite vjeno raste. Strategija "kupi, zadri i pomoli se" u redu
je za prosjene investitore, ali to nije dobra strategija za one
koji se ele umiroviti mladi i bogati.

261
 esnaesto poglavlje

Poluga nekretnina

Investiranje novcem vaeg bankara

Neku veer bio sam na veeri s prijateljicom i njezinim ocem.
On je umirovljeni civilni pilot. Trite dionica upravo je palo za
jo 3 % toga dana i on je bio vrlo uznemiren, jer je njegova
mirovinska tednja gubila svu dobit. Kad sam ga upitao to
misli o tritu, rekao je: "Moja druga ker nazvala me i rekla mi
da mogu doseliti k njoj ako sve izgubim."
Oprezno sam ga upitao: "Zar elite rei da ste investirali samo u
trite dionica?"
"Pa da", ree on. "Kakva jo investiranja postoje? Trite
dionica je jedino mjesto za koje znam. U to se jo moe
investirati?"

Riskiranje vaeg portfelja

Uobiajena mantra koja se danas moe uti jest: "Investirajte
dugorono, pazite na prosjek cijena, uinite portfelj raznolikim,
itd. itd. itd." To je odlina mantra za ljude koji ne znaju mnogo
o investiranju. Ono to sam uvijek propitivao jest "raznolikost"
u investiranju. Kada ujem kako netko kae da ima raznolik

263
p o r t f e l j , esto ga pitam to eli time rei. U g l a v n o m
odgovaraju: "Imam neke fondove rasta, fondove obveznica,
meunarodne fondove, sektorske fondove, fondove srednjeg
kapitala", i tako dalje.
Moje je slijedee pitanje: "Jesu li svi oni u uzajamnim
fondovima?" I opet, u veini sluajeva, odgovor je: "Da, moje
su investicije rasporeene u razliitim uzajamnim fondovima."
Iako oni moda imaju vie uzajamnih fondova, u stvarnosti,
njihov izabrani instrument investiranja, u ovom sluaju
uzajamni fondovi, nisu raznoliki. ak i ako kau: "Bavim se i
dionicama, investiram u REITS i imam neto u d j e l a u
tvrtkama", tvrda je injenica da veina ljudi ima samo papirnatu
aktivu. Zato?... Zato to je s papirnatom aktivom lake
zapoeti i raditi. Kao to je rekao bogati otac: "Papirnata aktiva
je sterilnija. ia je i urednija. Veina ljudi nije iz B kvadranta
i nikada nee izgraditi biznis u B kvadrantu, a veina ljudi nee
investirati u nekretnine zbog izazova kupnje, likvidnosti i
menadmenta."
Samo u Sjedinjenim Dravama ima preko 11,000 uzajamnih
fondova na izbor, i taj broj raste. Ima vie uzajamnih fondova
nego kompanija u koje oni investiraju. Zato postoji tako
mnogo uzajamnih fondova? Iz istih, gore navedenih razloga.
Oni su sterilni, a esto i sterilizirani u ime zatite javnosti.
Problem javnosti je otkrivanje koji od 11,000 fondova je za njih
najbolji. Kako znate da e fond, koji je danas uspjean, biti
uspjean i sutra? Kako moete danas izabrati dobitni fond za
svoju sutranju mirovinu? Ako je 80% vaeg p o r t f e l j a
investiranje u uzajamne fondove, je li to zaista raznolikost i je li
to pametno? Osobno, ne mislim tako. Ako netko ima 80 ili vie
posto svojeg portfelja u razliitim fondovima, nije investirao u
raznolike stvari i riskirao je svoj portfelj.

Tragini nedostatak uzajamnih fondova

Neki od vas moda su svjesni skrivenog poreznog nedostatka u
uzajamnim fondovima. Naalost, mnogi investitori u uzajamne
fondove nisu svjesni tog nedostatka, koji prebacuje plaanje
poreza na kapitalne dobitke na investitora. To znai da, ako

264
postoji profit i kao posljedica toga porez na kapitalnu dobit, taj
porez ne plaa fond, ve investitor. Ovaj nedostatak naroito je
izraen na tritu koje pada. Meutim, postoje iznimke: na
primjer, dobici u uzajamnim fondovima koji se dre u
odreenim mirovinskim fondovima odbijaju se od poreza.
Recimo da je fond bio vrlo uspjean vie godina. Kupovao je
pametno i mnoge dionice koje je izabrao zabiljeile su veliko
poveanje vrijednosti. Iznenada, trite se okree prema dolje,
investitori se uspanie i poinju traiti povrat novca. Fond tada
mora brzo prodati najbolje dionice kako bi investitorima vratio
novac. Kada fond prodaje svoje dionice, na njih se plaaju
kapitalne dobiti. Na primjer, fond je kupio dionice XYZ
korporacije za 10$ po dionici, a kad ih je prodao, prodao ih je
za 50$ po dionici. Dakle, menader fonda uinio je ispravno
kad je rano izabrao dionice, ali sada, u vrijeme prodaje,
investitor mora platiti porez na kapitalnu dobit od 40$. U
takvim vremenima, investitor moe izgubiti novac jer se
vrijednost fonda moda spustila, dok u isto vrijeme mora plaati
porez na kapitalnu dobit. Dakle, od njega se moe traiti da
plati porez na kapitalnu dobit, iako je izgubio novac, umjesto da
ga zaradi. Osobno, ne volim plaati porez kada gubim novac.
To je kao da plaam porez na prihod za prihod koji nisam
dobio. Poetkom 2001., mnogim investitorima vrijednost
njihovih uzajamnih fondova prepolovljena je, a u isto vrijeme
morali su platiti porez na kapitalnu dobit o kojoj su ih izvijestili
uzajamni fondovi. Za mene, to je tragini nedostatak.
Govorim li da ne investirate u uzajamne fondove? Ne, i ja imam
novac u njima. U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje,
govorio sam o financijskim planovima za sigurnost, udobnost i
bogatstvo. Uzajamni fondovi mogu igrati vanu ulogu u vaim
financijskim planovima za sigurnost i udobnost. Pronaite
kompetentne financijske savjetnike da vam pomognu u razvoju
pravog financijskog plana za vas, ali imajte na umu da to se
vie educirate o svim postojeim financijskim investicijama,
postajete financijski pismeniji. Postoje neki vrlo dobri uzajamni
fondovi koji koriste sistematizirane pristupe u izboru kompanija
za investiranje i to ine prouavanjem njihovih temeljnih
podataka.

265
Ljepota investiranja u nekretnine
Otac moje prijateljice, umirovljeni civilni pilot koji je mislio da
su vrijednosni papiri jedina vrsta investicija, tek sada otkriva
tragini nedostatak uzajamnih fondova. Dok se veera bliila
kraju, rekao je: "Izgubio sam veinu svoje uteevine jer je
vrijednost mojih dionica opala i sada moram platiti porez na
kapitalnu dobit iako je vrijednost pala. Htio bih da postoji neto
drugo u to mogu investirati."
"Zato ne investirate u nekretnine?" upitah ja.
"Zato? U emu je razlika?" upita on.
"Postoje mnoge razlike", odgovorih ja. "Ispriat u vam o
jednoj razlici koja je vrlo zanimljiva."
Umirovljeni pilot otpije gutljaj kave i ree: "Recite, pretvorio
sam se u uho."
"Kod nekretnina mogu zaraditi novac, a drava e mi dozvoliti
da to zabiljeim kao gubitak novca", rekoh ja.
"Mislite, zaradite novac i dobijete porezne olakice umjesto da
platite porez?" upita pilot.
"Drava mi daje porezne olakice za moju dobit, umjesto da me
natjera da platim porez na kapitalnu dobit", rekoh ja. "Drava
mi doputa da zadrim vie novca, umjesto da platim vei
porez. Jedan nain je kroz smanjenje vrijednosti, ili ono to je
moj bogati otac nazvao fantomski protok novca, protok novca
koji prosjeni investitor ne moe vidjeti."
Umirovljeni pilot dugo je sluao u tiini i napokon ree: "Ima li
jo?"
"Mnogo vie", rekoh ja. "ak e mi i dati novac."
"Kako?" upita pilot.
"Ako se radi o povijesnoj zgradi, drava vam moe dati porezni
kredit, to je mnogo bolje od poreznog odbitka, kako biste
popravili svoje investicije", rekoh ja. "Mislite li da bi vam
drava dala porezni kredit da kupite jo vie uzajamnih
fondova?"
"Ne znam za to", ree pilot. "Sve to sam vidio u posljednje
vrijeme jest porez na kapitalnu dobit za novac koji nisam dobio,

266
a u stvari sam ga izgubio. Zvui kao da plaam porez na novac
koji sam izgubio, a vi dobivate poreznu olakicu na novac koji
ste zaradili. Ima li jo neto to bih trebao znati?"
"Ima", rekoh ja. "Moete dobiti porezni kredit od 50% za
trokove poboljanja vezane uz zakon za Amerikance s
invaliditetom. Na primjer, ako platite 10,000$ za postavljanje
prilaza za ljude u kolicima svojoj poslovnoj zgradi, moete
dobiti maksimalni kredit od 5,000$."
"Dobivate kredit od 5,000$?" upita pilot. "to ako prilaz za
kolica ne kota 10,000$? to ako vas kota samo 1,000$?"
"Jo uvijek dobivate porezni kredit od 50% cijene koju ste
platili za poboljanje uvjeta", rekoh ja. "Naravno, savjetujem
vam da se dogovorite sa svojim knjigovoom prije no to
uinite neto takvo. Morate biti sigurni da poznajete postojea
pravila i beneficije prije no to uinite neto takvo."
Pilot je sjedio i tiho razmiljao. "Ima li jo neeg?"
"Mnogo vie. Previe za razgovor tijekom ove veere", rekoh
ja. "Ali dajte da vam nabrojim jo tri prednosti nekretnina pred
uzajamnim fondovima."
"Samo jo tri?" ree pilot uz sarkastini osmijeh.
"Jedna je prednost to da e vam banka pozajmiti novac da
kupite svoju nekretninu. Koliko ja znam, banka vam nee
posuditi novac da investirate u uzajamne fondove ili dionice.
Oni mogu koristiti takvu aktivu kao dodatak, ali tek nakon to
ste investirali novac da je kupite."
Pilot klimne glavom i ree: "A broj dva?"
"Broj dva jest da nema poreza na kapitalnu dobit," rekoh ja,
"ako znate to radite."
"Mislite, moram platiti porez na kapitalnu dobit za novac koji
nisam zaradio? U stvari sam ga izgubio, a s nekretninama se
moe izgubiti porez na kapitalnu dobit?"
Klimnuh glavom. "To se radi cijelo vrijeme. Radi se putem
razmjene koja se zove razmjena 1031. Na primjer, recimo da
kupim kuu za 50,000$, dam predujam od 5,000$, posudim
preostalih 45,000$ od banke. Recimo da najamnina pokriva i
vie od mojih mjesenih trokova, pa od svoje investicije imam
pritok novca."

267
"Dakle, va novac radi za vas", ree pilot.
"Da", rekoh ja. "A taj prihod je pasivni, pa se za njega plaaju
porezi po nioj stopi zaraenog prihoda kao to je plaa, prihodi
od tednje i 401(k)."
Pilot u tiini odmahne glavom. Ranije te veeri, ve smo
razgovarali o razlikama izmeu zaraenog i pasivnog prihoda,
te prihoda od vrijednosnih papira.
Nastavio sam rekavi: "Nakon nekoliko godina, otkrijete da
vaa kua za najam sada vrijedi 85,000$. Prodate je uz dobit od
35,000$, ali ne morate platiti porez na kapitalnu dobit ako je
elite investirati u veu investiciju."
I opet pilot tiho odmahne glavom, rekavi: "U ovom primjeru,
zaradili ste 35,000$ u kapitalnoj dobiti i niste platili porez na
kapitalnu dobit. Ja sam izgubio novac u svojem uzajamnom
fondu i morao sam platiti porez na kapitalnu dobit. Vi dobivate
pritok novca, i taj prihod pokrijete fantomskim gubicima i
trokovima i platite manje poreza na prihod, jer je to pasivni, a
ne zaraeni prihod."
"A nemojte zaboraviti niti porezni kredit za poboljanja uvjeta
iz zakona za Amerikance s invaliditetom, ili ukoliko zgrada ima
povijesnu vrijednost", dodah ja.
"Oh, ne", ree pilot. "Kako bih mogao zaboraviti porezne
kredite? Svi znaju za porezne kredite. A to je trea stvar?"
"Trea stvar glasi: to je vea investicija u nekretnine, drava i
banke vam vie ele pozajmiti novac."
"Zato?" upita pilot.
"Kada odete svojem bankaru s investicijom u nekretnine veom
od, recimo, milijun dolara, bankar ne pozajmljuje novac vama.
On ga pozajmljuje imanju."
"U emu je razlika?" upita pilot.
"Kada prosjena osoba poe u banku i zatrai pozajmicu, banka
evaluira njegovu kreditnu sposobnost. Kada ista ta osoba eli
kupiti, recimo malo imanje za iznajmljivanje, imanje kao to je
stan, kua, ili kua s dva stana, bankar jo uvijek evaluira
primarno osobu. Sve dok imate siguran posao i dovoljno
prihoda da plaate za ta mala imanja, banka e pozajmiti novac
vama, a ne imanju."

268
"Ali na veim imanjima, kada cijena imanja znatno preraste
prihode pojedinca, banka gleda prihode i rashode samog
imanja", ree pilot. "Je li razlika u tome?"
"Prilino ste blizu", rekoh ja. "Na veim imanjima aktiva jest
imanje i njegov pritok novca, a ne pritok novca osobe koja die
zajam."
"Znai, lake je kupiti vee imanje nego manje imanje", ree
pilot.
"Ako znate to radite", rekoh ja. "Isto vrijedi i za pozajmicu od
drave. Ako poete dravi s imanjem od 150,000$, u mnogim
sluajevima dravna agencija nije zainteresirana. Ali ako elite
kupiti imanje koje je loa etvrt i pretvoriti ga u sigurnu i
jeftinu stambenu etvrt, drava e vam pozajmiti milijune
dolara. U stvari, ako vaa investicija nije preko 5 milijuna
dolara, teko je bilo koga u dravnoj agenciji zainteresirati za
vae imanje."
"Ima li jo to?" upita pilot.
"Popis se nastavlja", odgovorih ja. "Ali rei u vam i lou
stranu nekretnina."
"A to bi bilo?" upita pilot.
"Nekretnine u veini sluajeva nisu likvidne poput vrijednosnih
papira. To znai da kupnja i prodaja nekretnine moe due
potrajati. Trite nekretnina nije niti uinkovito kao trite
vrijednosnih papira. I moe zahtijevati intenzivan rad na
rukovoenju", rekoh s osmijehom.
"Zato se smijeite?" upita pilot.
"Jer su nedostaci esto najvee prednosti za profesionalnog
investitora u nekretnine", rekoh ja. "Nedostaci su esto
nedostaci za nove i nesofisticirane investitore."
"Dajte mi primjer", ree pilot.
"Vrlo kratko", odgovorih ja. "Budui da nekretnine nisu tako
likvidne i tee je pronai kupca ili prodavaa, profesionalni
investitor esto moe imati dovoljno vremena da zakljui
posao."
"Mislite, moe pregovarati s prodavaem oi u oi?" ree pilot.
"Ili kupcem", odgovorih ja. "Na tritu dionica, esto se radi
samo o kupnji ili prodaji. Vrlo rijetko postoji pregovaranje oi u

269
oi i z m e u k u p c a i p r o d a v a a , b a r e m ne kod v e i n e
investitora."
"elite rei da postoje pregovori oi u oi izmeu kupaca i
prodavaa na tritu dionica?" upita pilot.
"Da", odgovorih ja. "Ali time zalazimo u sivu zonu unutarnjih
investitora i profesionalnih igraa. To se moe uiniti legalno,
ali to obino ne rade prosjeni investitori."
"Oh", ree pilot. "Ali to se radi cijelo vrijeme kod nekretnina."
"Zato su nekretnine zabavne", odgovorih ja. "Tamo moete
postati kreativni, pregovarati oko cijena, postii bolji posao,
sniziti ili povisiti cijenu. Postaje zabavno kad nauite igru."
"to jo?" upita pilot.
"Moete smanjiti trokove, unaprijediti vrijednost imanja,
dograditi dodatnu spavau sobu, obojiti kuu, prodati neto
vika zemlje i tako dalje. Nekretnine su odline za kreativnog
investitora koji je dobar pregovara. Ako ste kreativni i dobar
pregovara, moete zaraditi bogatstvo na nekretninama i dobro
se zabaviti."
"Nikada nisam tako gledao na to", ree pilot. "Sve to sam
radio bilo je da kupujem i prodajem kue u kojima je ivjela
moja obitelj. Ali, kada razmislim o tome, bilo je zabavno, a na
kuama sam ostvario bolji povrat no to sam ostvario na
uzajamnim fondovima."
Mogao sam vidjeti da mu se upalila lampica. Sada je mogao
vidjeti da postoji jo neto u to je mogao investirati, osim da
investira u raznolike uzajamne fondove. Dok se u njegovoj
glavi palila lampica, ve je bilo kasno i morali smo krenuti
kui, tako da je veer uskoro zavrila. Nekoliko tjedana kasnije,
nazvao me da mi kae kako trai svoje prvo imanje za
iznajmljivanje i da se zabavlja, umjesto da brine. Rekao je:
"Iako se moj prihod od najma izjednaio s mojim trokovima,
ipak mogu zaraditi s nekretninama. Razumijevanje fantomskog
pritoka novca i poreznih zakona je poput financijske pobjede
bez zarade novca."
Rekao sam samo: "Poinjete shvaati."

270
Lo savjet savjetnika
Financijski savjetnici su vani. Problem je u tome to mnogi od
njih nisu bogati, niti su uspjeni investitori. U jednom velikom
amerikom asopisu, profesionalna financijska planerka rekla je
slijedee o mojem savjetu vezanom uz nekretnine: "Mnogi ljudi
zaradili su mnogo novca na nekretninama, ali primarno na
mjestima kao to su Kalifornija ili Connecticut. Nai klijenti
ovdje na Srednjem zapadu nisu imali takvih iskustava."
Njezini klijenti trebali bi je otpustiti. Njezini klijenti sa
Srednjeg zapada nisu zaradili novac na nekretninama jer im je
ona bila savjetnica. Ako razumijete nekretnine, porezne zakone
i korporacijske zakone, i imate dobrog brokera i raunovou,
moete zaraditi na nekretninama iako vrijednost imanja ne
raste, i ne dobivate profit od najma. Njezin izvjetaj o tome
kako vrijednost imanja raste samo u Kaliforniji i Connecticutu
takoer je pogrean. Da je poznavala trite nekretnina, znala bi
da su trita nekretnina s najbrim rastom u Americi Las Vegas,
Nevada, od malih gradova, a Phoenix, Arizona, od velikih. Ona
je samo ula za Kaliforniju i Connecticut jer zna samo za ono o
emu govore vijesti, a veina vijesti o investiranju odnosi se na
vrijednosne papire. Ona ne zna ono to znaju profesionalni
investitori u nekretnine, ali daje savjete kao da zna.
Bogati otac esto je govorio: "Nikad ne pitaj prodavaa
osiguranja treba li kupiti osiguranje." Veina financijskih
planera su primarno prodavai osiguranja, a ne investitori.
Osiguranje je vrlo vaan produkt investiranja, ali ne i jedini.

Kako pronai sjajnu investiciju

Kao i kad se radi o drugim investicijama, esto me pitaju:
"Kako u pronai dobru investiciju u nekretnine?" Moj je
odgovor: "Morate izvjebati mozak da vidi ono to drugi ne
vide."
Slijedee je pitanje: "Kako u to uiniti?"
Odgovor je: "Isto onako kao to bilo koji kupac pronalazi dobar
posao." Na poetku ove knjige govorio sam o ljudima koji su se

271
fokusirali na tednju i voze od trgovine do trgovine traei
jeftinu hranu. Isto vrijedi i za nekretnine, ili bilo koju drugu
investiciju: morate postati profesionalni kupac.

100:10:3:1

Dr. Dolf DeRoos, moj stari prijatelj, napisao je knjigu za serijal

Savjetnici bogatog oca, p o d n a s l o v o m Bogatstvo u
nekretninama: Kako se obogatiti koristei novac vaeg
bankara. Oito je da smo se dogovarali oko naslova. U svojoj
knjizi, on detaljno opisuje kako pronai poslove s nekretninama
koje veina ljudi proputa. Takoer raspravlja i o tome kako
poboljati imanje da biste povisili njegovu vrijednost. Bit onoga
to govori jest kako kupovati imanje. On to naziva metodom
100:10:3:1 za kupnju imanja. To znai da analizira 100 imanja,
nudi kupnju za njih 10, tri kupca mu odgovaraju pozitivno, a
jedno kupuje. Drugim rijeima, treba pregledati preko 100
imanja da bi se kupilo jedno.

Poljubiti mnogo aba

Kao to znate, bogati otac volio je bajke kao sredstvo uenja.
Volio je priu o princezi koja je morala poljubiti abu kako bi
pronala svojeg princa. Bogati je otac esto govorio: "Mora
poljubiti mnogo aba da bi znao koja je princ." U investiranju,
kao i u mnogim drugim aspektima ivota, ova je izjava tona.
Uvijek se zapanjim kada ujem kako se netko zaposlio s 25
godina i ostao na tom poslu cijeli ivot. Pitam se kako takva
osoba zna razliku izmeu dobrog i loeg posla. Kad upoznam
osobu koja je s 15 godina odluila postati lijenik, pitam se je li
koristila stvarnost u donoenju svoje odluke. Isto vrijedi i za
veze, kao i za investiranje.
Bogati otac rekao je: "Veina ljudi izbjegava ljubiti abe, pa se
umjesto toga vjenaju s njima." Ono to je htio rei bilo je da,
kad se radi o investiranju i njihovoj budunosti, veina ljudi ne
ljubi dovoljno dugo. Umjesto da odvoje vrijeme kako bi
potraili dobru investiciju, veina ljudi djeluje impulsivno, na

272
 temelju vruih savjeta, ili puta prijatelja ili roaka da se bavi
njihovim financijskim investicijama.

Vjenanje sa abom
Nedavno mi je dola prijateljica i rekla: "Posluala sam tvoj
savjet i investirala u imanje za iznajmljivanje."
Znatieljan, upitao sam je: "to si kupila?"
"Kupila sam lijepi mali kondominium 1 blizu plae u San
Diegu."
" K o l i k o si i m a n j a p o g l e d a l a ? " upitao sam.
"Dva", rekla je. "Broker mi je pokazao dvije zgrade u istom
kompleksu i jednu sam kupila."
Oko godinu dana kasnije, upitao sam je kako napreduje njezina
investicija u nekretnine. "Gubim oko 460 $ mjeseno",
odgovorila je.
"Zato toliko?"
"Jedan od razloga je taj to je odbor koji vodi udruenje
kuevlasnika povisio mjeseni iznos za odravanje. Drugi je
razlog taj to nisam znala koliku u mjeseno stanarinu ubirati.
Bilo je mnogo nie no to sam mislila", ree ona pomalo
bojaljivo. "Pokuala sam je prodati, a onda sam otkrila da sam
je platila 25,000$ vie no to je trite spremno platiti. I tako, ne
elim gubiti novac svaki mjesec, a ne mogu si priutiti da
izgubim 25,000$ tako to u je prodati za manje no to sam je
platila."
Kao to bi rekao bogati otac: "To je cijena toga to se ne poljubi
dovoljno aba. Ako ne poljubi dovoljno aba, na kraju e se
oeniti abom." Budui da moja prijateljica nije napravila
zadau, udala se za abu, i to skupu.
Kako ete evaluirati dobru investiciju u nekretnine? Iskustvo je
najbolji uitelj. U nastavku knjige slijedi deset vrlo vanih
lekcija koje smo moji prijatelji i ja vremenom nauili. Osim
toga, opisat u i nekoliko drugih izvora informacija koji vam
mogu biti vani.

1 vrsta stambene zgrade sa specifino reguliranim vlasnitvom

(prim. prev.)

273
Cijena neodlaska u kupnju
Kad me ljudi pitaju kako sam nauio traiti dobru investiciju u
nekretnine, jednostavno odgovorim: "Iao sam u kupnju."
S l a e m se s f o r m u l o m D o l f D e R o o s a 1 0 0 : 1 0 : 3 : 1 za
pronalaenje dobre investicije. Tijekom godina, Kim i ja
pregledali smo i analizirali bukvalno tisue imanja. Kad nas
pitaju: "Kako ste nauili tako mnogo o nekretninama?" mi
jednostavno kaemo: "Pregledali smo tisue i tisue prilika za
investiranje." Takoer smo nainili stotine ponuda za kupnju i
na mnoge su se smijali. Bit je u tome to je nae iskustvo i
znanje o tritu nekretnina i o ljudskoj prirodi raslo sa svakim
imanjem koje smo pregledali.
Kad nas pitaju: "to inite kad nemate novca?" odgovor je isti:
"Idemo u kupnju." Na seminarima o investiranju esto govorim:
"Kada ide u oping centar, nitko te ne pita ima li novca.
Prodavai ele da kupujete i razgledate. Isto vrijedi i za veinu
investicija. Kupnja, propitivanje, analiziranje poslova - tako
sam ja stekao svoju edukaciju. Ono to sam nauio o
investiranju ne moe se pronai u knjizi. Kao to ne moete
nauiti igrati golf po knjizi, ne moete iz knjige nauiti vidjeti
investicije koje drugi ne vide. Morate izai i krenuti u kupnju."

Pogled unatrag sve vidi

Moja prijateljica koja se vjenala sa abom mogla je nauiti
nekoliko vrijednih lekcija, da nije odluila rei: "Nekretnine su
trula investicija. Ne moe zaraditi novac na nekretninama."
Kad sam je pitao to je nauila, ljutito je rekla: "Nisam te
trebala sluati. Trite se promijenilo i danas ne moe zaraditi
na nekretninama."
Postoji izreka: "Pogled unatrag sve vidi." Problem je u tome to
se morate okrenuti i pogledati iza sebe. Moja prijateljica nije
pogledala niti uila. ak i nakon to sam je pohvalio zato jer je
poduzela akciju, jo je uvijek bila uvjerena da su nekretnine
loa investicija, jer nije uila iz svojih neprocjenjivo vrijednih
pogreaka, pogreaka i lekcija koje su je u budunosti mogle

274
uiniti pametnijom i bogatijom. To je cijena posjedovanja
konteksta koji kae: "Pogreke su loe." Da je imala kontekst
koji kae: "Poduzela sam akciju, uinila neke pogreke i sada
mogu uiti iz njih", bila bi mnogo bogatija osoba. Ljudi koji
moraju biti savreni ili si ne mogu dozvoliti pogreke, esto su
ljudi koji nemaju "dobar vid unatrag", i esto rade istu
pogreku, a to je da ne ue iz svojih greaka.
Lekcije koje je moja prijateljica previdjela iz ove jednostavne
investicije su:

1. Pregledaj vie imanja.

2. Uzmi si vrijeme. Ima vie dobrih prilika. Previe ljudi kupuje
jer vjeruje kako je posao koji su pronali jedini na svijetu.
3. Analizirajte trite iznajmljivanja, kao i kupoprodajno trite.
4. Razgovarajte s vie prodavaa nekretnina.
5. Pazite kada investirate u kondominijume. Oni najee
imaju odbor direktora, koji je sastavljen od kuevlasnika.
Kuevlasnici i investitori nemaju uvijek iste stavove.
Veina kuevlasnika eli zadrati svoja imanja lijepima,
pa previe troe na odravanje. Iako je dobro odravati
imanje, investitor gubi kontrolu nad tim vrlo vanim
podrujem investiranja, podrujem kontrole trokova.
6. Ako trokovi izmaknu kontroli, to utjee i na buduu
prodajnu cijenu vlasnitva.
7. Nikada ne kupujte oekujui da e cijena imanja porasti.
Imanje bi trebalo biti dobra investicija i u dobroj i u looj
ekonomskoj situaciji. Kao to je uvijek govorio bogati
otac: "Profitira kad kupuje, ne kad prodaje."
8. Ne investirajte emotivno. Kada kupujete osobnu
investiciju, u redu je ukljuiti osjeaje. Kada kupujete
imanje u svrhu investiranja, osjeaji vas mogu zaslijepiti.
Moju prijateljicu vie je oduevila blizina plae nego
povrat na investiciju. Gledala je plau, a ne financijska
izvjea.
9. Nije mogla mnogo uiniti da popravi imanje. Jedan od
naina na koji moete zaraditi mnogo novca jest kontrola
nad promjenama, modifikacijama ili unapreivanju

275
 vrijednosti imanja, neto to ne moete uiniti s dionicama
ili uzajamnim fondovima. esto obino dodavanje garae
ili dodatne sobe moe multiplicirati va povrat od
investicije.
10. Ona nije uila iz ovog iskustva. Iako je to bilo relativno
skupo iskustvo, mogla je cijenu te lekcije pretvoriti u
milijune dolara da je bila spremna ostati ponizna, uiti i
pokuati ponovo. Umjesto toga, rekla je: "Ne moe
zaraditi na nekretninama."

Greke vam popravljaju vid

Investirajui vrijeme u analizu tisua investicija, polako samo
popravljao svoj vid. Svaki put kad bih nainio ponudu za
kupnju neto sam nauio, ak i kad bi se smijali na ponudu ili je
glatko odbijali. Svaki put kad bih dogovarao financiranje s
bankarom, neto sam nauio. Svaki put kad bih kupio imanje,
nauio bih neto novo i vrijedno, ak i ako sam gubio novac na
imanju. Danas je akumulacija svih tih lekcija, dobrih i loih,
ona edukacija i iskustvo koji su me uinili bogatim i omoguili
mojoj supruzi i meni da zaraujemo sve vie novca na
nekretninama.
Odline investicije moete vidjeti samo u umu i nigdje drugdje.
U stvarnom svijetu, nema natpisa "Na prodaju" na kojima pie:
""Ovo je dobar posao". Sve to natpis kae jest: "Na prodaju".
Va je posao da uvjebate mozak kako biste znali vidjeti dobar
posao, ili pregovarati o njemu. To zahtijeva predanost i praksu.

Ono to moe uiniti svatko

Kao to sam i obeao, tvrdim da svatko moe uiniti ono to je
potrebno da bi se obogatio. Svatko moe ii u kupovinu
nekretnine. Ako se vi i va partner dogovorite da pogledate pet,
deset, dvadeset ili dvadeset i pet imanja tjedno, ak i ako
nemate novca, obeavam da e se va vid popraviti. Nakon to
analizirate 100 mogunosti, znam da ete pronai jednu ili dvije
uzbudljive investicije. Kad ste uzbueni zbog mogunosti da se
obogatite, va mozak prebacuje se u drugi kontekst i poinjete

276
traiti drugi sadraj, sadraj koji moe odgovoriti na pitanje:
"Kako u doi do novca kako bih se mogao obogatiti?"
Svatko to moe uiniti, ak i ako nema novca. To Kim i ja
redovito inimo. Sada kad imamo malo vie iskustva, proces
analize i m a n j a ide nam bre. U n a j b o l j i m i n a j g o r i m
ekonomskim uvjetima, uvijek smo uspijevali pronai dobar
posao. Ne kupujemo uvijek, niti uvijek pravimo ponude, ali
proces traenja investicija i analiziranja uva nam otrinu uma i
odrava nas u kontaktu s obiljem mogunosti koje postoje,
samo ako ih potraite.
Proizvod koji vam moe pomoi u karijeri investiranja u
nekretnine jest audio kazeta pod naslovom Financijska
pismenost. Na toj kazeti su uzorci razliitih financijskih
formulara koje svatko mora znati proitati. Jedan formular je
"ek lista stvari na koje treba obratiti panju". Taj formular je
vitalan za ispitivanje fizikog stanja zgrade. I dok vam
financijska izvjea pruaju financijske podatke za analizu, ovaj
formular vas vodi u ispitivanju samog imanja. On vam moe
utedjeti novac, ali vam i donijeti mnogo novca. I on se moe
upotrijebiti kao sredstvo analize, ali i sredstvo pregovaranja.
Kao to je rekao bogati otac: "Financijska pismenost je vie od
brojeva. Financijska pismenost je poznavanje rijei koje vaem
mozgu ukazuju na vrline i mane vae investicije. Financijska
pismenost je poznavanje onoga to treba gledati, stvari koje
prosjeni investitori proputaju." Ovaj se proizvod moe
naruiti i putem Web stranice richdad.com.
Jo jedna stvar. Investiranje u nekretnine ili u bilo to drugo
zahtijeva vie od kupnje jedne stvari i oekivanja da e vas
jedan proizvod uiniti bogatim. Kod nekretnina, Kim i ja
imamo plan kupnje 10 imanja, to znai da ih moramo pogledati
1,000. Od tih deset, za dva oekujemo da e biti odlina, a dva
loa, na kojima bismo mogli izgubiti novac. Ta se uglavnom
odmah prodaju. Preostalih est investicija moramo ili prodati ili
popraviti. Bez obzira na to radi li se o nekretninama, dionicama,
uzajamnim fondovima ili gradnji tvrtki, omjeri su uglavnom
isti. Profesionalni investitor to zna.

