8.

PITANJE : KAKO SE DANAS OEKUJE DA SE ODNOSIMO PREMA DJETETU I

ZATO?

lanak Peter Moss: Beyond Early Childhood Education and Care

Izvan ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja

Konferencija u Stockhlomu 13-15 june 2001.

OECD ( Organization for Economic Co-operation and Development- za ekonomsku suradnju

i razvoj)

Rasprava o zavrnom izvjetaju o Ranom djetinjstvu, obrazovanju i njezi.

Ovaj pregled je najnoviji u nizu internacionalnog istraivanja o uslugama i politikama ranog

djetinjstva.

Ova prezentacija je organizirana na 5 pitanja:

1. Gdje je i tko je dijete?

2. Kako mi razumijemo ta je institucija ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja?
3. Zato fokus na rano djetinjstvo?
4. Kakve perspektive emo koristiti?
5. Kakav odnos trebam zauzeti za Druge?

1.Gdje je i tko je dijete?

Internacionalno istraivanje ranog djetinjstva moe izgubiti iz vida dijete. Odnosno, njihov
fokus na strukture i tehnologije vode ka riziku o stvaranju slike o djetetu kao univerzalnom i
pasivnom objektu, koji se treba oblikovati za neto u institucijama ranog i predkolskog
odgoja i obrazovanja (razviti, pripremiti, obrazovati, zbrinuti). Moe postojati slabije
shvaanje djeteta kao drutvenog bia, smjetenog u odreeni povijesni i prostorni kontekst,
gdje dijete ivi, njegovo djetinjstvo u institucijama i stvaranje vlastitog smisla iz svog
vlastitog iskustva. Ideja o univerzalnom djetetu, je bitna za dijete, to treba objektivno
spoznati bez obzira na vrijeme i mjesto, kontekst ili perspektivu. Ta ideja se sve vie
propituje.

Kako drutvo konstruira okruenje, dijete se odgaja u skladu sa drutvenim i socijalnim

aspektima.
-slika djetinjstva uvijek je izgraena unutar odreenih drutvenih i povijesnih konteksta. U
knjizi Konstrukcija i dekonstrukcija, autora Alan Prout i Alison James, pie

Nezrelost djeteta je bioloka injenica, nain na koji je ta nezrelost shvaana je kulturna

injenica. Kulturne injenice se razlikuju inei djetinjstvo socijalnom institucijom.
Djetinjstvo je konstrukcija i rekonstrukcija za i po djeci

( Nezrelost djeteta je bioloka injenica i kontekst kulture u kojoj dijete ivi)

-Carla Rinaldi iz Reggio Emilia istie da djetinjstvo ne postoji, mi ga kreiramo kao drutvo,
kao javni subjekt. to je drutveni, politiki i povijesni konstrukt (okvir)

-OECD kae ne samo da postoje razliita tumaenja drutvenog konstrukta djetinjstva i

razliitih slika djeteta, nego da su to produkti politike i ekonomije.

- Jedan od razloga zato se radi istraivanja je da moemo napraviti nevidljivo vidljivim.

-ako se uzmu zdravo za gotovo pretpostavku i razumijevanje djetinjstva , sukob ideja, na taj
nain analizom moemo pridonijeti da se djetinjstvo stavi u kontekst i tako moe postati
temom za razmatranje i sueljavanje.

Ali da se to dogodi, startna pozicija internacionalno istraivanje treba krenuti od pitanja

Kakvo je djetinjstvo ovdje izgraeno ? i Koja je slika djeteta ovdje?

To daje barem dva velika izazova za budui internacionalno istraivanje.

1.)treba razviti metode za prouavanje drutvenog konteksta djetinjstva u razliitim

drutvima, zajednicama i drugim grupama. Kako moemo identificirati i opisati one
konstrukte koji su meusobno povezani. Kako e te analize pridonijeti politici i ekonomiji.

2.)kako naglasiti razliite socijalne grupe djece, prepoznajui da dijete nije slobodan
konstrukt.

Univerzalni produkt dijete nas ne bi trebalo zaslijepiti u viem drutvenom kontekstu, svako
dijete je specifino na svoj nain i to trebamo potivati.

