M. Plavi i M.

Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

Metodiki obzori 4(2009)1-2

Prethodno priopenje
Preliminary announcement
UDK: 371.3:82
Primljeno: 25. 11. 2008.

KNJIEVNI INTERESI MLADEI

(na podruju Istarske i Primorsko-goranske upanije)
Mr. sc. Marlena Plavi,
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
marko.ljubesic@gmail.com
Marko Ljubei, prof.,
Sveuilite Jurja Dobrile u Puli

"... ivot je previe kratak

da bi se ivjelo s bilo im drugim osim s najboljim knjigama."
(L. STRAUSS)

Saetak
Dananja generacija mladih ivi znatno drukijim ivotom od generacija mla-
dih prije dvadesetak i vie godina. Mladi sve vie upotrebljavaju mnoge suvremene
medije, a sve manje vremena posveuju itanju knjiga. Ovim se istraivanjem nasto-
jalo provjeriti to dananja mlade ita, koji su im najdrai autori, na koji nain oda-
biru knjige te kako kasnije komuniciraju o proitanim knjigama. Kao osnovu za ovo is-
traivanje uzeli smo anketni listi koji se ispunjavao u deset hrvatskih knjinica u vre-
menu ljetnih praznika. Rezultati su potvrdili hipoteze i pokazali kako su najomiljenija
djela ona koja zauzimaju najvie medijskog prostora (Harry Potter, Sumrak, Gospodar
prstenova, Mi djeca iz kolodvora Zoo), a najomiljeniji autori J. K. Rowling, R. L. Stine
i J. R. R. Tolkien. Utjecaj promidbe na odabir djela pokazao se kroz ovo istraivanje
kao indirektan, te je na nastavnicima i knjiniarima da pravilno usmjere mlade itate-
lje u njihov pravilni odabir.
Kljune rijei: mladi, knjievnost, mediji, itateljski interesi

1. UVOD

Knjige ve nekoliko tisuljea slue kao hrana ljudskom umu koji preko njih ot-
kriva nova prostranstva, uspijeva proniknuti uvijek u nove dimenzije pisane rijei i obo-
gatiti se svakim novim itanjem za mnoga iskustva. Kroz tolike godine svijet je doivio
mnoga knjievna ostvarenja i na sebi svojstven nain vrio umjetniko vrednovanje

125
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

onoga to je vrijedno trajnijeg ivota, od onoga to je namijenjeno zaboravu. Mnogi su

se autori pojavili na naslovnicama naih ukorienih izdanja, a tek su rijetki ostavili dub-
ljeg traga. Pisanje je gotovo od samog poetka ljudske egzistencije i pisanja po zido-
vima pilja predstavljalo neto uzvieno, neto to je namijenjeno samo nama, ljudskoj
vrsti, a istovremeno je itanje omoguavalo isto toliko uzvienosti kod preuzimanja ne-
ijih misli. Kada se pojavila knjiga svijet je doivio prvu revoluciju na podruju pisanja
i itanja, a kada je Gutemberg izumio tiskarski stroj, knjiga postaje dostupna irem i-
tateljstvu, a ne samo onima koji su si mogli priutiti kupnju runo napisane knjige. Vje-
rojatno je tadanje nepovjerenje i omalovaavajui osjeaj knjige bio slian ovom da-
nanjem kada pisana rije polako naputa listove knjige i prerasta u binarne (ili neke
druge) kodove. Ve su na samom poetku pisanja vlasti shvatile mo koju ima pisana
rije i ne rijetko su ju zlorabili u svoju korist. Knjiga se dugi niz godina uspijevala ou-
vati pada pod okrilje marketinga, ostajui vrijedna po onome to zapravo jest, a ne po
tome kako ju se eli prikazati. Danas, na poetku 21. stoljea situacija vie nije ista.
Darko Plevnik u svojoj knjizi Fortuna itanja zakljuuje: "U prinudnom globalnom i-
tanju, kada svi u isto vrijeme itamo jedno te isto tivo (mladi Harryja Pottera, a odrasli
Da Vincijev kod) natjerani smo i voljeti ono to po masmedijskom i multimedijskom na-
govoru itamo. Ne pie se vie ono to bi se htjelo pisati, nego ono to se moe brzo i
dugo prodavati. Na taj se nain pisanje pretvara u stvaranje publiciteta, a itanje u puki
trini odjek" (Plevnik, 2006., 27) Upravo je taj zakljuak koji donosi Darko Plevnik
poticaj za istraivanje koje slijedi i koje nastoji otkriti u kolikoj je mjeri napisano zaista
i tono.
Zanimalo nas je kakvi su knjievni interesi mladih od 14 do 28 godina na po-
druju Istarske i Primorsko-goranske upanije u dananje vrijeme. Pod pretpostavkom
da se mladi itatelji uglavnom koriste fondovima gradskih knjinica, pristupilo se anke-
tiranju upravo na tim mjestima.