277
Prednosti koje drugi proputaju
Svaki ribar ima priu o "jednoj koja je pobjegla." Svaki
investitor u nekretnine ima priu o jednoj investiciji koju je
pronaao, a koju su drugi propustili. Slijede dvije prie koje su
napisane s namjerom da vas inspiriraju da ponete pregledavati
svojih prvih 100 investicija.

Pretvaranje problema u prilike

Pria broj jedan: prije nekoliko godina, Kim i ja putovali smo
kroz planine, na nekoliko sati od nae kue. Odluili smo uzeti
nekoliko slobodnih dana i uivati u miru i samoi uma. Kao
to uvijek inimo, zaustavili smo se u uredu za nekretnine i
pogledali to imaju na prodaju. Agentica nam je pokazala
uobiajena precijenjena imanja koja smo preskoili. U svojoj
knjizi prodaja, imala je malu brvnaru s petnaest ari zemlje po
cijeni od samo 34,000$. Upitao sam je zbog ega je tako
podcijenjena.
Odgovorila je: "Ima problem s vodom."
"Kakav problem?" upitao sam.
"U bunaru nema uvijek dovoljno vode. Povremeno se puni.
Zato je na prodaju ve godinama. Svima se svia, ali nema
dovoljno vode."
"Povedite me da je vidim", rekoh ja.
"Oh, nee vam se svidjeti", odgovori ona. "Ali povest u vas
tamo."
Otprilike pola sata kasnije, hodali smo po tom lijepom
umovitom zemljitu, na kojem se nalazila brvnara. "To je
problem", ree agentica pokazavi nam bunar. "Ovaj bunar i
zemlja nemaju dovoljno vode."
Klimnuh glavom, rekavi: "Da, taj problem s vodom je
ozbiljan."
Idueg dana vratio sam se na imanje s lokalnim strunjakom za
bunare. Pogledao je bunar i rekao: "Ovaj se problem moe lako
rijeiti. Bunar stvara dovoljno vode, ali u razliito vrijeme. Sve

278
to morate uiniti jest da dodate jo jednu cisternu i problem je
rijeen."
"Koliko to kota?" upitah ja.
"Cisterna od 3,000 galona kota 2,300$ s instalacijom", ree on.
Klimnuh glavom. Vratio sam se do ureda za nekretnine i iznio
ponudu. "Nudim prodavau 24,000$ za imanje."
"To je stvarno malo", ree ona, "ak i uz problem s vodom."
"To je moja ponuda", odgovorih ja. "Uzgred, kada je posljednji
puta imao ponudu?"
"Prije mnogo vremena", ree ona. "Mislim da je prolo vie od
godine."
Te noi agentica je nazvala i rekla: "Ne mogu vjerovati. Vaa
ponuda je prihvaena. Ne mogu vjerovati da su prihvatili vau
cijenu i uvjete."
Rekao sam samo: "Hvala." U glavi i u srcu skakutao sam od
veselja. Prodava nije imao ponudu vie od godinu dana i bilo
mu je dosta plaanja popravaka kue. Prihvatio je moju cijenu,
moj predujam od samo 2,000$ i uvjet da mu iznos platim za
godinu dana. Drugim rijeima, dobio sam imanje za mali
predujam i bez plaanja tijekom godine dana.
Slijedeeg jutra, naao sam se sa strunjakom za bunare i
zamolio ga da instalira dvije cisterne od 3,000$. Problem s
vodom rijeen je za manje od 5,000$. Mjesec dana kasnije, Kim
i ja poli smo u nau novu brvnaru. Kad smo odlazili iz grada,
dali smo imanje na prodaju. Stavili smo cijenu od 66,000$ i
prodano je dva tjedna kasnije. Problem je rijeen, a imanje je u
rukama mladog para koji sada ima svoju kuu iz snova u
planinama.

Promjena konteksta
Pria broj dva: imam prijatelja Jeffa koji je pejzani arhitekt.
Ispriao mi je sjajnu priu o investiranju u nekretnine, koju u
vam prenijeti.
Rekao je: "Prije godinu dana, nazvala me ena i rekla: "Imam
etrdeset ari zemlje i elim da je pogledate." Kupila je to

279
zemljite za 275,000$ putem drabe. Gradi u kojem se nalazilo
zemljite bio je protiv bilo kakvog razvoja."
"Zato te nazvala?" upitah ja.
"eljela je da nacrtam viziju budunosti, za grad i za imanje.
Takoer je unajmila biveg urbanistikog planera da bude dio
tima."
"I to se dogodilo?" upitah ja.
"Pa, napravili smo nacrte, napisali prijedlog za budunost i
izali pred gradsko vijee. Odbijali su nas triput", ree on.
"Zato?" upitah ja.
"Gradsko vijee imalo je nekih primjedbi i trailo je od nas da
mijenjamo nae nacrte i na prijedlog."
"Traili su da se vratite?"
"Vie ili manje. No, mi smo ih propitivali oko tih primjedbi i
vraali smo se s nacrtima i prijedlozima koji su rjeavali
njihove primjedbe. Napokon je vijee odobrilo na plan i
p r o m i j e n i l o kategoriju imanja iz p o l j o p r i v r e d n o g u
komercijalno."
"Promijenilo kategoriju imanja?" upitah ja. "Iz poljoprivrednog
u komercijalno? Koliko je to promijenilo vrijednost imanja?"
upitah ja.
"Nakon to su j o j planovi odobreni, prodala je i m a n j e
nacionalnoj osiguravajuoj kompaniji za 6.5 milijuna dolara.
Tamo e izgraditi veliki hotel."
"Koliko je trajao taj proces?" upitah ja.
"Ukupno devet mjeseci", ree Jeff. "Platila je meni i planeru po
25,000$, kao to smo se dogovorili."
"Dakle, potroila je 50,000$ i zaradila gotovo 6 milijuna
dolara?" izustih ja.
Moj prijatelj Jeff se nasmijei i klimne glavom. "To imanje bilo
je tamo godinama. Svi su ga gledali i govorili da je preskupo.
Ali ona je mogla vidjeti ono to drugi nisu i profesionalno nam
je svima pokazala ono to nam je bilo pred nosovima."
"Jesi li ljut to si zaradio samo 25,000$?" upitah ja.
"Ne. Bila je to potena plaa za moj posao. Osim toga, ja sam se
sloio na taj iznos, a ona je riskirala. Da nismo ostvarili

280
promjenu kategorije imanja, ona bi izgubila novac. Ali zauvijek
u joj biti zahvalan na tome to mi je dala viziju. Nauila me da
vidim ono to nikada ne bih vidio. Nauila me da vidim obilje
koje se nalazi pred svakim od nas, samo kad bismo mogli
uvjebati mozak i oi da to vidimo."
estitao sam mu na novoj stvarnosti, i rekao: "Stekao si neto
mnogo vrednije od svojeg honorara od 25,000$, zar ne?"
Jeff ree, klimajui: "Neto mnogo vrednije. Planer se osjea
prevarenim, ali ja ne. Uvijek sam te sluao kako govori o
kontekstu i stvarnosti tvojeg bogatog oca, ali te mi rijei nikada
nisu imale mnogo smisla. Sada imaju. Shvatio sam da sam u
svojem kontekstu razmiljao u terminima tisua dolara. Shvatio
sam da je ona bogatija jer je njezin kontekst vei i razmilja u
terminima milijuna. Takoer sam shvatio da ja jo razmiljam
iz S kvadranta, a ona iz B i I kvadranata. I da mi nije platila
nita, ono to sam nauio je neprocjenjivo jer je zauvijek
promijenilo moj ivot. Nauila me kako biti bogat."
Promjena kategorije neke nekretnine je jednostavna promjena
konteksta. Prijelaz iz siromatva u bogatstvo je takoer
promjena konteksta. Svatko to moe uiniti, ako eli.

Gdje drati novac

Kao tinejder, Dolf DeRoos je nainio opsenu studiju
bogataa. U dobi od sedamnaest godina, putem istraivanja je
otkrio da se veina bogataa ili obogatila putem nekretnina, ili
su drali veliki dio imovine u nekretninama, nakon to bi se
obogatili. To je inio i bogati otac. Iako je mnogo zaradio
putem svojeg biznisa i igranjem na tritu dionica, u nekretnine
je parkirao svoje bogatstvo.
Postoje mnogi razlozi iz kojih bogati to ine:

1. Porezni zakoni potiu bogatae da investiraju u nekretnine.

2. U nekretninama je vea poluga. Bogata osoba moe se jo

i vie obogatiti investirajui s novcima bankara.

281
 3. Prihod od nekretnina je pasivni prihod na koji se plaa
najmanji porez. Ako postoji kapitalna dobit od prodaje
imanja, plaanje poreza na nju moe se odgaati
godinama, to omoguuje investitoru da ponovno investira
s onim to je trebao biti dravni novac.

4. Nekretnine pruaju investitoru mnogo veu kontrolu nad

aktivom.

5. To je mnogo sigurnije mjesto za parkiranje novca, ako

investitor zna kako voditi novac i imanje.

Prosjeni investitor jako riskira drei vei dio svojeg bogatstva

u papirnoj aktivi. Kao to govorim kroz cijelu knjigu, to e se
dogoditi ako vrijednosni papiri umirovljenika propadnu, a
trite skrahira? Je li sve izgubljeno? Odgovor je ne, ne ako
osoba zna kako zatititi svoje vrijednosne papire od gubitka na
tritu koje pada. Ako ipak elite drati svoje bogatstvo u
vrijednosnim papirima, slijedee poglavlje vam je vrlo vano.

282
 Sedamnaesto poglavlje

Poluga vrijednosnih papira

Kako investirati uz manji rizik i s veim povratima

Prije nekoliko mjeseci, prijatelj mi je rekao da je izgubio preko
milijun dolara na tritu. Sada se morao vratiti na posao. Kad
sam ga upitao zato je izgubio tako mnogo, rekao je: "to sam
mogao uiniti? Uinio sam onako kako su mi rekli savjetnici, a
to je bilo: "Kupuj kada dionice padaju." I tako, kupovao sam
dionice koje padaju i stalno gubio. Sada kad sam izgubio preko
milijun dolara, isti ti savjetnici kau mi da tedim i investiram
dugorono. Nemam vie mnogo godina za ekanje."
Investiranje ne mora biti rizino. Kao to je rekao bogati otac:
"Iako rizik postoji, investiranje ne mora biti rizino." Ne morate
izgubiti novac ako trite promijeni smjer. U stvari, ako trite
krene prema dolje, mnogi sofisticirani investitori zarauju
mnogo novca. Slijede lekcije mojeg bogatog oca o tome kako
investirati u trite dionica i zaraditi, bez obzira na to raste li
trite ili pada.

283
Imajte otvoren kontekst
U ovom dijelu knjige vani su otvoreni um i fleksibilan
kontekst. Ako ujete svoj kontekst kako govori: "To je
nemogue", "Ne moe to uiniti", "To je nezakonito", "To je
prerizino", ili: "To bi mi bilo preteko nauiti", jednostavno se
podsjetite da drite otvoren kontekst kako biste mogli uti
sadraj.

Investiranje s osiguranjem u vrijednosnim papirima

"Bi li vozio auto bez osiguranja?" upitao me bogati otac.
"Ne", odgovorio sam. "To bi bilo glupo. Zato me to pita?"
Bogati otac nasmijei se i upita: "A bi li investirao bez
osiguranja?"
"Ne", odgovorio sam. "Ali ja investiram u nekretnine. Uvijek
osiguravam svoja imanja od tete. U stvari, banka zahtijeva da
osiguram svu imovinu."
"Dobar odgovor", ree bogati otac.
"Zato mi postavlja ta pitanja o osiguranju?" upitah ja ponovo.
"Jer je vrijeme da naui kako investirati u vrijednosne papire,
aktivu kao to su dionice, obveznice i uzajamni fondovi."
"Ti moe investirati u vrijednosne papire s osiguranjem?"
upitah ja. "Misli, moe se osigurati od gubitka ili minimizirati
gubitak?"
Bogati otac klimne.
"Dakle, investiranje u vrijednosne papire ne mora biti rizino?"
upitah ja.
"Ne, ne mora", ree bogati otac. "Investiranje ne mora uope
biti rizino, ako zna to radi."
"Ali nije li investiranje u vrijednosne papire rizino za
prosjenog investitora?" upitah ja. "Zar prosjeni investitor ne
investira bez osiguranja?"
Bogati otac opet klimne, pogleda me u oi i ree: "Zato te
poduavam ovome. Ne elim da bude prosjeni investitor.
Prosjeni investitor zainteresiran je za prosjeke i zato je

284
prosjean. Zato postoji industrijski prosjek na Dow Jonesu.
Prosjek za prosjene ljude. Zato tako mnogo ljudi slua svoje
financijske savjetnike i uzbudi se kad ovi kau: "Trite je
imalo prosjean povrat od 12% tijekom 40 godina", ili: "Ovaj
uzajamni fond ima prosjean povrat od 16% tijekom posljednjih
5 godina." Prosjeni investitori vole prosjek."
"to je loe u prosjeku?" upitah ja.
"Zapravo nita", ree bogati otac. "Ali, ako eli biti bogat,
mora biti mnogo bolji od prosjeka."
"Zato te prosjek spreava u tome da se obogati?" upitah ja.
"Jer su prosjeci zbroj gubitaka i dobitaka", ree bogati otac.
"Na primjer, iako je tono da je trite u prosjeku raslo
proteklih 40 godina, u stvarnosti je i raslo i padalo."
"Pa to?" rekoh ja. "Zar to ne zna veina ljudi?"
"Da, veina ljudi to zna", ree bogati otac. "Ali zato gubiti ako
ne mora? Prosjeni investitori zarauju kada trite raste, a
gube kad trite pada. Zato su prosjeni. Kakav bi bio tvoj
prosjek kad bi zaraivao kada trite raste, ali i kada pada?"
"To bi bilo dobro", odgovorih ja. "Ali to rade sofisticirani
investitori?" upitao sam. "Zar oni ne koriste prosjeke?"
"Da, i oni koriste prosjeke, ali druge prosjeke. Ono to elim
rei jest slijedee - budui da prosjeni investitori znaju samo
zaraivati na tritu koje raste, sretan je to uje da je trite u
prosjeku raslo proteklih godina. Sofisticirani investitor ne trai
prosjenu informaciju. On ne mari za to je li trite raslo ili
padalo jer zarauje u oba sluaja."
"Misli, nikada ne gubi?" upitah ja.
"Ne, nisam to rekao. Svi investitori ponekad gube. Ali ono to
elim rei jest da je sofisticirani investitor sposoban za
zaraivanje na tritima koja rastu i tritima koja padaju.
Prosjean investitor ima samo strategiju za dobivanje na tritu
koje raste, a gubi na tritu koje pada. Sofisticiranom
investitoru ne svia se da gubi poput prosjenog. On nije uvijek
u pravu, i ponekad i gubi, ali razlika je u tome to je zbog
njegove obuke, vjetine, orua i strategija njegov gubitak
openito daleko manji, a dobici daleko vei od prosjenog
investitora."

285
Tijekom godina, inilo mi se udnim to to su ljudi spremni
investirati svoj teko zaraeni novac, ali ne i investirati vrijeme
u to da naue kako investirati. Nakon svih svojih godina s
bogatim ocem, nisam mogao shvatiti zato ljudi vie vole
naporno raditi cijeli ivot umjesto da naue da njihov novac
radi za njih. I kad investiraju svoj teko zaraeni novac na
trite dionica, spremni su ga riskirati bez osiguranja od
gubitka. Razmiljao sam o svojem siromanom ocu, koji je
vrijedno radio i uvijek govorio: "Investiranje je rizino."
Govorio je to a da nije istraio ili pohaao teajeve o
investiranju. Bogati otac nauio me kako sigurno investirati u
nekretnine, a sada me uio i kako sigurno investirati u
vrijednosne papire.
"Dakle, investiranje u trite dionica ne mora biti rizino?"
upitah kako bih dodatno pojasnio stvar.
"Ne. Apsolutno ne", ree bogati otac.
"No, milijuni ljudi investiraju bez zatite od gubitka, bez
mnogo edukacije i to ih ini rizinim investitorima."
"Vrlo rizinim", ree bogati otac. "Zato sam te pitao imaju li
tvoje nekretnine osiguranje. Znao sam da imaju jer tvoj bankar
to zahtijeva. Ali prosjena osoba na tritu dionica nema
osiguranja. Milijuni i milijuni ljudi investira u svoje mirovine
bez ikakvog osiguranja od katastrofalnog gubitka. To je rizino.
Vrlo rizino."
"Pa zato im to ne kau financijski savjetnici, brokeri i
prodavai uzajamnih fondova?" upitah ja.
"Ne znam", ree bogati otac. "I sam sam se to esto pitao.
Mislim da je razlog za to injenica da veina financijskih
savjetnika, brokera i savjetnika za uzajamne fondove nisu i
sami investitori, a jo manje sofisticirani investitori. Veina
ljudi iz financijskog resora su ljudi koji rade za plau, kao to i
njihovi klijenti rade za plau."
"I oni daju savjete drugim ljudima, prosjenim investitorima",
rekoh ja. "Ljudima kao to su i oni sami."
Bogati otac klimne glavom. "Sofisticirani investitor moe
zaraditi novac na tritu koje raste i onom koje pada. Prosjeni
investitor povremeno zarauje na tritu koje raste i gubi novac

286
 na tritu koje pada. Nakon to izgubi mnogo novca, prosjeni
investitor zove svojeg savjetnika i pita ga: "to da sada
uinim?"
"I to kae njegov broker?" upitao sam.
"Oni esto kau: "Priekajte, trite e porasti za nekoliko
mjeseci." Ili: "Kupujte vie po prosjenoj cijeni."
"Ti to ne bi uinio", rekoh ja.
"Ne", ree bogati otac. "Ne bih. Ali prosjeni investitor to
ini."
"Kae mi da mogu investirati s manje rizika i zaraditi na
tritu dionica."
"Tono", ree bogati otac. "Sve to mora uiniti jest da ne
bude prosjeni investitor."
Rijei koje vas ine bogatim
U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, napisao sam da su
siromani i srednja klasa uglavnom zainteresirani za uzajamne
fondove. No, bogati preferiraju osigurane ("hedge") fondove. I
opet, mo rijei ulazi u igru. Sama rije osigurani vana je za
sofisticiranog investitora, a ogromna je razlika izmeu
uzajamnog i osiguranog fonda. Veina nas zna za izraz
"osigurajte nae uloge". Termin "osigurani fond" u ovom
kontekstu je druga rije za osiguranje. Ba kao to vrtlar uzgaja
ivicu {"hedge") kako bi zatitio svoje vrt od ivotinja,
sofisticirani investitor e postaviti osiguranje kako bi zatitio
svoju aktivu.
Jednostavno reeno, rije osiguranje u ovom kontekstu znai
zatitu od gubitka. Kao to ne biste trebali voziti automobil bez
osiguranja, kao investitor ne biste trebali investirati bez
osiguranja ili zatite od katastrofalnog gubitka. Koliko god to
bilo uvrijeeno, prosjeni investitori investiraju goli, to je jo
jedan termin koji koriste sofisticirani investitori. Rije goli u
ovom se sluaju ne odnosi na ljudsko tijelo, ve na aktivu koja
je izloena bez nekog oblika zatite od gubitka. Sofisticirani
investitor ne voli investirati gol, to znai da je izloen
nepotrebnim rizicima. On e investirati kada pokrije svoje

287
financijske poloaje. Ba kao to prodava osiguranja pita:
"Jeste li pokriveni, sofisticirani investitori e se pitati isto to.
Openito, prosjeni investitor i investitor u uzajamne fondove
investiraju goli jer nisu pokriveni od gubitka.

Rizino je ne zatititi svoju aktivu

Prije nekoliko dana bio sam jedan od glavnih govornika na

konferenciji za investitore. Glavna goa bila je vrlo poznata
osoba s t e l e v i z i j e , koja i z v j e t a v a na j e d n o j od veih
televizijskih mrea posveenih financijama. Njezin govor bio je
informativan i mnogo sam nauio. No, bilo mi je zanimljivo
uti da ona investira samo u uzajamne fondove.
Iznenada, jedan sudionik podigao je ruku i rekao: "Ne osjeate
li se krivom to ste odgovorni za milijarde dolara koje su vai
gledatelji izgubili na tritu dionica?" Njegov ton bio je ljutit i
dok je govorio, mogao sam osjetiti da se mnogi investitori slau
s njim. inilo se da su mnogi investitori doli na tu konferenciju
ne zato da bi nauili u to investirati svoj novac, ve otkriti to
se dogodilo s novcem koji su izgubili.
"Zato bih se trebala osjeati krivom?" upitala je. "Moj posao je
da vam dajem informacije i dajem vam mnogo informacija.
Nisam vam davala savjete o investiranju. Samo informacije o
tritu. Zato kaete da bih se trebala osjeati krivom?"
"Zato jer ste bili glavna navijaica tijekom ovog uspona
trita", ree ljutiti sudionik. "Zbog vas sam nastavio investirati
i sada sam izgubio sve."
"Ja nisam navijala", ree ona. "Samo sam vam davala
informacije o dobrom tritu, kao to vam danas dajem
informacije o loem tritu."
Slijedeih nekoliko minuta ljutnja se rasplamsala. Neki ljudi
sloili su se sa ljutitim sudionikom, a drugi su zauzeli njenu
stranu. Napokon su se stvari smirile. Voditeljica je zatraila
daljnja pitanja. Jedna ruka podigla se u zrak i ovjek je upita:
" Z a t o niste rekli s v o j e m g l e d a t e l j s t v u o m o g u n o s t i
minimiziranja rizika putem opcija?" Ovaj sudionik nije bio

288
 ljutit. Zvuao je znatieljno i htio je da publika shvati kako
mogu minimizirati svoj rizik koristei opcije.
"Opcije?" ree ona. "Zato bih im govorila o opcijama?"
"Zbog zatite od gubitka na tritu koje pada", ree on.
"Oh, to nikada ne bih uinila", odgovori ona. "Opcije su
prerizine. Ima li jo pitanja?" upita ona, signalizirajui osobi
koja je postavila pitanje o opcijama da sjedne.
Nisam mogao vjerovati u to to ujem. Ova osoba s televizije
jedna je od najcjenjenijih osoba u financijskom novinarstvu.
Ona utjee na ivote milijuna ljudi. Mnogi ljudi sluaju njezine
savjete o investiranju, a ona je rekla: "Opcije su rizine." Za
mene je rizino ne zatititi svoju aktivu. Za mene je rizino biti
financijski neznalica. Lako je nauiti kako koristiti opcije za
zatitu svojih vrijednosnih papira, i to je lako uiniti. U stvari,
ako imate dobrog brokera, proces je vrlo lagan. I dijete bi ga
moglo nauiti. Sve to morate uiniti jest da nauite definicije
nekoliko novih rijei, pronaete dobrog brokera i ponete s
malim kako biste stekli neko iskustvo. Umjesto toga, gledao
sam kako mnogi u prostoriji klimaju glavom, slaui se s tim da
je investiranje s opcijama rizino.
Dok sam sjedio tamo, gledajui kako njezini vjerni sljedbenici
klimaju glavom na ideju da su opcije rizine, moj um otplovio
je na lekciju bogatog oca o investiranju u vrijednosne papire.
Mogao sam ga uti kako govori: "Prije vie stotina godina, u
drevnom Japanu, japanski seljaci poeli su koristiti opcije kako
bi zatitili cijene svojih usjeva rie."
"Prije vie stotina godina?" upitah ja. "Prije vie stotina godina
koristili su opcije kao zatitu od gubitka?"
Bogati otac klimne. "Da, prije vie stotina godina. Jo od
Agrarnog doba, pametni poslovni ljudi koristili su opcije kako
bi zatitili svoj biznis od gubitka. Pametni poslovni ljudi ine to
i danas."
Moje misli vratile su se u prostoriju u Chicagu u kojoj je
govorila TV novinarka. Pitao sam se: "Ako su pametni poslovni
ljudi godinama koristili opcije, zato ova vrlo utjecajna osoba
pogreno informira svoje gledatelje?" Zatim sam se upitao: "to
je rizinije? Kupnja dionice ili uzajamnog fonda i promatranje

289
kako im vrijednost opada 40% do 60%, pa ak i do 90%, bez da
su pritom zatieni? Moj bankar od mene zahtijeva da osiguram
svoju nekretninu. Zato industrija vrijednosnih papira ne zatrai
od svih investitora da kupe osiguranja na svoje vrijednosnice,
aktivu na koju milijuni ljudi raunaju za svoju mirovinu?" Do
danas, nemam odgovor na ta pitanja. Kao to sam ranije rekao,
ako vam kua izgori, moete je zamijeniti za manje od godinu
dana i platiti je zahvaljujui svojoj osiguravajuoj kompaniji.
Ali ako vam mirovinski plan skrahira nakon to se umirovite,
to ete uiniti? Kupiti, zadrati i pomoliti se jo jednom?
Nadati se da e trite opet porasti? Ja se i dalje pitam zato
bankari zahtijevaju od investitora da investiraju s osiguranjima,
a industrija vrijednosnih papira to ne ini. I dalje se pitam zato
profesionalni investitori investiraju s osiguranjem, ali prosjeni
investitor, koji rauna na trite dionica kao izvor financijske
sigurnosti kad mu zavre radni dani, investira gol i nepokriven?

Vokabular osiguranja
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, vano je da investirate
neko vrijeme uei kako zatititi svoju aktivu, naroito ako
planirate zadrati bogatstvo u vrijednosnim papirima. To ete
uiniti uei i razumijevajui ono to je moj bogati otac nazvao
"jezikom sofisticiranog investitora". Na svojim seminarima o
investiranju, ja to zovem vokabularom osiguranja.
Prije no to prijeem na te rijei, vjerujem kako je vano
promotriti nekoliko drugih rijei. Slijede rijei koje treba
definirati prije no to prijeem na rijei osiguranja:

1. Investitor - trgovac: Veina ljudi koji misle da su investitori,

zapravo su trgovci. Kao to veina ljudi misli kako su njihove
obveze aktiva, tako su i mnogi investitori prije trgovci nego
investitori. Jo jedna stvar. Mnogi ljudi koji misle da su
investitori, zapravo su tedie. Zato veina ljudi koji imaju
401(k) mirovinske planove, ili IRA, Keoghove planove, esto
kau da tede za mirovinu. tedia jednostavno stavlja novac na
raun i ne ini nita drugo. Investitor je osoba koja aktivno
upravlja svojim portfeljem ili raunom.

290
Dakle, kakva je razlika izmeu investitora i trgovca? Investitor
kupuje i zadrava, a trgovac kupuje i prodaje. Kada netko kae:
"Kupio sam ovu dionicu ili nekretninu jer znam da e cijena
porasti", znam da je ta osoba zapravo trgovac. Drugim rijeima,
ona kupuje kako bi trgovala, a ne i koristila. Zato kaem da su
ljudi veinom trgovci, a ne investitori. Trgovac uglavnom eli
da cijena njegove aktive poraste kako bi je mogao prodati uz
profit. Investitor eli da mu njegova investicija vrati novac to
je mogue bre, a pritom zadrava aktivu. Bogati otac rekao je:
"Investitor kupuje kravu zbog mlijeka i junadi. Trgovac je
kupuje za klanje."
Ako elite biti uspjeni u svijetu investiranja, bez obzira na to
radi li se o vrijednosnim papirima, tvrtkama ili nekretninama,
morate biti i investitor i trgovac. Investitor zna to analizirati i
kako voditi investicije, a trgovac zna kako i kada kupiti i
prodati. Investitor obino eli pritok novca od aktive, a trgovac
eli ostvariti kapitalnu dobit od jeftine kupnje i skupe prodaje.

2. F u n d a m e n t a l n i investitor - tehniki i n v e s t i t o r :
Fundamentalni investitor gleda financijsko izvjee kompanije
ili imanja. Fundamentalni investitor razmilja o zaradama,
menaderskom timu i dugoronom potencijalu tvrtke. isti
tehniki investitor ne brine o fundamentalnim informacijama o
tvrtki. On ak i ne mari za to je li kompanija profitabilna ili
dobro voena. Tehniki investitor razmilja samo o osjeajima
trita u tom trenutku. I dok fundamentalni investitor gleda
financijska izvjea, tehniki investitor radije gleda povijesne
grafikone koji odraavaju stav trita. U ovom poglavlju
prikazat emo vam neke grafikone.
Tehniki investitor moe biti dobar investitor, a ipak izgubiti
novac jer mu nedostaju temelji. Mnogi "jednodnevni trgovci"
na kraju gube ili bankrotiraju jer imaju slabe temelje u
menadmentu novca. Isto vrijedi za fundamentalne investitore.
Mnogi fundamentalni investitori pitaju se zato ne zarauju ili
gube novac iako investiraju u dobre, vrste, profitabilne
kompanije. Mnogi fundamentalni investitori gube, iako
investiraju s dobrim temeljima, jer nemaju znanje o tehnikom
trgovanju.

291
Zato je bogati otac htio da njegov sin i ja budemo kvalificirani
ili sofisticirani investitori, investitori koji imaju dobre temeljne
i dobre tehnike vjetine.

3. Prosjeni investitor - sofisticirani investitor: Prosjeni

investitor jedva i zna to je to financijsko izvjee. Prosjenom
investitoru bolje je da investira dugorono, ulae u raznolike
investicije, uzajamne fondove, a zatim i to da kupuje, zadri i
pomoli se. Sofisticirani investitor je osoba koja ima novac i
razumije tehnike fundamentalnog investiranja i tehnikog
trgovanja.

Rijei koje vam pomau da dobivate na svim tritima

Ako se elite umiroviti mladi i bogati, od vitalne je vanosti
zatita ili osiguranje vae aktive od katastrofalnog gubitka.
Prosjeni investitor u vrijednosne papire nikada se ne osjea
sigurnim. Zato prosjeni investitor osjea da je investiranje
rizino, a za njega i jest. Budui da se osjea nesigurno, on
povjerava svoj novac menaderu fonda, svojem bratu brokeru
ili financijskom planeru, nadajui se da e ih ta osoba zatititi
od katastrofe na tritu. Problem je u tome to prosjenog
investitora prosjeni menader fonda ili broker ne moe zatititi
od kraha niti mu moe pomoi da zaradi novac na tritu koje se
kree prema dolje.
Nain da dobijete i zatitite svoju aktivu na bilo kojem tritu
jest da nauite i stvarno shvatite vokabular fundamentalnog i
tehnikog investitora, naroito onaj povezan s vrijednosnim
papirima. To je lako uiniti ako uloite malo vremena. Kao to
e bankar od vas traiti da vidi vae financijsko izvjee prije
no to vam da pozajmicu, to je fundamentalno, i zahtijevati da
osigurate imanje i hipoteku u koje ste investirali, to je
osiguranje od tehnikog ili katastrofalnog rizika, tako biste i vi
trebali traiti sami od sebe ako elite investirati u vrijednosne
papire. Nain na koji ete to uiniti jest da shvatite rijei
osiguranja kad investirate u vrijednosne papire. Evo nekoliko
takvih rijei:

292
1. Trendovi
2. Kretanje prosjeka
3. Narueno stopiranje
4. Pozivne opcije
5. Poloene opcije
6. Ulaganje s dvije strane
7. Kratice
8. I mnoge druge

Prosjeni investitor moda je uo neke od tih termina, ali ih

vjerojatno ne razumije ili ih nikada nije koristio. Mnogi
prosjeni investitori jednostavno odbacuju te vrlo vane rijei
govorei: "To je prerizino." Govoriti kako je neto rizino isto
je to i rei: "Previe sam lijen da bih prouio tu temu."