Pat Patrie:

Razliitost u grupi. Djeca imaju razliite socijalne pozicije u grupi. Razlika po dobi, spolu,
etikoj pripadnosti, postoje interakcije unutar tih razlika. Djecu sa posebnim potrebama ne
gledamo kroz njegovu potekou. Ono moe biti crnac ili bijelac, ensko ili muko, roditelji
zaposleni ili nezaposleni.
-istraivanje ukljuuje tu djecu, istraivanje vidljivo, razliitost

-moderno djetinjstvo je sve vie institucionalizirano

-mi, kao odrasli, imamo odgovornost istraiti djeje perspektive u buduim internacionalnim
istraivanjima.

Dijete je aktivni sudionik, ne razgovaramo O djetetu ve SA djetetom!

-percipirati djecu kao dio naeg svijeta, to oni i jesu

-mi moramo govoriti S djecom, sluati ih, koristei mnoge raspoloive jezike i prepoznati
sluanje kao jednu aktivnu, emocionalnu i interpretativnu aktivnost.

-trebamo vie panje usmjeriti na konstrukciju djetinjstva i na sluanje djece.

-trebamo istraiti vezu izmeu djetinjstva, povijesnog i prostornog konteksta unutar kojeg
djeca ive.

-on zna (P. MOSS) da komparacija sa drugim zemljama je opasna, svaka zemlja treba znati
za sebe, a onda sa drugima. Istie vedsku kao primjer zemlje koja provodi i istrauje puno
vie zanimljivih projekata.

-razliite studije pruaju nam mogunosti vidjeti razliite slike

-nezrelost djeteta je bioloka injenica ali ako gledamo druge zemlje razlika je velika

-to izlazi iz slike djeteta

-s djetetom priate ne o djetetu je vano, pitati dijete ono zna najbolje

-kako se konstruira djetinjstvo; uti i sluati djecu

-trebamo poeti tretirati djecu kao dio svijeta, u svim njegovim ekonomskim, politikim,
socijalnim i kulturnim sloenostima.

2. Kako mi razumijemo ta je institucija ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja?

Svrha institucija ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja nisu oekivanja. ( not- self
evident ).

Kao i djetinjstvo oni se mogu gledati iz kuta drutvene konstrukcije. Socijalni konstruktor.
- djeje usluge ( children s services) razumije institucije ranog i predkolskog odgoja i
obrazovanja, kao mjesta za uinkovitu proizvodnju unaprijed odreenim ishodima, kroz
primjenu uinkovite tehnologije.

-drugo razumijevanje, opisano kao djeji prostor, razumije institucije za rani i predkolski
odgoj i obrazovanje kao fiziki i diskurzivan prostor ( DISCURSIVE) koji pruaju
mogunosti za puno projekata u kojima su ukljuena djeca i odrasli, posljedice mogu biti
nepoznate.

U te projekte mogu se ukljuiti puno djece; drutveni, ekonomski, politiki, estetski, etiki.

Projekte mogu odrediti i odrasli i djeca, oni trebaju biti spontani, nita nije neizbjeno to se
dogaa u djejem prostoru.

-vrti zajedniki ivimo, ne gledati kao servis, to je djeji prostor.

Jedna upletenost u razumijevanje institucija ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja kao

djejeg prostora je to da je izraz obrazovanje i njega previe striktan. To nije pravdanje
ta se radi u institucijama ili ta s moe dogoditi. To moe biti znak za nau viziju kako se
gleda na instituciju, tako da ne vidimo puno toga ta se dogaa i da ne zamiljamo puno ta bi
se moglo dogoditi.

-OECD prepoznaju da se ve puno toga dogaa u nekim institucijama ranog i predkolskog

odgoja i obrazovanja. To se odnosi na vie ciljeve politika ranog djetinjstva u veini zemalja,
koji nadilazi njegu djeteta za zaposlene roditelje i rano obrazovanje i ukljuuje podrku
obitelji i odravanje drutvene integracije.

Institucije ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja mogu biti prostor za djeju kulturu i
prijateljstva, za drutvenu i ekonomsku regeneraciju od lokalnih zajednica, za drutveni
nadzor, te za etiku praksu.