2. METODOLOGIJA ISTRAIVANJA

2.1. PROBLEMI/CILJEVI ISTRAIVANJA

Osnovni ciljevi kod utvrivanja knjievnih interesa mladei u ovome istraivanju

su sljedei:
a) utvrditi koliinu itanja mladih;
b) ustanoviti razloge itanja mlade generacije;
c) prepoznati anrovsku opredjeljenost kod mladih itatelja;
d) istraiti koji su najomiljeniji autori mladih;
e) istraiti koja su najomiljenija djela mladih;
f) ustanoviti nain dolaska do knjiga;
g) prepoznati vrstu komunikacije o knjigama nakon itanja;
h) istraiti kome i kako mladi preporuuju proitane knjige;

126
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

i) ustanoviti koliinu komunikacije o proitanim knjigama unutar obitelji.

2.2. POLAZNE HIPOTEZE

U istraivanju se polo od sljedeih hipoteza:

a) mladi itatelji tijekom ljetnih mjeseci uglavnom itaju popularnu knjievnost;
b) najomiljeniji autori mladih generacija su upravo oni koji su medijski najzas-
tupljeniji;
c) najomiljenija djela mladih su ona koja su doivjela i druge oblike produkcije
(film, igre...);
d) glavni poticaj za itanje neke knjige ini reklama.

2.3. ISPITANICI

U ovo istraivanje ukljuena je mladenaka populacija stanovnita u rasponu od

14 do 28 godina. Anketa je napravljena na uzorku od 219 ispitanika. Anketa za ovo is-
traivanje provodila se u Gradskoj knjinici Pazin (24 ispitanika), Gradskoj knjinici
Pore (13 ispitanika), Gradskoj knjinici Pula (36 ispitanika), Sredinjem odjelu Grad-
ske knjinice Rijeka (17 ispitanika Djejem odjelu Stribor Gradske knjinice Rijeka (29
ispitanika), Ogranku Drenova Gradske knjinice Rijeka (13 ispitanika), Ogranku Turni
Gradske knjinice Rijeka (26 ispitanika), Ogranku Zamet Gradske knjinice Rijeka (19
ispitanika) upanijskom bibliobusu Gradske knjinice Rijeka (27 ispitanika) i Grad-
skom bibliobusu Gradske knjinice Rijeka (15 ispitanika).

2.4. INSTRUMENTI

Anketni listi sastojao se od ukupno 13 pitanja. Uz osam (8) pitanja s ponuenim

odgovorima te dva (2) pitanja sa slobodnim odgovorima gdje su ispitanici trebali upisati
svoja tri najomiljenija autora i djela, imali smo i tri (3) pitanja kombiniranog tipa koja
su uz ponuene odgovore imala i dodatnu mogunost upisivanja vlastitog odgovora. Is-
pitanici su kod zaokruivanja u nekim pitanjima mogli odabrati vie odgovora to je
kasnije kod tih pitanja rezultiralo veim ukupnim brojem odgovora od broja sudionika
istraivanja. Anketni listi ispunjavao se prilikom posudbe ili vraanja knjiga u navede-
nim knjinicima na nain da su knjiniari/ke uputili ispitanike u mogunost ispunjava-
nja upitinika vezanog uz njihove knjievne interese. Anketa je bila u potpunosti ano-
nimna. Rije je o pristranom uzorku budui da su dobiveni rezultati odraz situacije ve-
zane iskljuivo uz knjinice i osobe koje posuuju grau u njima.

127
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

2.5. POSTUPAK ISTRAIVANJA

Anketiranje za ovo istraivanje provodilo se u vremenu od 28. srpnja do 11. ko-

lovoza 2008. godine. Vremenski period u kojem se anketa provodila namjerno je smje-
ten u vrijeme kolskog i akademskog ljetnog odmora kada se pretpostavilo da grau po-
suuju ispitanici koji itaju iz osobnih poticaja, a ne zbog okolnosti vezanih uz nastavu.

3. REZULTATI I DISKUSIJA

Anketni listi obraen je po pitanjima, a vrijednosti su prikazane grafikim, tabe-

larnim i tekstualnim nainom.

