q Dosiie

STEJT DEPARTMENT O VJERSKIM

SLOB ODAMA U JUGOS LAVIJI

Ministarstvo vanjskih poslova SAD (Department of State)

krajem svake godine objavljuje izvje3taj o po5tivanju ljud'
skih prava u svijetu. Ti izvje5taji koriste se kao jedan od
kriteiija za utvrdivanje politike ameridke administracije
prema pojedinim zemljama.
Izvje5taji obuhvataju pitanja poltovanja ljudskih prava
ukfudujuCi po5tovanje inte griteta lidnosti, gradanskih slobo-
da, politidliih prava, stav vlade prema medunarodnim i
nevlidinim istragama o navodnim povredama ljudskih pra-
va, o diskriminaciji na osnovu rase, pola, religije, jezika ili
dru5tvenog statusa i o radnidkim pravima.
Iz Ide5taja o praktikovanju ljudskih prava u Jugoslaviji za
1990. Uredni5tvo Glasnika objavljuje, u nesluZbenom pre-
vodu, dio koji se tide vjerskih sloboda.
Izvor: Department of State. Country Report on Human
Rights Practices for 1990: Yugoslavia >'News Rella'
se.i, Ambasada SAD u Beogradu. S engleskog: F. K.

'Driavni sekretarijat SAD.

Izvjeltaj o praktikovanju ljudskih prava u poiedinim zem'
liama za 1990:
Iugoslaviia