-iako izaberemo fokus na dvije podjele edukacija i njega, mi isto moramo odrediti
znaenje tih pojmova

-Kako su ti pojmovi razumljivi u pojedinim zemljama? Na engleskom jeziku care (njega)

obino obuhvaa skraenicu za poseban projekt institucije za rani i predkolski odgoj i

obrazovanja, a projekt je puno ime neto kao djeje njega za zaposlene roditelje. Pod tim se
misli pruanje sigurnog okruenja za djecu iji roditelji rade.
-ne bi trebali brkati djeju njegu za zaposlene roditelje sa njegom

-jedan od naina razumijevanja njege je i etiki

-posljednjih godina, konceptu etike njege je pripadala puna panja ( posebno od

feministkinja Joan Tronto i Selme Sevenhuijsen).

-autorica Toronto istie da je etika njega sama praksa, a ne skup pravila i naela, to
ukljuuje odreenu brinost, moralni ivot

-sama njega se sastoji od 4 elementa : njega, brinuti se, njegovateljstvo, primanje njege.

-etika njege (skrb) ima jo 4 elementa: odgovornost, kompetencije, integritet, suosjeajnost.

-osjetiti i uti druge i uvaavati razliitost i shvatiti potrebe njege.

- njegu moemo razumjeti kao etiku koja se moe adaptirati za sve projekte , prakse i odnose
unutar institucije za rano djetinjstvo ukljuujui i obrazovanje.

-institucije za rano i predkolsko obrazovanje Reggio Emilio ima primjer kako etika njega
moe pridonijeti obrazovanje kroz projekt. Oni govore o pedagogiji sluanja koji naglaava
otvorenost za razliitost, sluanje, kao i interpretativne procese koje sluanje ukljuuje.

-zajednitvo za dijete i odrasle

Zato se fokusirati na rano djetinjstvo?

Izraz obrazovanje i skrb je suvie uzak za budua internacionalne studije, a postavlja se

pitanje i o izrazu rano djetinjstvo zato se fokusirati na rano djetinjstvo? OECD izvjee
govori o periodu od roenja do osme godine. Ipak, fokus OECD-ovog izvjea je na djeci
koja nisu krenula u obavezno kolovanje, iako se pozornost obraa na tranziciju u obvezni
kolski sustav.

Sve se vie usmjeravam na zakljuak da budue internacionalne studije trebaju uzeti u obzir
iri pogled na politiku za djecu i mlade koji pokrivaju razdoblje od roenja do kraja obveznog
lolovanja. To znai ukljuivanje minimuma ne samo za djecu pred polazak u kolu, nego i za
kole i mjesta za provoenje slobodnog vremena, iz nekoliko razloga.
Prvo, tu je postupan ali znaajan pomak prema blizim strukturnim odnosima izmeu sustava
RPOO i obrazovnog sustava. Do najdaljeg razvoja, dolo je primjerice, u vedskoj, kotskoj
i Engleskoj, gdje je odgovornost za RPOO i slobodno vrijeme uvrteno u sustav obrazovanja
skupa sa kolama. Moramo znati opisati i pratiti te promjenjive odnose.

Drugo, moramo biti u stanju ispitati posljedice bliske povezanosti izmeu obveznog
kolovanja i drugih ustanova. Neka su pitanja tehnika, npr tranzicija iz vrtia u kolu i sl.
Neka su pak pitanja politika primjerice odnos izmeu ranog djetinjstva i kolskog sustava,
te u kojoj mjeri je vrti tu da vrti tu da bi zadovoljio ono to dolazi kasnije.

Tree, uzimajui u obzir iri pogled, obvezno kolovanje i samo moe biti problematizirano
na nove naine. Mnoge stvari u RPOO, kao to su navedene u OECD-ovom izvjeu, mogu
se jako profitablino proiriti na stariju djecu, ali i na kolu kao dominantnu instituciju
djetinjstva. irenje opsega istraivanja na ovaj nain moe zahtijevati nove strategije za
internacionalni rad.

Koju perspektivu emo koristiti?

Moje etvrto pitanje je o perspektivama kojima se rano djetinjstvo odreuje kroz

internacionalne studije. Govorei o perspektivama, naglaavam da je svaka internacionalna
studija izvedena iz odreene perspektive to je neizbjeno. Ono to je vano jest svjestnost o
upotrebljavanju kojih perpektiva, te o posljedicama biranja jedne odreene umjesto drugih.