3.1. DOB ISPITANIKA

Grafikon 1: Prikaz broja ispitanika prema dobi

35
30
25
Frekvencija

20
15
10
5
0
14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28
Godine

Iz grafikona 1 vidljivo je kako je najvei odaziv anketi bio kod ispitanika u dobi
od 14 do 17 godina te od 23 do 28 godina. Populacija mladih itatelja u dobi od 18 do
22 godine manje je ispunjavala anketu to moe oznaavati i manje koritenje gradskih
knjinica kod populacije te dobi izazvano prije svega sezonskim poslovnim obavezama
ili pripremama za rujanski ispitni rok budui da je rije o populaciji koja preteno poha-
a visoku ili viu kolu, ili koritenjem sveuilinih knjinica. Zanimljivo je da se an-
keti odazvao velik broj populacije od 23 do 28 godina (36,9%) iako je rije o ispitani-
cima koji su veinom zaposleni te koji uz radne obaveze uspijevaju pronai slobodnoga
vremena i za itanje.

128
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

3.2. SPOL ISPITANIKA

Ispitanice enskog spola imale su znatno vei brojani udio (72,6%) u anketi od
ispitanika mukoga spola (27,4%). Ovaj podatak utjecao je kasnije i na rezultate ispiti-
vanja najomiljenijih autora i djela budui da je poznato kako se knjievni interesi mogu
razlikovati i ovisno o spolu ispitanika. Manji udio mukih ispitanika ukazuje kako mu-
ka mladenaka populacija ima manje interese za itanjem od enske populacije.

3.3. DRUTVENI POLOAJ ISPITANIKA

Grafikon 2: Obrazovni i poslovni status

80
70
60
Frekvencija

50
40
30
20
10
0
O S VS/VSS Zaposlen/a Ostalo

Na ovome pitanju nastojalo se utvrditi koliki je postotak onih koji pohaaju neki
od obrazovnih programa i onih koji su zaposleni. Iz dobivenih rezultata vidljivo je kako
je gotovo ujednaena koliina ispitanika koji pohaaju srednju kolu (31,6%), onih koji
idu na fakultet ili viu kolu (28,4%) te onih koji rade (28%). Ovakav rezultat1 vaan je
jer e kasniji dobiveni odgovori biti brojano ujednaeni izmeu ove tri skupine ispita-
nika koji zajedno predstavljaju 88% anketiranih.

1
Zbog dvostrukih odgovora ukupni zbroj odgovora na ovome pitanju iznosi 225 te je prema
njemu napravljen postotni udio.

129
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

3.4. KOLIINA ITANJA

Grafikon 3: Koliina itanja mjeseno

140
120
100
Frekvencija
80
60
40
20
0
<1 1 2 i vie
Broj proitanih knjiga mjeseno

Dobiveni rezultati prikazuju kako su itateljske navike mladih koliinski svedene

na dvije i vie proitanih knjiga mjeseno (60,8%), jednu proitanu knjigu mjeseno
(29,2%) te manje od jedne proitane knjige mjeseno (10%).2

3.5. RAZLOZI ITANJA

Grafikon 4: Razlozi itanja

90
80
70
60
Frekvencija

50
40
30
20
10
0
Strast Slob. Otkrivanje Prisila Ostalo
vrijeme

2
Valja napomenuti kako se u ovom sluaju radi o posuenim knjigama, ali ih mi za potrebe
ovog istraivanja tretiramo kao proitane, no postoji mogunost da one nisu proitane.

130
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

Najei razlozi itanja3 su: otkrivanje neega novoga preko knjige (33,3%),
strast prema itanju (32,5%), a tek kasnije slijedi popunjavanje slobodnog vremena
(28,6%) dok je prisila od strane nekoga navedena kao posljednja kod svega 5 anketi-
ranih ispitanika (2%). Na ovome je pitanju ponuen i slobodni odgovor gdje su ispita-
nici (3,6%) upisivali sve miljenje (zbog faksa, znanja, poboljanja komunikacije, pro-
irivanja vidika, oputanja). Ovo nam dokazuje da su ispitivani itatelji doista pravi i-
tatelji koji ne itaju samo zbog toga to ih netko na to tjera (nastavnik, roditelj...).

3.6. ANROVSKA OPREDJELJENOST

Grafikon 5: Prikaz anrovske pripadnosti

90
80
70
Frekvencija

60
50
40
30
20
10
0
Za djecu i Popularna Visoka Struna lit.
mlade
Knjievnost

Dobiveni rezultati4 pokazuju kako najvei broj ispitanika ita popularnu knjiev-
nost (34,2%) i knjievnost za djecu i mlade (31,3%) to je uobiajno za generaciju
mladih od 14 do 28 godina, dok visoku knjievnost, zbog kolskih praznika kada nema
lektire, ita tek jedna etvrtina ispitanika (25,8%). Struna literatura najmanje je zastup-
ljena kod itatelja (8,7%) to potkrijepljujemo injenicom da je istraivanje napravljeno
u vrijeme kada su uenici i studenti na odmoru, stoga postotak itatelja strune literatu-
re, kao i visoke knjievnosti, u drugo vrijeme vjerojatno bi bio znatno vei.