Ono to morate znati

Ako elite zadrati svoje bogatstvo u vrijednosnim papirima,
morate znati kako ih osigurati od kraha trita. Slijede primjeri
za ono to morate znati. I opet, poinje s rijeima.

trendovi

Svi sofisticirani investitori moraju razumjeti trendove. Postoji

izreka koju koriste svi sofisticirani investitori, a glasi: "Trend ti
je frend." Molim vas da zapamtite i koristite tu izreku.
to je, dakle, trend? Najbolji nain da vam to objasnim jest da
vam ispriam priu. Dok sam bio tinejder i odrastao na
Havajima, veina mojih prijatelja vjebali su da postanu surferi
na velikim valovima. Svake zime, kad su dolazili veliki valovi
sa sjevera, ulazili bismo u vodu da dokaemo hrabrost i
unaprijedimo vjetinu. Jedne godine s kontinenta je doao novi
student. Bio je prilino dobar surfer na ljetnim valovima. Kad je
dola zima, otisnuo se na more mislei da se nita nije
promijenilo, osim visine valova. Na prvom velikom valu
izgubio je kontrolu i pao pri dnu vala. Veliki se val prelio preko
njega i nismo ga dugo mogli vidjeti. Napokon, izronio je
nedaleko od nas, kaljui i plivajui to je snanije mogao.

293
Nismo mogli vjerovati da pokuava plivati protiv struje.
Napokon je to jedan od nas i rekao: "Oh, ne. Ne mogu vjerovati
da pokuava plivati protiv struje. Nitko nije tako dobar pliva."
Kad veliki valovi udare o obalu, sva ta voda mora se vratiti
natrag na more. To kretanje vode prema moru uzrokuje snanu
struju. To je poput rijeke koja se kree paralelno s plaom i
vraa u more. Mi koji smo odrasli na otocima znamo da se
moramo samo opustiti i dozvoliti struji da nas ponese do dublje
vode. Kad struja oslabi, znamo kako jednostavno doplivati ili
dosurfati kroz sigurniji kanal. Na novi prijatelj nije znao kako
struja moe biti snana. Umjesto da se kree s tokom,
pokuavao se boriti protiv njega, iscrpio se i gotovo utopio. Ista
se stvar dogaa s novim investitorima.
Ciklusi investiranja dolaze u valovima, poput morskih valova. I
oni se mijenjaju s vremenom. Surferi su nauili potivati
promjene u snazi valova i vode koje dolaze s promjenama
godinjeg doba. Zato sofisticirani investitori kau: "Trend je
tvoj frend." Kao to iskusni surferi naue da se ne bore protiv
valova ili struja, sofisticirani investitori idu s trenovima,
mijenjaju strategije po potrebi ili stoje po strani ako stvari ne
idu glatko. Prosjeni investitori i dalje kupuju i zadravaju, ili
zovu i pitaju svoje brokere: "Je li to dno?" dok gube.

Tri osnovna trenda

Postoje tri osnovna trenda koja utjeu na vrijednosne papire,
kao i druge produkte investiranja. Jedan je trite s trendom
porasta, "Bull market" ili bikovsko trite. Drugo je trite s
trendom pada, "Bear market" ili medvjee trite. Tree je
trite s trendom kretanja u stranu, i ono ne raste niti pada.
Sofisticirani investitori koriste razliite strategije za razliite
trendove. Prosjeni investitor ima samo jednu strategiju i
pokuava je upotrijebiti na tri razliita trenda. Zato na kraju
gubi. Ideja dugoronog investiranja bazino je dobra ideja, ali
d u g o r o n o i n v e s t i r a n j e sa samo j e d n o m strategijom je
gubitniki nain investiranja.
ak su i ivotinje svjesne promjene godinjih doba. Kad se
pojave prvi zimski mrazovi krajem jeseni, veina ivotinja zna

294
da se mora pripremiti za promjenu koju nosi zima. Isto vrijedi i
za sofisticirane investitore. Samo prosjeni investitori vjeruju u
rijei financijskih savjetnika: "Investirajte dugorono. Kupujte i
zadravajte iako trite pada." Ako su ivotinje dovoljno
pametne da znaju kako se stvari mijenjaju, zato to nisu i ljudi?
KRETANJE PROSJEKA

Trendove uzrokuju kupci i prodavai. Ako ima vie kupaca,

trend je prema porastu. Ako ima vie prodavaa, trend je prema
padu. Prosjeni investitor tjei se kad mu financijski savjetnik
kae: "Trite je raslo prolih 40 godina." Sofisticirani
investitor ne gleda dugoroni prosjek, ve kretanje prosjeka.
Kao to surfer gleda svakodnevni rast i pad plime, sofisticirani
investitor promatra tijek novca na trite i iz njega. Sofisticirani
investitor gleda te grafikone jer mu oni govore kada treba
promijeniti strategiju.
Dolje prikazani dijagram je grafikon kretanja prosjeka. Kao to
sam ranije rekao, fundamentalni investitori gledaju financijska
izvjea i menaderske timove, tehniki investitor gleda
grafikone, a ovaj dolje prikazani dijagram je jedan od grafikona
koje gledaju.

Toka jedan je uzlazni trend

295
 Toka dva je silazni trend

Toka tri je trend kretanja u stranu.

Kako znate da se trend mijenja?

Daje li vam trite signale da e se promijeniti? Odgovor je da.
To nije egzaktna znanost, ali sigurno je bolje od pogaanja,
pretpostavki i investiranja na temelju vruih savjeta.
Veina nas zna da meteorolozi mogu predvidjeti hurikan. Iako
predvianje vremena nije egzaktna znanost, ipak danas moemo
dosta dobro predvidjeti sprema li se velika oluja. Tehniki
trgovac moe uiniti gotovo isto to. To znai da dok prosjeni
i n v e s t i t o r z a d r a v a i m o l i se da t r i t e o s t a n e g o r e ,
profesionalni investitori prodaju prije no to pone oluja.

296
Postoje mnogi znakovi koje tehniki trgovci gledaju. Slijedei
grafikon pokazuje jedan od obrazaca na koji tehniki investitori
paze.
DVOSTRUKI VRH

Tehniki trgovci zovu ovaj obrazac dvostruki vrh. Kad tehniki

investitori vide ovaj obrazac, postaju oprezni i poinju mijenjati
strategije investiranja ili odmah izlaze s trita. Ako
primjeujete, cijena dionica otro je pala odmah nakon
dvostrukog vrha.
DVOSTRUKO DNO

Slian obrazac dogaa se kad trite dotakne dno. Ovaj obrazac

zove se dvostruko dno. Kad tehniki investitori vide kako se
pojavljuje ovaj obrazac, opet mijenjaju strategije ili poinju

297
kupovati dionice dok su prosjeni investitori izgubili nadu i
poeli prodavati.
Postoje mnoge vrste obrazaca na koje paze tehniki investitori.
Ti obrasci nisu apsolutna jamstva. No oni pruaju sofisticiranim
investitorima znaajnu prednost nad prosjenim investitorima,
koji nemaju pojma o tim signalima s trita. Jedna velika
prednost koju ima tehniki investitor jest to to ima vremena
zatititi svoju aktivu osiguranjem. Prosjeni investitor sjedi
potpuno izloen, neosiguran i zatien. Milijuni investitora
riskiraju svoju financijsku budunost, nadaju se i mole da e ih
savjet njihovih financijskih savjetnika tititi od oluja koje se
redovito vraaju na sva financijska trita.
Svaki put ujem takozvane financijske strunjake kako
savjetuju: "Investirajte dugorono. Ne paniarite. Samo se
drite. Uvijek imajte na umu da je trite u prosjeku raslo
proteklih 40 godina", zgrozim se. Kad ujem te strunjake kako
govore takve rijei, odmahujem glavom i alim one milijune
koji sluaju takve strunjake i povjeravaju im financijsku
budunost.

Orua sofisticiranog investitora

Prosjeni investitor ima samo dva izbora kada trite promijeni
smjer. Moe zadrati i izgubiti ili prodati i izgubiti. Neki dan,
uo sam cijenjenog savjetnika za investiranje kako kae "U
veljai 2000. rekao sam vam da prodate sve to imate." To bi
m o g a o biti dobar savjet za p r o s j e n o g investitora, ali
sofisticirani investitor ima i druge izbore osim kupovanja i
gubitka ili prodavanja i gubitka.
Slijede neka od mentalnih orua koje sofisticirani investitori
koriste kako bi zatitili svoju aktivu i zaradili na tritima koja
rastu i onima koja padaju. To su orua koja im pomau da
zarade novac i zatite ga kad trite krene prema dolje.

NARUENO STOPIRANJE

Sofisticirani investitor moe pozvati svojeg brokera i naruiti

stopiranje ako preptostavlja da bi cijena dionica mogla pasti,

298
naroito ako je trend trita usmjeren prema dolje. Prosjeni
investitor ne ini nita, a ako cijena njegovih dionica padne,
samo promatra kako se to dogaa. Ne zna to uiniti, pa se
njegova strategija "kupi, zadri i pomoli se" pretvara u
strategiju "kupi, zadri i izgubi".
Ovako funkcionira narueno stopiranje. Recimo da je vrijednost
vae dionice danas 50$, a grafikoni vam pokau da je trend
trita kretanje prema dolje. Sve to morate uiniti jest da
nazovete svojeg brokera i i naruite stopiranje na, recimo, 48$.
Ako cijena dionica pone padati na, recimo, 30$ jer je vie
prodavaa ulo na trite, vae narueno stopiranje postaje
trina narudba, dionica se prodaje po 48$ i vai gubici
ogranieni su na 2$. Prosjeni investitor izgubio bi 18$ i jo bi
se drao tih dionica.
Iako se naruena stopiranja esto koriste kao "osiguranja", ne
koriste ih uvijek vrlo sofisticirani investitori. esto se cijene
dionica razlikuju pri otvorenim transakcijama, a sofisticirani
investitori ve znaju vijesti i odluili su trebaju li prodati
dionice ili ponititi narudbu stopiranja. Slijede dva razloga iz
kojih narueno stopiranje moda nee uspjeti na tritu koje
pada ili je nepredvidljivo.
Prvi razlog zbog kojeg profesionalni investitor moda nee
upotrijebiti narueno stopiranje jest injenica da je silazni trend
prebrz. Ponekad, na tritu koje brzo pada, narueno stopiranje
ne mora se izvriti. Na primjer, recimo da je cijena dionica 50$.
Budui da je trend silazni, investitor narui stopiranje na 48$.
To znai da se dionica automatski prodaje ako cijena padne na
48$. Ako trite padne prebrzo, mogue je da cijena od 48$
bude preskoena. To znai da toliko mnogo ljudi prodaje, da
nema kupaca po 48$ pa ta granica biva preskoena. Ako se
cijena zaustavi na 40$ jer se pojavi premalo kupaca, najbolje
to investitor moe uiniti jest da zadri dionice na 40$ ili ih
proda po toj cijeni. Njihova granica je preskoena.
Drugi razlog zbog kojeg profesionalni investitor nee naruiti
stopiranje jest injenica da nije siguran u trend trita. Na
primjer, opet uzmimo da je cijena dionice 50$ i da se narui
stopiranje na 48$. Kada dionica prema oekivanjima padne na

299
47$, dionica se prodaje po 48$. Investitor osjea olakanje dok
ne shvati da je trite naglo poraslo i da je cijena dionica sada
65$. Ne samo da je izgubio 2$ po dionici, ve i 17$ od porasta
vrijednosti.

Ubiti ili biti ubijen

esto smo uli kako netko kae: "Ubijam na tritu." Tijekom
ekspanzije kompanija s Interneta i nakon njihovog sloma,
mnogi ljudi su uli u maniju s idejom da e "ubiti" na tritu, a
umjesto toga oni su ti koji su "ubijeni". U dananjim vijestima,
mnogi ljudi se smiju maniji kompanija s Interneta, govorei:
"Kako su ljudi mogli biti tako glupi?" Ono o emu mnogi nisu
uli, su ljudi koji jesu "ubijali" dok je trite raslo, ali i dok je
padalo.
Jedan moj prijatelj zaradio je cijelo bogatstvo kupujui u ranoj
fazi IPO ludila. "Ubio" je, kako kau. Meutim: "ubijao" je i
kad je trite ilo prema dolje. Prije no to je doseglo vrh,
krajem 1999., prodao je sve dionice kompanija s Interneta koje
je posjedovao. Dok se vrhunac pribliavao, poeo je selektivno
kratiti (objanjeno kasnije) neke od tih istih dionica kompanija s
Interneta koje su ga uinile bogatim dok je trite raslo. Tri od
tih kompanija pale su tako nisko da su bankrotirale. Dakle, on
je zaradio dok je trite raslo, a zaradio je jo i vie dok je
padalo. Zato? Zato to nije koristio svoj novac i nije plaao
porez na novac koji je zaradio kraenjem dionica kompanija
koje su bankrotirale.
Kad sam ga upitao "Zato?", rekao je: "Skratio sam dionice na
vrhu, to znai da sam ih posudio. Zatim su kompanije propale i
bankrotirale. Ja tek moram platiti poreze jer nije bilo zavrne
transakcije, pa sada ne dugujem porez. Sve to sam uinio bilo
je da sam prodao dionice koje nisam posjedovao ili sam
posudio, pa sada ekam vrijeme kad ih budem mogao otkupiti i
vratiti osobi od koje sam ih posudio."
Danas on ima gotovo 875,000$ u novcu koji je zaradio
skraujui nekoliko dionica, ekajui u fondu s gradskim
obveznicama osloboenom poreza i prikupljajui kamate

300
osloboene poreza. Kamate od novca koji je dobio prodajui
dionice koje nije posjedovao. On kae: "ekam priliku da
otkupim te dionice, ali do tada dobivam kamate na novac od
kapitalne dobiti osloboen poreza."
Ako ne shvaate ovu transakciju, ne brinite. Veina ljudi je ne
shvaa. Ako biste je htjeli bolje razumjeti, kontaktirajte brokera
ili vaeg raunovou i zamolite ga da vam to bolje objasni.
Bit je u tome da, ako elite "ubijati" na putu prema gore, morate
nauiti "ubijati" i na putu prema dolje. Ako to ne uinite,
vjerojatno ete i sami biti "ubijeni".
Postoji jo mnogo toga to treba nauiti o upotrebi orua
profesionalne trgovine kao to su stopiranja. Takoer, ima
mnogo vie u investiranju uz pomo tih orua od molbe vaem
brokeru da stopira prodaju ili kupnju, to je stopiranje u drugom
smjeru. Sofisticirani investitori moraju imati mnogo vie orua
od prosjenih investitora. Ako to ne uine, i sami e biti
"ubijeni" od strane svojih kolega.
Ova nepravedna prednost sofisticiranih investitora je razlog
zato, kada me pitaju: "Kakav biste savjet dali prosjenom
investitoru?", ja odgovorim: "Nemoj biti prosjean." Kaem to
zato jer su vaa financijska budunost i sigurnost prevani da bi
ostali prosjeni.

Upozorenje: Ovo nije knjiga o tehnikom trgovanju. Gornji

primjer za stopiranje je vrlo jednostavno objanjenje.
Sofisticirani investitor zna kako i kada upotrijebiti kraenje jer
postoje situacije kada stopiranje funkcionira dobro i situacije
kada uope ne funkcionira. Prije no to odjurite i upotrijebite
bilo koji od ovih tehnikih procesa, molim vas, proitajte,
pitajte, pohaajte seminare i steknite iskustvo.

Neke od tih tehnika opisujem zato da objasnim ljudima koji

misle da je investiranje rizino da ne mora biti takvo. O
pojedincu ovisi hoe li potraiti daljnje pojanjenje ako eli
upotrijebiti te tehnike.

301
POZIVNE OPCIJE
Druga rije za opcije je "osiguranje". Jednostavno reeno,
pozivna opcija daje vlasniku opcije pravo da kupi dionice po
odreenoj cijeni tijekom unaprijed odreenog vremenskog
razdoblja. Pozivna opcija je polica osiguranja, koja titi
investitora od toga da promai iznenadni porast cijene dionice.
Na primjer, recimo da trendovi i grafikoni kretanja prosjeka
indiciraju da vie kupaca ulazi na trite, pa cijene rastu i
investitor eli biti siguran da moe kupiti dionicu po boljoj
cijeni u sluaju da joj poraste vrijednost. Upotrijebimo primjer
dionice ija je cijena danas 50$. Investitor zove svojeg brokera i
kae: "elim kupiti pozivnu opciju za kupnju 100 dionica po
cijeni od 50$ po dionici." On e moda platiti 1$ po dionici za
pozivnu opciju, to ga kota 100$ (svaka opcija pokriva 100
dionica). On titi sam sebe od iznenadnog porasta.
Tri tjedna kasnije, investitor se vrati s pecanja i otkrije da je
cijena dionice porasla na 60$ po dionici. Pozivna opcija
tehniki omoguuje investitoru da kupi 100 dionica po cijeni od
50$ po dionici. On tada moe, ako eli, prodati istih 100 dionica
za 60$ po dionici.
U suprotnom, da je dionica ostala na cijeni od 50$ ili pala ispod
toga, opcija bi bila bezvrijedna ili, kao to kau sofisticirani
investitori, "ode novac".
U sluaju u kojem cijena raste na 60$, prosjeni investitor bi
mogao iskoristiti svoje pravo da kupi 100 dionica po cijeni od
50$ za ukupno 5,000$ i istovremeno proda 100 dionica za
6,000$, ostvarivi dobit od 900$ (6,000$ manje 5,000$ manje
cijena opcije od 100$). S druge strane, sofisticirani investitor bi
izabrao da proda svoju opciju za 10$ po dionici ili 1,000$ za
paket od 100 dionica, ostvarujui dobit od 900$ (1,000$ manje
cijena opcije od 100$).
Kad prouite ovu transakciju, vidite da prosjeni investitor
ulae 5,000$ da bi zaradio 900$. Sofisticirani investitor ulae
100$ da bi zaradio 900$. U ovom pojednostavljenom primjeru,
koji je investitor zaradio vie novca svojim novcem?

302
Moj je odgovor, investitor koji je kupio i prodao opcije, to jest
sofisticirani investitor. Prosjeni investitor uloio je 5,000$ da
zaradi 900$, i dobio povrat od 18% mjeseno. Sofisticirani
investitor uloio je 100$ i zaradio 900$ za manje od mjesec
dana i uz povrat od 900%.
Opet naglaavam, ovo je pojednostavljeni primjer i ja vam
snano preporuam da vie uite, steknete neko iskustvo i
pronaete kompetentnog brokera da vam pomae u ovom
procesu uenja.
Ovaj primjer ilustrira zato bogati otac nije htio posjedovati
mnogo toga, ve je traio samo kontrolu. Opcije vam daju
kontrolu nad procesom kupoprodaje. Primjer takoer ilustrira
primjer o tome kako se poluga moe stvoriti vrijednosnim
papirima i kako se poluga moe koristiti uz manji rizik i vie
povrate ako znate to radite. U ovom primjeru, sofisticirani
investitor riskira samo 1$ po opciji, a prosjeni investitor riskira
50$ po dionici. Kad se vratite na raspravu o brzini novca, iji
novac se bre kree? Koji e se investitor bre obogatiti?

Bogati ne vole posjedovati stvari

Moda ste primijetili neto u ovom posljednjem primjeru.
Moda ste primijetili da ne morate nuno posjedovati dionicu
da biste posjedovali opciju. Ovaj detalj koji se esto previa
moe imati velike financijske posljedice ako ga shvaate.
Ono to elim rei jest da moj bogati otac nikada nije htio
posjedovati nita, a moj siromani otac jest. Moj siromani otac
esto je govorio: "Ova kua glasi na mene", "Moj auto glasi na
mene." Moj bogati otac govorio je: "Ne eli posjedovati nita.
Sve to eli, je kontrolirati to." Opcije su jo jedan primjer za
ovaj nain razmiljanja. Moj siromani otac htio je posjedovati
dionicu, a moj bogati otac htio je samo posjedovati opciju za
kupnju ili prodaju dionice. Primjeujem da je danas mnogo
ljudi ponosno to posjeduju dionicu iako je na mnogo naina
mnogo bolja poluga u kupnji i prodaji opcija. Drugim rijeima,
potrebno je mnogo manje novca da bi se zaradilo trgujui
opcijama nego kupujui dionice.

303
 POLOENE OPCIJE

U prethodnom primjeru, vidjeli ste kako se pozivna opcija

koristi za zaradu na tritu koje raste. Kad je trend trita
kretanje prema dolje, sofisticirani investitor e upotrijebiti
poloene opcije ne samo da zaradi novac, ve i da zatiti
vrijednost svoje dionice ukoliko cijene ponu padati.
Na primjer, cijena dionice je 50$. Trite padne i cijena dionice
pada na 40$. Prosjeni investitor izgubio je 10$ po dionici. Da
je imao 100 dionica, izgubio bi 1,000$ na papiru. Bit je u tome
da je investitor izgubio samo na papiru, ali ne i u stvarnosti. Da
proda dionice po cijeni od 40$, tada bi izgubio. Ta ideja, da se
radi samo o gubitku na papiru, razlog je iz kojeg tako mnogo
investitora koji gube iznenada kae: "Ja sam tu na duge staze."
Te rijei obino znae da e investitor ekati dok se dionica ne
vrati na 50$, to se moe dogoditi preko noi, za nekoliko
godina ili nikada. To je strategija "kupi, zadri i pomoli se",
koju imaju vjeni optimisti ili ljudi koji mrze priznati da su bili
u krivu i izgubili.
Sofisticirani investitor investira na drukiji nain. Umjesto da
sjedi i brine o tome hoe li cijena dionice pasti, taj investitor e
od svojeg brokera naruiti stopiranje ili kupiti poloenu opciju.
I opet, postoje razliiti razlozi za koritenje narudbe stopiranja
ili poloene opcije, a ti su razlozi izvan opsega ove knjige. Bit
je u tome da e sofisticirani investitor uiniti neto za sluaj da
trite promijeni smjer i krene prema dolje.
Umjesto da se moli da trite ne krene prema dolje, recimo da
sofisticirani investitor kupi poloenu opciju za 1$ za pravo da
proda svoje dionice za 50$ po dionici. Poloena opcija kotala
bi ga 100$, ili 1$ po dionici za 100 dionica. Trite pada kad na
njega ulazi vei broj prodavaa i cijena dionice pada na 40$.
Sofisticirani investitor je sretan jer je zatitio svoj poloaj po
cijeni od 50$. Ono to i dalje gubi dugorono gledano dok
dionica pada ispod 50$, vraa kroz porast vrijednosti poloene
opcije. Investitor bez poloene opcije gubi dolar za dolarom
dok cijena dionica pada. Sofisticirani ili zatieni investitor

304
 ostaje na istom. Gubitak na dionici vratio je dobitkom kroz
poloenu opciju.
Kako sofisticirani investitor zarauje putem poloene opcije
kad prosjeni investitor gubi? Sofisticirani investitor moe
iskoristiti svoje pravo da proda 100 dionica za 50$ po dionici i
dobiti 5,000$. Ako tako odlui, moe poi na trite i kupiti 100
dionica po cijeni od 40$ po dionici za ukupno 4,000$. Neto
rezultat jest takav da ima svojih 100 dionica i dodatnih 900$
(1,000$ m a n j e cijena poloene opcije). (Postoje mnoga
sigurnosna pravila i regulacije koje treba uzeti u obzir i
potivati).
Prosjeni investitor, sa ili bez poloene opcije, ima samo svoje
dionice, koje sada vrijede manje, a jo uvijek nije dobio svoj
novac.
Ako vas ovo zbunjuje, ne brinite, to je u poetku zbunjujue za
veinu ljudi. Vano je zapamtiti ono to sam prije napisao o
potrebi da se razmilja u suprotnim terminima. Za mnoge je
ljude uenje koritenja opcija poput toga da ue jesti lijevom
rukom nakon to su godinama jeli desnom. To se moe uiniti.
Samo treba malo vjebe. Vano je zapamtiti da proces
koritenja opcija radi zatite aktive i zarade na tritu koje pada
ili raste nije sloen proces. Veina ljudi moe ga nauiti ako si
daju malo vremena da ga zapamte. Ponovit u to jo jednom jer
je vano: investiranje ne mora biti rizino ako imate dobar
savjet i dobre savjetnike. Ne morate provesti ivot brinui o
tome kako e va portfelj s vrijednosnim papirima nestati
krahom trita. Umjesto da brinete o krahu trita, moete se
pripremiti za to da postanete bogatiji to vie trite raste, pada
ili se kree u stranu.
Treba uoiti da prosjeni investitor koji gubi novac esto sjedi,
eka i slua savjet svojeg financijskog savjetnika: "Zadri i
investiraj dugorono." Oni to ine jer imaju strategiju samo za
jedan trend trita, a kao to znate, na tritu postoje tri trenda.

305
Sofisticirani investitor moda nee kupovati dionice
Postoje sofisticirani investitori koji nikada ne kupuju niti
prodaju dionice. Oni trguju samo opcijama. Kad sam pitao
jednog svojeg prijatelja koji trguje opcijama zato investira
samo u opcije, a ne i u dionice, rekao je: "Investiranje u dionice
je presporo. Mogu zaraditi mnogo vie novca s manje novca
investiranog u opcije. Mogu ga zaraditi i u krae vrijeme.
Investiranje u dionice i nada da e zaraditi novac je isto kao da
sjedi i eka da se boja osui."

OBOSTRANO ULAGANJE ILI "OVRATNICI"

Obostrano ulaganje ili "ovratnici" krajnji je nain zatite

investicije. Pojednostavljeno reeno, obostrano ulaganje ili
"ovratnik" je postavljanje poloene i pozivne opcije oko
poloaja dionice. Na primjer, ako je cijena dionice 50$,
sofisticirani investitor moe postaviti pozivnu opciju na 52$ po
dionici, a poloenu opciju na 48$ po dionici. Ako trite
iznenada naraste na 62$ po dionici, investitor ima pravo da
kupuje za 52$ po dionici. Ako trite padne na 42$, investitor
moe dionice prodati po 48$, minimizirajui gubitke. Ako je
trina cijena dionice 42$, a investitor ima poloenu opciju,
opciju da proda dionicu po 48$, ta opcija postaje vrlo vrijedna,
u nekim sluajevima mnogo vrednija od same dionice. Bit je u
tome da se "ovratnici" ili obostrana ulaganja koriste za zatitu
od rizika i mogunosti porasta i pada trita. To moe biti
ultra-konzervativna strategija, ako znate to radite.
I opet kaem, ovo nije knjiga o trgovini opcijama. Ja sam oito
pojednostavio proces u svrhu promocije temeljnog
razumijevanja opcija. Takoer, postoje i mnogo sofisticiranije
strategije koje se mogu koristiti i koje se koriste za zatitu
aktive i za poveanje povrata.

KRATICE

Kad sam bio dijete, rekli su mi da ne diram i ne koristim stvari

koje mi ne pripadaju. To ne vrijedi na tritu dionica. Kad netko

306
krati dionicu, to bukvalno znai da prodaje neto to ne
posjeduje. Kad bi moja majka znala da to radim, imala bi sa
mnom dug razgovor. Ali, moja majka nije investitor,
prije svega, kratica nije opcija. Kada netko kae: "Skraujem
ovu opciju", znai da trguje dionicama, a ne opcijama.
Sofisticirani investitor zna razliku izmeu kratice i opcije i zna
kada ih treba koristiti, a kada ne. I opet, to izlazi izvan opsega
ove knjige.
Zato kratiti dionicu? Openito, ako investitor osjea da je
cijena dionice previsoka, a trite se kree prema dolje,
sofisticiranom investitoru moe biti profitabilno upotrijebiti
kratice da zaradi novac. Kraenje dionice je posuivanje neije
tue dionice, prodaja te dionice na tritu i stavljanje novca u
svoj dep. Ako i kada trina cijena dionice padne, investitor
otkupljuje dionicu i vraa je osobi od koje ju je posudio.
Na primjer, recimo da je cijena dionica XYZ korporacije 50$, a
trite pada. Evo slijeda dogaaja povezanog s kraenjem
dionice:

1. Investitor zove svojeg brokera i zatrai kraenje 100

dionica XYZ korporacije.
2. Broker posuuje 100 dionica s rauna drugog klijenta i
prodaje 100 dionica po 5,000$.
3. Broker polae 5,000$ na raun investitora koji nije
posjedovao dionicu.
4. Na raunu njegovog klijenta, raunu s kojeg su posuene
dionice, nalazi se 100 dionica, a ne 5,000$.
5. Tijekom vremena, cijena dionica XYZ pada na 40$ po
dionici.
6. Investitor koji je posudio dionice zove brokera i kae:
"Kupi mi 100 dionica XYZ po 40$."
7. Broker kupuje 100 dionica po cijeni od 40$ i vraa 100
dionica na raun klijenta, koji je posudio dionice
investitoru.
8. Broker plaa 100 dionica s 5,000$ na raun investitora.
5,000$ dolo je od originalne prodaje 100 dionica po 50$.

307
 9. Investitor je ostvario profit od 1,000$, bez honorara i
poreza, prodajui dionice koje nije posjedovao. Investitor
je zaradio novac bez mnogo novca. To je pojednostavljeni
prikaz kraenja dionice.
Jo nekoliko toaka:
Toka br. 1: U trenutku kad je investitor kupio dionice po
40$ i vratio 100 dionica originalnom investitoru, za
investitora koji je kratio kae se da je "pokrio svoj kratki
poloaj". To su vrlo vane rijei koje treba zapamtiti.
Toka br. 2: Kao to moete vidjeti, u kraenju dionice
prisutan je ogroman rizik. Osoba moe izgubiti mnogo
novca kratei dionicu ako trite krene prema gore i
naraste cijena dionica. U ovom primjeru, isti investitor
izgubio bi 1,000$ ako cijena dionice skoi na 60$. No, kao
to je bogati otac esto govorio: "Samo zato to postoji
rizik, to ne mora nuno biti rizino." Postoje sofisticirani
investitori koji e obostrano osigurati kraticu kupujui
pozivnu opciju za 51$. Ako se trend okrene i cijena
dionice skoi na 60$, investitor e platiti 51 $ po dionici
umjesto 60$ po dionici i time minimalizirati svoj gubitak.
Toka br. 3: Moda ste primijetili da sam se osvrnuo na
trendove trita. Zapamtite izreku: "Trend ti je frend."
Nemojte biti poput mojeg prijatelja koji je pokuao plivati
protiv struje. Jo vanije od poznavanja definicija rijei
kao to su "kratice", "obostrano ulaganje", "pozivne
opcije" i tako dalje, vano je znati kako su one povezane
jedna s drugom. Drugim rijeima, koritenje kratice
prilino je sigurno na tritu koje pada, a mnogo rizinije
na tritu koje raste ili se kree u stranu.
Toka br. 4: Ako nemate pojma o emu smo upravo
priali, ne brinite. Treba samo malo vremena i malo
vjebe da bi te rijei uinili dijelom svojeg vokabulara,
ako elite. Bit svega ovoga jest u tome da investiranje ne
mora biti rizino ako ste voljni investirati malo vremena
da biste unaprijedili svoju edukaciju, kao to inite sada.
Kad nauite minimizirati rizik, moete u velikoj mjeri

308
 poveati svoje povrate jer ne radite ono to rade prosjeni
investitori.

