Kulturno I Prirodno Naslijede Sarajeva PDF

Zoran E.
Bibanovi
Autor i redaktor
KULTURNO I PRIRODNO NASLIJEE

SARAJEVA
Prirunik za turistiko voenje
Sarajevo, 2015.
Autor i redaktor:
Zoran E. Bibanovi
Izdava:
Markentinko informativni biro d.o.o. - MiB
Sarajevo
Suizdavai:
Federalno ministarstvo za okoli i turizam
Federalno ministarstvo za kulturu
Ministarstvo za kulturu i sport Kantona Sarajevo
Ministarstvo za privredu Kantona Sarajevo
Turistika zajednica Kantona Sarajevo
Recenzenti:
Prof. dr. Adnan Busuladi
Mr. Draen Kotroan
Lektor:
Fatima Omerovi
Za izdavaa:
Neboja Kova
Fotografije:
Vlastita arhiva autora i javni izvori
Ilustracija naslovnice:
Dragan Blagovanin
tampa:
Markentinko informativni biro d.o.o. MiB
Savart d.o.o
Sarajevo
Tira:
1000
Sarajevo, 2015.
Sadraj
UVOD 1
CRTICE IZ HISTORIJE UMJETNOSTI, ARHITEKTURE I KULTURE 2
Umjetnost i graditeljstvo od prahistorije do kraja srednjeg vijeka 5
Graditeljstvo i pisana rije od vremena Osmanlija do modernih vremena 13
Moderno doba u Sarajevu 22
OSNOVNI PRINCIPI KOMUNICIRANJA 30
Ljudski resursi 30
Turizam u uvjetima neizvjesnosti 32
Ko je turist, a ko je izletnik (ekskurzist)? 32
Domaini i njihova svojstva 33
Gost - turista i njegova svojstva 33
SVJETSKA BATINA 38
Definicija kulturne i prirodne batine 38
Nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini 39
Nematerijalna kulturna batina 40
Preporuke za ouvanje kulturnog nasljea 42
POJMOVI - TURISTIKA GEOGRAFIJA I TURISTIKI RESURSI 44
DESTINACIJA SARAJEVO 46
Historija destinacije Sarajevo 46
Period SFR Jugoslavije 52
TRENDOVI U TURIZMU I VELIKA DOBRA 57
Velika dobra Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine 58
KLJUNI ELEMENTI TURISTIKE PROMOCIJE (BRENDOVI) 61
Raznoliko kulturno nasljee Kantona Sarajevo 61
Slikoviti predjeli 62
Aktivnosti u prirodi 62
Steak jedinstven u svijetu 63
AKTIVNOSTI U PRIRODI U KANTONU SARAJEVO 70
Paragliding 70
Padobranstvo (parachuting) 71
Olimpijske zimske discipline u vremenu ZOI 84 71
piljarstvo, peine i jame 73
Planinski biciklizam 74
Konjike ture 75
Foto safari i posmatranje ptica (birdwatching) 76
GRAD GOSTOLJUBIVIH LJUDI 79
Kafane 81
TURISTIKI VODI 85
Turistiki vodi u Kantonu Sarajevo 85
TURISTIKA INTERPRETACIJA SARAJEVA 91
Hronologija Sarajeva kroz historiju 91
Prahistorija - Neolit III milenij p.n.e. 91
Antiko doba - 9.godine n.e. 92
Srednji vijek - VI stoljee n.e. 93
Osmanski period 96
Austrougarski period 1878 - 1918 101
Period 1918-41.godine Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 102
Period 1945-91.godine SFRJ 103
Period 1992-95.godina Opsada Sarajeva 104
Danas 104
TA POSJETITI U SARAJEVU? 107
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 3. 107
Historijski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 5. 108
Ars Aevi - Umjetnost epohe Sarajevo 109
Muzej XIV zimskih olimpijskih igara - dvorana Juan Antonio Samaranch. 110
Muzej Sarajeva Brusa bezistan na Baariji Kundurdiluk 10. 110
Hanikah, Kurumli medresa i Gazi Husrev-begova biblioteka 111
Gazi Husrev-begova damija - Sarai 113
Gazi Husrev-beg (1480-1541) 115
Stara pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila M.M. Baeskije 59. 117
Katedrala Srca Isusova i trosmajerova ulica - Ferhadija 118
Bonjaki institut Fondacija A. Zulfikarpai M.M. Baeskije 21. 119
Muzej Sarajeva - Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine (Veliki hram) Velika avlija bb. 120
Umjetnika galerija Bosne i Hercegovine Zelenih beretki 8. 122
Muzej knjievnosti i pozorine umjetnosti Sime Milutinovia 7. 123
Muzej Sarajeva - Muzej Svrzina kua Glodina 8. 123
Muzej Sarajeva - Despia kua Despia 2. 124
Muzej Sarajeva - Muzej Sarajevo 1878-1918 Zelenih beretki bb. 125
Muzej Alija Izetbegovi - Kovai 127
Moria han i Kua sevdaha - Sarai 77 i daire 127
Saborna srpsko-pravoslavna crkva Presvete Bogorodice Zelenih beretki 1. 128
Kultna mjesta: Jediler turbe, crkva sv. Ante i Stara pravoslavna crkva 128
Kua zanata M.M. Baeskije 55. 130
Gradska Vijenica 132
Mostovi Sarajeva 133
Ratni tunel spasa Tuneli 1. Ilida Donji Kotorac 135
Muzej 105. motorizovane brigade tvrava Mala kula pisasta stijena (Grdonj) 138
Ratni turizam u Sarajevu 138
Ostale znamenitosti grada 140
Turistiko razgledanje grada 145
Pjeaka tura br.1 - Pjeke kroz Staro historijsko jezgro grada 145
Pjeaka tura br.2 - Pjeke kroz Historijsko jezgro grada 153
ta moete preporuiti posjetiocima grada? 156
Osobita mjesta - samo za upuene 162
OSNOVI VOENJA PO PARKOVIMA PRIRODE 165
Zatita prirodnih vrijednosti i biodiverziteta 165
Pojmovi - ruralni turizam i agriturizam 166
Eko turistike netipske aktivnosti u prirodi 166
KROZ IZLETITA I PARKOVE PRIRODE KANTONA SARAJEVO 170
Prijedlozi za dobru pripremu vaeg izleta: 171
Dva izleta u Kantonu Sarajevo 171
Parkovi Sarajeva i banja Ilida 172
Spomenik prirode - Vrelo Bosne 173
Nastanak koije i fijakera 175
Zatieno podruje Kanjon Miljacke 176
Zatieni pejza (uma-park) Trebevi i Jahorina 177
Spomenik prirode - Skakavac 179
Olimpijske planine Bjelanica i Igman 181
Babin Dol na Bjelanici 182
Veliko Polje na Igmanu 182
Malo Polje na Igmanu 183
Selo Lukomir i kanjon rijeke Rakitnice 185
Foto safari, branje i skupljanje ljekovitog bilja i umskih plodova 186
Zatieni pejza Bijambare 188
Prirodne cjeline i drugi lokaliteti u Kantonu Sarajevo 189
Pravila za ponaanje u prirodi 193
Opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava 194
KAKO VODITI U PRAKSI? 196
25 malih pravila voenja 196
Praktini primjer panoramskog razgledanja grada 206
Osnove prve pomoi 207
LITERATURA 208
UVOD
Knjiga Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva prvenstveno je namijenjena za obrazovanje turi-

stikih vodia u Kantonu Sarajevo ali i mnogim drugim profesijama, znatieljnicima i umjereno
ambicioznim istraivaima kojima je na srcu batina Sarajeva.
Prie turistikih vodia nisu izvjetaji slubi za statistiku, niti one treba da budu zbirke
strogo odreenih podataka. Za razliku od nauke o turizmu, turizam nije nauka govorio
je legendarni turistiki vodi Ibrahim Zildo.
Dakle, na pitanje: ta je to turistiki vodi, ja (I. Zildo) bez imalo elje da nekoga podci-
jenim, odgovaram: turistiki vodi je sveznajua neznalica! I jo neto. To je osoba koja
nikada ne zadovoljava sve ljude, svaiji ukus. I to ne one koje vodi, nego one pored kojih
sa turistima prolazi. Turistiki vodi mora, u izvjesnoj mjeri, poznavati historiju umjetnosti
i graditeljstva, osnovne pojmove iz geografije, biljni i ivotinjski svijet, osnove privrede
svoje zemlje, kulture, obiajna prava... Da sve dotakne, a nita ne dovri. On nema do-
voljno znanja za sve, a ni turisti nemaju dovoljno vremena za sve. Dakle turistiki vodi
nije profesor koji poduava turiste. Jer niko ne moe da bude istovremeno profesor
historije, arhitekture, sociologije, meteorologije... ali mora naeti mnoge teme na nain
da to bude svakome prihvatljivo i lagano. Mora ii brzo sa teme na temu, kako bi uspio
za dva sata, koliko obino traje jedna tura, jedno razgledanje, da im to vie pokae i
poneto ispria. Ako se rastaje sa zadovoljnim gostom koji e ponijeti lijep utisak o gradu
i ljudima koje je sreo, vodi moe rei da je zadovoljio govorio je Ibrahim Zildo.
Veliki interpretator kulturne i prirodne batine Sarajeva je volio rei da se u svome radu ruko-
vodio uputom jedne divne dove koja kae:
Gospodaru moj, kada se ogrijeim o ljude, podari mi snagu izvinjenja, a kada se ljudi o
mene ogrijee, podari mi snagu oprosta.
CRTICE IZ HISTORIJE UMJETNOSTI, ARHITEKTURE I
KULTURE
U teoriji se pod kulturom podrazumijeva skup promjena i tvorevina koje su nastale u prirodi, u
drutvu i u ljudskom miljenju kao posljedica ljudskog rada u cilju odravanja i napretka ljudske
vrste - Slavko Ensminger, Turistika kultura i turistika civilizacija.
Industrija kulture u svijetu, sada je sasvim izvjesno, je jedna od industrija koja e u narednim
decenijama pratiti rast industrije turizma. Industrije muzike i filma, a u posljednje vrijeme i
muzeologija i festivali su u tom pogledu otili jo dalje i njihovi pojedini proizvodi se u mnogim
zemljama smatraju vrhunskim nacionalnim interesom, koji donose ogromne prihode nacional-
nim ekonomijama.
Treba znati da je ve postalo uobiajeno da rok zvijezde u Engleskoj dobivaju plemike titule,
a filmske i muzike zvijezde u USA uivaju jedinstveni drutveni status.
Jedna od bitnih pretpostavki koja odreuje industriju kulture je nedjeljivost prirode, drutvenih
odnosa i kulture.
ovjek najee u svojoj sopstvenoj ivotnoj sredini pronalazi svoja duhovna, estetska i
filozofska nadahnua i zbog toga je razumljivo da brojna djela ljudi dio svoje velianstve-
nosti duguju mjestu na kojem su stvorena.- zapisao je 1972. godine generalni sekretar
UNESCO.
Nezaustavljiva stopa porasta je osnovna karakteristika industrije turizma na poetku milenija.
Samo stopa porasta korisnika interneta jo moe da se poredi sa brojem ljudi koji ele da
privremeno promijene mjesto boravka. Svijet neumitno postaje globalno selo. Ali, kao i svaka
velika industrija tako i industrija turizma ima svoju globalnu politiku razvoja. Osim turistikih re-
ceptivnih velesila tvorci globalne politike u turizmu su, naroito, velike turistiki emitivne zemlje.
Prepoznavanje kreativnosti i njene bitne uloge u razvoju ekonomije, etikog i civilnog drutva je
najvaniji zadatak svake kulturne politike. Politika koja ima na umu da kreativnost pretpostavlja
i raa kreativnost ima strategiju.
Sasvim je jasno da industriju kulture i industriju turizma koje djeluju na Balkanskom prostoru
valja ponovo rekonstruirati.
Obnova i oivljavanje meugraninih umjetnikih, kulturnih i turistikih veza unutar
Balkana, kao i balkanskih drava sa drugim dijelovima Evrope nije vana samo zbog
vraanja uzajamnog povjerenja izmeu naroda i kultura. To je u sutini preduvjet za
moralnu i ekonomsku obnovu ovoga regiona i preduvjet za podrku kulturnoj razliitosti
u svim dijelovima Europe. Zbog toga je imperativ iniciranje konkretnih projekata za
olakavanje saradnje, gdje je saradnja industrije turizma i industrije kulture klju nave-
dene rekonstrukcije - navodi ERICArts (nezavisno multinacionalno istraivako tijelo).
2 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Kuhinja je izvor kolektivne kohezije, kulturnih promjena, ekolokog napretka i ekonomskog ra-
zvoja. Kultura kuhinje i hrana u multikulturalnoj zajednici naroda u Bosni i Hercegovini igrala je
znaajnu ulogu u razvoju kulturnog i regionalnog identiteta stanovnika razliitih vjeroispovijesti
i kroz protekla vremena koritena je kao simbol nacionalnog ponosa. Gastronomska ponuda je
mjeavina grko-orijentalne i srednjoevropske kuhinje sa jedinstvenim varijacijama.
Osnovne poruke evropskog projekta o hrani su: hrana je elemenat kulturnog naslijea i iden-
titeta, kulinarska kulturna proizvodnja i tradicija su osnove za budue standarde proizvodnje,
autentinost i razabiranje okusa su povratak regionalizaciji nasuprot globalizaciji.
Napokon, kao to se ne mogu precizno odrediti granice turistikog djelovanja u privrednom

smislu, tako se ne moe potpuno definirati ni sam pojam kulture, odnosno uticaja kulture na
turizam. Postoji mnotvo izraza o kulturama, kao materijalna kultura, duhovna kultura, turi-
stika kultura, lokalna kultura, kultura stanovanja, kultura kuhinje, kultura usluga, kultu-
ra ivljenja, kultura ponaanja, masovna kultura i ostale kulture koje svakako imaju veze
sa turizmom.
panija je obnovila vie od 50 zaputenih dvoraca i samostana i stavila ih pod dravnu upravu,
pretvorivi ih u muzeje ali i u hotelsko-ugostiteljske prostore (dvojna funkcija). Ti objekti ine
jedinstvenu cjelinu i takvi primjeri mogu sluiti kao primjer simbioze kulturno-historijske i turi-
stike namjene.
Elektronski i tampani mediji, turistika promocija, filmovi, teatar, razne manifestacije... sva-
kodnevno alju razne poruke javnosti. Sarajevska humoristika TV serija Lud, zbunjen, nor-
malan rui rekorde gledanosti na teritoriji nekadanje Jugoslavije. Oigledno je da se ne mogu
uskladiti i pribliiti tzv. visoka i masovna kultura jer su razliiti obrazovno-odgojni nivoi, navi-
ke, sklonosti, dobne razlike, socijalni status i sl. i stvaratelja i primatelja tih poruka. Sve turisti-
ke zemlje na svijetu uz promoviranje svog prirodnog bogatstva promoviraju kulturnu batinu.
Grci i danas ive od svojih bogova, a panjolska od starih Maura koje su davno protjerali sa
svoga tla.
U epohi oko 4.000 godina p.n.e. Vavilonci i Egipani se stavljaju na elo civilizacije i pripremaju
cvjetanje klasine umjetnosti. Oko 2.500. godine p.n.e. stvara se novi centar u Grkom arhipe-
lagu koji e oko 1000.godine p.n.e. omoguiti trijumfalni uspon Grke umjetnosti. Trebalo je da
Grku osvoji Rim, pa da i ostali dio Evrope najzad uestvuje u umjetnikoj svjetlosti antikog
svijeta.
Svjetlost umjetnosti e se potom ugasiti u Grkoj kao to se ranije bila ugasila u Egiptu, Asiriji i
Mezopotamiji, da bi zablistala od 1000. godine n.e. u Evropi, koja je od tada postala i do danas
ostala domovina umjetnosti svijeta.
Profesor Demal eli primjeuje kako je svojevrstan fenomen injenica da kulturni i civiliza-
cijski valovi, ma sa koje strane dolazili, uglavnom ne prodiru preko bosansko-hercegovakih
Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 3

terena dalje. Ovdje se, meutim, ne samo prepliu ve i izmiruju, manifestujui specifinu
historijsku koegzistenciju suprotnosti od najstarijih vremena do danas. Iz tame prahistorije,
kada su centralne dijelove Balkana nastanjivala brojna ilirska plemena, kao prvi etniki identitet
na ovom tlu, pa do naih dana, impresionira injenica da su oni koji su ovdje ivjeli kroz hiljade
godina uvijek ouvali svoj kulturni identitet, a da su snagom stvaralakog duha, u udesnoj
koegzistenciji suprotnosti, bili stalan nevidljivi most pomirenja:
ilirskih, grkih i rimskih bogova,

mitraizma i ranog kranstva,
srednjovjekovne crkve bosanske, katolianstva i pravoslavlja,
bizantijske, osmanske i zapadno-evropske kulture i civilizacije, te
Bonjaka, Srba, Hrvata i drugih naroda koji danas ive i rade na ovom tlu.
Sve su ove suprotnosti i pomirenja ostavile svoje otiske, svoje peate, u bogatom nasljeu
Bosne i Hercegovine, znaajnom ne toliko po monumentalnosti i kolosalnim dimenzijama, ko-
liko po raznovrsnosti oblika i poruke, te svojevrsnoj sintezi koja ga nerijetko ini jedinstvenim
zakljuuje profesor eli.
Pokretnom kulturnom batinom smatraju se djela iz oblasti likovnih i primjenjenih umjetnosti,

umjetnikog zanatstva i tehnike, muzejski materijali, arhivska graa, vrijedne biblioteke, rijetke
knjige i rukopisi, arheoloki predmeti i nalazi i dr. Tu spadaju i predmeti savremenog stvara-
latva, pri emu se djela umjetnika koji vie nisu meu ivima u pravilu ne mogu bez dozvola
iznositi van zemlje.
U nepokretnu batinu spadaju arheoloki lokaliteti, urbane i ruralne cjeline, dijelovi ovih cjelina,
fortifikacijska utvrenja, stare bogomolje, nekropole, zgrade, spomen obiljeja ali i objekti koji
su uspostavljeni po pravilima historijske restauracije i koje predstavljaju rijetke kopije nestalog
ili rijetkog dobra....
Kultna mjesta u Bosni i Hercegovini se definiraju relativno kasno (1991.). Veoma malo zemalja
na svijetu imaju kultna mjesta sve etiri monoteistike konfesije, ali i kultna mjesta jedne reli-
gijske zajednice koja praktikuju posjeivati i vjernici drugih konfesija. Kultno mjesto Jevreja je
grob rav Moe Danona u Stocu, pravoslavnih manastir Zavala i itomislii, katolika crkva sv.
Ive u Podmilaju kraj Jajca i Meugorje, muslimana Tekija na Buni i Ajvatovica kod Prusca.
Graani Sarajeva nakon to poele odreenu elju pale svijeu i daju prilog u katolikoj crkvi
sv. Anto, daju prilog na turbetima Sedam brae, a potom zapale svijeu uz prilog i u Staroj
Pravoslavnoj crkvi na Baariji.
Postoji i itav niz manje poznatih obiaja koji vuku svoje korijenje iz predhrianskog i islam-
skog perioda kao to su obiaji izlaska na planine za Ilinden, Ilijin dan ili Alidun, dovite Dje-
vojaka peina kod Kladnja...

Umjetnost i graditeljstvo od prahistorije do kraja srednjeg vijeka
Nije lako odrediti koliko se unatrag u vremenu mogu pratiti ovjekova umjetnika izraavanja.
Arheoloka istraivanja su nam otkrila crtee peinskih ljudi stare preko 20.000 godina. Zato
je praovijek slikao? To je svakako bio zamoran i naporan posao u mranim piljama pri oskud-
noj svjetlosti baklje i vatre. Slikanje ivotinja u lovu je svakako imalo vaan zadatak da educira
mlade to je bilo od ivotne vanosti za zajednicu, ali i da omogui ovjeku vrenje obreda
kojima priziva naklonost viih sila.
U Bosni i Hercegovini u polupeini Badanj kraj Stoca smjetenoj visoko iznad kanjona rijeke
Bregave, kod sela Borojevii, pronaen je najstariji primjer paleolitske umjetnosti na jugoisto-
ku Evrope. Gravura u stijeni, veliine oko etiri kvadratna metra je stara oko 16.000 godina, i
predstavlja prizor lova. Gravura sadri prikaz ivotinje sline konju i nekoliko strelica u ranama,
a iz istoga vremena potiu i pronaene gravirane kosti.
U epohi tzv. Uglaanog kamena iz vremena sojenica slabo nalazimo tragove umjetnikih djela.
Tu epohu karakterizira pripitomljavanje ivotinja i gajenje ita. Bronzano doba je vrijeme lijepog
oblikovanja predmeta kao koplja, bodea,posua... ali ukraavanje je linearno i nema ljudskih
likova.
Poetkom osamdesetih godina prolog stoljea u selu Obre nedaleko od Kaknja pronaeno je
brojno posue iz IV milenijuma prije nove ere, koje su izraivali neolitski stanovnici tzv. star-
evake kulture sa obala Dunava, ali i nekoliko lonaca koji su zastupljeni u ranom neolitu
jadranske zone i daljeg srednjeg i zapadnog Mediterana. Zakljuak se sam od sebe nametao:
ovo posue je ovde moglo biti doneseno samo sa obale Jadrana. Ranije pronaena Zelena pe-
ina iznad vrela Bune tada se potvrdila kao vana meustanica kretanja neolitskih stanovnika
Mediterana ka brdovitom srcu Bosne i Hercegovine.
Puteva jo nije bilo i zadugo ih nee biti ali je bila utabana staza, otvoren pravac za
kretanje ljudi, dobara i ideja. Neolitska revolucija u ovom dijelu Balkana bila je izvrena,
ostalo je da se beru njeni plodovi - vidi Borivoj ovi, Od Butmira do Ilira.
Kako su utvrdila dosadanja arheoloka istraivanja u okolini Sarajeva, prve poznate ljudske
naseobine potiu iz epohe mlaeg kamenog doba, kada su ljudi bili lovci i skromni ratari.
Butmirska kultura neolita (oko 4.000 godina .p.n.e.), nazvana po nalazitu u Butmiru u Sara-
jevu, u odnosu na sve savremene kulture u Evropi odlikuje se originalnim oblicima posuda,
specifinim ornamentalnim sistemom i bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom. Figurine
realistinog pravca u butmirskoj kulturi predstavljaju originalnu i sasvim izdvojenu pojavu u
evropskom neolitu uope. Butmirsku civilizaciju neolita unitavaju brojni doljaci koji su po-
znavali obradu metala. Zbog lake odbrane, stanovnici grade svoje naseobine na uzvisinama.
Iz bronzanog perioda sauvane su znaajne naseobine Gradac kod Kotorca, Soukbunar,
Zlatite i Debelo brdo (ureeno arheoloko nalazite) iznad Sarajeva.
Tokom starijeg eljeznog doba Iliri (Desitijati), naseljavaju i druge uzvisine oko Sarajeva, Gra-

dinu iznad Bistrikog potoka, Gradinu na Bakijama, dolinu koevskog potoka, Obhodu, Naho-
revo... U 4 stoljeu st.e. nastaju promjene nadiranjem Kelta, a potom Rimljana.
Od sredine III stoljea p.n.e. pripadnici plemena Daorsa u donjoj Neretvi izraivali su nakit
vrhunske kvalitete. Na trgu ili akropoli njihovog grada (Daorson) kraj Stoca stajala je i kamena
skluptura mukarca u naravnoj veliini.
U dolini rijeke Treanice kod Konjica (Podoraac) pronaen je miljokaz sa natpisom DIVO
AVG(usto), to je ujedno najstarije epigrafsko svjedoanstvo o gradnji rimskih cesta u cijeloj
rimskoj provinciji Dalmaciji (u ta je spadao i vei dio dananje Bosne i Hercegovine). Sudei
po tome izgradnja ceste je zapoela jo za ivota imperatora Augusta (27 p.n.e. 14 n.e.), a
nastavljena u doba Tiberija (14 37 n.e.).
Ostaci skulptura, nadgrobnih spomenika, sarkofaga, mozaika, oltara boga Mitre svjedoe
o umjetnosti antike na tlu Bosne i Hercegovine. Sauvani ostaci iz kasnoantikih vremena su
ostaci utvrenog seoskog domainstva (Villa Rustica) u Mogorjelu kraj apljine, prekrasni Mi-
trej-reljef uklesan u ivoj stijeni u Jajcu i Mitrej-oltar iz Konjica kao i tridesetak ranokranskih
bazilika.
Ostaci antikog Sarajeva, ije nam je ime nepoznato, otkriveni su u dijelu grada od Velikog par-
ka i Higijenskog zavoda, do Tehnike kole i vojnog logora, i od Skenderije do parka iza Druge
gimnazije. Ostaci dvije antike ciglane su otkriveni u dananjoj Ljubljanskoj ulici, kod mosta
Vrbanja. Pronaeni su crijepovi i cigle sa peatom maximina i constantina.
Vile oslikane mozaicima su imale vodovod i kanalizaciju i bile su zagrijavane podnim grijanjem.
Kod Alipaine damije su pronaeni ostaci keramike pei sa dobro sauvanim dovodnim i
odvodnim kanalima.
Raspored rimskih nalaza uglavnom prati dvije savremene gradske arterije: Titovu ulicu
i Alipainu ulicu sa produetkom prema Skenderiji - Dr. Enver Imamovi
Glavni gradski centar u to vrijeme se nalazio na mjestu dananje Ilide. Na rimske tragove se
nailo i na Baariji, vrakinom selu, Stupu i Hrasnici. Antiki rudokopi u okolini Sarajeva su
bili u Fojnici i Kreevu, a vjerovatno i u Vareu. U to doba na cestama su se gradila sklonita
koja su se zvala diverzariji, mansiones, mutationes, tabernae. Uz njih je bio duan, staja, ham-
bar, kovanica za popravak kola i potkivanje konja. Puteve su osiguravale brojne straarnice
(burgusi i speculae). Da bi to bre bio obavijeten o dogaajima u provincijama imperator Au-
gust je organizirao Cursus publicus (javna pota). Uzdu vojnikih cesta razmjestio je mlade
ljude kao tafete (speculatores), a kasnije i kola za glasnike.
Za vladavine Trajana (98 - 117. n.e.) svi stanovnici pored cesta su morali da snabdijevaju kurire
sa konjima, opremom, kolima, hranom..., a Dioklecijan (284-305 n.e. sagradio palau u da-
nanjem Splitu) je odredio cjenovnik za prijevoz putnika i robe (Edictum Diocletiani de pretiis,
XVII).
Aqua je u rimsko doba bila putna postaja na termalnom izvoru. One su uglavnom oznaavale

sredita termalnih aktivnosti sa prirodnom toplom vodom ili grijanom vodom (banje). Praksa je
bila da su se putevi trasirali uz termalne izvore.
Fons je bila putna postaja na izvorima, rijekama ili jezerima.
Mansio je bila postaja najvieg ranga uz koju je bio duan, staja, hambar, kovanica za popra-
vak kola i potkivanje konja... Mansio su bile postaje na kraju dnevnog puta, razmjetene na
primjerenoj udaljenosti koja se mogla savladati u jednom danu. Koncept njihova razmjetaja je
preuzet sa Perzijske kraljevske ceste. Izmeu dvije mansiones obino se nalazilo 4 ili 5 postaja
za izmjenu konja (mutationes).
Civitas je oznaavala postaju na putu koja je imala najee gradska obiljeja ali nerijetko i
seoske zajednice.
Prosjena brzina putovanja koijom je bila oko 40 do 50 rimskih milja dnevno (jedna rimska
milja oko 1,5 km), a pjeak u dobrom fizikom stanju je mogao da propjeai oko 26-27 rimskih
milja dnevno. Nou (10 sati) se lakim kolima moglo putovati ak 56 rimskih milja.
Zbog uestalih zloupotreba i prevara lakovjernih putnika u rimskom pravu su krmari (caupo-
nes), brodari (nautes), konjuari (stabulari)... bili podvrgnuti vrlo strogoj odgovornosti.
Razvoju rimskih cesta je pogodovalo razdoblje dvostoljetnog Rimskog mira (Pax Romana).
Geograf Strabon se divio sigurnosti osoba, imovine i trgovine u doba Augusta (27 p.n.e. 14.
n.e.), i njegovog nasljednika Tiberija (14-37. n.e.).
Antiki pisac Plinije spominje Grku, Malu Aziju i Egipat kao krajeve koje bi svaki iole uljudan
ovjek morao posjetiti. Rimskim cestama su putovali mladi uenici eljni znanja ali i uenici iz
asirskih, grkih, fenikih, egipatskih... krajeva.
Ipak su nae ceste koje su prolazile poludivljim krajevima u kojima su ivjela neromanizirana
ilirska plemena koja su predstavljala veliku opasnost za putnike, imale status vojnih cesta (viae
militares).
Stari Rimljani su se kupali u termama (javnim banjama) koje su imale vrtove, etalita, salone
za razgovore, dvorane za predavanja, biblioteke, uionice za mlade (ephebeum), sobe za
mazanje uljem, gostionice... Najvee i najraskonije terme u Rimu su bile Karakaline terme
koje su istovremeno primale preko 3.000 osoba, na povrini od 118.000 m i Dioklecijanove
terme sa povrinom od 131.000 m. Kupalo se i nou uz rasvjetu - H. Kreevljakovi, Izabrana
djela. Tragovi rimskih termi su pronaeni u Sarajevu na Ilidi, Domaviji kraj Srebrenice, Gor-
njem eheru kraj Banja Luke...
Simbol ljiljana je u Evropi i Mediteranu prisutan hiljadama godina. U drugom mileniju stare ere
susree se u umjetnosti Krete u Grkoj, a bio je omiljeni cvijet i u egipatskoj umjetnosti ali i u
umjetnosti mnogih drugih naroda dr. Enver Imamovi.

Simbol je u sednjovjekovnoj Evropi bio veoma rairen i nalazimo ga u zastavama brojnih dina-
stija i feudalaca u Francuskoj, paniji, Engleskoj, Maarskoj, Italiji... Njegova ira upotreba se
moe pratiti od XI stoljea. Meutim pojava ljiljana na tlu dananje Bosne i Hercegovine ima
mnogo duu tradiciju.
Najstariji simbol ljiljana na tlu Bosne i Hercegovine ali vjerovatno i u ovome dijelu Evrope, pro-
naen je u ostacima jedne rimske zgrade u Sarajevu, na Ilidi, starosti otprije oko 2000 godina.
Pronaena je plitka posuda (patera) na kojoj se nalazi simbol ljiljana.
Ljiljan kao simbol se pojavljuje kao ukrasni elemenat na ranohrianskim bazilikama na tlu
Bosne (V i VI stoljee), da bi ga kasnije nali na stecima, a potom na dravnom grbu i zastavi
Bosne u XIV stoljeu, novcu i grobnom platu kralja Tvrtka I, ali kasnije i kao ukrasni simbol u
mnogim damijama. Ljiljan se moe vidjeti iznad mihraba Husejnija damije u Gradacu ali i
iznad glavnog ulaza damije Magribija na Marijin dvoru u Sarajevu.
Skoro da ne postoji grb poznatijih srednjovjekovnih bosanskih porodica da na neki nain nije
zastupljen ili ljiljan ili polumjesec za zvijezdom ili oba simbola zajedno. ak i na grbu Nemanjia
iz susjedne Srbije uspravni krunisani lav dri ljiljanovo ezlo. Napokon gorski kraki tereni Bo-
sne i Hercegovine (1200-1900 m/nv.) su stanita endema, jedinstvenog na svijetu, zlatno-u-
tog do uto-narandastog cvijeta koji cvjeta od jedan do tri cvijeta na stabljiki visine od 30 do
90 cm, a u enciklopedijama je nazvan nazvan Bosanski ljiljan (Lilium bosniacum).
Na prijedlog uglednog istraivaa, profesora Envera Imamovia (1992.) vraena su srednjo-

vjekovna obiljeja Bosne, odnosno bosanske dinastije Kotromania bijela zastava sa grbom
u sredini koji je bio replika grba prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromania, kralja Bosne,
Srbije, Hrvatske i Primorja, koji to nije postao ratnim osvajanjima ve legitimno po pravu i bo-
ijom voljom i u ije vrijeme je drava Bosna bila najsnanija i samostalna. Sa pravom se zato
vjerovalo da je simbol ljiljana prihvatljiv za sve narodnosti u Bosni i Hercegovini. Naalost, ideja
agresije su bile etniki iste teritorije, a ne zajednika drava.
Pitanje upotrebe ljiljana danas zadire u samu sutinu problema koji se vee za dravnost Bo-
sne i Hercegovine, a time i njen opstanak kao samostalne i cjelovite zemlje.
Ono to su bile ceste u doba Rimljana, ostale su staze u vremenima srednjovjekovne Bosne,
da bi postale ulice u vremenima Osmanlija.
Po kracima ogromne zvjezdaste mree, koja je po Augustovoj elji, imala za idealno
sredite zlatni miljokaz (u Rimu) proli su vojnici i trgovci, roba ali i ideje. Prola je rim-
ska kultura, a zatim hrianstvo, i na kraju barbari, koji su okonali jednu fazu svjetske
historije. Te ceste su potom zaputene - Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta.
Antiko doba je iza sebe ostavilo rimske ceste, terme i rimsko pravo
Ruilaki nalet Slavena unitava tekovine antike civilizacije i na mjestima gdje su nekada
stajale vile oslikanih zidova, podni mozaici, zgrade zagrijavane podnim grijanjem, sa vodo-

vodima i kanalizacijom, grade kolibe od prua, torove i tale. Poslije toga trebalo je da proe
cijeli milenij da krajinik Isa-beg Ishakovi udari temelje urbanog naselja, koje je po mnogo
emu odgovaralo onome iz rimskog doba. Bilo kako bilo, putovanja poslije antike zamiru i tek
sa pojavom renesanse ponovo se masovnije pojavljuju. Razlozi putovanja u naim krajevima
od srednjovjekovnih vremena (polovina X stoljea) do dolaska Austrije (1878) su bili trgovinski,
zdravstveni i vjerski.
U dananjoj dravi Bosni i Hercegovini nema monumentalnih sakralnih graevina ili ruevina
crkvi iz srednjeg vijeka, kao to je to sluaj u Srbiji i Makedoniji ili na zapadu u Hrvatskoj. Dok
su na istoku graeni monumentalni manastiri, a na zapadu katedrale, na teritoriji dananje dr-
ave Bosne i Hercegovine takvih graevina, u srednjem vijeku, nema. Istovremeno, bosansko
feudalno drutvo srednjega vijeka je bilo evropskog tipa. Dvorovi kralja i vlastele su bili ure-
eni po uzoru na evropske. Jesu li moda grobovi pod stecima bili sveta mjesta osloboenih
dua... Ope je poznato da su uz pripadnike Crkve bosanske u tim stoljeima na tlu dananje
Bosne i Hercegovine ivjeli katolici i pravoslavni i da su vrili uticaje na kretanje politikih pita-
nja. Iz ovoga se zakljuuje da su nekropole sa stecima sluile svim stanovnicima zemlje, bez
obzira na njihov vjerski karakter.
Spomenika batina Bosne i Hercegovine je davno prela granice ovih prostora i oplemenila
civilizacijske tekovine svijeta. Tajna bosanskohercegovakog nadgrobnog spomenika- steka
je najzamrenije pitanje domae historiografije po pitanju geneze i karaktera Crkve bosan-
ske (Vidi prilog Steak). Trideset nekropola steaka u etiri drave (tri u Hrvatskoj, tri u Srbi-
ji, dvije u Crnoj Gori i 22 u BiH) su pred upisom na listu Svjetske kulturne batine UNESCO.
Zabiljeeno je da je srednjovjekovna Bosna imala preko 350 utvrenih gradova od kojih su

veina utemeljeni jo u prahistoriji. Nacionalni komitet ICOMOS u BiH je evidentirao preko 280
starih gradova u Bosni i Hercegovini i objavio monografiju Stari gradovi u BiH, 2012.
U povelji Bele IV sarajevski kraj se naziva upa Vrhbosna, u kojoj je bilo sredite biskupije i cr-
kva svetog Petra (1239. - vjerovatno na Brdu damija). Sauvan je fragment oltara sa tekstom
Apostoli Petri Verbos.
U drugoj polovini XIII stoljea, katoliki biskup seli iz Bosne u akovo i u nju se vraa tek
dolaskom Austro-Ugarskog carstva (1878). Tih est stoljea na tlu Bosne i Hercegovine dobri
bosanski franjevci su bili jedini uvari katolike batine.
Razvijenost kovakog i oruarskog zanata u tim vremenima ukazuje da se neprekidno vadila

gvozdena ruda. Ve 1335. pominje se posebna varijanta bosanskog tita, a 1419. kao izvrsna
roba spominje se bosanski ma. U Dubrovniku i Splitu se prodaje luksuzno posue, tacne,
nakit, mamuze od srebra... oznaeni kao bosanski.
S vremenom su se uveavale zalihe srebra i zlata bosanskih vladara i feudalaca kojeg su oni
esto ostavljali u Dubrovniku u poklad. Stanovnitvo u gradovima Bosne u prvoj polovici XV
stoljea ima dosta srebrenog posua, nakita i sirovog srebra u privatnom vlasnitvu.
Ve od Stjepana II Kotromania (polovica XIV stoljea) bosanski vladari su kovali srebreni

novac. U gradskim naseljima se trguje luksuznom robom, naroito tkaninama koje su plaane
srebrom. Razni predmeti od srebra bosanske izrade (ad modum bosnensis) bili su veoma tra-
eni izvan Bosne.
Izuzetnu i neuobiajenu teinu imao je enski bosanski pojas od jednog kilograma i 700 grama
srebra koji se prodavao u Dubrovniku...
Prorauni ukazuju da je poetkom XV stoljea, samo posredstvom Dubrovana, iz bosanskih

i srpskih rudnika odlazilo u svijet godinje oko 25 tona srebra. To je imalo vanredni znaaj i za
privredu Evrope toga vremena. Do sredine XV stoljea, godinja evropska proizvodnja srebra
iznosila je prosjeno 27 tona - Desanka Kovaevi-Koji, O rudarskoj proizvodnji u srednjem
vijeku.
Na teritoriji srednjovjekovne Bosne je ve u XIV stoljeu postojalo uilite sa internacionalnom
reputacijom. Na alost nije sauvan dekret o njegovom osnivanju. Podaci o uilitu su zapisani
u jednom sudskom protokolu u Turinu 23. jula 1388. godine, kada je pred tribunalom inkvizicije
odgovarao Jakob Bek, graanin iz mjesta Chieri, gradia jugoistono od Turina. U zapisnik
suda je dao izjavu da je prije otprilike deset godina bio poslan u mjesto koje se zove Bosna i u
kojem vlada gospodar koji se zove Ban. U tom mjestu je po izjavi optuenog postojalo visoko
uilite na kome su predavali profesori magistri nauku zbog koje je Jakob i stigao na optue-
niku klupu bogumilstvo.
Optueni nije stigao do Bosne jer se putem predomislio, ali je izriito naveo imena osoba
za koje je sigurno znao da su ondje bili na naukama: Prije 40 godina, otprilike, ondje je bio
Rebelator de Balbis iz Chieria, Ivan Naro i Granom Bencije bili su ondje oko 1360. godine, te
Bernard Raskerije negdje oko 1380. godine.
Kako vidimo najstariji datum postojanja univerziteta vodi nas u 1348. godinu ili otprilike tako
kako kae Jakob.
Pitamo se gdje se nalazilo to uilite u mjestu to se zove Bosna? Bosna kao mjesto se
u srednjem vijeku zvalo podruje oko Visokog. Njegov centar inila je banova rezidencija u
Motrama. U susjednom selu Biskupiima ban Kulin je sagradio crkvu i na nju postavio poznati
natpis (sada u Zemaljskom muzeju).
U Milima, danas Arnautovii, postojala je franjevaka crkva u kojoj su okrunjeni i pokopani

vladari tokom XIV i XV stoljea. U Motrama se nalazila i rezidencija djeda Crkve bosanske.
Upravo zbog toga neemo pogrijeiti ako u Motre stavimo uilite na koje su dolazili studenti
iz Italije da bi sluali filozofska predavanja od bosanskih magistara. Studentima nisu izdavane
diplome nego je u ceremonijal promocije ukljueno upisivanje u indeks uilita. Jakob Bek tu
knjigu zove Liber de Civitate Dei zapisao je u opirnijem prilogu uro Basler 27.3.1971.
godine, u listu Osloboenje, str.6.
Tvrtko I, najmoniji bosanski ban u historiji (1353-1391) proirivi vlast na okolne zemlje pro-
glasio se kraljem Srbije, Bosne, Dalmacije i Hrvatske i Primorja.
Iz perioda srednjovijekovne bosanske dravnosti sauvana su, pored povelja i epigrafskih za-

pisa, i mnoga znaajna rukopisna djela, danas naalost u zbirkama van Bosne i Hercegovine,
kao to je Miroslavljevo jevanelje, Kapitarovo evanelje, Misal vojvode Hrvoja Sauvane
su i neke graevine kao crkva sv. Marije sa tornjem sv. Luke u Jajcu (jedini romaniki toranj
u unutranjosti Balkana) ili franjevake gotike crkve (dananja Fethija damija u Bihau) i sl.
Stari franjevaki samostani, naroito u Kraljevoj Sutjesci, Kreevu i Fojnici uvaju vrijedne
zbirke. Same zgrade su novijeg datuma.
Smatra se da je prvi samostan u Kraljevoj Sutjesci podignut u prvoj polovici XIV stoljea. Nala-
zimo ga u spisima iz 1385. godine, a 1658. godine, je izgorio sa svim dragocijenostima (arhiv,
knjinica, pinakoteka, riznica). Dananji samostan je iz 1888/90. godine graen po nacrtima
slavnog arhitekte Josipa Vancaa. Ispod Kraljevske Sutjeske, rijeka Bukovica se ulijeva u rije-
ku Trstionicu. Pratei tok Bukovice izbija se pred bajkoviti stari grad Bobovac.
Dananji samostan i crkva svetoga Duha u Fojnici, podignuti su 1888.godine na temeljima

stare crkve iz XIV stoljea, i takoe su rad Josipa Vancaa. Samostanski muzej i arhiv veoma
su bogati dokumentima pisanim na turskom jeziku, a i bosanicom.
Tu je i uveni fojniki grbovnik iz 1340. godine (grbovi bosanske srednjovjekovne vlastele), a

tu je i Ahdnama (ovjereni prijepis ugovora) iz 1463. godine, kojeg je sultan Mehmed II Al Fatih,
predao fra Anelu Zvizdoviu, kustosu franjevakog reda u Bosni.
Fojnica se pominje 1365. godine, kada braa Sasinovii (ime upuuje na Sase) prodaju Du-
brovniku pola svojih rudnika. Iznad rudarskog i banjskog grada su ostaci srednjovjekovnog
grada Kozograda.
Franjevac i pisac Ivan Frano Juki, u asopisu Bosanski prijatelj (1842.) obznanjuje: U sa-
mostanu sv. Duha u Fojnici, kod redovnika sv.o. Franje, uva se jedna knjiga in folio, u kojoj su
slikovani gerbovi plemiah bosanskih i serbskih (ilirskih)...
Od tada pa sve do danas prisutne su rasprave o vremenu nastanka i historijskim vrijednostima

grbovnika bosanskih plemikih porodica. Polemiari se ipak slau u jednom: ovo je jedini i naj-
stariji zbornik grbova sauvan u Bosni i Hercegovini.
Za grb bi se ukratko moglo rei da je to trajna oznaka pojedinih osoba, porodica, korporacija,
politikih i crkvenih ustanova i organizacija, izraena likovnim sredstvima prema utvrenim
pravilima. Historiari tvrde da postoje dva razloga ovoj pojavi. Prvi je kulturni uticaj simbolikog
Istoka, a drugi stvarna srednjovjekovna vojnika potreba. Upotreba grbova je uvjetovana i ne-
pismenou ak i u viim slojevima drutva. Peat sa grbom je tako sluio na ispravama umje-
sto potpisa, a u Bosni su se pojavili u doba razvijenog feudalizma (ban Ninoslav 1236-1250.).
Najei simboli na grbovima srednjojekovne Bosne i okolnih zemalja su bili polumjesec sa
zvijezdom i ljiljan. Manihejci su polumjesec smatrali nebeskim laama na kojima se dua (zvi-
jezda) die u nebo.
Prvi poetak sistematizovanoj heraldici uveo je njemaki car Fridrih Barbarosa (krajem XII