3
Zbog mogunosti slobodnog odgovora ukupni zbroj odgovora na ovome pitanju iznosi 249 te
je prema njemu napravljen postotni udio.
4
Zbog dvostrukih odgovora ukupni zbroj odgovora na ovome pitanju iznosi 240 te je prema
njemu napravljen postotni udio.

131
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

3.7. NAJOMILJENIJI AUTORI5

Koji su najomiljeniji autori mladih itatelja i razlikuju li se oni ovisno o dobnim

skupinama, nastojali smo utvrditi ovim anketnim pitanjem slobodnog tipa. Dobivene re-
zultate razdijelili smo u tri grupe. Prvu grupu ine mladi osnovnokolske i srednjo-
kolske dobi od 14 do 18 godina. U drugu grupu spadaju mladi studenti kao i mladi koji
su krenuli za poslom u rasponu od 19 do 23 godine. Treu grupu ine mladi od 24 do 28
godina koji su pred zavretkom kolovanja, ve rade ili rade i istodobno studiraju. Na
kraju smo napravili ukupnu listu omiljenih autora za sve dobne skupine.
Mladi od 14 do 18 g. (ukupno 101 ispitanik)
Rang Knjievnik f
1. Joanne Kathleen Rowling 34
2. Robert Lawrence Stine 30
3. Stephenie Meyer 14
4. John Ronald Reuel Tolkien 12
5. Paulo Coelho 5
6. Sanja Pili 4
7. Jules Verne 3
8. Dan Brown 3
9. Agatha Christie 3
10 Herman Hesse 3

Mladi od 19 do 23 g. (ukupno 50 ispitanika)

Rang Knjievnik f
1. Haruki Murakami 6
2. Paulo Coelho 6
3. Franz Kafka 4
4. Fjodor Mihajlovi Dostojevski 4
5. Agatha Christie 4
6. Joanne Kathleen Rowling 4
7. Edgar Allan Poe 3
8. Hrvoje alkovi 3
9. Milan Kundera 2
10 Miljenko Jergovi 2

5
Ispitanici su na ovome pitanju imali mogunost trostrukog slobodnog odgovora.

132
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

Mladi od 24 do 28 g. (ukupno 68 ispitanika)

Rang Knjievnik f
1. Agatha Christie 8
2. Paulo Coelho 8
3. Vedrana Rudan 7
4. Miroslav Krlea 6
5. Stephen King 5
6. John Ronald Reuel Tolkien 5
7. Fjodor Mihajlovi Dostojevski 4
8. Danielle Steel 4
9. Ante Tomi 4
10 Ivo Andri 3

Ukupni poredak
Rang Knjievnik f
1. Joanne Kathleen Rowling 36
2. Robert Lawrence Stine 33
3. John Ronald Reuel Tolkien 19
4. Paulo Coelho 16
5. Agatha Christie 15
6. Stephenie Meyer 15
7. Fjodor Mihajlovi Dostojevski 10
8. Stephen King 10
9. Haruki Murakami 9
10. Miroslav Krlea 8

Na temelju provedenoga istraivanja u kojemu su ispitanici upisivali tri najomi-

ljenija knjievnika zakljuujemo kako su mladi od 14 do 28 godina po itateljskom uku-
su heterogena skupina. Nakon podjele u tri grupe, rezultati koje smo dobili pokazuju
odreene zajednike knjievne interese (Agatha Christie, Paulo Coelho) kod sve tri
dobne skupine, kao i zajednike interese izmeu dobno bliskih skupina (Joanne Kath-
leen Rowling u prvoj i drugoj skupini, Fjodor Mihajlovi Dostojevski u drugoj i treoj
skupini). Istraivanje je takoer pokazalo kako prva dobna skupina mladih od 14 do 18
godina ima znatno anrovski odreenije omiljene knjievnike (Joanne Kathleen Row-
ling, Robert Lawrence Stine, Stephenie Meyer i John Ronald Reuel Tolkien) vjerojatno
zbog upliva marketinkih djelatnosti kojima se izdavai etiri najzastupljenija autora
slue. U drugoj i treoj dobnoj skupini primjeuju se razliitiji knjievni interesi mladih
gdje su oni iznijeli znatno vei broj autora tako da su najomiljeniji autori zastupljeni
manje frekventno u usporedni s prvom dobnom skupinom. Primjeujemo takoer kako
se u drugoj i treoj dobnoj skupini pojavlju i imena poznatih klasika svjetske, ali i hr-