Zato nije potreban novac da bi stvarao novac

Ljudi me esto pitaju: "Zar nije potreban novac da bi se stvarao
novac?" Ako ste shvatili proces kraenja dionice, znat ete
odgovor na to pitanje. Kad osoba krati dionicu, dobiva novac za
prodaju neeg to ne posjeduje. Dakle, zaista nije potreban
novac da bi se stvorio novac. No, pravi odgovor na pitanje "Zar
nije potreban novac da bi se stvarao novac?" jest: "Zavisi o
tome tko investira."
Bogati otac rekao je: "to si manje financijski inteligentan, vie
ti novca treba da zaradi manje novca. Ako si financijski
inteligentan, ne treba ti novac da zaradi mnogo novca."
Slijedei primjer dalje ilustrira ovu injenicu, a ilustrira i
vrijednost p o s j e d o v a n j a snanog i bogatog financijskog
vokabulara.
Prije nekoliko mjeseci, nazvao sam svojeg brokera i rekao:
"Napii golu poloenu opciju na XYZ. Napii je za deset
ugovora."
Moj broker Tom postavio je jo nekoliko pitanja, a zatim rekao:
"Gotovo je." Pitao me o vremenskom roku za opciju i postavio
druga pitanja koja su izvan opsega ove knjige.
Ono to sam upravo uinio bilo je da sam prodao, a ne kupio
poloene opcije. To je vano zato to su se do sada opcije
koristile kao police osiguranja, zbog ega veina ljudi kupuje
opcije. Kad upotrijebite rijei "napii opciju", to znai da
prodajete opciju, ne da je kupujete. Vrlo bogati, umjesto da
kupuju opcije, prodaju ih kao to prodaju dionice. Bill Gates
postao je najbogatiji ovjek na svijetu prodajui, a ne kupujui
dionice Microsofta. Isto vrijedi i za svijet opcija, samo to je
mnogo bre, lake i moe biti profitabilnije, ako znate to
radite.
Kad sam rekao svojem brokeru: "Napii golu poloenu opciju",
rekao sam mu: "elim prodati opcije za dionice koje ne

309
posjedujem." U ovom sluaju, to su poloene opcije i htio sam
deset ugovora, to znai 1,000 dionica, jer je ugovor 100 opcija.
Tom me nazvao kasnije toga dana i rekao: "Dobio si 5$."
Rekao sam: "Hvala ti", i transakcija je zavrila. Nisam morao
paziti na dionicu ili trite i mogao sam raditi to sam htio. Kad
je Tom rekao da sam "dobio" 5$, to je znailo da je tog dana na
moj raun stavio 5,000$. Drugim rijeima, trebalo mi je manje
od 5 minuta da zaradim 5,000$. Povrh toga, nisam poloio
nikakav novac niti sam prodao bilo to materijalno. Na mnogo
naina, nisam prodao nita i zaradio sam 5,000$ za manje od 5
minuta. (Da bih dalje pojasnio, iako nisam poloio nikakav
novac niti prodao bilo to materijalno, imam drugu aktivu na
svojem brokerskom raunu koji djeluje kao kolateral na
transakciji, to mi omoguava da radim sa svojim brokerom na
taj nain.)
Nekoliko tjedana kasnije, Tom me nazvao i rekao: "Ode
novac."

"Odlino", odgovorih ja. "Uzgred, kad emo igrati golf?"

Prijevod
Prije svega, ne piem o toj transakciji da bih se hvalio. Piem o
toj transakciji samo da bih ilustrirao mo rijei. Te rijei za
mene su vie od rijei. One su ive i stvarne u mojoj glavi. Te
su rijei orue, orue koje me ini bogatim, orue koje mi
dozvoljava da zaraujem bez novca. Kao to je bogati otac
uvijek govorio: "Postoje rijei koje te ine bogatim i rijei koje
te ine siromanim."
Kad sam rekao Tomu: "Napii golu poloenu opciju na XYZ",
govorio sam: "Prodaj nekome pravo na to da mi proda dionicu
koju posjeduje po odreenoj cijeni." Toga dana, dionice XYZ-a
se prodavala za oko 45$. Moja poloena opcija govorila je
osobi koja je kupovala poloenu opciju da u kupiti njezine
dionice za 40$ po dionici. Drugim rijeima, prodavao sam
osiguranje vlasniku XYZ dionica. Da je cijena dionice pala na
40$ i da je pravo iskoriteno, kupio bih je po toj cijeni, to bi ga
zatitilo od daljnjih gubitaka.

310
Kad me Tom nazvao i rekao: "Dobio si 5$", mislio je da sam
dobio 5$ po dionici pokrivenoj poloenom opcijom. U
vokabularu trgovaca opcijama: "pisanje" znai prodavanje. Ta
ista rije koristi se u industriji osiguranja. Mnogi od nas uli su
prodavaa osiguranja kako kae: "Piem vam ivotnu policu
osiguranja na 100,000$." Druga rije koju koristi industrija
osiguranja jest "potpisivanje", to znai da vam za neto jame
uz o d r e e n u c i j e n u . D r u g i m r i j e i m a , " p i s a n j e " znai
prodavanje u svijetu osiguranja i svijetu opcija. U ovom
sluaju, potpisivao sam rizik investitora od 45$ za 5$ po
dionici. Jamio sam investitoru da u kupiti njegove dionice po
cijeni od 40$ ako cijena padne tako nisko. U ovom sluaju, ja
sam postao osiguravajua kompanija i zato sam "pisao golu
poloenu opciju".

Kontekst gubitnika
Sada mogu uti neke od vas kako govore: "Ali to je prerizino.
to ako trite dionica skrahira? to ako mora kupiti dionice
po 40$?" Kao to govorim kroz cijelu ovu knjigu, ovjek mora
drati svoj kontekst otvorenim ako eli neto nauiti. Ili, kako
je rekao bogati otac: "To to postoji rizik ne znai da mora biti
rizino."
Ostavio sam ovaj dio za kraj knjige jer sam htio biti siguran da
je va kontekst donekle pripremljen da prima tu informaciju.
Prije nisam pisao o tome jer prije nisam pisao o vanosti
konteksta. Konteksti veine ljudi nisu u stanju shvatiti, a kamoli
prihvatiti ono to u objasniti. Ako ste do sada ostali uz mene,
estitam vam. Kad govorim s nekim od svojih prijatelja ili
drugima s gubitnikim kontekstom, to je kontekst koji je voen
strahom od gubitka, um njihovog straha tako je glasan da ne
mogu uti ono to govorim. Njihov strah od rizika i gubitka
ukljuuje se, a njihovi umovi iskljuuju, govorei: "To je
prerizino. Ne govori mi vie nita. TO ne mogu uiniti." Hvala
vam to ste ostali sa mnom do sada.
U toj petominutnoj transakciji, u osnovi sam pristao kupiti
1,000 dionica XYZ kompanije za 40$ po dionici ako mi

311
investitor koji posjeduje dionice plati minimalno 5$ po dionici.
Novac, ili 5,000$, poloen je na moj raun. Nekoliko tjedana
kasnije, cijena dionice bila je na oko 43$, pa je opcija ili polica
osiguranja postala bezvrijedna ili "ode novac", kako kau.
Mogao sam zadrati 5,000$ bez honorara i poreza. Ono to
elim naglasiti jest da je to trajalo manje od 5 minuta, nisam
nita prodao, nisam nita uinio nakon toga, to znai da nisam
morao sjediti pred ekranom raunala gledajui uspone i padove
trita i zaradio 5,000$. Mnogi ljudi ne zarauju 5,000$
mjeseno, a ako i zarade, plaaju mnogo vei porez no to sam
ja platio na istu koliinu novca. Radnik bi platio porez na
samozapoljavanje na tih 5,000$, a ja ne, jer se ne radi o istoj
vrsti prihoda. Radnik dobiva 5,000$ kroz zaraeni prihod, a ja
5,000$ kroz prihod vrijednosnih papira.

Stvaranje novca ni iz ega

Prije no to nastavim dalje, mislim da je za vas vano da

razmislite o tome kako je zaraeno tih 5,000$, zato jer je to
novac stvoren ni iz ega. Kad provjeravate ovu transakciju,
poet ete shvaati da sam ja zaradio novac prodajui neto to
ne postoji, dok nisam odluio da postoji. Transakcija je poput
stvaranja novca ni iz ega. Ako stvarno shvatite to se dogodilo
u ovoj transakciji, fiziki kao i mentalno, moete shvatiti mo
vaeg uma da stvori novac ni iz ega. Ta sposobnost esto se
zove mo alkemije. Sada moete jo bolje shvatiti zato me
bogati otac uio da radim besplatno dok sam bio dijete. Htio me
nauiti da stvaram novac, a ne da radim za novac. Htio je da
razvij em drukiji kontekst, kontekst u kojem bogaenje ne
zavisi o napornom radu.

Usreivanje gubitnika

Ljudima rijetko priam o ovom procesu. Umorio sam se od

svae i pokuavanja da objasnim ovaj proces gubitnikom
kontekstu. Kad bih govorio o ovom procesu s opcijama uo sam
komentare kao to su:

312
 1. Potrebno je previe vremena. Ne elim provoditi vrijeme
gledajui trite.
2. Prerizino je i ne mogu si dozvoliti da izgubim.
3. Nemam pojma o emu priate.
4. To ne moete uiniti. Ilegalno je.
5. Moj broker kae da nije tako jednostavno.
6. to ako ste u krivu i ako pogrijeite?
7. Laete. To ne moete uiniti.

Drugim rijeima, gubitnici gube jer ne mogu sluati ako se ne

ubacuje njihov kontekst. Ova knjiga govorila je o kontekstu i o
stvarnosti osobe. Oklijevam u tome da dajem ljudima sadraj
jer kontekst veine ljudi ne moe podnijeti sadraj o kojem sam
upravo pisao. Sada kad se knjiga blii kraju, spremniji sam dati
sadraj koji toliki ele. Vjerujem samo da e vam kontekst
dozvoliti da ga apsorbirate, upotrijebite i pretvorite u akciju.
Drugim rijeima, kad me pitaju da ispriam to radim i ja im
kaem, u mnogim sluajevima suprotstavlja mi se njihov
kontekst. Njihov kontekst se suprotstavlja, zatvara, svaa ili
trai razloge iz kojih se to ne moe uiniti. Sada kad sam neko
vrijeme objanjavao kontekst, dat u vam sadraj o tome zato
je ispisivanje gole poloene opcije investicija niskog rizika i
visokog povrata, ak i ako stvari ne krenu po vaoj volji.

Cijena pada na 35$

Prije svega, nije me zabrinjavalo to to sam morao ponuditi
40,000$ da bih pokrio svoj goli poloaj. Tri su razloga zbog
kojih se nisam brinuo jesam li u krivu. Razlozi su:
1. Imao sam novac da pokrijem svoj poloaj u sluaju da sam
morao kupiti dionice.
2. Povijest pokazuje da 85% svih opcija istjee a da se ne
iskoristi. ansa za dobitak od 85% mnogo je bolja no
vjerojatnost koju nudi trite dionica ili Las Vegas.
3. Ionako sam htio kupiti dionice. Samo sam ih htio po
velikom popustu.

313
Dakle, pitanje je: je li cijena dionica mogla pasti i jesam li ja
mogao biti prisiljen da ih kupim za 40$ po dionici? Odgovor je:
da. To je ugovor koji sam prodao kao golu poloenu opciju.
Razlika je u tome to osoba s pobjednikim kontekstom zna da
moe pobijediti ak i kad gubi. Zato se ne boji gubitka.
Gubitnik moe razmiljati samo o gubitku i zato rijetko
pobjeuje.
Recimo da cijena dionica padne na 35$. Osoba s gubitnikim
kontekstom vidjela bi samo gubitak, a nikada dobitak. Gubitnik
bi rekao: "Upravo sam izgubio 40,000$ jer sam morao kupiti
1,000 dionica po cijeni od 40$." Gubitnik bi vidio koliki je to
rizik i nikada ne bi krenuo u posao. Njihov kontekst bi se
zatvorio ili bi brbljao o tome koliko je ta ideja rizina. Oni ne bi
mogli dalje razmiljati jer njihove bi emocije preuzele njihove
misli. Gubitnik bi prije vidio 40,000$ izloenih veem riziku od
gubitka nego mogunost zarade 5,000$ u pet minuta. Povrh
toga, kad bi vrijednost dionica opala na 35$, vidjeli bi dodatni
gubitak od 5,000$. Njihov gubitniki kontekst preuzeo bi
potpunu kontrolu nad njima.
Na poetku knjige proveo sam toliko vremena na poluzi uma
upravo zbog primjera ovakvih transakcija. Kada kaem ljudima
to radim, bez obzira na to radi li se o gradnji tvrtke,
investiranju u nekretnine ili investiranju u vrijednosne papire,
najee kontekst osobe vrednuje moj sadraj. Gubitnik e
uvijek, ba uvijek smatrati da je ono to inim rizino, iako
moda i nije. Siromana osoba e uvijek, ba uvijek smatrati da
si ne moe priutiti ono to ja radim. Osoba koja naporno radi,
esto e rei: "Nemam vremena za to to radite jer sam
prezaposlen." A osoba koja nije zainteresirana za ono to radim
rei e: "Zvui prekomplicirano. Jednostavno ne shvaam.
Osim toga, nisam tako zainteresiran za novac."
Veina ljudi nee se umiroviti mladi i bogati jer nemaju
kontekst koji je u stanju tu ideju pretoiti u stvarnost. Zato sam
posvetio toliko vremena na poetku ove knjige poluzi vaeg
uma i vaeg plana. Kontekst je vaniji od sadraja. Ono to sam
radio i to i dalje radim da bih se umirovio mlad i bogat
jednostavno je ako imate pravilan kontekst. Ono to radim nije

314
teko niti komplicirano. Kao to sam rekao, trebalo mi je manje
od 5 minuta da zaradim 5,000$. Za mnoge ljude ta je
mogunost izvan njihovog konteksta, to znai izvan njihove
stvarnosti. Mnogi ljudi spremni su raditi 30 dana za 5,000$.
Spremni su raditi 30 dana jer im njihov kontekst doputa da
misle da je 5,000$ u 30 dana mogue ili stvarno. Ali 5,000$ za
5 minuta nije unutar njihovog konteksta, pa na tu ideju
reagiraju: "On lae, to je prerizino, ne mogu to uiniti."
Drugim rijeima, njihov kontekst odbija tu mogunost. Umjesto
toga, njihov kontekst stvara ideje koje mu odgovaraju. Zato
tako mnogo ljudi provodi ivot u napornom fizikom radu,
umjesto na irenju svojeg konteksta. Oni rade fiziki naporno za
novac, umjesto da ire svoj financijski kontekst i uveavaju
financijski sadraj koji si stavljaju u glavu.

Pobjedniki kontekst
Pitanje koje bi osoba s pobjednikim kontekstom postavila jest:
"Kako bih mogao pobijediti kada gubim?" "to se dogaa ako
cijena XYZ padne ispod 40$? Kako bih tada mogao pobijediti?"
To je kontekst pobjednika. Oni znaju da mogu pobijediti ak i
kada gube. to je najvanije, oni mogu zadrati otvoreni um,
iako je ono to uju izvan njihovog konteksta. Drugim rijeima,
pobjednik moe drati otvoreni um, iako ga ono to uje plai
ili mu je potpuno novo. Kao to bogati otac uvijek govori: "Um
gubitnika zatvara se bre od uma pobjednika."
U ovoj sam knjizi ve pisao o vanosti izlazne strategije.
Pobjednik uvijek trai pobjedniku izlaznu strategiju, ak i ako
gubi. Uzmimo ovu golu poloenu opciju kao primjer. Prije
ulaska u transakciju, ve sam imao izlaznu strategiju koja bi mi
dopustila da pobijedim, ak i ako stvari ne bi krenule dobro. I
opet, vie se radi o kontekstu nego o sadraju. Bez obzira na to
radilo se o dionicama, nekretninama ili biznisu, pobjedniki
kontekst omoguava pobjednicima da pobjeuju, ak i ako
gube. U ovom primjeru, kontekst posjedovanja pobjednike
izlazne strategije dio je pobjednikog konteksta. Gubitnik vidi
samo rizik ili gubitke, a nikada i mogunost dobitka, ak i ako
gubi. Gubitnik riskira samo ako ima jamstvo da e stvari biti po

315
njegovom. Zato tako mnogo ljudi eli zajamenu plau i
beneficije. Oni bi vie voljeli imati jamstva, nego mogunosti.
Pobjednik e potraiti mogunosti znajui da e pobijediti i ako
stvari ne idu po njegovom. To ne znai samo biti optimist. Kao
to je rekao bogati otac: "Postoje mnogi ljudi koji razmiljaju
pozitivno, ali unutar gubitnikog konteksta. Posjedovanje
pobjednikog konteksta jest spoznaja da e pobijediti, ak i
ako izgubi."

Kako pobijediti ako gubite

Onog dana kad sam nazvao Toma, ve sam napravio domau
zadau, za to je trebalo manje od minute. Ovo sam znao prije
no to sam mu prenio nalog:

1. Trite se kretalo prema dolje.

2. Cijena XYZ-a nedavno je pala za 20$, na 45$. Investitori
koji su posjedovali dionice vjerojatno su bili prilino
nervozni.
3. Znao sam da je XYZ dobra kompanija, s dobrim zaradama
i dividendama. Bila je dobro voena i dobro je
funkcionirala i u dobroj i u looj ekonomiji.
4. To je kompanija za koju je zainteresiran veliki broj
investitora.
5. To je kompanija koju bih htio posjedovati i zadrati, ako
su cijene dobre.
6. Imao sam 100,000$ na raunu s kamatama za sluaj da
moram kupiti dionice. Sve to je Tom morao uiniti bilo je
da prebaci novac, a imao je ovlast da to uini.

Da je cijena dionica pala na 35$, bio bih sretan, ak i da sam

morao platiti 40,000$ kako bih ispunio svoj ugovor za poloene
opcije. Zato? I opet, odgovor lei u mojoj uzlaznoj strategiji.
Recimo da sam morao platiti 40,000$ za 1,000 dionica. Koja je
moja stvarna cijena dionica?
Odgovor je 35,000$ jer sam ve dobio 5,000$ za opcije. Iako je
cijena pala ispod moje cijene poloene opcije od 40$ po dionici,

316
ipak sam plaao samo 35$ po dionici, to bi ionako bila odlina
cijena za dionicu i ja bih je posjedovao.
Slijedei korak bio bi da odmah prodam deset pokrivenih
pozivnih opcija (100 dionica po pozivnoj opciji) za 5$ po
dionici na 1,000 dionica koje posjedujem. Razlog zbog kojeg iz
zovem pokrivene jest to to bih sada zaista posjedovao dionice
za koje sam prodavao opcije. Termin gole koristio sam za
poloene opcije jer nisam posjedovao dionice. I opet, veina
ljudi bi jednostavno rekla: "Prerizino je prodavati neto to ne
posjeduje." I jest, ako nemate pravi kontekst i sadraj.
Zato prodavati pokrivenu pozivnu opciju? Odgovor se nalazi u
terminu brzina novca, terminu o kojem sam prije govorio.
Prodajui pokrivenu pozivnu opciju, pristajem prodati svoje
dionice za, recimo, 40$ po dionici, u sluaju da cijena brzo
naraste. Osoba koja se boji da bi mogla propustiti porast trita,
platit e za opciju. Kad bi cijena dionice porasla na, recimo, 50$
po dionici, ja bih morao prodati svojih 1,000 dionica po
40,000$. U ovom bih sluaju dobio natrag sav svoj novac, plus
novac koji sam dobio od svojih opcija. Dakle, pobijedio bih
iako sam izgubio.
Kada cijena dionica ne bi porasla, ipak bih zaradio neto novca,
u ovom sluaju 5,000$ za pozivne opcije, ak i ako se nita ne
dogodi s cijenom dionica.
Prosjeni investitor drao bi se gubitnikog poloaja s tom
dionicom i sluao svojeg financijskog savjetnika koji govori:
"Investirajte dugorono. Budite strpljivi. Trite dionica u
prosjeku je raslo proteklih 40 godina. Zato se strpite i ekajte."
To je vie mentaliteta "kupi, zadri i pomoli se" nego to ga ima
veina investitora i mnogi investicijski savjetnici.
Prodajui pokrivene pozivne opcije, mogao sam staviti jo
5,000$ u svoj dep, sputajui osnovicu svojih dionica na 30$
po dionici, to bi me jo vie usreilo, jer sam ionako htio
posjedovati dionice. Zbog toga to sam prodao svoje poloene i
pozivne opcije, umjesto da platim 40,000$ za dionice koje sam
htio posjedovati, plaao sam 30,000$, iako bi u ovom sluaju
trite bilo na 35,000$.

317
To je kao da uite jesti lijevom rukom
I opet, ako niste ovo potpuno shvatili, ne brinite. U teoriji je
jednostavno i lako shvatljivo, ako provedete neko vrijeme
prouavajui temu. To je kao da uite jesti lijevom rukom
nakon to ste cijeli ivot jeli desnom. Jednostavno je u teoriji i
j e d n o s t a v n o je kad to nauite raditi. Ponekad je teko
razmiljati i initi stvari na drukiji nain.

to svatko moe uiniti

Za mene, kupnja opcija radi zatite aktive ima smisla, a prodaja
opcija radi protoka novca zabavna mi je. Ne brinem za novac
zato to znam da mogu izai na trite i zaraditi vie novca za
nekoliko minuta no to veina ljudi zaradi mjesecima i platiti za
to manje poreze od njih.
Moe li to svatko uiniti? Apsolutno, ali samo ako je spreman
uloiti neko vrijeme u irenje svojeg konteksta i poveavanje
svojeg financijskog konteksta.
to je to to svatko moe uiniti? Slijede neke sugestije:

1. Posudite u knjinici knjigu o trgovanju opcijama. Najprije

nauite definicije rijei, a zatim proitajte kako biste bolje
razumjeli.
2. Kupite knjigu u svojoj lokalnoj knjiari ili je naruite
preko Interneta. Preporuam da fiziki pregledate knjigu
prije no to je naruite jer dobro bi bilo da ponete s
jednostavnijim knjigama.
3. Poite na seminar o trgovini opcijama. Postoji mnogo
takvih seminara.
4. Pronaite brokera koji e vas uiti i voditi kroz proces.
5. Odigrajte PROTOK NOVCA 101 barem dvanaest puta
kako biste shvatili mentalni sklop fundamentalnog
investiranja. Nakon to svladate 101, prijeite na
PROTOK NOVCA 202, koji ui ljude kako koristiti
pozivne i poloene opcije, kratice i obostrana ulaganja. to
je najvanije, PROTOK NOVCA 202 ui vas kako

318
 razmiljati u vie smjerova, zavisno o promjeni trendova
trita. Vjerujem da je najmoniji aspekt PROTOKA
NOVCA 202 taj to se radi o fizikom, mentalnom i
emocionalnom nainu uenja, o multidimenzionalnoj
temi. Drugim rijeima, igra e vas nauiti da razmiljate u
razliitim smjerovima. Najvie investitora gubi zato to su
ih kod kue, u koli i na radnom mjestu uili da razmiljaju
samo u jednom smjeru. Sofisticirani investitor mora
razmiljati o tome kako zaraditi novac na tritu koje se
kree prema gore, prema dolje ili u stranu. PROTOK
NOVCA 202 ui vas da razmiljate u tom smjeru, zabavite
se i uite koristei novac iz igre umjesto pravog.

Je li investiranje rizino?
Dakle, je li investiranje rizino? Moj je odgovor - apsolutno ne.
Po mojem miljenju, rizino je biti neznalica. Ako se elite
umiroviti mladi i bogati, od temeljne je vanosti nauiti kako
osigurati aktivu od gubitka. Prosjeni investitor je taj koji radije
ne bi uio i koji bi rekao da je investiranje rizino - to je najvei
rizik. Kao to sam rekao: "Nikada u povijesti nije tako mnogo
ljudi stavljalo svoju financijsku budunost i sigurnost na milost
i nemilost uspona i padova trita." To je rizino samo zato to
ti investitori znaju da je rizino, a ne ine nita po pitanju tog
rizika. Kao to je rekao moj bogati otac: ""I" u I kvadrantu
znai "investitor", a ne "ignorancija"". Rekao je: "Investiranje u
sebe nije rizino. Ali financijsko neznanje i primanje savjeta od
savjetnika koji su financijske neznalice vrlo je rizino. Ne samo
da je rizino, ve je i skupo. Skupo je ne samo u terminima
novca, ve i u terminima vremena. Milijuni ljudi provode ivot
drei se sigurnosti posla, umjesto da potrae financijsku
slobodu, i to zbog financijskog neznanja. Zbog financijskog
neznanja, mnogi ljudi dre se malih plaa, umjesto da potrae
obilje novca koje je na raspolaganju. Zbog financijskog
neznanja, ljudi stavljaju novac na mirovinske raune i brinu
hoe li novac biti tamo kad ga budu trebali. Zbog financijskog
neznanja, milijuni ljudi provode vie vremena na poslu i ine
bogate bogatijima, umjesto da provedu ivot obogaujui ivote

319
onih koje vole. Ne, ne bih rekao da je investiranje rizino. Ali
rekao bih da je financijsko neznanje rizino i skupo."

Informacije koje se ovdje nalaze slue iskljuivo u obrazovne

svrhe i utemeljene su na izvjetajima, komunikacijama i
izvorima za koje se pretpostavlja da su pouzdani. Meutim, te
informacije nisu verificirane i ne jamimo njihovu tonost.
Transakcije s opcijama mogu sadravati dodatnu razinu rizika.
Prije no to poduzmu bilo kakvu transakciju s opcijama, svi
investitori trebali bi potraiti vodstvo i savjet licenciranih
profesionalaca za opcije.

320
 Osamnaesto poglavlje

Poluga biznisa iz
B kvadranta

Najbogatija igra na svijetu

Najvei samoizgraeni bogatai na svijetu su poduzetnici iz B
kvadranta. Oni su daleko bogatiji od filmskih i sportskih
zvijezda i visoko plaenih profesionalaca. Kad sam odluio da
ne krenem stopama svojeg siromanog oca nakon povratka iz
Vijetnama, moj je bogati otac predloio da ponem uiti
izgradnju biznisa. Rekao je: "Najbogatiji ljudi na svijetu nalaze
se u B kvadrantu jer je to najtei kvadrant za uspjeh. Ali ako si
uspjean, otvaraju se brane obilja i bogatstvo se obruava na
tebe. Ako moe izgraditi biznis u B kvadrantu, igra u
najbogatijoj igri na svijetu."
Kada pogledate noviju povijest, ljudi poput Billa Gatesa,
Michaela Della, Thomasa Edisona, Henryja Forda, Teda
Turnera, Johna D. Rockfellera nalaze se na vrhu liste slavnih iz
B kvadranta. Postoje i mnogi drugi koji nisu tako slavni. Svi su
oni postali financijski divovi jer su izgradili divovsku aktivu.
Oni su koristili najveu od svih poluga, polugu izgradnje
biznisa koji je sluio milijunima.

321
Reeno je da je najbolja investicija koju moete uiniti
investicija u vlastiti biznis i ja se slaem s tim. Povrat na vau
investiciju nadmauje normalne investicijske proraune, ako
znate to radite. Mogue je uzeti nekoliko stotina dolara i
pretvoriti ih u milijarde. Takoer je mogue da se obogatite ne
samo vi, ve i vai prijatelji, obitelj, poslovni suradnici,
zaposlenici i investitori, i to vie no to ste mogli i sanjati. Zato
ja to zovem najbogatijom igrom na svijetu.
Kad sam bio mlai, bogati me otac stalno podsjeao na to da
postoje tri osnovne klase aktive. To su:
1. Nekretnine
2. Vrijednosni papiri
3. Tvrtke

Iako sam se bavio i vrijednosnim papirima i nekretninama,

bogati otac me poticao da se fokusiram na izgradnju aktive
biznisa. Rekao je: "Poni s najteim, i ostalo e biti lake."
Danas se slaem s njim.

Izlazna strategija
U ovoj knjizi pisao sam o vanosti izlazne strategije. Izlazne
strategije su:

Za siromane 25,000$ ili manje godinje nakon mirovine

Za srednju klasu 25,000$ do 100,000$ godinje
Za dobrostojee 100,000$ do 1 milijun dolara godinje
Za bogate 1 milijun dolara ili vie godinje
Za ultra-bogate 1 milijun dolara ili vie mjeseno

Dok se ova knjiga blii kraju, molim vas da ponete obraati

panju na ideju vae osobne izlazne strategije. Takoer uoite
va mentalni sklop ili kontekst dok razmiljate o svojem izboru.
Govori li va um: "Ne mogu to uiniti?", "To bi bio preveliki
posao", "Nisam dovoljno pametan", ili izraava neku drugu
osobnu stvarnost koja definira va kontekst?

322
Kad je moj bogati otac radio sa mnom na mojoj osobnoj
izlaznoj strategiji, morao sam proi kroz sumnje i ogranienja
koja je prouzroio moj ogranieni kontekst. Nakon nekoliko
mjeseci diskusije, znao sam da najvie ansi imam u B
kvadrantu. Po mojem miljenju, ak i prije no to izaberete
svoju razinu izlaza, bilo bi dobro da procijenite vlastite snage i
slabosti, kao i to koji vam kvadrant nudi najbolju priliku da se
umirovite mladi i bogati.
Nedavno je netko na mojem teaju o investiranju rekao: "Oprah
Winfrey je postala najbogatija ena na podruju zabave kroz S
kvadrant."
Pitao sam tog ovjeka zato misli tako. Odgovorio je: "Jer ona
je samozaposlena osoba. Kad bi prestala raditi, njezini bi
prihodi stali."
"Kako to znate?" upitao sam ga. Zatim sam ga upitao da li zna
to su HARPO produkcije. Nije znao.
Odgovorio sam: "HARPO produkcije, a to je Oprah itano
unatrag, jest njezina kompanija, njezin biznis u B kvadratnu.
Taj biznis vode drugi ljudi i investiraju u druga podruja. Ona
je moda zvijezda u S kvadrantu, ali njezin je kontekst B
kvadrant."
Bit toga jest da kvadrant u kojem se nalazite nema mnogo veze
s vaom profesijom. Michael Jordan moda jest zaposlenik
Chicago Bullsa, ali on sa strane posjeduje svoj biznis u B
kvadrantu. Lijenik moe biti u E, S, I ili B kvadrantu, zavisno
o svojem kontekstu. Isto vrijedi i za domara. Govorim to zato
to previe ljudi ima samo jedan kontekst, umjesto da naui
imati vie konteksta. Ti ljudi s uskim ili rigidnim zidovima
konteksta esto rade najvie i najdue, i zavravaju zadnji. U
dananjem Informatikom dobu, imperativ je da svi imamo vie
od jednog konteksta i da budemo u vie od jednog kvadranta.
Ako moete to uiniti, otkrit ete da su vae mogunosti
ostvarivanja vie izlazne strategije lake i stvarnije.
Drugim rijeima, razlog zato smo Kim i ja mogli izai na
razini ultra-bogatih jest taj to smo djelovali primarno iz B
kvadranta. Umjesto da radimo za tisue ili milijune, radimo na
izlaznoj strategiji od desetina milijuna dolara, a moda i vie.