stoljea) koji je bio inicijator turnira za plemie kojom prilikom je odreivano ta e koji od njih
nositi na svom titu kao obiljeje, kako bi se meusobno razlikovali.
Sunce, polumjesec i zvijezda su esti motivi nae narodne pjesme:Kune mi se suncem
i mjesecom i Danicom, njegovom sestricom... - Belagi.
U djelu Razgovoru ugodnom Andrije Kaia Mioia se kae: Bosanska arma jest jedan
tit i na njemu polumisica i jedna zvizda...
Grb Ilirije je tako tit na kojem je u crvenom polju na gore okrenuti polumjesec iznad kojeg se
nalazi srebrena osmokraka zvijezda.
Grb srednjovjekovne Bosne je u zlatnom polju dvije prekrtene crne nazubljene grede koje na
vrhu zavravaju sa krunisanim crnakim glavama, a preko greda je manji tit Ilirije sa polumje-
secom i zvijezdom.
Kod nekih naih graana pojava polumjeseca na steku i grbovima nehotimino aso-
cira na polumjesec kao islamski amblem, pa je potrebno napomenuti da je polumjesec
kod naih Muslimana doao sa Osmanlijama, a da su ga oni preuzeli od Vizantije nakon
osvajanja Carigrada- . Belagi.
Treba napomenuti da postoje indicije da su simbol (polumjesec za zvijezdom) koji su Osman-
lije prihvatili tek u XV stoljeu, preuzeli nakon osvajanja kraljevine Bosne.
Bilo kako bilo, simboli ljiljana, sunca, polumjeseca i zvijezda su najei simboli na srednjo-
vjekovnim grbovima i nadgrobnim spomenicima stecima, stotinama godina prije pojave
Osmanlija u naim krajevima.
Pa kako onda rijeiti ovu raomonijadu sa simbolima u milenijima etniki i vjerski raznolikoj
zemlji?
Rjeenje problema isticanja vjerskih i etnikih simbola, kao i mnogih drugih problema u naoj
zemlji je uvijek jednostavno. Svako isticanje simbola (prihvatljivih za sve narodnosti i vjerske
grupe) na cjelokupnoj teritoriji drave, na svakom mjestu, u svakoj prilici i kontekstu, moe biti
dozvoljeno samo uz istovremeno isticanje dravnog simbola (zastave) Bosne i Hercegovine.
Ahdnama se sa pravom moe smatrati preteom evropske povelje o ljudskim pravima. Neka
niko ne uznemirava spomenute ni njihove crkve glasi izvod iz Ahdname.
Uz arhiv je i bogata knjinica, zbirka slika, riznica sa predmetima crkvene primjene od kovine
ili tkanine. uvaju se i razliiti etnografski predmeti: narodna nonja, orue i sl. Tu je i zbirka
minerala i ruda iz fojnikog kraja. Samostan sa crkvom svete Katarine u Kreevu osnovan je
pod konac XIV stoljea. Antiki rudokopi su bili u Fojnici i Kreevu, a vjerovatno i u Vareu. U
blizini samostana su stare kovanice koje i danas kao suvenir nude potkovana jaja. Kreevo
je danas jedino mjesto u BiH u kojemu tradicija potkivanja jaja jo ivi.
Uzvodno (cca 2,5 km.) uz potok Jasenovac nalazi se i staro rudarsko selo Vranci. U Franjeva-

kom samostanu Kreevo je izloena jedinstvena muzejska rudarska zbirka u Bosni i Hercego-
vini, a u njemu je i spomen soba fra Grge Martia. Gospin oltar u Crkvi sv. Katarine u Kreevu
je raen po nacrtima Josipa Vancaa.
Tragove umjetnosti u Bosni i Hercegovini moemo pratiti od prahistorije preko helenistike i

rimske umjetnosti, a u srednjem vijeku preko umjetnosti steaka, a nakon srednjeg vijeka pre-
ko crkvenog freskoslikarstva i osmanske umjetnosti, kada se pojavljuju sefardske iluminacije
iz XVI stoljea.
Bosna je bila poznata po nalazitima gvoa, zlata i srebra... i to je bilo presudno za umjetniki
razvitak zanatskih proizvoda srednjovjekovne Bosne.
Neki od umjetnikih zanata, posebno u Sarajevu, su se zadrali do danas, prkosei industrij-

skoj proizvodnji u globaliziranom svijetu. Potiskivanje orijentalnih uticaja u umjetnosti nastaje
Austro-Ugarskom okupacijom (1878). U prvom periodu vodei likovni umjetnici su bili stranci,
a potom se pojavljuju oni domai.
Prezentaciju umjetnosti i graditeljstva od prahistorije do kraja srednjeg vijeka je mogue vidjeti

u Zemaljskom muzeju i Muzeju Sarajeva Brusa bezistan, Kundurdiluk 10.
Graditeljstvo i pisana rije od vremena Osmanlija do modernih vremena
Propau Rimskog Carstva propale su i tekovine visoke antike kulture koje je u tim vremeni-
ma sauvao samo Orijent. Samo u onom dijelu Evrope koji su zaposjeli islamski vladari posto-
jali su hamami (Pirinejski i Balkanski poluotoci).
Kroz cijeli srednji vijek pa sve do poetka XIX stoljea u kranskoj Evropi institut kupa-
nja je bio zanemaren. Crkva nije voljela pranje i kupanje. Kako je arapska i Osmanska
vlast potiskivana, rueni su hamami sa istim zanosom kao i damije. U tim vremenima
inkvizicija u paniji je optuivala i dovodila na sud ljude za koje se sumnjalo da se kupaju
Hamdija Kreevljakovi, Banje u Bosni i Hercegovini, 1952.
Dolaskom Osmanskog carstva koje je bilo civilizacijski sljednik Istonog rimskog carstva do-
lazi i kultura stanovanja i grade se kue pokrivene eramidom, sa peima i javnim i kunim
kupatilima i prostorijama za dnevni boravak i spavanje. Stembena kultura je jo vidljiva u ne-
kim dijelovima grada (Nadmlini, dijelovima Vratnika, uria brijegu, na Alifakovcu, Bistriku).
Najljepi sauvani primjeri u gradu su Svrzina, erzelezova, Saburina, Despia kua. Stam-
bena kultura i arhitektura razvila je u vremenu Osmanlija tri osnovna tipa, jedan u Hercegovini,
drugi u sjevernoj i centralnoj Bosni, trei u Sarajevu i Foi
Voda sa Bistrika u Sarajevu je unkovima dovedena do Gazi Isa-begovog hamama prije 1461
godine. Na tradiciji rimskih termi grade se javna kupatila- hamami, kojih je ukupno bilo oko 56,
a po kuama hamamdici (kupatila). U Sarajevu je bilo po Kreevljakoviu sedam hamama. Po
etiri su bila u Foi i Travniku, po dva u Mostaru i Banja Luci, a po jedan u ostalim mjestima:

Srebrenici, Novoj Kasabi, D. Vakufu, Pruscu, Kupresu, Livnu, Duvnu, Jajcu, Jezeru, Varcarva-
kufu, Jasenovcu, Viegradu, Rudom, ajniu, Ulogu, Nevesinju, Predolu, Stocu, Ljubinju, Cer-
nici, Blagaju, Konjicu, Rogatici, Tuzli, Kneini, Visokom, Kostajnici, Graanici, Poitelju, Prai,
Bjeljini, Brkom, Maglaju, Zvorniku, Ustikolini, Jeleu Prvi hamam je sagradio Gazi Isa-beg
prije 1462. godine, deset ih je podignuto u XVII stoljeu, tri u XVIII, a samo jedan poetkom
XIX stoljea.
Grade se i prvi javni nunici. Prvi je izgraen 1526. godine, na Kovaima u Sarajevu, a drugi
poznati 1529. godine, blizu Begove damije (Begove hale). Zbog obaveze redovnog pranja
prije vjerskih obreda, pored svake damije gradila se i javna esma. Valja rei da je stanje na
selu uglavnom ostalo isto.
Mo islamske umjetnosti se prvenstveno i danas izraava u damijama kao simbolu islamskog

graditeljstva. Uz damije su i prostorije za uenje (mektebi i medrese), biblioteke i brojna tur-
beta i groblja i to je prva komponenta urbanih struktura. Posebno se istiu Gazi Husrev-begova
u Sarajevu, Ferhadija u Banja Luci (pred obnovom), Kurumlija u Maglaju, Karaoz-begova u
Mostaru, iman Ibrahim-paina u Poitelju, Alada u Foi (pred obnovom).
Za razliku od hrianskih crkava islamske bogomolje nemaju kipova, isklesanih likova ili slika
svetaca jer Kuran, sveta muslimanska knjiga, ne dozvoljava poistovjeivanje boanstva ni sa
jednim ivim oblikom. Muslimani vjeruju da svetost pripada samo Bogu (Allahu). Ni Muham-
med a.s. nije svetac, on je Boiji poslanik (Resul, Pejgamber a.s.) i ne dijeli svetost sa Bogom.
Tako je i sa svim poslanicima koji su djelovali prije Muhammeda a.s.. Samo je Allah (Bog) vje-
an, bez poetka i svretka, i On je sva svetost.
Druga komponenta urbanih struktura su privredni objekti kao hanovi, karavan-saraji, bezistani,
daire, duani i magaze. Od sauvanih hanova istiu se han Ibrahim-age Poiteljca i Moria
han u Sarajevu. Od bezistana sauvani su Gazi Husrev-begov i Brusa-bezistan u Sarajevu.
Od daira najbolje su sauvane daire u Halaima tzv. Dubrovake daire (danas Kua sevdaha)
i Crkvena daira (Muzej Stare pravoslavne crkve) u Sarajevu. Razni tipovi magaza i duana
sauvani su po svim starim naseljima irom Bosne i Hercegovine.
Trea komponenta starih gradskih struktura su bili komunalni objekti, sahat kule, vodovodi,
stare esme i adrvani, mostovi i hamami. Meu komunalnim objektima najznaajnije mjesto
pripada starim mostovima. Najsmioniji je onaj u Mostaru, najromantiniji onaj na epi, veoma
specifian onaj u Trebinju, a poseban onaj u Viegradu koji je djelo Koda Mimara Sinana,
najveeg islamskog graditelja svih vremena zapisao je profesor Demal eli.
Iz perioda osmanske dominacije sauvani su i veoma znaajni spomenici drugih konfesija kao
to su pravoslavne crkve Lomnica, Papraa, Tavna, Ozren, Gomionica, itomislii, Zavala,
Dobrievo, franjevaki samostani i jevrejske sinagoge i stara groblja.
Na istom prostoru preko 400 godina stoje jedni uz druge damije, crkve i sinagoge, biblioteke
i zbirke ikona, a u duanima su djelovali jedan uz drugog pravoslavci, muslimani, katolici i Je-

vreji (kasnije Srbi, Bonjaci, Hrvati i Jevreji) bez ijednog pogroma i krupnog ekscesa koji bi
pokrenuo sukob Demal eli.
Hamami su sluili koliko za kupanje toliko i za drutveni ivot i razonodu. Ulazna prostorija (e-
kaonica i garderoba) sa kupolom i vodoskokom u sredini se nazivala adrvan (apodyterium).
Kapaluk (tepidarium) je prostorija za pripremu i odmaranje poslije kupanja. U kapaluku je bilo
toplije nego u adrvanu. Iz kapaluka se ulazilo u mejdan (glavni prostor), a odatle su vodila tro-
ja vrata u tri halvata (caldarium - prostorije za kupanje sa toplom i hladnom vodom). U mejdanu
je temperatura bila via nego u kapaluku ali nia nego u halvatima. U halvatima je bilo maksi-
malno tri estrade (kamene sofe za sjedenje ili leanje) i dvije kurne (kameno korito udubljeno
bez otvora za oticanje vode), a svjetlost je dolazila kroz otvore na kubetima. U mejdanu je bio
odjeljak za brijanje (trahana). U nekim hamamima je bio jehudijski hauz ili mikve (mali bazen
za ritualno pranje Jevreja).
Iza halvata su bile prostorije koje nisu bile dostupne posjetiocima, a to su rezervoar sa toplom
vodom (hazna) i loionica (ulhan - hypocaustum). Sve prostorije osim adrvana su grijane
na principu hipokausta (antiki ureaj za grijanje stanova i kupaonica toplim zrakom), ispod
podova.
Popravke vodovoda je vrio sujadija (vodoinstalater), upravnik i blagajnik je bio hamamdija,

stvari je uvao petemaljdija, maser se nazivao tallak, loa ulhandija, kahvedija je pekao
kafu i prireivao nargilu. Tallaci su u hamamima masirali, otirali ili kupali posjetioce na poseban
zahtijev. Nije se masiralo golim rukama ve posebnim rukavicama od tiftika, tkanine od fine
kostrijeti koja se uvozila iz Istanbula. U enskom hamamu posao hamamdije je vrila hamam-
dinica (obino supruga hamamdije).
Hamama je bilo jednostrukih ili dvostrukih tzv. ifte-hamama. Prvi su graeni samo za mukar-
ce ili samo za ene ili i za jedne i druge, ali su posjeivani u razliito vrijeme. Dvostruki hamam
je izvana bio jedna zgrada ali unutra sa potpuno odjeljenim prostorijama za mukarce i ene,
sa posebnim ulazima, a prostorije su raene simetrino.
Inventar hamama je bio namjetaj i potreban pribor za kupanje kao to su mahrame ili pekiri
(petemalji), fute (zastirai donjeg dijela tijela) nanule, tas (posuda od bakra za polijevanje),
lif (za trljanje) buhurdar (kadionica za paljenje mirisnog drveta), legen (kotao), beike za malu
djecu
Propadanjem Osmanskog carstva nestajali su i hamami. U sedmoj deceniji XVII stoljea dje-
lovala su 47 hamama ali u vrijeme austrijske okupacije djelovala su samo etiri i to dva u Sa-
rajevu i dva u Travniku.
Firuz-beg je oko 1510. godine, sagradio hamam usred Baarije, radi ubiranja prihoda za
izdravanje medrese koju je osnovao. Radi izgradnje hamama od tesanog kamena Firuz-beg
je od Dubrovake Republike traio da mu poalju dva zidara i etiri strunjaka-uitelja. Voda
za hamam i medresu je dovedena iz dva vrela na Mrkoviima i na Sedreniku, a taj vodovod
je opskrbljivao i esme u dvoritu Stare pravoslavne crkve. Firuz-begov hamam je stradao u

poaru (1697), a konano poruen 1912. godine, ali su temelji i zidovi ostali vidljivi i danas, pa
postoji inicijativa da se hamam obnovi. Loionica (ulhan) iz Firuz-begovog hamama je, osim
zagrijavanja samog hamama, toplim zrakom ispod podova zagrijavala i okolne duane pa se
moe smatrati preteom centralnog grijanja u Sarajevu.
Vjerovatno je posljednji stari hamam bio Gazi Husrev-begov hamam (danas KC Adil Zulfikar-
pai) koji je djelovao do 1916. godine.
Vakufska uprava je 1888. godine, u Sarajevu, poruila stari Isa-begov hamam (kod Careve
damije) i podigla moderno kupatilo. Istovremeno, moderno kupatilo je izgraeno i u Mostaru.
Ta dva kupatila su jedina koja su u Bosni i Hercegovini sagraena u vremenu Austrije. Vakufska
uprava uz investitora iz Turske, obnovila je najstariji Isa-begov hamam (kod Carave damije).
Valja rei da obnovljeni stari hamami iz vremena Osmanlija u Budimpeti i Istanbulu predstav-
ljaju sjajne kulturne turistike atrakcije koje privlae mnogobrojne znatieljnike iz cijelog svijeta.
Naziv han i karavan-saraj su Turci (Osmanlije) preuzeli iz perzijskog jezika i donijeli ih u nae
krajeve. Han je zgrada za konaenje putnika, a to isto je i karavan-saraj (karavan i saraj dvor).
Razlika izmeu hana i karavan-saraja je u tome to je putnik u hanu plaao konak i zimi ogrjev,
dok je konak u karavan-saraju bio besplatan, a za hranu i ogrjev se morao brinuti sam putnik
Prema tome han je koristonosni objekat, a karavan-saraj je humanitarna ustanova Hamdija
Kreevljakovi, Izabrana djela.
Valja rei da su se u zakladnicama iz tih vremena ova dva pojma esto mijeala tako da su se
hanovima nazivale zadubine, a karavan-sarajima koristonosni objekti. Hanovi koji su podizani
uz puteve sluili su za krai ili dui boravak (konaenje, nevrijeme, bolest). Trgovaki hanovi
su podizani u veim trgovakim centrima i u njima su trgovci boravili vie dana, mjeseci pa i
godina (neki trgovci su stalno boravili u hanu napr. u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Kreevu,
Vareu), a sezonski hanovi, su sluili za povremeni boravak npr. hanovi na Ilidi, Kiseljaku i
sl. koji su sluili za lijeenje ili teferie. Bilo je hanova za gospodu, srednji stale i za seljake.
Hanovi su obino podizani na svaka 4 sata hoda.
Osim handije, koji je bio zakupac hana i vlasnik namjetaja u hanu su radili jo i kahvedija,
odadija (sobar), podrumdija (konjuar i ista) i druge sluge. Han se zatvarao dva sata po
zalasku sunca, a otvarao pred zoru.
Zabiljeeno je da se karavan-saraj otvarao nakon to bi svi gosti pregledali svoje stvari. Han-
dija ili neko od posluge su po pravilu i potkivali konje jer je zakon zabranjivao tovariti nepot-
kovana konja.
Dolaskom Austrije (1878. godine) po hanovima se pojavljuju stolovi, stolice i kreveti. Za rasvje-
tu su i dalje sluile svijee i lojanice.
Bosna obiluje termalnim i mineralnim izvorima (kiseljaci, slani izvori, sumporna, jodna i sl.) i
ljudi su oduvijek vjerovali u njihovu ljekovitost. Izvor Kruice, fojnika voda, slane vode u Tu-

zli, banja kod Dobruna, izvor Guber kod Srebrenice koji u sebi ima arsena, sarajevski kiseljak,
sumporne vode u Sarajevu na Ilidi, muka voda kraj Kladnja, teanjski kiseljak i mnogi drugi
izvori, od davnina su privlaili ljude.
Putopisac Benedikt Kuripei (1531) spominje u Kiseljaku kraj Sarajeva damiju, kuu za aza-
pe (straare) i karavan-saraj za posjetioce. Stoljee i pol kasnije jedan od najveih putopisaca
na svijetu, Evlija elebija (1659) opisuje trgovinu kiselom vodom koju trgovci pune i raznose
od vilajeta do vilajeta.
Pria se da su u Kiseljak kraj Sarajeva dolazili ljudi i iz Austrije i Dalmacije, punili vodu u flae
i nosili. Voda se prodavala u tajerskoj pod imenom Johannisbrunnen.
Uz puteve, u naseljima i selima podizane su dobrotvorne ustanove koje su se zvale musafi-

rhane. U njima je putnik mogao konaiti, dobiti hranu za sebe i konja i to potpuno besplatno.
Prvu poznatu musafirhanu je osnovao Gazi Isabeg Ishakovi 1462. godine, u Sarajevu. Zabi-
ljeeno je da se u Istanbulskim imaretima u XVIII stoljeu prehranjivalo dnevno preko 30.000
osoba. Sultan Orhan je (1336.) osnovao prvi imaret sa musafirhanom u Osmanskom carstvu
ali kod Arapa je ova institucija postojala jo u VII stoljeu.
Porijeklo ove humanitarne institucije je iz Bizantskog carstva gdje su se one nazivale ksenodo-
hije i pandohije. Ksenodohija je kua za primanje gostiju, a pandohije su svratita za putnike
i hodoasnike, a podizale su se pored velikih crkvi. Ve u VI stoljeu u Siriji je bilo vrlo velikih
zgrada koje su podignute za tu svrhu.
Poznato je da je Franjevaki samostan u Fojnici otvorio musafirhanu 1513. godine. Postojale

su musafirhane i u samostanima u Kreevu, Sutjesci, Olovu, Srebrenici ali i u pravoslavnim
manastirima u Ozrenu, Paprai, Lomnici, Tavnoj
Franjevaka knjinica u Kreevu je sauvala (od XVI stoljea) preko 300 medicinskih knjinih
naslova. Tu se uva i 37 ljekarua. Kreevski kovai su bili poznati i po kovanju stomatolo-
kih kljeta za vaenje zuba. Od polovice XVI stoljea, Kreevo je najvee medicinsko sredite
u BiH, a fra Mato Nikoli (1784-1844) postaje prvi diplomirani lijenik u Bosni i Hercegovini.
Njegova ljekarna u Kreevu je prva puka ljekarna u povijesti medicine u Bosni i Hercegovini
(utemeljena 1813 godine).
U dananjoj Bosni i Hercegovini je relativno rano otvorena prva tamparija (manastir Sv. ura
u Donjoj Sopotnici kod Gorada 1521/23) koju je osnovao Boidar Goradanin. U njoj su braa
Teodor i ura Ljubavi tampali prve poznate knjige. Ona je dvije godine nakon osnivanja pre-
stala raditi i od tada vie od trista godina u Bosni i Hercegovini se nije tampalo. Tek je 1866.
godine, u Sarajevu je otvorena tamparija koja izdaje knjige na domaim jezicima, turskom,
grkom i hebrejskom jeziku i to irilicom i latinicom.
Gazi Husrev-beg gradi u Sarajevu (1530/31.) Hanikah (kolu za ejhove-dervike autoritete),

a 1537. godine, gradi Seldukiju (po majci Selduki) prvu visoku kolu koja je u to vrijeme bila

u rangu Evropskih fakulteta na kojoj se izuavala vjeronauka, filozofija i pravo. Istovremeno
utemeljuje jednu od najstarijih biblioteka u Evropi koja danas batini preko 100.000 naslova,
od toga oko 7.000 rukopisa i 4.500 dokumenata. Sauvano je mnogo djela na kojima stoji da
su prepisana u Gazi Husrev-begovoj medresi i Hanikahu pa se po tome moe pouzdano ustvr-
diti da su Medresa i Hanikah bili i prepisivake kole. U srcu Baarije izgraena je zgrada
(2014.) zadubina katarskog eika Al Tanija, koji je u Sarajevu prepoznao mjesto susreta
Istone i Zapadne kulture - kao konano rjeenje smjetaja biblioteke.
Sarajevska Hagada je jevrejska obredna knjiga (kodeks), koja sadrava biblijske prie, molitve
i psalme vezane za praznik Pesah (Pashu), posveen osloboenju Jevreja od egipatskog rop-
stva. Sa ovim sadrajem podudara se i ilustrovani dio ove knjige. Sarajevska Hagada pisana
na finom pergamentu, predstavlja najstariji i najraskoniji primjer ove vrste kodeksa; djelo je
panske iluminatorske umjetnosti XIV. stoljea, sa oiglednim uticajem tadanje italijanske i
francuske savremene slikarske umjetnosti...
Rabin Jakob Finci je zapisao: Kada se Hagada otvori, ve prva slika zbunjuje. Zamislite u XIV
stoljeu prikazati zemlju okruglom! Pa zbog takvog zloina neki su i 200 godina kasnije gor-
jeli na lomai, a nai autori su je uzeli kao gotovu stvar i ponovili u svakom danu Stvaranja. A
onda sedmi dan abat, ili dan odmora. Ko je sjeo da se odmori? Nije li se valjda autor usudio
nacrtati samog Tvorca?
Kordobski kalifat je svijet zaduio velikim ekonomskim i kulturnim tekovinama. Unijeli su u

Evropu vjetako navodnjavanje u zemljoradnji, donijeli nove kulture biljaka (breskva, kajsi-
ja, naranda, pamuk, dud...), napredno stoarstvo (uvene merino ovce), plemenite vrste ko-
nja, unaprijedili astronomiju, arhitekturu, filozofiju, muziku, medicinu, trgovinu, moreplovstvo...
Sama Kordoba u tim vremenima je imala preko million stanovnika (300 damija, 900 javnih
kupatila, tridesetak sinagoga...). Maurski stil gradnje, pun sjaja i izrazite dekorativnosti (Alham-
bra...) i danas zadivljuje turiste u paniji.
Crkva je rat protiv Kalifata proglasila za rat protiv nevjernika. Uvodi se panjolska inkvizicija
(1483-1808) koja odmah vri progon svih Jevreja i pokatolienih Arapa, a potom ostaje kao
stravino sredstvo apsolutizma u Evropi.
Protjerani Jevreji iz panije ponijeli su kljueve svojih kua koji se i danas uvaju u mnogim
jevrejskim familijama u Sarajevu ali i jevrejskim familijama irom svijeta.
U gradu Toledu u paniji, u Muzej kui slavnog mistinog grkog slikara, nazvanog El Greco
(1541-1614), je izloena arhiva iz koje je vidljivo da je slavni slikar nakon to je od gradskih vla-
sti dobio tu jevrejsku kuu ipak uredno, do kraja ivota, plaao kiriju nekom Altarcu iz Sarajeva.
Veliki kljuevi kunih kapija koji se i danas nude kao turistiki suveniri irom Bosne i Hercegovi-
ne su simboli jevrejskog egzodusa iz panije, a kasnije slomom Osmanskog i Austro-Ugarskog
carstva i bive drave Jugoslavije, simboli bosanskohercegovakih izbjeglica (muhadera)
svih nacionalnosti.
Jezik kojim su govorili Sefardi na Balkanu je bio judeo-espanol ili ladino. Izraz ladino dali su
sami Sefardi svom jeziku da bi ga razlikovali od hebrejskog, a potie od glagola enladinar to

znai prevesti na panski. Obzirom da su Jevreji iz panije izgnani iz raznih provincija pa i iz
Portugala prvih stotinjak godina ivota u Sarajevu vrio se proces amalgamiranja i stvaranja
jedinstvenog idioma Sefarda. Jevreji su sa Maurima u paniji (od X do XVI stoljea) dostigli
visoki stepen kulturnog razvitka, tako da je taj period nazvan Zlatnim vremenom jevrejske
historije uope. Dolaskom u novu sredinu (Sarajevo) koja ih je gostoljubivo doekala Jevreji su
nesporno kulturno obogatili novu, ve multikulturnu sredinu.
Sefardske romanse su imale veliki uticaj u oblikovanju autohtone Bosanske sevdalinke. Sefar-
dske romanse su bile vezane za religiozni ivot, za razne obrede (obrezivanja mukog djeteta,
zaruke, vjenanja...) kao i za ljubavni ivot. Neke od njih su porijeklom iz panije, a najvei
broj romansi su nastale u novoj sredini kao originalna tvorevina stvaralake pjesnike mate.
U Sarajevu se 1892. godine formira Jevrejsko kulturno-umjetniko drutvo La Benevolencija
kome Josef Koen nudi da proda Hagadu. Hagada je za drutvo bila preskupa ali je kupuje
Landes Museum Zemaljski muzej za 150 kruna (dananjih oko 7.500 EUR) kada je alju
u Be na ekspertizu. Iz Bea je, vjerovali ili ne, nakon petnaest godina vraaju u Sarajevo.
Hvala im to danas imamo Sarajevsku, a ne Beku Hagadu. U Drugom svjetskom ratu Hagadu
spaavaju tadanji direktor muzeja Jozo Petrovi i kustos Dervi Korkut, a u posljednjem ratu
direktor Muzeja, Enver Imamovi.
Nematerijalna batina bosanskih Sefarda je zapeaena genocidom izvrenim nad Jevrejima

u Drugom svjetskom ratu od strane faista i domaeg oloa.
Alhamijado (aljamiado) knjievnost jeste nearapska knjievnost pisana arapskim pismom. Na-
ziv potie iz Andaluzije, a danas je to uobiajen naziv za sve nearapske jezike koji kao pismo
upotrebljavaju arapska slova. Najstariji alhamijado tekst sauvan je jo iz vremena sultana
Mehmeda II (XV soljee).
Od konca XV stoljea pored skromne literature na bosanskom jeziku pisane arapskim pismom
(alhamijado knjievnost) poinje se njegovati knjievnost na tri islamska orijentalna jezika na
kojima se jedino mogla i stei via naobrazba: arapskom, turskom i perzijskom.
Na arapskom su pisana djela iz prava, teologije, filozofije, filologije i drugih znanstvenih disci-
plina. Na turskom, slubenom jeziku pisali su se zvanini dokumenti i divanska knjievnost tj.
poezija po uzoru na velike perzijske klasike, zatim komentari, putopisi, nadgobni natpisi Per-
zijski jezik je sluio za suptilno pjesniko izraavanje, a rjee za prozno, i to uglavnom pjesnika
dervia koji su uzore traili meu voama mevlevijskog dervikog reda.
Za nae ljude to je predstavljalo veliku potekou ne samo to su ti jezici bili strani ve i zbog
toga to je nain miljenja naroda Orijenta takoe bio stran. Knjievnost na orijentalnim jezi-
cima je zbog toga bila privilegija viih slojeva drutva koji su imali priliku da se koluju u Cari-
gradu ili drugim centrima carstva. Knjievnost na turskom jeziku je najbogatija i po anrovima
najraznovrsnija. Od vremena Ahmed-pae Hercegovia (umro 1518), sina herceg Stjepana
Vukia Kosae, koji je bio poznat kao autor zakonika, pjesnik i pisac, te Dervia Jakub-pae
Bonjaka (umro 1501), istie se Zijai Mostarac (umro 1584) autor pjesme Zgode ejha Abdu-

rezaka, stvara niz od priblino 300 pjesnika i knjievnika koji su svoja djela pisali na jednom
od orijentalnih jezika, a neki od njih su prevoeni na vie europskih jezika. Iz Prusca je i veliki
bosanski uenjak i alim, kadija Hasan Kjafija Pruak (1544.-1615 ili 1616.) koji je zbog svog
potenja i kompetencije dobio trajni kadiluk (obiaj trajanja slube je bilo samo 22 mjeseca).
Hasan Kjafija Pruak je pisao na arapskom djela iz nauke o moralu, logike i lingvistike, a nje-
govo najpoznatije djelo je Temelji mudrosti o ureenju svijeta.
Krajem XVI stoljea, u Sarajevu se govorilo turski, arapski, perzijski, bosanski, hrvatski, srpski,
maarski, njemaki, talijanski, panski, hebrejski (ladino)...
Roeni Tuzlak, Muhamed Hevai Uskufi jo 1631.godine, pie svoj bosansko turski rjenik
nakon izdatih slinih rjenika za druge jezike, kao perzijsko-turski (Osman b. Huseyn Bosnevi,
1583), i arapsko-turski (Muhamed b. Er-Rumeli Bosnevi, 1624). Hevaijin savremenik je franje-
vac fra Matija Divkovi koji pie narodnim jezikom, a u Tuzli fra Stjepan Matijevi pie Ispovie-
daonik koji se tampa (1630) irilicom u Rimu. Mletaki tampar i izdava Marco Ginami (1635)
alje svoga sina u Fojnicu da bi nauio jezik od franjevaca.
Muhamed Hevai Uskufi se smatra najznaajnijim alhamijado pjesnikom. Napisao je nekoliko

ilahija (Hodte nami na viru; Bosanski da vam besedim, bratani; Savjet enama). Najpoznatije
djelo mu je Rjenik, koji nije samo spisak rijei na dva jezika ve knjievno djelo i koji on zove
Makbul-i Arif (Ono to se svia uenom ovjeku).
Bosansko-hercegovaka kaligrafija se smatra produetkom kole turske kaligrafije. Prvi put se

pojavljuje u XV stoljeu, od strane sultana Mehmeda II, koji je donio novu vjeru (islam), kulturu,
umjetnost, zanate pa tako i kaligrafiju. Po miljenju prof. dr. . Hadimejlia pojam kaligrafije
je iznimno irok i predstavlja zajedniki imenitelj kojim se nazivaju sva pisma realizirana na ra-
zini krasopisa. U istom smislu, ali kao poseban vid ove umjetnosti podrazumijeva se islamska
kaligrafija.Sauvani primjerci nalaze se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Bonjakom institutu,
Arhivu grada Sarajeva, u obiteljskom muzeju ejh Musa-Kazim Hadimejli u iviima i
ponekoj privatnoj zbirci.
Jedinstvene freske u svijetu nalaze se u crkvama u selima: Zavala (kod Ravnog u Popovom
Polju) i Dobrievo (juno od Bilee), koje je slikao bosanskohercegovaki zoograf Georgije
Mitrofanovi (1550-1630), primjenjujui vizantijski i italo-kretski stil slikanja. Hercegovac, Geo-
rgije Mitrofanovi je oslikao i istoni zid manastira sv. Vasilija Ostrokog (dananja Crna Gora)
i trpezariju u manastiru Hilandar na Svetoj Gori u Grkoj, jedinstvenom u svijetu kombinacijom
stilova fresko slikarstva.
Vizantijski stil fresko-slikarstva podrazumijeva slikanje etkom irim potezima, uglavnom bez
detalja, a italo-kretski nain fresko slikarstva je koristio kist. Georgije Mitrofanovi je koristio
oba stila, posebno italo-kretski stil za slikanje detalja lica i glave i po tome su njegove freske
jedinstvene u svijetu. Crkva u Zavali je danas obnovljena donacijama vedske vlade.
Bosna pod osmanskom upravom nije bila siromana u kulturnom pogledu, kao to su bile
druge pokrajine u okviru Osmanskog carstva. Krajem XVI i poetkom XVII stoljea, nakon vie

od stotinu godina pod osmanskom vladavinom, kulturne prilike u Bosni su bile povoljne, iz dva
razloga. Veina stanovnitva je prela na islam, te su bosanski muslimani uestvovali u upravi,
neki su imali visoke poloaje, a begovski sloj je bio vrlo imuan. Mnogi su bili pismeni i visoko
obrazovani. Bosanci su postali nosioci orijentalne kulture na visokom nivou.
Drugi razlog je djelovanje katolikih franjevaca, koji su dobili povlaten poloaj u Osmanskom
carstvu, te razvijali vrlo bogatu kulturnu djelatnost u Bosni.
Bosanski muslimanski upravitelji, mnogi potomci srednjovjekovnog bosanskog plemstva, imali

su svoje kancelarije gdje su dokumenti pisani na bosanskom jeziku. Pismo je bilo bosanica,
bosanska irilica, a razvila se i posebna varijanta, takozvana begovica. Jezik je narodni, jer
u Bosni je narodni jezik bio u upotrebi, u neprekinutoj tradiciji, od srednjovjekovne drave.
Bosanski jezik je bio na neki nain slubeni jezik na sultanovom dvoru. vicarski orijentalist
Hottinger biljei u svojoj knjizi Historia orientalis iz 1651. godine, da se turski jezik rijetko uje
na sultanovom dvoru, jer dvorski ljudi veinom govore slavenski, to znai bosanski.
Zbog institucije devirme mnogi Bosanci su dobili visoke poloaje na Porti, gdje je i sam Hevai
Uskufi sluio dvadeset godina na carskom dvoru. U Carigradu, na Porti, postojala je slavenska
kancelarija, koja je odravala veze sa Dubrovnikom zapisao je norveki profesor Univer-
ziteta u Oslu, prof. dr. Svein Mnnesland, Bosanski jezik prije etiri stoljea predgovor za
Makbul-i Arif, 2011.
U jednom dokumentu o devirmi (sakupljanje, sabiranje) koja je u osmanskoj historiografiji

oznaavala regrutaciju djeaka u tzv. ademi oglane (janjiarski podmladak) iz 1564. godine,
koji je bio upuen predstavnicima vlasti na podruju bosanskog, hercegovakog i klikog san-
daka, vidljivo je da se obaveza regrutacije odnosila samo na muslimanski dio stanovnitva. U
najranijem periodu, regrutacija se odnosila iskljuivo na nemuslimansko stanovnitvo, kasnije
se propis proirio i na muslimansko stanovnitvo, da bi se napokon odnosio samo na musli-
mansko stanovnitvo. Regrutacija je vrena u vremenskim razmacima od 3-7 godina, uz nalog
da se uzimaju samo zdravi obrezani djeaci starosti od 8 do 18 godina, da se uzima jedan dje-
ak na prosjeno 40 domainstava, da se regrutiranje vri samo na podruju evropskog dijela
Carstva (kasnije i iz Anadolije), da se ne smije uzeti sin jedinac, djeak koji je na izuavanju
kakvog zanata, onaj koji je zasnovao brak, ne smiju se regrutirati djeaci bez oba roditelja,
kao ni djeaci kod kojih se dala naslutiti sebinost i sl., te da se ne smije vriti zamjena ve
odabranog djeaka.
Ovaj dokumenat se nalazi u Arhivu Predsjednitva vlade Republike Turske u Istanbulu, u fondu
Muhimme defteri prof. dr. Denana auevi, Pravno-politiki razvitak Bosne i Hercegovi-
ne, Magistrat, 2005.
Islamski princip uvakufljenja je preporuen od Muhammeda a.s., da je imetak najbolje zavje-

tati tako da se formira trajno dobro. Dobra djela gone zlo, a najuzvienije od dobrih djela
je milodar, najuzvieniji milodar je onaj koji ostaje zauvijek, a od dobrotvornih djela opet je naj-
ljepe ono koje jest, odnosno koje e se trajno ponavljati. Jasno je da je od trajnih dobrotvornih

djela najdulje zajameno dobroinstvo vakuf. Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje
niti se njegovo djelovanje do Sudnjeg dana zavrava izvod iz Gazi Husrev-begove Prve
vakufname iz 1531. godine.
Glavni upravitelj vakufa je mutevelija. Mutevelija moe da bude i ena, a takvih je sluaja bilo
kod nas sve do kraja XIX stoljea. Vakif pred sudijom, svjedocima i mutevelijom daje izjavu da
uvakufljuje odreenu stvar, to biva sudski registrirano , a potom se izdaje vakufnama.
Mnogi vakufi su nestali u poarima, a propau Osmanskog carstva institucije vakufa su pre-
putene same sebi i mutevelijama koji su se poeli ponaati kao vlasnici.
Vakufska direkcija Islamske zajednice u BiH je (1996) oivjela svoj rad, pokrenula povrat imo-
vine, te njeno stavljanje u funkciju i zatitu.
Alija Bejti u knjizi Ulice i trgovi Sarajeva, napominje da za itavo vrijeme vladavine Osmanlija
u gradu Sarajevu ni jedna mahala ni ulica se nije prozvala imenom ni jednog sultana, nijednog
vezira, niti bilo kojeg velikaa jer za ondanje tradicionalno shvatanje to nije bilo prirodno. U
to vrijeme zakonitost u davanju imena ulica ili mahala (kvartova) se ogledala uglavnom po
izgradnji zadubina (uglavnom damija) i po doprinosu pojedinaca tom sokaku ili to se ime
ulice vezalo za ime neke ugledne linosti koja je imala kuu u toj ulici. Druga uzrona veza je
davanje naziva od strane naroda po morfolokim i slinim vezama kao Hrid, Gorica, Bjelave,
Vinjik, Podhrastovi ili ulica Tijesna, Branska, Strmac
Prezentacija graditeljstva i pisane rijei iz vremena Osmanlija se vri pjeke kroz Staro historij-
sko jezgro grada i posjetom depandansa Muzeja Sarajevo.
Moderno doba u Sarajevu
Jo 1840. godine fra Ivan Frano Juki (1818-1857) alje prijateljima nacrt pravila Kola bosan-
skog, prvog bosanskog kulturnog drutva za ije e se osnivanje godinama uzaludno boriti.
Sarajevski kroniar Vladislav Skari je zabiljeio da je kunih pozorinih predstava bilo u
kuama engleskog i pruskog konzula jo u drugoj polovini XIX stoljea, ali se najivlja kuna
pozorina djelatnost odvijala izmeu 1871. i 1878. godine u velikoj sobi kue hadi-Makse
Despia na Obali. Izvoene su predstave Kir-Janja, Laa i paralaa, komedije Dvije vara-
lice, Ljubavno pismo Velika soba je mogla da primi oko stotinu posjetilaca koji su sjedili
na minderlucima. Zbog velikog interesovanja morale su se tampati pozivnice.
Jozef Salom i Dimitrije Jeftanovi su 1881. godine pokuali iz vlastitih sredstava da podignu
pozorinu zgradu izmeu Ferhadije i Trga Fra Grge Martia, ali su je nakon tri godine prodali
gvoaru Babiu koji je poruio i podigao viespratnicu koja i danas tu stoji.
Odlukom gradske vlade i prilozima bogatijih Sarajlija 1896. godine odlueno je da se gradi
Drutveni dom (dananja zgrada Narodnog pozorita), koji je sluio za predstave putujuim

grupama, za razliite sveane priredbe, zabave, koncerte, ali i razne konferencije. Prvi javni
koncert u Sarajevu odran je 11. decembra 1881. godine u dvorani nove oficirske kasine, na
kojem su uestvovali orkestri dviju pjeakih pukovnija. Na drugom koncertu, koji je odran 17.
januara 1882. godine, pojavili su se i solisti na klaviru i violini kao i vokalni solisti koji su nastu-
pili uz pratnju orkestra. Iste godine izvedena je i prva opera u Sarajevu i to Flotovljeva opera
Alessandro Stradella, koju je izveo ansambl njemakog pozorita.
Sarajevska tampa je zabiljeila i prvo gostovanje jednog muzikog ansambla 1883. godine.
To je bio tamburaki ansambl oke ivkovia iz Vukovara. Ansambl je gostovao u Beu, Pari-
zu, pa ak i Filadelfiji.
U Sarajevu se 18. novembra 1885. godine osniva prvo Muko pjevako drutvo multinacional-
nog sastava, koje je njegovalo ne samo njemako, ve i ostalo slovensko pjevanje.
Prvi podatak o pokuaju otvaranja specijalizirane muzike kole je predstavka kompozitora i

dirigenta Adalberta Laszkya iz Budimpete, sauvana u Arhivu Bosne i Hercegovine iz 1898.
godine. Dvadeset godina poslije dolaska Austro-Ugarske Zemaljska vlada predlae Zajedni-
kom ministarstvu finansija da se prijedlog o osnivanju muzikog konzervatorijuma odbije. Valja-
lo je saekati deset godina od te prve inicijative, 1908. godinu, kada su otvorene dvije muzike
kole i to Glazbena kola Vilima Gustava Broa i Muzika kola Franje Maejovskog.
Baron Helfert je prvi pokrenuo pitanje osnivanja muzeja u Sarajevu u svom djelu Bosnisches
objavljenom 1879. godine u Beu. Ipak je trebalo saekati 1884. godinu da ljekar i gradski vi-
jenik dr. Julije Makanec uputi poziv za osnivanje Muzejskog drutva, iji rad je odobren 1885.
godine.
U vremenima izmeu 1879.-81. godine austrijski naunik Moric Hernes vri arheoloka istrai-
vanja u Bosni i Hercegovini.
Sredinom 1887. godine Sarajevski list pie da je jedan poduzetnik Curiel pokazao u cirkusu
Edisonov kinematograf. To je elektrina sprava koja prijanje fotografine snimke najpreci-
znije ponavlja kao ive slike, na kojima se ljudi i ivotinje kreu kao u ivotu.
Sarajevo je poslije Zagreba, Osijeka i Graca dobilo stalni kinematograf, a ve 1911. godi-
ne djelovala su tri stalna kinematografa, Edison (preko puta Zemaljske banke), Goller The
Royal-Biograph i Thaumatograf, oba na Cirkuskom trgu. Od tih vremena film je poeo da
ugroava pozicije pozorita. Dok kazalite kod ponajboljih predstava esto zieva prazninom,
dotle kod veernjih predstava naih kinematografa vlada u ekaonicama takova vreva i tiska,
da se ovjek mora formalno boriti, da unie u dvoranu i da usvoji koje sjedalo pisao je Ju-
tarnji list 1912. godine. Graevinski poduzetnik Albert Metz u septembru 1912. godine otvara
prvo moderno ureeno kino Apolo, a godinu dana kasnije u Napretkovoj palati Imperial-Ki-
no.
Austrougarski zajedniki ministar finansija Benjamin Kallay 1893. godine donosi odluku o po-
kretanju ilustrovanog asopisa na bosanskom jeziku Nada - iji je zadatak da u rijei i slici

prikae inostranstvu stvarne prilike i sve vei kulturni razvitak Bosne i Hercegovine.
asopis Nada u broju od 15. oktobra 1897. godine donosi vijest pod naslovom Udruni dom
Ako bog da, na godinu dizae se ponosito na oku Kulovia ulice, a glavnim proeljem na
Apelovu obalu, sjajna palaa, kojoj je u namjeni asan zadatak, da bude sreditem drutvenos-
ti sarajevske, naroito da bude hramom svetim Muzama, dom njihov pod starcem Trebeviem.
Sveano otvaranje Drutvenog doma (zgrada dananjeg Narodnog pozorita) u Sarajevu

obavljeno je 2. januara 1899. godine predstavom Hrvatskog narodnog kazalita iz Zagreba.
Autor vijesti naglaava da je Dom danas stjecite raznih drutava, kao to su Gospodski
klub, Trebevi, Muko pjevako drutvo, Vojno veteransko drutvo baruna Appela, eska
Beseda i hram vila umjetnica. Pozorite i opera i dalje nisu imali svoju matinu zgradu.
U Sarajevu 1900. godine, Ivana Kobilica, Ewald Arnd eplin, Leo Arndt i Maximilian Liebenwe-
in osnivaju Sarajevski Malerclub (Sarajevski slikarski klub) ime su stvorene pretpostavke za
organiziranje izlobi i razvoj likovnih umjetnosti.
est godina kasnije, eh Jan Karel Janevski otvara u Sarajevu privatnu slikarsku kolu kroz
koju e proi brojni budui slikari. Tadanje vlasti osnivaju 1917. godine, Odsjek Zemaljske vla-
de za nauku, umjetnost i literaturu pri odjeljenju za bogotovlje i nastavu koje vodi Karlo Patch.
Odsjek se bavio sakupljanjem, edukacijom i otkupom umjetnikih dijela. Iste godine (1917.) u
Sarajevu je prireena kolektivna izloba djela 21 autora od kojih su 14 bili domai slikari.
Prva umjetnika kolonija je otvorena 1921. godine, u Blauju, a u poetku su je sainjavali