133
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

vatske, knjievnosti. To nam naznauje kako se razina knjievnog profiliranja mijenja

od 14 do 28 godina. Usporeujui dobivene rezultate s rezultatima prethodnog pitanja o
anrovskoj opredjeljenosti, zakljuujemo kako najmlaa dobna skupina ispitanika ita
knjievnost namijenjenu djeci i mladei kao i popularnu knjievnost dok se i u najsta-
rijoj skupini uz brojne autore popularne knjievnosti nailazi u istoj mjeri na autore koje
svrstavamo u visoku knjievnost. Zanimljivo je primijetiti kako najmlaa dobna skupi-
na istie samo jednu pripadnicu hrvatske knjievnosti (Sanju Pili), dok se u drugoj i
treoj dobnoj skupini taj broj poveava. U srednjoj skupini imamo Hrvoja alkovia i
Miljenka Jergovia, a u najstarijoj Vedranu Rudan, Miroslava Krleu, Antu Tomia te
Ivu Andria. To nam dokazuje kako se interes za domau knjievnost budi u kasnijim
godinama mladenake dobi, a kako se u poetcima mladosti vie globalistiki doiv-
ljava knjievnost. Konani poredak slui nam zato da moemo sagledati u cjelosti knji-
evne interese mladih od 14 do 28 godina kao jedne generacijske skupine.

3.8. NAJOMILJENIJA DJELA6

Istraivanje najomiljenijih djela takoer smo podijelili u tri dijela ovisno o ivot-
noj dobi ispitanika.
Mladi od 14 do 18 g. (ukupno 101 ispitanik)
Rang Djelo f
1. Harry Potter 20
2. Sumrak 18
3. Mi djeca s kolodvora Zoo 13
4. Gospodar prstenova 9
5. Da Vincijev kod 7
6. Mladi mjesec 7
7. Pomrina 7
8. Princezini dnevnici 6
9. Biljeke jedne 4
gimnazijalke
10. No vjetica 4

6
Ispitanici su na ovome pitanju imali mogunost trostrukog slobodnog odgovora.

134
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

Mladi od 19 do 23 g. (ukupno 50 ispitanika)

Rang Djelo f
1. Zloin i kazna 5
2. Harry Potter 4
3. Gospodar prstenova 3
4. Mali princ 3
5. Norveka uma 3
6. Alkemiar 3
7. Grika vjetica 2
8. Ljubav traje tri godine 2
9. Mi djeca s kolodvora Zoo 2
10. Stepski vuk 2
Vikend u divljini 2

Mladi od 24 do 28 g. (ukupno 68 ispitanika)

Rang Djelo f
1. Da Vincijev kod 4
2. Zloin i kazna 4
3. Gospodar prstenova 3
4. Mali princ 3
5. Povratak Filipa Latinovicza 3
6. Harry Potter 3
7. Ime rue 3
8. Na rubu pameti 2
9. Ono 2
10. Optimist 2
Otok 2
to je mukarac bez brkova 2

135
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

Ukupni poredak

Rang Djelo f
1. Harry Potter 27
2. Sumrak 18
3. Mi djeca s kolodvora Zoo 15
4. Gospodar prstenova 15
5. Da Vincijev kod 11
6. Zloin i kazna 9
7. Mladi mjesec 7
8. Pomrina 7
9. Princezini dnevnici 6
10. Mali princ 6

Istraivanjem najomiljenijih knjievnih naslova nastojalo se sagledati razlikuju li

se oni od najomiljenijih autora. U tom pogledu rezultati pokazuju kako nema velikih
razlika. Najomiljenija djela uglavnom su djela najomiljenijih knjievnika. U ukupnom
poretku na prvome mjestu nalaze se romani o Harryju Potteru koji je prisutan u sve tri
dobne skupine. Knjiga Sumrak autorice Stephenie Meyer nalazi se na drugome mjestu,
a prisutna je samo meu itateljskom pupulacijom najmlae dobne skupine. Tree mjes-
to dijeli Tolkienova trilogija Gospodar prstenova i knjiga Mi djeca s kolodvora Zoo
autora Kaia Hermana i Horsta Riecka. Prva je prisutna u sve tri dobne skupine dok je
druga prisutna u najmlaoj i srednjoj dobnoj skupini. Zanimljivo je kako se Brownova
knjiga Da Vincijev kod pojavljuje kao najomiljenija u najmlaoj i najstarijoj dobnoj
skupini dok je u srednjoj izostala. Takoer, klasici poput Tolstojeva Zloina i kazne po-
javljuju se meu pripadnicima srednje i najstarije dobne skupine, vjerojatno kao poslje-
dica obavezne lektire koja je ostavila dubljeg traga na same itatelje. Iako je meu naj-
omiljenijim autorima na drugome mjestu u ukupnome poretku, djela R. L. Stinea nisu
meu najomiljenijim djelima mladih itatelja, pa ak ni onih najmlae generacijske do-
bi. U konanom poretku ipak prevladavaju djela popularne knjievnosti nad malim bro-
jem djela visoke knjievnosti.