323
Vodi bogatog oca u investiranje

U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, pisao sam o svojoj

odluci da nauim postati poduzetnik. U svim svojim knjigama,
pisao sam o situacijama u kojima nisam uspio i o tome to mi je
trebalo da se oporavim. Po mojem miljenju, to je kontekst
uspjenosti, bez obzira na to u kojem se kvadrantu nalazite.
Knjigu broj tri spominjem zato to druga polovina te knjige
govori o izgradnji biznisa, to je najvea i najbogatija aktiva.
Ako elite izgraditi biznis u B kvadrantu, bilo bi dobro da
proitate tu knjigu, jer ja u ovom poglavlju neu govoriti o
izgradnji te aktive.
Takoer, mreni marketing podravam zato to vrlo bogati
upotrebljavaju rije "mrea". Nedavno sam napisao knjigu za
industriju mrenog marketinga pod naslovom Poslovna kola za
ljude koji vole pomagati drugim ljudima. Ta k r a t k a i
jednostavna knjiga napisana je za sve one koji se ele prebaciti
iz E i S kvadranta. Knjiga i audio kazeta podravaju sve one
koji ele investirati vrijeme u to da promjene svoj kontekst iz E
i S kvadranta u B kvadrant, kvadrant koji stvara najbogatije
ljude na svijetu. Knjiga i audio kazeta objanjavaju zato su
ljudi poput Johna D. Rockfellera i Billa Gatesa gradili mree.
Knjiga i kazeta poinju s izrekom bogatog oca: "Najbogatiji
ljudi na svijetu trae i grade mree; svi drugi trae posao."
Ako elite nabaviti primjerak knjige i audio kazete, posjetite
nau Web stranicu richdad.com i naruite ih.
Prole godine prijatelj mi je rekao: "Dobio sam povrat od 35%
od svojih uzajamnih fondova u 1999." Odgovorio sam mu
iskreno: "estitam." Kad me pitao koliki su moji povrati, rekao
sam mu: "Stvarno ne znam." Nije da ja nisam to znao, ve
nisam znao kako mu priopiti da moji povrati ne ulaze u
normalne standarde mjerenja. Dok je uzajamni fond mojem
prijatelju pruio 35% povrata na njegov novac, to je vrlo
dobro, moji su povrati iznosili milijune dolara bez da sam
investirao i malo vlastitog novca. Moda se sjeate kako sam u
prolom poglavlju govorio o brzini novca. Imao sam problem u

324
odgovaranju na njegovo pitanje jer je moj novac ve krenuo
dalje i moji povrati na investicije bili su tehniki beskonani.
Zato nisam mnogo priao o svojim povratima i estitao sam mu
na njegovom uspjehu na tritu u 1999.
I opet, ne govorim to kako bih se hvalio svojim rezultatima.
Ono to elim istai jest razlika u kontekstima. Moj prijatelj je
sretan zbog povrata od 35%, dok osoba koja gradi biznis ne bi
bila s tim zadovoljna. Po mojem miljenju, to je mo koja se
nalazi u razlici konteksta. Osoba iz E i S kvadranta esto ima
razliit pogled na ono to je financijski mogue. Osoba iz E i S
kvadranta esto je spremna zauvijek naporno raditi i ne zapitati
se postoji li jo neki nain da ostvari ono to eli ostvariti. Zato,
industriju mrenog marketinga i njezine edukativne programe
preporuam primarno kako bih ljudima pruio mogunost da
svoje kontekste otvore prema drugim gleditima.
Uzgred, 35% povrata mojeg prijatelja pretvorilo se u negativni
povrat nakon oujka 2000. Sada je ljut na Alana Greenspana i
nada se i moli da e se trite oporaviti. Ako se ne oporavi,
moda e se morati vratiti na posao.

Zato vie ljudi ne gradi biznise u B kvadrantu?

Pitanje je, ako su biznisi u B kvadrantu tako plodonosni, zato
ih vie ljudi ne gradi? Dio odgovora nalazi se u slijedeoj
lekciji bogatog oca.
Kad sam donosio odluku da pokrenem svoj prvi pravi biznis u
B kvadrantu, upitao sam bogatog oca: "Ako je gradnja biznisa
najbogatija igra na svijetu, zato vie ljudi ne igra tu igru? Je li
to zbog nedostatka novca, vjetina ili talenta?"
Bogati otac odgovorio je kratko i jasno. Rekao je: "Najtea
stvar u biznisu je rad s ljudima."
"Ljudima?" upitao sam. "Rad s ljudima je najtei dio biznisa?"
Bogati otac klimnuo je i rekao: "Veina ljudi ne moe izgraditi
biznis jednostavno zato jer ne posjeduje vjetine meuljudske
komunikacije. Ljudi rade s ljudima po cijele dane, ali to to
rade zajedno ne znai da zajedno mogu pokrenuti biznis. A ako

325
i pokrenu biznis zajedno, to ne znai da e on izrasti u veliki
biznis."
"Dakle, ako nauim raditi s ljudima, mogu igrati najbogatiju
igru na svijetu?" upitah ja. "Ako nauim raditi s ljudima mogu
postati vrlo bogat?"
Bogati otac klimnuo je glavom.

Ako moete raditi s razliitim ljudima, moete se

obogatiti vie no to ste mogli i sanjati
Tijekom godina, bogati otac proveo je mnogo vremena uei
svojeg sina i mene kako raditi i suraivati s razliitim tipovima
ljudi. Ako ste itali knjigu Bogato dijete, pametno dijete, sjetit
ete se da smo njegov sin i ja esto sjedili s njim dok je
intervjuirao ljude. Uenje zapoljavanja i otputanja ljudi bio je
zanimljiv proces, naroito kad su ljudi koje je bogati otac
zapoljavao i otputao bili stari poput moje majke i oca. Za
njega, poduavanje svojeg sina i mene kako raditi s razliitim
tipovima ljudi bila je jedna od najvanijih obrazovnih prednosti
koju nam je mogao dati. Rekao bi: "Ako moe raditi s
razliitim ljudima, moe se obogatiti vie no to si ikada
sanjao."
Oni od vas koji su proitali Kvadrant PROTOKA NOVCA
bogatog oca sjetit e se koliko je ovaj jednostavni dijagram bio
vaan bogatom ocu:

Bogati je otac stvorio taj dijagram kako bi ilustrirao injenicu

da se poslovni svijet sastoji od etiri razliite vrste ljudi. E

326
kvadrant predstavlja zaposlenike, S male poduzetnike ili
samozaposlene, B kvadrant vlasnike biznisa, a I kvadrant
investitore.
Primarna bit ovog dijagrama jest u tome da su ljudi iz razliitih
kvadranata u temelju razliiti. Bogati otac rekao bi: "Da bi bio
uspjean u B kvadrantu, mora znati kako komunicirati i
suraivati s ljudima iz sva etiri kvadranta. To je jedini
kvadrant koji zahtijeva tu sposobnost." Drugim rijeima, tako
mnogo biznisa propada zato to poduzetnik esto nije u stanju
raditi i slagati se s razliitim tipovima ljudi.
Tijekom 80-tih vratio sam se na Havaje i bogati otac pozvao me
da sjedim na sastanku odbora na kojem je on bio jedan od
direktora. Kompanija je bila u nevolji i bogati otac htio je da
neto nauim iz tog neugodnog iskustva. Kompanija je bila
mala i nova, i traila je naftu u Kanadi. Bogati otac nije stvorio
tu kompaniju, ali sada kad je bila u nevolji, pozvali su ga u
odbor da procijeni moe li se spasiti.
Kompanija je upala u nevolju zbog jedne direktorove odluke.
Ta je odluka dovela kompaniju u velike dugove i na rub
bankrota. Nakon to je sastanak poeo, bogati otac pitao je
ostatak odbora: "Zato je njemu (direktoru) bilo doputeno da
donese tako veliku financijsku odluku bez odobrenja odbora?"
Odgovor drugog lana odbora bio je: "Jer je bio potpredsjednik
XYZ divovske naftne kompanije."
Bogati otac podigao je glas rekavi: "Pa to? to ako je u
jednom trenutku bio potpredsjednik velike naftne kompanije?"
"Pa, mislili smo da zna mnogo vie od nas. Pustili smo ga da
djeluje sam", ree drugi lan odbora.
Bogati otac udarao je prstima po stolu, pa rekao: "Moda je bio
potpredsjednik, ali ipak je bio zaposlenik 30 godina. Bio je
zaposlenik velike kompanije. Nema pojma o tome kako voditi
male n o v o n a s t a l e tvrtke s vrlo ogranienim b u d e t o m .
Preporuam vam da ga zamijenite, po mogunosti s nekim tko
je posjedovao vlastitu kompaniju i osjetio punu financijsku
odgovornost, ak i ako se nije radilo o naftnoj kompaniji. Vrlo
je velika razlika izmeu zaposlenika i poduzetnika, bez obzira
na to iz koje industrije dolazi. Vrlo je velika razlika izmeu

327
v o e n j a male kompanije i velike kompanije. U velikoj
k o m p a n i j i tako velika greka ne m o e previe otetiti
kompaniju. U maloj kompaniji, takva je greka moe unititi."

Kompanija je na kraju bankrotirala. Godinu dana kasnije, upitao

sam bogatog oca zato je propala. Rekao je: "Kompanija je bila
jako loe voena, od odbora pa nadolje. Iako je unajmila
odline ljude i platila im mnogo novca, ti ljudi nikada nisu
postali dobar tim. Uspjeni poduzetnici stvaraju dobre timove.
Tako se uspijevaju natjecati s velikim kompanijama s vie
novca i vie ljudi."

Razliite vjetine

U knjizi Vodi bogatog oca u investiranje, pisao sam o B-I

trokutu bogatog oca, koji je prikazan na slijedeoj stranici.

B-I trokut vaan je za svakoga tko eli pokrenuti biznis u B

kvadrantu ili ga ve posjeduje. Takoer je vaan za svakog tko
ima ideju od milijun dolara i planove da je pretvori u biznis.
Drugim rijeima, jedan od razloga zato ljudi imaju potekoa u
pokretanju biznisa u B kvadrantu jest to to pravi biznis
zahtijeva vie od jedne vjetine ili specijalnosti.

328
Na kolski sustav stvara ljude s tim s p e c i j a l i z i r a n i m
vjetinama. Potreban je pravi poduzetnik da spoji te vjetine i
pokrene ih u timskim radu kako bi izgradio monu kompaniju.

Veliki problem
Veliki problem nalazi se dalje od toga da imate sva etiri
kvadranta u svojem biznisu i da imate razliite tehnike vjetine
za B-I trokut. Problem je u pronalaenju voditelja, poduzetnika
koji moe spojiti sve te razliite ljude s razliitim vjetinama i
temeljnim vrijednostima da rade zajedno, kao tim. Zato je
bogati otac rekao: "Najtea stvar u biznisu je rad s ljudima."
Takoer je rekao: "Biznis bi bio lagan da se ne radi o ljudima."
Drugim rijeima, poduzetnik mora najprije biti odlian voditelj,
a svi mi moemo raditi na poboljanju naih vjetina voenja.

to je poduzetnik?
Bogati otac n a u i o je s v o j e g sina i m e n e da b u d e m o
poduzetnici. Kad sam ga pitao to je to poduzetnik, rekao je:
"Poduzetnik vidi priliku, sastavlja tim, gradi biznis koji
profitira iz prilike."

329
Zatim sam ga pitao: "to ako vidim priliku i mogu je sam
iskoristiti?"
"Odlino pitanje", ree bogati otac. "Ako vidi priliku i moe
je iskoristiti sam, tada si mali poduzetnik ili samozaposlena
osoba." Bogati otac objasnio je razliku izmeu trgovca i
poduzetnika. Rekao je: "Trgovac ili obrtnik je netko tko moe
uglavnom sam stvoriti proizvod ili osigurati uslugu. Na primjer,
umjetnik sam moe naslikati sliku, a zubar ti sam moe
popraviti zub. Pravi poduzetnik ne moe sam uiniti ono to
treba uiniti. Poduzetnik mora biti u stanju dobiti pametne ljude
iz razliitih disciplina i s razliitim vjetinama i navesti ih da
rade zajedno kako bi ostvarili zajedniki cilj. Drugim rijeima,
poduzetnik gradi timove koji rade proizvode koje niti jedna
osoba ne moe stvoriti sama. Ljudi ostaju mali jer rjeavaju
probleme koje mogu rijeiti sami."
"Dakle, poduzetnik se prihvaa posla koji zahtijeva tim", rekoh
ja. "Osoba iz B kvadranta ne dobiva plau ako njegov tim ne
ini ono to treba uiniti kao tim. Veina zaposlenika i
samozaposlenih osoba biva plaena za ono to rade kao
pojedinci. Poduzetnik nije plaen ako njegov tim nije uspjean."
Bogati otac klimne glavom i nastavi objanjenje: "Kao to
graevinski poduzetnik koristi obrtnike poput vodoinstalatera,
e l e k t r i a r a , stolara i p r o f e s i o n a l a c a poput arhitekata i
raunovoa da bi izgradio kuu, tako i poduzetnik ukljuuje
trgovce, tehniare i profesionalce koji mu pomau izgraditi
biznis."
"Dakle, po tebi, poduzetnik je voditelj tima, iako on ili ona ne
mora fiziki raditi u timu?" upitah ja.
"to bolje moe voditi tim pametnih, kvalificiranih ljudi, a da
ne mora djelovati kao dio tima, to vei i bolji poduzetnik
moe postati", ree bogati otac. "Posjedujem nekoliko
kompanija, ali ne radim nikakav posao unutar kompanija. Na taj
nain mogu zaraditi vie novca i napraviti vie posla a da ne
moram stvarno raditi. Zato je vodstvo temeljna vjetina koja je
potrebna pravom poduzetniku."
"Mogu li se vjetine voenja nauiti?" upitah ja.

330
"Da", ree bogati otac. "Primijetio sam da svi mi imamo
nekakve voditeljske vjetine. Problem kod veine ljudi jest taj
to posvete svoj ivot razvoju svojih profesionalnih vjetina i
zato se vie ljudi nalazi u E ili S kvadrantu. Vrlo malo ljudi
posveti ivot razvoju svojih vjetina voenja, a to je vjetina
koja je najpotrebnija u B kvadrantu. Da, vjetina voenja moe
se nauiti." Vie godina kasnije, bogati otac rekao je: "Voditelji
prihvaaju izazove, dok ostali trae siguran posao."

Lekcije o vodstvu iz Vijetnama

Neki od vas moda znaju da sam otiao u Vijetnam iz nekoliko
razloga. Jedan je bio taj to su oba moja oca smatrala da je
obveza sinova da brane ili se bore za svoju zemlju. Drugi je
razlog bio uenje vjetina voenja. Bogati otac rekao je:
"Zahtijevanje od vojnika da prevladaju svoje strahove i djeluju
hrabro pod intenzivnim pritiskom, kao i da riskiraju ivote, test
je njihovih vjetina voenja." Dok sam bio u Vijetnamu, vidio
sam kako ljudi rade uasne stvari, ali i herojstva koja nikada
neu zaboraviti. Jedan od mojih zapovjednika rekao je: "Unutar
svakog vojnika krije se heroj. Posao voe jest da tog heroja
izvede na povrinu." Danas u svojem biznisu koristim mnoge
vjetine voenja koje sam nauio u borbi. U borbi, nismo
svojim mladim vojnicima davali zapovijedi i oekivali da ih
slijepo slijede. U borbi smo nauili traiti od mladia da budu
heroji i ta vjetina funkcionira u biznisu jednako kao i u borbi.

Razvijte vlastite vjetine voenja

Ne morate ii u rat da biste razvili vjetine voenja. Sve to
morate uiniti jest da prihvatite izazove od kojih drugi bjee.
Veina nas ula je savjet: nikada se za nita ne j a v l j a j
dobrovoljno. Za mene, to je moto osobe koja nazaduje u ivotu.
Bogati otac esto je govorio: "Voe prihvaaju izazove kojih se
drugi b o j e . " Takoer je rekao: "Veliina voe mjeri se
zadatkom kojeg se prihvati." Dwight Eisenhower slavan je jer
je zapovijedao invazijom na dan D i europskom kampanjom
tijekom II svjetskog rata. John Kennedy prihvatio je zadatak da

331
dovede ovjeka na Mjesec. Voe trae izazove od kojih drugi
bjee. Mnogo ljudi nikada ne razvije vjetine voe jer im je
navika da se povlae od izazova koji su postavljeni pred njih.
Razvili su naviku da nikada ne volontiraju.
Svaki biznis, svaka crkva, svaka dobrotvorna organizacija i
svaka zajednica treba vie voditelja. Svaka organizacija daje
vam priliku da istupite i prihvatite odgovornost. Svaka takva
prilika daje vam mogunost da nauite te neprocjenjivo vrijedne
vjetine voenja koje se trae u svijetu poduzetnitva.
Mnogi ljudi nisu kvalificirani da sudjeluju u najbogatijoj igri na
svijetu, igri izgradnje biznisa, jer nemaju vjetine voenja.
Ako istupite i prihvatite odgovornost za posluivanje obroka u
vaoj crkvi, istupate kako biste stekli vie vjetina voenja. ak
i ako se nitko drugi ne prijavi osim vas, nauit ete neto vano.
Nauit ete kako stupiti u kontakt s herojem koji se nalazi u
svima nama. Ako to nauite, slijedei voditeljski zadatak kojeg
poduzmete bit e laki, uspjeniji i nauit ete jo vie o
vodstvu. Ako ne razvijete svoje vjetine voenja, ansa da
izgradite biznis i sudjelujete u najbogatijoj igri na svijetu moda
se nikada nee ispuniti. Upoznao sam mnoge pametne ljude s
odlinim poslovnim idejama, ali nisu imali vjetine voenja,
vjetine potrebne za izgradnju poslovnog tima koji e te ideje
pretvoriti u milijune, a moda i milijarde dolara. U najbogatijoj
igri na svijetu, klju je u vodstvu, jer potreban je voa da bi
pojedince pretvorio u tim.

Preporuena literatura
N e k e k n j i g e k o j e sam p r o i t a o m o g u vam p o m o i u
poduzetnikom razvoju. To su:

1. Sveenik i zagonetka Randyja Komisara (Harvard Business

School Pres). Tu knjigu dao mi je prijatelj Tom, moj broker.
Tom je odlian trgovac opcijama, ali jo je bolji u tome da
izabere male nove kompanije i investira u njih dok postaju sve
vee. Dao mi je tu knjigu u vrijeme kad sam se spremao prodati
jednu od svojih kompanija. Nakon to sam proitao knjigu,

332
zadrao sam kompaniju i poeo je graditi, umjesto da je
prodam. To je odlina knjiga o jednoj od najveih ivotnih
zagonetki.

2. Najprije prekrite sva pravila Marcusa Buckinghama i Curta

Coffmana (Simon and Schuster). Odlina knjiga za sve koji
upravljaju ljudima. Ova je knjiga utemeljena na intervjuima
koje je organizacija Gallup provela s 80,000 menadera u preko
400 kompanija.
U Industrijskom dobu, voenje ljudi bilo je poput voenja
ovaca. Danas, u Informatikom dobu, voenje ljudi je poput
voenja maaka. To znai da danas svaku osobu treba tretirati
kao individuu, a ne kao dio grupe. Ova knjiga daje odline
uvide u to kako raditi s razliitim tipovima ljudi koji se kreu u
razliitim smjerovima i kako ih pretvoriti u tim.
3. Emocionalno stvaranje marke Daryla Travisa (Prima
Publishing). Koliko vrijedi marka? Nedavno sam proitao da
Coca Colin pogon, oprema i druga kapitalna imovina vrijede
oko 8 milijardi dolara, a marka vrijedi 80 milijardi.
Jedna od m a n j e poznatih prednosti ulaganja vremena u
izgradnju biznisa je prednost izgradnje marke. U ovom svijetu
sve vee globalne kompeticije, to ste bolji u izgradnji biznisa
kao i izgradnji marke, to ste bogatiji.
Zamislite na trenutak mo koju IBM ima nad XYZ raunalima.
XYZ moda ima bolje raunalo, ali IBM ima bolju marku. Mi u
richdad.com-u shvaamo da naa vrijednost u velikoj mjeri
prelazi nae knjige, igre i druge proizvode. Vrlo svjesno
gradimo svjetski poznatu marku, kao i biznis.

4. Zatita vae aktive br. 1 Michaela Lechtera (Warner Books).

Ova knjiga spada u serijal Savjetnici bogatog oca. Michael
Lechter je moj odvjetnik. On je i suprug moje poslovne
partnerice i koautorice, Sharon Lechter. Michael je jedan od
vrhunskih odvjetnika na podruju intelektualnog vlasnitva kao
to su marke i patenti. Kao to moete vidjeti iz primjera
Coca-Cole, marka ili ideja mogu vrijediti milijarde dolara.

333
Za one od vas koji u glavi imaju ideju od milijun dolara za
biznis ili proizvod, ova knjiga je obvezatno tivo. Vaa aktiva
broj jedan u Informatikom dobu su vae ideje. Prije no to ih
stavite u opticaj, vano je da proitate ovu knjigu. Michaelovi
h o n o r a r i s u v i s o k i , p a vam ova k n j i g a j e f t i n o p r u a
neprocjenjivo vrijedne informacije.

5. Psi prodaje Blaira Singera (Warner Books). I ovo je jedna od

knjiga iz serijala Savjetnici bogatog oca. Blair Singer mi je
preko 20 godina jedan od najboljih prijatelja. Blair i ja poeli
smo zajedno kao prodavai na ulicama Havaja, traei biznis.
Jedan od najvanijih obrazovnih procesa kroz koje sam proao
bilo je uenje prodavanja, a zatim i voenje tima od preko 350
prodavaa u Americi i Kanadi. Bio je to teak posao, ali nauio
sam mnogo. Poeo sam kao uasan prodava i uasan menader
prodaje. Proces uenja bio je neprocjenjivo vrijedan, iako
povremeno i bolan.
Blairova knjiga vana je svakome tko eli unaprijediti svoje
vjetine osobne prodaje, to je vjetina koju treba posjedovati
svatko tko radi s ljudima i treba voditi ljude. Ova je knjiga
vana i za menadere prodaje, jer uenje voenja tima
prodavaa samo po sebi je velik zadatak. Ako je menadment u
dananje vrijeme nalik voenju maaka, menadment prodajnog
tima je poput voenja opora pasa, pasa s razliitim navikama.
Zato se ta knjiga zove Psi prodaje - jer prostorija puna
prodavaa vie podsjea na psetarnik nego na ured. Ova knjiga
prua vrlo vane menaderske i poslovne uvide, pruene kroz
humoristian pogled na razliite pse koji ine prodajni tim.
Psi prodaje vana je knjiga za sve one koji ele unaprijediti
svoju poslovnu vjetinu broj jedan, a to je sposobnost prodaje
ideje drugim ljudima. U svojem ivotu, upoznao sam mnoge
pametne ljude koji su imali financijskih problema samo zato jer
nisu znali prodavati niti voditi druge ljude.

334
Savjet iz marinaca
Kad sam bio mladi porunik u Vijetnamu, moj zapovjednik
istaknuo je ovaj jednostavni dijagram:

Misija
Tim
Pojedinac

Rekao j e : " M i s i j a je najvii prioritet. P o j e d i n a c je na

posljednjem mjestu."
Nakon povratka iz Vijetnama, esto sam sretao ljude s drugim
rasporedom prioriteta. U biznisu i u svakodnevnom ivotu esto
vidim ljude s ovakvim rangiranjem prioriteta:

Pojedinac
Tim
Misija
Drugim rijeima, oni su na prvom mjestu, njihova grupa na
drugom, a misija organizacije ili tvrtke na posljednjem, ako je
uope ima.
U Vijetnamu, moj zapovjednik objasnio je da nam je, kao niim
asnicima, posao da titimo misiju i timove od izdaje
pojedinaca. Drugim rijeima, bili smo obueni da uklonimo, na
jedan ili drugi nain, bilo koga u vlastitim redovima tko je sebe
stavljao na prvo mjesto i time ugroavao tim i misiju. Uenje i
prakticiranje toga u borbi u velikoj je mjeri utjecalo na moj
nain poslovanja.
Za one od vas koji su gledali film Stevena Spielberga
Spaavanje vojnika Ryana, po mojem miljenju najrealistiniji
ratni film koji sam ikada gledao, u filmu se nalazi velika
lekcija. U filmu, Tom Hanks, uitelj koji je postao porunik,
nije mogao ubiti njemakog zarobljenika. Za mene, to je kljuni
trenutak filma i jedna od velikih lekcija. Zato to nije mogao
izvriti svoj posao, to je u ovom sluaju bilo da ukloni
pojedinca, njemakog zarobljenika, doveo je sebe, svoj tim i

335
misiju tima u veliku opasnost. Na kraju, ne samo da su mnogi
njegovi ljudi ubijeni zbog njegove nesposobnosti da ubije
njemakog zarobljenika, ve je i misija skoro propala, a i samog
Toma Hanksa ubija ovjek kojega on nije htio ubiti.
Dobro je da se veina ljudi nikada nee morati suoiti s uasima
rata i nekima od tekih odluka koje esto treba donositi. Ipak,
svi se mi u privatnom i poslovnom ivotu susreemo s tekim
odlukama. Evo nekih primjera:
1. Neku veer, na zabavi u kui prijatelja jedan od gostiju se
napio. Kad smo odlazili, domain je od njega zatraio kljueve
auta i ponudio mu da pozove taksi. Gost se veoma naljutio,
odbacujui ideju da je previe pijan da bi vozio. Izbila je
neugodna scena i domain je ustrajao, da bi na kraju oborio
gosta na tlo i silom mu oduzeo kljueve. Pozvao je taksi i gost
je otiao siguran, ali vrlo ljut. Gost i domain od tada nisu
razgovarali. Da bi stvar bila jo gora, neki drugi gosti smatrali
su da je domain pretjerao, pa su i oni odluili vie ne
razgovarati s domainom. Ja osobno mislim da je domain bio
vrlo hrabar i da je u tom trenutku uinio najbolju stvar. Je li
mogao rijeiti to i na drukiji nain? Sigurno. Ali uinio je ono
to je u tom trenutku smatrao najboljim. To je ono to rade i
voe, ak i ako ono to rade i nije najbolja odluka.
2. Prije vie godina, moj bogati otac otkrio je da jedan od
njegovih vrhunskih menadera ima vezu s jednom od tajnica u
kompaniji. Odmah je pozvao tog ovjeka i otpustio ga. Otpustio
je i tajnicu. Kad sam ga upitao zbog ega, jednostavno je rekao:
"Oboje su vjenani i imaju djecu. Onaj tko vara suprunika i
djecu, varat e bilo koga." Ne kaem da je bogati otac uinio
pravu stvar, ali uinio je ono to je tada smatrao najboljim. Iako
su mu oboje bili vrlo vani zaposlenici, osjeao je da njihova
djela nisu u skladu s vrijednostima njegove kompanije. Rekao
je: "Kad zauzmem stav, svi drugi znaju na emu su."

Obje prie su primjer vodstva. Reeno je da voe rade ispravne

stvari, a menaderi rade stvari ispravno. Bogati otac slagao se s
tom tvrdnjom. Rekao je: "Vodstvo nije natjeaj popularnosti.
Voe nadahnjuju druge da budu voe."

336
Zavrna lekcija iz Vijetnama
Na k r a j u s v o j e g r a z g o v o r a s m l a i m a s n i c i m a , m o j
zapovjednik dodao je slijedee rijei svojem dijagramu:

Misija

Tim Voa Vea misija

Pojedinac

Zapovjednik je tada rekao: "Voa je odgovoran za misiju, tim i

pojedince. Ali, kao to vidite, dobar voa mora biti i dobar
sljedbenik, shvaajui da je misija njegovog tima vana zato to
je dio vee misije i vieg razloga."
Bogati otac rekao je: "Praka je samo praka. Kad je David
istupio da bi se suprotstavio Golijatu, najvee moi na svijetu
istupile su s njim." Takoer jer rekao: "Uvijek imaj na umu da
je najvea igra na svijetu ona igra koja ima misiju i vii razlog."
I tako, u zakljuku, ostavljam vam ove ideje. Svakog dana
raaju se novi Golijati, i novi Golijati istupaju. Ono to svijetu
treba je sve vie novih Davida, naoruanih samo prakom, ali
podranih od strane najveih sila na svijetu. Bez obzira na to
izabrali vi da igrate najbogatiju igru na svijetu ili ne, znajte da i
vi moete imati pristup silama koje su pokrenule Davidovu
praku. Sve to morate znati jest tko je va Golijat, i tada
pronai hrabrost da istupite. Onog trena kada to uinite,
poinjete igrati najbogatiju igru na svijetu, igru u kojoj su
nagrade daleko vanije od novca. Kad istupite, dobivate uz
sebe silu koja je stajala iza Davidove prake. Kada otkrijete tu
silu, va ivot vie nikada nee biti isti. Kao to kau u
Ratovima zvijezda, modernijoj verziji Davida i Golijata: "Neka
sila bude s vama." Ta nevidljiva sila je najvea od svih poluga,
a ta je poluga dostupna svima nama. Sve to morate uiniti jest
da istupite i suprotstavite se neemu veem od sebe.
Zakljuni dio ove knjige govori o nagradama od gradnje ili
kupovine aktive koja e naporno raditi umjesto vas.

337
 Devetnaesto poglavlje

Vrui savjeti

Stvari koje veina ljudi moe uiniti kako bi se brzo

obogatili i zauvijek ostali bogati
Proces umirovljenja u mladosti i bogatstvu mentalni je i
emocionalni proces u veoj mjeri no to je to fiziki proces.
Ako ste mentalno i emocionalno spremni, ono to fiziki morate
uiniti vrlo je malo. Slijede neki dodatni mentalni i emocionalni
procesi koje ete moda eljeti ukljuiti u svoj ivot. Ako te
procese provodite redovito i oni postanu dio vaeg ivota,
vjerujem da e vam biti lake umiroviti se mlad i bogat.

Zato vam je potrebna plaa?

Kad sam bio srednjokolac, bogati otac esto me posjedao
pokraj sebe kad bi ljudi doli k njemu traei posao. Tijekom
jednog od intervjua, ovjek nekoliko godina stariji od bogatog
oca prijavio se na poloaj menadera u jednoj od kompanija
bogatog oca. Taj kandidat imao je oko 45 godina, bio je dobro
obrazovan, imao impresivan ivotopis, odline preporuke, bio
je dobro odjeven i izgledao je samopouzdano i sposobno. Za
vrijeme intervjua, taj je gospodin stalno podsjeao bogatog oca

339
da je pohaao poznati koled i da je magistrirao na prestinom
sveuilitu na Istonoj obali.
"Zainteresiran sam da vas zaposlim", rekao je bogati otac,
nakon sat razgovora: "ali zato elite tako visoku plau?"
Kandidat je opet spomenuo svoju impresivnu edukaciju i radne
uspjehe, rekavi: "Dobro sam obrazovan, imam traeno
iskustvo, to me ini visoko kvalificiranim za posao i takvu
plau."
"Nije da se ne slaem s vama", ree bogati otac. "Ali dajte da
vas neto pitam. Ako ste tako dobro obrazovani i iskusni, zato
vam je potreban posao? Ako ste tako pametni, zato trebate
plau?"
Kandidat je bio zateen tim pitanjem. Malo je zamucao i rekao:
"Pa, svatko treba posao. Svi trebamo plau."
Soba je utihnula dok je bogati otac pustio da njegov odgovor
odjekuje u sobi. Bilo je oito da kandidat dolazi iz druge
stvarnosti, drukijeg konteksta, drukijeg umnog sklopa od
bogatog oca. Poeo se svaati i braniti svoju stvarnost, umjesto
da pokua shvatiti stvarnost bogatog oca. Gledajui kandidata,
bogati otac tiho je rekao: "Ja ne trebam. ak i da ova tvrtka
propadne, nikada ne bih trebao plau." Zatim se okrenuo
svojem sinu i meni i rekao: "Ovi momci ne trebaju. Oni za
mene rade besplatno. Zato e jednog dana biti daleko bogatiji
od vas, ak i ako ne budu pohaali tako dobre kole kao vi i ne
budu tako dobri studenti kao vi. Ne elim da im ikada zatreba
plaa." Bogati otac uzeo je kandidatov ivotopis, stavio ga na
vrh hrpe drugih ivotopisa, i rekao: "Nazvat u vas ako vas
budem htio zaposliti." Razgovor je zavrio.

Savjeti o tome kako se brzo obogatiti

U knjizi Bogati otac, siromani otac, pisao sam o tome kako mi
je bogati otac uzimao mojih 10 centi na sat i ponudio mi svoju
stvarnost, stvarnost da se mogu bre obogatiti ako radim
besplatno. Ljudi esto kau: "Nisi zaista radio besplatno", ili:
"Moja kua je aktiva." Iako su proitali knjigu, i dalje gledaju
na svijet iz iste stvarnosti, konteksta ili mentalnog sklopa.

340
Kad je bogati otac upitao tog kandidata: "Ako ste tako dobro
obrazovani i iskusni, zato vam je potreban posao? Ako ste tako
pametni, zato trebate plau?", traio je od njega da proiri
svoju stvarnost. Ali umjesto da da sve od sebe i proiri svoju
stvarnost, kandidat se svaao i branio postojeu stvarnost,
zatvorio je um i praktiki potpuno izgubio mogunost da ga
bogati otac zaposli.

