MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU

MENADMENT TURIZMA I SPORTA

JOSIP MATI

TUROPERATORI U HRVATSKOJ

ZAVRNI RAD

AKOVEC, 2014.
MEIMURSKO VELEUILITE U AKOVCU
MENADMENT TURIZMA I SPORTA

JOSIP MATI

TUROPERATORI U HRVATSKOJ

ZAVRNI RAD

MENTOR:
mr.sc. Ivan Hegedu

AKOVEC, 2014.
Sadraj

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

2. NASTANAK I RAZVOJ TURISTIKIH AGENCIJA I TUROPERATORA ..................... 2

2.1. Nastanak i razvoj organiziranog posredovanja u putovanju ............................................ 2

2.2. Thomas Cook - prvi organizator grupnih turistikih putovanja ...................................... 3

2.3. Nastanak i razvoj putnikih agencija u Europi i svijetu .................................................. 5

2.4. Nastanak i razvoj putnikih agencija u Hrvatskoj ........................................................... 7

2.5. Nastanak i razvoj turoperatora u Hrvatskoj ................................................................... 10

3. TUROPERATORI NA TURISTIKOM TRITU ........................................................... 11

3.1. Pojmovno odreenje termina turoperator ...................................................................... 11

3.2. Vrste turoperatora .......................................................................................................... 12

3.3. Funkcije turoperatora na turistikom tritu .................................................................. 13

3.4. Razlike izmeu turoperatora i putnikih agencija ......................................................... 15

4. ULOGA TUROPERATORA ZA RAZVOJ TURIZMA REPUBLIKE HRVATSKE ........ 18

4.1. Razvojne mogunosti hrvatskog turizma ...................................................................... 18

4.1.1. Uloga turizma u poticanju gospodarskog rasta ....................................................... 20

4.2. Utjecaj posrednika na broj turistikih dolazaka ............................................................ 21

4.2.1. Turistiki promet u Hrvatskoj ................................................................................. 21

4.2.2. Profil turista koji dolaze u Hrvatsku ....................................................................... 24

4.3. Znaaj organiziranih dolazaka za hrvatski turizam ....................................................... 27

5. PROVEDENO ISTRAIVANJE O MEUZAVISNOSTI TUROPERATORA I

TURISTIKIH AGENCIJA .................................................................................................... 28

5.1. Ciljevi istraivanja ......................................................................................................... 28

5.2. Metodologija istraivanja i uzorak ................................................................................ 28

5.3. Rezultati istraivanja ..................................................................................................... 30

6. TUROPERATORI NA HRVATSKOM TURISTIKOM TRITU ................................. 33

 6.1. Turistika agencija Kompas Zagreb d.d., Ede Murtia 4, 10 000 Zagreb ..................... 33

6.2. Putnika agencija Eklata d.o.o, Osjeka 11, 21 000 Split ............................................. 34

6.3. Adriatica.net, I. Krnjavoga 1, 10 000 Zagreb .............................................................. 36

6.4. Turistika agencija Atlas d.d, I. Krnjavoga 1, 10 000 Zagreb ..................................... 37

7. ZAKLJUAK ...................................................................................................................... 38

8. LITERATURA ..................................................................................................................... 40

Prilozi ....................................................................................................................................... 42

POPIS SLIKA....................................................................................................................... 42

POPIS TABELA................................................................................................................... 43

POPIS GRAFIKONA ........................................................................................................... 44

Saetak

Zavrni rad je koncipiran u nekoliko cjelina. U prvom dijelu se istie vanost

turoperatora i turoperatorskog poslovanja. U drugom dijelu, pod nazivom nastanak i razvoj
turistikih agencija i turoperatora, govori se o razvoju organiziranog posredovanja u
turizmu, o nastanku i razvoju turistikih agencija u Europi i svijetu te o razvoju agencijskog
poslovanja i turoperatora u Hrvatskoj. Trei dio, funkcije turoperatora na turistikom tritu,
odnosi se na definiranje termina turoperator, razlike izmeu turistike agencije i turoperatora
te osnovne funkcije turoperatora. U etvrtom se dijelu razmatra o ulozi turoperatora u
razvoju turizma Hrvatske, iznosi se profil posjetitelja te se vri analiza doprinosa turizma u
ukupnom gospodarstvu. Peta cijelina sadri istraivanje autora zavrnog rada u svrhu
otkrivanja meuzavisnosti poslovanja turoperatora i turistikih agencija na turistikom
tritu u Hrvatkoj. esti dio sadri turoperatore, kao dio turistike ponude, koji se nalaze na
hrvatskom turistikom tritu. U zakljuku se istiu problemi vezani uz turoperatorsko
poslovanje u Hrvatskoj te se iznose mogua rjeenja problema.

Kljune rijei: turoperator, funkcije turoperatora, organizirano posredovanje, turistika

ponuda Hrvatske, turoperatori na hrvatskom tritu
Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

1. UVOD

Turizam je najvea migracijska pojava ne samo dananjice nego i openito u povijesti

ovjeanstva. Iza takve sve ee spominjane tvrdnje ne stoji samo puko fiziko kretanje
ljudi, kako bi to na prvi pogled izgledalo prema podacima... (Vukoni, Kea ,2001:18)

Pojava fenomena slobodnog vremena i brojna tehnoloka dostignua koja su mijenjala

uvjete ivota cjelokupnog ovjeanstva doprinosili su i abnormalnom razvoju turizma.
Turizam u svim svojim fondovima poprima ogromno i drugaije znaenje nego to je to bilo
prije. Zahvaljujui drutvenim prilikama suvremenog doba, sve se vie javlja potreba i svijest
kod ljudi da putuju u razliite svrhe, od poslovnih putovanja pa sve do putovanja kojima je
cilj oputanje i uivanje u prirodi, otkrivanje novih destinacija, upoznavanje kulture
odreenog kraja i sl. Zahvaljujui tim imbenicima dolo je do omasovljavanja organiziranih
turistikih putovanja. Masovni turistiki promet ukazuje na injenicu da tradicionalne
turistike agencije s tradicionalnim formama i nainom rada nee moi ozbiljnije konkurirati
na novonastalom turstikom tritu. Javlja se potreba za novim gospodarskim subjektom i
novim oblikom posrednikog djelovanja u turizmu koji e biti u stanju zadovoljiti zahtjevnije
potrebe potencijalnih i stvarnih turistikih putnika. Javljaju se turoperatori, kao najsnaniji
organizatori putovanja na turistikom tritu. Kako bi unaprijedili svoje turistike proizvode
zapoinju proces zakupljivanja hotelskih lanaca, zrakoplovnih kompanija i ostale
infrastrukture koje su na bilo koji nain povezane s turizmom. Turoperatori daju ogroman
doprinos razvoju turizma, odnosno cjelokupnog gospodarstva u svim zemljama diljem svijeta.
Zajedno s turizmom predstavljaju vrlo bitnu sastavnicu procesa svjetske globalizacije. S
obzirom na mo utjecaja turoperatora na turistika kretanja, oni su snani promotori turizma.
Turoperatori znaajno doprinose razvoju i unapreenju ukupne turistike ponude receptivne
zemlje, inzistiranjem na sadraju i kvaliteti koju trite krajnjih kupaca trai. Kao takvi vrlo
su vaan imbenik uspjenog poslovanja turistike destinacije.

Osnovna svrha rada je prikazati povijesni put razvoja, osnovne funkcije i ulogu koju
turoperatori imaju na turistikom tritu te predstaviti neke turoperatore koji djeluju u
Hrvatskoj. Takoer e se obratiti pozornost na profil posjetitelja koji dolaze u Hrvatsku i
iskazati odnos izmeu organiziranog i individualnog naina putovanja te istaknuti
meuzavisnost turoperatora i turistikih agencija u ukupnom turistikom poslovanju.

Meimursko veleuilite u akovcu 1

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

2. NASTANAK I RAZVOJ TURISTIKIH AGENCIJA I

TUROPERATORA

2.1. Nastanak i razvoj organiziranog posredovanja u putovanju

Prvi zaeci u povijesti posredovanja i organiziranja putovanja temeljeni su na

organizaciji putnih ureda u Rimskom Carstvu (Cursus Publicus), a kasnije se razvija
potanska prijevozna sluba, najprije u Francuskoj, a kasnije u ostaloj Europi, od sredine 16.
do sredine 19. stoljea.

Razvoj organizacija i posredovanja u putovanjima razvijao se zahvaljujui drutvenom

napretku, a veliku ulogu je imala i masovna izgradnja prometnih putnih pravaca i prijevoznih
sredstava. Kao rezultat toga, u Francuskoj se pojavio prvi ured za informiranje i posredovanje
tzv. Bureau d'Adresses ''Coq d'Or'' (Zlatni pijetao) koji se bavio organiziranjem i
iznajmljivanjem koija, konja ili mazga, obavljanjem surezervacije smjetaja na putu i u
odreditu i sl. Broj ovakvih ureda, koji su pruali usluge organiziranja i posredovanja, znatno
se poveava u 18. stoljeu u Francuskoj, Engleskoj, Italiji i Njemakoj. Dobili su naziv
''enterpreneurs'' to na francuskom jeziku znai poduzetnik.

Najpoznatiji poduzetnik tog vremena zasigurno je bio G. A. Galigani, koji je proirio

asortiman uobiajenih usluga i nudio korisne savjete vezane uz putovanje. Za te je poslove
posjedovao itaonicu u Parizu, koja je sadravala informacije koje su bile nune za putovanja,
kao npr: putopisi, vodii, bilteni, vozni redovi i drugo. Galigani je takoer pokrenuo i svoj
asopis Galignanis Masenger i dnevni bilten pod nazivom Stranger's Diary u kojima su se
nalazile razliite informacije - od voznih redova, imena hotela ili prenoita, graninih
formalnosti i sl. (avlek, 1998:29)

Zahvaljujui migracijama Europljana u prekomorsku Ameriku ubrzao se razvoj

posrednikih ureda, iz razloga da to vei broj emigranata organizira svoje putovanje, imajui
pritom mogunosti za pribavljanje putnih isprava i prijevoznih karata, te su u te svrhe
osnivani posebni putniki uredi tzv. ''Reisebroi'' (putnika agencija). (avlek, 1998:29)

U Engelskoj se 1822. godine pojavio prvi specijalizirani posrednik putovanja. Rije

je o Robertu Smartu, za kojeg se smatra da je postao prvi agent za putovanja parobrodom, koji
je organizirao putovanja u razliite luke bristolskog kanala i u glavnom gradu Irske, Dublinu.

Meimursko veleuilite u akovcu 2

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Svi ti oblici organizacije putovanja bili su odraz drutveno-ekonomskog i tehnolokog

stupnja razvitka i napretka toga razdoblja. Turizam se javlja kao najnoviji drutveno -
ekonomski fenomen koji e se sve vie i vie razvijati na osnovama kreativnosti novih
poslovnih ljudi i poduzetnika.

Razvojem kapitalizma vrlo brzo je rastao i broj bogatih, ali i sve vei i brojniji
kapaciteti, odnosno mjesta koja pruaju mogunosti razliitog vida zabave. Na taj se nain
razvio tip engleskog putnika dokoliara. ''Taj tip putnika sluio je kao uzor drutvenog
ponaanja cjelokupnoj europskoj buroazijskoj klasi''. (Alfier, 1994:25)

Na temelju ovih izneenih injenica od izuzetne je vanosti da se pojavi i razvije

poduzetnik - inovator koji e sve to povezati u jedinstvenu cjelinu - organizirano turistiko
putovanje.

2.2. Thomas Cook - prvi organizator grupnih turistikih putovanja

Thomas Cook (1808. - 1892.) se bavio razliitim zanimanjima. Bio je vrtlarski

pomonik, stolarski zanatlija, baptistiki propovjednik, misionar, a posebno se zalagao i
isticao kao borac protiv alkoholizma.