3.9. NAIN DOLASKA DO KNJIGA

Ovim pitanjem nastojalo se istraiti koliki je interes i mogunost kupnje knjiga,

stvaranja vlastitih knjinica te koliko je prisutna meuprijateljska razmjena knjiga. Re-
zultati7 pokazuju kako je veoma mali postotak ispitanika koji kupuju knjige (10,2%), a
jo manji onih koji posuuju knjige od prijatelja (6,4%). Uglavnom su ispitanici od-
govorili kako knjige posuuju u knjinicama (83,4%) to zasigurno oznaava kako je na

7
Zbog dvostrukih odgovora ukupni zbroj odgovora na ovome pitanju iznosi 235 te je prema
njemu napravljen postotni udio.

136
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

knjinicama velika odgovornost na tome da budu u korak s vremenom i suvremenim

potrebama mladih itatelja. Takoer, rezultati na ovome pitanju odraz su prigodnog
uzorka budui da je rije o istraivanju koje je raeno upravo u knjinici te najvei pos-
totak na ovome pitanju pripada upravo knjinici.

Grafikon 6: Nain dolaska do knjiga

250

200
Frekvencija

150

100

50

0
Knjinica Kupovina Prijatelji

3.10. KOMUNIKACIJA O KNJIZI

Grafikon 7: Prikaz naina komunikacije o knjizi nakon itanja

200
150
Frekvencija

100
50
0
a

tu

r ta
m
m

ne
lji

ici

sv
er
te

zo
vn

nt
ija

sta

Be
ai
pr

na

N
S

137
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

Najvie ispitanika8 razgovara sa svojim prijateljima nakon proitane knjige

(66%), na internetu trai komentare i daje svoj relativno mali broj ispitanika u uspo-
redbi s informatikom pismenou koju dananja mlade posjeduje (14,2%), a na knjigu
se vie ne osvre podjednak dio (14,2%) mladih to oznaava kako rasprava i interes o
knjizi ne prestaje nakon itanja ve se nastavlja kroz razne oblike. Ono to je zabrinja-
vajue u ovom pogledu jest komunikacija nastavnika s uenicima glede njihovih izvan-
kolskih aktivnosti koje su usko povezane uz kolske predmete kao to je primjerice i-
tanje knjievnih djela povezano s nastavom knjievnosti u sklopu hrvatskog jezika.
Svega 13 ispitanika od ukupno 101 ispitanika u dobi od 14 do 18 godina odgovorilo je
kako nakon proitane knjige razgovara s nastavnicima o knjizi. Nastavnici knjievnosti
oduvijek su nosili teret da u uenicima potaknu elju za itanjem, stoga je ovakav pos-
totak zabrinjavajui.

3.11. RAZLOZI ITANJA ODREENE KNJIGE

Grafikon 8: Poticaj za itanje

140
120
100
Frekvencija

80
60
40
20
0
Preporuka Reklama Autor Ostalo

Najei razlog za itanje neke knjige kod naih je ispitanika9 ipak preporuka ne-
ke osobe (55,5%), zatim slijedi autor ija djela oni redovito itaju (24,5%) te utjecaj re-
klame (10,9%). Ako uzmemo u obzir citat Danka Plevika iz uvodnog dijela ovoga rada

8
Zbog dvostrukih odgovora ukupni zbroj odgovora na ovome pitanju iznosi 233 te je prema
njemu napravljen postotni udio.
9
Zbog mogunosti slobodnog odgovora ukupni zbroj odgovora na ovome pitanju iznosi 220 te
je prema njemu napravljen postotni udio. Vano je na ovome pitanju naglasiti kako su rezultati odraz
samo onih koji posuuju knjige u knjinici.

138
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

u kojemu on objanjava kako su razlozi za itanje knjiga poput Da Vincijevog koda i

Harryja Pottera proizvod marketinke strukture, kroz ovo istraivanje vidimo kako is-
pitanici ne doivljavaju situaciju na isti nain. Tu moemo rei da se radi o nesvjesnom
doivljaju reklamiranog proizvoda kada potencijalni itatelj nije ni svjestan da je rekla-
ma utjecala na njegov odabir odreene knjige, a ne njezina knjievna vrijednost. U
ovakvim sluajevima govorimo o nedunim reklamama koje samo obavjetavaju ita-
telja o proizvodu bez nagovaranja da kupi taj isti proizvod (Barnard, 2002.). Na ovome
pitanju ispitanici su imali mogunost slobodnog odgovora, to je iskoristilo njih 9,1%,
meu kojima valja izdvojiti sljedee razloge za itanje neke knjige: kratki sadraj (10
ispitanika), zanimljiv naslov (3 ispitanika), recenzije (3 ispitanika), znatielja (2 ispita-
nika), raspoloenje (2 ispitanika).