Svijet bez plaa

Stvorio sam igru PROTOK NOVCA da bih nauio ljude kako
ivjeti u svijetu bez plaa. Ljudi koji stalno iznova igraju igru
esto o t k r i v a j u da je m o g u n o s t takvog svijeta m n o g o
uzbudljivija od toga da cijeli ivot naporno rade za plau. Ako
se elite umiroviti to je mogue mlai i bogatiji, morat ete
razmisliti o svijetu bez plae. Ako u svojoj stvarnosti, kontekstu
ili mentalnom sklopu trebate plau, male su vam anse da se
umirovite mladi i bogati. Bogati otac esto je govorio: "Ljudi
koji trebaju plau robuju novcu. Ako se elite osloboditi, plaa
ili posao nikada vam ne smiju biti nunost." Ako se ozbiljno
elite umiroviti mladi i bogati, i vi ete morati promijeniti svoju
stvarnost tako da prihvatite mogunost svijeta bez stalne plae
ili posla. Kad opisujem ovaj kontekst, kod veine ljudi mogu
osjetiti kako im raste tlak, kako im se prsa i trbuh steu i kako
im podsvijest preuzima vlast nad svijeu. Strah od toga da
nemate plau kojom ete osigurati ivot jest strah koji je dobro
poznat veini nas. Ako vam je teko vidjeti sebe u svijetu bez
plae ili stalnog posla, va je prvi korak da se zapitate: "Kako
se mogu obogatiti bez plae ili stalnog posla?" Onog trena kad
si postavite to pitanje, otvarate svoj um i zapoinjete svoje
putovanje u drugu stvarnost.
Kad je bogati otac upitao kandidata: "Ako ste tako dobro
obrazovani i iskusni, zato vam je potreban posao? Ako ste tako
pametni, zato trebate plau?" traio je od njega da rastegne
svoju stvarnost i ugleda jednu drugu stvarnost. Meutim,
kandidat se svaao i branio je svoju stvarnost, mislei da je to
jedina stvarnost. Vidio sam i kako bogati otac postavlja to
pitanje drugim kandidatima. Bio je to njegov pokuaj da
pomogne kandidatima. Bio je to njegov pokuaj da podui

341
kandidata vrlo vanoj, temeljnoj financijskoj lekciji, lekciji da
vas novac nee uiniti bogatim i da vam dobro plaeni posao
nee rijeiti financijske potrebe. Kad bi bogati otac nekome
postavio to pitanje, pokuavao je tu osobu navesti da shvati da
akademski uspjeh ne mora nuno biti popraen financijskim
uspjehom. Kao to je esto govorio: "Visok akademski IQ ne
mora nuno znaiti da ima visok financijski IQ." Tijekom
razgovora s osobom koja je bila tako ponosna na svoja
akademska postignua, bogati je otac zapravo davao sve od
sebe da otkrije je li ta osoba zainteresirana da naui kako
povisiti svoj financijski IQ. Kao to sam rekao, vidio sam
bogatog oca kako postavlja isto pitanje i drugim kandidatima.
Oni koji su sasluali njegovu stvarnost i uili radei za njega,
postali su vrlo bogati, umirovili se rano i nastavili sa ivotom
financijske slobode, iako nisu dobili visoke plae koje su u
poetku eljeli.
Bit je u slijedeem: ako se elite umiroviti mladi i bogati,
financijski IQ vaniji je od akademskog IQ-a. Ono to slijedi,
zapravo su savjeti o tome kako poveati va financijski IQ kako
biste zaivjeli u svijetu u kojem nije potrebna plaa. to prije
vidite svijet bez plae, imate bolje anse da se ranije obogatite.

VRUI SAVJET br. 1

Dakle, vrui savjet br. 1 jest da vidite sebe u svijetu ili

stvarnosti u kojoj nikada vie neete trebati plau ili posao. To
ne znai da nikada vie neete raditi, to samo znai da ete
prestati biti tako financijski zahtjevni, pa ak i oajni i da ete
prestati prodavati svoj ivot za nekoliko dolara, ivei u
stalnom strahu od gubitka plae ili otkaza.
Kad uspijete spoznati svijet u kojem vam vie nikada nee biti
potrebna plaa, poet ete gledati u drugi svijet, svijet bez
poslova ili plaa.

Bill Gates je slabo plaen

Prije nekoliko godina, vidio sam naslov u novinama Bill Gates
nije najbolje plaen ovjek na svijetu. lanak je govorio o tome
kako u poslovnom svijetu ima mnogo direktora koji su plaeni
mnogo vie od Billa Gatesa, no Gates je ipak najbogatiji ovjek

342
na svijetu. lanak je ustvrdio da je u to vrijeme Gates imao
plau od samo 500,000$ godinje, ali njegov temelj aktive
mjerio se milijardama.

VRUI SAVJET br. 2

Ako odustanete od ideje da vam je potrebna stalna plaa,

slijedee pitanje koje si morate postaviti jest kakav prihod
elite. Na primjer, u ovoj knjizi ve sam rekao da postoje 3
osnovne vrste prihoda. To su:

1. Zaraeni - novac od 50%

2. Prihod od vrijednosnica - novac od 20%
3. Pasivni prihod - novac od 0%

To su tri glavne kategorije, ali postoje i mnoge druge vrste

prihoda. Veina ljudi provede ivot uei i radei za zaraeni
prihod, i zato se tako malo ljudi umirovi mladi i bogati. Ako se
stvarno elite umiroviti mladi, ponite prouavati razne vrste
prihoda, koji e vam omoguiti da se obogatite a da ne morate
zauvijek raditi. Jo neke vrste prihoda su:

4. Rezidualni prihod, a to je prihod od biznisa, poput

mrenog marketinga ili franize, koju vi posjedujete, ali
netko drugi je vodi.
5. Prihod od dividende, to moe biti prihod od dionica.
6. Prihod od kamata, to je prihod od tednje ili obveznica.
7. Prihod od autorskih prava, to moe biti prihod od
pjesama ili knjiga koje ste napisali, kao i izuma koje ste
stvorili.
8. Prihod od financijskih instrumenata, kao to je prihod od
zaklada.

Vrui savjet jest da, kad se naviknete na ideju da nemate prihod od

posla ili rada, moete poeti istraivati druge vrste prihoda koje
dolaze od razliitih tipova aktive. Bogati otac poticao je Mikea i
mene da uimo i prouavamo razliite vrste prihoda i zatim
odluimo koji vrstu elimo dalje prouavati.

343
Moete poi u knjinicu ili upitati svojeg raunovou o tome
kakve sve vrste prihoda postoje; prihoda koji se dobiva iz drugih
izvora, osim vaeg rada. Onog trenutka kad ponete prouavati i
pronalaziti razliite vrste prihoda koje vas zanimaju, poinjete rasti
u svojoj novoj, proirenoj stvarnosti.
Bitno je da se ne trudite previe. Samo dozvolite da druge vrste
prihoda i aktive uu u vau stvarnost. to vam ideja o razliitim
vrstama prihoda bolje sjedne, to vie razmiljate o takvim
prihodima, to vie ta ideja puta korijen u vaem mozgu i poinje
rasti. Veina ljudi smatra da mora neto uiniti odmah, ali moje
iskustvo nije takvo. Ja sam pustio da se ideja o investiranju u
nekretnine radi pasivnog prihoda vrti u mojoj glavi godinama prije
no to sam kupio prvo imanje. Jednog dana probudio sam se i znao
da je dolo vrijeme da krenem na seminare i ponem investirati.
Bilo je to relativno lagano, ali tek nakon to sam dopustio da ideja
postane dijelom moje nove stvarnosti.
Kada pogledate financijsko izvjee, razumljivo je zbog ega je
moj siromani otac inzistirao na sigurnom poslu.

Siromani otac
Prihodi

Rashodi

Bogati otac
Sredstva Obveze

Budui da moj siromani otac nije imao aktive i uvijek je

govorio da je investiranje rizino, normalno je da se oajniki

344
drao svojeg posla. Uostalom, to je sve to je imao, a jedini
prihod za koji je znao bio je zaraeni prihod.
Moj bogati otac poticao je svojeg sina i mene da se fokusiramo
na kupnju aktive i razvoj svojeg financijskog IQ-a uz pomo
kojeg emo kupovati aktivu. Budui da smo nauili vanost
financijskog IQ-a, njegov sin i ja vrijedno smo radili na tome da
usavravamo nae vjetine kupnje te aktive. Iako smo u poetku
bili nervozni, danas je kupnja aktive zabavna i lagana stvar.
Kad kaem da je lako brzo se obogatiti i zauvijek ostati bogat,
govorim istinu, ako si date vremena da ta stvarnost sraste s
vaom stvarnou.
Dok sam putovao kroz Australiju, mladi nosa uzeo je moje
torbe na aerodromu i rekao: "Sviaju mi se vae knjige."
Zahvalio sam mu na tome i upitao ga to je nauio.
"Pa, prvo sam nauio da se nikada neu obogatiti na poslu. Zato
nou radim, a novac od drugog posla investiram u nekretnine."
"Odlino", rekoh ja. "I kako vam ide?"
"Kupio sam est imanja za godinu i pol."
"Odlino", rekoh ja. "Ponosan sam na vas. Jeste li zaradili to?"
"Ne, jo ne", ree ovaj naoiti mladi. "Ali nauio sam neto
vrlo vano."
"to je to?" upitah ja.
"Postaje sve lake. Kad sam rijeio svoju poetnu sumnju, strah
i nedostatak novca, otkrio sam da je sve lake biti investitor. to
vie traim i to vie investicija kupujem, investiranje postaje
lake. Moj financijski IQ nikada ne bi narastao da sam strahu i
sumnji dozvolio da me paraliziraju. Umjesto da se bojim, danas
osjeam uzbuenje, iako jo nisam zaradio mnogo novca. U
stvari, na dvije od est investicija izgubio sam novac. Kao to
kaete u svojim knjigama, greke su iskustvo uenja. One su
neprocjenjivo vrijedne ako uite iz njih. Sada mogu sebe vidjeti
kako jednog dana postajem investitor u nekretnine za puno
radno vrijeme. Za nekoliko godina, vie mi nikada nee trebati
posao niti plaa."
"Imate li cilj, specifini datum kada ete izai iz utrke takora i
postati financijski slobodni?" upitah ja.
"Definitivno", ree mladi uz osmijeh. "Imam jo tri prijatelja
moje dobi. Svi to radimo zajedno. Ne gubimo vrijeme poput

345
d r u g i h m l a d i a naih godina. Uimo z a j e d n o , z a j e d n o
p o h a a m o seminare i p o m a e m o si u investiranju. Ne
planiramo poi stopama svojih roditelja. Ne elimo raditi iste
greke koje su oni radili, tako to su bili zaposlenici 45 godina,
u strahu od gubitka poslova, nadajui se poviici plae i
ekajui dob od 65 godina da bi se umirovili. Moji roditelji tako
su naporno radili uspinjui se hijerarhijskom ljestvicom da nisu
imali vremena za djecu niti stvari koje su zaista voljeli. Sada su
pred mirovinom, ali su stari. Ne elim biti poput njih. Ne elim
biti star kada prestanem raditi. Nas etvorica smo mlai od 24
godine i imamo cilj da postanemo financijski slobodni prije 30.
godine."
"estitam", rekoh, stisnuvi mladiu ruku. Dok je ostavljao
moje torbe, zahvalio sam mu to je proitao moje knjige i to
me uinio ponosnim poput ponosnog oca.
Dok sam odlazio, mladi se nasmijeio i viknuo: "Najbolje je to
to postaje sve lake", ree mladi. "to se vie fokusiram na
aktivu, postaje sve lake."
Mahnuo sam mu i pojurio na avion.

Pogledajte nau Web stranicu radi novih ideja

Tijekom slijedeih godina, mi iz richdad.com-a dodavat emo
sve vie informacija na nau Web stranicu. Naa Web stranica
posveena je tome da svima pomogne u stjecanju novih ideja,
edukacije i iskustva uz pomo kojih se mogu umiroviti mladi i
bogati. Redovito posjeujte nau Web stranicu i umirovite se
mladi i bogati i u stvarnosti.
U mojoj stvarnosti, to ste bolji u kupnji aktive, bogaenje je
sve lake i bre. Ako zadrite poniznost, iako ste bogati, i ako
budete zahvalni na svojem bogatstvu, a ne arogantni, vjerujem
da imate bolju ansu zauvijek zadrati to bogatstvo.
Dakle, i dalje posjeujte nau Web stranicu radi najnovijih
informacija i ideja. U bliskoj budunosti, imat emo igre
PROTOK NOVCA 101 i 202 na Internetu, pa ete se moi
zabavljati i uiti igrajui s ljudima poput vas, ljudima koji se
ele umiroviti mladi i bogati.

346
 Sharonine napomene
Vei dio vremena, moja financijska filozofija ispreplie se s
Robertovom tijekom pisanja knjiga iz serijala Bogati otac. Ja
ostajem relativno nevidljiva. Ali ponekad mi se neka tema ini
toliko vana da je elim posebno naglasiti za vas. Ovo je jedna
od tih situacija!
Veina mojih kolega raunovoa, financijskih planera i
bankara jednostavno ne shvaa! Put prema financijskoj
slobodi jednostavno je:
KUPOVANJE AKTIVE
"Kupujte aktivu koja generira protok novca - SADA, ne
jednom u budunosti!"
Zapamtite kako bogati otac definira aktivu: "Aktiva vam
stavlja novac u dep, obveze vam uzimaju novac iz depa." To
je vrlo jednostavno. to vie aktive moete kupiti, vie e
novca raditi za vas.
Mnogi raunovoe, financijski planeri i bankari zapeli su na
kalkulacijama neto vrijednosti. Oni jednostavno ne shvaaju
protok novca. Obueni su tako da stavljaju novac na stranu
dok im ne zatreba u budunosti - mentalitet tedie. Kad bi sa
svojim klijentima radili na tome da SADA generiraju protok
novca od aktive, njihovi bi klijenti proli mnogo bolje
financijski, sada i u budunosti.
Problem je u tome to oni raunaju vau neto vrijednost,
ukljuujui kuu, auto, palice za golf i svu vau osobnu
imovinu kao aktivu. Mi ih zovemo "stvarice". To NIJE nain
na koji bi investitor trebao gledati na neto vrijednost.
Pregledajte svoja financijska izvjea i uklonite sve estice u
svojoj rubrici aktive koje vam ne stvaraju protok novca.
Kada imate aktivu koja generira dovoljan protok novca da
pokrije vae mjesene trokove, tada ste financijski slobodni!
KUPUJTE AKTIVU, ne obveze!

347
VRUI SAVJET br. 3

Vrui savjet br. 3 moda e vam zvuati udno, pa vas molim

da paljivo itate. Vrui savjet br. 3 jest da laete o svojoj
budunosti.
Mladi nosa mogao je vidjeti svoju budunost i bio je radostan
zbog nje. Ne moe svatko vidjeti tako sjajnu budunost, zbog
ega vrui savjet br. 3 moe zvuati udno, ali to je vaan dio
procesa u kojem ete se umiroviti mladi i bogati.
P r i j e n e k o l i k o m j e s e c i , p r e d a v a o sam na s e m i n a r u o
investiranju, a nekoliko sudionika nije prestajalo govoriti stvari
kao to su:
1. "Ja to ne mogu."
2. "Nikada se neu obogatiti."
3. "Nisam dobar investitor."
4. "Nisam dovoljno pametan."
5. "Investiranje je rizino."
6. "Nikada neu imati novac da uinim ono to elim."

Na teaju se nalazila vrlo uspjena psihoterapeutkinja koja je

podigla ruku u elji da pomogne. Rekla je: "Sve to se kae o
budunosti jest la."
"Budunost je la?" upitah ja. "Zato to kaete?"
"Prije svega," ree ona, "elim razjasniti da ne potiem nikoga
da lae u svrhu prevare. Je li to jasno?"
Klimnuh glavom. "Shvaam, ali moje je pitanje, zato kaete da
je budunost la?"
"Dobro pitanje", ree ona. "Drago mi je uti da imate otvoren
um. Ono to sam htjela rei rekavi da je budunost la jest to
da sve to se kae o budunosti jo uvijek nije injenica, pa je
sve to tehniki la."
"Kako je to korisno za ove sudionike, koji, ini se, ne mogu
prevladati neke od svojih negativnih percepcija o sebi i svojim
sposobnostima?"
"Kada osoba kae: "Nikada se neu obogatiti", ona govori neto
to bi u budunosti trebalo biti istina. U ovom sluaju, ideja da
se nikada nee obogatiti", ree terapeut. "Pa, ta je izjava u

348
stvari lana. Ja ne kaem da je ta osoba laac, samo kaem da je
izjava lana, jer se budunost jo nije dogodila."
"Pa to to znai?" upitah ja.
"To znai upravo ono to vi pokuavate objasniti na ovom
seminaru. Moraju razumjeti da ono to govore i misle moe
postati stvarno, njihova stvarnost. Mnogo ljudi lae o svojoj
budunosti i te lai postaju njihova budunost."
"Mislite, kada netko kae: "Nikada se neu obogatiti", lae jer
govori o dogaaju koji je projicirao u budunost. elite li to rei?"
"Tono", ree terapeutkinja. "A problem je u tome to la
postaje istina."
"Dakle, kada netko kae: "Investiranje je rizino", on na neki
nain lae ako govori o budunosti?"
"Da, a ta la, ako ne promijeni, postaje istina. Uvijek imajte na
umu da je bilo to vezano uz budunost zapravo la, jer nita u
budunosti jo nije injenica niti istina."
"Zato nam je ova informacija korisna?" upitah ja ponovo.
"Pa, kao terapeut, otkrila sam da najneuspjeniji, nesretni i
neispunjeni ljudi o sebi govore najstranije lai. Oni govore ono
to vi pokuavate sprijeiti. Kau: "Nikada se neu obogatiti",
"Nikada to ne bih mogao uiniti", "To nee uspjeti." Sve su to
lai, ali lai koje mogu postati istina."
"A ako ne govore te lai sami, provode vrijeme s ljudima koji ih
govore", dodah ja.
"Tono", ree terapeutkinja. "Slino privlai slino."
"to vrijedi i za laljivce", rekoh ja.
Terapeutkinja se nasmije i klimne glavom.
"Dakle, pitam ponovo, zato nam je ova informacija korisna?" upitah.
"Pa, budui da je sve to kaete o budunosti zapravo la, zato
ne lagati o onakvoj budunosti kakvu elite, umjesto to laete
o budunosti kakvu ne elite?" odgovori terapeutkinja.
Promislio sam u tiini o onome to je rekla. Na kraju rekoh:
"Namjerno lagati o budunosti?"
"Naravno, svi to radimo, neki od nas nesvjesno ili automatski.
Pitanje za vas: kad se radi o novcu, je li va bogati otac
pozitivno govorio o budunosti?"
"Da", rekoh ja.

349
"I je li se vei dio onoga to je govorio obistinio?" upita ona.
Opet rekoh: "Jest."
"A kad se radi o novcu i budunosti, je li va siromani otac
govorio negativno?"
"Da", rekoh.
"I je li se to obistinilo?"
Klimnuh glavom.
"Dakle, obje lai su se obistinile", ree terapeutkinja.
Samo sam klimnuo glavom, shvaajui da su oba ovjeka lagala o
budunosti i da su se njihove lai obistinile. "Dakle, kaete da bih
trebao lagati o budunosti koju elim, a ne o onoj koju ne elim?"
"Da", ree ona. "Upravo to kaem. Zapravo, kladim se da vi to
ve i radite. Kladim se da ste i u najgora vremena govorili svojoj
eni i bliskim prijateljima kako e vam budunost biti dobra i
koliko ete zaraivati. Govorili ste to iako niste imali prebijene
pare."
Nasmijao sam se, rekavi: "Da, jesam. Ali lagao sam samo
prijateljima koji su me voljeli i podravali. Nikada svoje pozitivne
lai o budunosti nisam govorio ljudima koji bi ih poricali."
"Vrlo mudro od vas", ree terapeut. "Kakve ste lai govorili
svojoj eni u najgora financijska razdoblja?"
"elite da to kaem sudionicima?" upitah ja, pomalo postieno.
"Da. Recite sudionicima to ste govorili kad su vremena bila teka."
Malo sam promislio i sjetio se trenutka kad smo Kim i ja bili u
najgoroj financijskoj situaciji. Polako sam rekao sudionicima:
"Sjeam se da sam vrsto uhvatio Kim i rekao: "Jednog dana
sve e ovo biti iza nas. Jednog dana bit emo bogatiji no to
moemo i sanjati. Danas je na problem nedovoljno novca, ali
jednog dana na problem bit e previe novca.""
"I je li se to obistinilo?" upita terapeutkinja.
"Da, jest", odgovorih ja. "I vie no to sam mogao i sanjati.
Malo se stidim rei da danas imamo velik problem jer imamo
previe novca. Shvaam koliko je moja obitelj bila siromana,
jer danas se Kim i meni teko i sjetiti svih stvari koje moemo
kupiti. Mnogo novca dajemo u dobrotvorne svrhe, ali jo uvijek
ga imamo mnogo i moramo proiriti nau stvarnost o tome to
da kupimo jer moemo si priutiti gotovo sve ega se sjetimo.

350
Pokuaj da pronaemo stvari koje su izvan onoga to si
moemo priutiti vrlo je zanimljiv proces."
"Zato mislite da su se vae lai obistinile?" upita ona.

20 posto svih ljudi su okorjeli laci

"Jer oba su oca insistirala da nikada ne obeavam neto to ne
mogu ispuniti. A ako ne mogu ispuniti obeanje, ja moram biti
prvi koji e obavijestiti osobu kojoj sam dao obeanje da ga ne
mogu ispuniti. Oba oca naglaavali su da vrijedimo samo koliko
i naa rije, a obojica su bili ljudi od rijei."
"Vrlo dobro", ree terapeutkinja. "Vidite, 80% ljudi u osnovi su
poteni. Oko 20% ljudi su okorjeli laci, i bez obzira na to to
rade, m o r a j u lagati. ak i ako pozitivno lau o svojoj
financijskoj budunosti, to postaje negativna la, jer okorjeli
laci u dui nemaju integriteta. Ali otkrila sam da su ljudi
u g l a v n o m p o t e n i , pa ak i ako lau, n j i h o v e se lai
obistinjuju." Terapeutkinja zastane na trenutak pa ree: "Dosta
razgovora o laganju. Hajde da nauimo kako pozitivno lagati o
svojoj budunosti. I zapamtite, svrha ove vjebe nije da varamo,
nego da pomognemo jedni drugima u tome da stvorimo novu,
bolju stvarnost za sebe."
Sloio sam se i terapeutkinja je podijelila sudionike u parove.
"Sada elim da svojem partneru kaete najveu i najbolju la o
tome koliko ete biti bogati u budunosti. Govorite im o
milijunima dolara koje svaki mjesec dobivate od svojih
investicija u nekretnine, prihoda od vaih naftnih kompanija i o
tome koliko je velika kua u kojoj ivite."
Nekim ljudima bilo je teko govoriti pretjerane lai o svojem
buduem financijskom uspjehu. Drugi su bili dobri u tom
procesu. Ipak, za nekoliko minuta, energija u prostoriji narasla
je za 100% i buka je bila zagluujua. uli su se ispadi
histerinog smijeha dok su ljudi priali gigantske, pretjerane
stvari o svojoj budunosti. Mnogi su kasnije rekli da su se
njihovi ivoti i njihove budunosti promijenile u tom trenutku.
Dakle, evo vrueg savjeta br. 3 - kad god se naete u situaciji
da se osjeate loe i govorite negativne lai o sebi i svojoj

351
financijskoj budunosti, pronaite povjerljivog prijatelja i
zamolite ga da mu ispriate veliku la o tome koliko ete biti
financijski uspjeni u budunosti. Mislim da e vam to biti
odlina terapija, a tko zna, la koju izgovarate o financijskoj
budunosti moda se jednog dana i ostvari.
Ako ste dovoljno hrabri, nemojte ekati da se osjeate loe prije
no to ponete pozitivno lagati. to je mogue prije pronaite
povjerljivog prijatelja ili voljenu osobu i zamolite ih da vam
dozvole da im priate velike lai o tome kako e vaa
financijska budunost biti fantastina. Kao to sam rekao, moe
biti zabavno, a vaa la jednog dana moe se i obistiniti.

Kralj pobjednikog optravanja

Bit je u tome da se vaa budunost tek treba stvoriti. Moete je

izmisliti i danas i oblikovati kako elite, a ne onako kako ne biste
htjeli. Previe ljudi razmilja o najgorem scenariju umjesto o
najboljem scenariju kad razmilja o promjeni svoje financijske
budunosti. Najgori ili najbolji, scenarij budunosti je ionako la,
barem prema terapeutkinji. Veliki Babe Ruth imao je obiaj da
uzme svoju palicu i uperi je prema ogradi za optravanje. Na taj je
nain govorio: "Idem na zid." Stalno je to radio, iako je pogaao
vie puta od veine ljudi. Iako je najee pogaao, nikada nije
prestao usmjeravati palicu prema udaljenoj ogradi, a danas je
poznat kao kralj pobjednikog optravanja.

Baba Roga

Kad smo bili mali, mnogi od nas zamiljali su kako nam se pod
krevetom ili u ormaru krije Baba Roga. Neki od nas nisu mogli
spavati, u strahu i brizi zbog ovog lika koji je postojao samo u
naim umovima, kasno u noi, kad bi sva svjetla bila pogaena.
Kad o d r a s t e m o , mnogi od nas z a m i j e n e Baba R o g u s
poreznikom ili s nekom stranom financijskom nesreom koja
se jo nije dogodila. Bez obzira radi li se o Babi Rogi ili
porezniku, rezultati su isti: leimo budni do kasno u no i
brinemo o stvarima o kojima ne bismo trebali brinuti. Takoer

352
ocrnjujemo svoju budunost laui sebi o nekoj financijskoj
katastrofi koja se nije dogodila, i moda nikada i nee.
Dakle, umjesto da se probudimo ujutro i poput Babea Rutha
pokaemo palicom prema ogradi, odlazimo nevoljko na posao,
prodajui nae dragocjene ivote za nekoliko dolara, i ivimo u
lanom osjeaju financijske sigurnosti od neke imaginarne Baba
Roge, pitajui se: "to ako se dogodi ovo?", "to ako se dogodi
ono?", "to e biti ako..." Postajemo stariji, ali Baba Roga jo
uvijek postoji i oduzima nam sjajne mogunosti u ivotu. Zato ovaj
proces laganja o budunosti moe biti vrijedan za potene ljude koji
ele hrabro napredovati u ivotu, pokazujui svojom palicom prema
ogradi koja je vrlo, vrlo daleko.
Bogati otac govorio je: "Svi imamo dobru i lou sreu. Neuspjeni
ljudi ive ivot ne radei nita, izbjegavajui dobru i lou sreu.
Teko je imati bilo kakvu sreu ako ne radite nita, paralizirani
strahom. Uspjena osoba je ona koja djeluje i uzima dobro zajedno
s loim, znajui da moe pretvoriti lou sreu u dobru."
Jednog dana, novinar me upitao kako sam prevladao svoj strah
od neuspjeha i htio je uti neki savjet o tajnama uspjeha.
Promislio sam trenutak i rekao: "Moj bogati otac nauio me da
svoju lou sreu pretvaram u dobru." Dakle, da biste imali
sree, krenite malim koracima i kreite se prema ivotu o
kakvom sanjate, a nemojte ivjeti u strahu od neke imaginarne
none more. Ne dopustite Baba Rogi da vam ukrade snove.
Budite poput Babea Rutha, priajte velike lai o svojoj
budunosti i hrabro zamahnite palicom.

Vana napomena: Molim vas da imate na umu kako ovaj savjet

nije dozvola za laganje s namjerom da se vara ili prikriva istina.
Nikada ne bih poticao takvo to. Gornja preporuka vrijedi samo
za potene ljude, ne osobe koje lau iz navike. Ako laete iz
navike, molim vas da potraite profesionalnu pomo i ponete
govoriti istinu umjesto lai.

353
Jo 12 savjeta za vas
Saetak prethodnih savjeta iz ove knjige uz jo nekoliko dodatnih
savjeta

U uvodu sam vam obeao da u vam dati popis stvari koje

svatko moe uiniti kako bi poboljao svoje anse da se umirovi
mlad i bogat. O veini njih ve sam govorio, ali moda e vam
pomoi ovaj saeti pregled.
To su stvari koje ja redovito inim. To su stvari koje su mi u
velikoj mjeri pomogle u tome da se umirovim mlad i bogat.
Vjerujem da bi i vama mogle biti korisne. Uvijek imajte na umu
da je proces prema tome da se umirovite mladi i bogati prije
svega mentalni i emocionalni proces. Kad zaponete s tim
putovanjem u umu i u srcu, ostatak vaeg bia trebao bi ih
uskoro slijediti.

1. Odluite. Ja svakoga dana ustajem i biram tko i to elim

biti. Pitam se: elim li danas ivjeti kao osoba sa siromanim
kontekstom, kontekstom srednje klase ili bogatim kontekstom?
Imajte na umu da e osoba sa siromanim kontekstom govoriti
stvari poput: "Nikada se neu obogatiti." Osoba s kontekstom
srednje klase mogla bi rei: "Siguran posao je vaan." Osoba s
bogatim kontekstom mogla bi rei: "Moram poveati svoj
financijski IQ kako bih mogao raditi manje, a zaraivati vie."

2. Pronaite prijatelja ili voljenu osobu koja je spremna poi

na put s vama. Znam da ne bih uspio bez svoje supruge Kim i
svojih prijatelja poput Larryja Clarka. Pazite da pronaete
prijatelje koji trae od vas vie, umjesto da vam predbacuju da
neto ne moete uiniti.
Izbor pravih prijatelja i ivotnog partnera vrlo je vaan za
uspjean ivot. Ako imate prijatelje ili obitelj koji nisu
posveeni poboljanju svojeg financijskog IQ-a, ivot vam
moe biti duga financijska borba, bez obzira na to koliko
zaraivali.

354
 3. Potraite struan savjet i ponite graditi vlastiti tim
financijskih i pravnih savjetnika. Uvijek imajte na umu ono to
je rekao bogati otac: "Savjet koji e vas najvie kotati jest
besplatni savjet koji dobivate od prijatelja i roaka koji imaju
financijske probleme." Bogati otac u tu izjavu ukljuio je i
financijske savjetnike koji ne prakticiraju ono to govore, niti
kupuju investicijske produkte koje vama prodaju. I opet, izbor
pravih ljudi vrlo je vana vjetina. Ljudi mogu biti aktiva ili
obveza.
Jednog mi je dana bogati otac rekao: "Ako ti je automobil
pokvaren, odvezi ga na popravak strunom mehaniaru. im
opet sjedne u auto, znat e je li mehaniar dobar ili lo.
Problem kod tih tzv. financijskih savjetnika jest taj to jo
godinama ne moe znati jesu li ti dali dobar ili lo savjet. Sto
se dogaa ako pone sluati savjete svojeg financijskog
savjetnika u dobi od 25 godina, a u dobi od 65 otkrije da ti je
davao loe savjete? Svoj uniteni financijski ivot ne moe
vratiti financijskom savjetniku kao to pokvareni auto moe
vratiti mehaniaru. Ja vie vjerujem automehaniarima i
prodavaima rabljenih automobila nego veini financijskih
savjetnika jer bre mogu vidjeti rezultate njihovog rada. Veina
ljudi zavrava u siromanoj ili srednjoj klasi jer vie vremena
provode birajui rabljeni auto nego dobar financijski savjet."
Bit je u tome da budete vrlo oprezni oko savjeta koje
prihvaate. Uzmite vrijeme da pronaete dobre financijske
savjetnike. Oni postoje, a honorar koji ete im platiti moe biti
vaa najbolja investicija.

4. Odredite datum odlaska u mirovinu. Sjednite sa svojim

voljenima, svojim savjetnicima i odredite datum ranog
umirovljenja. Ovo je kao kad Babe Ruth pokazuje svojom
palicom prema ogradi. Ako elite ostvariti taj proces i s tim
ljudima razgovarati o datumu, va postojei kontekst poet e
se svaati s vaim buduim kontekstom. To je vrlo zabavan
proces. Definitivno ete uti mnogo razliitih stvarnosti i
konteksta.
Sastanite se s grupom svaka tri mjeseca i nastavite raspravu o
datumu svojeg ranog umirovljenja.