Slika 1. Thomas Cook

Izvor: (http://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Cook#mediaviewer/File:Thomas.Cook.jpg, pristupljeno,

14. 04. 2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 3

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Kao tajnik Saveza antialkoholiarskog drutva, Cook je 1841. imao zadatak

organizirati godinji kongres Saveza drutva. Imao je elju privui to vei broj sudionika, ali
je znao da kongres sam po sebi nije tako atraktivan. Budui da je eljeznica u to vrijeme
plijenila svojom atraktivnou, imao je izrazito domiljatu ideju te je stupio u pregovore sa
eljeznikom kompanijom ''Midland'' da za njegove sudionike kongresa (Gardijan, 2002:12):

1. pripremi posebnu kompoziciju vlaka,

2. po niim (povlatenim) i pristupanim cijenama,
3. da u skladu s engleskom tradicijom u cijenu ukljui i serviranje popodnevnog aja.

5. srpnja 1841. godine Cookova ideja biva uistinu ostvarena. U povijesti turizma taj
datum oznaava prvo organizirano turistiko putovanje s unaprijed odreenim programom i
kalkulacijom putovanja. (avlek, 1998:30)

Odaziv na izletu i Skuptini bio je iznenaujui, odazvalo se ak 570 ljudi, pa je to

Thomasa Cooka potaknulo u osnivanje prve putnike agencije koju je nazvao ''Cook''. Bio je
izrazito sposoban organizator, to dokazuje injenica da mu eljeznika poduzea u ono
vrijeme nisu mogla osigurati dovoljan broj vagona koliko je sam Cook zahtijevao da bi
mogao realizirati svoj posao. Poslovanje njegove agencije je izrazito brzo i sve vie
napredovalo. Godine 1851. za vrijeme svjetske izlobe u Londonu, Cookova je agencija
uspjela dovesti nevjerojatnih 165 000 posjetitelja iz Midlanda i Yorkshirea.

Mrea Cookovih putnikih agencija i poslova ubrzano se irila gotovo cijelim svijetom
i rezultat toga je bio preko 1 700 otvorenih radnih mjesta. Godine 1872. mijenja prvotno ime
putnike agencije u ''Cook and Son'', a vrhunac Cookove organizacije ostvaruje se osnivanjem
poslovne banke koja je suraivala s Cookovim putnikim ekom i kreditnim pismima.
(Vukoni, 1997:25)

Tako je poslovanje bilo zaokrueno u tri osnovne cjeline: turistiko - agencijsko,

bankarsko i brodsko poslovanje.

Cook je dao velik doprinos u razvoju turizma i to na nain da je (Gardijan, 2002:14):

putovanje kao staru ''pojavu'' preoblikovao u novi turistiki proizvod,

na jednom se mjestu nudi paket usluga vezanih uz putovanje, to je putovanju dalo
ogromno znaenje, odnosno novo ekonomsko obiljeje - veu upotrebnu vrijednost,

Meimursko veleuilite u akovcu 4

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

kao inovator i izrazito sposoban poduzetnik stvorio nove kupce i novi proizvod
(trite), to je cilj svake gospodarske djelatnosti,
stvorio posredniko - poduzetniku organizaciju, odnosno preteu suvremenih
organizacijskih oblika u turizmu

Kompanija na poetku 20. stoljea uvodi i organizira novi oblik putovanja oko svijeta
brodovima. Pojavom zrakoplova prva je organizirala specijalni let 1927. godine iz New Yorka
u Chicago, gdje se odravao boksaki me za titulu svjetskog prvaka. 1977. ova kompanija je
zapoljavala oko 10 000 radnika u 672 ureda i imala je rasporeenih 171 predstavnitava u
137 zemalja diljem svijeta. (Gardijan, 2002:14)

2.3. Nastanak i razvoj putnikih agencija u Europi i svijetu

Nakon Thomasa Cooka, odnosno nakon njegovog sve uspjenijeg poslovanja,

zapoela je ekspanzija i drugih poduzetnika glede osnivanja putnikih agencija. Njegov
primjer ih je nagnuo da se i ostali poduzetnici diljem svijeta okuaju u ovakvom poslovanju.
Rezultat svega toga je masovno osnivanje putnikih agencija po zemljama (Gardijan,
2002:14-19):

Velika Britanija

U Engleskoj se javlja mnotvo agencija, a najjaa konkurencija Cookovoj agenciji bila

je agencija ''Dean and Dawson''. Krajem 19. stoljea poinju se osnivati i druge agencije, kao
to su ''John Frame'' i ''SirHenry Lunn''. Godine 1872. osnovano je putniko udruenje ''The
Polytechnic Tour'', iz kojeg se kasnije ''rodila'' nova putnika agencija ''Polykechere Tours'',
poznata po izrazitoj poslovnoj brizi za zadovoljstvo putnika. U Londonu je 1881. osnovana
agencija ''Frames Tours'' Ltd, koja je bila u vlasnitvu mnogobrojnih hotela. Danas vodee
turistike kompanije u Velikoj Britaniji su: ''Thomson Holidays'', ''Global'', ''Blue Sky'',
''Cosmos'', ''Cook and Son'', ''British Airways'' i dr.

Francuska

Prva turistika agencija u Francuskoj datira iz 1873. godine sa sjeditem u Lyonu pod
nazivom ''Agence Lubin''. Prva osnovana agencija u Parizu bila je ''Grand Voyages Georges
les Bourgeois'', a osnovana je tek 1898. godine. Velike agencije, koje su kasnije nastale i

Meimursko veleuilite u akovcu 5

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

poele djelovati u turistike svrhe, su: ''Havas Tourisme'', ''Wagono-lts'', ''Bureaux de

Tourisme SNCF'' i dr.

Njemaka

Prva putnika agencija u Njemakoj nastala je 1868. godine, a osnovao ju je Karl

Stengen. Do kraja 19. stoljea osnovano je mnotvo agencija, a najpoznatije su bile
''Amtliches Bayerches Reisebro'' te ''Norddeutscher Lloyd''. Njemaka sedamdesetih godina
postaje vodea emitivna europska zemlja, to je rezultat osnivanja brojnih turistikih agencija
tako da ih krajem 20. stoljea ima vie od tisuu.

Italija

U Italiji se prva putnika agencija javlja 1887. godine na inicijativu Massimiliana

Chiaria koji je bio vlasnik tvrtke Pianna Parucca. Poetkom 20. stoljea Chiari i G.
Sommariva izvrili su proces spajanja svojih agencija u najveu i najpoznatiju u Italiji koja je
djelovala pod imenom ''Chiari - Sammariva''. Kasnije su se u velikom broju razvile i druge
velike agencije kao to su: '' Compagnia Italiana per il Turismo'' (CIT), ''Pier Busseti'', ''STES''
i dr.

Austrija

Turistiki vrlo poznata Austrija je relativno kasno dobila svoju prvu turistiku
agenciju. Prva agencija se zvala ''sterreichisches Verkehrsbur'' (OUB), sa sjeditem u
glavnom gradu Beu, a osnovana je tek krajem 1917. godine. Te je iste godine osnovana jo
jedna putnika agencija pod nazivom ''Tiroler Landesreisebur'', a osniva joj je bio Henrich
Rohn.

Skandinavske zemlje

U skandinavskim zemljama prvu putniku agenciju nije osnovao njihov dravljanin,

ve je to uinio Englez Thomas Bennet 1850. godine. Prva agencija u vedskoj bila je
''Nyman und Schultz'', osnovana 1861. godine u glavnom gradu Stockholmu. Najstarija
osnovana putnika agencija u Finskoj je ''Finland Reisbureau'' osnovana 1897. ''Dansk
Rejsebureau'' osnovana je 1901. i to je prva danska putnika agencija, a poznata je po tome
to je ve nakon godinu dana uspjeno organizirala 36-dnevno putovanje u Egipat. Agencijsko
poslovanje u Nizozemskoj razvilo se zahvaljujui vodeim pediterskim poduzeima ''Lissone
Lindemann'' u Haagu 1876. i ''Hoyman and Schuurman'' u Amsterdamu 1911. godine.
Meimursko veleuilite u akovcu 6
Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

SAD

Za nastanak i razvoj putnikih agencija u SAD-u najzaslunija je kompanija

''American Express Company'' (AMEXCO). Ogromna potranja za putnikim uslugama te
izrazito veliki interes za zaradom potaknuli su vlasnike AMEXCO-a da 1909. u Londonu
osnuju prvu putniku agenciju, a 1915. istu i u svojoj zemlji - Americi. Danas je ona od
globalnog znaenja jer predstavlja lanac turistikih agencija rasprostranjenih po cijelom
svijetu, a samo u Europi zapoljava preko 7 000 ljudi u vie od 190 poslovnica.

Juna Amerika

Prva agencija u Junoj Americi osnovana je u Rio de Janeiru pod imenom ''Casa
Banca Ria Behar'' 1928. godine. Sljedea agencija ''Entidad de Kajes Educaticas Sociales'',
koja otvara svoje filijalne poslovnice u veim junoamerikim aglomeracijama odnosno
gradovima, osnovana je u Buenos Airesu.

Azija

Europske i amerike trendove u razvijanju putnikih agencija pratile su i azijske

zemlje. Na azijskom kontinentu prva agencija se pojavljuje 1900. godine u Bombayui, a
djelovala je pod nazivom ''Jenna and Co''. Na inicijativu japanskih dravnih eljeznica 1912.
godine u Japanu je osnovana prva putnika agencija. Po uzoru na SAD, i u Japanu su postojali
putniki biroi, a jedan od njih je ''Welcome Society'', koji je osnovan 1893. godine.

2.4. Nastanak i razvoj putnikih agencija u Hrvatskoj

Prvo organizirano putovanje u naim krajevima bilo je ono koje su organizirali J. i C.

Mihailovi 1863. godine u Graz i Be, a sastojao se u sljedeem (Gardijan, 2002:21):

prijevoz eljeznicom Zagreb Graz Be i natrag,

prijevoz do mjesta smjetaja i natrag,
smjetaj s podvorbom,
putovanje je trajalo osam dana (od 29. travnja do 6. svibnja)

Meimursko veleuilite u akovcu 7

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

To je ujedno bilo prvo promotivno i poticajno putovanje odnosno prethodnica

putovanja za sva sljedea koja se javljaju iste godine (iz Graza u Sisak i Trst), a koja su
obuhvaala vonju Transkim zaljevom i posjet Postojnskoj jami.

U 19. stoljeu se javljaju razliita drutva koja su posredovala pri iznajmljivanju soba
posjetiteljima u turistikim mjestima. Tek poetkom 20. stoljea se javljaju nove zamisli,
kreativnosti, razliite aktivnosti i nove ideje, a izmeu ostaloga pojavljuje se svijest o potrebi
da se osnuje prva domaa putnika agencija. To je i uinjeno, ali na inicijativu ''Drutva za
promet stranaca'' 1911. godine. Na Kongresu Drutva 30. prosinca 1920. u Zagrebu stvoreni
su svi preduvjeti i temelji za osnivanje domae turistike agencije, te je ujedno izneeno
nekoliko zanimljivih ideja (Reetar, 1997:31):

da se osnuje savez kupalita, banja, klimatskih mjesta i slino,

da se osnuje savezno tijelo za unaprjeenje prometa stranaca,
da se stranim turistima dopusti ulazak u zemlju bez posebnih dozvola,
da se koncesija za prodaju eljeznikih karata odobri samo drutvima za promicanje
prometa strancima.