Karlo Miji, Vladimir Beci i Mostarac Vilko eferov. Do 1923. godine, kada je zatvorena kroz
nju su proli mnogi likovni umjetnici.
Kulturni ivot doseljenika iz Austro-Ugarske monarhije je bio organiziran preko njihovih kultur-
nih drutava. Djelovalo je jedno maarsko kulturno dutvo, jedno njemako, dva eka i jedno
poljsko drutvo. Poljsko i eka drutva su se esto bavila organiziranjem predstava za djecu.
Zabiljeeno je da je eko drutvo eska beseda 1910. priredilo lutkarsku predstavu.
Od naredne godine Lutkarsko pozorite je djelovalo na domaem jeziku. Uz etno- muzikoloka

istraivanja Ludviga Kube, ostvarenja kompozitora i muzikih pedagoga, eko lutkarsko pozo-
rite i njegovo kasnije djelovanje predstavlja najvei doprinos eha kulturnom razvoju Bosne i
Hercegovine - Sarajevski list.
Za etrdeset godina uprave Austro-Ugarska je ostvarila u Sarajevu brojne urbano-komunalne

zahvate i formirala brojne institucije koje su bile od trajnog znaaja za napredak drutva u cje-
lini pie prof. eli.
Umjesto naslijeenih 68 kraih vodovoda gradi se jedinstvena vodovodna mrea. Korito Miljac-
ke se regulira u vremenu od 1886. do 1896. godine, uspostavlja se eljeznika mrea (1882),
gradi se konjski tramvaj (1884/5.), elektrina centrala (1893), elektrina rasvjeta ulica i elektri-
ni tramvaj (1895), Opta dravna bolnica (1894), Gradska trnica (1895)

Naruioci izgradnje su vlasti, ali i privatni kapital koji je bio u ekspanziji, a kreatori su arhitekti
Josip Vanca, Karl Parik, Aleksandar Vitek, iril Ivekovi, Frantiek Blaek i drugi.
Arhitekti koriste uglavnom stil neorenesanse (Zemaljska vlada) sa baroknim i klasicistikim

elementima dok se za crkvene zgrade koristila neogotika (Katedrala, rezidencija nadbiskupa)
i neoromanika. Zbog orijentalnog karaktera Sarajeva upotrebljavao se i pseudomaurski stil sa
elementima preuzetim iz panije i zemalja Magreba (erijatska sudaka kola, hotel Central,
Vijenica).
Krajem XIX stoljea, u Beu se oko kole Ota Wagnera afirmira novi likovni izraz poznat pod
nazivom Secesija koja se u Sarajevu pojavljuje ve 1900. godine, a protagonist je arh. Josip
Vanca. Gradi se vie stambeno-poslovnih objekata, Gradska pota, Banka na Obali, drutvo
Prosvjeta, zgrada drutva Napredak, Salomova palaa - zabiljeio je prof. eli.
U pismu Milana Begovia iz Bea upuenog 18. januara 1914. Safvet-begu Baagiu je vijest
da je Begovi bio 17. januara kod ministra Bilinskog i da mu je on rekao da se kazalite mora
graditi.
Beki dopisnik zagrebakog lista Obzor 19. januara 1914. godine javlja vijest pod naslovom
Kazalite u Sarajevu, u kojem iznosi zanimljive podatke o namjeri Zajednikog ministarstva
finansija o kulturnom promicanju Bosne i Hercegovine. Intencija je beke vlade da u svom
kulturnom nastojanju u anektiranim zemljama, poglavito pri gradnji novog Thalijinog hrama u
eher-Sarajevu bude tono rije, obilate ruke. Ona hoe da se u ovom pogledu iskae to gos-
podskije, upravo kneevski. U glavnom gradu ima se to prije podii veliko kazalite, koje ima
da postane prosvjetnom ustanovom prvog reda u velikom stilu i koje e biti ne samo dramatsko
nego i operno kazalite.
Atentat u Sarajevu 28.6.1914. godine na austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda

(Franz Ferdinand) i suprugu Sofiju (Sophie von Hohenberg) bio je povod za poetak Prvog
svjetskog rata i poetak krvavog kraja Austro-Ugarske monarhije.
U vremenu Kraljevine Jugoslavije grad u cjelini stagnira. Pred Drugi svjetski rat Sarajevo jedva
da je imalo oko 70.000 stanovnika. Vladajuem sistemu smetaju historijske granice Bosne i
Hercegovine te se 1929. godine stvaraju banovine, a Sarajevo postaje glavni grad potpuno
neorganske tvorevine Drinske banovine, sastavljene od istonih dijelova Bosne i zapadnih
dijelova Srbije prof. eli.
Narodno pozorite u Sarajevu je otvoreno 22. oktobra 1921. godine odlukom tadanjeg pred-
sjednika Pokrajinske vlade Atanasija ole, tek tri godine poslije Prvog svjetskog rata. Otvaranje
je praeno trodnevnim muzikim i pozorinim slavljem, a uvodnu rije je imao Branislav Nui.
Branislav Nui je bio tadanji naelnik Umjetnikog odjeljenja Ministarstva prosvjete i jedan
od kasnijih dramaturga Pozorita. U zgradi Drutvenog doma uraena je adaptacija pozornice,
isplaeni su akcionari, a glumaki ansambl je poslan na viemjeseno gostovanje u Tuzlu,
Brko, Dubrovnik

Mjesto upravnika je ponueno pjesniku Aleksi antiu, koji se na dunosti zahvalio, pa je ast
da bude prvi upravnik pripala sarajevskom profesoru Gimnazije Stevanu Brakusu, a dramaturg
je bio Borivoje Jevti.
U Sarajevu se 1939. godine, pri Sarajevskoj filharmoniji, osniva kulturno umjetnika grupa
Collegium Artisticum koju su sainjavali slikar Vojo Dimitrijevi, muziar Oskar Danon, plesa-
ica i koreografkinja Ana Rajs i arhitekta Jahiel Finci. U kontekstu drutvenopolitike margina-
lizacije Bosne i Hercegovine i Sarajeva u Kraljevini Jugoslaviji ova umjetnika grupa je unijela
dinamiku i ivost i do danas ostala znaajna kulturna institucija Sarajeva.
Jevrejski narod je u cijeloj porobljenoj Evropi u Drugom svjetskom ratu doivio holokaust (grki:
olokauston potpuno spaljen) u kojem je u organiziranom, sistematskom genocidu ubijeno
preko 6 miliona evropskih Jevreja. Jevreji grada Sarajeva su uoi Drugog svjetskog rata brojali
preko 10.000 osoba i u odnosu na ostalo stanovnitvo grada predstavljali su 12% ukupnog
stanovnitva.
U Drugom svjetskom ratu je poginulo u borbi, mueno, pa ubijeno ili stradalo u faistikim
kazamatima preko 11.500 graana Sarajeva, od toga najveim dijelom graana jevrejske na-
cionalnosti. Ustaka strahovlada je harala Sarajevom doslovno do zadnjeg dana okupacije.
Profesor Mehmed Bublin je zabiljeio:
U Ustavu iz 1946. godine, stajalo je naelo o potivanju vjerskih sloboda, a crkva je
odvojena od drave. Ukinuti su erijatski sudovi, a 1950. godine, donesen je Zakon o
zabrani noenja ferede, a zatvarani su i mektebi, zabranjivani derviki redovi, a uki-
nuta su i muslimanska kulturna i obrazovna drutva. Vakufu su nacionalizirani i tako su
nestale dobrotvorne ustanove koje su djelovale preko 400 godina. Posebno se grubo
postupalo sa katolikom crkvom, zato to je dio njegovog klera saraivao sa ustaama
u Hrvatskoj i Bosni. Pravoslavna crkva je prola neto bolje iako je u godinama nakon
rata izvren snaan pritisak na njene institucije. Dio njenog sveenitva je saraivao sa
kvislinkim reimom u Srbiji ali je nekoliko mladih sveenika bilo u partizanima. Godine
1956. poeo se intenzivno provoditi program obnove pravoslavnih manastira, dijelom iz
turistikih razloga, a dijelom i zato to su izmeu pravoslavnog svetenstva i drave us-
postavljeni bolji odnosi. Opi slubeni stav prema islamu je izmjenjen krajem pedesetih
i poetkom ezdesetih godina kada je prevladavala nesvrstana politika Jugoslavije. Tek
1968. godine, bosanski Centralni komitet, pod pritiskom muslimanskih intelektualaca i
komunista donio je zakljuak da je Praksa pokazala svu tetnost razliitih vidova priti-
saka iz ranijeg perioda kada su muslimani oznaavani kao Srbi ili Hrvati u nacionalnom
pogledu. Pokazalo se, a to je potvrdila i nova socijalistika praksa, da su muslimani
zaseban narod. Ovaj stav je prihvatila i savezna vlada, nasuprot estokom prigovorima
iz Beograda od strane srpskih nacionalista M. Bublin, Bosna Tragovi postojanja i
unitavanja, Sejtarija, 2012.
Poznato je da su bosanski pravoslavci i katolici tek potkraj XIX i poetkom XX stoljea, poeli
sami sebe nazivati prema etnikim etiketama Srbima i Hrvatima. Stoljeima su te dvije vrste

bosanskih krana imale isti jezik, historiju i zaviaj, to e rei da je u najvanijim aspektima
supstrat koji lei ispod njihovog vjerskog identiteta isti, kao i kod muslimana, pa se svi oni mogu
zvati bonjakim (bosanskim) Muslimanima, bonjakim Srbima i bonjakim Hrvatima Noel
Malcolm, Povijest Bosne kratki pregled, Erasmus, Sarajevo, 1995.
Nakon Drugog svjetskog rata Sarajevo sa oko 70.000 stanovnika, ve 1948. godine, nara-
sta na preko 132.000 stanovnika, a potom raste do polumilionskog grada zapadno od Marijin
Dvora. Sarajevo postaje veliki privredni i kulturni centar regiona sa dva preduzea koji ulaze u
prvih 100 na svijetu (ipad i Energoinvest), a nekoliko preduzea su bili istinski svjetski giganti:
UNIS, FAMOS, Vranica, Bosna, Fabrika duhana
Osnovane su nove mnogobrojne kulturne institucije (arhivi, muzeji, biblioteke), potican je ra-
zvoj knjievnosti, likovne i primjenjene umjetnosti, kulturne industrije (muzike, filma...), potica-
na je meunarodna kulturna saradnja, fizika kultura i sport.
Dostignuti nivo urbanizovanosti u 1991. godini, (prema kriteriju po kojem se kao urba-
nizovani uzimaju stanovnici naselja preko 2000 stanovnika) od 49,5% pokazuje da je
dostignut srednji nivo urbanizovanosti M. Bublin - isto.
U drugom poslijeratnom periodu poklanja se panja historijskim spomenicima i ambijentalnim
cjelinama. Obnavljaju se stare arije (Baarija, arija u Mostaru...). Projekat ureenja ar-
ije u Mostaru dobio je i svjetsku nagradu (Aga Kan), a oba ansambla su kandidovana za listu
Svjetske kulturne batine UNESCO.
Meutin novi pristupi urbanizmu gradova naputaju tradicije i grade se soliteri i ukida se tradi-
cionalna ulica, a stambene zone postaju spavaonice.
Sedamdesetih godina grad Sarajevo pokree veliki projekat zatite ovjekove okoline. U grad
se dovodi prirodni gas, ureuje se vodovodni i kanalizacioni sistem, gradi se veliki ureaj za
preiavanje otpadnih voda u Butilama, sanitarna deponije komunalnog otpada i rjeava se
problem saobraaja. Projekat je finansirala Meunarodna banka za obnovu i razvoj, a taj pro-
jekat je jedan od prvih projekata ove vrste u svijetu.
Opsada Sarajeva je bila etverogodinja blokada grada koja je zapoela osvajanjem meu-
narodnog aerodroma Sarajevo 4./5. aprila 1992. godine, od strane Jugoslovenske narodne
armije, koja se stavila na stranu Srbije i Crne Gore.
Opsada je zavrila 29. februara, 1996. godine, nakon 1.425 dana. Za vrijeme opsade Sarajevo
je granatirano sa prosjeno 329 granata po danu, a rekord je bio 22. jula 1993. godine, kada je
uknjieno 3.777 ispaljenih granata.
Meunarodna zajednica je pokrenula zrani most koji je dopremao humanitarnu pomo opko-
ljenim ljudima u Sarajevu koji su skapavali bez dotoka vode, struje i plina i koji je trajao due
od Berlinskog zranog mosta. Grad su bombardovale snage Vojske i Policije Republike Srpske
koje je naoruala biva JNA, a ne neodreene srpske snage ili srpske granate. Opsada Sa-

rajeva je jedna od najveih mrlja u modernoj historiji Evrope vidi prilog Ratni turizam.
S poetkom agresije na BiH i grad Sarajevo aprila 1992. tandem Dubravko Bibanovi - Safet
Plakalo osnivaju Sarajevski ratni teatar - SARTR u trenutku kada su tri postojea profesionalna
teatra (Narodno pozorite, Pozorite za mlade i Kamerni teatar 55) obustavila rad. Dubravko
i Safet piu tekst Sklonite koji e biti literarnim predlokom prve predstave bh. teatara pro-
ducirane u jeku ratnog terora. Safet Plakalo je zabiljeio da su meu osnivaima SARTR-a
uz Bibana, in. ora Makia koji je kao direktor Pozorita mladih povjerio SARTR-u zgradu
ovoga teatra, reditelja Gradimira Gojera i njegovu malenkost bili i akteri Sklonita, glumci
Zoran Bei, Miodrag Trifunov, Jasna Dikli, Neboja Veljovi, Irena Mulamuhi, Senad Bai,
Alija Aljovi, Branko Lien i Nisveta Omerbai. Reditelj predstave, naravno, bio je Dubravko
Bibanovi, scenograf i kostimograf Slobodan Bobo Peri koji je dizajnirao i danas aktuelni
znak SARTR-a, te na jednom hamer papiru rukom ispisao plakat za premijeru predstave
(danas eksponat stalne postavke Sarajevo pod opsadom u Historijskom muzeju Bosne i Her-
cegovine).
Premijera Sklonita dogodila se 6. septembra 1992. godine i svijetom je odjeknulo da se u Sa-

rajevu nekakvi luaci teatrom bore protiv smrti! Znaaj 97 izvedbi Sklonita na raznim mjesti-
ma u Sarajevu do ljeta 1994, ponajbolje, pak, objanjavaju rijei koje je jedna Sarajka upisala
u knjigu utisaka SARTR-a: Fala sarajevskim glumcima to su nam pomogli da ne poludimo.
Polumilenijska tradicija zajednikog ivota u raznolikoj zajednici naroda u Sarajevu je jo tee

ranjena faistikim projektom u posljednjem ratu (1992-95), na kraju XX stoljea, kada je od
neselektivnog bombardovanja i pucanja po gradu i na linijama opsade, ubijeno hiljade Sarajlija,
svih nacionalnosti (11.541 osoba od toga 1.601 djete). Zabiljeeno je preko 50.000 djelimino
ili teko ranjenih graana. Do danas nije izgraeno spomen obiljeje ubijenim Sarajlijama.
Umjetnost, arhitektura i kultura dananjeg bosanskohercegovakog drutva dijeli sudbinu du-

boke politike i tranzicijske krize (pretvorbe dravnog kapitala u privatni) u kojem se nalazi
nae cjelokupno drutvo. Materijalna i duhovna kultura jednog naroda svjedoi o njegovim
historijskim dostignuima, a njihova ouvanost svjedoi o stupnju njihova odgoja i obrazovano-
sti, a time i ope kulture jedne nacije.
Prezentacija modernog doba se vri pjeke kroz Historijsko jezgro grada i obaveznom posje-
tom nizu kulturnih institucija u gradu.
Kljune rijei: Umjetnost na tlu BiH (prahistorijska, helenistika i rimska umjetnost, steak,
freskoslikarstvo, osmanska umjetnost, sefardske iluminacije); graditeljstvo i pisana rije
od vremena Osmanlija (hamami, hanovi, alhamijado knjievnost, vakufi); moderno doba
u Sarajevu (pozorina djelatnost, Muzejsko drutvo, prvo kino, asopis Nada, Lutkarsko
pozorite, Narodno pozorite, Umjetnika galerija BiH).

OSNOVNI PRINCIPI KOMUNICIRANJA
Putujui po svijetu putnik cijeli svoj ivot nosi sa sobom i ni jednog se trenutka od njega
ne moe odvojiti Jovan Dui.
Ljudski resursi
Uloga zaposlenih u turistikom sektoru predstavlja kljunu komponentu u realizaciji procesa

oblikovanja turistikog proizvoda. Openito, u Bosni i Hercegovini istie se problem nedovolj-
nog strunog znanja zaposlenih u turizmu, i turistike edukacije uope. Od velikog je znaaja
sprovesti opsenu edukaciju zaposlenih u turistikim agencijama, turistikim organizacijama i
turistikim zajednicama, ali i svih drugih uesnika u turistikoj djelatnosti.
Poznavanje velikih dobara Bosne i Hercegovine, a to su priroda i aktivnosti u prirodi, kultura i

gostoljubivi ljudi kao i poznavanje kljunih elemenata turistike promocije koji interpretiraju ta
velika dobra, jesu pretpostavka za oblikovanje turistikog proizvoda Bosne i Hercegovine.
Ljudi predstavljaju prvu liniju turistikog proizvoda. Oni su ti koji su u direktnoj interakciji sa
turistima, potencijalnim turistima, ali i poslovnim partnerima iz raznih zemalja. Uz pravilan izbor
kadra moe se izgraditi kvalitetna turistika ponuda, ak i ako uvjeti na odreenom podruju
ba i nisu idealni za razvoj turizma.
Osoblje zaposleno u turistikom sektoru openito mora imati sljedee karakteristike:
strunost: zaposlenici moraju biti obueni, posjedovati traene vjetine i znanje, te biti
certificirani i ovlateni od nadlenog dravnog organa
pristojnost: zaposlenici su prijateljski raspoloeni, respektuju turiste i obzirni su
kredibilitet: zaposlenici su vrijedni povjerenja
pouzdanost: zaposlenici izvravaju usluge stalno i tano
brzo reagovanje: zaposlenici reaguju brzo na zahtjeve turista i rjeavaju probleme
komunikacija: zaposlenici se trude da razumiju turiste i da jasno komuniciraju po
mogunosti na vie stranih jezika
.
Turizam je danas podruje u kojem se stvara najvie radnih mjesta u svijetu. Na djelatnosti
vezane za turizam otpada 192,3 miliona radnih mjesta ili 8,2% svih radnih mjesta na svijetu
(Nickson, 2005).
Pojam turizam se poeo upotrebljavati poetkom XIX stoljea, a naziv je izveden od engleske
rijei tour - kruno kretanje.
30 Osnovni principi komuniciranja

Do danas nije postignuta saglasnost oko definiranja pojma turiste kao ni pojma turizma. Koliko
autora toliko definicija kae prof. dr. Nevenka avlek iz Zagreba.
vicarski autori Valter Hunciker (Walter Hunziker) i Kurt Krapf (Kurt Krapff) su definirali turizam
kao skup pojava i odnosa koji proizilaze iz putovanja i boravka posjetilaca nekog mjesta, uko-
liko taj boravak ne znai stalno nastanjivanje i nije vezan za sticanje zarade.
Globalizacija je pojava koja inicira nove organizacijske, privredne i brojne druge procese sa-
vremenog svijeta. Globalizacija se shvata kao dio novog svjetskog poretka, kao sposobnost
prilagoavanja novim strukturama. Globalizacija je proces koji je nezavisan u odnosu na volju
samih sudionika u njemu. Taj proces sve mijenja, pa tako i meunarodni turizam, te pojaa-
va konkurenciju izmeu turistikih mjesta i regija. Triste doivljava enormni rast, javljaju se
nove destinacije, nastale su velike turistike kompanije koje posluju nezavisno o dravama i
imaju svoje ispostave irom svijeta. Zahvaljujui novim tehnologijama takve kompanije nude
standardizirane i homogene proizvode. Elektronski kanali informacija imaju sve veu ulogu i
omoguavaju da proizvodi i cijene budu transparentni i dostupni na svjetskoj razini. To nad-
metanje donekle je ublaeno jedinstvenou razliitih atrakcija. Pokazalo se da destinacija
moe opstati u uvjetima meunarodne konkurencije samo ako je oblikovana na odreenoj
specifinosti tog podruja. Takoe, vrlo je bitno da posjeduje zadovoljavajuu infrastrukturu,
smjetajne kapacitete, ekoloku svjesnost isl.

Turizam u uvjetima neizvjesnosti
Turizam je privredna aktivnost koja je izuzetno osjetljiva na rizik i neizvjesnost u okruenju u

kojem djeluje. Turizam je stalno izloen okovima veeg ili manjeg stepena intenziteta. Trenut-
no smo svjedoci ak trostruke krize, sigurnosne, finansijske i zdravstvene koje evidentno utiu
na turistika kretanja.
Za nesmetano odvijanje turizma nuno je ispunjenje sljedeih preduvjeta:
stabilno politiko i sigurnosno okruenje,

zadovoljavajue stanje okolia,
povoljna zdravstvena situacija,
povoljna ekonomska kretanja,
odgovarajui razvoj tehnologije, posebno u vezi sa prometom.
Prva tri preduvjeta su usko vezana za sigurnost turista, dok su zadnja dva parametri koji su
doprinijeli da turizam postane masovna pojava.
Jedno je sigurno; turizam je izuzetno osjetljiv i neizvjestan kada je rije o kratkoronom, a

naroito dugoronom planiranju. Openito gledajui, turizam kao djelatnost kontinirano biljei
pozitivne vrijednosti, a periodine krize uvjetovane su promjenama iz okruenja. Promjenjivost
meunarodne turistike potranje
Ko je turist, a ko je izletnik (ekskurzist)?
Englez Ogilvije (Ogilvy) u svom radu Turistika kretanja iz 1933. godine, definira turiste kao
osobe koje borave van mjesta stalnog boravka krae od godinu dana i u tim mjestima troe
novac zaraen u mjestu stalnog boravka.
Danas je uobiajeno da se turistom smatra privremeni posjetilac koji boravi u zemlji koju je
posjetio najmanje 24 sata. Ukoliko je boravak manji od 24 sata takav privremeni posjetilac se
smatra ekskurzistom.
Prof. dr. Amir Pleho je autor broure Neeljeno u susretu sa gostom koju je izdala Studentska
tamparija Univerziteta Sarajevo 1997. godine, u kojoj pokuava da definira gosta turistu kao
i razliite opasnosti na putovanju. Iz broure navodimo sljedee izvode:
...Gost dolazi iz razliitih sredina i nosi u sebi misli o svojoj dobroj sredini. Kada dos-
pije u drugu, pa mu nije ona onakva kakvu je zamislio, uini mu se da je gora nego to
uistinu jeste. Tada nastaju velike nevolje. Razliita ekonomska mo, razliite navike, ra-
zliit kulturni nivo, razliite potrebe i nivoi uivanja diferenciraju putnike goste u veliku
lepezu razliitosti.

Natovaren robom i brigama, a dobrano pritisnut umorom, on vidi samo sebe i trai da se
sve podesi da njegovi zahtijevi i potrebe dobiju prioritet u rjeavanju. Mogunosti doma-
ina ga ne zanimaju. On je onaj koji plaa i po njemu, bezrezervno mu se moraju ispuniti
zahtijevi. Uglavnom je nezadovoljan.
Putnik po pravilu nosi jo jedan teret. Kako je dio prirode i biosistema koji vlada u pro-
storu njegovog stalnog boravka, on donosi jedan dio biosfere sa sobom i distribuira je
u novom prostoru. Ponekad zna da je nosilac toga, a ponekad nije ni svjestan. Zbog
svega, umjesto planiranih ugodnosti, na svom putu esto biva oteen i razboli se.
Domaini i njihova svojstva
I domain je ivo bie sa skoro istim osobinama koje posjeduje gost: svijet za sebe, formiran na
svoj nain koji treba i mora nai zajednike elemente i za sebe i za gosta i uspostaviti meu-
sobno razumijevanje. Domain je najee zaposleno lice, turistiki radnik, ugostitelj za kojeg
neeljeni gost ili bolest gosta predstavljaju potencijalnu opasnost.
Motivi putovanja i sloenost aktivnosti u turizmu dostigli su takav stepen da se turizam termi-
noloki razdvaja radi isticanja tih posebnih zahtijeva (seoski, lovni, ribolovni, banjsko-klimatski,
zdravstveni, zimski, religiozni...) koji poblie oznaavaju koja su osnovna svojstva ba tog
turizma.
Znatielja je ovjeka uinila najpokretnijim ivim biem kae dr. Amir Pleho u knjizi
Neeljeno u susretu sa gostom.
Gost - turista i njegova svojstva
Mada je savremeno putovanje postalo sigurna aktivnost ipak se tokom putovanja dogode ne-
planirane promjene. Neplanirano se drugaije doivljava kod putnika u zavisnosti od njegovih
nasljednih, steenih i formiranih osobina koje esto mogu biti i devijantne.
Takvi putnici su skloni da dramatiziraju obina kanjenja u izvoenju programa, a posebno

putnici koji nemaju kulturu putovanja su skloni da prave drame u sluajevima kanjenja na
polascima (avionom, busom...). Razliita ekonomska mo, razliite navike, razliit kulturni nivo,
razliite potrebe, diferenciraju putnike goste.
Gost esto upada u oi ve pri prvom susretu. On je nerazuman, cjepidlaka, osion i rasijan,
zaboravan, brzoplet, nekorektan i bez osjeaja da potuje zakone i obiaje domaina.
Svi gosti nisu dobronamjerni, a ni svi domaini nisu prijatni i dobroduni. Postoje gosti koji putu-
ju planirajui kako e praviti probleme domainu. To su najee navijake huliganske skupine

koje putuju za sportskim ekipama po regionu i svijetu.
Neodgovorni lovci i ribolovci kao i neodgovorne lovake i ribolovake druine takoe putuju do
odredita esto planirajui svjesno krenje zakona o lovu ili ribolovu zemlje domaina.
Prvi susreti kako gosta (putnika) i pratioca putovanja, tako i gosta i domaina su presudni za
ukupno putovanje i boravak u nekoj sredini i njima se mora poklanjati velika panja.Prvi susreti
po svojoj prirodi mogu ostaviti prijatna i neprijatna sjeanja koja imaju trajan karakter.
Opasnosti u turizmu ove vrste mogu se, dakle, podijeliti u dvije osnovne grupe:
Opasnosti prvog kontakta koje se javljaju neposredno pri susretu (putnik vodi i
putnik domain)
Potencijalne opasnosti u toku boravka
Svaki ivotni prostor u svijetu je pokriven svojom florom i faunom (biljnim i ivotinjskim svi-
jetom) koje su specifine samo za te sredine. Dolaskom gosta u novu sredinu doprema se i
dio ovog materijala na mjesto njegovog boravka to moe biti u nekim sluajevima opasno za
domaina, ali i po gosta, jer u novoj sredini mogu postojati faktori (bezopasni za domaina), ali
opasni za gosta jer sa njima do tada nije nikada bio u kontaktu.
Pred polazak putnik moe biti u prvoj fazi bilo koje bolesti. Mnogi putnici, takoe, svoju bolest
esto kriju. To se esto deava u primitivnijim porodicama koje kriju bolesti svoje djece, a
posebno enske djece. Veoma se esto deava da ni razredne starjeine iz kole ne znaju
dijagoze i bolesti svojih uenika. To je najee kod psihikih poremeaja, ali veoma esto se
kriju eerai, narkomani, srani bolesnici... to moe predstavljati veliku opasnost za takve
putnike.
Openito, svaka promjena mjesta boravka, prema medicinskim nalazima, dovodi do mnogih
promjena. Promjene mjesta boravka lake podnose osobe koje imaju openito dobro zdravlje
i uredne funkcije svih organa. Kada se promijeni barometarski pritisak, temperatura vazduha,
stepen osunanosti, vlaga u vazduhu i niz drugih inilaca prisutnih u ivotnoj sredini, mijenja
se i koliina i vrsta vazduha koji se udie, mijenja se cirkulacija krvi i rad mnogih unutranjih
organa u tijelu. Stariji putnici ne mogu objektivno da mijenjaju takvu ritmiku rada organa, krvnih
sudova, krvnog pritiska i dr. i dolazi do incidenata koji mogu biti i veoma dramatini.
Kako prepoznati neeljenog gosta (putnika). Pravilo je da svako atipino ponaanje treba pro-
matrati i traiti njegove uzroke. Ako neko buno govori ili pjeva to upuuje na psihike kom-
ponente. Isto vai za potpuno povlaenje u sebe. Ako su navedene promjene prouzrokovane
konzumiranjem alkohola to su laki sluajevi za razliku od sluajeva psihikih poremeaja kojih
se treba uvati i za intervencije pozivati struno obueno medicinsko osoblje. Odlazak gosta
iz mjesta posjete obino izaziva osjeanje radosti zbog ispunjenih obaveza, ali kod dobrih i
osjeajnih ljudi i odreenu tugu zbog rastanka.
Svojim dobrim ponaanjem, svojom uljudnou i ljudskou pratilac putovanja moe rastanak

uiniti ugodnim. Poelite sreu svakome ko je krenuo kui. Ako je u nedoumici vaa dobrota
bie mu poziv za novi susret, a ako je svojim ponaanjem napravio nekome probleme, kada
bude daleko od vas u razgovoru sa samim sobom postae svjestan svoga nedolinog pona-
anja.
Dobrim i odgovornim ponaanjem vodi e pridobiti mnogo prijatelja zabiljeio je prof.
dr. Amir Pleho.
Psihologija grupe za predmet interesovanja ima ljudsko ponaanje dvije ili vie osoba koje
dijele zajedniki prostor, razmjenjuju ideje, iskustva, a to je u naem sluaju turistika grupa.
Turistiki vodi je lider tokom boravka ili putovanja turistike grupe. On je slubeno lice koje je
nametnula turistika agencija i najee potpuno nepoznata osoba toj heterogenoj grupi u kojoj
se osobe esto ne poznaju. Ljudi se ponaaju razliito u razliitim situacijama. Za turistikog
vodia je najznaajnije kako grupa funkcionira, odnosno kako se jedinke u grupi slau (funkci-
onalne ili disfunkcionalne grupe).
Funkcionalne grupe djeluju kao kohezivna cjelina: dolaze na vrijeme, pokazuju interes za slu-
anje i postavljaju pitanja, pokazuju zadovoljstvo...
Disfunkcionalna grupa gubi kohezivne elemente jer se putnici razlikuju po goditima, intereso-
vanjima i oekivanjima. Simptomi su: kanjenje, prianje izmeu sebe, zadravanje grupe...
Vrlo esto se u vodikom poslu deavaju problematine situacije. ta treba raditi u takvim
situacijama?
Sasluati. Najvanije je sasluati gosta i ne prekidati ga u njegovom (burnom) izlaga
nju. Svaki ovjek se istroi za maksimalno 2 minuta.
Pokazati razumijevanje.
Reagovati pokuati rijeiti problem ako to ne moemo sami, pronai nekoga ko
moe.
Odgovoriti pruiti informaciju ta smo uradili da se problem rijei
Svi su sretni!
Komunikologija je nauka o komunikaciji koja podrazumijeva razmjenu informacija, misli, emo-

cija i drugih sadraja kao nain odnosa meu ljudima uope. Pojam potie od latinske rijei
communicare, to u slobodnom prevodu znai Uiniti neto zajednikim za sve. Osnovna
komunikoloka formula uspjeha i etiri zlatna pravila komunikologije su fleksibilnost, vjetine,
potovanje i timski rad.
Globalizacija i pretvaranje svijeta u globalno selo neminovno vodi u univerzalizaciju komuni-

kacije. Proirenje telefonije na video i internet telefoniju poveava vizuelno komuniciranje bez
obzira na prostranstva, to ubrzano mijenja svijet.
Postoji nekoliko vrsta komunikacija:

Interpersonalna komunikacija izmeu dvoje ili vie ljudi
Intrapersonalna unutranja komunikacija ili razgovor sa samim sobom

Javna jedna osoba prema vie njih govornitvo
Masovna putem medija (radio, televizija)
Poznajemo verbalnu i neverbalnu komunikaciju, i to 20% ini verbalna, a 80% neverbalna ko-
munikacija, odnosno 7% ine rijei, 38% koritenje glasa i 55% koritenje tijela (po miljenju
dr. Albert Mehrabianu).
Svako komuniciranje ima nekoliko elemenata koji su kljuni za njegov uspijeh. Prvo to je ver-
balni, neverbalni ili zajedniki iskazani sadraj koji mora od druge strane biti prvo registrovan,
a potom analiziran, shvaen i interpretiran da bi na bazi toga usljedila reakcija, odnosno odgo-
vor. U tom ciklusu esto dolazi do nesporazuma.
Uz verbalnu i neverbalnu komunikaciju znaajna je kultura komuniciranja (prije svega slua-

nja), kultura odijevanja, imid, bonton, kulturno, ambijentalno i vizuelno okruenje itd.
Kvalitet turistike usluge napokon zavisi i od samog turiste. Turista moe biti potpuno zadovo-
ljan samo ako je prethodno informiran, obrazovan, kulturan i otvoren za sve vrste komunikacija.
Kljune rijei: gost, domain, dolazak, odlazak, psihologija grupe, elementi komuniciranja.

SVJETSKA BATINA
Jedna od najveih ideja roenih u drugoj polovini XX stoljea je ideja o Svjetskoj batini ija
je konvencija usvojena 1972. godine. Generalna konferencija Organizacije ujedinjenih naroda
za prosvjetu, znanost i kulturu UNESCO, na svome XVII zasijedanju u Parizu 1972. godine,
usvojila je Konvenciju o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine.
Dvije su temeljne pretpostavke na kojima poiva konvencija; to je univerzalnost u kojoj batina

jednog naroda postaje batina svijeta i druga je ukljuivanje kulturne i prirodne batine u jedan
okvir.
Priroda i kultura zajedno i nedjeljivo utiu na ivotne i stvaralake procese u drutvu.

Zbog toga je sasvim razumljivo da ovjek u svojoj sopstvenoj sredini pronalazi svoje
duhovno, estetsko i filozofsko nadahnue; zbog toga je razumljivo i da brojne tvorevine
ljudskih ruku dio svoje ljepote i velianstvenosti duguju mjestu na kome se nalaze
napisao je tom prilikom generalni direktor UNESCO-a.
Definicija kulturne i prirodne batine
lan 1.
Pod kulturnom batinom podrazumijevaju se:
spomenici: djela graditeljstva, monumentalna kiparska ili slikarska djela, elementi ili
strukture arheolokog karaktera, natpisi i skupine elemenata koji imaju iznimnu uni
verzalnu vrijednost sa historijskog, umjetnikog ili naunog gledita;
skupine zgrada: skupine izoliranih ili povezanih zgrada koje su po svojoj arhitekturi,
jedinstvu i uklopljenosti u pejza iznimna univerzalna vrijednost sa historijske, umjet
nike ili naune take gledita;
znamenita mjesta: djela ljudskih ruku ili kombinirana djela ljudskih ruku i prirode, pa i
zone, ukljuujui tu arheoloka nalazita to su od iznimnog univerzalnog znaenja
sa historijske, estetske i etnoloke ili antropoloke take gledita.
lan 2.
Pod prirodnom batinom podrazumijevaju se:
spomenici prirode koji se sastoje od fizikih ili biolokih formacija ili skupina tih forma
cija, a koji imaju iznimnu univerzalnu vrijednost sa estetske ili naune take gledita;
geoloke ili fiziografske formacije i tano odreene zone koje su prebivalita ugroe
nih vrsta ivotinja i biljaka od iznimne univerzalne vrijednosti sa naune i konzervator
ske take gledita;
znamenita mjesta prirode ili tano odreene prirodne zone koje imaju iznimnu univer
zalnu vrijednost sa take gledita nauke, konzerviranja ili prirodnih ljepota.
38 Svjetska batina
lan 3.
Dunost je svake drave lanice ove Konvencije da utvrdi i razgranii razna dobra to se nala-
ze na njenom teritoriju, a spomenute su u lanovima 1. i 2.
U Popisu Svetske kulturne i prirodne batine UNESCO, iz Bosne i Hercegovine se nalazi

Svjetska prirodna batina, kanjon rijeke Tare (koji Bosna i Hercegovina jednim dijelom dijeli sa
Crnom Gorom), Svjetska kulturna batina Stari most i okolna urbana zona u Mostaru i spome-
nik kulture, most Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu.
Kao ozbiljan kandidat za upis na listu Svjetskih kulturnih i prirodnih vrijednosti - UNESCO, je
tajanstveni srednjovjekovni nadgrobni spomenik steak...
Nacionalni spomenici u Bosni i Hercegovini
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika je institucija Bosne i Hercegovine uspo-

stavljena na osnovu Aneksa 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini
i Odluke Predsjednitva Bosne i Hercegovine o Komisiji za ouvanje nacionalnih spo-
menika (Slubeni glasnik BiH, br.1/02 i 10/02). Sjedite Komisije je u Sarajevu, ulica
Obala Kulina bana 1. Rad Komisije finansira se iz budeta institucija Bosne i Hercego-
vine.Izvod: Osnivanje Komisije
Nacionalni spomenik je dobro koje je Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika proglasila

nacionalnim spomenikom u skladu sa l. V i VI Aneksa 8. Opeg okvirnog sporazuma za mir
u Bosni i Hercegovini, kao i dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne
i Hercegovine, sve dok Komisija ne donese konanu odluku o njihovom statusu, a za ta ne
postoji vremensko ogranienje i bez obzira na to da li je za dotino dobro podnesen zahtijev.
Rehabilitacija nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, u smislu ovog zakona, je vraanje

oteenog ili unitenog dobra u stanje u kojem je to dobro bilo prije njegovog unitenja, kao i
ponovna izgradnja (obnova) nacionalnog spomenika na istom mjestu, u istom obliku, u istim
dimenzijama i od istog ili istovrsnog materijala kao to je bilo prije ruenja uz, u mjeri u kojoj je
to mogue, koritenje iste tehnologije graenja.
Historijskim poetkom zvanine dravne brige za batinu smatra se pismo Velikog vezira iz
1874. godine, kojim je dravnim slubenicima naloeno da ne dopuste unitavanje starih gra-
evina. Prva uspostava sustava zatite kulturne i historijske batine vezana je za osnivanje
Muzejskog drutva za Bosnu i Hercegovinu 1884. godine. U historijskom slijedu razvoja zva-
ninih institucija zatite batine vano je pomenuti ulogu arhitekte Josipa Vancaa. Na njegov
prijedlog bosanskohercegovaki sabor je 1911. godine usvojio Rezoluciju o osnivanju dravnog
organa za zatitu spomenika. Izvod: Nasljee Bosne i Hercegovine prije utvrivanja Aneksa 8.
U Popisu graditeljske batine iz 1986. godine, kojeg je sainio Republiki statistiki zavod

Bosne i Hercegovine, bilo je ukupno 727 dobara, od ega su 507 bili pojedinani spomenici,
a 220 spomenike cjeline, sa ukupnom povrinom od 272 hektara. Na osnovu tog skromnog
popisa bilo je mogue vriti analizu stanja u poslijeratnom periodu. Izvod: Zakon o provedbi
odluka Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika kulture.
Unitavanje naslijea u Bosni i Hercegovini je vreno sistematski, posebno na teritorijama van

kontrole Armije BiH, i posljedica toga je gotovo potpuna razorenost sustava batine Bosne i
Hercegovine. Unitavanje naslijea je nastavljeno i u poslijeratnom periodu, a obnova nedo-
zvoljivo kasni.
Bosna i Hercegovina nema na nivou drave Zakon o kulturnom naslijeu (2014), niti instituciju
koja o tom naslijeu brine. Mi smo jedina zemlja lanica Vijea Evrope koja nema na nivou
drave program zatite naslijea i budet za njegovu provedbu. Interesantno je da su Aneks
8. Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i Odluka Predsjednitva Bosne i
Hercegovine poslije tridesetogodinje svetske prakse nakon donoenja Konvencije o zatiti
kulturne i prirodne batine, zaboravili na prirodnu batinu u Bosni i Hercegovini.
Nematerijalna kulturna batina
Skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu - UNESCO, na

svojoj 32. Sjednici, od 29. septembra do 17. oktobra 2003. godine, donijela je Konvenciju o
zatiti nematerijalne kulturne batine, u kojoj zatita znai mjere iji je cilj osiguravanje odr-
ivosti nematerijalne kulturne batine, ukljuujui identificiranje, dokumentiranje, istraivanje,
ouvanje, zatitu, promociju, poveanje vrijednosti, prenoenje, posebno putem formalnog i
neformalnog obrazovanja, kao i revitalizaciju razliitih oblika te batine.
UNESCO KONVENCIJA O ZATITI NEMATERIJALNE KULTURNE BATINE

Pariz, 17. oktobra 2003.
Izvod iz Konvencije
Opa skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (u daljnjem
tekstu: UNESCO) koja se sastala od 29. septembra do 17. oktobra 2003. na svojoj 32. sjednici,
Pozivajui se na postojee meunarodne instrumente o ljudskim pravima, posebno na Opu

deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948., Meunarodni sporazum o privrednim, socijalnim i kul-
turnim pravima iz 1966. te Meunarodni sporazum o graanskim i politikim pravima iz 1966.,
Primjeujui dalekoseni utjecaj aktivnosti UNESCO-a pri uvoenju normativnih instrumenata

za zatitu kulturne batine, posebno Konvencije za zatitu svjetske kulturne i prirodne batine
iz 1972.,
Primjeujui, nadalje, da zasad ne postoji nikakav obavezujui viestrani instrument za zatitu

nematerijalne kulturne batine,
40 Svjetska batina
Uzimajui u obzir da postojee meunarodne sporazume, preporuke i rezolucije o kulturnoj
i prirodnoj batini treba djelotvorno obogatiti i dopuniti novim odredbama koje se odnose na
nematerijalnu kulturnu batinu,
Uzimajui u obzir potrebu da se izgradi vea svijest, posebno meu mlaim naratajima, o
vanosti nematerijalne kulturne batine i o njezinoj zatiti,
lan 1. - Svrha Konvencije

Svrha ove Konvencije je:
zatititi nematerijalnu kulturnu batinu

osigurati potivanje nematerijalne kulturne batine zajednica, skupina i pojedinaca
kojih se to tie.
na lokalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini podii svijest o vanosti nematerijalne
kulturne batine, kao i o osiguravanju uzajamnog uvaavanja te batine,
osigurati meunarodnu saradnju i pomo.
lan 2. - Definicije
U smislu ove Konvencije,
1. Nematerijalna kulturna batina znai vjetine, izvedbe, izriaje, znanja, umijea, kao i in-
strumente, predmete, rukotvorine i kulturne prostore koji su povezani s tim, koje zajednice,
skupine i u nekim sluajevima, pojedinci prihvaaju kao dio svoje kulturne batine. Ovu ne-
materijalnu kulturnu batinu, koja se prenosi iz narataja u narataj, zajednice i skupine stalno
iznova stvaraju kao odgovor na svoje okruenje, svoje meusobno djelovanje s prirodom i
svojom historijom koja im prua osjeaj identiteta i kontinuiteta te tako promie potivanje
kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti. U svrhu ove Konvencije u obzir se uzima iskljuivo
ona nematerijalna kulturna batina koja je u skladu s postojeim meunarodnim instrumentima
o ljudskim pravima, kao i potrebama uzajamnog potivanja meu zajednicama, skupinama i
pojedincima i koja je u skladu s odrivim razvojem.
2. Nematerijalna kulturna batina, kako je definirana u stavku 1., manifestira se, meu osta-
lim, u sljedeim podrujima:
usmena predaja i izriaji, ukljuujui jezik kao sredstvo komunikacije nematerijalne
kulturne batine,
izvedbene umjetnosti,
obiaji, obredi i sveanosti,
znanje i vjetine vezani uz prirodu i svemir,
tradicijski obrti.
3. Zatita znai mjere iji je cilj osiguravanje odrivosti nematerijalne kulturne batine, uk-
ljuujui identificiranje, dokumentiranje, istraivanje, ouvanje, zatitu, promicanje, poveanje
vrijednosti, prenoenje, posebno putem formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i revitaliza-
ciju razliitih oblika te batine.