355
5. Kad ste odredili datum ranog odlaska u mirovinu, zapiite
svoj plan na komad papira. Zalijepite taj plan na hladnjak kako
biste ga svakog dana mogli itati. Obnavljajte plan dok
napredujete i uite sve vie.
Kad smo Kim, Larry i ja proveli taj vikend na planini Whistler,
smrzavajui se u snijegu, plan koji smo napravili promijenio je
smjer naih ivota. To je mo plana: stvar je u tome to
injenica da ste danas siromani ne mora znaiti da ete to biti i
sutra. Postati i ostati bogat zahtijeva plan i odlunost da ga se
slijedi, dan za danom. Kim i ja slijedili smo na plan dan za
danom gotovo deset godina. Kao to sam rekao, danas nam je
problem to to imamo previe novca i trudimo se pronai nain
da ga mudro potroimo. To moda i jest problem, ali to je
problem koji mi se svia i elim da ga i vi doivite.

6. Isplanirajte svoju zabavu povodom ranog odlaska u

mirovinu. Budite ekstravagantni. Kad se umirovite, novac vam
vie nee biti problem. ak i ako ne postignete svoj cilj, zabavit
ete se u ovom procesu. A tko zna, moda ete tu zabavu
napraviti i ranije.

7. Svaki dan pogledajte jednu poslovnu priliku. Imajte na umu

da je odlazak u kupnju besplatan. Bit je u tome da svakog dana
uinite neto za unapreivanje svoje financijske inteligencije, i
to barem deset minuta na dan. To moe biti neto jednostavno
poput itanja financijskih ili poslovnih lanaka u vaim
novinama, ak i ako vas to ne zanima. To e vam popraviti
Vokabular. Sluajte kazete ili CD-e s poslovnim i financijskim
informacijama dok vozite ili vjebate. Prisustvujte financijskom
seminaru barem jednom godinje. Ako ne elite plaati seminar,
pogledajte financijski dio vaih lokalnih novina i pronai ete
mnoge besplatne seminare o investiranju. ak i ako nita ne
nauite, sigurno ete sresti druge ljude poput vas.

8. Imajte na umu da sva trita slijede tri glavna trenda. To su

rast, pad i kretanje u stranu. Neka trita variraju tijekom
godina, a neka za manje od minute. Zato, kad vam netko

356
 savjetuje da investirate dugorono, upitajte ga na to misli.
Zatraite detaljnije objanjenje. Veina financijskih savjetnika
jednostavno ponavlja ono emu ih je poduio njihov menader
prodaje, pa e moda imati potekoe u objanjavanju onoga to
su htjeli rei.
Ako se elite brzo obogatiti, jedan od najboljih naina jest tamo
gdje se mijenja trend. Mnogo je istine u staroj izreci: Vano je
biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Ako svakodnevno
gledate poslovne mogunosti, bolje ete osjetiti promjene i
poveati svoje anse da budete na pravom mjestu u pravo
vrijeme. Na primjer, da ste uli na trite dionica 1991. i
investirali mnogo novca u tehnoloke dionice, danas biste bili
bogati. No, kada se trend promijenio u oujku 2000., ako niste
promijenili svoju strategiju, izgubili ste sve to ste stekli. Da ste
promijenili strategiju u oujku 2000., zaradili biste novac jo i
bre dok trite pada i poveali svoje bogatstvo. Zato, ako se
elite brzo obogatiti i ostati zauvijek bogati, morate postati
svjesni trendova i imati tri razliite strategije za tri razliita
trenda. Upoznao sam mnoge ljude koji su zaradili novac na
jednom trendu i bankrotirali kad se trend promijenio.

Kupujte visoko, prodajte nisko

Izdanje magazina Forbes iz lipnja 2000. objavilo je zanimljiv
lanak. U naslovu je pisalo:

"Kupujte visoko, prodajte nisko. Ono to ste oduvijek znali:

analitiari su sjajni savjetnici ako uinite suprotno."
Citiram lanak:

"Nova istraivanja etvorice profesora iz Kalifornije pokazuju

da ne samo da biste izgubili novac kupujui dionice koje su
analitiari preporuali prole godine, ve biste zaradili novac
da ste kupovali one za koje su oni preporuali da ih prodate. I
to uz veliki povrat. Zaradili biste 38% na va uloeni novac, to
je bolje od uspjeha koji je S&P imao jo od 1958."

357
U drugom lanku u asopisu Fortune od 16 srpnja 2001., pod
naslovom "Je li Wall Street ozbiljno pristupio reformi?", autor
Shawn Tully slae se s naslovom. U tom lanku pie:

"Sparnog srpanjskog jutra, zastupnik Richard Baker

republikanac iz Louisiane, otvorio je dramatino kongresno
sasluanje udarajui po temi koja je uznemirila sve, od
barmena do nogometaa - nazvavi to "Kako Wall Street vara
malog ovjeka". Svojim otegnutim naglaskom, Baker je izrekao
svoj bijes na nain na koji novi aristokrati Wall Streeta -
analitiari osiguranja - uzimaju novce malim dioniarima."

Po mojem miljenju, veina analitiara i financijskih savjetnika

n i s u p r o f e s i o n a l n i i n v e s t i t o r i . Oni ne z n a j u ono to
profesionalni investitor mora znati. Zato je veina savjeta o
investiranju dobra za prosjene investitore, ali isti ti savjeti loi
su za profesionalne investitore, naroito ako se elite brzo
obogatiti i ostati zauvijek bogati.
Profesionalni investitori znaju da ti je trend frend. Profesionalni
investitor je onaj tko zna da nitko nije dovoljno jak da ide protiv
trenda. Dok smo kao djeca surfali, jako smo pazili na promjene
u trendu ili raspoloenju oceana. Turisti, koji su znali plivati u
jezeru ili bazenu, bili su ti koji su imali problema u oceanu, a
neki su se ak i utopili. Morate potivati trendove, kao to
surferi p o t u j u snagu oceana. Ako elite biti u toku s
trendovima i promjenama, definitivno trebate ozbiljno shvatiti
savjet br. 9.

9. Redovito posjeujte nau Web stranicu. Mi se trudimo da

stranica bude zanimljiva i informativna. Razmiljajte o naoj
Web stranici kao o mjestu za ljude koji e se umiroviti mladi i
bogati.
U bliskoj budunosti, imat emo i nae igre PROTOK NOVCA
na Internetu, pa se moete zabaviti, brzo uiti i upoznati ljude
koji razmiljaju poput vas. U bliskoj budunosti, igrat ete nae
igre i uiti kako trgovati u uzlaznom trendu, silaznom trendu i
trendu kretanja u stranu, i zaraditi novac u svim smjerovima.

358
Kad vam netko kae: "Investirajte dugorono", upitajte ga to
time eli rei. Dugorono ima razliito znaenje za prosjenog i
za profesionalnog investitora. Ako se elite brzo obogatiti i
ostati zauvijek bogati, ne moete biti prosjeni investitor koji
investira dugorono. Morate biti profesionalni investitor koji je
daleko bolje obrazovan od prosjenog investitora. Zato vam
preporuam da redovito p o s j e u j e t e nau Web stranicu
richdad.com. Na je posao da vam osiguramo najzabavniju i
najprofitabilniju financijsku edukaciju na svijetu.
Ako ne planirate slijediti stope svojih roditelja i naporno raditi
cijeli ivot, ponite redovito posjeivati richdad.com. Jedan od
problema vezanih uz savjet vaih roditelja jest to da se
tehnologija i financijski IQ mijenjaju bre no to se veina ljudi
moe mijenjati. Danas se mogue brzo obogatiti i ostati
zauvijek bogat ako ostanete u toku s promjenama u tehnologiji i
financijskoj inteligenciji. Na primjer, u svijetu opcija, pojavile
su se nove opcije koje se zovu ''knockout" opcije. One su
daleko bre od standardnih poloenih i pozivnih opcija koje
veina trgovaca danas koristi. Veina ljudi ne zna za te
"knockout" opcije jer su ih izumile strane burze ili strane
mjenjanice. Za nekoliko godina, te nove "egzotine" opcije,
kako se zovu, poet e ulaziti na trita dionica. Bez da zalazim
u detalje, jednostavno reeno: "knockout" opcija znai da
moete zaraditi vie novca, bre i sigurnije nego sa standardnim
opcijama. Zapamtite ovo - dok napredujemo u tehnologiji,
napredujemo i u financijskoj inteligenciji. To znai da je sve
lake i lake obogatiti se na brz i siguran nain. U emu je
stvar? Morate nastaviti uiti i pronai dobre savjetnike. Zato
elite biti dobro informirani i zato trebate redovito posjeivati
nau Web stranicu.

Stari psi ue nove trikove

Kao to ste m o d a ve i s h v a t i l i , v o l i m m a g a z i n za
meunarodne biznismene i investitore Forbes. U izdanju
Forbes Globala od svibnja 2001., objavljenje zanimljiv lanak
o Johnu Templetonu. Sir John Templeton poznat je kao
vrijednosni investitor, koji globalno investira u podcijenjene

359
dionice i gleda kako rastu. lanak u Forbesu pod naslovom
"Stari pas, novi trikovi" opisuje kako ak i Templeton, okorjeli
"bik" i fundamentalni investitor, moe nauiti kako postati
tehniki trgovac koji investira na tritu koje pada. lanak
govori o tome kako je u 2000., umjesto da investira dugorono,
to je nekada savjetovao, i on po prvi puta investirao
kratkorono. Za njega je to bio novi nain investiranja. U jednoj
godini zaradio je preko 86 milijuna dolara nauivi novi nain
investiranja. Kao to je rekao bogati otac: "Novac je samo
ideja." U ovo vrijeme, morate stvarati nove ideje. Ako sir John
Templeton moe promijeniti svoj kontekst u dobi od 88 godina,
moete i vi.
I dok su prosjeni investitori sluali svoje financijske savjetnike
u vezi dugoronog investiranja, pravi investitori su mijenjali
strategiju i preli na kratkorono. Milijuni investitora koji su
investirali dugorono sluajui takve savjete, na kraju su
izgubili milijune dolara. Moe li se to ponoviti? Sigurno. Zato
morate paziti na to ije financijske savjete sluate ako se elite
brzo obogatiti i zauvijek ostati bogati.

10. Uvijek imajte na umu da su rijei besplatne. Ako se elite

brzo obogatiti, potreban vam je bogati vokabular. Uvijek imajte
na umu da postoje tri osnovne klase aktive. To su biznis,
vrijednosni papiri i nekretnine. Svaka od tih aktiva koristi
razliite rijei. Svaka od tih aktiva je poput druge drave s
drugim jezikom. Ako vas zanimaju nekretnine, ponite uiti
vokabular ili argon. Kad nauite rijei, lake ete komunicirati
sa sobom i drugima u toj klasi aktive.
Rijei su najmonije sredstvo koje imamo kao ljudska bia.
Zato svoje rijei paljivo birajte. Uvijek imajte na umu da
postoje dvije osnovne vrste rijei:

1. Jedna vrsta su rijei za sadraj. Na primjer, "unutarnja

stopa povrata" vana je fraza, naroito za investitore u
nekretnine koji investiraju s mnogo poluge. Unutarnja
stopa povrata je skupina rijei za sadraj.
2. Druga vrsta rijei su rijei za kontekst. Na primjer, kada
netko kae: "Nikada neu shvatiti unutarnju stopu

360
 povrata", ta osoba opisuje svoj mentalni kontekst o
rijeima za sadraj, u ovom sluaju o unutarnjoj stopi
povrata.

Svjesno nastojite stalno proirivati svoj vokabular sadraja i

pazite na svoj vokabular konteksta, jer rijei su orue koje
napaja jednu od vaih najmonijih aktiva, va mozak. Zato vam
preporuam da si zabranite govoriti: "Ne mogu si to priutiti",
"Ne mogu to uiniti", ili: "To nikada ne bih mogao nauiti."
Umjesto toga, upitajte se: "Kako bih si to mogao priutiti?",
"Kako bih mogao to uiniti?" ili: "Kako bih mogao to nauiti?"
Imajte na umu da je velika razlika izmeu bogate i siromane
osobe jednostavno u kvaliteti njihovih rijei. Va financijski IQ
zapoinje s vaim financijskim vokabularom. Zato pazite na
vae rijei, jer one se utjelovljuju i postaju vaa budunost. Ako
se elite brzo obogatiti i ostati bogati zauvijek da biste se mogli
umiroviti, vae rijei su klju... A rijei su besplatne.

11. Razgovarajte o novcu. Kad sam nedavno bio u Kini i

Japanu, mnogi ljudi prili su mi i rekli: "U orijentalnoj kulturi
nepristojno je razgovarati o novcu pa o tome nikada ne
govorimo." Kad sam u Americi, Australiji ili Europi, mnogi
ljudi govore sline stvari. Kau: "U mojoj obitelji o novcu se ne
govori."
Vrui savjet je da razgovarate o novcu. Ako vai prijatelji ne
ele razgovarati o tome, moda biste trebali pronai novu
skupinu prijatelja. U mojoj skupini prijatelja razgovara se o
novcu, biznisu, investiranju, uspjesima i problemima. Veina
mojih prijatelja jako je bogata i nemaju kontekst u kojem je
razgovor o novcu neto zlo ili prljavo. Moja supruga Kim i ja
stalno razgovaramo o novcu. Nama je zabavno zaraivati,
bogatiti se i ivjeti u obilju... I uivamo u igri novca, pa o
njemu i razgovaramo. Uivamo u igri novca kao to ljudi
uivaju u sportu. Budui da nam je novac zajednika igra, na je
brak ispunjen bliskou, edukacijom, uzbuenjem i zabavom.
Novac je tema zajednika svim ljudima na svijetu, zato ne
razgovarati o tome?

361
12. Zaradite milijun dolara poevi ni iz ega. Jedan od
razloga zato mi nije potreban posao ili plaa jest taj to me
bogati otac nauio da stvaram novac ni iz ega.
Jedna od najtunijih stvari koje danas vidim su ljudi koji ne
znaju kako stvoriti novac ni iz ega. Neki dan jedna se ena
kandidirala za posao u jednoj od mojih kompanija. Dola je iz
velike multinacionalne korporacije gdje je bila potpredsjednik
marketinga. Bila je otputena kao tehnoloki viak i eljela se
oprobati kao potpredsjednik marketinga u m o j o j maloj
poduzetnikoj kompaniji. Kao test, zatraio sam od nje da
pripremi medijski budet za tu kompaniju. Dola je tri dana
kasnije s budetom od 1.6 milijuna dolara za godinu dana.
"1.6 milijuna dolara", izustih ja. "To je mnogo novca."
"Shvaam", ree ona svojim tonom. "Ali ako elite postii
rezultate koje elite, toliko e vas kotati."
"Spreman sam to platiti", odgovorih ja. "Ali, prije no to
pristanem na taj budet, recite mi kako bismo mogli postii isti
rezultat za 160,000$ ili bez novca."
"Oh, to ne moete uiniti", ree ona oholim tonom. "Morate
potroiti novac da biste zaradili novac."
Ne moram niti rei da nije dobila posao. Oito smo doli iz
razliitih stvarnosti ili konteksta. Kao poduzetnik, gradio sam
kompanije ne potroivi apsolutno nita na formalnu reklamu.
Mi troimo novac na odnose s javnou, ali ne troimo ga na
ono to se zove formalno reklamiranje. Kada pogledate uspjeh
richdad.com-a, gledate svjetski uspjeh, sa stotinama milijuna
dolara od prodaje, bez ijednog dolara potroenog na formalnu
reklamu i moda e nain na koji smo to uinili biti tema jo
jedne knjige. Ali taj uspjeh rezultat je poduke bogatog oca koji
je svojeg sina i mene nauio da zaradimo milijune ni iz ega.
Tuan sam kada vidim odrasle, dobro plaene slubenike
velikih korporacija koji znaju kako potroiti mnogo novca, ali
ne znaju sami zaraditi mnogo novca. Sjedim u odborima
nekoliko javnih kompanija i gledam kako ti direktori troe
novac investitora, kao to su kompanije s Interneta inila kasnih
90-tih, ali nisu u stanju stvoriti profit.

362
Bogati otac esto je govorio: "Postoje velike razlike izmeu
poduzetnika i birokrata. Veina ljudi su birokrati, jer nae kole
obuavaju ljude da postanu birokrati. Poduzetnik mora znati
kako biti i jedno i drugo. Mnogi birokrati sanjaju o tome da
postanu poduzetnici, ali veini to nikada nee uspjeti." Rekao
j e : "Birokrat zna zaraditi novac samo ako mu ga da.
Poduzetnik moe zaraditi novac ni iz ega."
Prije nekoliko godina, sjedio sam s direktorom velike
meunarodne izdavake kue. Upravo je doao s jednog od
mojih razgovora o poduzetnitvu i o tome kako stvoriti biznis.
Pogledao me u oi i rekao: "Nikada se neu obogatiti jer treba
mnogo novca da bi se zaradio novac. Imam budet za reklamu
od 20 milijuna dolara i trebam za to svaki dolar da bih prodao
onoliko koliko elim." U tom trenutku, znao sam zato je on
birokrat velike korporacije, a ne poduzetnik. Njegova stvarnost
zauvijek e ga zadrati tamo.
Takoer me rastuuje kad vidim male kompanije koje ne mogu
rasti jer poduzetnik ne zna kako zaraditi novac ni iz ega.
Bogati otac rekao je: "Velika je razlika izmeu nove tvrtke i
male tvrtke. Nova tvrtka ima potencijal izrasti u veliku tvrtku u
B kvadrantu. Mala tvrtka moe biti profitabilna, ali nema
potencijal da preraste u tvrtku u B kvadrantu." Objasnio je da
razlika nije u tvrtkama, ve u mentalnom sklopu poduzetnika
koji stoji iza tvrtke. Klasian je primjer pria o brai McDonald
i Rayu Krocu. Ray Kroc otkupio je malu prodavaonicu
hamburgera koju su vodila dva brata i pretvorio je u vrlo, vrlo,
vrlo veliku meunarodnu tvrtku koja se zove McDonald"s.
Ukratko, Ray Kroc bio je zaposlenik iz E kvadranta koji je
prodavao miksere, kupio tvrtku iz S kvadranta i pretvorio je u
veliku tvrtku iz B kvadranta. To je mo ovog jednostavnog
procesa kojeg u sada podijeliti s vama, procesa kojeg moete
redovito provoditi, a bit e vam besplatan i moe vas uiniti
bogatijim no to ste ikada mogli i sanjati.
Posljednji je savjet da provedete neko vrijeme s voljenim
osobama i prijateljima koji su na putovanju s vama i napravite
popis naina na koje neku ideju moete pretvoriti u milijune
dolara, poevi bez novca ili s vrlo malo novca. Taj proces je

363
poput vjebanja za razvoj miia. Takvo redovito vjebanje
osnauje vam mozak i priprema ga za trenutak u kojem ete se
pokrenuti.
Prije no to sam upoznao Kim, Larry i ja sjedili bismo u kafiu
u prizemlju zgrade Xeroxa. Provodili smo sate i popili mnogo
kave smiljajui kako zaraditi milijune ni iz ega. Imali smo
neke stvarno dobre ideje, neke loe i mnogo glupih ideja. Imali
smo i d e j e o p r o d a j i T - m a j i c a , s l a g a l i c a m a od drveta,
proizvodima za turiste koji ukljuuju paketie havajskog eera,
financijski asopis. Veina tih ideja nikada se nije pokrenula,
ali imali smo odlinu mentalnu vjebu. Iako veina tih ideja
nije funkcionirala, doli smo na ideju o najlonskim i Velcro
novanicima za surfere i pretvorili je u milijune dolara.
Naalost, nismo poduzeli korake da je zatitimo i na kraju smo
izgubili od konkurencije.
Prije sam spomenuo da sam proitao kako kapitalizacija
kompanije Coca-Cola vrijedi 8 milijardi dolara, ali da je
vrijednost marke Coca-Cole blia 80 milijardi dolara, gotovo
deset puta vie od kapitalizacije kompanije. Kako je to mogue?
Coca-Cola je agresivno zatitila svoje intelektualno vlasnitvo
na meunarodnoj razini, a kao rezultat toga, marka Coca-Cole
postala je nevjerojatno vrijedna.

Zakljuak
Vi i ja znamo da je mozak jo uvijek vaa najmanje koritena
aktiva. Ima jo mnogo konjske snage koju treba upotrijebiti.
Bogati otac obiavao je govoriti: "Lijeni ljudi ele se obogatiti
brzo, a uspjeni ljudi ele brzo postati financijski pametni i
postajati sve pametniji." elim rei da, ako se elite umiroviti
mladi i bogati, a nemate mnogo novca, edukacije niti iskustva,
ponete koristiti svoj mozak. U mojoj stvarnosti, novac nije
potreban da bi se postalo bogat. U mojoj stvarnosti, potrebna je
mentalna i emocionalna snaga. Svi vrui savjeti koje sam vam
dao na raspolaganju su vam da ih koristite, ako to elite.
Krajnja bit svih tih savjeta jest da niti jedna od spomenutih
vjebi ne zahtijeva mnogo vremena ili novca. Sve te vjebe

364
pomoi e vam da se umirovite mladi i bogati ako ih redovito
prakticirate. Uvijek imajte na umu da je vaa budunost
odreena onim to radite danas, a ne sutra.
Ako redovito budete prakticirali neke od ovih jednostavnih
vjebi, otkrit ete da ste proli kroz zrcalo u potpuno drukiji
svijet. A to je tema slijedeeg poglavlja.

Zavrna misao 3. dijela:

Vi ste ve strunjak

Kao to ste ve moda shvatili, nije ono to inite to to vas ini

siromanim ili bogatim. Kontekst koji okruuje ono to inite
ini vas siromanim ili bogatim. Zato, kad me ljudi upitaju to
radim i u to investiram, odgovaram: "Molim vas da me ne
pitate to radim. Pitajte me to mislim o onome to radim." Na
primjer, mnogi ljudi investiraju u dionice, ali samo malobrojni
se tako obogate. Isto vrijedi za nekretnine ili tvrtke.
U emu je razlika? Ja kaem da je razlika u kontekstu koji
okruuje sadraj ili akcije. Upoznao sam ljude koji su mi rekli:

365
Pa, po mojem miljenju, nisu nekretnine loa investicija, ve je
ta osoba lo investitor. Osoba s kontekstom bogatog investitora
moe uzeti lou investiciju i pretvoriti je u bogatu investiciju. U
stvari, to je ono to ini veina bogatih investitora.

"Svi dugovi su dobri"

Isto vrijedi i za temu dugova. Veina ljudi zna kako se
zaduiti. Veina ljudi strunjaci su za zaduivanje. Problem je
u tome to se zadue i postanu siromaniji. Veina ljudi uzme
dobar dug i pretvori ga u lo. Kao to mi je rekao bogati otac:
"Svi dugovi su dobri dugovi. Ali ne znaju ih svi ljudi koristiti,
pa dobar dug pretvore u lo."
Ako se elite obogatiti, prvo morate poraditi na svojem
kontekstu, vie nego na onome to radite. Kao to je rekao
bogati otac: "Veina ljudi ve se zna zaduiti. Problem je u
tome to ne znaju okrenuti dug u svoju korist. Ako se netko
eli obogatiti koristei dug, najprije mora promijeniti svoj
kontekst, a tada moe upotrijebiti dug da bi postao vrlo bogat."
Ako ne moete promijeniti svoj kontekst siromane osobe ili
osobe iz srednje klase vezan uz temu duga, najbolje je da
otkaete kreditne kartice, otplatite kuu to je mogue bre i
tedite novac.
Ako se elite umiroviti mladi i bogati, najprije morate
promijeniti svoj kontekst. Zato vam preporuam da povremeno
proitate ove vrue savjete i nastavite raditi na proirenju svojeg
konteksta. Ako imate kontekst bogate osobe, bez obzira na to to
radite, postajat ete sve bogatiji. Ako imate kontekst siromane
osobe, rezultat e biti isti, rezultat siromane osobe. Imajte na
umu da ono to smatrate stvarnim i postaje stvarno, bez obzira
na to to inite. Kao to je rekao bogati otac: "Dug vas nee
nuno uiniti siromanim. Ali kontekst siromane osobe ili
osobe iz srednje klase hoe."

366
 Besplatna ponuda

Ako elite uti mene kako govorim o tim savjetima, molim vas
da posjetite nau Web stranicu richdad.com i posluate audio
prezentaciju koju sam osmislio za ljude poput vas, ljude koji se
ele umiroviti mladi i bogati. Ako ste posveeni tome da se
umirovite mladi i bogati, naa Web stranica je za vas. Ako elite
naporno raditi cijeli ivot radi sigurnosti posla ili investirati uz
visok rizik i niske povrate, za vas postoje i bolje Web stranice od
nae.

367
 Dvadeseto poglavlje

Zavrno poglavlje

Ono to slijedi jest opcionalna vjeba koju moete izvesti ako

ste dovoljno hrabri.
To su pitanja koja treba postaviti za slijedeom veerom, ili na
ruku sa suradnicima, ili s prijateljima i obitelji. Kaem da je
opcionalna jer e slijedea pitanja pokazati razliite stvarnosti o
novcu od ljudi kojima ih postavite.
Ako svakom date vremena da vam u cijelosti odgovori na svako
pitanje, ut ete mnoge razliite stvarnosti, razloge, izgovore,
lai, pretpostavke i drugo psihobrbljanje koje ljudi imaju u
glavi vezano uz novac i svoje ivote. Moete uti odgovore kao
to su: "Kako glupo pitanje", "to misli, tko si ti?", "To ne
moe uiniti.", "To je nemogue." "Ja volim svoj posao.
Nikada neu prestati raditi." Umjesto slaganja ili neslaganja s
odgovorima ili komentarima na pitanja, jednostavno posluajte i
pokuajte jasno shvatiti stvarnost te osobe vezanu uz novac i
njezin financijski ivot. Ako imate hrabrost postaviti dolje
navedena pitanja svojim voljenima, prijateljima ili suradnicima,
elim vam sreu. Ako tu vjebu izvedete s drugim ljudima,
mislim da ete nauiti vrlo mnogo o moi koju njihova
stvarnost ima nad njihovim financijskim stanjem u ivotu.
Slijede pitanja ili skupine pitanja koja moete postaviti:

369
Kakav ivot elite ivjeti?
Usporedba stvarnosti

1. Da imate sav novac na svijetu i vie nikada ne morate

raditi, to biste uinili sa slobodnim vremenom?
2. Kad bi vi (i va suprunik, ako ste u braku) danas prestali
raditi, to bi se dogodilo s vaim ivotom? Koliko dugo
biste mogli preivjeti i odravati svoj stil i standard ivota?
3. U kojoj dobi ete moi otii u mirovinu, ako jo niste u
mirovini? Biste li se htjeli umiroviti ranije? Kad se
umirovite, hoete li zaraivati vie novca nego danas ili
manje?
4. Biste li radije ivjeli tako da vam vie ne treba plaa ili
tako da uvijek morate raditi i traiti bolje plaen posao?
Biste li radije bili nezapoljivi ili zapoljiviji? Kakav ivot
vodite danas?
5. elite li ivjeti ivot u kojem naporno radite pokuavajui
potroiti novac jer ga imate previe, ili ivot u kojem
naporno radite i tedite novac? Kakav ivot vodite sada?
6. Biste li radije ivjeli ivot u kojem ne morate naporno
raditi da biste vie zaradili, ili ivot u kojem morate raditi
jo vie da biste vie zaradili? Kakav ivot ivite?
7. Mislite li da je investiranje rizino? Mislite li da je
potreban novac da bi se stvorio novac? Biste li voljeli biti u
stanju investirati bez novca i bez mnogo rizika uz vrlo
visoke povrate? Kad biste mogli investirati s tuim
novcem, biste li to uinili?
8. S kojih estero ljudi pored vae obitelji provodite najvie
vremena? Kakav je njihov stav prema novcu? Je li bogat,
siromaan ili stav srednje klase? Od tih estero ljudi,
koliko e ih se moi umiroviti mladi i bogati? Je li vrijeme
da naete nove prijatelje?
9. Biste li radije vodili ivot u kojem nastojite postati bogati
kupujui ili gradei aktivu, ili ivot u kojem radite zbog
sigurnosti posla i stalne plae. Kakav ivot ivite?

370
 10. Da vam ponude milijardu dolara da napustite svoj posao,
biste li to uinili? Ako je milijardu dolara vanije od vaeg
posla, zato ih ne pokuate stvoriti? Ako ne biste napustili
posao za milijardu dolara, zato ne? Ne biste li mogli
upotrijebiti milijardu dolara da napravite vie dobra nego
to inite sada?
11. ivite li ivot u kojem zaraujete bez obzira na to kree li
se trite prema gore ili dolje, ili ivite ivot u strahu od
kraha trita i gubitka novca? Koji ivot ivite? Zato?
12. Vezano uz temu novca, kad biste mogli uiniti stvari na
drugi nain, to biste uinili drukije? Ako postoji neto
to biste uinili drukije, zato to ne inite?

Ovu vjebu predlaem vam samo ako ste dovoljno hrabri jer
nakon rasprave moete izgubiti sve prijatelje i moda ete
morati pronai nove. Ako uvidite da vaa obitelj, prijatelji i
suradnici ne dolaze iz istog konteksta kakav vi elite, posjetite
Web stranicu richdad.com i upoznat ete ljude koji ele isti
k o n t e k s t kao i vi. U n a j m a n j u r u k u , z a b a v i t ete se
razgovarajui o odgovorima koje dobivate od ovog zavrnog
ispita od dvanaest pitanja. Najvanije je to da ete vidjeti
razliite stvarnosti i razliite svjetove iz kojih dolaze razliiti
ljudi kad se radi o novcu. Kao to je rekao bogati otac: "Novac
je samo ideja." Kad postavite ta pitanja, otkrit ete mnoge
razliite ideje i stvarnosti.
Najvanije u ovoj vjebi jest da sasluate razliite misli i
stvarnosti, i odluite kakvu stvarnost ili financijski ivot elite
vidjeti. To to sam imao dva oca omoguilo mi je da vidim oba
svijeta i donio sam odluku oko toga koji od ta dva svijeta elim
gledati i dalje. Dakle, izbor je na vama. Ako postavite ta pitanja
svojoj obitelji i prijateljima, ut ete njihove ideje. Nakon to
sasluate njihove ideje, bit ete u stanju nainiti bolji izbor
izmeu ideja i naina ivljenja kakve elite za sebe.

371
Podijelite svoje rezultate
Posjetite nau Web stranicu richdad.com i podijelite odgovore
koje dobivate na tom testu. U naem forumu za diskusiju
podijelite smjenije, cininije, zabavnije ili neobinije odgovore
na ta pitanja. Na tim forumima moda ete susresti svoje
poslovne partnere i postati bogatiji od svojih prijatelja, a moda
i od Billa Gatesa. Moda se ak i umirovite mladi i vrlo bogati.

372
 DIO IV

Poluga prvog koraka

Bogati otac rekao je: "Prvi korak jest odluka u kakvom svijetu
eli ivjeti. eli li ivjeti u svijetu siromanih, srednje klase
ili bogatih?"
"Zar veina ljudi ne bi izabrala ivot u svijetu bogatih?" upitah
ja.
"Ne", ree bogati otac. "Veina ljudi sanja o ivotu u svijetu
bogatih, ali ne naine prvi korak, a to je odluka. Kad odlui,
ako si zaista odluio, nema povratka. Onog trenutka kada
odlui, sve u tvojem svijetu e se promijeniti."