Ve sam postavio pitanje kako dovesti perspektivu djeteta u na rad, a zavriti u pitanjem o
nacionalnim i lingvistikim perspektivama. Ovdje elim dotaknuti pitanje disciplinskih i
teorijskih perspektiva. Budue internacionalne studije mogu pitati koje disciplinske i teorijske
perspektive imaju najvie utjecaja u diskursima, konstruktima i politikama razliitih drava-
Doista, idemo li dalje moemo se zapitati koje se paradigme politike, prakse i istraivanja
koriste, a koje su dominantne.

Primjerice, Marianne Bloch, dok je govorila o Americi, referirala se na viestoljetnu

dominaciju psiholokih i razvojnih perspektiva na polju RPOO. Ona ukazuje na rast
istraivanja koja koriste simbole ili interpretativne, kritike i postmoderne paradigme u
kolama, dok se na ustanove RPOO kao odvojene institucije, koriste psiholokom, razvojnom,
pozitivistiko i empiriko-analitikom paradigmom u teorijama i metodama.

Poanta koju naglaavam je da psiholoka i razvojna perspektiva nisu pogrene; ono to

govorim je da kao i u svakoj drugoj disciplini, one proizvode odreeni reim istine,
organizirajui nae svakodnevno iskustvo, vodei nae ideje, misli i kacije, odreuju to se
moe rei, to se smatra normalnim ili prikladnim. O tome treba voditi rauna prilikom
istraivanja.

Ipak, postoji drugi nain u kojem se disciplinske perpektive mogu uzeti u obzir. Prilikom
internacionalnog rada, koje discipline se koriste? I zato? Kako to utjee na vienje i na
interpretaciju? Trebamo biti svjesni da su istraivai ukljueni u proces stvaranja smisla, i
koriste svoju omiljenu teoriju i perspektivu. Trebamo se zapitati to vidi npr. jedan
povjesniar, za razliku od sociologa, antropologa i sl.

elio bih se zadrati na etikoj perspektivi jer se ona nije koristila u nekim internacionalnim
istraivanjima. Thomas Schwandt rekao je kako postoji modernistika tendencija u
drutvenim znanostima i praksi da se etiki i moralni problemi pretvaraju u tehnike i
administrativne. Etikom se ne bi trebalo suditi tko je dobar, a tko lo u razliitim dravama.
Etika nam moe omoguiti koristan alat za analizu i razumijevanje nacionalnih politika i
praksi, kroz istraivanje temeljnih etikih pristupa i pretpostavki.

U engleskoj se npr. od vlade postavljen ciljevi ranog uenja navode shvaanje to je dobro,
to je loe i zato. Postoji snaan diskurs koji normalizira koncepte kao to su kvaliteta,
izvrsnost, najbolja praksa i sl. To je dokaz pristupa koji je pod jakim utjecajem univerzalizma
tj. Kantove etike. Etika procjea izlazi iz ljudskog razuma, univerzalna je i nepristrana. Etika
je zamiljena kao skup pravila, normi i principa koji se jednako odnose na svih i prihvatljivi
su svakoj osobi. Da bi se razumio RPOO u engleskoj, mora se razumjeti i etika od koje kree.
Drugaiji su primjerice pristupi u vedskoj i Danskoj, gdje se koristi postmoderna etika ili
etika skrbi, u kojoj je bitnija individualna procjena.
Kako se odnositi prema drugome?

Rasprava o etici dovodi u pitanje budunost internacionalnog rada: kako se ja odnosim prema
drugome? To je vano etiko pitanje. Ono oznaava etiku skrbi, kao i ostale etike diskurse.
Emmanuel Levinas pita se kako se ja odnosim prema drugome na nain koji potuje? Kako
mogu izbjei hvatanje drugoga, i injenje ga istim, primjerice kroz sustave znanja i
klasifikacije? To je jedan od kritinih problema u istraivanjima kako u se odnositi prema
drugome ovjeku, instituciji, dravi, bez da ih pokuavam napraviti istima; pokuam ih
razumjeti bez da koristim svoje norme, znanje i istine? Kako mogu sebe uiniti otvorenim za
druge? Kako ui u etiku vezu sa drugime?

ini se da u polju RPOO dominira jedna dominantna perpektiva: angloamerika Engleski

jezik, liberalan politiki i ekonomski kontekst itd, a dominiraju psiholoke i ekonomske
perspektive.