Godine 1923. osnovana je ''Zajednica drutava za unapreenje turizma'' pod imenom

''Putnik d.d.'', a tada je i potpisan ugovor sa ondanjim ''Ministarstvom saobraaja'', u kojem
se ishodila koncesija za prodaju eljeznikih karata izvan zgrada u kojima su djelovale
eljeznice. Zahvaljujui tome, poela je djelovati prva putnika agencija na hrvatskom
prostoru. (Gardijan, 2002:21-22)

Do Drugog svjetskog rata ''Putnik'' je imao izrazito dobro razvijenu mreu poslovnica,
njih ak 38, ali nisu bile samostalne i neovisne. S poetkom rata ''Putnik'' prestaje djelovati, a
njegove je poslove na prostoru cijele NDH preuzela nova putnika agencija ''Croatia put'' sa
sjeditem u Zagrebu.

Po zavretku Drugog svjetskog rata ''Putnik'' ponovno aktivira svoje djelovanje,

obnavljajui sve svoje prijeratne poslovnice u sreditima republika i pokrajina. Godine 1950.
Izvrio se proces predaje poduzea radnicima i na temelju samoupravljanja javlja se
decentralizacija ''Putnikovih'' filijala. Osnivaju se nove poslovnice ''Putnika'' sa sjeditem u
Zagrebu, Splitu i Dubrovniku i na taj nain postaju prve samostalne putnike agencije, a
ostale poslovnice postaju dijelovi novostvorenog republikog ''Putnika''. U Hrvatskoj od 1951.
godine nastaju prve samostalne turistike agencije.

Meimursko veleuilite u akovcu 8

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Pratei trendove, zagrebaki ''Putnik'' 1. prosinca 1963. izvruje proces udruenja s

''Centroturistom'' i nastaje nova agencija pod nazivom ''Generalturist'' (kasnije im se pripaja i
''Turist''). Poduzee za saobraaj putnika i turista ''Putnik'' Dubrovnik, kao samostalno
poduzee 1962. godine mijenja svoj naziv u ''Atlas'' Dubrovnik. Kasnije se otvaraju i druge
agencije, meu kojima treba naglasiti sljedee: ''Dalmacijaturist'' u Splitu, ''Sunturist'' u Zadru,
''Arenaturist'' u Puli, ''KvarnerExpres'' u Opatiji i mnoge druge.

ezdesetih godina dogaaju se znaajne promjene na turistikom tritu, pojavljaju se

''veletrgovci'' u turizmu - turoperatori koji putem turistikih agencija plasiraju svoje turistike
aranmane na turistiko trite. Domae agencije, sukladno svjetskim trendovima, zapoinju s
procesom prilagodbe novoj koncepciji poslovanja i bave se organizacijom turistikih
aranmana u svoje ime i za svoj raun.

Atlas je prvi koji se 1970. godine pojavljuje na domaem tritu i poinje nuditi paket
- aranmane. Iste godine zbog velikog opsega posla osniva prvog domaeg turoperatora u
svom sastavu pod nazivom ''ATLAS - AIRTOURS'' sa sjeditem u Zagrebu. Uinak prvog
hrvatskog turoperatora je od ogromnog znaenja za turizam Hrvatske, budui da je ve 1978.
godine u njegovoj organizaciji na odmor u zemlju i inozemstvo otputovalo ak 70 000 turista
s podruja bive Jugoslavije. Ovakav koncept su kasnije pokuale oponaati i druge agencije,
ali naalost bez znaajnijeg uspjeha. (Gardijan, 2002:25)

Dvadesetih godina pozitivne demokratske promjene i privatna inicijativa imaju za

posljedicu otvaranje velikog broja malih turistikih agencija. Treba naglasiti da je njihove
poslovne anse, kao i anse ostalih velikih agencija, naruila i bitno ugrozila ratna agresija na
Hrvatsku.

8. sijenja 1992. osnovano je ''Udruenje hrvatskih turistikih agencija'' (UHTA), koje

kasnije biva preimenovano u ''Udruenje hrvatskih turistikih putnikih agencija'' (UHPA).
HGK je osnovala ''Hrvatsku udrugu putnikih agencija'', a istodobno je osnovana i ''Udruga
nezavisnih putnikih agencija Hrvatske'' (UNPAH).

Na poetku 21. stoljea turizam doivljava nagli procvat te kao takav prerasta u
vodeu djelatnost, a konkurencija meu turistikim subjektima postaje sve vea i ozbiljnija.
Hrvatske agencije moraju pratiti i usvajati svjetske trendove, stalno podizati kvalitetu i postii
diferenciranost hrvatskog turistikog proizvoda kako bi opstale u budunosti.

Meimursko veleuilite u akovcu 9

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

2.5. Nastanak i razvoj turoperatora u Hrvatskoj

Pojava novih integracijskih procesa: Velika poduzea poveavaju svoj udio na tritu
na tri razliita naina: unutranjim rastom, integracijom i konkurentskim odstranjivanjem
slabijih rivala. (Horvat, 1984:24), koji su zahvatili turizam na globalnoj razini, ima veliki
odraz na Hrvatsku, koja kao receptivna turistika zemlja ima potrebu (Gardijan, 2002:26):

da dio turoperatorskih prihoda iz poslovanja na svom teritoriju ostvari sama u

odnosu na svoja poduzea i
da smanji ovisnost svojeg turizma o turoperatorima za koje Hrvatska
predstavlja samo jednu od svjetskih destinacija

Tako se 1981. pojavljuje prva specijalizirana turoperatorska organizacija, koja je

promovirala i predstavljala hrvatsku turistiku ponudu, a to je ''Bemextours''. Osnovali su ga
''Banca della Svizzera Italiana'' iz Lugana, koja je ujedno imala veinski udjel od 57%, i ''Ina
Commerce'' iz Zagreba, s udjelom od 43%. (Gardijan, 2002:26)

Ubrzo ''Bemextours'' uspijeva osnovati organizacijske jedinice diljem Europe, tako da

1984. ima svoje filijalne poslovnice u Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Belgiji, Njemakoj,
vicarskoj, Austriji, Italiji i Francuskoj. ''Bemextours'' je u Europi sa svojim organizacijskim
jedinicama ostvario suradnju s preko 20 000 turistikih jedinica. Kao specijalist za Hrvatsku,
''Bemextours'' je na turistikom tritu nudio irok program odmora na jadranskoj obali i
otocima, u planinskim podrujima i centrima uz jezera, a promoviran je i odmor za
privlaenje naturista i nautiara.

Godine 1985. ''Ina Commerce'' prestaje biti suvlasnikom ''Bemextoursa'' te je iste

godine osnovan novi turoperator ''Inatours'', koji odmah uspostavlja poslovne kontakte na
svim vanijim europskim turistikim tritima. Naalost, u nedostatku adekvatne organizacije
te sposobnih i strunih kadrova, ''Inatours'' je prestala djelovati za samo est mjeseci. Iste
godine ''Ina'' je ponovno ulagala u ''Bemextours'' ali se dvije godine kasnije pojavljuju
problemi kada ''Ina'' preputa vlasnitvo ''Fondu za privatizaciju''. Ugasile su se jedinice u
Belgiji 1994., 1996. u Italiji (Travelclub), u Slovakoj, Njemakoj i vicarskoj 1997. i
Nizozemskoj 1998. godine (Phoenix Yahanties). Na tritu su i dalje ostali jedino
''Bemextours'' Pariz, ''Bemextours'' Prag, ''Adria reisen'' u Beu, i ''I.D. Riva Tours'' na

Meimursko veleuilite u akovcu 10

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

tritima Njemake, Belgije i Nizozemske te ''Misir Reisen'' na tritu Njemake. (Gardijan,

2002:27)

3. TUROPERATORI NA TURISTIKOM TRITU

3.1. Pojmovno odreenje termina turoperator

Termin turoperator je nastao u razdoblju izmeu 1950. i 1960. godine, a uvjetovan je

razvojem meunarodnog, odnosno suvremenog turizma. Kako Antunac navodi, vrlo je
vjerojatno da se taj izraz u praksi poeo koristiti izmeu pedesetih i ezdesetih godina, jer se
objanjenje nalazi u ''Travel and Tourism Encyclopedia''. (Antunac, 1991:22)

Pojavio se zbog rastuih potreba putnika i dosegnutih tehnikih uvjeta za organizaciju

zrakoplovnih paualnih putovanja - putovanja po jedinstvenoj cijeni, za jo nepoznate kupce.
Pojam turoperator se poeo koristiti u Velikoj Britaniji i dolazi od engleske rijei tour, to u
prijevodu znai kruno putovanje, turneja, putovati, te od rijei operator, to znai onaj koji
djeluje, djelatnik, poduzetnik. U doslovnom prijevodu ''touroperator'' oznaava fiziku ili
pravnu osobu koja ''stvara'', ''proizvodi'', tj. kreira turu.

. Za definiciju pojma ''turoperator'', kao i za definiciju turizma, vrijedi izreka: ''Koliko

autora, toliko i definicija.'' (Hunziker, W. i Krapf, K., 1942. navedeno u avlek, 1998:52).
Zajedniko mnogobrojnim definicijama turoperatora je proizvodnja odnosno kreiranje tura.
Kod definiranja pojma turoperator vano je obratiti pozornost na najvanije karakteristike
njegovog poslovanja, a to su: kreiranje i organiziranje paualnih putovanja na veliko i za jo
nepoznate korisnike. Srodno tome, autori navode sljedee definicije:

''Turoperator (engl. tour operator; wholesale tour operator, tour wholesaler,

wholesaler, packager; njem. Reiseveranstalter) je gospodarski subjekt koji objedinjavajui
usluge razliitih ponuaa kreira i organizira paualna putovanja na veliko u svoje ime i za
svoj raun za jo nepoznate kupce, te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih
prihoda. Turoperator kao trgovac/organizator putovanja na veliko kupuje u svoje ime i za svoj
raun usluge razliitih nositelja, te ih meusobno sastavlja i kombinira kreirajui jedinstven
proizvod koji prodaje na tritu nepoznatim kupcima u paualnoj cijeni, gotovo u pravilu
neizravnim putem, koristei pri tome najee tuu prodajnu mreu. U obavljanju tog posla

Meimursko veleuilite u akovcu 11

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

turoperatoru u cjelosti pripada zarada, odnosno on snosi rizik za mogui gubitak.''

(http://www.poslovniturizam.com/rjecnik/turoperator/36/, pristupljeno 06.05.2014.)

''Turoperator je pojam za organizatora putovanja koji se bavi dominantno zakupom

kapaciteta, posebice prijevoza i smjetaja, i koji zbog velikog broja rezervacija (zakupa)
postie manju cijenu po jedinici, a to mu omoguuje postizanje konkurentne cijene za cijeli
aranman.'' (Vukoni, 1994:50)

U turistikoj literaturi turoperatori se jo nazivaju i ''Tour veletrgovci'':

''Tour veletrgovci slau putnike aramane koji obino ciljaju na trite turistikih
putnika. Ti aramani obino ukljuuju prijevoz i smjetaj, ali mogu ukljuivati i obroke,
prijevoz na kopnu i zabavu. U stvaranju aramana tour veletrgovac ugovara sa zrakoplovnim
tvrtkama i hotelima odreeni broj sjedala i soba, dobivajui popust na koliinu. Veletrgovac
takoer sreuje prijevoz izmeu hotela i zrane luke. Maloprodajni putniki agenti prodaju
ove aramane.'' (Kotler, Bowen, Makens, 2001:505)

Definicija prema Nevenki avlek glasi: ''Gospodarski subjekt koji objedinjavajui

usluge razliitih ponuaa kreira i organizira paualna putovanja na veliko u svoje ime i za
svoj raun za jo nepoznate kupce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor svojih
prihoda.'' (avlek, 1998:53)

3.2. Vrste turoperatora

Vrste turoperatora koji danas djeluju na turistikom tritu rezultat su mnogobrojnih

prilagodbi uvjetima turistikog trita te brojnih imbenika suvremenog i organiziranog
poslovanja. Oni se meusobno razlikuju i najee se govori o velikim, srednjim i malim te o
turoperatorima specijalistima, koji su fokusirani na odreenu turistiku destinaciju. Mnogi
autori u turistikoj teoriji dijele turoperatore na razliiti nain, no veini je trite glavni
kriterij podjele turoperatora po vrstama. Nevenka avlek turoperatore dijeli prema dva
trina kriterija (avlek, 1998:112):

Prema ciljnom tritu:

1. turoperatori orijentirani na domae trite,

2. turoperatori orijentirani na strano trite, te

Meimursko veleuilite u akovcu 12
Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

3. ''incoming'' - domicilni turoperatori s paket - aranmanima za inozemnu klijentelu.