373
 Dvadeset i prvo poglavlje

Kako nastaviti

esto me pitaju: "Kad ste odluili da se umirovite mladi, to je

Kim i vas potaknulo da nastavite? Kako ste prevladali prepreke
i zato se niste okrenuli kad su vremena postala teka?"
Uglavnom odgovaram kliejima kao to su odlunost, snana
volja i vizija. Koristim te stare klieje jer rijetko imam vremena
za objanjavanje onoga to sam uglavnom objasnio u ovoj
knjizi. Budui da ste do sada itali, a nadam se i shvatili veinu
onoga to je napisano do sada, podijelit u s vama iskrenije
objanjenje onoga to nas je tjeralo da nastavimo.
Dvije dublje bajke koje me bogati otac potaknuo da proitam
bili su klasici Lewisa Carrolla Alisa u Zemlji uda i Alisa s onu
stranu ogledala. Obje knjige opisuju putovanje u drukije
stvarnosti. U knjizi Alisa u Zemlji uda Alisa slijedi Bijelog
zeca u njegovu jazbinu i u drugi svijet, svijet koji me podsjea
na industriju financijskih usluga. U knjizi Alisa s onu stranu
ogledala, Alisa opet putuje u drugu stvarnost iza ogledala. Iza
ogledala Alisa pronalazi knjige napisane tako da ih se ne moe
itati osim u ogledalu, to podsjea na osobno financijsko
izvjee. Ipak, za bogatog oca, vrijednost obje prie lei u ideji
putovanja iz jedne stvarnosti u drugu. Bogati otac rekao je:

375
"Problem je u tome to veina ljudi ivi samo u jednoj
stvarnosti i misli da je njihova stvarnost jedina stvarnost."

Odgovaranje na esto postavljana pitanja

Najee, kad mi postavljaju pitanja kao to su: "to je vas i

Kim potaklo da nastavite? Kako ste nastavili kad ste bili bez
novca, bez posla i financijski gubitnici?" odgovaram s
oprobanim i istinitim jednostavnim kliejima. Kaem: "Trebalo
je imati odlunosti", ili: "Znali smo da se nikada neemo
vratiti." Ali ti klieji ne priaju pravu priu. Oklijevam da
zaponem s pravim objanjenjem jer odgovor lei izvan
stvarnosti veine ljudi, pa govorim vrlo malo.
Prije nekoliko tjedana na seminaru, imao sam vremena da
detaljnije objasnim razlog iz kojeg smo Kim i ja nastavili.
Budui da ste itali do sada, rei u vam koji sam odgovor
podijelio s polaznicima seminara. Ne mislim da je to potpuni
odgovor na pitanje, pitanje kako smo nastavili, ali mislim da e
vam odgovor dati malo dodatne hrane za razmiljanje.
Dok se seminar pribliavao kraju, jedan student podigao je ruku
i upitao: "Kad je bilo najtee, to vas je potaklo da ustrajete?
elim uti pravi razlog, ne one koje ste nam do sada davali."

Odgovor
Neko sam vrijeme razmatrao njegov zahtjev i napokon odluio
otkriti poticaj koji nas je motivirao da nastavimo, kad smo
odluili umiroviti se mladi i bogati. Objanjenje je poelo:
"Kad sam bio u kasnim dvadesetima, bogati otac prenio mi je
lekciju koja zapoinje s ovim pitanjem. Lekcija i dijalog trajali
su godinama, a iako njega vie nema, ja se i dalje vraam na tu
lekciju i traim daljnje odgovore."

Svijet bez rizika koji ne zahtijeva novac

"to bi uinio da nema rizika i da nije potreban novac da bi se
postalo bogat?" upitao me bogati otac.

376
 "Bez rizika i bez novca?" ponovih ja, ne uviajui kamo bogati
otac smjera s tim pitanjem. "Zato pita?" napokon ga upitah.
"Takav svijet ne postoji."
Bogati otac pustio me da malo promislim o odgovoru. Njegova
tiina bila mi je najbolji znak da opet propitam svoj odgovor i
promislim o njemu. Kad je znao da sam razmislio, napokon je
rekao: "Jesi li siguran da takav svijet ne postoji?"
"Svijet u kojem nema rizika i u kojem nije potreban novac?"
upitah ja, elei biti siguran da razgovaramo o istoj stvari. Sve
to sam mogao uti bio je moj vlastiti otac koji govori:
"Investiranje je rizino", i "Potreban je novac da bi se stvorio
novac."
Bogati otac klimnuo je glavom. "Da. to bi uinio da postoji
takav svijet?"
"Pa, poao bih ga pronai", rekoh ja. "Ali kad bi barem
postojao."
"A zato ne bi postojao?" upita bogati otac.
"Jer to je nemogue", odgovorih ja. "Kako moe postojati svijet
u kojem nema monetarnog rizika i nije potreban novac da bi se
postalo bogat?"
"Pa, ako si ve odluio da je nemogue da takav svijet postoji,
tada ne moe postojati", ree bogati otac tiho.
"Zar ti eli rei da postoji?" upitah ja.
"Nije vano to ja mislim. Vano je to ti misli", ree bogati
otac. "Ako kae da ne postoji, tada ne postoji. Ono to ja
mislim nije vano."
"Ali takav svijet je nemogu", odgovorih ja. "Znam da je
nemogue. Mora postojati rizik."
"Tada ne postoji", slegne bogati otac ramenima. "Ako misli da
je nemogue, tada je nemogue." Bogati otac sada je odgovarao
malo energinije, s naznakom frustracije u glasu. "Takav svijet
ne postoji zato to jo uvijek ima stvarnost i uvjerenja svojeg
oca. Dri se tih uvjerenja jer je to stvarnost u kojoj si odgojen.
Ne mogu te poduiti mnogo vie osim ako nisi u stanju
promijeniti tu stvarnost. Mogu ti davati sve vie i vie savjeta o
tome kako se obogatiti, ali moji odgovori ne koriste ti ako se
dri stvarnosti svoje obitelji o novcu i ivotu."

377
"Ali bez novca i bez rizika? Ma daj", rekoh ja. "Budi realan.
Nitko ne vjeruje da postoji svijet bez novca i bez rizika."
"Znam", ree bogati otac. "Zato se mnogo ljudi dri sigurnosti
posla i pretpostavlja da je investiranje rizino ili da je potreban
novac da bi stvarao novac. Oni ne propituju svoje pretpostavke.
Ne izazivaju ih. Umjesto toga, vjeruju da su stvarne i nikada se
ne pitaju moe li postojati druga stvarnost ili moda druga
pretpostavka. Ne moe postati bogatiji ako najprije ne propita
pretpostavke koje lee ispod tvojih vjerovanja. Zato tako malo
ljudi postaje bogato ili istinski financijski slobodno. Ali jo
uvijek nisi odgovorio na pitanje."
"Pa ponovi ga", rekoh ja, osjeajui se vrlo frustrirano i pitajui
se to je htio rei time da ne propitujem svoje pretpostavke.
"Pitanje je bilo: to bi uinio da nema rizika i da nije potreban
novac da bi se obogatio, ree bogati otac, ponavljajui polako,
dajui sve od sebe da se probije kroz moju reakciju na pitanje,
tako da bih ga mogao uti.
"Jo u v i j e k mislim da je p i t a n j e smijeno, ali ipak u
odgovoriti", rekoh ja.
"Zato kae da je smijeno?" upita bogati otac.
"Zato to takav svijet ne postoji", odbrusih ja. "To je glupo
pitanje i gubitak vremena. Zato bih uope odgovarao na njega
ili razmiljao o njemu?"
"U redu", ree bogati otac. "Dobio sam odgovor. Takoer mogu
uti tvoju osnovnu pretpostavku. Za tebe je gubitak vremena
razmiljati o takvom svijetu, pa ak ni to ne eli uiniti. Ve si
pretpostavio da takav svijet ne postoji pa misli da je
propitivanje takve ideje gubitak vremena. Ne eli propitivati
svoje pretpostavke. Zato to smatra da takav svijet ne postoji,
ne eli razmiljati o njemu. eli razmiljati na nain na koji si
oduvijek razmiljao. eli se obogatiti, ali ivi u strahu od
gubitka novca ili s idejom da nema dovoljno novca. Za mene,
to je udna stvarnost, ali mogu prihvatiti tvoj odgovor.
Shvaam tvoje pretpostavke, jer one su vrlo este."
"Ne, ne, ne", rekoh ja. "Odgovorit u na tvoje pitanje. Samo te
pitam eli li rei da takav svijet postoji?" rekoh ja podigavi
glas, ljutit i s obrambenim stavom.

378
Bogati otac tiho je sjedio, ne odgovarajui na moje pitanje,
putajui da sluam sam sebe. Putao me da sluam vlastitu
stvarnost.
"eli da vjerujem da takav svijet postoji?" upitah ja uljivo.
"Ponovit u. Nije vano u to ja vjerujem", ree bogati otac.
"Vano je u to ti vjeruje."
"U redu, u redu, u redu", rekoh ja. "Kad bi postojao svijet bez
financijskog rizika i svijet koji od mene ne zahtijeva novac da
bih se obogatio, ja bih bio bogatiji no to mogu i sanjati. Ne bih
se bojao. Ne bih se izgovarao da nemam novca ili da mogu
doivjeti neuspjeh. ivio bih u svijetu beskrajnog obilja, svijetu
u kojem mogu imati to god hou. ivio bih u potpuno
drukijem svijetu - definitivno ne u svijetu u kojem sam
odrastao."
"Kad bi takav svijet postojao, bi li bio vrijedan putovanja?"
upita bogati otac.
"Naravno", odgovorih ja otro. "Tko ne bi krenuo na takvo
putovanje?"
Bogati otac slegnuo je ramenima u tiini i pustio me da
promislim o vlastitim rijeima.
"eli li rei da takav svijet postoji?" upitah ja opet.
"Ti treba odluiti o tome. Ti moe odluiti kakav svijet
postoji. Ja to ne mogu uiniti umjesto tebe", ree bogati otac.
"Ja sam prije mnogo godina odluio za kakve svjetove elim da
postoje."
"Jesi li pronaao svoj svijet?" upitah ja.
Bogati otac nije odgovorio na pitanje. Rekao je samo: "Sjea li
se prie Alisa s onu stranu ogledala?"
Klimnuh glavom.
"Prije mnogo godina, i ja sam proao s onu stranu ogledala.
Ako vjeruje da takav svijet postoji, tada moe odluiti da
krene na drugu stranu ogledala. Ali krenut e na taj put samo
ako vjeruje u mogunost postojanja takvog svijeta. Ako ne
vjeruje da postoji, vidjet e samo ogledalo i ostat e s ove
strane ogledala, gledajui svoj odraz kako gleda u tebe."

379
Moj odgovor sudionicima

Kad sam tu priu ispriao sudionicima, svi su sjedili u tiini.

Nisam znao je li im moj odgovor imao smisla. Bez obzira na to
imao smisla ili ne, dao sam im priu iza prie. Zatim sam poeo
zamatati odgovor, rekavi: "Tada je moje putovanje zapoelo.
N a k o n tog razgovora s bogatim ocem postao sam vrlo
znatieljan. Nekoliko godina razmiljao sam o onome to je
rekao. Sto sam vie razmiljao o tome, to se vie ono to je
rekao inilo moguim. Kad sam bio u ranim tridesetima, znao
sam da moram proiriti svoju stvarnost. Znao sam da su moji
kolski dani s bogatim ocem zavrili. Znao sam da me bogati
otac ne moe nauiti mnogo vie niti mi dati daljnje odgovore
sve dok ne odluim promijeniti svoju stvarnost i zapoeti svoje
putovanje. Daljnji odgovori nee mi pomoi. Trebao sam novu,
proirenu stvarnost. Znao sam da je vrijeme da napustim
gnijezdo, kako kau. Nisam znao postoji li takav svijet, ali htio
sam da postoji. Moje putovanje poelo je kad sam odluio da je
takav svijet mogu. S tom odlukom krenuo sam u potragu za
takvim svijetom, svijetom u kojemu nema rizika i u kojem nije
potreban novac da bi se stvarao novac. Umorio sam se od toga
da se gledam u ogledalo i da mi se ne svia ono to vidim. Tada
sam potraio svijet s druge strane ogledala."
Sudionici su i dalje sjedili u tiini. Mogao sam osjetiti da su
neki od njih otvoreni prema ideji, dok se drugi bore protiv nje.
Student je podigao ruku i rekao: "Dakle, vi ste povjerovali da
takav svijet postoji? elite li nam to rei?"
Nisam odgovorio na njegovo pitanje. Umjesto toga, nastavio
sam s priom. "Ubrzo nakon to sam odluio da je takav svijet
mogu, upoznao sam Kim i ispriao joj o putovanju na koje
kreem. Iz nekog razloga, i ona se htjela ukrcati. Rekla je: "Pa,
ono o emu govori bolje je od stvarnosti kakvu ja sada imam -
stvarnosti da radim na poslu cijeli ivot. Ne svia mi se moja
trenutna stvarnost pa sam spremna potraiti novu."
Student koji je htio da mu odgovorim na pitanje napokon je
spustio ruku i nastavio sluati. "Kim je bila prva ena koju sam

380
sreo, koja je bila voljna prihvatiti tako ludu pomisao. Oklijevao
sam da joj kaem, ali ona se nije suprotstavila mojim idejama.
Umjesto toga, danima je sluala dok sam joj priao o svijetu za
kojeg sam vjerovao da je mogu. Tada je poelo nae
putovanje. Nije se toliko radilo o novcu, koliko o potrazi za
drukijim svijetom. Iskreno vam kaem da je potraga za tim
svijetom potakla Kim i mene da ustrajemo.
Kad smo donijeli odluku, poeli smo s naim putovanjem kroz
ogledalo. Znali smo da, kada krenemo na putovanje, moramo
biti hrabri, ponizni, da moramo stalno uiti i to brzo, kako se
lekcije pojavljuju, i to je najvanije, da moramo iriti svoju
stvarnost, jer znali smo da se to putovanje odvija samo u naim
srcima i umovima. Znali smo da putovanje nema mnogo veze sa
svijetom oko nas i da je iskljuivo vezano uz stvarnost unutar
nas. Kad su vremena bila zaista loa, ta potraga za drukijom
stvarnou, drukijim svijetom odrala nas je. Kad je putovanje
poelo, znali smo da se nikada neemo vraati. Ta potraga za
drugim svijetom nas je odrala."
U prostoriji za seminar nastala je duga tiina. Iznenada, jedna
studentica podigla je ruku u zrak i upitala: "Jeste li ga pronali?
Recite mi ako jeste. Ako postoji, i ja elim poi tamo. Ne elim
provesti pedeset godina ivota radei za novac. Ne elim
provesti ivot tako da mi novac zapovijeda i u strahu da neu
imati dovoljno novca. Recite mi postoji li drukiji svijet."
Zastao sam na trenutak, isto onako kao to je bogati otac
postupio sa mnom prije mnogo godina, doputajui im da
oslunu vlastitu stvarnost. "Na vama je da odluite", odgovorio
sam nakon duge tiine. "Nije stvar u tome u to ja vjerujem, ve
u to vi vjerujete. Ako smatrate da takav svijet postoji za vas,
proi ete kroz ogledalo. Ako ne, ostat ete na ovoj strani
ogledala, gledajui sebe kako gledate sebe. Kad se radi o novcu,
vi imate mo odluiti to je stvarno i u kakvoj stvarnosti elite
ivjeti." Seminar je zavrio. Veina sudionika bila je duboko
zamiljena. Kad sam pospremio stvari u svoju aktovku, okrenuo
sam se prema njima i rekao: "Hvala vam na panji. Hvala to
ste sluali. Seminar je gotov."

381
 Zakljuno

U jesen 1994. Kim i ja uzeli smo produeni godinji odmor na

Fijiu. Prijatelj nam je preporuio ovo malo ekskluzivno
odmorite na malom privatnom otoku. Prije no to je sunce
izalo jednog jutra, lan osoblja hotela pozdravio nas je u naoj
luksuznoj kolibici. "Vai konji su spremni", rekao je aptom, uz
osmijeh.
U tom trenutku na otoku smo bili peti dan. Napokon sam se
oputao i ulazio u harmoniju s polaganim, njenim ritmom tog
prelijepog otokog raja, okruenog kristalno plavim vodama
Pacifikog oceana. Prolo je devet godina otkad smo Larry,
Kim i ja sjedili na planini Whistler, sjeverno od Vancouvera,
Britanska Kolumbija, prekriveni snijegom, smrzavali se i
stvarali planove za financijsku slobodu. Dok sam se penjao na
konja, razmiljao sam o tom vremenu. Smjetajui se u sedlu,
razmiljao sam o tome koliko su stvari u naim ivotima sada
drukije. Nismo drhtali od hladnoe i nismo bili siromani, bez
novca. to je jo vanije od novca, sada smo bili slobodni.
Nikada vie nismo morali raditi.
Konji su polako napredovali du puteljka koji je vodio
usporedo s prelijepom plaom prekrivenom bijelim pijeskom,
koja je okruivala otok. Iako jo nisam vidio nita jer je bilo

383
mrano, mogao sam uti ocean udaljen samo nekoliko metara i
vjetri koji je dopirao s oceana, dok su konji polako hodali
uskim puteljkom. Miris otoke zemlje i tropskih biljaka, u
kombinaciji sa slanim zrakom, vratio me u moje djetinjstvo na
Havajima, u vrijeme dok su Havaji jo bili Havaji. Iako je to
bilo kratko jahanje, sjeanja su premostila cijeli jedan ivot.
Nakon pola sata jahanja, lan hotelskog osoblja zaustavio je
konje i pomogao nam da siemo na tlo. U blizini sam mogao
vidjeti nekoliko svijea koje su plesale na vjetru. Vodi nas je
uzeo za ruke i njeno nas poveo prema svijeama. Svijee su
stajale na stolu s bijelim stolnjakom, u pijesku, samo nekoliko
metara od blagog zapljuskivanja valova. lan osoblja posjeo je
Kim i mene za jedini stol u najljepem restoranu na svijetu. im
smo sjeli, pojavio se drugi lan osoblja s bocom omiljenog
ampanjca moje supruge. Uz svjetlost svijea, Kim i ja
nazdravili smo jedno drugome i naem putovanju. Nikada u
ivotu nisam toliko volio svoju prelijepu suprugu. Ostala je uz
mene kroz neka od najteih razdoblja u mojem ivotu. Nismo
nita govorili. Tiho smo posegli preko stola i uhvatili se za
ruke, drei u drugoj ruci ae sa ampanjcem i pogledima rekli
jedno drugom: "Hvala ti, volim te!" Uspjeli smo.
Kao po scenariju, sjaj sunca provirio je iza oceanskog horizonta
i mogli smo vidjeti remek-djelo prirode koje nas je okruivalo.
S jedne strane mogli smo vidjeti bujni zeleni otok koji se izdie
iz mora. Pred nama je bio isti bijeli pijesak, a iza nas visoko
zeleno drvee s pticama koje su poinjale s pjevom. Mirni plavi
ocean prostirao se od plae u daljinu pozdravljajui sunce.
inilo se da spaja sve stvari.
Konobar nam je donio doruak od svjeeg tropskog voa dok
smo sjedili u tiini, gledajui sunce kako se die iz vode i
polako osvjetljava ljepotu koja nas je okruivala. Osim
konobara, mi smo bili jedini ljudi na tom mjestu. Vladala je
savrena tiina, osim zvukova prirode. Nije bilo susjeda,
automobila, etaa, glasne glazbe, mobitela. to je najbolje, nije
bilo nikakvog biznisa. Nije bilo sastanaka. Nije bilo rokova.
Nije bilo budeta. Biznis je nestao. Ispunio je svoju svrhu i
prodali smo ga. Nismo imali nita osim svoje slobode. Sve to

384
je postojalo u tom trenutku bili smo Kim i ja i neizreciva ljepota
prirode, velianstvena Boja kreacija.
Kad je sunce napokon izalo, neto je puklo u mojoj glavi. Vid
mi se nije pomutio, samo se inilo da vibrira i zatim sam se
kratko stresao. Bio je to mali potres, drhtaj koji je iznenada
prostrujao mojim tijelom i duom. Neto se promijenilo u mojoj
dubini. Od tog iskustva jo sam se vie opustio. Dok je toplina
sunca poela stizati do nas preko vode, osjeaj ogromne
zahvalnosti stvorio se u mojim grudima i proirio mojim
tijelom. Prije nego sam to shvatio, moj kontekst potpuno se
promijenio - proao sam kroz ogledalo i sada sam jasno mogao
vidjeti novi nain ivota. Poeo sam plakati, ne od tuge, ve od
dubokog ushita zbog savrenstva, bogatstva i obilja koje je
okruivalo ne samo Kim i mene, ve sve nas.
Polako sam shvaao da me previe vremena moj strah od toga
da nisam dovoljno dobar i da nemam dovoljno imovine
spreavao da uvidim koliko obilje prua ivot na zemlji.
Shvatio sam da je moja osobna borba da se obogatim moja
borba protiv straha od siromatva. Takoer sam shvatio zato je
moj bogati otac uvijek govorio: "Tvoj te strah ini svojim
vlastitim zarobljenikom. Tvoj te strah zatvara u tvoj eliju,
zatvor koji ne proputa unutra boje obilje." Moj um otplovio je
u mladost i mogao sam ga uti kako govori: "Preesto mislimo
da smo sami i da sami moramo preivjeti. Preesto vjerujemo
da sami moramo obavljati posao da bismo preivjeli. esto nas
ue da preivljavaju najsposobniji i da neemo preivjeti ako
nismo sposobni. To je nain razmiljanja zatvorenika. Mnogi
ljudi su financijski zatvorenici svojih strahova. Zato se vrsto
dre za slamke sigurnosti, postaju pohlepni i bore se za ostatke
novca kao to se izgladnjeli psi bore za kost, umjesto da potrae
financijsku slobodu.
"Pronalaenje vlastite slobode je lako. Sve to mora uiniti jest
da pogleda i vidi to Bog eli da se uini, i zatim uini ono
to Bog eli darovima koje ti je dao. Ako ustraje u tome, Boje
obilje doi e u tvoj ivot. Svrha ivota nije zaraivanje za
ivot. Pogledaj ptice, cvijee i svu kreaciju prirode oko sebe.
Ptice ne zarauju za ivot. Ptice i druga Boja stvorenja

385
jednostavno ine ono to trebaju. Ako jednostavno vjeruje u
Boga i ini ono zbog ega si poslan, Boje obilje bit e
zauvijek s tobom." Bogati otac takoer je rekao: "Ne mora
raditi posao ptice, ona ga ve radi." Rekao je to jer je vidio
kako se previe ljudi natjee za posao, umjesto da potrae ono
to treba uiniti. Rekao je: "Ako potrai ono to treba uiniti i
uini to, pronai e Boje obilje."
Kim i ja sjedili smo za naim stoliem na plai jo sat vremena.
Po prvi puta u ivotu, shvatio sam to je bogati otac govorio.
Nisam ga u potpunosti shvaao prije toga. Jo uvijek sam imao
svoj osobni kontekst ili stvarnost u nainu na koji sam
prihvaao njegove rijei. Ali dok sam sjedio na toj plai,
napokon sam proao kroz ogledalo i potpuno shvatio svojeg
bogatog oca.
Vjetar je zapuhao s oceana i mogao sam uti kako konji u
daljini postaju nemirni. Bilo je vrijeme da pou kui, a trebali
smo poi i Kim i ja. Godinu dana kasnije, tiho sam sjedio u
svojoj kolibi na planini i pitao se: "to treba uiniti?" i "to
mogu uiniti?"
Kad me ljudi danas pitaju zato i dalje radim, iako ne trebam
novac, odgovaram rijeima svojeg bogatog oca. Kaem:
"Radim i dalje jer postoje stvari koje treba napraviti." Danas
Kim i ja koristimo polugu onoga to smo nauili kako bismo
uinili vie onoga to treba uiniti. Ironija je u tome da to vie
koristimo poluge da uinimo ono to treba, postajemo sretniji i
bogatiji.
Dobra vijest je to to ne morate ostaviti posao da biste uinili
ono to treba uiniti. Ne morate za to otii u mirovinu.
Pogledajte oko sebe i vidjet ete to treba uiniti. Trebate samo
initi ono to je potrebno s darovima koje imate. Ako to uinite,
otkrit ete obilje, obilje koje oduvijek postoji za sve nas, a ne
samo neke od nas.
Svoj posljednji dan na tom prelijepom privatnom otoku na Fijiu
proveo sam sjedei na plai i ne radei apsolutno nita. Nisam
se imao emu vraati, osim apsolutno novom nainu ivota,
ivotu slobodne osobe. Stisnuo sam ruku Kim, poruujui joj
koliko je volim, potujem i zahvalio sam joj to je bila uz mene

386
na tom putovanju. Ne bih uspio bez nje. Prije no to smo
pokupili leaj i krenuli na veeru, mogao sam uti kako bogati
otac govori: "Mnogi mali ljudi provode ivot napadajui
divove. Oni kritiziraju, traaju i lau o njima, dajui sve od sebe
da ih unite. Oni vide ono to ne valja, umjesto onoga to valja
kod diva. Zato ostaju mali. David je moda bio mlad i nije imao
mnogo, samo obinu praku, i bio je fiziki manji od Golijata,
ali David nije bio mala osoba." Bit ove knjige jest u tome da se
u svakome od nas krije mala osoba, David i Golijat. David je
mogao ostati mala osoba da je preuzeo kontekst male osobe i
rekao: "On je vei od mene. Kako mogu napasti diva s obinom
prakom?" Umjesto toga, David je postao div izabravi da
preuzme kontekst diva. Tako je pobijedio Golijata i sam postao
div. I vi moete uiniti isto.
Zakljuno, poluga je svugdje. Poluga je mo. Poluga se nalazi
unutar nas, oko nas, a mi je i stvaramo. Sa svakim novim
izumom, kao to je automobil, zrakoplov, telefon, televizija i
World Wide Web, stvara se i nova vrsta poluge. Sa svakom
novom vrstom poluge, stvaraju se novi milijunai i milijarderi
z a t o to oni k o r i s t e p o l u g u , a ne u n i t a v a j u je n i t i
zloupotrebljavaju. Uvijek imajte na umu da se mo poluge
moe upotrijebiti, zloupotrijebiti ili je se moete bojati. Kako
ete koristiti mo poluge u svojem ivotu ovisi o vama i samo o
vama.
Hvala vam to ste proitali ovu knjigu i zapamtite: imajte
otvoren kontekst. Budunost je vrlo svijetla i donijet e slobodu
sve veem i veem broju ljudi.

387
O Autorima
Robert T. Kiyosaki
Roen i odrastao na Havajima, Robert T. Kiyosaki pripada
etvrtoj generaciji amerikih Japanaca. Nakon zavrenog
koleda u New Yorku, uao je u marince i otiao u Vijetnam
kao asnik i pilot helikoptera topovnjae.
Vrativi se iz rata, Robert se zaposlio u korporaciji Xerox, a
1977. osnovao tvrtku koja je na trite izbacila prve najlonske i
Velcro novanike za surfere. 1985. osnovao je meunarodnu
kompaniju za edukacije koja je desetke tisua studenata irom
svijeta poduavala o biznisu i investiranju.
1994. godine, Robet je prodao svoj biznis i umirovio se u dobi
od 47 godina. Tijekom svoje kratke mirovine, napisao je knjigu
Bogati otac, siromani otac. Uskoro nakon toga napisao je i
Kvadrant protoka novca bogatog oca, Vodi bogatog oca u
investiranje i Bogato dijete, pametno dijete. Sve knjige bile su
na popisima uspjenica Wall Street Journala, Business Week-a,
The New York Timesa, E. Trade.com-a, i drugih. Robert je
takoer stvorio edukacijsku igru PROTOK NOVCA kako bi
ljude nauio iste financijske strategije koje je njegov bogati otac
godinama uio njega, iste strategije koje su mu omoguile da se
umirovi u 47. godini ivota.
Robert esto kae: "Idemo u kolu kako bismo nauili teko
raditi za novac. Ja piem knjige i stvaram proizvode koji ue
ljude kako da novac radi za njih i kako bi mogli uivati u
luksuzima ovog velikog svijeta u kojem ivimo."

388
Sharon L. Lechter
Ovlateni javni raunovoa, koautor serijala Bogati otac i
direktor i suosniva CASHFLOW Technologies, Inc, Sharon
Lechter posvetila je svoj profesionalni ivot polju edukacije.
Diplomirala je raunovodstvo s pohvalom na Dravnom
sveuilitu Floride. Pridruila se jednoj od tadanjih osam
velikih raunovodstvenih tvrtki i popela se do menaderskog
poloaja na podrujima raunala, osiguranja i izdavatva,
zadravajui svoje profesionalne privilegije kao ovlateni javni
raunovoa.
Sharon je sretno udana za Michaela Lechtera preko 20 godina i
ima troje djece, Phillipa, Shelly i Williama. Dok su joj djeca
odrastala, ustro se ukljuila u njihovu edukaciju i uvijek je
zauzimala vodee poloaje u njihovim kolama. Postala je
vokalni aktivist u podrujima matematike, raunala, i uenja
itanja i pisanja. Bila je oduevljena kad se 1989. mogla
pridruiti izumitelju prve elektronike "priajue knjige" i
pomoi u irenju industrije elektronikih knjiga na
multimilijunsko internacionalno trite. Danas je pionir u
razvoju novih tehnologija za vraanje edukacije u ivote djece.
Kao koautor serijala knjiga Bogati otac i direktor CASHFLOW
Technologies, Inc, sada fokusira svoj rad na polje financijske
edukacije. "Na trenutani edukacijski sustav nije sposoban
drati korak s globalnim i tehnolokim promjenama u svijetu.
Moramo poduavati mlade ljude vjetinama, kolskim i
financijskim, koje e trebati ne samo za preivljavanje, ve i za
napredovanje u svijetu s kojim su suoeni."
Kao aktivan filantrop, Sharon "vraa" dug drutvu kao volonter
i kao donator. Vodi Fondaciju za financijsku pismenost, i
direktor je odbora Djeje pomoi SAD za Arizonu, nacionalne
organizacije formirane s ciljem iskorjenjivanja zlostavljanja
djece u SAD-u. Kao aktivan lan organizacije
ena-predsjednica, uiva u kontaktima s drugim
profesionalkama u cijeloj zemlji.
Robert Kiyosaki, autor knjiga Bogati otac i njezin partner kae
za nju: "Sharon je jedna od rijetkih prirodno talentiranih
poduzetnica koje sam upoznao. Moje potovanje za nju raste sa
svakim danom naeg zajednikog rada."

389
 RichDad.com
CASHFLOW Technologies, Inc
C A S H F L O W Technologies, Inc i richdad.com, rezultat
zajednikog rada Roberta i Kim Kiyosaki i Sharon Lechter,
stvaraju inovativne proizvode financijske edukacije.

Misija Kompanije jest:

"Unapreivanje financijskog blagostanja ovjeanstva"

C A S H F L O W Technologies, Inc, predstavljaju Robertovo

uenje kroz knjige Bogati otac, siromani otac, Kvadrant
PROTOKA NOVCA bogatog oca, Vodi bogatog oca u
investiranje, Bogato dijete, pametno dijete i Umirovite se mladi
i bogati, drutvene igre PROTOK NOVCA 101, PROTOK
NOVCA 202 i PROTOK NOVCA za djecu, kao i pratee kazete.
Dodatni proizvodi su raspoloivi, ili su u izradi za ljude koji
trae financijsku edukaciju koja e ih povesti putem prema
f i n a n c i j s k o j slobodi. Za n a j n o v i j e informacije posjetite
richdad.com ili kontaktirajte info richdad.com.

SAVJETNICI BOGATOG OCA

Savjetnici bogatog oca je zbirka knjiga i edukacijskih proizvoda

koji odraavaju strunost profesionalnih savjetnika uz pomo
kojih su CASHFLOW Technologies, Inc i direktori Robert i
Kim Kiyosaki i Sharon Lechter izgradili svoju financijsku
slobodu. Svaki savjetnik je specijalist za neko podruje B-I
trokuta, poslovnih temelja koje poduavaju CASHFLOW
Technologies, Inc.

390
Kako biste naruili knjige, posjetite www.richdad.com

Sjeverna Amerika/Juna Amerika/Europa/Afrika:

CASHFLOW Technologies, Inc.

4330 N. Civic Center Plaza, Suite 101
Scottsdale, Arizona 85251
USA
(800)3083585
Fax: (480) 348-1349
e-mail: info@richdad.com

Australija/Novi Zeland:

CASHFLOW Education Australia

Reply paid AAA401
PO Box 122
Rosebery NSW 1445, Australia
Tel: 1300 660 020 ili (61) 2 96628511
Fax: 1 300 301 998 ili (61) 2 9662 8611
e-mail: info@cashfloweducation.com.au

391