3.12. DALJNJA PREPORUKA

Ispitani itatelji10 u velikom broju (90,1%) preporuuju proitanu knjigu nekome,

a samo je mali postotni udio (9,9%) onih koji izjavljuju da to ne ine. Upravo je ovakav
oblik usmenog marketinga bio dugi niz godina prisutan meu itateljima koji su osniva-
li svoje itateljske klubove i udruge gdje se raspravljalo o proitanim djelima te se
ujedno i prenosila usmena poruka o vrijednosti neke knjige. U dananje vrijeme ovaj iz-
vrstan postotak itatelja koji preporuuju proitanu knjigu drugome, oznaava kako se
itateljske navike hrvatskih itatelja odnose i na irenje meuljuskih odnosa te razmjenu
iskustava s drugima. Vano je na ovome pitanju naglasiti kako su rezultati odraz samo
onih koji posuuju knjige u knjinici.

3.13. RAZGOVOR S OBITELJI O KNJIGAMA

Istraivanje na ovome pitanju donosi rezultate11 koji prikazuju kako malu pred-
nost ipak ima razgovor u obitelji o proitanim djelima (58.5 %), u odnosu na malo ma-
nji broj ispitanika (41.5 %) koji ne vre komunikaciju s obitelji o knjievnim djelima.
Iako je vei postotak onih koji razgovaraju od onih koji to ne ine, valjalo bi ipak po-
raditi na razvijanju unutarobiteljskih odnosa koji bi se temeljili i na razgovorima o pro-
itanim djelima jer je itanje najstariji oblik ovjekove kulturne djelatnosti (Rosandi,
2005., 175).

10
Na ovome pitanju ukupni zbroj odgovora iznosi 211 te je prema njemu napravljen postotni
udio.
11
Na ovome pitanju ukupni zbroj odgovora iznosi 212 te je prema njemu napravljen postotni
udio.

139
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

4. PREPORUKE I OGRANIENJA

Budui da se radi o knjinicama, njihov fond je uvijek ogranien pa ne moemo

sa sigurnou tvrditi jesu li ljudi posuivali ono to su zaista eljeli ili su modificirali
svoje elje prema dostupnosti literature. Jo jednom valja napomenuti kako su dobiveni
podatci utemeljeni pod pretpostavkom da su posuene knjige ujedno i proitane to ne
mora biti sluaj. Valjalo bi takoer provesti istraivanje prodanih naslova u knjiarama
te slino istraivanje s mladima reprezentativnog uzorka kako bi se mogle sagledati pra-
ve italake navike i interesi.

5. ZAKLJUAK

Svaka generacija mladih ima svoje knjievne interese. Knjige koje se rasprodaju
u vie milijuna primjeraka u prvih 24 sata prodaje i knjiare koje su zbog takvih knjiga
prisiljene raditi nou, daju obiljeje generaciji mladih s prijelaza dvadesetoga u dvade-
set i prvo stoljee. Dananji mladi itatelji12 odluuju se upravo za ona djela koja uzi-
maju najvie marketinke pozornosti. Najzastupljeniji autori meu najmlaom generaci-
jom mladih (od 14 do 18 godina) su J. K. Rowling, R. L. Stine, S. Meyer, a njihova naj-
omiljenija djela su Harry Potter, Sumrak i Mi djeca iz kolodvora ZOO. U srednjoj ge-
neraciji mladih (od 19 do 23 godine) kao najzastupljeniji pojavljuju se H. Murakami i P.
Coelho dok su im najomiljenija djela Harry Potter, Zloin i kazna te Gospodar prsteno-
va. Najstarija generacija mladih (od 24 do 28 godina) ita autore poput A. Christie, P.
Coelha i V. Rudan, a najomiljenija djela su im Da Vincijev kod i Zloin i kazna. U
ukupnom poretku najuestaliji autori su J. K. Rowling, R. L. Stine i J. R. R. Tolkien,
dok su najomiljenija djela Harry Potter, Sumrak, Mi djeca iz kolodvora Zoo te Gospo-
dar prstenova. Istraivanje je takoer pokazalo kako u knjinicama Istarske i Primor-
sko-goranske upanije meu mladim itateljima prevladava uglavnom ensko itatelj-
stvo. Ispitivanje koliine proitanih knjiga pokazalo je kako se koliina itanja u is-
pitivanim knjinicama ne razlikuje od rezultata koliine itanja koje je dobila Sabo-
lovi-Krajina budui da su se ispitanici u veini izjasnili kako itaju dvije i vie knjiga
mjeseno. Uglavnom se itaju djela popularne knjievnosti, zatim slijedi knjievnost za
djecu i mlade te visoka knjievnost. Struna literatura tijekom ovoga istraivanja imala
je veoma malo itatelja. Knjige se uglavnom posuuju u knjinicama to oznaava jako
malu mogunost stvaranja vlastitih kunih biblioteka. Nakon proitane knjige veina is-
pitanika razgovara o knjizi sa svojim prijateljima, dok veoma mali dio njih trai ko-
mentare na internetu te tamo daje i svoj. Budui da se radi o generaciji koja ivi u vre-
menu velike informatike pismenosti, zakljuujemo kako dananja mlade jo uvijek ne
koristi internet za svaku djelatnost, a kada je rije o itanju knjige, komentari se kasnije
vre uglavnom verbalnim putem. Najglavniji razlog za itanje odreene knjige jest pre-
poruka neke osobe, zatim autor, a tek na kraju reklama. Iako ovaj podatak stoji u opreci
s dobivenim rezultatima, moemo rei kako i preporuka moe biti uvjetovana rekla-