4. Drave stranke oznaava drave za koje je ova Konvencija obavezujua i meu kojima je
ova Konvencija na snazi.
5. Ova se Konvencija primjenjuje mutatis mutandis na teritorije iz lana 33 koje postanu stran-
ke ove Konvencije u skladu uvjetima utvrenim u tom lanu. U toj mjeri izraz drave stranke
odnosi se i na te teritorije.
Preporuke za ouvanje kulturnog nasljea
Komisija/povjerenstvo za ouvanje nacionalnih spomenika upozorava da kulturna batina obu-

hvata osjetljiva dobra, ije propadanje moe tei i sporo i brzo, kao posljedica djelovanja ljud-
skih i prirodnih faktora.
Komisija popularizira i preporuke za ouvanje kulturnog nasljea:
Prihvatite odreene zabrane (ne dodirujte, ne fotografirajte, ne trite) ili restrikcije (za-
tvaranje odreenih mjesta, obavezni pravci kretanja, predstavljanje umjetnikih djela
naizmjenino, ogranieni broj posjetitelja i sl.).
Imajte na umu da svaki dodir, pa i najbezazleniji, lagano drmanje postaju tetni kad ih
ponovi 1.000, 10.000, ili 100.000 ljudi.
Kad se naete u zatvorenom i popunjenom prostoru, kao to su grobnica, kapela sa
freskama ili turbe, obratite pozornost na svoj ruksak: moe se desiti da se oeete o
zidove i unitite freske.
Statue, spomenici i stari zidovi ne predstavljaju stjenovite povrine za penjanje. Oni
su dotrajali kroz stoljea, stari su i krhki; mogu se sruiti pod teinom vaega tijela.
Izbjegavajte da se penjete na njihov vrh da fotografirate ili da vas fotografiraju.
Oduprite se iskuenju da ureete svoje ime ili izrazite osjeanja na stupovima, spo-
menicima, freskama i oslikanim zidovima na mjestima koja posjeujete.
Svako ko ukloni kulturno dobro bilo koje vrste (komadi mramora, mala vaza od
terakote, kovani novi itd) otvara kanal sistematske krae i nedoputene trgovine
umjetnikim djelima. Izbjegavajte kupovinu predmeta nepoznatog porijekla i ne poku-
avajte da ih iznesete iz zemlje; u najveem broju zemalja rizikujete da budete ozbiljno
kanjeni.
Historijska i arheoloka podruja nisu kante za smee. Ponesite sa sobom svoje
otpatke!
Potujte ambijent koji vlada na mjestima koja potiu na meditaciju i tiinu, izbjegava-
jui svako skrnavljenje (viku, trubljenje, radijske zvuke, mobilne telefone...).
Kljune rijei: Konvencija UNESCO, zatita prirode, nacionalni spomenici, nematerijalna kul-
turna batina UNESCO.
42 Svjetska batina
POJMOVI - TURISTIKA GEOGRAFIJA I TURISTIKI
RESURSI
Turistika kretanja su predmet izuavanja Turistike geografije. Motivi, oblici, faktori, vrste i
osobine turistikih kretanja se oslanjaju na statistike podatke o turistikom kretanju kao i na
poznavanje najveih turistikih vrijednosti u svijetu i kod nas.
Resursi (materijalni i nematerijalni) su turistiki iskoristiva prirodna ili drutvena dobra visokog
stepena privlanosti.
Turistiki resursi se mogu definirati kao prirodna i antropogena dobra koja se mogu privredno
valorizirati. Nema razvoja turizma ako na pojedinom podruju nema prirodnih i antropogenih
resursa visokog stupnja privlanosti. Ukoliko neki resurs ne privlai turiste on je samo eleme-
nat koji u turizmu nema nikakvo znaenje. Resursi su kvalificirani u dvije skupine i to: PRIROD-
NI I ANTROPOGENI.
U PRIRODNE resurse ubrajamo:

Klimu (insolacija, temperatura vazduha/zraka, relativna vlanost vazduha/zraka,
vjetrovi, kie/oborine);
Geomorfoloke resurse reljef (planine, klisure, kanjoni, peine/pilje, polja u kru i
oblici krkog reljefa);
hidrografske resurse (more, vode na kopnu jezera, rijeke, podzemne vode);
biogeografske resurse (raznoliki biljni i ivotinjski svijet, prirodne i kulturne biljke);
prirodni slikoviti pejzai (primorski, planinski, nizinski, prirodni rezervati, nacionalni
parkovi).
U ANTROPOGENE resurse ubrajamo:

Kulturno-historijske resurse (ostaci prolih civilizacija);
Etno-socijalne resurse (narodne igre pjesme, obiaji, nonje, rukotvorine, kulinarske
vjetine, mentalitet, gostoljubivost);
Umjetnike;
Manifestacijske (kulturne i sportske priredbe, festivali, smotre folklora, sajmovi, kon-
gresi);
Ambijentalne resurse (prostorne cjeline koje je stvorio ovjek svojim radom).
Kljune rijei: Turistika kretanja, prirodni resursi, antropogeni resursi
44 Pojmovi - turistika geografija i turistiki resursi

DESTINACIJA SARAJEVO
Mjesta stacionarnog turizma (destinacije u kojima se turista zadrava pet i vie dana) u Bosni i
Hercegovini ostaju Neum na obali Jadrana, Meugorje i zimski planinski centri. Ponuda banja
(izuzetak banja u Tesliu i Fojnici) bez velikih finansijskih ulaganja ostaje veoma skromna.
Kulturna ponuda gradova jo uvijek ne moe da prebaci famozni prag od 2,2 prosjena dana
zadravanja turista. Bosna i Hercegovina ne posjeduje atribute za razvoj masovnog turizma i
vjerovatno nikada nee postati destinacija za masovni odmor evropskog prosjenog graanina.
Sutina izbora pravca razvoja turizma u Bosni i Hercegovini je da broj noenja ne smije da se
izjednaava sa ostvarenim finansijskim prometom. To e nam biti razumljivo ako pogledamo
tabele turistike posjeenosti zemalja u svijetu i ako ih uporedimo sa tabelama finansijskog
prometa od turistike djelatnosti. Tako, naprimjer, susjednu Hrvatsku posjeti oko 12 miliona tu-
rista godinje koji ostave oko 7 milijardi eura. Istovremeno Island posjeti godinje oko 500.000
turista koji ostave preko 1 milijardu eura. Vidljivo je da dvadeset i etiri puta manje turista ostavi
sedam puta manje novca. Ovaj primjer nam govori kojim putem valja da ide razvoj turizma u
Bosni i Hercegovini.
Rad na razvoju industrije turizma u Bosni i Hercegovini je rad na poveanju izvoza Bosne i
Hercegovine. Za malu zemlju kao to je Bosna i Hercegovina nema alternative rastu utemelje-
nom na izvozu kau ekonomski analitiari. To se moe postii poticanjem tzv. soft turizma, u
kojem se razvoj eko-turizma, revijalno-edukativnog, kongresnog i kulturolokog turizma ine
najveim potencijalima.
Turistika destinacija je drava (Bosna i Hercegovina), a rjee regioni. U naem sluaju bi to

mogle biti destinacija Podrinje, destinacija Neretva/Bosna, destinacija Pliva/Vrbas, destinacija
Una/Sana. Pod destinacijom ipak najee se podrazumijeva turistiko mjesto (Jajce, Meu-
gorje, Sarajevo, Neum).
Historija destinacije Sarajevo
Prosjena nadmorska visina Sarajevske doline je preko 500 m sa vrhovima okolnih planina
preko 2.000 metara.
Od pamtivijeka u ovoj dolini su se sabirala razliita lica svijeta onako kako se u prizmi
saberu rasute zrake svjetlosti... Kao kristalna kugla vraare koja u sebi sadri sve do-
gaaje, sve to bilo koji od ljudi moe doivjeti, sve stvari i sve pojave svijeta; kao to
Borgesov Alef u sebi pokazuje sve to je bilo, sve to e biti i sve to bi uope moglo biti,
Sarajevo u sebi sadri sve to sobom konstituira svijet zapadno od Indije... zabiljeio
je sarajevski knjievnik Devad Karahasan.
46 Destinacija sarajevo
Turizam onakav kakav danas poznajemo poeo je polovinom XIX stoljea osnivanjem agenci-
je Thomas Cook and son u Londonu. Agencija je osnovana da bi zadovoljila ve narasle po-
trebe putovanja engleske visoke klase na Azurnu obalu u Francusku. Poslovi kojima se agen-
cija uglavnom bavila bili su zamjena boravka u vilama du Azurne obale izmeu engleske elite.
Otvaranjem eljeznike veze polovinom XIX stoljea izmeu Bea i Trsta preko Lajbaha (Lju-
bljane) i uvoenjem redovne parobrodarske linije iz Trsta za Loinj (malo potom za Rijeku),
Split, Dubrovnik do Kotora, krenuli su prvi moderni turisti jadranskom obalom. Tako se moglo
desiti da nadvojvoda Maksimilijan, brat cara Franje Josipa, doputuje u Dubrovnik i da mu se
svidi dubrovaki kraj, te odlui kupiti otok Lokrum. Dubrovnik poslije toga biljei mnogobrojne
posjete uglednika iz svijeta, koji su znatieljno obilazili kraj koji se nadvojvodi toliko svidio.
Razvoj modernog turizma u naim krajevima je usko povezan sa razvojem eljeznice. Gene-
ralni direktor bekog Privilegiranog drutva Junih eljeznica Julius Schler, je jo 70-ih godina
XIX stoljea, zagovarao ulaganja u turizam kako bi poveao rentabilnost nekih svojih pruga.
Prvi hotel Junih eljeznica je izgraen 1878. godine u Dolomitima (hotel Toblach), a 1882.
godine, je otvoren hotel Sdbahnhotel u Semmeringu u Wienerwaldu. Na njegovu (Julius
Schler) inicijativu dioniari Privilegiranog drutva grade i hotel u Opatiji. Hotel Quarnero (da-
nas Kvarner) otvoren je 1. travnja 1884. godine, a potom se grade dvije depandanse i veliki ho-
tel Stephanie (danas Imperial), Opatija od skromnog izletita i pansionskog odmorita prerasta
u najomiljeniju turistiku destinaciju austrougarske aristokracije i srednjih ekonomskih slojeva
drutva. Opatija je 1889. godine, carskim ukazom proglaena klimatskim ljeilitem i od tada
je na ogromnom teritoriju Austro-Ugarske postala jednom od najveih destinacija tadanjeg
turizma. Sve to je izazvalo nevieni val trgovanja nekretninama i gradnje turistikih objekata,
hotela, pansiona, vila za iznajmljivanje...
Uz brojne donatore kao to je rumunjski kralj Karol I i njegova ena Elizabetta (Carmen Sylva),
luksemburki veliki vojvoda Adolf, nadvojvotkinja Maria Antonia... Opatija se razvija u grad
iznimnog komunalnog i urbanog standarda. Pred Prvi svjetski rat Opatija biljei oko 55.000
posjetilaca.
Prve poetke modernog turizma na teritoriji bive drave Jugoslavije batini ipak grad Saraje-
vo. U Sarajevu je 1879. godine poelo prvo organizirano pruanje turistikih usluga.
Da bi zadovoljili potrebe gostiju, koji su u grad stizali eljeznicom, u Sarajevu se gradi (1881-
1882) prvi hotel evropskog tipa hotel Evropa. Hotel je izgradio (1882) sarajevski trgovac Grigo-
rije M. Jeftanovi koji je bio vlasnik do 1921. godine, od kada radi pod vlasnitvom tvrtke Hotel-
skog i industrijskog drutva Gligorija M. Jeftanovia. Od 1946. godine, hotel postaje drutvena
svojina. Hotel je u posljednjem ratu devastiran, nakon rata privatiziran, obnovljen i otvoren pred
Novu 2009. godinu.
Za usporedbu, prvi veliki hoteli evropskog tipa na Jadranu se grade kasnije (Opatija, hotel
Quarnero 1884. i Dubrovnik, hotel Imperial 1896. godine).

Prva organizirana putovanja po naim krajevima i svijetu su bila iz trgovinskih, zdravstvenih i
vjerskih motiva. Putovalo se na hodoaa na Ajvatovicu u Prusac i crkvu Sv. Ive u Podmilaje
kraj Jajca i na mnoga druga hodoasna mjesta, pa i na vrhove planina po Bosni i Hercegovini.
U hodoasnim putovanjima, kako onda tako i danas, prednjai katoliko stanovnitvo.
Ipak, najvei pothvat su bila putovanja na had iz Bosne, koja su zbog kolernih epidemija u
to vrijeme predstavljala smrtnu opasnost. Putovalo se preko Dubrovnika, Trsta ili Istanbula za
Aleksandriju, a odatle za Jamb i onda karavanima za Medinu i Meku, a zatim u Dedu. Putova-
nje karavanom je trajalo tri nedjelje i predstavljalo je veliki napor za tadanje hadije.
Austrijska vlada 1890. godine organiziranje putovanja povjerava austrijskom Llojdu i uvodi
obaveznu pratnju ljekara.
Hrianski hodoasnici su takoe hodoastili za Jerusalem i potom dobivali titulu hadije. To

je bilo potovano i cijenjeno i od strane muslimana. Bogati katolici su hodoastili (romarili od
Roma) i u Rim.
Osnivanjem Bosanskohercegovakog turistikog kluba 1892. godine poinju i prva organizira-

na putovanja kroz Bosnu i Hercegovinu i iri region. Klub je za svoje lanove, kojih je bilo oko
400 osoba, obezbijedio popust na eljeznici od 50%.
Milena Preindlsberger Mrazovi u vodiu die Bosnische Ostbahn kae, da u Sarajevu od

1892. godine postoji turistiko drutvo, koje je sebi postavilo zadatak da unaprijedi i podigne
turizam i proiri znanja o Bosni i Herecegovini, njenom velikom bogatstvu, raznovrsnim pri-
rodnim ljepotama, kao i o specijalnoj dobroudnosti njenih stanovnika... - Vidi .Hadiali,
Planinarstvo u BiH.
Vladin savjetnik vitez Lothar Berks u kancelariji civilnog poglavara Bosne i Hercegovine, ba-
rona Huge Kutschere, 21. septembra 1892. godine proitao je pravila kluba na njemakom
jeziku. Za predsjednika je izabran L. Berks, potpredsjednik je bio barun Franjo Mollinary, tajnik
baron Ludwig Pereira, blagajnik Karlo vitez Stankiewic de Mogita i jo devet odbornika i dva za-
mjenika. Jedini domai ovjek u upravnom odboru Bosnisch-Hercegovinischer Touristen-Ve-
rein in Sarajevo je bio Milutin Kukuljevi Sakcinski.
Nekoliko godina poslije, u odbor ulazi vie domaih ljudi: Suljo Suljagi, Riza- beg Kapetano-
vi, Makso Despi, Kraljevi i Safvet- beg Baagi.
Klub je imao sjedite na Apelovom Keju (dananja obala Kulina bana) i organizirao je kurseve
orijentacije, itanje karata, rukovanje sa busolama i markirao je planinarske staze.
Prema podacima do kojih je doao dr. Ivo Peri iz Dubrovnika (u knjizi Razvitak turizma u
Dubrovniku), zabiljeeno je da su poslije grupe posjetilaca iz Bea (1892. godine) prvi turisti
u Dubrovniku bili i grupa od 65 izletnika iz Sarajeva, koji su posjetili grad, polovinom svibnja
(maja) jo daleke 1896. godine (putovali eljeznicom do Metkovia, a potom brodom do Ma-
loga Stona, zatim pjeke do Velikog Stona i potom opet brodom do Dubrovnika). U gradu su
boravili dva dana uz turistiki obilazak. Posjetili su Rijeku dubrovaku, Grad, Lokrum i Trsteno.
To su bili veinom mladi lanovi pjevakog drutva Trebevi iz Sarajeva.
Dubrovnik je te godine (1896) dobio prvi hotel evropskog tipa, hotel Imperial (danas Hil-
ton-Imperial). Koliko je meni poznato, to je bilo prvo organizirano putovanje modernih turista iz
Sarajeva, a sigurno druga organizirana grupa turista koja je posjetila Dubrovnik.
Za lokalne potrebe Sarajeva izgraen je (1884) konjski tramvaj od Stare eljeznike stanice,
preko Marijin dvora, glavnom gradskom ulicom i Ferhadijom do dananjeg Ekonomskog fa-
kulteta, a prva sveana vonja tramvajem je krenula na Novu 1885. godinu. Na sveanosti
pred stanicom Ferhadija meu prvim putnicima su bili baroni Appel i Nikoli, gradonaelnik
Mustaj-beg Fadilpai, podmaral Buward, generali Has i Arlow i predstavnici svijeh vjeroza-
konja. Vonja je trajala 13 minuta i sve je proteklo glatko, isto, neujno, kao po dlanu zabi-
ljeili su stari hroniari. Muziar Bosiljevac je u ast ovoga dogaaja napisao brzu polku pod
nazivom Sarajevski tramvaj, a njemaki slikar Kirhner je autor akvarela na kojem je prikazana
jurnjava konjskog tramvaja sarajevskim ulicama.
Zabiljeeni su protesti graana prilikom ruenja mosta preko Koevskog potoka koji je liio na
mostarski. Stari kameni most, zbog potrebe tramvajskog saobraaja, je zamjenjen mostom od
betona i elika. Nakon toga izgraena je linija od Marijindvora do Latinske uprije (1895) i veza
od Zemaljske banke do gradske teretne stanice (Trg ispred Ekonomskog fakulteta). Izgraena
je i veza Ilida Banja Ilida (1891), gdje su saobraali redovni putniki prigradski vozovi Ma-
rijindvor Banja Ilida.
Zabiljeeno je da su prvi tramvaji na konjsku vuu saobraali u Engleskoj jo 1820. godine, a

u New Yorku je 1850. godine, uveden u redovni saobraaj.
Prvi elektrini tramvaj (tramwey) sa tri vagona je promoviran 1879. godine, na izlobi u Berlinu
od strane tvrtke Siemens & Halske, a u javni saobraaj je ukljuen 1881. godine, u Lichternfel-
deu kraj Berlina.
Sarajevo dobiva elektrini tramvaj 01. maja 1895. godine. Valja rei da je ve sljedee godine
u Budimpeti putena u pogon prva (1896) metro linija (uta linija br.1) na kontinentu, nakon
Londona, koja saobraa ispod Bulevara grofa Andraija.
Prvi elektrini tramvaj je krenuo sa Stare eljeznike stanice (prekoputa hotela Bristol) i vozio
je do Latinske uprije. Vozila je proizvela firma Siemens-Sohukert, a gazdovanje je povjereno
preduzeu Elektrina eljeznica koje se nalazilo pod upravom Bosanskohercegovake drav-
ne eljeznice. Zabiljeeno je da je 6. septembra 1896. godine prevezeno 3.800 putnika, to je
veliki broj ako se zna da je Sarajevo u tim vremenima imalo 41.173 stanovnika (popis iz 1895).
Neto ranije (03. i 04. aprila 1895) Sarajevo dobiva elektrinu rasvjetu ulica meu prvim grado-
vima Evrope. Grad se do tada osvjetljavao fenjerima na petrolej koje su palili vatrogasci i koji

su bili uglavnom koncentrirani u centru grada. Elektrina rasvjeta je zasijala u Begovoj damiji
1898. godine, kao prvoj damiji osvjetljenoj elektrinom energijom u cijelom islamskom svijetu.
Treba napomenuti da je prvu malu elektrinu hidrocentralu sa dva manja generatora izgradila
Austro-Ugarska uprava 1900. godine, za potrebe rudnika mangana u evljanoviima pored
Sarajeva, a nekoliko sijalica je osvjetljavalo i centar Semizovca kraj Vogoe u Sarajevu. Za-
biljeeno je da je Nikola Tesla na svom proputovanju za Beograd (1900.) u jednom mlinu u
evljanoviima ostavio montirani mali generator i sijalicu. U tim vremenima elektirna sijalica
je osvjetljavala i stanini trg u Sarajevu ali nije poznato odakle je dobivala energiju.
Austro-Ugarska uprava je u Sarajevu (1878.) zatekla preko 50 hanova i karavan saraja. Ned-
vojbeno je da je grad Sarajevo krajem XIX i poetkom XX stoljea bio jedan od najmodernijih
gradova svoga vremena. Sve to je graeno raeno je po najviim standardima koji su tada
vaili u svijetu.
U gradu je poslovalo est modernih hotela ( hoteli Evropa, Central, Radecki, Rojal, Kaj-
zerkrone i Imperijal) i na Ilidi tri (hoteli Austrija, Bosna i Hungarija) i dva manja. Sa
izuzetkom hotela Imperijal , koji je sagraen neposredno uoi rata, sve ove hotele drali su
stranci pod zakup.
Pored modernih hotela, za ukonaavanje su sluili i neki stari hanovi, dijelom adaptirani
prema savremenim potrebama, pa je na kraju ovog perioda bilo u Sarajevu sedam hano-
va i domaih (landesbliche) hotela (hotel Gazi na ariji, han Kretalica u Ferhadiji,
Moria han u Saraima, Kolubara han na ariji, hotel Sarajevo u emalui, Be-
sarin han na ariji i hotel Hercegovina na eljeznikoj stanici). Svih trinaest hotela i
hanova u Sarajevu imalo je 621 postelju, dok je kapacitet pet hotela na Ilidi iznosio 171
postelju. Pored ukonaavanja, hoteli i hanovi su u ovo vrijeme vrili i neke berzanske
funkcije sluei kao sastajalite trgovaca za obavljanje raznih trgovakih poslova - za-
biljeila je gospoa Mevlida Serdarevi.
Palate koje su imale ugraen vodovod, kanalizaciju, kupatila, toalete, elektrinu energiju, sma-
trane su u to doba veoma savremenim. Zemaljska bolnica (1893) koja je bila kopija Univerzi-
tetske bolnice u Beu, Zemaljski muzej (1888.), elektrino osvjetljenje ulica i elektrini tramvaj
(1895.), graene su i osnivane zdravstvene, dravne, kulturne i naune institucije kao to su:
Muzejsko drutvo (1884.) i Institut za istraivanje Balkana (1884), Statistiki departman (1894),
Meteoroloke stanice (1879), Geoloki zavod (1898), prva visinska meteoroloka stanica na
Balkanu, a druga u Evropi (Bjelanica 1894), prva srednja tehnika kola na Balkanu (1898.),
tamparije i izdavatvo, izgradnja eljeznice, pote, razvoj industrije i saobraaja...
Svi tadanji poslovi oko izgradnje sklonita na planinama, iznajmljivanje jahaih i tovarnih ko-
nja, sluba vodia, propaganda i informacije, bili su skoncentrirani u banji Ilidi. Direktor banje
Julijus Pojman je i autor prvog vodia po planinama Bosne i Hercegovine. Ljekovite vode na
Ilidi, atraktivni izvor rijeke Bosne i blizina Sarajeva bili su glavni razlog razvoja. Izgraeno je
nekoliko hotela za banjsko-rekreativni boravak.
Dravni ministar finansija Kalaj (Kallay) je banju opisao ovako: Vrelo samo po sebi po-
znato je bilo i Rimljanima, koji su ovde imali velike kupaonice. Za vrijeme Turaka voda se
takoer koristila, ali su postrojenja bila i vie nego zastarjela. Iznad bazena nalazila se
prosta graevina koja nije odavala da se nalazi u kupalitu. Za konak je tu bilo nekoliko
hanova, ali je nedostajalo udobnosti. Ovu banju poznavao sam onakvom kakva je nekad
bila, a ujutro 19. avgusta 1878., kada je napadnuto Sarajevo, dok su topovi sa visina tukli
po gradu, bio sam sa dvojicom kolega na kupanju na Ilidi. Sat vremena kasnije grupa
pobunjenika koja se povlaila, prola je ovuda i moemo se samo Bogu zahvaliti to nas
nije poubijala.
Otvorena je i banja sa blatom koje se kopalo kraj epa. Korisnici su imali tretman masaom
i strujom. Nudile su se domae i uvozne mineralne vode, iz poljoprivredne stanice na Butmiru
dovozilo se svjee i kiselo mlijeko, te kravlja i ovija surutka, a za potrebe tretmana groem
svaki dan se donosilo hercegovako groe iz Mostara.
Na ravnom polju na Butmiru otkupljene su i objedinjene parcele povrine oko 33 hektara i na

njoj ucrtana staza za konjske trke irine 10 metara,a povrine 22,2 hektara. Izgraene su tribi-
ne i u zaleu tale. Konjske trke i konjogojstvo imali su viestoljetnu tradiciju u Bosni i Herce-
govini. Posebno su napredovali poslije odluke Zemaljske vlade da novanim nagradama potie
odgajanje konja i prireivanje konjskih trka.
Prvi svjetski rat nije priinio veu tetu parkovima na Ilidi iako su banjski kapaciteti stavljeni u
vojnu funkciju. U periodu izmeu dva rata nije bilo veih zahvata osim to su hoteli promijenili
imena.
Poslije Prvog svjetskog rata, u tadanjoj Kraljevini Jugoslaviji, Sarajevo je ponovo centar turi-
stikog organiziranja. U Sarajevu se u martu 1921. godine, pri Ministarstvu trgovine i industrije
osniva odsjek za turizam i za sekretara se bira gospodin Adem Kamenica (gospodin Kamenica
se spominje kasnije kao jedan od inicijatora gradnje praktikanskog hotela Nacional).
Na inicijativu Odsjeka za turizam pri Ministarstvu trgovine i industrije u proljee (maj) 1923.
godine, u ulici Ferhadija 4. osniva se prva moderna agencija na junoslovenskim prostorima
pod imenom Drutvo za promet stranaca i putnika skraeno Putnik. Iste (1923) godine 29.
septembra odrava se nova osnivaka skuptina u Beogradu i osniva se mjeovito dioniko
drutvo Putnik (drava i privatni dioniari) koje djeluje kao jedina agencija na prostoru bive
Jugoslavije sve do Drugog svjetskog rata.
Drugi svjetski rat parku na Ilidi je nanio velike tete. U parkovima su Nijemci drali komoru,
ratnu opremu, parkirali automobile... Od prosutih mainskih ulja mnoga stabla su stradala.
U tim vremenima Njemci su i Narodno pozorite u Sarajevu pretvorili u konjunicu.
Posljednji rat u Bosni i Hercegovini je priinio velike tete ije su posljedice dalekosene. te-
te su posebno uinjene u trenucima donoenja odluke da dio teritorije opine Ilida pripadne
Federaciji BiH. Materijalni resursi su bili gotovo potpuno uniteni. Vlasti Republike Srpske su

na Ilidi demontirali to se moglo demontirati,odnijeli opremu, zalihe, graevinski materijal, a
mnoge kue i objekti su zapaljeni. Na sreu, park Ilida i posebno Velika Aleja, u posljednjem
ratu, nisu devastirani kao sarajevski parkovi koji su pretrpili tetu preko 90% - Ilida, Tomislav
Iek, izdava Opina Ilida 2004.
U ratnim vremenima (Drugi svjetski rat) u Hrvatskoj je osnovana agencija Croatia put, a u
Srbiji Srbija put. U Sloveniji je poslovala italijanska agecija CIT, a u ostalim dijelovima drave
njemaka agencija MER. Meutim, iz razumljivih razloga agencije su skoro iskljuivo prodava-
le eljeznike karte.
Period SFR Jugoslavije
Od 01. maja 1945. godine Putnik ponovo poinje sa radom, a u decembru iste godine posta-
je dravno preduzee. Godine 1947. ponovo se pristupilo ureivanju parka Ilida ali i drugih
parkova u Sarajevu. Ve do 1948. godine zelene povrine u gradu i na Ilidi su poveane oko
20 puta (!?) i na svakog stanovnika je otpadala povrina oko 4 m zelenila. Tradicija turistike
vonje fijakerima Velikom Alejom, sa malim prekidima (ratovi), traje u kontinuitetu preko 120
godina i vjerujem da je u tom smislu Ilida jedinstvena u Evropi.
Sedamdesetih godina prolog stoljea investicije u Bosni i Hercegovini se usmjeravaju u grad-

nju objekata stacionarnog turizma na bosanskohercegovakoj obali Jadrana (Neum), banjskih
ljeilita, a provodi se i akcija gradnje hotela u svakoj opini u Bosni i Hercegovini.
Gradnjom KSC Skenderija stvoreni su uvjeti za stvaranje koarkakog uda, a nedugo poslije,
otvaranjem Doma mladih (na Novu 1969. godinu), na inicijativu Reufa Koludera (sestra Selma
i on prvi rock pjevai u Sarajevu), Envera Hadiomerspahia (osniva kolekcije i Muzeja savre-
mene umjetnosti ARS AEVI) i grupe mladih ljudi stvoreni su uvjeti za opstanak ve roenog
sarajevskog muzikog (pop, rock...) i drugih (likovna umjetnost, poezija, dizajn...) uda.
Izloba Umjetnost na tlu Jugoslavije od prahistorije do danas Ova izloba je posebno inte-
resantna sa aspekta turistikog valoriziranja kulture i pojedinih kulturnih segmenata. Ovo je
svakako bila najvea i najposjeenija izloba koja je ikada organizirana na tlu bive Jugosla-
vije. Manifestacija je zavrena sa suficitom, a u vrijeme odravanja ove izlobe, koja je trajala
est mjeseci, svi smjetajni i transportni kapaciteti su bili rasprodati. Interesantno je da je broj
prodatih ulaznica za ovu izlobu bio vrlo blizu broja prodatih ulaznica za ZOI 84. Svi eksponati
izlobe su sauvani i vraeni vlasnicima.
Sajam Skenderija je manifestacija koja je djelovala od otvaranja KSC Skenderija pod imenom
Meunarodni sajam turizma i sporta, odnosno od 1969. godine, i kao prva takve vrste na tlu
bive drave Jugoslavije.
Turistika berza - Krajem dvadesetog stoljea (od 1974.) u Sarajevu je djelovala Internacional-
na turistika berza, na ijim je sesijama predstavnika turistike ponude i potranje prisustvova-
lo preko 1.000 uesnika. Na godinjim konferencijama za tampu esto je uestvovalo preko
400 akreditiranih novinara. Ova berza je imala svoj ogranak u Novom Sadu, koji je organizirao
susrete na kraju godine za razliku od sarajevske berze koja je odravana tradicionalno u martu
svake godine. Turistika berza je djelovala od 1974. godine, pa do posljednjeg rata.
Na dan 24. lipnja (juna) 1981. godine, djeci u malome selu Meugorje u opini itluk, se
ukazala Blaena Djevica Marija. Od toga vremena hrianski hodoasnici (ali i druge vjerske
konfesije) hodoaste u Meugorje, koje je postalo svjetski poznato hodoasno mjesto i najvei
centar sakralnog turizma u Bosni i Hercegovini.
Valja rei da zvanini Vatikan do sada nije priznao svetilite. Izreene su drakonske kazne fra-
trima Jozi Zovku (1989) i Tomislavu Vlaiu (2008), tzv. ocu meugorskog fenomena. Poslije
tri decenije djelovanja svetilita jo uvijek se oekuje zvanian stav Vatikana glede svetilita u
Meugorju.
U meuvremenu Meugorje je postalo najvea turistika i hodoasna destinacija u Bosni i

Hercegovini koja biljei preko 1,5 miliona posjetilaca godinje.
Po dobivanju Zimskih olimpijskih igara ZOI 84 u Atini 1978. godine, investicije se usmjeravaju
u gradnju zimsko-sportskih centara na planinama Jahorina, Bjelanica, Igman, Vlai... , a
provodi se i akcija 100 ski liftova u Bosni i Hercegovini.
Olimpijski turistiki konzorcijum ZOITOURS - Sa ciljem prodaje olimpijskog turistikog proi-

zvoda Olimpijski komitet i Turistiki savez bive Jugoslavije formirali su Konzorcijum sastavljen
od deset najveih agencija i to: Atlas iz Dubrovnika, Dalmacijaturist iz Splita, General-
turist iz Zagreba, Kompas iz Ljubljane, Putnik iz Beograda, Centrotours iz Beograda,
Intertours iz Skoplja te Mladostbih OTAS, Unis tours i Olimpik tours iz Sarajeva.
Osnivaki ulog za lanove je bio 300.000 KM pojedinano.
Konzorcijum je preuzeo na sebe sve turistike poslove izuzev pruanja usluga sportistima i
zvaninicima Olimpijskog komiteta. Preuzeti poslovi su obavljeni veoma kvalitetno, bez ozbilj-
nih reklamacija. Koliko je to bio veliki uspjeh pokazuje i podatak da su isplaene odtete na
osnovu reklamacija prethodnih zimskih igara u Lejk Plesidu (Lake Placid) bile ravne trokovima
organiziranja Igara. Konzorcijum je raspolagao sa 7.000 kreveta u hotelima i 20.000 kreveta u
privatnom smjetaju i studentskim domovima. Upisani novani ulozi su vraeni lanicama uz
znatan profit.
Za uspjeno obavljene poslove Predsjednitvo SFRJ je odlikovalo Poslovodni odbor konzorci-

juma ZOITOURS visokim odlikovanjima.
Olimpijske igre u Sarajevu posjetilo je preko pet hiljada amerikih graana (PAN-AM je preve-
zao 2.000, a JAT ostale putnike). ZOI 84 je posjetilo oko 19.000 inostranih i 33.000 domaih
turista (sa teritorije drave Jugoslavije), a registrovano je oko 328.000 noenja. Olimpijski tu-

ristiki konzorcijum - Zoitours je plasirao 206.000 noenja i jednodnevnih izleta za oko 40.000
turista.
Zoitours je plasirao (preko turistike agencije OTAS) 120.000 ulaznica za inozemne turiste,
296.000 za domae i 105.000 za goste i akreditovana lica (ukupno oko 520.000).
Ostvaren je prihod od oko 1,6 milijardi dinara (od ega 8 miliona konvertibilnih i milion klirin-
kih dolara). Ostatak istog dohotka je bio oko 173 miliona dinara. Radikalno je podignut nivo
usluga u gradu i stvoren je svjetski imid Sarajeva kao turistikog centra.
Vrijeme dok je postojao Zoitours, a to je od 6. novembra 1982. godine, kada je referendumom

usvojen SAS o udruivanju u Poslovnu zajednicu, pa sve do zavrne Skuptine (1984) je vrije-
me najvee slave turizma svih vremena u Bosni i Hercegovini.
Za sjajni viedecenijski turistiki angaman Nedim Mahi, predsjednik poslovodnog odbora

Olimpijskog turistikog konzorcijuma ZOITOURS je odlikovan estoaprilskom nagradom gra-
da Sarajeva, Ordenom zasluga za narod sa zlatnim vijencem i drugim znaajnim priznanjima.
Valja rei da je 1985. godine, evidentirano preko 250.000 prodanih ulaznica u muzejima Sara-
jeva. Samo Muzej Svrzina kua je te godine prodao preko 51.000 ulaznica.
Turistiki slom ili potpuni kolaps, JU turizam doivljava 1991. godine, kada je nastao rat na te-
ritoriji bive drave Jugoslavije. U tim alosnim godinama pa sve do kraja XX stoljea turizmu,
na prostoru bive drave Jugoslavije, vie nije bilo mjesta.
Danas
Nakon posljednjeg rata turizam u Sarajevu (kao i cijeloj BiH) jo nije dostigao polovinu predrat-
nog prometa (2015.).
Treba znatii da predratni promet turista jo nije (2015) dostigao ni Dubrovnik (ne raunajui
izletnike sa kruzera). U 2013. godini, promet turista na Dubrovakom aerodromu je bio oko
1,35 miliona turista dok je pred posljednji rat on iznosio oko 1,65 miliona.
U gradu se gotovo preko cijele godine organiziraju razni festivali, manifestacije i izlobe koji su
zanimljiv turistiki proizvod.
Neki od njih su:

Sarajevska zima (februar mart);
Meunarodna atletska ulina trka Vivicita (april maj);
ahovski turnir Bosna (maj);
Sarajevski dani poezije (maj);
Evropski knjievni susreti (juni);
Kids festival (juni);
Baarijske noi (juli);
Meunarodni festival folklora (juli);
Sarajevo film festival - SFF (august);
Teatarfest (septembar);
Svjetski festival orijentalne muzike WOMF (septembar);
Teatarski festival malih i eksperimentalnih scena - MESS (oktobar);
JAZZ fest (novembar);
Sarajevski salon (decembar/januar) ULU KS
Papa Franjo je prilikom posjete Sarajevu (06.6. 2015.) grad nazvao Zapadnim Jerusalemom.
Kljune rijei: Nadmorska visina Sarajeva, eljeznica, tramvaj, elektrina rasvjeta, fijaker, prvi
hoteli i agencije, parkovi, velike manifestacije i izlobe, ZOI 84 u Sarajevu.

TRENDOVI U TURIZMU I VELIKA DOBRA
Svjetsko turistiko trite fokusirano je na potroake preferencije koje se iz dana u dan mije-
njaju. Za naklonost turiste bori se sve vei broj destinacija sa svojom raznovrsnom ponudom,
a da pri tome udaljenost vie ne predstavlja nikakav problem. Da bi se adekvatno odgovorilo na
poveane zahtjeve turistike potranje, subjekti turistike privrede nastoje poboljati ponudu,
smanjiti trokove, bolje informisati potroae i ponuditi prepoznatljiv turistiki proizvod. Idealno
provoenje slobodnog vremena u budunosti mora biti ispunjeno sadrajima koji obogauju
ivot.
Danas se interes turista, pogotovo onih iz udaljenijih zemalja, ogleda u elji da na jednom
putovanju upoznaju i obiu vie destinacija. Treba istaknuti da pod pojmom odmor ovjek 21
stoljea ne podrazumjeva iskljuivo odmaranje, ve eli doivjeti novo okruenje.
Aktuelni trendovi u turizmu

rast potranje za inovativnim sadrajima
povratak prirodi
fiziki i duevni oporavak
naglasak na organsku hranu i nove sadraje prehrane
ea, kraa putovanja, last minute
nezavisna putovanja uradi sam
Odlike savremenog turiste

ima iskustva sa putovanjima
svjestan je kvalitete
ima razvijen osjeaj za okoli
ne kupuje putovanje, nego stil ivota
preferira socio-kulturnu razliitost
Lina sigurnost postaje nosilac i polazni kriterij kod odabira destinacije ili usluge. Razvoj novih
komunikacijskih tehnologija stvara potrebu za sve kvalitetnijim informacijama koje moraju biti
cjelovite i dostupne na sve veem broju medija. Potencijalni turisti su sve obrazovaniji i infor-
matiki pismeniji, te ele imati potpunu kontrolu nad informacijama i ele ih sami birati.
Turistiko trite se sve vie ralanjuje na posebne podskupine koje su definisane ivotnim
stilom, razliitim potrebama, posebnosti u turistikoj potranji, isl. Avanturistiki sadraji po-
staju sve traeniji, a uzbuenje postaje osnova potranje. Takoe, treba istai da se javlja sve
vei interes za vezana ili kruna putovanja npr. avion-brod-autobus i posjeta vie destinacija u
paket aranmanu, sa zadovoljenjem veeg broja sadraja.
Prisutan je sve vei naglasak na organsku hranu i pojavu masovnog koritenja novih oblika
hrane i pia zasnovanih na ekoloki odrivim oblicima proizvodnje. Takoe prisutna je potre-

ba za sadrajima koji garantuju eko imid, bilo da se nudi eko sadraj, bilo da se koritenjem
nekog sadraja ne zagauje okolina. Priroda je sve traenija. Ponude sa boravcima u prirodi
imat e prednost nad onim oblicima ponude koji nemaju toliko sadraja vezanih sa istom,
izvornom prirodom.
Turist trai direktan kontakt sa lokalnim stanovnitvom, eli upoznati kulturu ivota i sve ono
to je karakteristino i specifino za to podruje.
Panja se obraa na sredovjene turiste, to jeste trini segment tree dobi , jer njihove naj-
znaajnije karakteristike su da ee putuju; da nerijetko biraju destinacije udaljenije od njihova
mjesta stalnog boravka; da due ostaju na odmoru; da kombiniraju dvije ili vie destinacija na
jednom putovanju; da ele sudjelovati u razliitim aktivnostima i da troe vie na putovanju.
Turistiki potroai su postali znatno iskusniji u turistikim putovanjima, oni trae individualniji
pristup organizaciji putovanja i odmora, te tee ostvarenju jedinstvenog doivljaja na odmoru.
Turistiki potroai postaju sve zahtjevniji, putuju ee, ali krae i sve se vie okreu speci-
finim oblicima turizma u potrazi za novim doivljajima i sigurnost, zdravlje, ekologiju i kulturu
smatraju glavnim faktorima na kojima se temelje savremeni turistiki tokovi. Oni predstavljaju
trendove koji vode globalizaciji svjetskog turistikog proizvoda.
Iz gore navedenog moemo zakljuiti da aktuelni trendovi u turizmu idu u nau korist i da po-
stoji dosta trinih nia koje se mogu pokriti i u kojima se moe sudjelovati. Vidljivo je da se
najvaniji uvjeti za kvalitetan odmor ne odnose vie na klasine elemente turistike ponude:
veliina sobe, luksuzna oprema itd, nego su najveu vrijednost dobile ekologija, gostoljubivost,
avanturizam, doivljaj...
Shodno navedenim trendovima aktuelnog turistikog trita u Evropi i naih prednosti u odno-
su na njih, potencijalni trini segment moe se definirati oko sljedeih taaka:
autentinost turistikog doivljaja ANTI-GLOBALNO

vratiti se prirodi ANTI-UMJETNO
zbliavati se sa ljudima ANTI-USAMLJENOST
aktivnosti u prirodi ANTI-UREDSKI
radovati se ANTI-STRES
Velika dobra Kantona Sarajevo i Bosne i Hercegovine
Po autoru Tom Buncleu (Predsjednik, Yellow Railroad International Destination Consultancy)

najvea dobra destinacije Bosne i Hercegovine lee u etiri oblasti:
Priroda (prelijepi pejzai, relativno netaknuta priroda)
Aktivnosti na otvorenom (naroito planinarenje, ribolov i rafting na rijekama)
58 Trendovi u turizmu i velika dobra

Kultura (intrigantno kulturno nasljee, historijski gradovi, savremena kultura kao spoj
Istoka i Zapada
Ljudi/gostoljubivost (duboko usaena tradicija gostoljubivosti)
Ali i mnoge evropske destinacije nude mjeavinu prirode, kulture i ljubaznih ljudi. Po emu
e se onda naa destinacija razlikovati od drugih? Odgovor lei u identificiranju kljunih ele-
menata ovih dobara (brendova) koji e se zatim koristiti za strategiju brendiranja, stalno i na
odgovarajui nain prezentirati ciljnoj publici prilikom reklamiranja.
Vodi valja uvijek imati u vidu da prezentacija nae destinacije ili regiona mora obuhvatiti klju-
ne elemente turistike promocije koji na najbolji nain interpretiraju ova tri velika dobra (prirodu,
kulturu, ljude).
Kljune rijei: Trendovi, velika dobra.