Prema obuhvatu trita potranje:

1. univerzalni turoperatori (generalisti), i

2. turoperatori specijalisti.

Youel smatra da se turoperatori mogu podijeliti u 4 kategorije (Youel, 1994:11-13):

turoperatori za masovno trite

turoperatori specijalisti
turoperatori orijentirani na domae trite
incoming turoperatori

3.3. Funkcije turoperatora na turistikom tritu

Paket - aranman je najvaniji element o kojem ovisi uspjenost poslovanja

turoperatora, a njegova kompleksnost i znaaj zahtijevaju pomnu analizu i anganman ostalih
marketinkih aktivnosti, koje omoguuju njegovo plasiranje i prodaju na turistikom tritu.
Zbog toga se funkcije turoperatora na turistikom tritu veu s kreiranjem, organiziranjem te
prodajom turistikih paket aranmana. Funkcije turoperatora koje se pojavljuju na tritu uz
paket aranman su sljedee (avlek, 1998:62):

1) funkcija formiranja turistikog paket - aranmana,

2) funkcija prodaje paket - aranmana na tritu,

3) funkcija promocije paket - aranmana,

4) funkcija zatite turistikih potroaa,

5) uloga koordinatora i realizatora interesa ponuaa te korisnika turistikog proizvoda.

Uspjeno djelovanje navedenih funkcija mogue je jedino ako se one meusobno

usklade na nain da donose trini uspjeh, prodaju i na kraju profit za turoperatora.

Meimursko veleuilite u akovcu 13

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

1. Formiranje turistikog paket - aranmana ini osnovnu funkciju turoperatora.

Ova funkcija zaduena je za kreiranje turistikih tura odnosno paket - aranmana. Prema
Sidney Perez i Michaelu Eastu, to je paket - aranman odnosno ''unaprijed aranirana
kombinacija ne manje od dvaju sljedea elemenata, prodana ili ponuena na prodaju po
jedinstvenoj cijeni, kad usluge traju due od 24 sata ili ukljuuju jedno noenje:

prijevoz,
smjetaj,
ostale turistike usluge nevezane s transportom i smjetajem i koje ine znaajan
dio paket - aramana''. (avlek, 1998:63)

Izrada paket - aranmana ukljuuje jo organizirani prijevoz, smjetaj, ostale turistike

usluge nevezane s transportom i smjetajem, koje ine jedinstvenu cjelinu, odnosno dio paket
- aranmana.

2. Promocija paket - aranmana na turistikom tritu je od presudne vanosti.

Paket - aranman je turistiki nematerijalni proizvod kojeg se prije kupnje ne moe niti
vidjeti, niti opipati, stoga je osnovni zadatak turistike promocije informiranje potroaa o
turistikom proizvodu i uvjeravanje na kupnju. Rije je o izuzetnoj kompleksnoj aktivnosti
koja je, za razliku od promocije materijalnih proizvoda, vremenski ograniena iz razloga to
se turistiki aranmani turopertora ne mogu uskladititi. Za turoperatora osnovni cilj
promocije je pridobivanje potroaa te iniciranje kupnje njegovih turistikih proizvoda.
Osnovna zadaa promocije u turizmu je: informiranje, uvjeravanje i podsjeanje, odnosno
utjecanje na ciljanog kupca te odravanje pozitivnog imida turistikih subjekata na
turistikom tritu. (avlek, 1998:73)

3. Prodaja paket - aranmana turoperatora ima svoje specifinosti na tritu.

Turistiki proizvod se bitno razlikuje od obinog materijalnog proizvoda, jer se proces kupnje
obavlja u mjestu boravka samih turista, a konzumacija proizvoda se odvija na sasvim drugom
mjestu. Neke od specifinosti turistikog proizvoda su: neopipljivost, nemogunost
skladitenja, heterogenost i nedjeljivost proizvodnje od potronje. Turistiki proizvod moe
poprimiti materijalan oblik izradom kataloga aranmana. elja svakog turoperatora je da to
vei broj potencijalnih klijenata dobije njihove kataloge, jer na taj nain imaju vee
mogunosti prodati svoje proizvode. U praksi turoperatori koriste dva osnovna naina
distribucije i to su (avlek, 1998:87):

Meimursko veleuilite u akovcu 14

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

- izravna (direktna) distribucija, odnosno vlastita prodaja i

- neizravna (indirektna) distribucija odnosno prodaja putem posrednika.

4. Zatita turistikih potroaa zapoinje prije poetka koritenja samog aranmana i

u tome se oituje specifinost turoperatskog poslovanja. Zadatak turoperatora je kreirati i na
tritu plasirati proizvod koji e u najmanju ruku biti u skladu s oekivanjima kupca.
Turoperatori moraju itekako brinuti o interesima i eljama svojih kupaca jer na taj nain tite
vlastite interese i dugorone interese svojih klijenata. ''Turoperator je ispunio svoju obavezu
prema klijentu ako je stupanj ostvarenja zadovoljstva klijenata vei ili jednak stupnju
oekivana zadovoljstva.'' (avlek, 1998:97)

5. Uloga koordinatora i realizatora interesa ponuaa te korisnika turistikog

proizvoda oituje se u odluci potroaa da koristi proizvode i usluge turoperatora, jer time
tedi svoje slobodno vrijeme i novac. U elji da pridobiju to vei broj poslovnih partnera na
strani ponude i potranje, turoperatori su postepeno prerasli u zastupnike njihovih elja i
interesa. Pridobivi povjerenje klijenata u organiziranju i provoenju odmora, turoperatori su
na sebe preuzeli ogromnu odgovornost glede ispunjenja svih zahtjeva i oekivanja klijenata.
U tom smislu: ''turoperator je postao sudionikom humanizacije kvalitete odmora svojih
klijenata i tu je u drutvenoj sferi jedna od njegovih najznaajnijih uloga''. (avlek, 1998:108)

3.4. Razlike izmeu turoperatora i putnikih agencija

U turistikoj praksi i u turistikoj teoriji jasno se razlikuje turoperator od turistikih

agencija i zbog toga je nastala izrazita potreba za odvajanjem tih pojmova. injenica da je
veina suvremenih turoperatora do 1960. godine poslovala kao turistika agencija govori da je
turoperator upravo nastao iz putnike agencije.

Zahvaljujui novim ekonomskim, drutvenim i tehniko - tehnolokim uvjetima,

turoperator se izdvojio u posebnog gospodarskog i pravnog subjekta te izvrio proces
prilagodbe s aktualnim globalnim trendovima i promjenama na turistikom tritu.

Za obavljanje svojih poslova kreiranja, organiziranja i prodaje turistikih aranmana

turoperatori rezerviraju ili zakupljuju potrebne kapacitete na veliko. Turoperatori svoje
aranmane stvaraju za veliki broj nepoznatih kupaca, a prodaju ih naelno po relativno niim

Meimursko veleuilite u akovcu 15

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

cijenama od onih koje bi se postigle individualnim nainom rezerviranja. Ovakvim nainom

poslovanja, turoperatori na turistikom tritu djeluju kao ''trgovci na veliko'', za razliku od
turistikih agencija, koje na tritu djeluju kao ''trgovci na malo''. Zahvaljujui obavljanju tog
posla, turoperatoru u cjelosti pripada zarada, odnosno on snosi rizik i za eventualni gubitak.
Turoperator je poduzetnik u pravom smislu zato to ostvaruje koristi i snosi sve rizike u
poslovanju.

Turistike agencije, za razliku od turoperatora, na tritu u svoje ime, ali za tui raun
prodaju usluge razliitih nositelja turistikih usluga i na temelju toga zaraunavaju agencijsku
proviziju. Budui da prodaju tue usluge neposredno kupcima, bez zakupa unaprijed,
turistike agencije ne snose rizik.

''Turistike agencije, za razliku od turoperatora, na tritu u svoje ime, ali za tui raun
prodaju usluge razliitih nositelja turistikih usluga (ugostitelja, prometnika, turoperatora i
dr.). Za tu posredniku uslugu turistike agencije ostvaruju agencijsku proviziju.'' (Gardijan,
2001:54)

Pored toga to turoperatori imaju vlastiti prodajni lanac turistikih agencija, oni
surauju i sa samostalnim turistikim agencijama, a kako ta veza funkcionira prikazano je na
slici 2.

Slika 2. Odnos turoperatora i turistike agencije prema klijentima

Izvor: avlek, N.: Turoperatori i svjetski turizam. Golden Marketing, 1998, str. 57

Meimursko veleuilite u akovcu 16

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Razlika izmeu turistike agencije i turoperatora najizraenija je u dominantnosti

posrednikih funkcija kod turistikih agencija i dominantnosti organizatorske funkcije kod
turoperatora (kao to je prikazano u tablici br. 1). Ipak, iako kod turistikih agencija
prevladava posrednika funkcija, one danas sve vie na zahtjev svojih klijenata organiziraju
razliite aranmane. Neke vee turistike agencije istovremeno se pojavljuju u funkciji i
organizatora i prodavaa. Najpoznatije agencije ovog tipa u svijetu su: ''American Express'',
''Carloon Wagonlit Travel'' i dr.

Tabela 1. Osnovne razlike izmeu turoperatora i turistikih agencija

Izvor: avlek, N.: Turoperatori i svjetski turizam. Golden Marketing, 1998 god., str. 61

U tabeli br. 1 su istaknute glavne razlike izmeu turoperatora i turistikih agencija i

jasno je vidljivo da turoperatori imaju sloeniju organizacijsku strukturu i da je obujam
njihovog poslovanja znatno vei od turistikih agencija.

Meimursko veleuilite u akovcu 17

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

4. ULOGA TUROPERATORA ZA RAZVOJ TURIZMA REPUBLIKE

HRVATSKE

Hrvatska obiluje atraktivnim turistikim potencijalom i zahvaljujui tome njezin

turizam ima mogunost da se razvija i posluje tokom cijele godine. Za produljenje turistike
sezone od presudne je vanosti suradnja s turoperatorima, koji imaju ogromnu mo utjecaja
na podizanje imida Hrvatske kao privlane i jedinstvene turistike destinacije te privlaenje
turista iz svih krajeva svijeta, u odnosu na trenutno stanje gdje ogromni udio u turistikim
dolascima i noenjima ine turisti koji dolaze iz europskih zemalja. Do sada u razvoju turizma
Hrvatske turoperatori nisu znaajnije sudjelovali, a to potvruje i injenica da i dalje u
Hrvatsku preko 60% turista dolazi individualnim nainom, dok se manje od 40% turista
koristi organiziranim nainom dolaska. ''U ukupno ostvarenim noenjima u Hrvatskoj je
dvostruko vie noenja turista koji individualno organiziraju svoje putovanje (64%) od
noenja turista koji stiu organizirano.'' (Hrvatski turizam u brojkama, broj 4/ 2013:13,
http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2013-Broj-04.pdf,
pristupljeno 13.05.2014)

U daljnjem nastavku obrazloit e se mogunosti koje hrvatski turizam ima u daljnjem

razvoju, te njegov sveukupni znaaj za cjelokupni gospodarski rast. Predstaviti e se turistiki
promet po upanijama, te navesti iz kojih drava posjetitelji najvie dolaze. Prikazat e se
utjecaj turistikih posrednika na turistike dolaske u Hrvatskoj, te opisati koji je profil
posjetitelja u Hrvatskoj.