Odjetjak 2
Po{tovanie gradanskih slob oda
c. Sloboda viere
 Vjerska sloboda znadajno je prosirena u Jugoslaviji u 1990. premda
,utonJt" tegulativa jo5 nij6 stigla aktuelnu praksu. Istodno pravoslavno
friileunrtuo,"rimokatoliciz"am iislam su najrasirenije vjere u Jugoslaviji'
Vieinici su odraniie bili slobodni da praktii<uju svoju vjeru bez direktnih
prava
oiononu. Tokorn 1990. gotovo sve restrikciie k9t-9- t".. tidu.
iio|ueiiuti", publikova"ji iti prodaje vjerskih publikacija, vjerskog
;;ri;;;"j; -t"ain ili posjedovanja imovine bile su uklonjene ili su
oodele da se ignoriSu'
prur.ril obim vjerske slobode razlikuje se od..republike do
reoubliki. Veiinu stanovni5tva u Jugoslaviji dine srpski ili makedonski
prit"ti.t.i, tit*p"toti"i ili muslimini. Jevrejska zai.lni9V ima sada
il" OOOO frpadnika, aktivna je i dobro organizovana. Na Univerzitetu
u n.ogtudu^1990. su ponovo otpodele hebrejske studije',nak9i q9-t:i?
tridese"togodiSnj e g pr6 ki da. Jevrej sk a zaj.ednica u Zagrebu -nedavno 1e
oUnouit""ru"kollievni program t<6ii ;e mirovao gotovo dv-adest godina'
Ntvoizabrana vlada u^Hriatskoj iakode je svesrdno podg_ala obnovu
iagrebadke sinagoge r azot ene,u- drugom ivjetskom ratu' U.Jugoslaviji
p"il"ii mala pr&eitantska zajednica-. kpj a .ukljutuje denominacije kao
Sto t, p.ntrkostolci. baptisti i Jehovini svjedoci'
guauei da se religija poistovjeiuje sa etnjdkom pripadno5du,
etnidki sukobi nekada podstakttu vandalizam ili prijetnju nasiljem protiv
dlanova manjinskih retigila. Na primjer, srplfo-pr-avoslavna .crkva u
Ljubljani u pieteztro rimoliatolidkoj Sloveniji bila je obojena antisrpskim
gi.afitima t ikoliko puta tokom 1990. a pravoslavna crkva u Sarajevu,
!A1. Ziu. brojni muilimani, bila
je i5arana u martu. Sredinom oktobra
5dadina je, kako je javljeno, uznemiravala srpsko-pravoslavne-sve5te-
nike u Zigrebu. Pravosiavni grobovi bili su oskrnavljeni na Kosovu,
gclje veiinir albanskog stanovni5tva dine muslimani. DZamije u Beo-
lruAu i NiSu (u Srbirjil bile su takode meta vandalizma. Hiljadu
fieogradskih mu.slimani potpisalo je.u aprilu peticiju o.sudujuii prijetnje
smrZu koje im se upuduiu i prijetnje da ie im dZamija biti zapaljena.
Islamski 6Ulet ti u Novom SaOu (Vojvodina.) bili-su slidro ugroZeni.
Na Koiovu, Srbi tvrde da su srpsko-pravoslavne kaluderice bile
uznemiravane dok su nastojale da vrse svoje vjerske i svakodnevne
aktivnosti.. u februaru, islamske starjesine dale su izjavu da je deset
kosovskih imama bilo fizidki zlostavljano od strane srbijanske policije
VokSi, ubijen
-svoj6 tijela Islamske zajednice, Osman
a jedan dlan najviseg
je na vratima kude (Rimokatolidki Albanci bili su takode
uznemiravani: vidi sludaj biskupa Prelje u odjeljku 1 f')
Za izgradniu novih mjesta za vjerske obrede traZi se- saglasnost
lokalnih diZavnih vlasti, koii su u pro5losti desto tome dinile birokratske
smetnje. U brojnim sludajevima, danas je lakse osigurati.gradevinske
dozvoie za nove vjerske objekte ali se manjinske religije i dalje
suodavaju sa preprekama. VeC nekoliko godina stoji nerije5en zghliev
Islamske zaje^dniie za izgradn|u nove dZamije u Beogradu.' U Splitu,
pretezno kaiolidkom kraju, Srpska pravoslavna crkva veC duZe vremena
ima teSkoie oko dobijanja dozvole da zavrsi svoju katedralu. Srpska
pravoslavna crkva vec 18 godina deka na dozvolu za izgradniu crkve u
mjestu Veljine blizu Sarajeva.
" Osnovno obrazovanje pod okriljem vjerskih organizacija izvan
drZavnog sistema nije dozvoljeno, premda su krajem godine vlasti u
ooiedinim republikama razmatrale uvodenje vjerskog obrazovanja u
itiuun. Skoli. Medutim, trideset srednjih vjerskih Skola i dvanaest
teoloskih fakulteta obrazuje godisnje vise od 2000 udenika i 1000-
studenata. Sviedodanstva ovih-institucija nisu zvanidno priznata- Sve
vierske zaiiOnice dine snaZne napore da izvan Skola osiguraju vjersko
poudavanje za djecu i omladinu'
'. Jul, "-;ete"i novoizabrana hrvatska vlada poni5tila je odluku izt''
1952. kojo; je TeoloSki fakultet iskljuden iz sastava SveudiliSta u
2agr eb,, .pripiemajuii na taj nadin.put zl .obnavlj 1nje teolotkih studij a
na ovom Javnom unrverzitetu. Novi predsjednik Hrvatske dao
je javnu
izlavu da ie njegova vlada prosiriti prava-Katolidke crkve i da ie crkvi
biti omogu6.no*au posjeduie i koristi radio i televizijske stanice.,
Resiiit<ciie kojb sir se primjenjivale na vjernike -tokom njihove
obavezne volne sluZbe su oilabqene. Aktivna vojna lica mogu sada
frirurtuouuti" vjerskim obredima i posjedovati vjerske. publikacije.
^Godine 1989. zakon o vojnoj obavezi izmijenjen je da bi se dopustil,o
poiedincima koiima to sivjest nalaae da sluZe bez oruLia, s tim da
itlihou" sluZba iraie 24 mjeseca umjesto uobidaj"{h.1? Od njih se
zihtijeva da sluZe irune dvije godine iako su ve(.izdr1ali kaznu zatvora
zbog odbijanja Prijema oruZja.