KLJUNI ELEMENTI TURISTIKE PROMOCIJE
(BRENDOVI)
Nacionalni brend (brend jedne drave) odraava trajnu sutinu zemlje te stoga predstavlja
osnovu njene dugorone konkurentnosti.
Brend destinacije je mjeavina osnovnih karakteristika nekog regiona ili mjesta koje ga ini
osobenim i vrijednim pamenja. Prema tome izrada turistikog brenda je od kljunog znaaja
za budunost zemlje. To ukljuuje identifikaciju kljunih prednosti zemlje i uspostavljanje ka-
rakteristika osobenosti (ili vrijednosti). to su ove kljune karakteristike identiteta vie izraene
u marketinkim aktivnostima svakog privrednog sektora to e zemlja (BiH) imati vie uticaja na
meunarodnom planu.
Sve zainteresirane strane moraju teiti stvaranju sinergije za promociju kljunih karakteristika
identiteta zemlje. Iako se karakteristike identiteta razvijaju sa turistikog stanovita vrijednosti
brenda se odraavaju na sve poslovne sektore. Naprimjer, ako je netaknuta priroda jedna od
osnovnih karakteristika vrijednosti identiteta regiona onda ona poboljava imid proizvoaa
hrane (koja je direktni proizvod prirode), drvnih proizvoda ali i vode (razna pia).
Od kljunog je znaaja da se identificiraju osnovne karakteristike identiteta koje obuhvataju ra-

zliite sektore privrede i koji se mogu primijeniti u marketinkim aktivnostima bilo kojeg sektora.
Raznoliko kulturno nasljee Kantona Sarajevo
Najvei kulturni brend Kantona Sarajevo ali i Bosne i Hercegovine je raznolika kulturna batina
koja je stoljeima ostala sauvana usred Evrope zahvaljujui geografskim, politikim i vjerskim
specifinostima srednjovjekovne Bosne kao i jedinstvenoj kulturolokoj i vjerskoj toleranciji
Osmanskog carstva. Tri velike vjere Knjige, istono i zapadno hrianstvo, islam i judaizam,
ostavili su na teritoriji Kantona Sarajevo, ali i Bosne i Hercegovine veliku kulturnu batinu i
stvorili jedinstveni bosanskohercegovaki kulturni identitet.
I pored poznatih dogaanja u posljednjem ratu (opsada Sarajeva, masovni zloini, etnika
ienja, raseljavanje stanovnitva...), grad Sarajevo je i dalje jedinstveni spomenik multireli-
gioznosti u Evropi.
Tu je i jedinstveni na svijetu, tajanstveni bosanskohercegovaki nadgrobni spomenik steak,

kandidat za upis na listu Svjetske kulturne batine UNESCO.
U vremenima koja su pred nama, a nakon saznanja o lokacijama nekropola steaka koji e
biti uskoro upisani na listu Svjetske kulturne batine UNESCO, valjae projektovati kulturne
itinerere, obogaene eko- turistikim atrakcijama podruja.

Na listi su 22 nekropole iz Bosne i Hercegovine, tri iz Srbije, tri iz Hrvatske i dvije iz Crne Gore.
Nekropole steaka kao jedinstveni srednjovjekovni spomenici u svijetu nalaze se samo na teri-
toriji koju je obuhvatala srednjovjekovna drava Bosna, a danas su to dijelovi susjednih drava.
U dananjoj Bosni i Hercegovini se stvaralo na narodnom jeziku (uz bogato stvaralatvo na

drugim jezicima) u neprekinutoj tradiciji od srednjovjekovnih vremena do danas.
Atae za kulturu Turske je utvrdio, naprimjer, da su kljuni elementi turistike promocije Bosne
i Hercegovine za turistiko trite Turske: Ahdnama Mehmeda II Al Fatiha u franjevakom sa-
mostanu Duha svetoga u Fojnici, Stari most u Mostaru i Baarija u Sarajevu.
Kljuni elementi turistike promocije nisu uvjek isti za sva trita. Za neka turistika trita pri-
roda i aktivnosti u prirodi su od veeg znaaja od kulturne ponude i obratno.
Slikoviti predjeli
Ovo samo za sebe nije jedinstveno ali irina i mir slikovitog, prelijepog i istog predjela, naroi-
to u sprezi sa tradicionalnom kulturom, sve vie postaje rijetkost u Evropi. Ljudi ele pobjei iz
svakodnevnog uurbanog ivota u evropskim metropolama.
U Kantonu Sarajevo se moe promatrati ivotinjski svijet, ali je manja mogunost vidjeti vee
sisare, vuka, a posebno medvjeda. Jedan od kljunih elemenata turistike promocije Sarajeva
je velianstveni prirodni ambijent koji okruuje grad.
Aktivnosti u prirodi
Aktivnosti na otvorenom u Kantonu Sarajevo jaaju brend okolne prirode, a jaanje brenda
prirode jaa i brend svih proizvoda prirode kao to su proizvodi drvopreraivaa, hrane, pia
i vode koji su direktni proizvodi prirode. Aktivnosti u prirodi svakim danom privlae sve vie
ljudi kojima polako postaju neinteresantni etablirani sportovi u kojima se profesionalno natjee
sportska elita, i u kojima preovladava politika i novac. Ljudi ne ele da budu samo posmatrai
i ele neto vie u njihovom svakodnevnom ivotu.
Kljuna odlika ovih disciplina je individualnost, jer se uesnik oslanja iskljuivo na svoje spo-
sobnosti. To zahtijeva razvijanje line odgovornosti, prvenstveno za sopstveni ivot, a potom
za ostvarivanje svoga cilja. Slobodnim penjanjem eli se da dokae da ne postoji taka na pla-
neti koja je nedostupna, a paraglajder eli da barem nakratko izbjegne zakonu zemljine tee.
Svake godine oko 35 miliona ljudi u svijetu koristi odmor pjeaei nekim od eko-turistikih
itinerera.
Sutina aktivnosti u prirodi nije u pukoj potrazi za avanturom ve u idealu potpune slobode,
62 Kljuni elementi turistike promocije (brendovi)

vjerovanju da su snovi ostvarivi i da za ovjeka, samo ako ima dovoljno hrabrosti i postojanosti
ne vai rije - nemogue.
Valja rei da upranjavanje takvih aktivnosti poprilino kota. Poevi od odjee koja se pro-
izvodi iskljuivo od novih materijala ukljuujui i prateu opremu. Tu je i najnovija informaci-
ono-komunikaciona oprema koja omoguava onome ko moe da plati i medijske prenose sa
lica mjesta. Mnoge velike svjetske kompanije posao zasnivaju upravo na ovoj vrsti proizvodnje.
Osmiljeni marketing velikih multinacionalnih kompanija koje proizvode odjeu, obuu i prate-
u opremu za ove djelatnosti, stvorio je svojevrsni modni trend, po kojem se prepoznaje nova
zdrava elita.
Najskuplja ponuda turistikih agencija je upravo ona koja se dodiruje sa duhom avanturizma,
aktivnosti u prirodi i ekstremnih sportova. Vidljivo je da je modni trend na saveznik u razvoju
bosanskohercegovake eko-turistike ponude.
Steak jedinstven u svijetu
Tipino obiljeje spomenike batine naih prostora su nedvojbeno steci. Iako ih ponekad
nalazimo u zapadnim krajevima Srbije i Crne Gore ili u junim dijelovima Hrvatske i Primorju
(rubna podruja srednjovjekovne bosanske drave), njihov jedinstveni prostor i sredinje po-
druje je teritorija dananje drave Bosne i Hercegovine. Naziv steak koriste obrazovaniji
gradski stanovnici.
U narodu se koriste jo i nazivi grko groblje, mramorje i maeti. U istonim krajevima Bosne i
Hercegovine sve to je vremenski daleko i neodreeno naziva se grkim. Drugi naziv vjero-
vatno potie od grkog mermeros i latinskog memoria, a naziv maet, iz zapadnih krajeva,
vjerovatno od italijanske rijei massetto, to otprilike znai veliki kamen - efik Belagi,
Steci i njihova umjetnost.
Steci se, prema poznatim pisanim izvorima, prvi put spominju 1530. godine u djelu Putopis
kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Romeliju Slovenca Benedikta Kupreia, tumaa u poslanstvu
austrijskog cara Ferdinanda I Habsburkog. Prvo znaajno knjievno djelo u kojem je istaknuta
kultura steaka, a koje je ujedno i pronijelo glas o njima u svijet, je putopis Put po Dalmaciji
italijanskog prirodnjaka, mineraloga i svetenika Alberta Fortisa iz 1774. godine.
Poljski knez Aleksandar Sapieha je proputovao (1802/3.) kroz nae krajeve, posjetio Dubro-
vaku Republiku i objavio svoj putopis (1811) u Wroclavu u kojem je posvetio ozbiljnu panju
srednovjekovnom bosanskohercegovakom nadgrobnom spomeniku steku. Knez je opisao
nekropole oko Stoca i Radimlje i pokuao objasniti simboliku likova uporeujui te neobine
oblike sa plastikom drugih regiona u svijetu. Knez Sapieha je zapisao i poetsku inspiraciju koja
nam sa ovih spomenika govori o ljepoti ptica slinih Ibisu, o sablasnim privienjima fantasti-
nih ivotinja, o rijekama koje teku obasjane svjetlou zvijezda, mjeseca i nebeskih sunaca, o

oklopima vitekim, o turnirima, o kacigama, o konjima i o oruju, o trci gazela, medvjeda, pasa
i kurjaka kroz beskrajnu mnoinu uma, pejzaa i daljina, uokvirenih dekorativnim konopom
bosanskih mrtvakih monilita.
Poslije njegovog istraivanja vie putopisaca je detaljnije opisivalo steke (fra Vinjali, Katali-
ni, Amu Bou, Sir John Gardner Wilkinson, A. Fortis...). Prvi popis steaka na prostoru svoje
administrativne vlasti uradila je Austro-Ugarska tokom 1887. i 1898. godine, a rezultat popisa
je saopten deset godina kasnije.
Krajem XIX i poetkom XX stoljea, meu mnogim naunicima koji su se bavili prouavanjima
steaka posebno se istiu radovi dr. ire Truhelke, prvog kustosa, a kasnije direktora Zemalj-
skog muzeja u Sarajevu, dr. Alojza Benca, upravnika Zemaljskog muzeja u Sarajevu, dr. ure
Baslera, historiara Aleksandra Solovjeva i naunika efika Belagia, koji je preko dvadeset
godina posvetio prouavanjima srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika u Bosni i Hercegovini.
Zahvaljujui ovim aktivnostima nastala je jedna generacija naunika koja je dala veliki doprinos
u rasvjetljavanju fenomena steaka. Njoj pripadaju i Dimitrije Sergejevski, Marko Vego, Marian
Wenzel i Nada Mileti.
O stecima u Hrvatskoj pisali su Anela Horvat, Cvito Fiskovi, Ljubo Karaman, dok je o ste-
cima u Srbiji najvie pisala Mirjana orovi-Ljubinkovi. Historiju Bosne i staru bosansku
pismenost sa steaka istraivao je i najvei bosanskohercegovaki pjesnik Mehmedalija Mak
Dizdar, autor zbirke poezije Kameni spava koji ih je besmrtno opjevao.
Maku je uspjelo ono to je u poeziji najtee i to uspijeva samo rijetkima, da vaspostavi
pravu, nenasilnu vezu sa tradicijom, da obnovi stari jezik pronaavi u njemu potpuno
savremene valere, da na sadrajnu sutinu srednjovjekovnih zapisa nadogradi misao i
osjeanje savremenog ovjeka. To su inovacije koje stvaraju epohe zapisao je Mea
Selimovi.
Gorin Dizdar, unuk pjesnika Maka Dizdara, je mladi istraiva steaka, magistar i polaznik
doktorskog programa iz interdisciplinarnih humanistikih nauka na univerzitetu York u Torontu.
U augustu 2011. godine sa Giustinom Selvelli, magistrom antropologije sa Venecijanskog uni-
verziteta, putovao je istonom Turskom, Gruzijom i Armenijom, tragajui za paralelama sred-
njovjekovne armenske i bosanske vizuelne kulture.
Nedavno je iz tampe izala i monografija Stecibosansko i humsko mramorje Srednjeg

vijeka bosansko-hercegovakog historiara Dubravka Lovrenovia, u kojoj je autor dao sveo-
buhvatnu analizu ovog kulturno-historijskog fenomena na prostoru Bosne i Hercegovine. Ovim
radom Lovrenovi je postavio visoke standarde za strunjake i naunike iz ostalih zemalja gdje
se rasprostiru steci da na slian nain obrade ovaj segment kulturnog nasljea sa teritorije
njihovih drava.
U Sarajevu je 1950. godine, stvoren plan dugoronog evidentiranja i popisa nekropola koji je
dovren 1969. godine. Stvoreni su kataloko-topografski pregledi steaka, to je omoguilo
valoriziranje po vrijednosti i poduzimanje mjera zatite u obrazovne, turistike i druge svrhe.

efik Belagi je jedini istraiva koji je stekao lini uvid u veinu lokaliteta na kojima se mogu
nai steci. Kolika je ta obimnost i teret istraivakog rada na terenu pokazuje i cifra od 2.988
nekropola sa 66.663 steka u Bosni i Hercegovini i bliskom susjedstvu (Srbija, Crna Gora,
juna Hrvatska sa Primorjem). Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalazi se 2.612 nekropola sa
58.547 steaka, na teritoriji june Hrvatske nalazi se 188 lokaliteta sa 3.253 steka, u Srbiji
postoji 110 nekropola sa 2.060 steaka, a u Crnoj Gori ima 87 nekropola sa 2.803 spomenika.
Valja rei da je prvobitno brojno stanje bilo vee, ali da je izvjestan broj steaka na razne na-
ine nestao, iskoriten kao graevinski materijal, a bilo je i namjernog unitavanja. Moe se
pretpostaviti da je tako moglo nestati najmanje 20% od ukupnog broja steaka - Belagi, isto
Kulturnu javnost Bosne i Hercegovine i svijeta najvie interesira porijeklo i znaenje mnotva
razliitih motiva i poruka koji su najizrazitija likovno-umjetnika osobina steaka. Tajna bosan-
skohercegovakog nadgrobnog spomenika- steka je najzamrenije pitanje domae historio-
grafije po pitanju geneze i karaktera crkve bosanske.
Dosadanja istraivanja su pokazala da se najvjerovatniji raspon ivota steaka kree u vre-

menu od poetka XIII stoljea do poetka XVI stoljea.
Ve 1203. godine, se prema zapadnim izvorima, Kulin ban sa svojim odlinicima odrie bo-
gomilske hereze pred papinim izaslanikom Casamarisom. Nesporna je injenica da je zajedno
sa jaanjem bosanske drave jaao i ugled bosanske crkve. U jednom papinskom pismu iz
1234. godine, ve se govori da je u Bosni tako narastao broj nevjernika da itava zemlja lii
na neprohodnu pustinju, zaraslu u trnje i koprive. Nije zbog toga nelogino to su se na Bosnu
okomili susjedni vladari i to je ova zemlja tokom XIII i XIV stoljea doivjela itav niz invazija i
krstakih pohoda. Ta igra odricanja ili otpora invazorima traje neprestano i sigurno je jedna od
posebnih karakteristika bosanske drave - pie Alojz Benac.
Historiar Aleksandar Solovjev je analizirao ukrase na stecima i uklapao ih u manihejske

dogme. Neomanihejska hereza se u XI i XII stoljeu velikom brzinom irila od Bosfora do za-
padne Evrope.
Jelen, kojega mnogo nalazimo na steku, po Solovjevu je simbol pravedne due i lov na jelena
simbolizira ovjeiju duu napadnutu od duha zla (konjanika) i gonjenu od grijehova (lovakih
pasa).
tit je simbol sa psalitra kojega su esto itali. Jer, sam Gospod je snaga i tit moj. Kolo je
sakralni motiv, a ovjek sa rairenim rukama oznaava pokojnika koji se, nainivi kri, tim
gestom pribliava bogu- zabiljeio je A. Solovjev.
Nesporno je da su u tim stoljeima u Bosni i Hercegovini ivjeli katolici i pravoslavni i da su vrili

uticaje na kretanje politikih pitanja. Iz ovoga se zakljuuje da su nekropole sa stecima sluile
svim stanovnicima zemlje, bez obzira na njihov vjerski karakter.
Zanimljivo je da u Bosni i Hercegovini nema monumentalnih graevina ili ruevina crkava iz

srednjeg vijeka, kao to je to sluaj u Srbiji i Makedoniji ili pojedinim zapadnim zemljama. Isto-

vremeno natpisi na stecima esto poinju sa obinim kriom iako se zna da bogumili posebno
preziru sveti kri. Natpis koji kae: vi ete biti ono to sam ja, a ja ne mogu biti ono to ste vi
uvodi nas u krug istovjetnih i istovremenih florentinskih natpisa. Prikazi lova, turnira ili kola su
zapravo tipini motivi za zapadno-evropsku umjetnost. Zagledajmo se malo bolje u tapiserije
po zidovima zamaka u zapadnoj i srednjoj Evropi, pa emo odmah zapaziti koliko su ovakve
scene zaokupljale duh tadanjeg ovjeka zapisao je Alojz Benac.
Vladislav Skari je ukazivao da su stari slaveni u zakarpatskim krajevima pokojnike pokri-

vali drvenim kuicama. Taj se obiaj prenio u novu domovinu gdje je kamen zamijenio drvo.
Magina mo mladog mjeseca i tovanje sunca vue porijeklo iz daleke slovenske prolosti.
Istovjetnost ukrasa na stecima sa narodnim vezom i rezbarstvom se najbolje vidi u irokom
Brijegu i Kupresu.
U Bosanskoj crkvi se uporno upotrebljavao narodni jezik u crkvenim obredima to je samo po

sebi bio ozbiljan prekraj prema intencijama Rima. Ona je time izvrila i ulogu uvara narodne
umjetnosti to ostavlja snaan utisak na gledaoca. Iz steaka izvire epska raspjevanost, koja
plijeni matu savremenog ovjeka i tjera ga na razmiljanja o jednom svijetu ija su posebna
shvatanja ivota i smrti stvorila ovakav besmrtan ep- Alojz Benac.
efik Belagi je steke podijelio na dvije glavne kategorije: leee i stojee steke. Leei su
ploe, sanduci (sa i bez postolja) i sljemenjaci (sa i bez postolja). Stojei su stubovi i krstae
(kojih ima 324). U odnosu na ukupan broj steaka broj krstaa iznosi svega 0,5%, a karakteri-
stine su za Hercegovinu, naroito za krajeve oko Bilee, Gacka i Nevesinja.
Velika svjetska zagonetka steka su raznovrsni isklesani reljefni motivi. Do sada niko nije uspio
objasniti porijeklo i znaenje tih motiva. efik Belagi ih je podijelio u tri glavne skupine i to na
one koji djeluju kao dekoracija, na skupinu koja ima simboliko znaenje i na skupinu figura i
figuralnih kompozicija.
Najstarija vjerovanja vezana su za sunce, zvijezde i mjesec i njegove mijene. Smatralo se da

mjesec sa svojim postajanjem i nestajanjem simbolizira smrt, ali istovremeno nadu u uskrsnu-
e. Manihejci su polumjesec smatrali nebeskim laama na kojima se dua (zvijezda) die u
nebo. Sunce, polumjesec i zvijezda su esti motivi nae narodne pjesme:Kune mi se suncem
i mjesecom i Danicom, njegovom sestricom... - Belagi.
U djelu Razgovoru ugodnom Andrije Kaia Mioia se kae: Bosanska arma jest jedan
tit i na njemu polumisica i jedna zvizda... Jedan od najeih simbola na stecima su sunce,
polumjesec i zvijezda.
Kod nekih naih graana pojava polumjeseca na steku i nehotimino asocira na polumje-
sec kao islamski amblem, pa je potrebno napomenuti da je polumjesec kod naih muslimana
doao sa Osmanlijama, a da su ga oni preuzeli od Vizantije nakon osvajanja Carigrada- .
Belagi.

Jesu li moda grobovi pod stecima bili sveta mjesta osloboenih dua, spaenih anela iz
materije stvorene od zla boga? Je li svaki takav grob bio nebeski Jeruzalem, mjesto izbavlje-
nih? Dobri Bonjani su, kako izgleda, uspjeli sauvati svoje tajne samo za one koji su bili od
prave vjere - kako to kae gost (vjerska titula Crkve bosanske) Radin u svom testamentu
1466. godine, koji je ostao sauvan u Dubrovakom arhivu.
Koliko e nama, koji danas stojimo bespomono pred tim grobovima, uspjeti da saznamo tajne
njihove poruke, to je problem o kojemu se moemo vie ili manje duhovito domiljati ili se samo
zanostiti uvjerenjem da smo se domogli bar jednog dijela Radinove oporuke. Likovne paralele
sa srednjeevropskom kasnom romanikom svakako su jedan od puteva koji nas vode ka rjee-
nju toga pitanja - dr. uro Basler.
Novinar i istraiva efko Kadri pie: vedski historiar Hans Furuhagen naglaava da je
Crkva bosanska inspirirala protestantizam u Europi.
Katolika crkva 1209-1229. godine, pokree krstaki rat protiv katara koji uspostavlja krvavu
inkviziciju. U optubama katolikog prezvitera Kozme koja se stoljeima ponavljala kada se
kretalo na heretike stoji: Nee da se klanjaju kriu kao oruu smrti. Ne klanjaju se ikonama.
Grde sve crkvene inove, tvrdei da su sveenici slijepi fariseji koji ive u lijenosti. Odbacuju
krtenje vode, a sebe nazivaju kristjanima iako se ne pokrtavaju i ne krste (15 optubi).
O progonu bogumila sa pravoslavne strane svjedoi zapis o prvom krunisanom kralju Srbije,
Rake, Duklje i Dalmacije Stevanu (Stefanu) Prvovijenanom (1196-1228) a on (Stefan) ni-
malo ne zadocnev posla na njih vojsku naoruanu. Jedne popali, druge raznim kaznama kazni,
a tree progna iz drave svoje, a domove njihove i svo imanje njihovo sakupiv razda Uitelju
i naelniku njihovu jezik ureza u grlu njegovu. Knjige njihove neastive spali i sasvim iskoreni
tu veru - Stefan Prvovenani sabrani spisi Stara Srpska knjievnost, Srpska knjievna
zadruga 1988. godine.
Najvei grijeh Crkve bosanske (bogumila istona hereza / patarena kvart u Milanu, zapad-
na hereza) je nepriznavanje istone (pravoslavne) ili zapadne (katolike) crkve. Spomenika
batina Bosanske crkve je davno prela granice ovih prostora i oplemenila civilizacijske teko-
vine svijeta.
Najvei hrvatski knjievnik Miroslav Krlea je zabiljeio: Neka oprosti gospoa Europa, ona
nema (autohtone) spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave
spomenike kulture. Neka oprosti gospoa Europa, samo Bosna ima spomenike. Steke. ta je
steak? Olienje gortaka Bosanca! ta radi Bosanac na steku? Stoji uspravno! Digao glavu,
digao ruku! Ali nigdje, nikad, niko nije pronaao steak na kome Bosanac klei i moli. Na kom
je prikazan kao suanj... Na stecima su davno uklesane poruke onog i onakvog svijeta o kom
moderna Evropa danas sanja zapisao je Krlea.
Interesantno je da je postavljajuci izlobu Istorija na tlu Jugoslavije od praistorije do danas u

Parizu, koja je kasnije obila svijet, Miroslav Krlea kao centralnu figuru stavio bosanski steak.

Na insistiranje srpskog lobija da to bude freska Beli aneo iz Mileeva, rekao je da je izvor
te kulture dalje od naih prostora i da se njom mogu diiti drugi. Na primjedbe hrvatskog lobija
zato ne ikona iz neke od katedrala u Hrvatskoj odgovorio je isto, da je centar i izvor te kulture
negdje drugdje, a steak ima samo Bosna i niko vie na svijetu.
Za Krleu i samo jugoslovenstvo ima iskljuivi korijen u bogumilstvu. Krlea i ornamentiku

steaka (1954. godine) tumai kao nesrazmjerno velike ruke - gvozdene i prkosne, jer nijesu
htjele da se sklope pred inkvizitorima, koji proklinju i pale Bosnu vjekovima. On odbacuje i
samu pomisao da bi bogumilski mramorovi nastali pod uplivom romanike, koja je mogla da
se pojavi kao moda vremena kakva je vladala izmeu Zadra i Dubrovnika Miroslav Krlea,
Bogumilski mramorovi, Eseji V, Zora, Zagreb, 1966.
U Dubrovakom arhivu je sauvan ugovor (20.7.1374. godine) o trogodinjem kolovanju Pribi-

slava Gojinovia iz Bosne, kod najveeg dubrovakog kamenara Medoja Oplava iz Stona koji
je djelovao izmeu 1354. do 1383. godine, i bio jedan od graditelja franjevakog samostana
Male brae u Stonu. ta je navodilo majstore kamenare, koji su poznavali umjetnost meditera-
na i sve tajne kovanja kamena, da po Bosni kuju steke sa arhainim likovima na njima?
Zapanjujua je injenica da se uz nesporne utjecaje sa istoka i zapada Evrope, tih vremena,

u Bosni i Hercegovini razvila autohtona kultura koja se zadrala nekoliko stoljea, a potom
nestala. Tajanstveni kameni spomenici ljudi iji su prvaci sebe nazivali dobri hristjani, dobri
ljudi, dobri bonjani... e i nadalje ostati izvor mnogih nagaanja i teorija.
Bilo kako bilo bosanskohercegovaki srednjovjekovni nadgrobni spomenik - steak, je jedin-

stvena kulturna batina u svijetu i predstavlja najvei kulturni turistiki brend Bosne i Hercego-
vine. Veoma je vana edukacija turistikih radnika, turistikih vodia i pratilaca kao i lokalnih
zajednica o vanosti ouvanja steaka koji e nakon upisa na listu Svjetske kulturne batine
UNESCO, postati novi (stari) adut u buduoj turistikoj ponudi.
Kljune rijei: Raznoliko kulturno nasljee, slikoviti predjeli, alternativni turizam, modni trend,
steak.

AKTIVNOSTI U PRIRODI U KANTONU SARAJEVO
Skoro da je danas nemogue pobrojati sve poznate aktivnosti u prirodi kao i napraviti razliku
izmeu aktivnosti u prirodi, avanturistikih aktivnosti i ekstremnih sportova.
Pojam ekstremni sportovi, je postojao samo dok ih nismo lako nauili i poeli upranja-
vati - kae slovenac Miron, vlasnik restorana Plava voda u Travniku.
Koji su to sve potencijali i resursi, zanimljivi za razvoj tzv. alternativnog turizma, a koji se nedo-
voljno ili nikako ne iskoritavaju?
Tu spada svakako grupa tzv. aktivnosti u prirodi. Aktivnosti u prirodi kao turistika atrakcija su
planinarenje, rekreativno dugo hodanje, zimski sportovi (alpsko i nordijsko skijanje, snowbo-
arding, hodanje na krpljama, turno skijanje, sankanje...), kayak i canoe safari, rafting na rije-
kama, planinski biciklizam, orijentaciono tranje kroz prirodu, splavarenje Tu su i climbing,
paraglajding, zmajarenje, ronjenje, piljarstvo, pustolovni pohodi kao trendovi koji odavno
privlae brojne poklonike u potrazi za novim destinacijama. Tu su i sportovi na vodama kao to
su: surfing, ekstremno ronjenje, a na planinama: planinsko biciklistiki spust
Planinarenje u Bosni i Hercegovini i pored, u svjetskim razmjerima, duge domae tradicije

planinarenja u poslijeratnim vremenima jo uvijek blie pojmu ekspedicije. Razlog tome je ne-
postojanje adekvatne markacije, popaljeni planinarski domovi i sklonita, niska kultura ivljenja
i nestanak tradicije planinarenja kao oblika rekreacije i kretanja u prirodi...
Valja rei da su iz planinarstva proistekla tri sporta: alpinizam, orijentaciono tranje, slobodno
penjanje, a iz planinarskih aktivnosti proistekli su i zmajarenje i paraglajding.
Ovaj put emo pobrojati samo one aktivnosti u prirodi koje se nude u Kantonu Sarajevo kao
turistike atrakcije.
Paragliding
Paraglajding je bliskost sa prirodom, sloboda prostora, uzbuenje, izazov, druenje... Meu

ekstremnim sportovima paraglajding (paragliding) ima sve vie poklonika i spada u kategoriju
aero- sportova. Nastao je tako to su francuski planinari u alpama traili najjednostavniji nain
za silazak sa visokih vrhova. Planinari su koristili neporozne materijale, poveanih raspona na
kojima su jedrili prema dole da to prije siu sa vrhova.
Tada je nastao naziv parapente to je preimenovano u englesku varijantu, a znai padobran-

sko jedrenje. Poela su se organizirati i prva takmienja 1986. godine u raznim disciplinama,
nakon to su se poeli proizvoditi prvi parapente. Laurent de Kalbermatten, osniva firme Ai-
les de K u vicarskoj se smatra ocem proizvodnje paraglajdinga.
70 Aktivnosti u prirodi u kantonu sarajevo

Svjetski rekord u preletu iznosi 423 km (Will Gade USA), a visinski rekord je preko 5.000 m
n/v. Uvjeti za bezbjedno letenje su da brzina vjetra ne prelazi 8 m/s, da nema padavina i da
je padobran tehniki ispravan (bez oteenja). Uvjet za bezbjedno letenje je svakako struna
obuka u nekom od paraglajding klubova. Valja rei da veina kandidata moe da naui polije-
tanje, zaokret i sletanje za 2,oo sata obuke. Ono to se ne moe nauiti za tako kratko vrije-
me je poznavanje meteorologije, aerodinamike, poznavanje opreme i adekvatnih manevara u
vanrednim situacijama. Paraglajding kole uglavnom izvode program PARA PRO 4 odobren
od FAI, svi polaznici su po pravilu osigurani, a ljekarski pregledi se vre po vazduhoplovnom
C kriteriju.
Oprema za paraglajding je osnovna (padobran, sistem veza i kaciga) i dodatna (rezervi pado-
bran, radio stanica, variometar, spid, kombinezon i ostalo).
kolski padobrani slue za uenje i oprataju greke pilota. Rekreativna ili srednja kategori-
ja paraglajdera je u najiroj upotrebi. Ona ima niu i viu kategoriju. Takmiarsku kategoriju
predstavljaju najbolji paraglajderi. Njihove vrline su malo propadanje, velika okretnost i brzina,
manje greke pilota i osjetljivost na turbulenciju.
Sve je mogue u ovom sportu i granice se konstantno pomijeraju. U ljeto 2003. godine, po prvi
put u historiji, grupa paraglajdera je poletjela iz amonija (Shamonix) sa cca 1.200 m n/v. iz
podnoja Mon Blana (Mont Blanc) i poslije sat vremena leta sletjeli su na vrh planine (najvii
vrh Evrope 4.807). Sat vremena poslije slijetanja na vrh planine oni su pili aj u amoniju
(Shamonix). Pred nama je vrijeme osvajanja paraglajdingom i drugih vrhova planina. Sve je
mogue u ovom sportu, a granice se brzo pomjeraju. Prvi paraglajderi su se pojavili u Sarajevu
prije posljednjeg rata, a danas ih ima irom BiH.
Padobranstvo (parachuting)
Let vazduhom je iskonski san svakog ovjeka. Padobranac iskae iz aviona i uiva u ljepoti slo-
bodnog letenja. Relativ se nazivaju skokovi padobranom u kojima sudjeluje vie od jednog pa-
dobranca. To je manevriranje dva ili vie padobranaca u meusobnoj blizini. Padobranci krue
jedan iznad drugog, prelaze sa jedne strane formacije na drugu stranu, stvaraju trodimenzio-
nalne formacije u stojeem poloaju. Danas su tzv. Relativ skokovi preputeni mati uesnika.
Olimpijske zimske discipline u vremenu ZOI 84
Zimski sportovi su izvor prihoda, ali i opasnosti po okolnu prirodu. Najveu opasnost po okol-
nu prirodu donosi razvoj zimskih sportova, odnosno razvoj alpskog skijanja. Gradnja iara i
staza, sjea ume radi proirivanja staza za alpsko skijanje (Bjelanica, Blidinje, Kupres...),
tabanje snjega, upotreba hemijskih sredstava za produavanje trajanja snjenog pokrivaa,
a posebno stvaranje vjetakog snijega negativno utie na biljni svijet.

Loe iskustvo organiziranja olimpijskih igara 1992. godine u Francuskoj, koje su se odvijale u
perifernoj zoni Nacionalnog parka Vanoise upuuje na oprez. Mnoge ume su posjeene, uklo-
njena je prirodna vegetacija, instalirani su snjeni topovi, urbaniziranje je dostiglo ogromne
razmjere, krupni investicioni projekti (saobraaj, vodosnabdijevanje i dr.) su naruili prirodne
vrijednosti parka.
Alpsko skijanje: Spust, veleslalom i slalom za mukarce i ene. Olimpijske staze za

mukarce na Bjelanici, a za ene na Jahorini.
Nordijske discipline: Skijaka tranja, Klasina kombinacija (skokovi i tranje), Skijaki
skokovi, Biatlon (tranje i gaanje pukom za mukarce). Olimpijske staze na Igmanu.
Bob: Disciplina za mukarce na dvosjedima i etverosjedima na vjetakoj stazi. Vje-
taka staza na Trebeviu (devastirana) duine 1.245 m. i visinske razlike 125,90 m.
Sankanje: Disciplina za mukarce na jednosjednim i dvosjednim sankama, staza du-
ine 1.210 m, a za ene samo na jednosjednim sankama na stazama duine 993 m.
Vjetaka univerzalna staza na Trebeviu (devastirana).
Brzo klizanje: Atletsko tranje na ledu na dvije staze od 400 m.za mkarce i ene. Vo-
zilo se na stazi za brzo klizanje na ZETRI.
Hokej na ledu: igralo se na ZETRI. Vidi: Savez hokeja na ledu Bosne i Hercegovine
Umjetniko klizanje: Estetsko klizanje na ledu za mukarce i ene pojedinano, u pa-
rovima i plesnim parovima. Klizalo se u dvoranama na ZETRI i u Skenderiji.
Skijalite na Bjelanici, raeno za potrebe spusta za mukarce za ZOI 84, jedva je svojevre-
meno zadovoljilo potrebne kriterije (visina denivelacija i duina staze). Poetak ski liftova i
sjedenica je sa 1273 m.n/v. i est je sluaj da u martu snijega ima u izobilju na visinama pre-
ko 1500 metara, a da se na visinama odakle polaze ice, pojavljuje trava. Takav je sluaj i na
Jahorini, ali obzirom da je centar lociran na oko 1550 m.n/v. ice za Prau (cca 1.200 m.n/v.)
se zatvaraju, a funkcioniraju ice iznad. Taj problem na Bjelanici se poeo rjeavati gradnjom
ski lifta na Kotlovima, za koji je Kanton izdvojio krajem 2003. godine oko 250.000 KM. Projekat
urbaniziranja Babinog Dola na Bjelanici iskljuivo kao ski centra je problematian i izvjesno je
da e osjeati posljedice promjene klime u narednim godinama.
U promotivnim materijalima skijalita u sarajevskom regionu (kao i u BiH) nema opisa klimat-
skih i drugih fenomena, nema karakteristika staza (Jahorina, Bjelanica), to su osnovne in-
formacije o planini i skijalitima u svijetu. Nezamisliva je agencijska prodaja skijalita u svijetu
bez navedenih informacija.
Tehnike karakteristike staza na Bjelanici u vrijeme ZOI 84

Bjelanica Spust Veleslalom Slalom
Start 2.067 m. 1.745 m. 1.572 m.
Cilj 1.273 m. 1.363 m. 1.363 m.
Visinska razlika 803 m. 382 m. 209 m.
Duina 2.994 m. 1.122 m. 553 m.
Prosjean nagib 28% 36% 40%

Najvei nagib 60% 60% 60%
Najmanji nagib 5% 6% 22%
Navedene karakteristike staza danas nisu aktuelne, posebno zbog toga to nije u funkciji ia-
ra za vrh planine.
Treba znati da e Sarajevo 2017. godine, biti domain Zimskim olimpijskim igrama za mlade.
Za razliku od alpskog skijanja, planinsko skijanje (turno skijanje), lang lauf, hodake turno-
ture, ljetno-sportske i druge rekreativne aktivnosti su manje rizine po okoli.
Top ture turno skijanja:

Selo Sinanovii - vrh Vito na Visoici; Vrh Bjelanice - dom Stanari - dom avnici
Prvo zvanino smuarsko takmienje Sarajevskog zimsko-sportskog podsaveza odrano je 8.

marta 1931. godine na Velikom Polju na Igmanu, u tranju na 30 km. Iste godine na takmienju
na Jahorini prvi put nastupaju i ene u zvaninoj konkurenciji. Na Jahorini je odran i Prvi slet
smuara Jugoslavije (1937).
Snowboard danas ozbiljno konkurira alpskom skijanju. Oprema titi koljena, kimu, laktove od
padova na stazi. Freestyle je najagresivniji i najspektakularniji stil vonje. Sastoji se od razli-
itih trikova koji se izvode u parku ili u prirodi. Ljeti je najpopularniji stil vonje na gleerima ili
na planinama koje nemaju veliki izbor staza. Trikovi se izvode pomou izgraenih objekata ili
staza, skakaona, ograda-tranica, drvea. Sandboard je nastao po uzoru na snowboard i ima
veoma male razlike. Razlika je u tome to je podloga pijesak i brzina je manja kada se vozi na
rubu zbog propadanja u pijesak. Oprema je prilagoena pijesku ali je princip vonje isti.
piljarstvo, peine i jame
Obnova turistike infrastrukture u Resanovikim peinama (Ledenica, Skakia peina, aava

peina, Vodena peina...kraj Bosanskog Grahova), otvaranje za posjete peine Orlovaa u
Sumbulovcu i Bijambarske peine u Ilijau, obje kraj Sarajeva, a posebno peine Vjetrenica
(kraj Ravnog), koja posjeduje elemente potrebne za uvrtenje na listu Svjetske prirodne bati-
ne - UNESCO, e nesporno biti nove/stare turistike atrakcije Bosne i Hercegovine.
Velike mogunosti peinskog turizma na podruju Sarajeva je sjajno elaborirao mr. Jasminko
Mulaomerovi, dipl.ing., u prilogu Strategije razvoja turizma u Gradu Kantonu Sarajevo. Valja
rei da se u peinama Bosne i Hercegovine bogosluilo (Djevojaka peina kod Kladnja, pei-
na kraj crkve u Zavali...).
Strah je pratilac speleologa i on je normalan jer je speleolog tada oprezniji. U speleologiji

nema takmienja. U dubinama zemlje speleolozi pronalaze fantastina djela prirode, takozvani

peinski nakit, ija se ljepota ne da opisati.
Novootkrivena peina u Kadinom selu kraj Sarajeva zadivila je domae i evropske speleologe.
Neotkrivene peine i jame irom Bosne i Hercegovine i znane ali jo uvijek neistraene peine
i jame nude istraivaki izazov buduim generacijama planinara speleologa.
Planinski biciklizam
Turizmu biciklom idu bolji dani. Kao i za pjeaki turizam, razumnim izborom itinerera i plani-
ranja puta, koji obuhvata manje vane saobraajnice ili saobraajnice rezervirane za turizam
ili zrakasti itinerer, gdje se automobilom ide u dolasku i povratku, biciklistiki turizam postaje
bezopasan. Kao to su pjeaku potrebne dobre cipele, tako su biciklisti potrebni lagani bicikli i
odgovarajua oprema.
Izbor odjee zavisi od trajanja puta. Biciklom je ugodno voziti se na relativno ravnom terenu i
kratkim destinacijama. Koristi se odjea i obua kao za pjeaka koji ide na more ili u ravniar-
ske krajeve. Za ovaj vid turizma koriste se predjeli sa lijepim pejzaima i umjerenim usponima.
Staze za bicikle se projektiraju i preporuuju u tampanim turistikim vodiima. U principu, sta-
ze za nordijsko skijanje ljeti postaju staze za planinske bicikle. Mimo utvrenih staza i puteva
u planinama je strogo zabranjena vonja terenskim i drugim vozilima i planinskim biciklima.
U periodu 05./06.8.2005. u organizaciji Drutva Wigwam iz Sarajeva i Kluba spasavalaca 2000

iz Sarajeva odran je prvi meunarodni planinsko biciklistiki rally Wigwam Trophy na po-
druju planina Bjelanica i Visoica. Uesnici su bili sportski novinari iz Francuske, Italije,
vicarske, Austrije, Maarske, Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Planinsko biciklistiki rally je promovirao prvu Wigwam stazu koju je mogue proi pjeke, pla-
ninskim biciklom, dipom ili turno-skijama zimi. Staza omoguava kombinaciju vie atrakcija,
kao to je hodanje, biciklizam i rafting na Neretvi.
Poinje sa usponom od Babinog Dola na Bjelanici do tinje lokve, a potom spektakularnom

dionicom do sela Umoljani. Staza nastavlja preko rijeke Rakitnica dolinom Tuilake rijeke,
preko Mandinog potoka na prevoju Visoice za Odake i Glavatievo do Borakog jezera.
Program Wigwam Trophya se sutradan nastavio raftingom na Neretvi.
Ponaanje na biciklistikim stazama, pravila IMBA (The International Mountain Bicycling Asso-
ciation):
VOZI SAMO OTVORENIM STAZAMA Potuj zatvorene ceste i staze (pitaj ako nisi
siguran). Izbjegavaj neovlateni prijelaz preko privatnog posjeda.
NE OSTAVLJAJ TRAGOVE Budi obziran prema tlu ispod kotaa. Vozi uz najmanji
moguu uticaj na stazu. Ostani na postojeoj stazi i ne trai nove. Ne sijeci okuke.
ZADRI NADZOR NAD BICIKLOM I trenutak nepanje moe uzrokovati probleme.