4.1. Razvojne mogunosti hrvatskog turizma

Hrvatski turizam prate problemi kao to su sezonalnost, nedovoljna kvaliteta i niski

raspon usluga, mala prosjena potronja, nedovoljno obrazovani kadar te visoki trokovi rada
i kapitala. Osnovni cilj razvoja turizma Republike Hrvatske jest njeno pozicioniranje kao
izuzetno kvalitetne turistike destinacije Mediterana, Europe i svijeta.

Da bi se to uspjelo postii, potrebna je politika razvoja turizma koja podrava razvoj

novih oblika turistike ponude i turistikih proizvoda, zatim kreiranje prepoznatljivog imida
turistikih destinacija i regija Hrvatske, te ukupno podizanje razine kvalitete pruanja

Meimursko veleuilite u akovcu 18

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

smjetajnih i ugostiteljskih usluga u sektoru turizma, kao i ostalih segmenata u sklopu

turistike ponude uz zatitu prirodnog okolia i ouvanje kulturno-povijesne batine, odnosno
temeljiti odrivi razvoj turizma Hrvatske.

U buduem razvoju hrvatskog turizma vana je i zajednika suradnja svih dionika

turistike destinacije (javni sektor, hotelijerska poduzea, turoperatori te lokalno
stanovnitvo). ''Da bi se osigurao razvoj Hrvatske kao konkurentne turistike zemlje, potreban
je usklaen rad svih sudionika, javnih i privatnih, na svim razinama. Svi sudionici hrvatskog
turizma okupljeni oko jasne zajednike vizije, moraju djelovati zajedno i koordinirano na
uklanjanju prepreka ka ispunjenju stratekih ciljeva.''

(http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20%20finalna%2
0verzija.pdf , pristupljeno 25.5.2014.)

Turistiko trite je izrazito dinamino i konkurentno, stoga je prilogodba i usvajanje

svjetskih trendova izuzetno vaan imbenik. Opstanak na tritu je uvjetovan praenjem
suvremenih turistikih trendova koji u prvi plan stavljaju zadovoljstvo turista. Posljednjih
nekoliko godina na turistikom tritu raste potranja turista za selektivnim, odnosno
specifinim vrstama turizma. Od presudne je vanosti da se hrvatski turistiki proizvod
nastavi razvijati pratei suvremene trendove kretanja inozemne turistike potranje, ali uz
potovanje regionalnih specifinosti.

Hrvatska ima vrlo atraktivan turistiki potencijal, kojeg treba intenzivnije valorizirati
s ciljem stvaranja prepoznatljivog identiteta turistike ponude, ime bi se potaknula ozbiljnija
konkurentnost i olakalo pozicioniranje na turistikom tritu. Bogatstvo kulturnog naslijea,
ljepota krajolika, netaknuta priroda i izrazito ugodna klima temeljni su okvir koji e, uz razvoj
visokokvalitetnog smjetaja, bogate ponude, sadraja za zabavu i rekreaciju, te vrhunske
usluge, omoguiti Hrvatskoj da postane privlana za ''suvremene turiste''.

''Ve je u najranijem razdoblju razvoja turizma uoeno da ljudske aktivnosti koje

rezultiraju turistikom potronjom, stvaraju ekonomske efekte i imaju vrlo jak utjecaj na
gospodarski razvitak pojedinih turistikih mjesta.'' (Prijevec, 1998:107)

Kako bi proces razvoja turistike ponude destinacije bio uspjean, bitno je aktivno
sudjelovanje svih poslovnih i privatnih subjekata vezanih za taj prostor, od privatnih
pruatelja usluga i malih obrtnika, do hotelijera, lokalnih turistikih agencija, predstavnika
inozemnih agencija i turoperatora, javnih poduzea te lokalne vlasti.
Meimursko veleuilite u akovcu 19
Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

4.1.1. Uloga turizma u poticanju gospodarskog rasta

U posljednjih desetak godina zabiljeen je rast hrvatskog turistikog prometa, to

potvruje injenica da turizam postaje sve bitnija komponenta i aktivni generator razvoja
hrvatskog gospodarstva. Turizam je jedan od najvanijih imbenika zapoljavanja te
najvaniji kanal deviznog priljeva. Tabela br. 2 pokazuje prihode i rashode prema razlozima
putovanja u treem tromjeseju 2013. godine.

Tabela 2. Prihodi i rashodi prema razlozima putovanja u treem tromjeseju 2013. godine (izraeno u
milijunima eura)

Izvor: Institut za turizam, (Hrvatski turizam u brojkama, 2013:15)

(http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2013-Broj-04.pdf)

U treem tromjeseju 2013. godine neto prihod na stavci ''2. Putovanja - turizam
(netoprihod) iznosio je 4.337 milijuna eura, to je oko 5% vie od neto prioda u treem
tromjeseju 2012. godine. Prihodi od pruanja usluga turistima i putnicima u Hrvatskoj
iznosili su 4.518 milijuna eura i u odnosu na tree tromjeseje u 2012. godini predstavlja rast
za 4,5%. Na strani rashoda je pad od 11%. Smanjenje rashoda posljedica je smanjenja
trokova hrvatskih graana na poslovnim i privatnim putovanjima u inozemstvo (stopa
promjene je 11%). Ukupni rashodi u treem tromjeseju iznosili su oko 181 mil. eura.

Meimursko veleuilite u akovcu 20

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

4.2. Utjecaj posrednika na broj turistikih dolazaka

Turoperatori imaju velik utjecaj na usmjeravanje turistikih kretanja, no u hrvatskom

turistikom prometu udio organiziranih dolazaka je znatno manji u odnosu na individualne
dolaske. Razlog tome jest nedovoljna zastupljenost turoperatora na hrvatskom turistikom
tritu. Unazad dvadeset godina, turoperatori su znaajnije djelovali nego danas. Domovinski
rat je negativno djelovao na cjelokupni turizam Hrvatske. Utjecao je na stagniranje razvoja
turistike ponude i na izbjegavanje od strane turoperatora koji su se u to vrijeme fokusirali na
ostale konkurente s podruja Mediterana. U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je,
zahvaljujui velikim naporima, uspjela postii blagi rast organiziranog naina putovanja.

4.2.1. Turistiki promet u Hrvatskoj

Velika veina turista u Hrvatskoj (njih ak 93%) dolazi cestovnim prijevozom, no

zbog sve vee pojave niskotarifnih prijevoznika na svjetskom turistikom prometu, u blagom
je usponu putovanje zrakoplovom (s 2,8% u 2009. godini, na 3,8% u 2012. godini)

Tabela 3. Nain dolaska i organizacija putovanja (2012. godina)

Izvor: Dravni zavod za statistiku, analiza komercijalnog turistikog prometa u HR (Ministarstvo turizma
Republike Hrvatske, 2012:3) (http://www.mint.hr/UserDocsImages/2012-turist-p-analiza.pdf, pristupljeno
14.05.2014.)

U tablici se moe zamijetiti da prevladavaju turisti koji se koriste cestovnim

prijevozom i to na nain da individualno organiziraju svoje putovanje (62% posto svih
dolazaka).
Meimursko veleuilite u akovcu 21
Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

U 2013. godini kod individualnog organiziranja putovanja je zabiljeeno 7,7 milijuna

dolazaka (rast 5,3%) i ostvareno je 42 milijuna noenja (rast 4,3 %), dok je kod organiziranih
putovanja zabiljeen broj od 4,8 milijuna dolazaka (rast 4,8 %) s ostvarenih 22,8 tisua
noenja (rast 1.8%). (Ministarstvo turizma, http:// www.mint.hr/UserDocsImages/140228-
tpromet-013sl.pdf , pristupljeno 15.05.2014.)

Slijedi tablica 4. u kojoj je prikazan turistiki promet po upanijama. Moe se

primijetiti da na sedam primorskih upanija najvea koncetracija turistikih noenja iznosi
ak visokih 96%.

Tabela 4. Noenja turista prema upanijama u 2012. godini

Izvor: Dravni zavod za statistiku, analiza komercijalnog turistikog prometa u HR (Ministarstvo turizma
Republike Hrvatske, 2012:3) (http://www.mint.hr/UserDocsImages/2012-turist-p-analiza.pdf, pristupljeno
14.05.2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 22

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

U 2012. godini najvei turistiki promet ostvaren je u Istarskoj upaniji. U toj upaniji
zabiljeeno je 38%. Sve turistike upanije zabiljeile su poveanje turistikih noenja za
otprilike 5%. Velik dio kontinentalnih upanija zabiljeio je rast turistikog prometa (oko
1%). Pad noenja zabiljeen je u Sisako - moslavakoj, Varadinskoj, Virovitiko -
podravskoj, Poeko - slavonskoj, Osjeko - baranjskoj i Vukovarsko - srijemskoj upaniji. U
odnosu na prethodnu 2011. godinu, Zagreb je zabiljeio 5% vie dolazaka i 5,3% vie
noenja. (http://www.mint.hr/UserDocsImages/2012-turist-p-analiza.pdf, pristupljeno
16.05.2014.)

Najbrojniji gosti u 2012. su bili Nijemci, iji je broj dolazaka iznosio 1,9 milijuna
(rast 11,7%), a ostvarili su 13,9 milijuna noenja. Slijede ostale europske zemlje koje su
prikazane u tabeli broj 5.

Tabela 5. Strani turistiki promet u Hrvatskoj

Izvor: Dravni zavod za statistiku, analiza komercijalnog turistikog prometa u HR (Ministarstvo turizma
Republike Hrvatske, 2012:2) (http://www.mint.hr/UserDocsImages/2012-turist-p-analiza.pdf, pristupljeno
17.05.2014.)

Strani turstiki promet biljei rast u posljednjih etiri godine i to po stopi od 6,1% u
dolascima i 5,3% u noenjima. Najvie je rasla Njemaka po stopi od 7,8%, Austrija po stopi
od 6,3%. U pet navedenih zemalja po broju noenja u tabeli broj 5. jedino susjedna Italija
biljei negativnu stopu od 2,5%.

Meimursko veleuilite u akovcu 23

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

4.2.2. Profil turista koji dolaze u Hrvatsku

Na temelju istraivanja koje je proveo Institut za turizam TOMAS za ljeto 2010.

godine, ispitano je oko pet tisua ispitanika u Europi (na vie od 85 mjesta) o tome to ih
motivira da svoje godinje odmore i putovanja provedu u Hrvatskoj. Slijedi tabela br. 6, u
kojoj je iskazano to Europljane motivira da posjete Hrvatsku.

Tabela 6. Motivacija europskih stanovnika za posjet Hrvatskoj (u %)

Izvor: Institut za turizam, stavovi i potronja turista u Hrvastkoj (Tomas ljeto, 2010:14)
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf,
pritupljeno 20.05. 2014.)

Na temelju provedenog istraivanja moe se zamijetiti da se na putovanje u Hrvatskoj

Europljani najvie odluuju zbog pasivnog provoenja odmora, njih 75%. Neto malo turista
u Hrvatsku dolazi zbog novih iskustava i doivljaja ili gastronomije (oko dvadesetak posto).

Ono u emu Hrvatska mora poraditi jest raznovrsnija ponuda pruanja sportsko -
rekreativnih usluga, organizacija veeg broja dogaanja, bolja prezentacija kulturnih
znamenitosti kojih je u izobilju te pruanje usluga turizma u zdravstvene svrhe.

Na spomenutom istraivanju dobili su se podaci koji se odnose na izvore informacija

koje koriste stanovnici Europe prilikom odabira Hrvatske kao turistike destinacije. Na
grafikonu broj 1. se nalaze informacije koje su kljune.