12
Misli se na itatelje knjinica u Istarskoj i Primorsko-goranskoj upaniji.

140
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

mom, ovisno o tome je li reklama utjecala na itanje osobe koja je kasnije preporuila
proitanu knjigu. Takoer, vidljivo je u istraivanju kako veliki broj ispitanika redovito
nakon itanja preporuuje knjigu drugome. Ovo istraivanje obavljeno je na deset an-
ketnih mjesta u vremenu kada je posjeenost iskljuivo od strane pravih itatelja koji i-
taju iz vlastite pobude, a ne zbog izvravanja odreenih vrsta obaveza. Rezultati koji su
dobiveni trebali bi uz prikaz itateljskih interesa mladih posluiti i strunim ljudima u
knjinicama, kolama i ministarstvima koji bi trebali na temelju itateljskih interesa
prilagoditi svoju nabavu, programe i literaturu prema kojoj bi kasnije mogli konzultirati
mlade itatelje kroz njihove nove knjievne pustolovine.

5. LITERATURA

BARNARD, M. (2002.), Oglaavanje i reklama. (U: Vizualna kultura, ur. Chris Jenks,
Naklada Jesenski i Turk - Hrvatsko socioloko drutvo, str. 47.-67., Zagreb)
PLEVIK, D. (2006.), Fortuna itanja, Hrvatsko itateljsko drutvo, Osijek.
ROSANDI, D. (2005.), Metodika knjievnoga odgoja, kolska knjiga, Zagreb.

LITERATURE INTERESTS OF YOUNG PEOPLE

(in Istrian and Primorje-Gorski Kotar county)
Summary
Nowadays young generation lives more different way of life than the young
generation before twenty and more years ago. When many new technical things came
to occupy young people, there is less time for reading books. With this research we
wonted to show what young people are reading and which authors are their favorite,
which is the way that they choose books and later how they discuss about this books.
As the basic thing for this research we took the questioner that has been made in ten
Croatian libraries at summary holiday's time when the readers are reading without any
obligations. The results has shown that the favorite books are those that take great part
of the media (Harry Potter, Twilight, Lord of the rings, We Children from the Zoo
Station), and the favorite authors are J. K. Rowling, R. L. Stine and J. R. R. Tolkien.
The influence of advertisements on the decision which book to read, through this
research has been shown as indirect, so the responsibility for the right way of reading
and choosing books is on the teachers and librarians.
Key words: young people, literature, media, literature interests

141
M. Plavi i M. Ljubei: Knjievni interesi mladei (na podruju) Metodiki obzori 4(2009)1-2

GLI INTERESSI LETTERARI DELLA GIOVENT

(nella Regione Istriana e nella Regione di Primorje-Gorski kotar)
Riassunto
La giovent d'oggi vive una vita diversa dalle generazioni di decina d'anni fa.
Oggi si usano nuove tecnologie e poco tempo resta per la lettura dei libri. Con questa
ricerca volevamo scoprire che cosa legge la giovent d'oggi, quali sono i loro autori
preferiti, in quale modo scelgono i libri e come discutono di questi dopo la lettura. La
base di questa ricerca il questionario che si svolgeva durante le ferie estive. I risultati
hanno concordato l'ipotesi che i libri pi letti sono proprio quelli pi esposti nelle
pubblicit (Harry Potter; Il Signore degli anelli; Noi, i ragazzi dello zoo di Berlino), e
gli scrittori pi famosi sono J. K. Rowling, R. L. Stine e J. R. R. Tolkien. L'influsso
della pubblicit sulla scelta del libro indiretta, per ci la gente che lavora con la
giovent prende una gran responsabilit di direzionarli sulla scelta giusta.
Parole chiavi: giovent, letteratura, pubblicit, interessi letterari.

142