Potuj uredbe i preporuke o brzini za bicikliste.
UVIJEK DAJ PREDNOST Najavi svoj dolazak dovoljno rano. Prijateljski pozdrav ili
zvonce su pristojan gest. Ne plai druge.
NIKADA NE PLAI IVOTINJE Svaku ivotinju uznemiri nenajavljeni, nagli pokret
ili buka. To moe biti opasno! Tjeranje stoke u trk i uzbunjivanje divljih ivotinja ozbi
ljan je prekraj.
PLANIRAJ UNAPRIJED Mora poznavati svoju opremu, svoje sposobnosti i kraj
kroz koji se vozi, pripremi se primjereno. Ni na trenutak ne raunaj na druge. Uvijek
nosi kacigu i primjerenu sigurnosnu opremu.
Staze za planinski bicikl se publikuju sa grafikim presjekom u tri boje, u zavisnosti od teine
staze (zelena, plava i crvena), sa udaljenostima etapa i denivelacijom na stazi. Itinerer valja da
bude opisan sa upozorenjima na eventualne opasnosti na stazi.
Cross Country je najpopularnija brdsko-biciklistika disciplina koja se odrava na krunoj stazi

na kojoj je odnos sputanja i penjanja jednak. U seniorskoj konkurenciji se vozi oko 40 km u
trajanju oko 2,oo sata. U juniorskoj konkurenciji utrka je oko 25-30 km u trajanju oko 1,5 sati, a
u kategoriji ena vozi se prosjeno 25 km. Start je skupno na znak sudije. Cross Country je po
prvi put kao disciplina brdskog biciklizma voena 1996. godine, na Olimpijadi u Atlanti. Bicikli
su napravljeni od lakih legura sa prednjim aktivnim amortizerom i valja rei da skreu veliku
pozornost i gledalaca i medija.
U Sarajevskom okruenju Bjelanica je najatraktivnija za ovu vrstu sporta. Za planinski
biciklizam potreban je bicikl sa prednjim amortizerima i dobre gume. Biciklista obavezno
mora da ima kacigu, rukavice, titnike za zglobove i prvu pomo. Zbog opasnosti od
pada i ozljeda po pravilu se ne ide sam. Dodaje kako je osjeaj vonje po planinskim
stazama nemjerljiv osjeaj. - kae biciklista Dino Vinji
Osnovna karakteristika svih brdskih bicikala je namjena terenskoj vonji. Cestovni bicikli imaju
malu teinu i namjena im je ista cestovna vonja. Mjeanac ili hybrid bicikli su tzv. City bike za
vonju po gradu i Trekking bicikl za cestovnu vonju i povremena lutanja blaim makadamom.
Top planinske ture:

Bjelanica - pravcem tinji do - tinja lokva - Razalje - Dugo polje - Lukomir - Crveni
klanac Umoljani.
abii Rakitnica Sinanovii Pervizi abii
Konjike ture
Zahtijevna aktivnost namijenjena:

1. onima koji prakticiraju konjiki turizam i koji nisu sluajni turisti: to su turisti koji izuzetno
potuju okoli i ambijent, kao i kulturu
2. onima kojima je ovaj turizam okrenut kao ciljanoj grupi, a koji je u snanom zamahu razvoja
3. radi se o vrlo sloenoj turistikoj ponudi koja zahtijeva ukljuivanje i dijelova informativnog

sektora namijenjenog Konjikom turizmu
Tipologija ovog turiste/turizma je:

to je turista velike kupovne moi, ali i veoma zahtjevan, ne uvijek dobro informisan o
uzgoju konja i konjikoj tehnici
zahtijeva stalnu, ali vrlo diskretnu strunu pomo (sugestije oko prevazilaenja pote-
koa, asistenciju kovaa, veterinarsku podrku)
zahtijeva opremljene punktove (logistike) podrke sa vodom, boxevima, pad-
dock-om, prostirkama, protivupalnim sredstvima, potkovicama, analgeticima, sijenom,
stonom hranom
ovaj turizam se protee na godinji vremenski period od skoro 10 mjeseci (izuzima-
ju se, moda, tek dva najhladnija mjeseca u godini), dakle veoma je stimulativan za
privredu date teritorije
pokazuje snanu naklonost ka proizvodima date teritorije
turista je rijetko usamljena jedinka (kao i mnogi mountain biker-i), jer odnos sa ko-
njem ne preporuuje izazove sa samim sobom.
turista ima kult sertificiranih elemenata unutar konjike ture, i to naroito jahai sa
sjevera Evrope.
ovaj turista ima veu sklonost za proirenjem podruja eljenog putovanja u odnosu
na ono primarno planirano
on voli i pozitivno vrednuje planiranje i njegovo potivanje
veoma negativno vrednuje uskraeni horizont oekivanja koji mu se nudi u marke-
tinkoj fazi
Na podruju Donje Biosko na broju 28. Djeluje konjiki klub Djeca vjetra koji nudi kolu jaha-
nja, terensko jahanje, streliarstvo... uz smjetaj i domau tradicionalnu kuhinju. Vie na www.
arapskikonji.com
Foto safari i posmatranje ptica (birdwatching)
Birdwatching znai posmatranje prica, a birdwatcher-i su oni koji vole posmatrati ptice, kako
bi upoznali njihove migracione tokove, njihove navike, zatim sluaju ptiju pjesmu integrisanu
sa okoliem te posebno uivaju u ljepotama prirode.
Birdwatching je aktivnost koja se moe upranjavati tokom cijele godine. Posmatraju se najrje-
e vrste ptica i prati se njihova migracija. Mnoge ptice sele radi razmnoavanja, u potrazi za
hranom i da bi izbjegle nepogodne klimatske uvjete. Zbog toga je mogue posmatrati, osim
ptica koje nisu selice i ptice selice koje se vraaju natrag, takoe i takozvane ptice u prolazu,
koje su podlone veim migracijama i susreu se na datom podruju samo u toku tih putovanja.
Mnogi birdwatcher-i spajaju posmatranje ptica sa hobijem fotografisanja, koristei snane i

precizne tele-objektive.

Praktikovanje birdwatching-a podrazumijeva sljedea tri uvjeta:
1. Edukovanost birdwatcher-a.
2. Raspolaganje opremljenim podrujima, naroito u okviru parkova, oaza itd.
3. Raspolaganje naturalistikim arealom/rezervatom (koji se pretvara u zatieno podruje)
koje prua mogunost posmatranja ptica (obala jedne rijeke ili jezera...)
U mnogim opremljenim naturalistikim arealima za ovu aktivnost se dre kratki kursevi, a koji
prethode poetku posmatranja ptica na kojima se interesent upoznaje sa vrstama ptica kako bi
znao raspoznati jednu od druge, daje se ilustrativni materijal, fotografije i mape sa identifikaci-
jom svake od ptijih vrsta, poduavaju se upotrebi teleskopa ...... Posjete i posmatranje ptica
odvija se uz pomo naturalistikih vodia, a u mnogim sluajevima, i ornitologa.
Potencijalno IBA podruje (IBA Important Bird Areas) je podruje Igmana i Bjelanice.
Posmatranje ptica je najbre rastui vid ekoturizma koji dostie porast prihoda od 115% godi-
nje. Primjer dobrog upravljanja RAMSAR podrujem je Nacionalni park Kuseenneti na jezeru
Manyas u Turskoj u kojem posmatrai godinje potroe 103,320.074 USD.
Fotosafari omoguava da se prati izbliza, dokumentovano, ivot ivotinja, njihova ivotna sre-
dina, kreui se pjeice, biciklom, na motoru, u karavanu ili jaui konja.
Fotosafari je znaajan kao mogunost rasporeda turistikog priliva po razliitim sezonama,

zahvaljujui prirodnim predispozicijama:
proljee ljeto jesen zima
rascvjetali konji ptice selice zimski pejza

travnjaci (kao na slikama
Gabriela Jukia)
konji ptice konji konji
stada ivotinja stada ivotinja stada ivotinja
Kljune rijei: Planinarenje, paragliding, padobranstvo, zimske olimpijske discipline, zimski

sportovi, piljarstvo, planinski biciklizam, konjike ture, foto safari.

GRAD GOSTOLJUBIVIH LJUDI
injenica je da su ljudi u veini zemalja koje ele privui turiste ljubazni jer u suprotnom
ne bi kao turistike destinacije imale uspjeha. Meutim, ono po emu se BiH istie, i u
emu se ogleda njena prednost ispoljavajui gostoljubivost kao glavni elemenat brenda,
jeste duboko ukorijenjena tradicija gostoljubivosti u cijeloj zemlji. Jasno je da postoji rizik
ukoliko se ovo previe naglaava, jer sa tempom kojim ide globalizacija, ova se tradicija
moe zaboraviti, naroito u gradovima. Nadamo se da se to nee desiti i da e gosto-
ljubivost ostati jasna karakteristika ljudi u BiH kae Tom Buncle, predsjednik Yellow
Railroad International Destination Consultancy koji je u sklopu USAID-ovog projekta dao
prilog pod naslovom Brendiranje BH turizma i strategija marketinga, 2008.
Tri lokaliteta u starom dijelu Sarajeva: Islamsko Turbe sedam brae (Jediler turbe), Katoliku
crkvu svetog Ante Padovanskog i Staru pravoslavnu crkvu na Baariji, posjeuju ljudi bez
obzira na njihovu vjersku pripadnost i to je vjerovatno jedinstven obiaj u svijetu.
Takvoj tradiciji davanja priloga iz starih vremena svakako je pogodovala pojava islama, koji
priznaje prethodne boije poslanike i monoteistike religije za koje smatra da vuku isti korijen
iz boije objave.
Tradicionalni nain davanja priloga, koji se zadrao do dan danas, simbolizira jedinstveno po-
tovanje stanovnika Sarajeva prema drugim konfesijama, ali i ukazuje potovanje prema kom-
iji, a to je neto to je jedinstveno u svjetskim okvirima.
Moderno doba je donijelo i nove kreatore evropske koncepcije izgradnje grada. Kreatori novih
graevinskih cjelina i ulica su bili arhitekti Josip Vanca, Karlo Parik, Aleksandar Vitek, Barto-
lomeo Knopfmaher, iril Ivekovi, Hans Nimeek, Karlo Panek, Dioniz Sunko i Josip Pospiil.
Prvih decenija uvoen je evropski koncept gradnje, a potom se uvidila i vrijednost domae ar-
hitekture, pa se nove graevine grade na novim prostorima, sa namjerom da se sauva arija
i staro Sarajevo.
Pojava Hamdije Kreevljakovia (1888-1959.) je ostavila neizbrisiv trag na bosanskogerce-

govaku istoriografiju. Grad Sarajevo je imao sreu da se njegov graanin decenijama bavio
historijom ovog rijetko interesantnog centra drave. Njegov mnogostruki pedagoki i nastav-
niki rad osjetile su brojne generacije njegovih uenika, a njegovo nauno djelo je zaduilo
jugoslovensku historiografiju, posebno historiografiju Bosne i Hercegovine.
Malo je kod nas bilo ljudi koji su se sa naunom strau posveivali prolosti Sarajeva kao to
je bio Kreevljakovi. Ope priznanje njegovom naunom radu dolo je prilikom osnivanja Na-
unog drutva, kada je izabran za redovnog lana i za podpredsjednika tog Drutva. Kao naro-
ito priznanje za njegov rad dolo je odlikovanje predsjednika Republike ordenom rada II reda.
Krajem XIX i poetkom XX stoljea, u Sarajevu su djelovale mnoge istaknute linosti kao to

su dr. Josef Koetschet (Grelingen 1830-Sarajevo 1898.) gradski lijenik i biograf Topal Osman
pae, inicijator osnivanja prve bolnice u BiH hastahane. Dr. Josef Ketschet potie iz Ho-
landske plemike porodice koja se doselila u vicarsku. Rodio se 1830.godine, u Grelingenu,
kanton Bern. Medicinu poeo da studira u Bernu, nastavio u Hajdelbergu, Beu i Parizu i
ponovo Bernu gdje je diplomirao 1855.godine. Nakon diplomiranja je otiao u Tursku gdje je
postavljen za vojnog ljekara u Skadru, a potom po svojoj elji premjeten na Kavkaz gdje se
upoznao sa Omerpaom Latasom kod kojeg je ostao est godina u svojstvu linog ljekara.
U decembru 1863.godine, postavio ga je Topal erif Osman paa za gradskog i policijskog
ljekara u Sarajevu. Bio je vie puta i vilajetski sekretar. Umro je 22.jula 1898.godine, kao fizik
(gradski lijenik) grada Sarajeva.
Dr. Alexander Drner (Graz 1869-Sarajevo 1951.) je bio sin potpukovnika Adolfa Drnera,
vojnog zapovjednika Gratza i majke Sofie Edle von Kaiserfeld. Nakon zavrenih medicinskih
studija u Gracu (1893.) i odsluenja vojnog roka, zapoljava se u novoosnovanoj Zemaljskoj
bolnici u Sarajevu. Na zahtijev dvorskog savjetnika dr. Isidora Neumanna vri istraivanje le-
pre u Bosni i Hercegovini za ta dobiva i prvo priznanje (1898.) za iskorjenjivanje sifilisa, lepre
i zaraznih bolesti. Dr. Drner je u toku Prvog svjetskog rata prebolio pjegavi tifus od kojeg je
umrlo 75% oboljelih lijenika. U BiH je proveo 55 godina neprekidnog rada na iskorjenjivanju
endemskih i zaraznih bolesti, nosilac je mnogobrojnih pohvala i priznanja kao i Ordena cara
Franje Josipa za bolniko lijeenje i pomo siromanim u Bosni i Hercegovini (1912.) i Kraljev-
skog ordena Svetog Save, kralja Aleksandra I (1929.). Dr. Aleksander Drner je sahranjen
na katolikom groblju sv. Mihovil u Sarajevu, pored dr. Josefa Koetscheta. Grobnice dr. Josefa
Koetscheta i dr. Alexander Drnera na groblju sv. Mihovil u Sarajevu su vana mjesta za histo-
riju medicine Bosne i Hercegovine.
Apotekar i jedan od osnivaa Muzeja Jevreja, mr. ph. Samuel Elazar (1902 1989), autor pr-
vog elaborata o potrebi osnivanja muzeja zdravstva i njegovog smjetaja u zgradi stare bolnice
u Sarajevu (hastahana). U Sarajevu otvara apoteku Kod zdravlja u Ferhadija ulici koja djeluje
do 1941. Godine, kada seli u Zenicu gdje je radio kao rudarski apotekar, a zahvaljujui prijatelji-
ma rudarima u toku Drugog svjetskog rata je izbjegao traginu sudbinu. Napisao je niz strunih
knjiga koje se odnose na istoriju farmacije i medicine ali i onih koje se tiu sefardskih romansi.
Istoriar, kustos, direktor Zemaljskog muzeja i akademik Vladislav Skari (1869-1943.) porije-
klom iz srpske trgovake porodice je jedan od osnivaa kulturnog drutva Prosvjeta. Pisao je
o Mula Mustafi Baeskiji, o porijeklu srpskog-pravoslavnog stanovnitva u Bosni i Hercegovini
i rudarstvu, a sa Darinkom Despi i okom Mazaliem je popisao predmete i otvorio novu
(1939.) postavku Muzeja Stare srpske pravoslavne crkve u Sarajevu. Postao je dopisni lan
SANU 1935. godine, a umro je u Sarajevu u toku Drugog svjetskog rata.
Sarajevo batini i dva nobelovca, roenog Travnianina, sarajevskog maturanta i doktoranta

Ivu Andria, dobitnika Nobelove nagrade za knjievnost i Sarajliju Vladimira Preloga, dobit-
nika Nobelove nagrade za hemiju, ali i jednog od najprevoenijih pisaca na svijetu, roenog
Tuzlaka, Meu Selimovia. Oba nobelovca (Ivo Andri i Vladimir Prelog) su maturirali u Prvoj
gimnaziji u Sarajevu i bili su stipendisti HKD Napredak iz Sarajeva. Otac nobelovca Vladimira
80 Grad gostoljubivih ljudi

Preloga, Mihajlo Prelog, je bio i dugogodinji direktor Prve gimnazije izmeu dva Svjetska rata.
Sarajevski ahovski klub Bosna je etverostruki prvak Evrope (to do sada nikome u historiji
aha nije polo za rukom) i osvaja mnogih svjetskih i olimpijskih odlija. Grad batini najveeg
hvatskog pjesnika Tina Ujevia, ali i najveeg pjesnika druge polovine XX stoljea u Evropi,
Mehmedaliju Maka Dizdara...
Koarkai KK Bosne sa Mirzom Delibaiem i arkom Varajiem na elu 1979. godine, u Gre-
noblu, osvajaju ampionat Evrope.
Napokon, u Sarajevu su odrane XIV Zimske olimpijske igre.
uvena u regionu je Sarajevska muzika pop i rock kola, ali je jo uvenija, i to u svjetskim
razmjerama, Sarajevska filmska kola. Ne postoji veliko svjetsko filmsko priznanje, a da ga BH
filmski reditelji nisu osvojili. Neprikosnovene veliine po popularnosti su i danas ostali filmski
reditelj Hajrudin iba Krvavac i Indexi sa pjevaem Davorinom Popoviem.
Kreativne industrije i produkcija su veliki izvozni potencijali grada (tv serija Lud, zbunjen, nor-
malan...).
Dananje Sarajevo je mjesto ivljenja meunarodno poznatih i priznatih pjesnika (Abdulah

Sidran, Ivan Kordi...), knjievnika (Devad Karahasan, Marko Veovi...), likovnih umjetni-
ka (Safet Zec, Alija Hafizovi Haf...), glumaca (Zana Marjanovi, Josip Pejakovi, Senad
Bai...), filmskih reditelja (Danis Tanovi, Pjer alica...), pop i rok umjetnika (Mladen Vojii
Tifa, Dino Merlin, Zdravko oli, Goran Bregovi, Dubioza kolektiv...), sportista (Ivica Osim,
Predrag Pai...), akademika (Lubomir Berberovi, Perica Vidi, Muhamed Filipovi...)...
Kulturno i historijsko naslijee Sarajeva, velianstveni prirodni ambijent koji okruuje Grad,
geopolitiki poloaj i karakter, banje, kongresi, sajmovi, festivali, sport, tajne, religije, obiaji,
mistike, svjetske politike intrige i mnogo drugoga to nije reeno, od davnina su privlaili pa-
nju najveih svjetskih putnika ali i panju centara svjetske politike i vojne moi.
Kafane
Jedan savjet posjetiocima: prije poetka razgledanja, za vrijeme razgledanja i nakon obilazaka
pojedinih lokaliteta, primijenite tradicionalni sabur (smireno, polako, pomalo, postepeno), i
destinacija e vam se otkriti i pokazati dio svoje ljepote. A kako upoznati ljude i njihovu gosto-
ljubivost? Predlaemo vam da posjetite neku od mnogobrojnih kafana.
Duboko ukorijenjena tradicija gostoljubivosti u Bosni i Hercegovini vidljiva je kroz gostoljubivost

u gradovima i planinskim selima, u tradiciji razgovora uz kafu, u kulturi razgovaranja kao i u
praznom fildanu (oljici) kafe postavljenoj za nenadanog gosta.
Kafa se uzgajala u Jemenu (575. godine), a poela se iriti preko Meke (XV stoljee), u kojoj su

brzo shvatili da kafa daje vedrinu i osjeaj drutvenog blagostanja. Prva kafana u Zapadnoj
Evropi otvorena je u Sarajevu 1534. godine, odmah poslije pojave prve kafane u Istanbulu.
Nakon Sarajeva, otvorene su kafane u Foi (1600), Marseillessu (1654), Mostaru (1660), Lon-
donu (1662), Parizu (1672), Beu (1683), Laipzigu (1837)...
U popisu 81 vrste razliitih zanatlija u starom Sarajevu koji su bili organizovani u jake esnafe
(cehove) bili su i kahvedije koji su spravljali kahvu i drali kafane. Prai kafe (tahmiije) su
bili organizirani u svom, a krmari (mejhandije) u svom posebnom esnafu (vidi Kua zanata).
Putopisac Henrik Blunt je u XVII stoljeu opisao atmosferu u sarajevskoj kafani: Kada ue u
kafanu i ogleda se za mjesto gdje e sjesti, valja ti dobro paziti da ne zapne za ibuke koje
puai, sjedei na oniskim jastucima isprue do nasred kafane. Ako nogom stane na ibuk ili
ga samo dirne moe te skupo stajati, jer kvari eif Sarajlija. I koliko god je na ariji graja u
kafani je tiina. Lijepo uje kako huklja tekuina u nargilama i kako vri kafa na eravici. Kada
ue novi gost, najprije pogleda (okolo) i potrai mjesto gdje e sjesti, pa kad sjedne onda opet
pogleda desno, lijevo i pravo po gostima () pa onda poutjevi jo koji minut, izrekne po-
zdrav. Zatim opet nastupa utnja kao u katolikih trapista.
Osmanlijskii nain tradicionalne pripreme kafe je ukuhavanje jake kafe sa eerom to je

obiaj u zemljama istono od Bosne i Hercegovine, posebno u Srbiji, za razliku od jedinstve-
ne bosanske kahfe koja se slui bez eera sa rahat lokumom (baka eker) uz au vode.
Tradicionalni ritual ispijanja kafe nalae da se prvo konzumira lokum (ako to gost uope eli) i
zalije aom vode. Nakon toga se pije kafa iz malih fildana.
Impresije o BH stanovnicima zapisala je (1903) i slovenska knjievnica i publicistkinja Zofka

Jelovek Kveder: Bonjaci, posebno muslimani su openito veoma skromni i gotovo nemaju
nikakvih prohtjeva. Vano je da imaju cigarete i crnu kavu. Bonjaci se svakome obraaju sa
ti, ali nisu nametljivi i drski. Ponosni su i govore slikovito u odabranim pjesnikim slikama; po-
nekad se ini da sluate pjesme. oljica kafe u naim krajevima je od davnina bila neizbjean
dio gostoljubivosti.
Zato se kafa tradicionalno priprema u dezvi? Kafa se tradicionalno priprema u dezvama

jer je u takvim posudama najjednostavnije kafu pripraviti na tradicionalan nain, odnosno kafu
zaliti vruom vodom, a zatim prokuhati na vatri.
A zato se kafa pije iz fildana? Isto pitanje bi se moglo postaviti i zato se tradicionalno pivo
pije iz krigli, aj iz oljica, konjak iz irokih aa sa suenim grlom, viski iz kratkih aa, gemit
iz dugih aa, razno vino iz raznih aa, razna ljuta pia i rakije iz veoma malih aica...?
Odgovor bi mogao biti univerzalan. Nikada ljudsko iskustvo ne kae jedno, a mudrost drugo.
Uurbana civilizacija je donijela ope prihvaenu, ekonomski reeno, ekonominu, rentabilnu,

efikasno i brzo pripravljenu - ekspres (espresso) kafu, pa i tzv. ameriku kafu koja se priprav-
lja na litre.
Valja rei da u Evropi postoje dva radikalno razliita svijeta konzumenata koja se bitno razli-
82 Grad gostoljubivih ljudi

kuju u stilu i kulturi ivljenja, koji je vidljiv u nainu ispijanja raznih pia i napitaka. Prvi su konzu-
menti (region mediterana) koji piju, sa namjerom da to due piju, ali da se nikada ne napiju, a
drugi su konzumenti koji piju na nain da se to bre i efikasnije (obino najjeftinije) napiju. Na-
kon revolucije u Rusiji, poetkom XX stoljea, lokali pod imenom Bistro (ruski. bistro brzo)
su preplavili Zapadnu Evropu, posebno Pariz. U takvim lokalima, kao napitak se sluila i kafa.
Znaajnu ulogu u transformaciji tradicionalne kafane u Sarajevu je imala pop i rock kultura
1960./70. godina, prolog stoljea. Za mlade ljude tog vremena tradicionalna kafana je postala
arhaina i kafane su se pretvorile u tzv. kafie u kojima se sluala popularna muzika. Pojavom
disco ere u kafiima se poelo i plesati. Mjesto za ples u kafiu je bilo i centralno mjesto zavo-
enja. Od nekadanjeg pojma kafane u dananjem Sarajevu ostali su popularni kafe barovi za
dnevne izlaske i tzv. kafe klubovi sa ivom i audio/vizuelnom muzikom za none izlaske.
Obilazak kafia u Sarajevu petkom i subotom je postao sastavni dio ivota mnogih graana, a
naroito onih eljnih da budu vieni.
Kafane su sastavni dio kulture ivljenja bosanskohercegovakih graana i mjesta inspiracije. U

njima su se zaela najvea djela pjesnika, pisaca, muziara, pozorinih i filmskih djelatnika
Slavni gosti su tako sauvali i sjeanja na nekadanje kafane kao Tin Ujeviev Samek ili Mak
Dizdareva Istra...
Oni koji su preivjeli opsadu Sarajeva sjeaju se rijei roditelja snajperom ranjene petogodinje
djevojice koji je nosei dijete u naruju rekao:
Da mi je samo sjesti sa ovim ovjekom na kafu pa da ga pitam ta mu je.
Pravi turistiki vodi u Bosni i Hercegovini e rei:
Neemo praviti tradicionalnu kafe pauzu u atraktivnom tradicionalnom ambijentu ako
imamo vremena odsjediti samo desetak minuta. Za shvatanje smisla tradicionalnog
kafenisanja potrebno je najmanje etiri puta vie vremena.
Kako spasiti nacionalnu kulturnu batinu i kulturu ivljenja od uurbanog svijeta?
Vjerovatno nikako. UNESCO preporuuje zatitu, gdje zatita znai mjere iji je cilj identi-
ficiranje, dokumentiranje, istraivanje, ouvanje, promocija, poveanje vrijednosti, prenoe-
nje, posebno putem formalnog i neformalnog obrazovanja, kao i revitalizaciju razliitih oblika
nematerijalne batine. Drugim rijeima napravite digitalni zapis i to pohranite za neka druga
sretnija vremena u kojima e biti vie vremena, a manje uobraenih neznalica.
oljica kafe u naim krajevima je od davnina bila neizbjean dio gostoljubivosti.

Sarajevske kafane su se vremenom mijenjale po sadraju ponude i izgledu, ali su do danas
ostale dio kulture ivljenja stanovnika u kojima se tradicionalno sve vijesti objektiviziraju.
Kljune rijei: Obiaji, kafane, ljudi i dogaaji.

TURISTIKI VODI
Turistiki vodi u Kantonu Sarajevo
U modernom turizmu pojam vodi se poeo upotrebljavati polovinom XIX stoljea, u Alpama,
gdje se lokalno stanovnitvo zapoljavalo kao vodii, nosai i gonii mazgi i mula, a pojam
turistiki vodi uveo je Thomas Cok (1840) koji je angairao vodie za svoje organizirane ture.
Zabiljeeno je da je u Sarajevu 1879. godine, poelo prvo organizirano pruanje usluga turi-
stikih vodia.
Jedan od velikih svjetskih putnika s kraja XIX stoljea je bio Muhamed Ali- paa, praunuk Mu-
hameda Alija, osnivaa modernog Egipta i brat egipatskog dinasta koji je putovao svijetom kao
kulturni ambasador.
U knjizi Ljetno putovanje u Bosnu i Hercegovinu, opisuje putovanje kroz Bosnu 1900. godine,
eljeznicom i koijama. U Sarajevu je odsjeo u hotelu Evropa gdje mu je u jednom trenutku
jedan ovjek u hodniku dao vizit kartu na kojoj je pisalo Husein Olmutz Paa - prevodilac.
Hamdija Kreevljakovi je kasnije utvrdio da se radilo o Huseinu Paaliu, prvom poznatom

turistikom vodiu u Sarajevu po imenu i prezimenu. Ta mi je kartica bila od velike koristi - za-
biljeio je Muhamed Ali- paa, jer su na poleini bile odtampane turistike atrakcije koje je
valjalo po preporuci neizostavno posjetiti i to: prvo - Antikhana, drugo i tree - Begova damija
i turbe, etvrto - erijatska kola, peto - Fabrika ilima, esto - Stara srpska crkva, sedmo -
Bazar, osmo - Fabrika duhana Sarajevo, deveto - derviki zikr, deseto - Kursiluk (vjerovatno
Kurumlija), jedanaesto - Kozija uprija.
Zahvaljujui putopisu Muhameda Ali- pae, zabiljeeno je da je prvi nama poznati turistiki vo-
di Husein Paali, sasvim ispravno prvo preporuivao obilazak muzeja (Antikhane) - odnosno
Zemaljskog muzeja koji se u tim vremenima nalazio na drugom spratu zgrade u ulici emalua
(preko puta katedrale). Uglednog gosta je posebno impresionirala etnoloka zbirka, zatim bo-
tanika zbirka i zbirka starog novca i kovanica.
Legendarni interpretator batine Sarajeva, druge polovine XX stoljea, Ibrahim Zildo je zabi-
ljeio: Moj prvi javni nastup (govornitvo jedna osoba prema vie njih) nikada neu zabora-
viti. Baraka graevinskog preduzea Trasa u Foi puna. Dvije stotine njemakih zarobljenika
i est stotina ka-pe-deovaca (kanjenika u kazneno-popravnom domu).
Ja za govornicom Demosten mi nije ravan.

Drugovi proleteri! A barakom se razlijee aplauz...
Naa zemlja je poruena! Oni opet aplauz.

Sela su nam unitena, pruge poruene, mostovi porueni... Opet aplauz.
Mi smo opljakani i osiromaeni! Aplauz.
I tako sve do kraja sindikalnog sastanka. Uvee nikako ne mogu zaspati. Okreem se u onom
gvozdenom krevetu. Muka me spopala. U svom govoru sam est stotina osuenika i dvije sto-
tine njemakih ratnih zarobljenika nazvao drugovima proleterima. Pa oni gromoglasni aplauzi
nakon mojih konstatacija da nam je zemlja poruena, da su nam sela popaljena... Tada sam
odluio da veliku panju posvetim vlastitoj retorici. Razmiljao sam o tome kako se trebam
ponaati dok govorim veem broju ljudi, da budem gospodar njihove panje. A ne da mi se
aplaudira kada kaem da smo porueni i popaljeni zabiljeio je Zildin savremenik i prijatelj
Devad Kapetanovi u knjizi S Ibrahimom Zildom kroz Sarajevo, 2007.
Zakoni o turistikim djelatnostima u regionu definiraju turistikog vodia: kao osobu koja ima
odobrenje koje regulira Zakon. Turistima prua usluge pokazivanja i strunog objanjavanja
prirodnih ljepota i rijetkosti, kulturno-historijskih spomenika, umjetnikih djela, etnografskih i
drugih znamenitosti, historijskih dogaaja, linosti, legendi o dogaajima i linostima, privred-
nih i politikih zbivanja te pojedinih mjesta i zbivanja. Turistiki vodii obino predvode grupu
turista i pruaju im navedene informacije na nekom od svjetskih jezika, ili na jeziku grupe, ako
njime vladaju. Moraju suvereno vladati podacima koje pruaju i biti spremni na dodatna pitanja.
Turistiki vodii esto rade i poslove turistikih pratilaca.
Zanimanje turistiki vodi je ureeno Zakonom o turistikoj djelatnosti, Slubene novine

FBiH 32/09. Obuku specijaliziranog osoblja u turizmu u Kantonu Sarajevo vri Akademija
turizma po utvrenom nastavnom planu i programu, a provjere znanja vri nadleni autoritet,
Ministarstvo za okoli i turizam FBiH. Program obuke ukljuuje predavanja, e-uenje, praktinu
obuku i privatno uenje i zadatke u odnosu 40% teorijske nastave, koju izvode struni preda-
vai i 60% praktinog dijela, kojeg izvode dugogodinji turistiki djelatnici.
Zakonodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine je donio i odreene Pravilnike kao: Pravilnik o

upisniku turistikih vodia, Pravilnik o strunom ispitu za turistike vodie i Pravilnik o iskaznici
turistikog vodia. Dakle, poslovima turistikog vodia ne moe se baviti osoba koja ne zado-
voljava uvjete propisane u gore navedenim Pravilnicima.
Turistiki vodii, polaganjem strunog ispita, dobivaju uvjerenje o poloenom ispitu za turistika
voenja za odreeno podruje. Putnika agencija turistike vodie u pravilu ne zapoljava u
toku cijele godine, a i kad ih zapoljava (u sezoni), daje im i druge obaveze: doek i ispraaj
gostiju, transferi i voenje izleta u receptivnim podrujima.
Za pruanje usluga turistikog vodia turistiki vodi mora imati odobrenje koje mu izdaje nad-
lena opina i kanton na ijem podruju djeluje. Aktuelni Zakon o turizmu Federacije Bosne
i Hercegovine je precizirao ko se moe baviti poslovima turistikog vodia, donio program
nastave i odredio ko izdaje certifikat. Zakon, nadalje, ne dozvoljava bavljenje komercijalnim
poslovima vodike slube turistikim zajednicama (koje se finansiraju iz boravine takse i la-
narine).
86 Turistiki vodi
Turistiki vodii valja uvijek da imaju u vidu da je brend destinacije mjeavina osnovnih ka-
rakteristika koje ga ine vrijednim pamenja. To je trajna sutina mjesta, koja ga ini razliitim
od svih drugih mjesta (i konkurenata). Ono to je vano jeste da ta osobenost postoji u oima
posmatraa, tj. ona mora biti realna i vjerovatna.
Unutar tri velika dobra Bosne i Hercegovine (priroda i aktivnosti u prirodi, gostoljubivost i kul-
tura) turistiki vodi ima zadatak da na revijalan nain spomene neke od kljunih elemenata
turistike promocije (brendove) navedenih dobara u svom kantonu.
Ono to je vano za svakog turistikog vodia je da spomenuti brendovi moraju biti vidljivi oku
promatraa (turista). To znai da vodi nee interpretirati kljune elemente (brendove) velikog
dobra prirode u, naprimjer, zatvorenom prostoru ili na ulici grada (izuzev ako iz te ulice nema
lijepi pogled na prirodu). Tako, naprimjer, pria o nastanku Sarajeva se moe uspjeno ispriati
prilikom vonje preko Podhrastova i Sedrenika pa kroz kapiju niz Vratnik.
U EU je usvojena standardizacija edukacije turistikih vodia uraena od strane Evropskog

komiteta za standardizaciju - CEN. Ovaj Europski standard postoji u tri zvanine verzije (en-
gleskoj, francuskoj, njemakoj). Standardizacijom EU eli da olaka slobodu kretanja unutar
zemalja lanica, ali i da naglasi znaajnost specijalizovanih vodia pojedinih regija za visoki
kvalitet u turizmu (Newlands, 2005).
S obzirom da vodii pratioci turistikih putovanja vode turiste po inostranstvu, EU Sud je 1991.
i 1994. godine, prepoznao vanost slobodne cirkulacije vodia/pratilaca po Evropi, ime su ste-
kli pravo slobode rada, s tim to u muzejima, spomenicima historije i drugim urbanim cjelinama
(turistikim destinacijama) koje su vlasti neke drave stavile na listu, moraju objanjavanje
prepustiti lokalnim vodiima.
Takoe je dogovoreno i priznavanje diploma turistikih vodia u radnom dokumentu Evropske

komisije izdatom 1997. godine. Meutim, i pored toga neke zemlje lanice zahtijevaju da gru-
pe prate nacionalni vodii, to u nekim sluajevima ide dotle da se vodii, koji nemaju licencu
izdatu od strane zemlje u kojoj su se zatekli da rade, odvode u pratnji policije iz autobusa (Ri-
chards, 2001).
Evropsko udruenje turistikih vodia (European Federation of Tourist Guide Associations

FEG) se zalae da ukoliko vodii ele promjeniti mjesto boravka i raditi u drugoj dravi, a proli
su standardizovanu obuku, ipak moraju poloiti ispit o lokalnim specifinostima.
Ovo se u potpunosti slae sa definicijom koja je posluila za postavljanje standarda edukacije,
po kojoj su vodii area specefic, odnosno specijalizirani za odreenu regiju.
Trenutno se vode debate u Evropskom parlamentu da se mobilnost omogui, ali uz obavezu

registracije, te samim time i polaganja lokalnog ispita. Ono to EU nee mijenjati je sljedee:
Turistiki vodii su predstavnici gradova, regija i drava za koje su kvalifikovani. Mnogo za-
visi od njih da li e se posjetioci osjetiti dobrodoli, da li e ostati due ili poeljeti da se vrate.
Zbog toga oni znatno doprinose shvatanju destinacije. Turistiki vodii su u prilici da pomognu

turistima da shvate kulturu regiona u kojem borave, kao i nain ivota njegovih stanovnika.
Oni imaju posebnu ulogu u promociji kulturnog i prirodnog blaga sa jedne, i u osiguranju nje-
gove odrivosti tako to e posjetioce ubijediti u njegov znaaj i povredivost, sa druge strane.
(Newlands, 2005).
lanovi CEN-a su nacionalna tijela iz Austrije, Belgije, Bugarske, Kipra, eke Republike, Dan-
ske, Estonije, Finske, Francuske, Njemake, Grke, Maarske, Islanda, Irske, Italije, Latvije,
Litvanije, Luksemburga, Malte, Holandije, Norveke, Poljske, Portugala, Rumunije, Slovake,
Slovenije, panije, vedske, vicarske, Engleske, Hrvatske.
Turistiki vodii su predstavnici gradova, regija i zemalja za koje su kvalifikovani. Veinom od

njih zavisi da li e se posjetioci osjeati dobrodolo, da li e eljeti ostati due ili e odluiti da
se ponovo vrate. Oni, dakle, znaajno doprinose percepciji destinacije. Turistiki vodii su u
mogunosti da pomognu posjetiocima da shvate kulturu posjeene regije i nain ivota njenih
stanovnika. Oni imaju znaajnu ulogu, u jednu ruku da promoviraju kulturno i nacionalno nasli-
jee, a sa druge strane da pomognu da se osigura odrivost iste tako to e uiniti da posjetioci
budu svjesni njene vanosti i osjetljivosti.
Evropski standard podrava napore Evropske unije da olaka slobodno kretanje usluga unutar
njenih lanova, ali takoe naglaava vanost turistikih vodia za pojedina podruja do visoko
kvalitetne turistike usluge. Ovo se postie visoko-standardiziranim kvalifikacijama za turisti-
ke vodie u svim Evropskim zemljama.
Evropski standard daje slobodu zemljama, regijama i gradovima da odlue o nivou, mjeri i
glavnim dijelovima njihovih programa obuke. Obezbjeenje ovih programa je u skladu sa mi-
nimalnim standardima i zahtjevima za obuku turistikih vodia to je preduvjet za kvalitetnu
uslugu turistikih vodia u svim zemljama lanicama.
Posao vodia za koji je adekvatno educiran je da:

Predstavljaja oblast (podruje, grad, region, zemlju);
Vodi grupe ili individualne posjetioce (ukljuujui one sa posebnim potrebama) oko prirod-
nih atrakcija ili atrakcija koje je stvorio ovjek;
Istrauje ili razvija informacije koje bi obezbijedile tane i relevantne komentare;
Posjetiocima interpretira kulturno i nacionalno nasljee kao i okolinu;
Pomogne posjetiocima da doive i shvate ta vide ili posjeuju;
Informie posjetioce o svim relevantnim aspektima o ivotu u navedenom podruju;
Stvara ili razvija ture na njihovom podruju;
Koristi adekvatan jezik.
Program obuke e omoguiti turistikim vodiima da:

Ocijene svoju publiku;
Da se prilagode njihovim interesima i zahtjevima tako to e odabrati relevantne informa-
cije;
Predstavljaju pogodne informacije na shvatljiv i komunikativan nain.
88 Turistiki vodi
Program obuke e, takoe, omoguiti turistikim vodiima da budu obavijeteni o:
Turistikoj industriji i profilu posjetioca na njihovom podruju;
Relevantnim pravilima i regulacijama, ukljuujui zdravlje i sigurnost;
Zahtijevima za takse i porez;
Marketingu i nainu voenja biznisa turistikih vodia.
U knjizi Vodika sluba u turizmu (nauite da vodite), Sneana teti, 2003., istie sljedee
kvalitete i osobine znaajne za posao turistikog vodia, a to su: gostoljubivost, odgovornost,
ljubaznost, srdanost, informisanost, tanost, kao i da bi izgled (odjea) i ponaanje trebali da
budu u skladu sa etikom lijepog ponaanja.
U knjizi Sociologija turizma, Todorovi, 1982., takoe navodi neke kvalitete i osobine koje su
po miljenju ruskih autora bitne za turistike vodie i to: etiko ponaanje, ljudski odnos prema
turistima, principijelnost, iskrenost, pravednost, strpljivost, kao i poznavanje socijalne i psiho-
logije linosti.
Vodi mora puno da ita. Da bude informiran. Nedopustivo je da turistiki vodi kae, recimo:
Ja sam ensko, mene politika ne zanima. govorio je Ibrahim Zildo.
Problem vodiu obino stvaraju sluajni prolaznici koji ponekad komentiraju rijei vodia van
konteksta ali i ljudi bez dovoljno predznanja, sa pogrenim predubjeenjima.
Napokon vodii su prevodioci, zabavljai, organizatori, menaderi, diplomati, ambasadori i

mnogo drugih zanimanja u jednoj osobi. Iz tih razloga neophodna je stalna edukacija turistikih
vodia ali i ukazivanje ostalim uesnicima u turistikom proizvodu na znaaj vodike slube
kako bi je bolje vrednovali.
U Priruniku su koriteni termini i definicije date u EN 13809:2003 koje primjenjuju sljedee

definicije:
Turistiki vodi osoba koja vodi posjetioce na jeziku po njihovom izboru i interpretira kulturno
i nacionalno naslijee odreenog podruja i koja posjeduje kvalifikacije za odreeno podruje
koje je uobiajeno izdato od pogodnog autoriteta.