Meimursko veleuilite u akovcu 24

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Grafikon 1. Izvori informacija za turiste u Hrvatskoj

Izvor: Institut za turizam, stavovi i potronja turista u Hrvastkoj (Tomas ljeto, 2010:16)
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf,
pritupljeno 20.05. 2014.)

Iz prikazanog grafikona moe se zakljuiti da je za posjetitelje koji planiraju posjetiti

Hrvatsku, najvanije zadovoljstvo prijanjim boravkom i to upuuje na injenicu da se turisti
koji su jednom bili u Hrvatskoj ponovno vraaju, to je rezultat njihovog zadovoljstva.
Takoer se iz grafikona moe zakljuiti da je vanost ostalih izvora informacija u blagom
padu.

Raste broj onih turista koji se sve vie vraaju u Hrvatsku kako bi provodili svoje
odmore, a toj spoznaji svjedoi provedeno istraivanje Instituta za turizam ''TOMAS'' za
ljetovanje 2010. U tabeli broj 7. je prikazano kolika je uestalost dolaska turista u Hrvatsku.

Meimursko veleuilite u akovcu 25

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Tabela 7. Uestalost dolaska inozemnih gostiju u HR izraena u postocima

Izvor: Institut za turizam, stavovi i potronja turista u Hrvastkoj (Tomas ljeto, 2010:12)
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf,
pristupljeno 20.05. 2014.)

Iz navedene tablice moemo zakljuiti kako Hrvatska ima turiste koji ju posjete vie
od est puta, to je itekako pozitivno.

Istraivanje je zabiljeilo da sve vie i vie dominiraju obiteljski dolasci, dok je broj
dolazaka individualnih gostiju zanemariv. Na grafikonu broj 2. prikazano je u kojoj mjeri
turisti dolaze s pratnjom u Hrvatskoj.

Grafikon 2. Pratnja turista na putovanju u Hrvatskoj

Izvor: Institut za turizam, stavovi i potronja turista u Hrvastkoj (Tomas ljeto, 2010:11)
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf,
pristupljeno 22.05.2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 26

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

4.3. Znaaj organiziranih dolazaka za hrvatski turizam

Dugi je niz godina organizirane turistike dolaske pratio negativan trend, sve do prije
dvije godine kad je taj trend dosegnuo tzv. nulu, a tek je 2010. godine nakon dugo godina
zabiljeen manji rast od priblino 2%.

Organizirani turistiki dolasci su vrlo vani za hrvatski turizam, kako bi on mogao

funkcionirati sukladno svjetskim trendovima, odnosno kako bi utjecao na smanjenje napetosti
''last minute'' ponude, kao i na istodobno poveanje sigurnosti rezervacija. Posebno su bitni za
punjenje turistikih kapaciteta u pred i postsezoni, ime najvie utjeu na produljenje
turistike sezone. Vanost organiziranog turistikog prometa se oituje u ostvarenju duih
boravaka u odnosu na individualni turistiki promet i u cijelosti se prijavljuje ostvareni
promet, tako da je sprijeena mogunost sive ekonomije.

Poznata je injenica da bez turoperatora i turistikih agencija nema uspjene pred

i postsezone, kao ni stabilnosti popunjavanja hotelskih objekata tijekom cijele godine. Stoga
je, s obzirom na trenutno stanje i karakteristike hrvatskog turizma i stanje koje vlada na
meunarodnom turistikom tritu, poveanje udjela organiziranog turistikog prometa jedan
od kljunih imbenika daljnjeg razvoja hrvatskog turizma.

''Budui da nitko ne porie injenicu da su turoperatori postali sinonim za masovni

turizam, moglo bi se zakljuiti da se tako izuzetno visok rast meunarodnih turistikih
dolazaka u velikoj mjeri moe pripisati procvatu turoperatskog poslovanja na vodeim
emitivnim tritima.'' (avlek, Matei, Ferjani Hodak, 2010:6-7)

Povezanost i meuovisnost hotelske industrije i turistikih agencija je preduvjet za

dugorono stabiliziranje i uspostavu partnerskih odnosa izmeu hotelske industrije,
turoperatora i domaih turistikih agencija.

Meimursko veleuilite u akovcu 27

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

5. PROVEDENO ISTRAIVANJE O MEUZAVISNOSTI

TUROPERATORA I TURISTIKIH AGENCIJA

5.1. Ciljevi istraivanja

Glavni cilj istraivanja je utvrditi koja je uloga turoperatora u promoviranju turistikih

proizvoda Hrvatske, da li turistike agencije prodaju vlastite proizvode (ako da, u kojoj mjeri i
kome) ili na turistikom tritu djeluju kao posrednici koji prodaju turistike proizvode,
odnosno paket - aramane turoperatora, te da li su istraivane turistike agencije u vlasnitvu
turoperatora ili su samostalne i neovisne. Cilj je takoer istraiti kakva je suradnja izmeu
turoperatora i turistikih agencija, koliko su turistike agencije zainteresirane da prodaju
proizvode turoperatora i da li su turoperatori zadovoljni poslovanjem turistikih agencija, te
koliko im je bitna uloga partnerstva na turistikom tritu. Istraivanjem se eli pokazati
koliko turistike agencije zajedno s turoperatorima ulau napore da promoviraju hrvatske
turistike destinacije i da li je taj broj vei ili manji od zastupljenosti ponude iznozemnih
turistikih proizvoda. Jedan od ciljeva je i odgonetnuti odnosno istraiti koliko su turoperatori
bitni za poslovanje turistikih agencija te koliko je postojanje samostalnih i neovisnih
turistikih agencija neophodno za ukupno poslovanje turoperatora i kolika je meuzavisnost
turoperatora i turistikih agencija.

5.2. Metodologija istraivanja i uzorak

Istraivanje je provedeno metodom intervjua. Za prikupljanje primarnih podataka

koriten je osobni razgovor, tj. dubinski intervju. Ispitane su turistike agencije u njihovim
uredima, a jedna je turistika agencija odgovarala na postavljena pitanja putem telefonske
mree, jer naalost nije imala slobodan termin u kojem bi se mogao provesti intervju.

Ukupno je postavljeno dvadesetak pitanja, uz neka potpitanja. Vremensko trajanje

intervjua bilo je izmeu 45 i 60 minuta.

Ukupno su ispitane etiri samostalne turistike agencije i jedna turistika agencija koja
je u neposrednom vlasnitvu turoperatora.

Meimursko veleuilite u akovcu 28

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Za potrebe istraivanja biran je namjerni uzorak poznavatelja turistikih agencija, i to

na nain da su ispitivane dvije putnike agencije i turoperator na prostoru Meimurske
upanije i dvije turistike agencije na prostoru Bjelovarsko - bilogorske upanije.

Istraivane turistike agencije:

Samostalne turistike agencije:

Turistika agencija: Adriat tours, akovec

Turistika agencija: Jakopi travel, akovec

Turistika agencija: Blagec, Bjelovar

Turistika agencija: Molnar travel, Bjelovar

Turistika agencija u vlasnitvu turoperatora:

Turistika agencija: Kompas, akovec

Sastavljena pitanja za provoenje intervjua:

1. Da li ste upoznati s pojmom turoperator?

2. Da li znate koja je razlika izmeu turoperatora i putnikih agencija?
3. Koje vrste turoperatora poznajete?
4. Za koje turoperatora ste uli u HR?
5. Za koje turoperatore ste uli u svijetu?
6. Da li znate koji je turoperator najznaajniji u svijetu?
7. Da li poslujete kao samostalna turistika agencija ili ste u vlasnitvu turoperatora?
8. Da li prodajete svoje turistike proizvode ili proizvode turoperatora?
9. U kojoj mjeri prodajete proizvode turoperatora?
10. Proizvode kojih turoperatora prodajete?
11. Koliko zaraujete zahvaljujui turoperatorima?
12. Da li poslujete s kojim turoperatorom van zemlje?
13. Da li kreirate vlastite turistike proizvode?
14. Koliko je u vaoj ponudi zastupljena ponuda hrvatskih turistikih destinacija?
15. U kojoj mjeri promovirate i nudite turistike proizvode inozemnih trita?

Meimursko veleuilite u akovcu 29

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

16. Smatrate li turoperatore bitnima u ukupnoj turistikoj ponudi u zemlji?

17. Koliko je Hrvatska zastupljena kao dio turistike ponude u inozemnim
turoperatorima?
18. Smatrate li turoperatore pozitivnim imbenikom u promociji hrvatske turistike
ponude?
19. Da li smatrate da bi utjecaj turoperatora u budunosti trebao biti znatno vei u HR?
20. Smatrate li da bi vei utjecaj turoperatora u budunosti smanjio sezonalnost turizma u
HR?

5.3. Rezultati istraivanja

Od pet turistikih agencija koje su ispitivane (od kojih je jedna u vlasnitvu

turoperatora), svaka od njih je znala openite informacije o turoperatorima. Sve su se putnike
agencije sloile da su turoperatori megaagencije koje zakupljuju velike kapacitete u turizmu
i zahvaljujui tome djeluju na irokom tritu krajnje turistike potronje. Na pitanje koje
turoperatore poznaju u Hrvatskoj, sve turistike agencije spomenule su imena dvaju
turoperatora, a to su: Kompas i Atlas. Samo je jedna od turistikih agencija spomenula jo
turoperatora pod nazivom: Sunani odmor. Nakon poznatih turoperatora u Hrvatskoj,
uslijedilo je pitanje o turoperatorima u svijetu. Sve turistike agencije navele su: TUI i
Thomas Cook. Jedna od turistikih agencija spomenula je i turoperatora iz susjedne Slovenije
pod nazivom: Palma turoperator.

Sve istraivane turistike agencije posluju na nain da prodaju turistike proizvode

turoperatora i one su na neki nain turistike agencije partneri koji surauju s
turoperatorima. Jedna od turistikih agencija je i u neposrednom vlasnitvu turoperatora, dok
su ostale samostalne, ali su naglasile veliku ulogu turoperatora u svom poslovanju, jer najvei
dio profita ostvaruju provizijom koju zaraunavaju turoperatorima kao rezultat prodaje
njihovih turistikih proizvoda. Jedna od turistikih agencija naglasila je da najvie s
turoperatorima surauje u zimskim mjesecima jer, kako navode, ljeti su u veoj mjeri same
sposobne kreirati turistike proizvode i plasirati ih na tritu. Ta jedna turistika agencija ima
svoje autobuse i stoga ima smanjene trokove prijevoza turista, odnosno putnika to im, kako
navodi djelatnica, ide u prilog. Takoer, navodi da njihova generalna direktorica ima izrazito
veliku pregovaraku mo i da je sposobna poslovna ena te da im upravo to omoguuje da i

Meimursko veleuilite u akovcu 30

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

oni zakupljuju manje kapacitete, kao npr. hotele, restorane i druge objekte i na taj nain
postanu manje ovisne o turoperatorima, ali ne zanemaruju suradnju koju imaju s
turoperatorima.

Od pet turistikih agencija, etiri ih se izjasnilo kako vie od 70% svoje zarade
ostvaruju zahvaljujui turoperatorima jer oni direktno posluju za njih, promoviraju i nude
njihove turistike proizvode. Jedna turistika agencija izjasnila se kako zahvaljujui
turoperatorima ima manje od 50% zarade. Odnos zarade turistikih agencija zahvaljujui
turoperatorima prikazan je na grafikonu br. 3.

Grafikon 3. Postotak zarade turistikih agencija zahvaljujui turoperatorima

Izvor: izrada autora na temelju provedenog istraivanja

Tri turistike agencije kreiraju vlastite turistike prizvode i one su najvie fokusirane
tijekom ljetnjeg perioda, kada je aktualno kretanje i potranja turista na Jadranu. Van ljetne
sezone ove tri turistike agencije kreiraju i najee organiziraju dvodnevna putovanja, ali ti
turistiki proizvodi imaju zanemariv utjecaj na cjelokupno poslovanje i ponovno naglaavaju
da razlog svojeg postojanja i financijske odrivosti duguju turoperatorima, ije proizvode i
aramane nude na turistikom tritu.

Samo dvije turistike agencije, od kojih je jedna u neposrednom vlasnitvu

turoperatora, surauju sa ostalim turoperatorima van zemlje. Najee su to europski
turoperatori, od kojih su najznaajniji TUI i Gruber. Najvie surauju iz razloga jer TUI i

Meimursko veleuilite u akovcu 31

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Gruber promoviraju svoje prozvode europskih destinacija hrvatskim turistima putem

nacionalnih turistikih agencija koje djeluju u Hrvatskoj.

Turistika agencija koja je u vlasnitvu turoperatora iznosi injenicu kako je u

Hrvatskoj suradnja izmeu samostalnih turistikih agencija i turoperatora na prihvatljivoj
razini. Jedini problem koji iznose jest taj da se previe turistikih agencija i turoperatora u
Hrvatskoj (pogotovo u kontinentalnom djelu Hrvatske) fokusira na odvlaenje turista van
zemlje, umjesto da se vie preusmjere prihvatom turista u Hrvatskoj. Da je ta informacija
tona, svjedoi injenica u kojoj od pet turistikih agencija koje su istraivane, ak njih etiri
oko 60% svoje ponude temelje na tome kako hrvatskim stanovnicima ponuditi odmor u
inozemstvu, dok jedna turistika agencija ima vie od 50% ponuda koje su preusmjerene na
privlaenje turista da svoje odmore provedu u Hrvatskoj, kao to je i prikazano na grafikonu
br. 4.

Grafikon 4. Ponuda hrvatskih turistikih agencija izvan i unutar Hrvatske

Izvor: izrada autora na temelju provedenog istraivanja

Na grafikonu je vidljivo kako su turistike agencije u velikoj mjeri usmjerene na

odvlaenje hrvtaskih turista izvan zemlje, umjesto da svoju promociju preusmjere na
zadravanje hrvatskih turista u Hrvatskoj. Jedino jedna turistika agencija nema tu tedenciju,
ve je fokusirana na prodaju turistikih proizvoda koje su pozicionirane na hrvatskom
turistikom tritu.

Meimursko veleuilite u akovcu 32

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

6. TUROPERATORI NA HRVATSKOM TURISTIKOM TRITU

6.1. Turistika agencija Kompas Zagreb d.d., Ede Murtia 4, 10 000 Zagreb

''Kompas'' je turoperator u sklopu tvrtke Kompas d.d., koji na tritu nudi irok spektar
proizvoda, od paket - aranmana za putovanja u sve svjetske destinacije, arter letova za
Mediteran i daleke destinacije, kao i programe za jadranske destinacije.

Proizala je od od biveg "Kompas autobusnog i turistikog drutva", osnovanog 1951.

godine. Tvrtka je 1991. godine pretvorena u dioniko drutvo, iji su dioniari preteno
Kompasovi zaposlenici.

Sastoji se od 20 tvrtki, 6 predstavnitava i jednog franiznog ureda ''Kompas

International Travel Network'', koji se sastoji od 47 agencija u 20 europskih i drugih drava,
ukljuujui SAD i Kanadu. Dio njihove meunarodne mree je MOA ''Mediterranean
Operators Association'' (Udruenje mediteranskih agencija), koje su se specijalizirale za
destinacijski menadment u vodeim mediteranskim zemljama.

Ovaj turoperator ima vie od 400 visokokvalificiranih i iskusnih strunjaka u podruju

turizma i te strunjake smatraju najvrijednijim kapitalom kojeg posjeduju. ''Kompas'' se na
turistikom tritu pozicionirao kao specijalist za receptivne i inicijativne poslove u sredinjoj
i istonoj Europi. Glavna receptivna trita su Hrvatska, Slovenija, eka, Austrija, Maarska,
Italija, Njemaka, Poljska i Francuska, a glavna inicijativna trita su Slovenija, Njemaka,
Velika Britanija, Italija, SAD te zemlje Beneluxa.

Ukupni promet u 2003. godini iznosio je preko 145 mil. eura, a broj putnika se
poveao na preko 600.000 (ukupno na receptivnim i inicijativnim tritima).
(http://www.kompasdmc.com/cprofilecro.asp?j=cro&menu=profil, pristupljeno 26.05. 2014.)

Uprava Kompasa u Hrvatskoj se danas nalazi u Poreu, iz razloga jer je upravo ovaj
grad jedan od najznaajnijih turistikih regija u Hrvatskoj. Glavne poslovne aktivnosti
Kompasa su poslovi u receptivnom i destinacijskom menadmentu, te organizacija kongresa i
incentiva. U Zagrebu se iz specijaliziranog ureda koordiniraju poslovne aktivnosti u
organizaciji kongresa i incentiva. Mrea poslovnica, koja je rasprostranjena u svim znaajnim
gradovima i regijama na jadranskoj obali, rezultat je profesionalne i pouzdane kvalitete usluga

Meimursko veleuilite u akovcu 33

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

kako za poslovne klijente, tako i za turiste u cijeloj Hrvatskoj. Poslovnice djeluju jo u:

Zagrebu, Umagu, Novigradu, Poreu, Rovinju, Puli, Opatiji, Zadru, Splitu, Makarskoj i
Dubrovniku.

Na slici broj 3. je prikazan reklamni pano na samom ulazu u zgradu, gdje djeluje
uprava Kompasa u Poreu.

Slika 3. Reklamni pano turistike agencije Kompas u Poreu

Izvor: (http://www.kronika.hr/images/stories/ABC/kompas_partizan_ploca.jpg, pristupljeno

26.05.2014.)

6.2. Putnika agencija Eklata d.o.o, Osjeka 11, 21 000 Split

Tvrtka ''Eklata'' osnovana je 1991. godine. Registrirana je kao kola stranih jezika i
putnika agencija, a specijalizirana je za edukaciju i turizam namijenjen djeci i mladima.
Njihov tim sastoji se od preko dvadeset iskusnih, mladih i visoko obrazovanih turistikih
djelatnika, pedagoga i edukatora koji kreiraju, nude i realiziraju individualne i grupne
aranmane djejeg i omladinskog turizma. Organiziraju internacionalne ljetne kampove u
Hrvatskoj - na Jadranu, pod zajednikim imenom, Camp Eklata. Radi se o meunarodnom
projektu, gdje okupljaju djecu od 8 do 16 godina starosti u programima aktivnog provoenja
ljetovanja, a gdje se djeci i mladima, uz kupanje u moru i druenju s ostalom djecom, pruaju
edukativni sadraji, odnosno pohaanje kole stranih jezika.

Meimursko veleuilite u akovcu 34

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Nekada kultno sisako djeje odmaralite u mjestu Zaostrog na makarskoj rivijeri, 31.
svibnja 2008. godine opet je otvorilo svoja vrata djeci i mladima. Struna komisija
nadlenoga upanijskog ureda, nakon detaljnog pregleda kompletno obnovljenog objekta,
opreme i inventara, dala je dozvolu za poetak rada, i time pruila mogunost kvalitetnijeg
ljetovanja djece i mladih. Nekadanje odmaralite ezdesetih godina preraslo je u vii oblik
turistike ponude i danas djeluje kao hostel pod imenom - Hostel Eklata.
(http://www.eklata.com/ , pristupljeno 27.05.2014.)

''Hostel Eklata je specijalizirani hotel za djecu i mlade i posebno je prilagoen

njihovim potrebama. Lociran je na samoj plai te je kao takav jedinstveni hotel za mlade u
Hrvatskoj'' (http://www.hosteleklata.com/hr/2/o-nama, objavljeno 27.05.2014)

Njihov tim se sastoji od preko dvadeset visoko obuenih komercijalista, vodia,

pratitelja i animatora koji osmiljavaju, nude i realiziraju sve oblike kolskih putovanja.

Ovaj turoperator je vrlo vaan na hrvatskom turistikom tritu jer je orijentiran na

odreeni profil klijenata, na djecu i mlade kojima na turistikom tritu nudi najoptimalnije
uvjete za edukativni rad, sportsku rekreaciju, glamuroznu zabavu i leerna prijateljska
druenja, poglavito za organiziranje terenske nastave u prirodi, izlete u zadravom okoliu i sl.
Na slici broj 5 je prikazan izgled hotela.

Slika 4. Izgled hostela Eklata

Izvor: (http://www.hosteleklata.com/hr/2/o-nama, pristupljeno 28.07.2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 35

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

6.3. Adriatica.net, I. Krnjavoga 1, 10 000 Zagreb

''Adriatica.net'' je najvei online turoperator u regiji koji svoje proizvode plasira putem
interneta, a posjeduje i urede u Hrvatskoj, ekoj, Poljskoj, Italiji i Sloveniji. Na internet
portalu nudi se mogunost koritenja 11 svjetskih jezika, kojima se slui i visoko educirana
sluba, koja je na raspolaganju korisnicima 7 dana u tjednu, 24 sata dnevno.
''Www.adriatica.net'' najposjeenija je hrvatska web stranica s vie od 12 milijuna posjetitelja
godinje,koja nudi najiru ponudu putovanja i svih ostalih usluga vezanih uz putovanje.

Adriatica.net grupa razvila se 2000. godine iz online turistike agencije

www.adriatica.net, koju je osnovao Marko Vojkovi, izvrni direktor poslovanja (CEO) i
predsjednik Uprave adriatica.net grupe. Prvo vee proirenje je nastupilo 2004. godine,
spajanjem s ''Atlas Airtoursom'', jednim od prvih turoperatora u Hrvatskoj.

Njihova strategija se temelji na: ''...pozicioniranju Hrvatske kao destinacije i

razotkrivanju svih njenih ari i ljepota, kako domaim tako i stranim gostima. irokim
spektrom proizvoda i usluga kreiramo jedinstveni mozaik Hrvatske kao brenda naglaavajui
njenu batinu, ljepote i budunost''.(http://www.adriatica-group.net/about_hr.htm, pristupljeno
28.05.2014.)

Na slici broj 5. je prikazan logo tvrtke Adriatica net.

Slika 5. Logo tvrtke adriatica.net

Izvor: (http://turisticke-agencije.net/agencija/adriatica-net/, pristupljeno 29.05.2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 36

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

6.4. Turistika agencija Atlas d.d, I. Krnjavoga 1, 10 000 Zagreb

''Atlas'' je najpoznatija turistika agencija u regiji u sektoru organiziranih putovanja i

svih vrsta turistikih usluga. Atlas je osnovan u Zagrebu 1970. godine te s godinama postaje
jedan od najmonijih regionalnih turoperatora i najbolji domain na preko 400 svjetskih
odredita. Ima najbolju ponudu odmora i putovanja, iskusne predstavnike i najduu tradiciju
obrazovne vodike slube.

Promoviraju se na vrlo originalan nain: ''Kao najvei domai organizator putovanja

Atlas brine da va odmor u svakom trenutku bude vrijedan vaih snova. Odaberite neki od
arter programa u podruju Mediterana ili Hrvatske, autobusnih i city-break tura diljem
Europe, turistikih paket - aranmana na egzotinim destinacijama, zimskih praznika i
skijakih aranmana, poslovnih putovanja, putovanja za starije''(http://www.atlas.hr/o-
nama/o-atlas-d-d.htm, pristupljeno 30.05.2014.)

Atlasova strategija stavlja naglasak na izrazito blisku suradnju s kupcima i poslovnim

partnerima, organiziraju strune radionice, razmjenjuju znanja i iskustava i stalno usavravaju
i obogauju svoju turistiku ponudu.