TURISTIKA INTERPRETACIJA SARAJEVA
Hronologija Sarajeva kroz historiju
U Bosni i Hercegovini u polupeini Badanj kraj Stoca smjetenoj visoko iznad kanjona rijeke
Bregave, kod sela Borojevii, pronaen je najstariji primjer paleolitske umjetnosti na jugoistoku
Evrope. Gravura u stijeni, veliine oko etiri kvadratna metra je stara oko 16.000 godina i pred-
stavlja prizor lova. Gravura sadri prikaz ivotinje sline konju i nekoliko strelica u ranama, a iz
istoga vremena potiu i pronaene gravirane kosti.
Poetkom osamdesetih godina prolog stoljea u selu Obre nedaleko od Kaknja pronaeno
je brojno posue iz IV milenija prije nove ere, koje su izraivali neolitski stanovnici tzv. star-
evake kulture sa obala Dunava, ali i nekoliko lonaca koji su zastupljeni u ranom neolitu
jadranske zone i daljeg srednjeg i zapadnog Mediterana.
Zakljuak se sam od sebe nametao: ovo posue je ovde moglo biti doneseno samo sa obale
Jadrana. Ranije pronaena Zelena peina iznad vrela Bune tada se potvrdila kao vana me-
ustanica kretanja neolitskih stanovnika Mediterana ka brdovitom srcu Bosne i Hercegovine.
Puteva jo nije bilo i zadugo ih nee biti ali je bila utabana staza, otvoren pravac za kreta-
nje ljudi, dobara i ideja. Neolitska revolucija u ovom dijelu Balkana bila je izvrena, ostalo je da
se beru njeni plodovi- vidi Borivoj ovi, Od Butmira do Ilira.
Istraiva Semir Osmanagi zapoeo je iskopavanja (2006) u podnoju brda Visoica kraj
Visokog, sa timom strunjaka. Hipoteza o postojanju Bosanske piramide Sunca, ukljuuje i
pretpostavku da su Bosna i jadranski bazen druga po starosti oaza ivota u Evropi sa 27.000
godina kontinuiranog prisustva inteligentnog ovjeka. O fenomenu kamenih kugli, istraiva
Semir Osmanagi iznosi jo smjeliju hipotezu, da su to dijelovi prahistorijskog svjetskog komu-
nikacijskog sistema. Bilo kako bilo, arheoloka iskopavanja gospodina Osmanagia i bosanske
kamene kugle (svjetski poznate lokacije u Kostarici, Meksiku...) pronaene kraj Zavidovia,
Banja Luke, Teoaku, kraj Varea, u Zlokuama kraj Kaknja, kraj Maglaja...privlae veliki broj
znatieljnika svake godine, a u gradiu Visokom vlada prava turistika groznica.
Kako su utvrdila dosadanja arheoloka istraivanja u okolini Sarajeva, prve poznate ljudske
naseobine potiu iz epohe mlaeg kamenog doba, kada su ljudi bili lovci i skromni ratari.
Prahistorija - Neolit III milenij p.n.e.
Butmirska kultura neolita, nazvana po nalazitu u Butmiru kraj Sarajeva, u odnosu na sve
savremene kulture u Evropi odlikuje se originalnim oblicima posuda, specifinim ornamen-

talnim sistemom i bogatom i raznovrsnom figuralnom plastikom. Figurine realistinog pravca
u butmirskoj kulturi predstavljaju originalnu i sasvim izdvojenu pojavu u evropskom neolitu
uope. Opsena iskopavanja su vrena 1893. 1896. godine, kada je istraivan mjestimino
3 m debeo kulturni sloj u kojem je bilo sauvano oko devedeset zemunica. Zbog ovog otkria
u Sarajevu je 1894. godine, odran i Meunarodni kongres arheologa i antropologa Evrope.
Naseobine Butmir i Zlatite.
Prelaz iz mlaeg kamenog doba u bronzano doba - II milenij p.n.e.
Historija rudarstva je i historija civilizacije. Na teritoriji dananje Bosne i Hercegovine ruda se

kopala jo u prahistoriji. Znaajne su naseobine Ilirskog plemena Desitijata na Gradcu kod
Kotorca, Soukbunaru, Zlatitu i Debelom brdu iznad Sarajeva. Iliri su u to vrijeme veoma obra-
ivali bronzu.
Metalno doba - II milenij p.n.e.
Naseljene i druge uzvisine oko Sarajeva, Gradina iznad Bistrikog potoka, Gradina na Baki-
jama, dolina Koevskog potoka, Obhoda, Nahorevo... Poetkom eljeznog doba (8. st. stare
ere) u Glasinakoj kulturi (bronzano/eljezno doba) nazvanoj po nalazitu u Glasinakom polju
istono od Sarajeva izraivana je keramika sa finom tehnikom urezivanja, predmeti od metala i
kosti, ali i razni privjesci od bronze u obliku ptica, domaih ivotinja, konja, ovna ili psa.
Meu do sada svim pronaenim umjetnikim djelima starijeg eljeznog doba na ogromnom
prostranstvu izmeu sjeveroistonih obala Jadranskog mora i ua Dunava u Crno more, istiu
se mala bronzana kolica pronaena na Glasincu (1.800 200 p.n.e.) kraj Sarajeva na kojima
su svi konstruktivni detalji paljivo izvedeni. Kolica su ustvari posuda u obliku ptice , na ijim
leima, kao poklopac, sjedi jo jedna ptica. Dvije manje ptiije glave ukraavaju prednju i za-
dnju osovinu. Rije je o objektu upotrebljavanom za kultne potrebe to objanjava pojedinosti
kojima se u prvi mah udimo - dr. Zdravko Mari. Glasinaka kolica se danas uvaju u muzeju
u Beu.
Iliri su znali obraivati bakar, zlato i srebro, a kasnije i eljezo. Pri kopanju ruda sluili su se
pijucima i maljevima. Zdrobljena ruda talila se u posebno graenim peima. Kalupi za lijevanje
orua i oruja preteno su bili kameni. Zahvaljujui tom oruju Iliri su se odupirali Rimljanima
skoro 250 godina i tek ih je 9. godine, n.e. Rimsko carstvo napokon pokorilo.
Antiko doba - 9.godine n.e.
Rimska osvajanja. U dolini rijeke Treanice kod Konjica (Podoraac) sauvan je miljokaz
(danas u posjedu Zemaljskog muzeja u Sarajevu) sa natpisom DIVO AVG(usto), to je ujedno
najstarije epigrafsko svjedoanstvo o gradnji rimskih cesta u cijeloj rimskoj provinciji Dalmaciji
(u ta je spadao i vei dio dananje Bosne i Hercegovine). Sudei po tome izgradnja ceste je
zapoela jo za ivota imperatora Augusta (27 p.n.e. 14 n.e.), a nastavljena u doba Tiberija
(14 37 n.e.).
92 Turistika interpretacija sarajeva

14.godine n.e.
Rimske ceste su povezivale obalu Dalmacije (u ta je spadao i vei dio dananje Bosne i
Hercegovine) sa zapadnim krajevima carstva, Panonijom, Argentarijom i istonim krajevima.
Ceste koje su prolazile naim krajevima polazile su iz Salone (pored Splita), Narone (delta Ne-
retve) i Epidaurusa (Cavtat kraj Dubrovnika). Rimska cesta od dananje Ilide (Kolonia AQUAE
S... vjerovatno Sulfurae) vodila je dananjim Sarajevom do Alipaine damije gdje se uz
Koevski potok ravala dananjom Alipainom ulicom na sjever za Panoniju, a produavala
Titovom ulicom preko Painog brda i Sokoca za Argentariju (Srebrenicu) i istone krajeve.
Ostaci antikog Sarajeva, ije nam je ime nepoznato, otkriveni su u dijelu grada od Velikog
parka do Tehnike kole. Raspored rimskih nalaza uglavnom prati dvije savremene gradske
arterije: Titovu ulicu i Alipainu ulicu sa produetkom prema Skenderiji. Na Marijin dvoru je
utvrena potanska stanica i konaite, a ciglana kraj mosta Suade Dilberovi i Olge Sui. Uz
Koevski potok otkrivena je radionica keramikih proizvoda, a ostaci rimskih vila su otkriveni u
ulici Danijela Ozme, te Koevskoj strani Gorice. Na mjestu dananje kasarne i tehnike kole
nalazila se antika nekropola.
Glavni gradski centar u to vrijeme se nalazio na mjestu dananje Ilide (Kolonija Aquae S).
Na rimske tragove se nailo i na Baariji, vrakinom selu, Stupu i Hrasnici.
Srednji vijek - VI stoljee n.e.
Kraj rimske uprave. Poetkom VI stoljea na Debelom brdu je nastao rimski refugij (utvreno
sklonite). Ono to su bile ceste u doba Rimljana, ostale su staze u vremenima srednjovjekov-
ne Bosne, da bi postale ulice u vremenima Osmanlija.
VII stoljee n.e.
Ruilaki nalet Slavena unitava tekovine antike civilizacije i na mjestima gdje su nekada sta-
jale vile oslikanih zidova, podni mozaici, zgrade zagrijavane podnim grijanjem, sa vodovodima
i kanalizacijom, grade kolibe od prua, torove i tale. Poslije toga trebalo je da proe skoro cijeli
milenij da krajinik Isa-beg Ishakovi (1462) udari temelje urbanog naselja, koje je po mnogo
emu odgovaralo onome iz rimskog doba.
Srednji vijek i tajanstveni steak.
Srednji vijek je doba feudalnog poretka, od propasti Zapadnorimskog carstva (476) do poetka
kapitalistike ekonomike. Graanski historiari datiraju kraj srednjeg vijeka padom Carigrada
(1453), otkriem Amerike (1492) ili poetkom reformacije (1517). Srednji vijek u naim krajevi-
ma se smatra razdoblje do osvajanja Osmanlija (1463).
Polovina X stoljea
Polovinom X stoljea slavenska Bosna postaje samostalna oblast. Hrvatska povjesniarka

Nada Klai je utvrdila da je to bilo mnogo ranije, ak u ranom srednjovijekovlju. Javna vlast

je dokaz dravnosti. Ne postoje politiki prazni prostori. Svako selo zna kojoj dravi pripada, a
panjaci i ume su takoe vrlo pomno podijeljeni tvrdila je Nada Kljaji suprotstavljajui se
pisanju historije iskljuivo na bazi pronalaska sluajnih pismenih izvora.
Bizantski naunik, pisac i car Konstantin VII Porfirogenit, roen 905. godine, u svom djelu O
upravljanju carstvom (De administrando imperio) spominje zemljicu Bosnu (horion Bosona) sa
naseljenim gradovima Katera i Desnik, koja je bila manja od Srbije i od nje potpuno odvojena.
Polovina XI stoljea
U svojoj historiji Bizanta, historiar Kinam (Cinnamus 1143-1203) navodi da bosanski ban Bo-
ri nije bio podanik ugarskom kralju, nego njegov saveznik. Rijeka Drina je predstavljala grani-
cu Bosne prema Srbiji, tako da bosanski vladar nije bio potinjen ni srpskom velikom upanu.
Povelja Kulina bana - 29. avgusta 1189. godine
Bosanski ban Kulin pie Povelju i trgovinsku ispravu Dubrovniku, kojom doputa slobodno
trgovanje po Bosni. To je najstariji sauvani dokument pisan narodnim jezikom kod junih Sla-
vena i prvo pominjanje slavenskog imena za grad Dubrovnik, umjesto romanskog imena Ra-
gusium. Uz Povelju sauvana je i kamena ploa Kulina bana.
Iz vremena vladavine bana Kulina potie i tzv. ploa velikog sudije Gradie, pronaena u na-
selju Podbreje (Visoko), a predstavlja prvu znaajniju potvrdu postojanja institucije sudstva
u srednjovjekovnoj bosanskoj dravi. Vladar (ban Kulin), institucija sudstva, pismo i jezik su
nesporni artefakti postojanja najstarije drave junih Slavena sa jednom od najstarijih sudskih
institucija u Evropi.
Brojne kultove iz rimskih vremena hrianstvo je teko prevladavalo u Bosni, koja je bila na
granici uticaja Istonorimskog i Zapadnorimskog carstva. To je pogodovalo nastanku Crkve
bosanske, koju su pape i patrijarsi nazivali neomanihejska, patarenska ili bogumilska. Oni su
sami sebe nazivali kristjanima, dobrim Bonjanima, dobrim ljudima...
U dananjoj dravi Bosni i Hercegovini nema monumentalnih sakralnih graevina ili ruevina
crkvi iz srednjeg vijeka, kao to je to sluaj u Srbiji i Makedoniji ili na zapadu u Hrvatskoj. Dok
su na istoku graeni monumentalni manastiri, a na zapadu katedrale, na teritoriji dananje dr-
ave Bosne i Hercegovine takvih graevina, u srednjem vijeku, nema. Istovremeno bosansko
feudalno drutvo srednjega vijeka je bilo evropskog tipa. Dvorovi kralja i vlastele su bili ure-
eni po uzoru na evropske. Jesu li moda grobovi pod stecima bili sveta mjesta osloboenih
dua...
Na irim prostorima dananjeg Sarajeva u srednjem vijeku razvija se upa Vrhbosna sa veim
naseljem istog imena. U osmanskim dokumentima iz XV stoljea, spominje se pod nazivima
Stara Varo i Staro Trgovite. ini se da je jezgro tog naselja bilo na ostacima ranijeg rimskog
naselja uz potok Koevo i na uu Koevskog potoka u Miljacku. Mnogi naunici smatraju da
je Vrhbosna bila varo sa trgom iz veoma starih vremena i da se sjedite latinske bestuanske

biskupije, spomenute u VI stoljeu, najvjerovatnije nalazilo u Vrhbosni.
1238/39. godine
Biskup Ponsa gradi crkvu sv. Petra na Brdu iznad Vrhbosne kao budue sjedite biskupije.
Pretpostavlja se da se pomenuta crkva nalazila na dananjem Brdo-damiji ili Debelom brdu.
Sauvan je (Zemaljski muzej u Sarajevu) fragment oltara sa tekstom Apostoli Petri (V)erbos.
1244. godine (20.jula)
Ugarsko-hrvatski kralj Bela IV pie povelju (in supra Vrhbozna Burdo cum omnibus suis par-
tinentiis, lubi ipsa ecclesia cathedralia sancti Petri est fundata) u kojoj govori o upi Vrhbosna
i sjeditu biskupije i katedralnoj crkvi svetog Petra koja vjerovatno nikada nije bila dovrena.
Neki naunici smatraju da se sjedite bestuanske biskupije spomenute u VI stoljeu, najvjero-
vatnije nalazilo u Vrhbosni prof. Demal eli.
U drugoj polovini XIII stoljea bosanska biskupija seli u akovo (dananja Hrvatska), odakle se
vraa u Sarajevo tek dolaskom Austrougarske monarhije 1878. godine. Franjevaka provincija
Bosna Srebrena je jedina katolika institucija sa kontinuitetom djelovanja u Bosni i Hercegovini
od srednjeg vijeka do danas.
1291. godine
Dolazak prvih franjevaca na podruje dananje Bosne i Hercegovine (Srebrenica) po izriitoj

elji pape Nikole IV. Od tada franjevci kontinuirano djeluju do danas.
1339/40. godine
Osnivanje Bosanske franjevake vikarije i samostana sv. Nikole u Milama kraj Visokog. U ne-
posrednoj blizini samostana nalazila se i gotika crkva u kojoj je 1377. godine, krunisan prvi
bosanski kralj Tvrtko I. Tvrtko I Kotromani (1338-1391) je bio prvi bosanski kralj koji je umro
kao kralj Bosne, Srbije (Rake), Hrvatske i Primorja.
Tvrtko je bio sin kneza Vladislava Kotromania (brata Stjepana II Kotromania) i Jelene ubi
(kerke Jurja II ubia iz hrvatske vladarske obitelji ubia). Tvrtkova sestra je bila Katarina,
grofica Celja, majka Hermana II Celjskog, oca Barbare, carice Svetog Rimskog Carstva, tako
da je (Katarina) daleki predak svih dananjih kraljevskih porodica u Evropi.
Istovremeno Tvrtko je po baki Jelisaveti Nemanji (majci oca Vladislava) imao pravo i na upra-
njeno mjesto srpskog kralja. Tvrtkova baka Jelisaveta je bila kerka srpskog kralja Stefana
Dragutina iz dinastije Nemanjia i ugarske princeze Katarine iz porodice Arpadovia.
Tvrtko je vlast proirio na zemlje preko Drine i Lima, a potom je zauzeo od Balia i Trebinje,
Konavle i Draevicu i time je preuzeo obaveze ranijih srpskih vladara u meunarodnim okviri-
ma. Nakon toga su mu Dubrovani poeli isplaivati svetodmitarski danak.
U isto vrijeme njegova prva rodica (ki Stjepana II Kotromania) Elizabeta Kotromani je bila

supruga (1353.) ugarskog kralja Ludovika I Anuvinca.
Osmanski period
Osvajanjem srednjovjekovne drave Bosne sruena je posljednja znaajna drava na Bal-

kanu. Osmanlije zatiu jedinu multikulturnu zemlju u Evropi u kojoj su jedni sa drugima ivjeli
pripadnici pravoslavne i katolike crkve, te Crkve bosanske.
Islamsko vjersko iskustvo u Bosni i Hercegovini se zasniva na uenju i praksi hanefijske pravne
kole. Sljedbenici ove kole se nazivaju ljudima samostalnog miljenja koji tumae islam
kao vjeru razuma, iji se postulati mogu dokazati opeprihvaenim nauno utvrenim istinama
i u tom smislu odbacuju svaki vjerski fundamentalizam kao slijepo pridravanje zakona.
Potomci bosanskih feudalaca se ukljuuju u spahijsku organizaciju nove drave to je bila

posebna specifinost u cijelom Osmanskom carstvu. Mnogi pojedinci porijeklom sa naih pro-
stora podiu razne zadubine. Dolaskom Osmanskog carstva koje je bilo civilizacijski sljednik
Istonog rimskog carstva dolazi stabilnost sistema i zakonitost.
Grad monog feudalca Pavla Radinovia, pripadnika Crkve bosanske, Hodidjed, iznad sastava
Paljanske i Mokranjske Miljacke je najkasnije od 1451. godine, definitivno u osmanskoj vlasti.
Pretpostavlja se na osnovu sporadinih arheolokih nalaza (Bijela tabija) da je na mjestu da-
nanjeg Vratnika postojala utvrda u srednjem vijeku.
1455. godine.
Prvi osmanski popis iz 1455. godine, registrira naselje Vrhbosanje (Vrhboxenie) kojem je gra-
vitiralo tri trga i 45 sela. O brojnosti stanovnika svjedoi blizu 5.000 steaka na 213 nekropola
na irem prostoru dananjeg grada. Zanimljive su utvrde Kotorac, grad Dubrovnik u Ilijau i
Hodidjed. Zbirni katastarski popis iz 1455. godine, predstavlja znaajan izvor za prouavanje
uspostave timarskog sistema (feudalnog sistema) na krajitu Isa-bega Ishakovia. Zemljite je
i nakon Osmanskih osvajanja u Bosni ostalo u rukama lokalnih vazala s tim da su morali pla-
ati porez. To je prvi katastarski popis koji je sastavila osmanska administracija prije konanog
pada bosanske srednjovjekovne drave pod osmansku vlast.
Prije 1462. godine.
Isa-beg Ishakovi postavlja temelje dalekosenoj urbanizaciji grada i na putu od Bistrika prema
Kovaima gradi most kasnije Careva uprija, na lijevoj strani Miljacke gradi prvu damiju na
tom mjestu kasnije je izgraena Careva damija (1566), gradi prvi hamam (obnovljen 2015.
godine), objekte vojno administrativnog sjedita, karavan-saraj (kasnije nazvan Kolobara-han),
te izvjestan broj duana koji e biti nukleus kasnijoj sarajevskoj ariji. Istono od arije u selu
Brodac podie zaviju (tekiju) sa musafirhanom i imaretom (besplatnom kuhinjom).
arija etimoliki (perzijski ar-su) znai etiri toka ili etiri strane (raskre) to ona i jeste;

raskre puta od kolonije dubrovakih trgovaca oko dananje Latinske uprije i novog hrian-
skog naselja u formiranju oko dananje Stare pravoslavne crkve, odnosno puta od Bistrika koji
preko Kovaa vodi za Vratnik, a preko starog rimskog puta koji je dananjim ulicama Marala
Tita i Mula Mustafe Baeskije vodio preko Painog brda za istone krajeve.
Turski ba u sloenicama oznaava najstariji, najglavniji, pa bi sloenica Baarija, u smislu

dijela grada, oznaavala glavni trg ili glavno pazarite. Sarajevo dobiva (1461) moderni vodo-
vod kao trei grad u Evropi, poslije Krakova i Praga.
1462.godine.
Isa-begova vakufnama (prvi popis zadubina) je prvi pouzdan dokument o graditeljskoj dje-
latnosti u osmanskom periodu. Treba znati da je institucija vakufa stvorila uvjete za ouvanje
onoga to se danas smatra kulturnom pokretnom i nepokretnom batinom. Ruenje bogomolja
i nekropola se izriito zabranjuje i izdavanjem Ahdname (1463.) u kojoj se izriito nareuje
neka niko ne uznemirava spomenute i njihove crkve.
1463. godine.
Propast srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva. Osvaja sultan Mehmed II Al Fatih ubija po-
sljednjeg bosanskog kralja i posljednjeg despota Srbije Stjepana Tomaevia Kotromania.
Istovremeno Osvaja pie Ahdnamu (Ugovor) koja se uva u franjevakom samostanu Duha
svetoga u Fojnici.
1464. godine.
Sarajevska muafnama predstavlja pismo sultana Mehmeda II Fatiha o oslobaanju od izvan-

rednog poreza stanovnitva grada Sarajeva. Povodom upada maarskog kralja Matije Korvina
(oktobra i novembra 1464.) sarajevski graani su doli do opsjednutog grada Zvornika u po-
mo osmanskoj vojsci. Iz zahvalnosti za pruenu pomo sultan Mehmed II Fatih je stanovnici-
ma Sarajeva dodijelio ispravu kojom ih je oslobodio od vie vrsta poreza uz izvravanje vojne
obaveze. Muafnama je izgorila u velikom poaru (1697.) u vrijeme upada vojske princa Eugena
Savojskog, a na molbu stanovnika Sarajeva je ponovo izdana i obnovljena 1701. godine.
1476/77. godine.
Bali-beg Malkoevi gradi na Bistriku mesdid, ensku banju, most na Bistrikom potoku.
1477. godine.
Ajas-beg podie mesdid, mekteb (osnovnu kolu), hamam, nizove duana oko dananjeg
hotela Central.
1483/84. godine.
Jahja-paa gradi damiju i nastaje mahala na uria brijegu.

1485. godine.
Iz popisa stanovnitva je vidljivo da je grad imao 92 muslimanske kue, 103 kranske, te

osam kua dubrovakih trgovaca. Spominje se 17 krojaa, vie sabljara, pekara, mesara, sa-
raa i drugih zanatlija.
1499-1505. godine.
Skender-paa Mihajlovi planski oivljava Staru Varo na uu Koevskog potoka, gradi most
koji narod po njemu naziva Skenderija. Na lijevoj obali Miljacke podie tekiju, musafirhanu i
imaret, a na desnoj strani podie prostrani dvor, karavan-saraj, 11 duana i mlinove na Koev-
skom potoku. To je bio nukleus kasnije arije na Hisetima. Pojam Hiseta (hise dio cjeline)
upuuje na plansku parcelaciju okolnog zemljita u cilju izgradnje (prof. Demal eli).
1514. godine.
Spominju se dva hirurga i prva apoteka to pokazuje grad u stalnom narastanju. Apoteku je
izgradio i uvakufio sandak-beg Junuz-beg (1514/15.)
1530/31. godine.
Gradnja Gazi Husrev-begove damije, najznaajnije islamske graevine na ovim prostorima

koju podie Gazi Husrev-beg, najvei i najznaajniji legator u Bosni i Hercegovini, po ocu
Hercegovac (Ferhat-beg Hercegovi iz Trebinja), a po majci (princeza Seldukija) carevi,
unuk sultana Bajazita II. U Dubrovakom arhivu od 15. aprila 1483. godine, je zabiljeeno da
Dubrovani daruju sa 55 perpera Radivoja, roaka Ferhat-bega, carskog zeta.
Treba znati da je Begova damija prva damija u cijelom islamskom svijetu koja je dobila elek-
trinu rasvjetu (1898). Istovremeno Gazi Husrev-beg gradi Hanikah, (visoku kolu 1530/31.) za
ejhove gdje su se kolovali derviki autoriteti sufiskog misticizma. Gazi Husrev-beg je svojom
vakufnamom iz 1531. godine, za damiju, hanikah, imare i musafirhanu, i vakufnamom iz
1537. godine za medresu i biblioteku, uvakufio sav svoj imetak. Veliki graditelj gradi vodovod
(7 km) i razvodi vodu u 40 javnih esama, podie hamam, bezistan i uveni sarajevski Talihan,
ogromni karavan-saraj. Grad Sarajevo, uskoro nakon njegove smrti, izrasta u tada najvei grad
evropskog dijela Osmanlijskog carstva sa oko 50.000 stanovnika!
1537.godine.
Gazi Husrev-beg gradi Kurumli medresu i pokree rad prve Visoke kole (1537.) koja je u to
vrijeme bila u rangu evropskih fakulteta i u kojoj se osim teologije izuavalo pravo i filozofija.
Iste godine utemeljuje jednu od najstarijih biblioteka u Evropi.
1561.godine.
Ferhad-beg (potomak stare sarajevske porodice Vukovi-Desisali) gradi sjajnu Ferhadija da-
miju. Istovremeno, njegov brat Ivan radi sliku Bogorodica sa Kristom koja se uva u Muzeju
Stare pravoslavne crkve
1565. godine.
U Sarajevu se biljei mnogo osoba iji se oevi stereotipno zovu Abdullah pod kojim imenom
je neko kransko ime. Sarajevski carinik je Mustafa, sin Abdullahov, pa Suda, sarajevski

pazarbaa i Sofi-Ali, zakupnik dravnih danaka. Neki emal-beg, spahija, sin je Abdullahov, pa
njegova ena Tenzila. Sinovi Abdullaha su ejvan-vojvoda i Ibrahim-vojvoda...
Tako neki Mustafa, sin Abdullaha, ima brata Stojana sina Andrijina. Zabiljeeno je da su djeca
nekog Vuksana i supruge Marine nakon smrti Vuksana preli na islam, pa se Duka nazva Mu-
stafa, Stojan Husein, Jovana Aia, a Ljiljana Fatima. Mati ostade i dalje kranka... komentari
dr. iro Truhelka i V. Skari, Glasnici Zemaljskog muzeja 1889.-1911.
Inae Abdullah na arapskom znai Boiji rob. Otac poslanika Muhammeda a.s. se zvao Abdu-
llah. Ovih dana (2015.) mega popularni fudbaler Zlatan Ibrahimovi je na ramenu (privremeno)
istetovirao ime Abdullah sa tumaenjem da je to vrlo vano za njega.
1566.godine.
Gradnja Careve damije (podignuta po naredbi sultana Sulejmana Velianstvenog) na mjestu

stare dzamije iz vremena Isa bega.
1580.godine.
Gradnja Velikog hrama, najstarije sinagoge u Bosni i Hercegovini, danas Muzej Jevreja. Sefar-
dski Jevreji, nakon izgona iz panske postojbine 1492-96. godine, masovnije dolaze na Bal-
kan, a potom u Bosnu i Hercegovinu. Najvei centar na ovim prostorima im je bilo Sarajevo,
gdje je bilo vie sinagoga i sjedite rabina. U Sarajevu tako djeluju katolika i pravoslavna
crkva i jevrejska sinagoga, a broj mahala (kvartova) se penje na 91 muslimansku mahalu, dvije
hrianske i Demat Jevreja.
XV-XVI stoljee
Gradnja trgovako-zanatske arije Baarije. arija se irila od dananje Vijenice pa do

dananjeg Trga Osloboenja Alija Izetbegovi. U njoj je bilo oko 80 zanata organiziranih u
esnafe (cehove). Preko 40 ulica je nosilo ime prema dominantnim zanatima. Duani su bili pro-
sjene povrine oko 15 m, graeni uglavnom od drveta, a magaze od kamena. Od najamnine
duana i drugih prihoda izdraavali su se javni objekti (sakralne i profane graevine).
Bosna i Hercegovina i grad Sarajevo od najstarijih vremena imaju sloenu narodno-konfesio-

nalnu strukturu. Jo u antikim vremenima ilirski kultovi su se mijeali sa rimskim, a rano kr-
anstvo koegzistiralo sa mitraizmom. U srednjovijekovnoj Bosni sljedbenici Crkve Bosanske
ive zajedno sa katolicima i pravoslavnim, odupirui se svakom pokuaju nametanja jedinstve-
nog religijskog okvira prof. Demal eli.
U ariji je bilo dosta hanova. Cijeni se da ih je bilo oko 50 koji su mogli primiti oko 2000 putnika
sa konjima. Najznaajniji hanovi su bili Kolobara, Tali-han i Moria han (jedini u cjelosti sau-
van). Sauvana su i dva bezistana (Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan). Specifikum arije su
daire, kamena skladita. Bilo ih je pet, a sauvane su tri. U jednoj je Kua sevdaha, a druga
je kraj Stare pravoslavne crkve adaptirana kao crkveni muzej.

XVII stoljee
Fra Matija Divkovi tiska u Veneciji (1611) svoja djela Nauk krstjanski i Sto udesa, na naem
jeziku kao pretee bosanskohercegovake knjievnosti. Malo zatim Muhamed Hevai Uskufi
(1631) pie svoj Bosansko-turski rjenik nakon izdatih slinih rjenika za druge jezike, kao
perzijsko-turski (Osman b. Huseyn Bosnevi, 1583), i arapsko-turski (Muhamed b. Er-Rumeli
Bosnevi, 1624), a u Tuzli fra Stjepan Matijevi (1630) pie Ispoviedaonik koji se tampa irili-
com u Rimu.
Iz fonda Gazi Husrev-begovog vakufa (preko 100 godina kasnije) sagraena je sahat-kula u
Sarajevu koja vrijeme mjeri od izlaska i zalaska sunca, i Moria han. Zbog svakodnevne ko-
rekcije vremena (nejednaka duina dana) uz Sahat-kulu je osnovana institucija sa osnovnim
astronomskim instrumentima (muvekithana) sa astronomom (muvekit). Sat na sarajevskoj Sa-
hat- kuli pokazuje vrijeme po lunarnom kalendaru i po tome je vjerovatno jedinstven u svijetu.
U novije vrijeme izgraeni su lunarni satovi u Meki (Mekka), Londonu i vjerovatno drugim mje-
stima na svijetu. Tu se nalazi i stara zlatarska i juvelirska radnja (porodice Zlatar) iji potomak
Mensur (Suno) Zlatar i danas vri korekcije i odrava mehanizam starog sata.
Jedan od najveih putopisaca u historiji, Evlija elebija je u XVII stoljeu zapisao:

U Sarajevu od svih medresa najljepa je i najimpozantnija Gazi Husrev-begova medre-
sa. Na stotinu i osamdeset mjesta postoje osnovne kole i odgajalita (1642)
U ovom eheru ima preko stotinu deset esama iz kojih tee zdrava voda. One uope
nemaju slavine, nego teku stalno. Ima mnogo i drugih ivih voda. Na tri stotine mjesta
postoje sebilji gdje edni ljudi piju vodu. Ima sedam stotina bunara. Kako se neke vode
za vrijeme zime zalede, to se onda upotrebljava voda iz ovih bunara. Ima tu sto sedam-
deset i est vodenica. Ima pet privlanih javnih kupatila.
Ovde ima dvadeset i est hiljada baa kao rajskih vrtova, a kroz svaku tee iva voda.
Ti su vrtovi krasni kao zemaljski raj. Ukraeni su raznim hladnjacima, bazenima i adr-
vanima. Jedno izletite je Baa mevlevijske tekije na obali rijeke Miljacke. Na tri mje-
sta se nalaze karavan-saraji poput gostoljubivih domova. Tu besplatno konae putnici
i namjernici. Postoje jo dvadeset i tri impozantna, ureena, krasna kao tvrava vrsta
hana. Postoji osam soba za samce. U eher-Sarajevu postoje na sedam mjesta javne
kuhinje (imaret) u kojima putnici i namjernici, aci i mudaviri dobivaju obilno besplatnu
hranu zabiljeio je Evlija elebija.
Ako je stari putopisac negdje i pretjerao, ostaje injenica da je Sarajevo u tim vremenima bilo
najvei grad Osmanske carevine na Balkanu, poslije Istanbula.
1697.godine.
Austro-ugarski vojskovoa Eugen Savojski pali Sarajevo. Posljedice paljenja grada su bile
takve da se grad do kraja osmanske uprave vie nije u potpunosti oporavio. Do tog vremena
Sarajevo je poslije Istanbula bio najvei grad na Balkanu sa preko 80.000 stanovnika. Poree-

nja radi Beograd je 1838. godine, imao oko 13.000 stanovnika, a Zagreb 1851. godine, oko
14.000 stanovnika. U strahu od novih upada cijeli Vratnik je opasan zidinama sa vie bastiona
i kapi-kula, koje su i danas dijelom sauvane.
Uz vojsku Eugena Savojskog pokrenuto je iseljavanje veeg broja katolikog stanovnitva i

franjevakih sveenika iz Bosne.
1768.godine.
Otvoren azil za duevne bolesnike u hadi Sinanovoj tekiji ime poinje organizirana zdrav-
stvena sluba u Bosni i Hercegovini.
1842.godine.
Prva pota u Sarajevu.

1866.godine.
Prva vakufska (zadubina) bolnica u Sarajevu. Iz fonda Gazi Husrev-begovog vakufa (skoro
350 godina kasnije) gradi se prva bolnica (hastahana) u Sarajevu.
1863/68.godine.
Gradnja Saborne srpsko-pravoslavne crkve u Sarajevu.
Austrougarski period 1878 - 1918
1879.godine
Uspostavlja se meteoroloka sluba i gradi se 100 meteorolokih postaja irom Bosne i Her-
cegovine.
1882.godine.
Sarajevo povezano eljeznikom vezom sa Beom i Budimpetom. Iste godine poinje da dje-
luje prvi hotel evropskog tipa na junoslovenskim prostorima, hotel Evropa.
1884.godine.
Osnovano Muzejsko drutvo, poetak gradnje katedrale, izgraen konjski tramvaj.

1890. godine.
Austrijska uprava uvodi organiziran odlazak na Had uz obaveznu pratnju ljekara i uvodi osigu-
ranje putovanja preko austrijskog Llojda. Putovalo se preko Trsta, Dubrovnika ili Istanbula za
Aleksandriju, a odatle za Jamb i onda karavanima za Medinu, Meku, a zatim Dedu. Putovanje
karavanima je trajalo tri nedjelje i predstavljalo je veliki napor za tadanje hadije. Poinje iz-
gradnja moderne jedinstvene vodovodne mree.

1892. godine.
Osnovan je Bosanskohercegovaki turistiki klub od kada poinju i prva organizirana turistika

putovanja kroz Bosnu i Hercegovinu i inostranstvo. Obezbijeen je popust na eljeznici za or-
ganizirane grupe od 50%, a tampan je i prvi turistiki vodi Die Bosnische Ostbahn. Osniva
se skijaka sekcija.
1894.godine.
Otvorena Zemaljska bolnica u Sarajevu kao kopija beke univerzitetske bolnice, uraena pre-
ma najmodernijim standardima koji su tada vaili u svijetu na kojoj je radio vrhunski medicinski
kadar bekog medicinskog fakulteta. Gradi se prva visinska meteoroloka opservatorija na
Balkanu, na planini Bjelanici iznad Sarajeva, a druga u Evropi.
1895.godine.
Sarajevo dobiva elektrini tramvaj 01. maja 1895. godine. Neto ranije (iste godine) Sarajevo
dobiva elektrinu rasvjetu ulica u centru grada, meu prvim gradovima Evrope. Zavrava se
regulacija Miljacke, a zapoinje izgradnja savremene kanalizacione mree. Izgradnja Gradske
trnice (Markthale).
1898. godine.
Begova damija u Sarajevu dobiva elektrinu rasvjetu kao prva damija u cijelom islamskom
svijetu.
1899.godine.
Otvoren Drutveni dom (dananja zgrada Narodnog pozorita). Izgraena Evangelistika cr-
kva u Sarajevu (danas Akademija likovnih umjetnosti).
1914.godina.
Dovoenje inovnikog i privrednog kostura sa strane bio je uvjet bez kojeg se napredak nije
mogao osigurati. Na BH eljeznicama sredinom 1918. godine je bilo zaposleno 5.256 radnika,
od kojih je bilo 70% kvalifikovanih radnika, uglavnom Nijemaca i eha. Tako je bilo i u eljezari
Zenica, u rudnicima uglja Kreka, u topionici u Vareu, fabrici karbida u Jajcu, destilaciji drveta
u Tesliu, u pivarama, mljekarama, potama, bankama Izgraena gradska plinara. Sjajni
razvoj grada i itave Bosne i Hercegovine okonan je Sarajevskim atentatom.
28.6.1914. godine.
Sarajevski atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i nadvojvodkinju Sofiju.

Atentat se dogodio 28. juna 1914. godine, i to je bio povod za poetak Prvog svjetskog rata.
Mjesto atentata je tano ispred ulaza u muzej Sarajevo 1878-1918.
Period 1918-41.godine Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca
Proglaena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. U periodu Kraljevine Jugoslavije promijenjena

su imena sarajevskih hotela i ulica, a u gradu je izgraeno nekoliko objekata. Grad u cjelini
stagnira, prirast stanovnitva je minimalan (prije Drugog svjetskog rata jedva da ima 70.000
stanovika), kultura, prosvjeta i nauka ne biljee znaajne rezultate. Osniva se Narodno pozo-
rite u zgradi ranijeg Drutvenog doma, gradi se nekoliko osnovnih kola i tek 1940. godine,
otvara se Poljoprivredno-umarski fakultet.
Poetkom maja 1919.godine, Kraljevska vlada izdaje naredbu o izgonu stranaca, jedan kraj-
nje nehuman akt kojim se preko noi ljudi istjeruju iz zemlje, a njihova imovina bez naknade
prisvaja. Ova naredba izazvala je brojne negativne reakcije u domaoj i stranoj javnosti, naro-
ito u Washingtonu, Londonu i Parizu, a posebno u Poljskoj i ekoj. Da bi se ublaila otrina
naredbe, ministar unutranjih poslova Svetozar Pribievi sugerie da se akcija iseljavanja (et-
nikog ienja) usmjeri ka onima zbog kojih uope ne moe biti meunarodnih komplikacija
tj. ka onima koji su izgubili rat, podrazumijevajui i Jevreje Procjenjuje se da je na taj nain
iseljeno iz Bosne i Hercegovine oko 60-70 hiljada veoma strunih osoba i njihovih porodica.
1941.godine.
Drugi svjetski rat. Kralj i jugoslovenska vlada povukli se iz Beograda u okolinu Sarajeva. Nje-
maki avioni bombardovali Sarajevo.
1941-45.godina.
Polumilenijska tradicija zajednikog ivota razliitih vjerskih zajednica u Sarajevu, ranjena

je faistikim projektom u Drugom svjetskom ratu, kada je mueno, pa ubijeno ili stradalo u
faistikim kazamatima preko 11.500 graana Sarajeva, od toga najveim dijelom graana
jevrejske nacionalnosti. Ustaka strahovlada je harala Sarajevom doslovno do zadnjeg dana
okupacije.
6.april 1945.godine.
Titovi partizani oslobaaju Sarajevo. Poela polustoljetna era socijalizma.
Period 1945-91.godine SFRJ
Ovaj period se moe nazvati Periklovo doba (Perikle najvei graditelj u historiji antike Grke)
u cjelokupnoj historiji Bosne i Hercegovine.
Strategija razvoja bive drave SFR Jugoslavije je bila da se u Bosni i Hercegovini razvija indu-
strija i to posebno tzv. namjenska (vojna) industrija. Bosna i Hercegovina je jedina Socijalisti-
ka Republika unutar bive drave SFR Jugoslavije koja je poslovala sa suficitom. Desetak sa-
rajevskih firmi su bili privredni divovi, koji su dobivali poslove irom svijeta. U prvih sto najveih
firmi na svijetu su bile i dvije iz Sarajeva (ipad i Energoinvest). U tim vremenima u Sarajevu se
odravaju svjetska sportska prvenstva i kulturne manifestacije najveeg znaaja, a sarajevski
sportski klubovi igraju u zavrnim kolima evropskih prvenstava. Gradi se Nova eljeznika sta-
nica, Autobusni kolodvor, novi aerodrom na Butmiru... Obnavljaju se stari muzeji i grade novi

(Muzej historije, Muzej Sarajeva, Dravni arhiv i Arhiv grada Sarajeva, Umjetnika galerija BiH,
formira se Opera i balet sa orkestrima, pokree se Radio Sarajevo, a potom se gradi dananja
zgrada RTV doma, osniva se Akademija nauka i umjetnosti BiH... grade se stambeni ansam-
bli, parkovi, groblja, Skenderija, fakulteti, porodilite, bolnice, dvorana ZETRA, Spomen park
Vrace, revitalizacija Baarije...
1979. godina.
Sarajevski Koarkaki klub Bosna klupski prvak Evrope. Sportske reprezentacije SFR Jugo-
slavije u svim sportovima sa loptom (i drugim sportovima) osvajaju svjetska, evropska, olimpij-
ska i druga odlija.
1984.godina.
XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu.

1991/92.godina.
U posljednji rat Bosna i Hercegovina ulazi kao industrijski najrazvijenija oblast u bivoj dravi,
a iz rata izlazi opljakana i privredno najnerazvijenija. Bosna i Hercegovina je bila jedina Re-
publika unutar drave Jugoslavije koja je poslovala sa suficitom koji je iznosio oko 0,5 milijardi
dolara. Taj suficit bi bio oko 1,5 milijarde dolara godinje da se vojna, tzv. namjenska industrija
nije knjiila u sjeditu Generaltaba JNA, u Beogradu.
6.april 1992.godine.
Sarajevo glavni grad meunarodno priznate drave Bosne i Hercegovine.

Poetak rata u Bosni i Hercegovini.
Period 1992-95.godina Opsada Sarajeva
Tradicija zajednikog ivota je jo tee ranjena, po posljedicama raseljavanja, faistikim pro-

jektom u posljednjem ratu (1992-95), na kraju XX stoljea, kada je od neselektivnog bombar-
dovanja i pucanja po gradu i na linijama opsade, ubijeno hiljade Sarajlija, svih nacionalnosti
(11.541 osoba, od toga oko 1.500 djece), a svaki esti stanovnik je ranjen.
1995.godine.
U gradu Dejtonu (USA) potpisan mirovni sporazum. Opsada je nanijela ogromne tete sara-
jevskoj privredi. Procjenjuje se da direktne i indirektne tete nanesene privredi iznose oko 24
milijarde KM. Direktne i indirektne tete nanesene kulturnoj batini grada, naalost jo niko nije
iskazao.
Danas
Veoma vano je znati da u itavoj historiji grada Sarajeva nikada nije zabiljeen sukob izmeu

njegovih stanovnika na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Pogromi na vjerskoj ili u novije doba na
nacionalnoj osnovi su uvijek bili inicirani i voeni izvana. Imena naselja u sarajevskoj dolini su
se mijenjala kroz protekle milenije.
Naziv Saray-ovasi (Saraj-polje) javlja se prvi put 1455. godine, i to kao oznaka za upu po
emu se moe zakljuiti da je staro naselje propalo, a novo jo nije bilo formirano. Godine
1485. spominje se Pazar trgovite poznato pod imenom Saray.
Najstariji izvor u kojem je zapisano ime grada u obliku Sarajevu jeste irilsko pismo bosan-
skog namjesnika Firuz-bega iz 1507. godine.
Jeste li znali da je Sarajevo od poetaka modernog turizma jedna od etiri najvee turistike
destinacije Balkana, uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik?
Ovdje su se susrele i udruile velike kulture juga i sjevera Evrope, zapadnog i istonog hri-
anstva, islama i judaizma, ali i velike imperije evropske historije.