Iznos temeljnog kapitala iznosi 151.790.799,30 kuna, uplaen u cijelosti i podijeljen

na 3.285.996 redovnih dionica na ime, bez nominalnih iznosa. Predsjednik uprave je Ivan
Gade, a predsjednik nadzornog odbora je Hrvoje Balent.

Imaju ak etiri sjedita u Zagrebu: u Areni centru, Teslini, hotelu Westin i na

Zrinjevcu, a svoje sjedite van Zagreba pronali su u Osijeku i Splitu. Na slici broj 6 je
prikazan logo znak tvrtke.

Slika 6. Logo tvrtke Atlas

Izvor: (http://www.atlas.hr/atlas-plus-putovanja.htm, pristupljeno 30.05.2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 37

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

7. ZAKLJUAK

U dananjem vremenu sve vei broj ljudi se ukljuuje u neki oblik putovanja i to
predstavlja veliku vanost turizma i smatra se da e taj trend u budunosti ubrzano i sve vie
rasti. Tijekom povijesti, putnike agencije su se prilagoavale uvjetima i zahtjevima
posjetitelja i rezultat toga je mnotvo novo otvorenih putnikih agencija. Ubrzo iz putnikih
agencija stvaraju se turoperatori koji su uinili veliki iskorak glede organiziranja putovanja.
Turoperatori poinju zakupljivati velike kapacitete, primjenjivati visoku tehnologiju, a sve to
s jednim ciljem da maskimalno zadovolje potrebe svojih klijenata.

Hrvatska kao turistika zemlja, obiluje prirodnim ljepotama, drutvenim resursima,

povijesnim graevinama, gastronomijom, ali sve to, naalost, nije dovoljno da bi se potaknuo
znaajniji turistiki promet. Da bi stvorili jedinstveni turistiki proizvod od presudne je
vanosti uloga turoperatora. Ta je uloga u razvijenijim zemljama svijeta puno vea u odnosu
na Hrvatsku i to je ono to se mora promijeniti, eli li Hrvatska ozbiljnije konkurirati na
emitivnim turistikim tritima. Naime, u Hrvatskoj jo uvijek prednjai broj onih posjetitelja
koji svoje putovanje organiziraju individualno. Iako je posljednjih godina zabiljeen rast
posjetitelja koji svoja putovanja organiziraju putem posrednika, taj broj je mali (svega 1,8%) i
Hrvatska kao turistika zemlja mora poduzeti znaajnije napore ne bi li promijenila tu
tedenciju. Najvanije od svega je ulaganje u promotivne aktivnosti jer Hrvatska naalost nije
dovoljno poznata kao receptivna turistika zemlja.

Turizam u Hrvatskoj ima ogromno znaenje, jer veliki dio inozemnih prihoda upravo
dolazi od posjetitelja izvan zemlje. Bez obzira na tu injencu Hrvatsku prate mnogi problemi
u turizmu, kao to su: sezonalnost, nedovoljna kvaliteta i niski raspon usluga, mala prosjena
potronja, nedovoljno obrazovani kadar te visoki trokovi rada i kapitala. Osnovni cilj razvoja
turizma Republike Hrvatske jest njeno pozicioniranje kao izuzetno kvalitetne turistike
destinacije Mediterana, Europe i svijeta. Za takvo pozicioniranje potrebna je izgradnja imida
Hrvastke kao zanimljive i privlane turitike destinacije. Tu sada do izraaja dolaze
turoperatori koji bi trebali realizirati taj cilj.

Hrvatska bi se, ponajprije, trebala orijentirati na elitni turizam jer masovni turizam
donosi profit, a elitni donosi i profit i ugled. Turoperatori kao specijalizirane turistike
jedinice mogu itekako pridonijeti tome da se Hrvatska razvije kao prepoznatljiva turistika

Meimursko veleuilite u akovcu 38

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

meka elitnog turizma. Brojni neiskoriteni otoci, hridi i uvale mogu postati inicijalni okida za
goste, odnosno posjetitelje s dubljim depom, tj. elitu.

Vano je napomenuti da je u Hrvatskoj adriatica.net vodei turoperator to svjedoi

injenica da je upravo njihova internetska stranica (''Www.adriatica.net'') najposjeenija u
Hrvatskoj s vie od 12 milijuna posjetitelja godinje, koja nudi najiru ponudu putovanja i
svih ostalih usluga vezanih uz putovanje.

Na temelju provedenog istraivanja moe se zakljuiti da je meuzavisnost turistikih

agencija i turoperatora na prihvatljivoj razini. Da na hrvatskom tritu nema turoperatora,
turistike agencije ne bi mogle rentabilno poslovati. Naime, one prodaju turistike usluge koje
kreiraju turoperatori, jer su oni trgovci na veliko i na temelju toga turistike agencije
zaraunavaju proviziju za obavljanje posrednike djelatnosti izmeu turoperatora i kupca
krajnje turistike potronje.

Najvei problem u poslovanju turoperatora i turistikih agencija, koji je dugorono i

problem ope gospodarske politike Hrvatske, jest promoviranje inozemnih destinacija i
kreiranje ponude na nain da se hrvatski turisti odvedu van zemlje. Ti turisti ostavljaju novac
u drugim receptivnim turistikim zemljama i na taj nain smanjuju ukupnu turistiku bilancu
Hrvatske.

U Hrvatskoj postoje turoperatori, ali njihova je uloga znatno manja, nego to bi trebala
biti, tome svjedoi injenica da i dalje sve vie i vie ljudi pristie individualnom
organizacijom putovanja. Turoperatori ne mogu sami od Hrvatske napraviti jedinstven i
prepoznatlji brend. Izuzetno im je potrebna podrka dravnih institucija, tu se u prvom redu
oekuje pomo Ministarstva turizma, Hrvatske turistike zajednice, lokalnih, regionalnih
vlasti i ostalih turistikih institucija. Samo se na taj nain moe promijeniti dosadanja loa
uloga turoperatora na hrvatskom turistikom tritu.

Meimursko veleuilite u akovcu 39

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

8. LITERATURA

Knjige:

1. Alfier, D., 1994. Turizam, Zagreb, Masmedija

2. Antunac I., 1991. Turoperatori i suvrmeni turizam, UT, br 7/8
3. avlek, N., 1998. Turoperatori i svjetski turizam, Zagreb, Golden markting.
4. Gardijan, P., 2002. Turistike agencije i turoperatori, ibenik, Visoka kola za
turizam.
5. Horvat B., 1984. Politika ekonomija socijalizma, Zagreb, Globus
6. Kotler, P., Bowen, J.T., Makens, J.C, 2011. Marketing u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i
turizmu, Zagreb, MATE d.o.o.
7. Prijevec, B., 1998. Ekonomska obiljeja turizma, Zagreb, Golden marketing.
8. Reetar M., 1997. Turistike agencije, Zagreb, Mikrorad
9. Youel R., 1994. Leisure and Tourism, Pitman Publishing, London
10. Vukoni, B., 1994. Turizam u susret budunosti, Zagreb, Mikrorad.
11. Vukoni, B., 1997. Turistike agencije, Zagreb, Mikrorad
12. Youel R., 1994. Leisure and Tourism, Pitman Publishing, London
13. Vukoni, B., Kea, K., 2001. Turizam i razvoj, Mikrorad, Zagreb

lanci:

1. avlek, N., Matei, I., Ferjani Hodak D., 2010. Pokretai inovacija u turizmu: neki
teoretski i praktini aspekti, Zagreb, Acta turistica.

Internet stranice:

1. Adriatica.net
(http://www.adriatica-group.net/about_hr.htm, pristupljeno, 28.05.2014.)
2. Adriatica.net Turistike agencije.net
(http://turisticke-agencije.net/agencija/adriatica-net/, pristupljeno 29.05.2014.)
3. Analiza komercijalnog turistikog prometa u HR 2012. Ministarstvo turizma
(http://www.mint.hr/UserDocsImages/2012-turist-p-analiza.pdf, pristupljeno
14.05.2014)
4. Atlas

Meimursko veleuilite u akovcu 40

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

(http://www.atlas.hr/o-nama/o-atlas-d-d.htm, pristupljeno 30.05.2014.)

5. Hostel Eklata
(http://www.hosteleklata.com/hr/2/o-nama, objavljeno 27.05.2014)
6. Hrvatski turizam u brojkama Institut za turizam
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/file/institut/Hrvatski-turizam-u-brojkama-2013-Broj-
04.pdf, pristupljeno 13.05.2014.)
7. Kompas turistika agencija
(http://www.kronika.hr/images/stories/ABC/kompas_partizan_ploca.jpg, pristupljeno
26.5.2014.)
8. Poslovni turizam
(http://www.poslovniturizam.com/rjecnik/turoperator/36/, pristupljeno 6.5.2014.)
9. Profil kompanije
(http://www.kompasdmc.com/cprofilecro.asp?j=cro&menu=profil, pristupljeno 26.05.
2014.)
10. Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj Institut za turizam, Tomas ljeto 2010.
(http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-
CROTOUR-23-03-2011.pdf, pritupljeno 20.05. 2014.)
11. Strategija razvoja hrvatskoh turizma do 2010. godine Ministarstvo turizma
(http://www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija%20hrvatskog%20turizma%20%20fin
alna%20verzija.pdf, pristupljeno 25.5.2014.)
12. Thomas Cook
(http://en.wikipedia.org/wiki/Thomas_Cook#mediaviewer/File:Thomas.Cook.jpg,
pristupljeno, 14. 04. 2014.)
13. Turistiki promet u 2013. godini (slubeni podaci)
(http://www.mint.hr/UserDocsImages/140228-tpromet-013sl.pdf, pristupljeno 15.05.
2014)
14. Udruga hrvatskih putnikih agencija
(http://www.uhpa.hr/?id=17&vijest_id=32627&agencija_id=319&l, pristupljeno
27.05.2014.)

Meimursko veleuilite u akovcu 41

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

Prilozi
POPIS SLIKA

Slika 1. Thomas Cook ................................................................................................................ 3

Slika 2. Odnos turoperatora i turistike agencije prema klijentima ......................................... 16
Slika 3. Reklamni pano turistike agencije Kompas u Poreu ................................................. 34
Slika 4. Izgled hostela Eklata ................................................................................................... 35
Slika 5. Logo tvrtke adriatica.net ............................................................................................. 36
Slika 6. Logo tvrtke Atlas ........................................................................................................ 37

Meimursko veleuilite u akovcu 42

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

POPIS TABELA

Tabela 1. Osnovne razlike izmeu turoperatora i turistikih agencija ..................................... 17

Tabela 2. Prihodi i rashodi prema razlozima putovanja u treem tromjeseju 2013. godine
(izraeno u milijunima eura) .................................................................................................... 20
Tabela 3. Nain dolaska i organizacija putovanja (2012. godina) ........................................... 21
Tabela 4. Noenja turista prema upanijama u 2012. godini ................................................... 22
Tabela 5. Strani turistiki promet u Hrvatskoj ......................................................................... 23
Tabela 6. Motivacija europskih stanovnika za posjet Hrvatskoj (u %) .................................... 24
Tabela 7. Uestalost dolaska inozemnih gostiju u HR izraena u postocima .......................... 26

Meimursko veleuilite u akovcu 43

Josip Mati Turoperatori u Hrvatskoj

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Izvori informacija za turiste u Hrvatskoj .............................................................. 25

Grafikon 2. Pratnja turista na putovanju u Hrvatskoj ............................................................... 26
Grafikon 3. Postotak zarade turistikih agencija zahvaljujui turoperatorima ........................ 31
Grafikon 4. Ponuda hrvatskih turistikih agencija izvan i unutar Hrvatske ............................. 32

Meimursko veleuilite u akovcu 44