TA POSJETITI U SARAJEVU?
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 3.
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je najvea i jedna od najstarijih kulturnih institucija mo-
dernog tipa u jugoistonoj Evropi. Muzej je osnovan 1. februara 1888. godine, a dananje
zdanje je djelo arhitekte Karla Parika iz 1913. godine, u stilu talijanske renesanse. Objekat
paviljonskog tipa je namjenski graen za potrebe muzejskih zbirki to je odlika veoma malog
broja velikih muzeja u metropolama Evrope. Obino su muzejske zgrade bivi kraljevski ili
kneevski dvorci.
Zemaljski muzej sa sjajnim zbirkama, a posebno zbirkom steaka (jedinstveni u svijetu sred-
njovjekovni bosanskohercegovaki nadgrobni spomenici), poveljama bosanskih kraljeva i Sa-
rajevskom hagadom (jevrejski rukopisni iluminirani kodeks iz 1350 godine) je osnovno polazi-
te prezentacije kulturnog nasljea Sarajeva, ali i cijele Bosne i Hercegovine.
U Sarajevu je 1892. godine formirano kulturno, prosvjetno i humanitarno drutvo La Bene-

volencija kojoj je Josef Koen ponudio na prodaju Hagadu. Kupac je bio Landes Museum
(Zemaljski muzej) koji je otkupljuje za dananjih 7.500 eura. Kolika je njena vrijednost danas?
Nakon toga se desila vjerovatno nezabiljeena stvar. Hagada, koja je poslana na ekspertizu u
Be, vraena je u Sarajevo nakon petnaest godina. Da li je to zato to je Sarajevo u to vrijeme
bilo dio monarhije ili je to bio gest potenih profesionalaca, neemo saznati.
Hvala im to danas imamo Sarajevsku, a ne Beku Hagadu zabiljeio je Jakob Finci, Sara-
jevska Hagada, Rabic, 2008. U Drugom svjetskom ratu Hagadu spaavaju tadanji direktor
Jozo Petrovi i kustos Dervi Korkut, a u posljednjem ratu heroj spaavanja je bio dr. Enver
Imamovi, tadanji direktor Muzeja sa nekolicinom hrabrih policajaca i pripadnika Teritorijalne
odbrane.
Muzej se sastoji iz Odjeljenja za arheologiju sa prahistorijskim, antikim i srednjovjekovnim

zbirkama, Odjeljenja za etnologiju sa Odsjecima za materijalnu i duhovnu kulturu i Odjeljenja
za prirodne nauke sa Geolokim, Zoolokim i Botanikim odsjecima koja predstavljaju zasebne
muzeje. Tu je i jedna od najveih zbirki insekata na svijetu.
Botaniki vrt u krugu muzeja, u kojem je srasla zbirka steaka, osnovan je 1912/13. godine,
pod rukovodstvom botaniara Karla Malya. Danas se u vrtu uzgaja oko 1700 vrsta biljaka sa
nekoliko hiljada jedinki. Vrt Zemaljskog muzeja je stogodinja oaza mira i ljepote u svim godi-
njim dobima, ali je ipak najljepi u proljee.
Nauna biblioteka Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine posjeduje oko 250.000 svezaka

asopisa, monografija, knjiga, separata, rukopisne grae iz oblasti koje se prouavaju u Mu-
zeju (arheologije, historije, etnologije, folkloristike i prirodnih nauka geologije, botanike i zoo-
logije). Nauna biblioteka je utemeljena 1884. godine, kada je u Sarajevu osnovano Muzejsko
drutvo.
Biblioteka posjeduje i dvije inkunabule uz Sarajevsku hagadu iz XIV stoljea, i veliki broj rijet-
kih knjiga tampanih izmeu 1500. i 1800. godine. Danas biblioteka ima aktivnu razmjenu sa
oko 350 svjetskih institucija i na taj nain godinje dobije oko 700 naslova naunih i strunih
asopisa i monografija.Kroz naunu publikaciju Glasnik Zemaljskog muzeja, koji se izdaje od
1889. godine, javnosti se prezentira blizu etiri miliona eksponata koji svjedoe o vrlo bogatoj
kulturnoj historiji zemlje.
Historijski muzej Bosne i Hercegovine Zmaja od Bosne 5.
U neposrednoj blizini Zemaljskog muzeja je Historijski muzej Bosne i Hercegovine, sa likov-

nom zbirkom i zanimljivom postavkom Sarajevo pod opsadom. Zgrada muzeja je remek
djelo zagrebake kole arhitekture XX stoljea, arhitekata Magaa, midihena i Horvata i uvr-
tena je na listu nacionalnih spomenika.
Historijski muzej je jedini Muzej koji tretira kompletnu historiju Bosne i Hercegovine od njenog
prvog spominjanja u historijskim izvorima (949. godine) u kojima je vizantijski carevi i histori-
ari Konstantin Porfirogenit i Ivan Kinamos pomenue kao zemljicu Bosnu, bansku dravu (u
djelu De administrando imperio) koja nikome nije podlona nego sama sobom upravlja, preko
ozbiljnog evropskog srednjovjekovnog kraljevstva, pa zasebnog ejaleta u okviru osmanskog,
i zasebne pokrajine (corpus separatum!) u okviru habzburkog carstva. Napokon Bosna i
Hercegovina je, nakon pokuaja dijeljenja teritorije izmeu Hrvatske i Srbije za vrijeme Kralje-
vine Jugoslavije (izmeu dva svjetska rata), nakon Drugog svjetskog rata, ravnopravna Repu-
blika unutar SFR Jugoslavije.
Raspadom bive drave Jugoslavije Bosna i Hercegovina je meunarodno priznata drava od

1992. godine. Iste godine poela je ratna agresija i pljaka (faistika opsada grada do 1995.
godine) od strane susjednih drava koje su perfidno koristile milenijski multinarodni karakter
Bosne i Hercegovine.
Agresivni karakter rata, velikodravne aspiracije susjeda i sistematsko unitavanje spomenika

kulture je dokazano i presueno u nizu procesa za ratne zloine koji se jo uvijek vode na Me-
unarodnom sudu za bivu Jugoslaviju u Hagu.
Muzej raspolae fondom od oko 300.000 muzejskih predmeta i eksponata. Posjeta muzeju je
besplatna. Muzej je otvoren svakim radnim danom, a za najavljene posjete i subotom i nedje-
ljom.
108 ta posjetiti u sarajevu?

Ars Aevi - Umjetnost epohe Sarajevo
Muzej savremene svjetske umjetnosti, Art Depo Ars Aevi Centar Skenderija. Kao jedinstven
etiki izraz internacionalne kolektivne volje, najznaajniji umjetnici svijeta savremenog doba
formirali su svojim reprezentativnim djelima, kolekciju njihovog muzeja ARS AEVI - UMJET-
NOST EPOHE u Sarajevu.
Proces formiranja Kolekcije Ars Aevi, u dvodecenijskom periodu 1994.-2014. koordinirao je

Enver Hadiomerspahi, osniva i autor strategija razvoja Projekta Ars Aevi. Izbor umjetni-
ka, osnivaa Kolekcije Ars Aevi i izbor njihovih umjetnikih djela izvrili su umjetniki direktori
uglednih muzeja, centara i fondacija savremene umjetnosti zemalja prvih i bliih susjeda Sa-
rajeva i Bosne i Hercegovine, koji su osnivake izlobe za Kolekciju Ars Aevi organizirali u
Milanu - Enrico R. Comi, Pratu - Bruno Cora, Veneciji - Chiara Bertola, Bolognanu - Lukrecija
de Domizio Durini, Ljubljani - Zdenka Badovinec, Beu - Lorand Hegyi, Istanbulu - Beral Ma-
dra i Podgorici - Petar ukovi. Izbor umjetnikih djela autora iz Bosne i Hercegovine izvrili
su renomirani kritiari umjetnosti Sarajeva, Izeta Graevi, Muhamed Karamehmedovi, Azra
Begi i Meliha Husedinovi.
Michelangello Pistoletto, Jannis Kounellis, Daniel Buren, Joseph Kosuth, Marina Abramovi,
Anissh Kapoor, Bill Viola, Braco Dimitrijev, Jusuf Hadifejzovi, Edin Numankadi, Dean Jo-
kanovi-Toumin, Maja Bajevi i drugih 150 najpoznatijih umjetnika svijeta i Bosne i Hercego-
vine, darovali su Sarajevu svoja reprezentativna djela koja su u formi magacina umjetnosti
postavljena u izlobenim prostorima od 2000 m2 Art Depoa Kolekcije Ars Aevi.
U cilju zatite i smjetaja Kolekcije Ars Aevi, prema projektima sarajevskog arhitekte Amira
Vuka, rekonstrukciju ovog prostora u kompleksu objekata Olimpijskog centra Skenderija, finan-
sirala je Vlada Italije a izveo je UNESCO.
U centralnom prostoru Art Depoa Ars Aevi, predstavljene su vizije slavnog arhitekte Renza
Piana koji je napravio i Sarajevu donirao arhitektonske projekte budueg Muzeja Ars Aevi.
Prema optimistinim planovima, Muzej Ars Aevi u Sarajevu bie izgraen do 2018, i inauguri-
ran prije obiljeavanja stote godine zavretka Prvog svjetskog rata. Izgraeni pjeaki most Ars
Aevi u Vilsonovim etalitu, arhitekte Renza Piana, i urbanistika lokacija budueg muzeja Ars
Aevi dodiruju se sa lokacijama objekata posebnog znaaja, Zemaljskog muzeja i Historijskog
muzeja Bosne i Hercegovine.
Fondaciju Ars Aevi koja je preuzela brigu o smjetaju i zatiti Kolekcije Ars Aevi osnovali su
Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo, zvanini osnivai i pokrovitelji razvoja Projekta Ars Aevi.

Muzej XIV zimskih olimpijskih igara - dvorana Juan Antonio Samaranch.
Neoekivani dio postavke muzeja su djela Andyja Warhola, Henriya Moora, Pisoletta i drugih
umjetnika posveena ratu to predstavlja jedinstveni koncept i spoj umjetnosti i sporta. Tu su i
djela domaih umjetnika Berbera, Kuanskog, Zaimovia...
Muzej je otvoren 8. februara 1984. godine, na dan otvaranja igara u Sarajevu (u tzv. Vili Man-
di) i to je bila jedna od prvih institucija kulture koja je aprila 1992. godine, unitena granatama.
Uz rizik gubitka ivota uposlenih i drugih kulturnih radnika, zbirka predmeta i dokumenata je
spaena i predstavlja stalnu postavku u obnovljenom Olimpijskom muzeju.
Muzej je danas smjeten u sklopu dvorane (ZETRA) koja nosi ime biveg predsjednika Me-
unarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samarancha, zaslunog za njenu poslijeratnu
obnovu.
Nepodijeljeno je miljenje cjelokupne svjetske sportske i druge javnosti da su XIV ZOI 84

predstavljale do tada najbolje organizirane igre u svijetu. Igre su stvorile svjetski imid Sara-
jeva kao turistikog centra i to je vrijeme najvee slave turizma svih vremena u Sarajevu, ali i
u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Muzej Sarajeva Brusa bezistan na Baariji Kundurdiluk 10.
Bezistani su srednjovjekovne robne kue koji su se u naim krajevima pojavili dolaskom

Osmanlija. Bezistan je pokriveno trite, gdje se prodavao bez (tur. platnen, od beza), ali i dru-
ga roba. Bezistani su se gradili samo u velikim trgovakim centrima. U Sarajevu su postojala
tri bezistana (do danas sauvana dva, Gazi Husrev-begov i Brusabezistan). U stara vremena
trgovci bi uvee zatvarali svoje radnje i istovremeno svi zajedno izlazili. Potom su se zatvarala
sva vrata, a unutra su ostajali noni uvari pasvandije.
Objekat muzeja je u zgradi starog Brusa-bezistana (1551), koji je sluio za prodaju svile, a
izgradio ga je Veliki vezir sultana Sulejmana Velianstvenog, Rustem-paa.
Muzej ima stalnu postavku koja prezentira Sarajevo od prahistorije (5500 prije nove ere); anti-
ke kada je grad bio u rangu kolonije (najvei rang grada u rimsko doba sa luksuznom banjom
i vilama oslikanim mozaicima i zagrijavanim podnim grijanjem); srednjeg vijeka kada se grad
spominje pod imenom Vrbosna; osmanskog perioda kada je utemeljeno urbano jezgro okolo
koje je i poeo razvoj grada zahvaljujui bogatim izvorima vode. Sarajevo, polovinom XV sto-
ljea, dobiva prvi vodovod kao trei grad u Evropi, nakon vodovoda u Pragu i Krakovu.
Postavka se zavrava prezentiranjem predmeta i dokumenata iz vremena austrougarske upra-

ve koja je gradu donijela mnoge promjene, pribliavajui grad evropskoj kulturi i civilizaciji.

Hanikah, Kurumli medresa i Gazi Husrev-begova biblioteka
Ovu graevinu podie Gazi Husrev za one koji trae nauku... stjecite dobrih, dom sa-
vrenih ljudi iz natpisa na vratima medrese koju je on po majci nazvao Selduka,
a narod po olovnom krovu prozvao Kurumlija.
Gazi Husrev-beg (najvei i najznaajniji legator), pokree rad medrese, prve Visoke vjerske
kole (1537) koja je u vrijeme osnivanja bila u rangu tadanjih evropskih fakulteta u kojoj se
osim teologije izuavalo pravo i filozofija. Visoka kola je bila internatskog tipa i pruala je
uenicima besplatno stanovanje i hranu. Medresa je itavo vrijeme vladavine Osmanlija bila
najznaajnija prosvjetna ustanova u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, utemeljuje u Sarajevu (1537.) jednu od najstarijih biblioteka u Evropi. Vakufna-

mom o svojoj medresi Husrev-beg je predvidio da:
to pretee od trokova za gradnju, neka se za to kupi dobrih knjiga, koje e se upo-
trebljavati u spomenutoj mjedresi, da se njima koristi ko bude itao i da iz njih prepisuju
oni koji se bave naukom.
Gazi Husrev-begova biblioteka je prva biblioteka za koju pouzdano znamo kada je osnovana.
Meutim, nije se mogla zamisliti ni jedna medresa bez knjiga. Prema tome, starija biblioteka bi
bila ona koja se nalazila u Firuz-begovoj medresi.
Biblioteka danas batini preko 100.000 naslova od kojih 7.500 rukopisa, 4.500 dokumenata,
preko 15.000 veih ili manjih dijela iz islamistike, oko 15.000 svezaka na bosanskom i nekim
evropskim jezicima, bogata periodika...
Duzovi (tridesetina Kurana) Mehmed-pae Sokolovia (umro 1579.) se istiu vanrednom ka-
ligrafijom, ukrasima i povezima koji su raeni zlatom utisnutim u kou. Sauvan je dvadeset i
jedan duz. Biblioteka batini i dva duza Ferhat-pae Sokolovia iz Banja Luke.
Biblioteka danas posjeduje i oko 1400 vakufnama iz Bosne i Hercegovine, originalnih ili u ovje-
renom prepisu. Tu je i Ljetopis sarajevskog hroniara Mula Mustafe-evki Baeskije koji obu-
hvata vrijeme od 1747. do 1804. godine. Znaajna je i zbirka fotosa, proglasa, plakata i letaka.
I pored svih nedaa kroz nepunih pet stoljea, poplava, poara, ratova... sauvano je nekoliko
knjiga na kojima ima zapis i peat da ih je uvakufio sam Gazi Hesrev-beg. Istovremeno sauva-
no je mnogo djela na kojima stoji da su prepisana u Gazi Husrev-begovoj medresi i Hanikahu
pa se po tome moe pouzdano ustvrditi da su Medresa i Hanikah bili i prepisivake kole.
Najstariji rukopis u biblioteci je teoloko-mistiko djelo Ebu Hamid Muhameda el-Gazalije koji
je umro 1111. godine, a koje je prepisano 1131. godine. Iza njega po starini dolazi zbirka hadi-
sa koji su sastavljeni na 417 listova prije 1115. godine, a prepisani 1151. godine...
Knjini fond biblioteke se poveavao kroz stoljea tako da su mnogi pojedinci vakufili ili po-

klanjali svoje knjige ili cijele biblioteke. Tako su u ovu biblioteku dole knjige Hasana Nazira
(1550); Hadi Mehmed-bega Karaozbega iz Mostara (1570); Memi ehbegove u Foi (1675);
Dervi-pae Bajezidagia u Mostaru (1611); Eli Ibrahim-paine u Travniku (1704); Mustafa
efendije Ejubia ejh Juje (1707); Hadi Halil efendije iz Graanice (sredinom XVII stolje-
a); Osman efendije Bjelopoljca iz Sarajeva (1759); Abdulah efendije Kantamirije iz Sarajeva
(1774).
U novije vrijeme otkupljeno je nekoliko znaajnih biblioteka kao profesora Mehmeda Handia
(1944); vrhovnog erijatskog suca Hilmi ef. Hatibovia (1944); Osmana Sokolovia (1971)...
U srcu Baarije izgraena je zgrada, zadubina Katarskog eika Al Tania koji je u Sarajevu
prepoznao mjesto susreta istone i zapadne kulture, kao konano rjeenje smjetaja biblioteke
koja je pet puta preseljavana.
U modernom zdanju Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se i Muzej sa nekoliko zbirki koje se
odnose na historiju pismenosti u BiH, islamsku tematiku i opu kulturnu prolost.
Neto ranije, prije izgradnje Kurumli medrese i biblioteke, uporedo sa izgradnjom damije
(1531), Gazi Husrev-beg gradi medresu (visoku kolu) za ejhove (Hanikah) koji je kolovao
dervike autoritete sufiskog misticizma.
Hanikah (1531) ima izdueni atrij opkoljen trijemovima, te simahanu (prostoriju za obrede) i
14 kabineta za mistike. Hanikah je vie puta stradao u poarima i obnavljan, a nakon izgradnje
oblinje medrese skoro je u potpunosti sruen.
Po uzoru na prvobitnu graevinu Hanikah je obnovljen 2000. godine. Tada je dodan pokretni
stakleni krov koji pokriva unutranje dvorite.
Gazi Husrev-beg gradi i prvu savremenu pekaru, imaret (besplatnu kuhinju za slubenike va-
kufa, studente softe, sirotinju...) i musafirhanu (besplatno konaite za putnike do tri dana).
Tu je i danas privatna pekara poznata kao Imaret (u kompleksu sahat-kule) koja u kontinuitetu
djeluje skoro 500 godina. U toj pekari su ispeeni i prvi sarajevski somuni, iji se miris kau,
osjeao i do tri kilometra od grada. Somun je uao u tradicionalnu ishranu Sarajlija i postao
brend grada.
Za izdravanje mnogobrojnih objekata vakufa (zadubina) Husrev-beg je u svoje tri vakufname

(jedna iz 1531. i dvije iz 1537. godine) uvakufio oko dvjesta duana u sarajevskoj ariji kao i
velike komplekse zemlje u okolini Jajca i ume u Tenju. Isto tako ostavio je i vakufe u Serezu,
oko 700.000 dirhema... Ove tri vakufname su pravni osnov organizovane sloene institucije
koja djeluje do danas.
Iz sredstava ovog vakufa u XVII stoljeu (preko 100 godina kasnije) je izgraena sahat-kula,
Moria han i muvekithana u dvoritu damije (1859) Skoro 350 godina kasnije, iz sredstava
Husrev-begova vakufa (zadubine) izgraena je u Sarajevu (1866.) i vakufska bolnica kao prva

bolnica u Bosni i Hercegovini, a evo skoro 500 godina kasnije i dananja zgrada biblioteke. U
narodu je ostala iva pria da je Husrev-beg, doavi na erijatski sud da potvrdi da svu svoju
imovinu ostavlja za izdravanje svojih zadubina, skinuo sa sebe odijelo. Tada je zamolio da
mu poklone odijelo i kuu dok je iv.
Gazi Husrev-begova damija - Sarai
Prvi kustos Zemaljskog muzeja u Sarajevu, iro Truhelka je zabiljeio: Ako se Sarajevu izdvoji
Begova-damija, onda nema Sarajeva.
Nikada niko nije podigao damiju, a da u njenom dvoritu ili blizini nije izgradio esmu ili adr-
van. Jedan od najljepih adrvana je izgraen u dvoritu Begove-damije ija je voda svojevre-
meno dovedena vodovodom dugim 6 km.
U istom dvoritu postoji i posebna abdesthana (mjesto za ritualno pranje prije molitve) sa
toplom vodom. Uz abdesthanu je 1859. godine, izgraena mala zgrada koja je dobila naziv
muvekkithana kao prostorija za onoga koji odreuje vrijeme.
Treba napomenuti da je Sarajevo ve u XV stoljeu imalo vodovodnu mreu. Samo su graani

Krakova i Praga u itavoj Evropi znali za moderni vodovod prije Sarajeva.
Damiju podie Gazi Husrev-beg (1530/31.), najvei i najznaajniji legator u historiji Sarajeva,
po ocu Hercegovac (Ferhat-beg iz Trebinja), a po majci (princeza Seldukija) carevi, unuk
sultana Bajazita II. Njen graditelj je bio Adem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza, u to vrijeme glavni
arhitekt Osmanskog carstva.
Stranci esto pitaju: Zato u damiji nema slika svetaca i kipova? Legendarni sarajevski turi-
stiki vodi, Ibrahim Zildo je odgovarao:
Muslimani vjeruju da svetost pripada samo Bogu (Allah). Ni Muhammed a.s. nije sve-
tac, on je boiji poslanik (Resul, Pejgamber a.s.) i ne dijeli svetost sa Bogom. Tako je i
sa svim poslanicima koji su djelovali prije Muhammeda a.s. Samo Allah (Bog) je vjean,
bez poetka i svretka i on je sva svetost.To je bio njegov odgovor zato u damijama
nema slika svetaca.
Monumentalni trijem damije sa etiri masivna stuba i pet kupola bogato je ukraen stalaktit-
nom dekoracijom sa dekorativnim epigrafskim natpisom na arapskom jeziku u est stihova;
zadnji (Ovo je) stjecite dobroinitelja, dom zahvalnih Bogu.
Brojana vrijednost slova daje godinu 937. tj. 1530/31. po dananjem kalendaru. Begova dza-
mija je remek djelo arhitekture osmanlijskog vremena.
Uz glavni ulaz sa desne strane nalazi se mahvil manja galerija prvenstveno namijenjena
mujezinu (pomona uloga pri molitvi), a sa lijeve strane nalazi se tzv. maksura, neznatno po-

vien prostor sa ogradom, ranije rezerviran za zvaninike nemuslimane, kada bi u sveanim
prilikama prisustvovali molitvi.
Podovi damije su bili bogato zastrti ilimima domaeg, a veinom orijentalnog porijekla. Neki
su veoma stari, a neki su pokloni vodeih drava pojedinih islamskih zemalja koji su ih po-
klanjali prilikom posjeta Sarajevu. Od kraja 2014. godine, damija je zastrta jednoobraznim
ilimom.
Pet puta dnevno sa damijske munare odjekuje glas mujezina koji vjernike poziva na namaz,
a taj se poziv ponavlja svakodnevno od 1530/31. godine, do danas.
Okolo damije i u samom haremu (dvoritu) nalaze se turbeta, adrvan i vrue esme, sahat
kula, muvekithana, imaret i musafirhana, te Hanikah i Kurumli medresa.
Sa istone strane damije nalaze se i dva turbeta (grobnice). Mauzoleji pradstavljaju klasinu
formu osmanskog turbeta zatvorenog tipa pod kupolom. Proporcije turbeta su dobro izbalansi-
rane sa suzdranim detaljima. U svakom turbetu je po jedan drveni sarkofag, pokriven ohom
sa izvezenim natpisima, sa turbanima koji odgovaraju rangu ukopanog. U veem turbetu je
grobnica Gazi Husrev- bega, slavnog graditelja damije.
U manjem turbetu je grobnica Dalmatinca, vojskovoe Murat-bega Tardia, islamiziranog ka-

tolika (Ivana Tardia). Zabiljeeno je da ga je posjeivao brat Juraj, sveenik (kanonik Kate-
drale u ibeniku).
Prema odredbama Gazi Husrev-begovih vakufnama Murat-beg je postavljen za prvog muteve-

liju vakufa. Prema istim odredbama izmeu Murat-begovih potomaka bira se mutevelija. Poro-
dica Muteveli u kojoj se upravljanje Gazi Husrev-begovim zadubinama prenosila sa koljena
na koljeno preko 450 godina, potie od ovog ovjeka.
Iz natpisa nad ulazima saznajemo da je Gazi Husrev-beg umro i ovdje sahranjen 1541. godine,
a Murat-beg 1545. godine.
U hladu drvea, usred dvorita damije stoji mramorni vodoskok namijenjen uzimanju abdesta
(ritualnom pranju) prije molitve. Natkriven je drvenim paviljonom sa osam vitkih stubova spo-
jenih lukovima.
Voda za adrvan je dovedena est kilometara dugim vodovodom pomou cijevi od drveta. Da-
nas se svi objekti damije napajaju vodom iz gradskog vodovoda. Zbog otrih zima i obaveze
ritualnog pranja u davna vremena su izgraene i vrue esme sa prostorom za zagrijavanje
to je specifikum Begove damije.
Prvobitni originalni adrvan je izgraen 1530. godine, a temeljito je obnovljen 1772. godine.
Zbog jakih sarajevskih zima adrvan je bio oteen pa je 1893. godine, izgraen novi od mra-
mora sa otoka Braa. Arhitektonski gledano ovaj adrvan je blizanac onome koji se nalazi

ispred Ulu damije u Bursi. Tada je adrvan prikljuen na moderni gradski vodovod. Na svih
osam potkrovnih polja krovne konstrukcije, razliitim stilovima arapskog pisma zapisan je isti
stih iz Kurana koji u prevodu glasi:
A iz vode smo stvorili sve to je ivo.
adrvan je nakon ratnih oteenja temeljito obnovljen 2002. godine. Ispred adrvana i damije
se nalazi veliki kapitel koji je nekada bio dio drugog stuba damijskih sofa desno od ulaza. Dav-
no prilikom opravke damije (1755) ovaj kapitel je ostao da lei u haremu damije i ponekad
slui kao ezanta, kamen sa kojega mujezin u posebnim prilikama ui ezan. U staro vrijeme
kamen se upotrebljavao kao etalon za arin (stara mjera za duinu) jer su stranice gornje
plohe priblino jednake duini arina (oko 72 cm).
Na zapadnoj strani izvan zidova damije 1529. godine, izgraeno je imare (besplatna kuhinja
za studente i sirotinju) i musafirhana (dananji restoran Aeroplan), konaite za putnike do tri
dana gostoprimstva.
Na zapadnoj strani damije, izvan zidova harema, jo 1529. godine, izgraen je i javni toalet
(Begove hale). Kanalizacioni odvodi su zidani od lomljenog kamena sa pravougaonim presje-
kom pokriveni kamenim ploama i svedeni u rijeku Miljacku.
Meu ovim zidovima je krajem XVI ili polovinom XVII stoljea dozidana i sahat kula. Dokument
iz 1697. godine, pokazuje da je sahat-kula obnovljena zbog oteenja u poaru kao ve posto-
jei stariji objekat.
Dananji satni mehanizam je nabavljen u Londonu 1875. godine, a sat odrava i podeava
zlatar (muvekkit) Mensur (Suno) Zlatar koji na osnovu zalaska sunca podeava brojanik na
sahat-kuli. Posljednju pozlatu kazaljki su 1950. godine, napravili profesori sarajevske kole
umjetnikih zanata. Kada nastane zalazak sunca ova sahat-kula pokazuje 12,oo sati.
U haremu Begove damije ukopani su poznati Bonjaci: Mehmed efendija Muteveli, rei-
su-l-ulema Mehmed Demaludin auevi, dugogodinji gradonaelnik Mustajbeg Fadilpai,
predsjednik JMO Mehmed Spaho, borac za vjersko-prosvjetnu autonomiju Ali-beg Firdus, pje-
snik, dr. Safvet-beg Baagi
Gazi Husrev-beg (1480-1541)
Mutevelija Gazi Husrev-begovog vakufa, Mustafa Vatrenjak, dipl.ing, je zapisao o najveem

vakifu u historiji grada sljedee:
Gazi Husrev-beg je roen 1480. godine u Serezu (Egejska Makedonija) gdje mu se otac nala-
zio kao sandak-beg, namjesnik. Otac mu, Ferhat-beg bio je rodom iz Trebinja, dok mu je maj-
ka bila turska princeza Selduka, kerka sultana Beyazida II , pa je Gazi Husrev-beg po ocu
porijeklom iz ovih krajeva, a po majci je vezan za osmansku sultansku familiju. U dubrovakom

arhivu iz 1483. godine zabiljeeno je kako Dubrovani u Trebinje alju darove Radivoju, bratu
carskog zeta, tada ve unaprijeenog u Ferhat-agu, visokog dvorskog slubenika na kojoj
dunosti je i poginuo.
Husrev-beg je jo kao malo dijete ostao bez oca koji je poginuo 1486. godine u bici kod Adene
kao jedan od vojskovoa Beyazida II borei se protiv egipatskog sultana Kaitbaja. Majka mu je
takoer rano umrla i pokopana je u zasebnom turbetu pokraj koga je kasnije podignuto i turbe
njenog oca sultana Beyazida II.
Husrev-beg je odrastao i odgojen na osmanskom dvoru, a svoje prvo zaduenje dobio je kao
diplomata. Dodijeljen je kao pratnja svome daidi careviu Mehmedu koji je 1503. godine po-
stavljen za krimskog namjesnika sa sjeditem u gradu Kefi.
Kao izaslanik carevia Mehmeda iao je na ruski dvor gdje je sa ruskim knezom, kako u svojoj
povijesti Bosne navodi Salih-ef Muvekit, sjedio za istom sofrom. Kako ve 1504. godine umire
carevi Mehmed, Husrev-beg je iz Kefe premjeten za beglerbega u pokrajinu Skenderiju sa
sjeditem u kodri. Viteku titulu gazija, odnosno heroj, koja se je davala istaknutim osman-
skim ratnicima i junacima zbog vojnikih uspjeha i hrabrosti, stekao je 1521. godine prije dola-
ska u Bosnu, zbog zasluga u osvajanju Beograda.
Gazi Husrev-begov dolazak na stolicu bosanskog sandak-bega se desio 1521. i uz dva kra-
a prekida tu je ostao sve do smrti 1541. godine. Njegovo stolovanje na ovoj funkciji donosi
Sarajevu brz uspon i napredak. On je linost koja sjedinjuje vrline talentovanog vojnika, ali i
graanina; emira, humaniste i graditelja. Ako se izuzmu vojni pohodi koje je poduzimao, Gazi
Husrev-beg je sav svoj ivot posvetio podizanju i urbanizaciji Sarajeva.
Pun plemenite ljubavi za ope dobro i napredak povjerenog mu naroda iz kojeg je i sam ni-
kao, on nesebino rtvuje svoje ogromno bogatstvo na izgradnju veleljepnih graevina razliite
namjene koje tadanje Sarajevo pretvaraju u najvei trgovaki, zanatski, kulturno-prosvjetni
i vojni centar na razmeu Istoka i Zapada. Svojim neimarskim poduhvatima stekao je Gazi
Husrev-beg neprocjenjive zasluge za razvitak grada Sarajeva, kulturni napredak muslimana i
razvoj materijalne kulture svih stanovnika ovih krajeva.
Za period od dvadeset godina, koliko je kao osmanlijski namjesnik upravljao Bosnom, Gazi
Husrev-beg je udario vrste temelje buduem, velikom Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Her-
cegovine koji uskoro, nakon njegove smrti, izrasta u tada najvei grad evropskog dijela tada-
nje Osmanske carevine sa oko 50.000 stanovnika.
Gazi Husrev-begovo djelo, gledano ne samo u vremenu kada ga je dizao i gradio, zaista je
impozantno, kako po svome obimu, tako, jo vie po svojoj namjeni. Gazijine zadubine i duh
koji je kroz njih strujao, davali su peat i impuls ovome gradu i ovim krajevima itava naredna
stoljea, pa i danas.
Tu je njegova damija, podignuta u slavu Onoga u ijoj je ljubavi ivio i radio; preko puta nje

podie svoju uvenu Medresu, koja je tada i dugo nakon toga po svome rangu bila jedinstvena
na Balkanu, a uporedo s tim osniva i svoju uvenu biblioteku, danas jednu od najbogatijih rizni-
ca orijentalnog pisanog blaga. Istovremeno, svuda po tadanjem Sarajevu, niu i mnoge druge
njegove ustanove i zadubine vjersko-prosvjetnog, socijalno-humanitarnog i sanitarno-utilitar-
nog karaktera. Veliki graditelj i dobrotvor ne zaboravlja ni vodu, pa izgrauje vodovod i dovodi
vodu sa izvora udaljenog sedam kilometara od Sarajeva i razvodi je u 40 javnih esama.
Gazi Husrev-beg je svjestan da je privreda srce i krvotok jednog grada i kraja. to to srce bude
jae udaralo i grad e bre cvasti i napredovati. Zato mu Gazija daje nove impulse. Podie
brojne duane u kojima stotine vjetih ruku kuju, iju, vezu i trguju. Sarajevo se time pretvara u
bunu trgovako-zanatsku konicu i uveno trite, u koje svakodnevno stiu bogate trgovake
karavane koje odnose i donose robu, sirovine i gotove proizvode.
Linost takvog formata i duha, kakva je bio Gazi Husrev-beg, nije mogla biti drugaija ni pre-
ma pripadnicima drugih vjera. Njegova tolerancija i irina najbolje se ogleda u doganjima
za vrijeme njegovog upravljanja. Stara pravoslavna crkva u Sarajevu, nekoliko stotina koraka
udaljena od njegove monumentalne damije, gradi se u njegovo vrijeme. U isto se vrijeme ob-
navljaju franjevaki samostani u Visokom i Fojnici, nadomak Sarajevu, a u sarajevskom kvartu
Latinluk, takoe u njegovo vrijeme, a u neposrednoj blizini njegove damije, postoji i katolika
bogomolja.
Znajui da bi njegove zasluge na bojnom polju sauvala samo historija i da je jedini trajni hajrat
(dobro djelo) ono to se ponavlja u budunosti, Husrev-beg je sva svoja nepokretna i pokretna
dobra uvakufio. Uvakufljenjem se ovjek svojom voljom odrie svoga imetka i zavjetava ga za
opu dobrobit i za sva vremena. Uvakufljenjem se imetak stavlja van svakog prometa koji ga
moe skrnaviti. Tako je Gazi Husrev-beg za izdravanje svojih hajrata uvakufio silan imetak u
Bosni i Rumeliji. Imetak u Bosni stekao je sam Husrev-beg, a onaj u Rumeliji je naslijedio od
oca Ferhat-bega. Potvrujui islamski princip preporuen od Muhammeda a.s., da je imetak
najbolje zavjetati tako da formira trajno dobro, Gazi Husrev-beg je, u svojoj vakufnami iz 1531.
godine izmeu ostalog napisao;
Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do sudnjega
dana zavrava.
Takvo je bilo staro Sarajevo iz kojeg se je razvila dananja prijestolnica Bosne i Hercegovine,
a kojem je Gazi Husrev-beg vrsto uspostavio i privredne i duhovne temelje koji su i danas
karakteristini za ovaj grad zapisao je mutevelija Mustafa Vatrenjak.
Stara pravoslavna crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila M.M. Baeskije 59.
Nije utvreno kada je tano nastala. Postoje pisani podaci iz 1539. godine, iz kojih se sa si-
gurnou moe tvrditi da je crkva u to vrijeme postojala. Postoje indicije da je na ovom mjestu
postojala ranokranska bazilika iz V stoljea n.e..
U popisu stanovnitva iz 1485. godine, govori se o sto hrianskih kua na prostoru Gornje

Varoi iz ega bi se moglo zakljuiti da je tu ve postojao hrianski sakralni objekat. Arhitek-
tura crkve kao i nain gradnje ikonostasa imaju tipoloke osobitosti sa pravoslavnim crkvama
graenim od XII do XIV stoljea, na ovim prostorima, to ukazuje na eventualne mogunosti
postojanja crkve iz tog doba, to e svakako biti predmet daljnjeg istraivanja, posebno zato
to je ovaj lokalitet nedovoljno istraen. U Sarajevu se prvi put 1516. godine, pominje jedan
pravoslavni svetenik (Aziz Hadihasanovi, Sarajevo istine i mitovi, 2001).
Dananji izgled crkva je dobila poetkom XVIII stoljea. S obzirom da je crkva ukopana ispod
tla visina crkve je znatno vea nego to to na prvi pogled izgleda. U unutranjosti crkve je etaa
namijenjena enama. Tu se nalaze vrijedne ikone majstora od XV do XVIII stoljea.
Muzejska zbirka sa oko 700 eksponata se smatra jednom od pet najveih zbirki ikona na svije-
tu. Posebnu vrijednost ima ikona Liturgija pravednih i paklene muke grenih autora Georgija
Klondzasa. Jedna od uvenih ikona je ikona Nikole Ricosa (raena 1490. godine) Deizis sa
praznicima i svetiteljima.
U zbirci su stari rukopisi, vezovi, odjea od zlatnog brokata, metalni i etnografski predmeti,
crkvene draperije, staro oruje, slike, knjige, rukopisi, kujundijski radovi, bogato ukraena
odijela za molitvu Tu je i Sarajevska Krmija iz 1307. godine, rukopis na koi koji je sauvan
od korica do korica. U muzeju se uvaju i mnoge potvrde koje su izdavali Sultani za vrijeme
turske vladavine. Zbirku starih ikona i muzej je osmislio Jeftan Despi 1889. godine, u prostoru
starih crkvenih daira-magaza.
Barokni zvonik je polovinom XX stoljea, zamijenjen zvonikom ravnih linija, djelo arhitekata A.
Deroka i D. Smiljania.
Legenda da je crkvu gradio brat Kraljevia Marka koji je bio turski vazal iz Makedonije jer je
utemeljiva Sarajeva, skopski krajinik Isa-beg iz tog kraja, nije utemeljena, samim tim to
pria nije niim potkrijepljena, a nije ni vrijeme pogodila. Marko Mrnjavevi (Kraljevi Marko:
1355-1395) je vremenom uzdignut u mitoloku figuru.
Isa-beg Ishakovi koji gradi nukleus dananjeg Sarajeva poetkom polovine XV stoljea, nije
mogao biti savremenik Kraljevi Marka, a tako ni njegovog brata. Vladavina Isa-bega Ishakovi-
a u Sarajevu je otprilike od 1454 1463 godine, kao skopskog krajinika.
Nakon osvajanja Bosne 1463. godine, prvi bosanski sandakbeg je bio Mehmed-beg Minetovi
(1463/64.), a drugi Isa-beg Ishakovi (1464/70.).
Katedrala Srca Isusova i trosmajerova ulica - Ferhadija
Mali trg ispred Katedrale je tradicionalno mjesto susreta mladih Sarajeva. Sarajevska katedrala
lii na katedralu Notre Dame u Dijonu (Francuska) i posveena je Presvetom Srcu Isusovu.

Crkva je djelo arhitekte Josipa Vancaa iz 1889. godine, a osniva je vrhbosanski nadbiskup
Josip tadler.
Zaslugom vrhbosanskog nadbiskupa tadlera izgraena je i Crkva svetog irila i Metoda,

Nadbiskupski dvor, Bogoslovija i dva sirotita. U Katedrali se nalazi grob i portret (rad Marina
Studina) nadbiskupa tadlera. Sarajevska katedrala je jedina katedralna crkva u Bosni i Her-
cegovini.
Na ulaznoj strani Katedrale nalaze se dva zvonika. U jednom je jedno zvono, a u drugom je
pet manjih zvona. Katedrala moe primiti 1.200 vjernika. Reljef Presvetog Trojstva u timpano-
ni portala oblikovao je zagrebaki kipar Dragan Morak, a vitrai na prozorima su izraeni po
nacrtima arh. Vancaa u Innsbrucku i Beu. Beki kipar Hausmann je izradio kip Srca Isusova
koji stoji na ulaznoj fasadi.
Na grbu Kantona Sarajevo nalazi se detalj sa rozete iznad vrata Katedrale koji je kombiniran
alkom sa vrata Svrzine kue. Zvjezdice na grbu simboliziraju opine Kantona Sarajevo. Kate-
dralu su prvobitno oslikali Josip Volini i Ivan Betic (Betizz) kao i Aleksandar Maksimilijan Seitz i
njegov sin Ludovik (Ludovic) koji su u akovu oslikali trosmajerovu katedralu (1875).
Na podijumu pred ulazom u Katedralu postavljen je kip pape Ivana Pavla II rad zagrebakog
kipara Hrvoja Urumovia, visok 2,92 m. Sa tog mjesta papa je 1997. godine, otpozdravljao
graanima Sarajeva.
Jedna od najljepih graevinskih cjelina u Sarajevu je trosmajerova ulica koja nosi taj naziv
od 1919. godine, po akovakom biskupu Josipu Juraju trosmajeru i vodi od Katedrale do
hotela Central. Prema urbanistikom planu tadanje austrougarske vlasti prostor izmeu Kate-
drale i hotela Central bio je zamiljen kao urbani nukleus grada Sarajeva. Na sjevernoj strani
ulice na mjestu dananje Katedrale je bio janjiarski odak (kasarna), a na junoj na mjestu
nekadanje Ajas-paine damije je dananji hotel Central.
Bonjaki institut Fondacija A. Zulfikarpai M.M. Baeskije 21.
Bonjaki institut je zadubina antifaiste i uesnika u partizanskom pokretu u Drugom svjet-

skom ratu, a potom politikog disidenta Adila Zulfikarpaia. Institut posjeduje biblioteku, arhiv,
grafiki centar, zbirku umjetnina, antikvarnicu i knjiaru kao i vlastitu izdavaku djelatnost.
U sklopu instituta je veliki kulturni spomenik Gazi Husrev-begov hamam (1537-39), posljednji
stari hamam koji je djelovao do 1916. godine.
Tragovi rimskih termi su pronaeni na Ilidi kraj Sarajeva ali i irom Bosne i Hercegovine.
Propau Rimskog Carstva propale su i tekovine visoke antike kulture koje je u tim vremeni-
ma sauvao samo Orijent. Samo u onom dijelu Evrope koji su zaposjeli islamski vladari posto-
jali su hamami (Pirinejski i Balkanski poluotoci).

Na tradiciji rimskih termi u Bosni i Hercegovini grade se javna kupatila hamami, kojih je ukupno
bilo oko 56, a po kuama hamamdici (kupatila). U Sarajevu je bilo sedam hamama. U tim vre-
menima grade se i prvi javni nunici. Prvi je izgraen 1526. godine, na Kovaima u Sarajevu,
a zbog obaveze redovnog pranja prije vjerskih obreda, pored svake damije gradila se i javna
esma. Propadanjem Osmanskog carstva nestajali su i hamami.
Za arhitektonsko rjeenje Bonjakog instituta, zgradu biblioteke i uspjenu restauraciju Gazi

Husrev-begovog hamama, koje predstavlja rijetko uspio spoj moderne i orijentalne arhitekture,
zasluni su arhitekti Hasan emalovi i Ahmet Kapidi koji su za ovaj objekat dobili estoa-
prilsku nagradu Grada Sarajeva za 2001. godinu u kategoriji Grupne nagrade.
Posredstvom zdanja hamama ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-be-
gov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i uenost doivljavali svoj osvit u
Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf, Adil-begov Institut, institucija koja e biti centar razvoja gra-
anske kulture i vrijednosti kod Bonjaka.
Mjesto prijemivo za drugo i drugaije, institucija koja istrauje prolost, ali i usmjerava budu-
nost.
Muzej Sarajeva - Muzej Jevreja Bosne i Hercegovine (Veliki hram) Velika avlija
bb.
Naseljavanje Jevreja na Balkan zapoinje jo za vrijeme grko-perzijskih ratova, nastavlja se

u rimsko doba, a posebno snaan talas doseljavanja sefardskih Jevreja pada pod kraj XV i
poetak XVI stoljea.
Sefardski Jevreji, nakon izgona iz panske postojbine 1492-96. godine, masovnije dolaze na
Balkan, a potom polovinom XVI stoljea, u Bosnu i Hercegovinu. Najvei centar na ovim pro-
storima im je bilo Sarajevo, gdje je bila sinagoga (1581) i sjedite rabina.
Jevreji su iz panije ponijeli kljueve svojih kua koji se i danas uvaju kao porodine vrijedno-
sti. U panskom gradu Toledu, u muzej kui mistinog slikara El Grecoa, izloena je arhiva, iz
koje je vidljivo da je slikar redovno plaao kiriju nekom Altarcu u Sarajevu iako mu je kua bila
poklonjena od vlasti Toleda.
Poseban znaaj za kulturu Jevreja predstavlja Sarajevska Hagada koju je ispisao krasnopi-
som i bogato iluminirao, na preraenoj tankoj koi, nepoznati autor oko 1350. godine, u pa-
niji. U Hagadi se nalaze molitve, anegdote, psalme, himne, a u sreditu je kazivanje o izlasku
i osloboenju Jevreja iz egipatskog ropstva. Original Hagade se uva u Zemaljskom muzeju.
Najljepi izlobeni prostor na Zapadnom Balkanu nalazi se u najstarijoj sinagogi u Bosni i

Hercegovini, Velikom hramu (1581), u kojem je prikazan veliki civilizacijski doprinos Jevreja
razvoju Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Prvu jevrejsku mahalu u ariji je osnovao bosanski namjesnik Sijavu-paa, pa je po njemu

prozvana Sijavu-paine daire. On ju je poklonio Jevrejima da tu stanuju. Kompleks je sadra-
vao veliki kameni han za stanovanje, pojedinane kue i sefardski hram okruen zidom. Jevreji
su mahalu nazivali Korti (Cortes skupina), a ostali graani Velika avlija.
Vrata Kortia se nisu nikad zakljuavala. Sefardski hram podignut u Velikoj avliji Jevreji su
nazivali Il Kal Grande (Veliki hram). Il Kal Grande pali Eugen Savojski (1697) i odvodi mnoge
Jevreje u ropstvo, a hram gori i 1879. godine.
Sedamdesetih godina XIX stoljea, sarajevski Jevreji sefardi podiu u neposrednoj blizini Veli-
kog hrama novu sinagogu poznatu kao Novi hram kao i manju bogomolju na Mejtau.
U vremenu Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu doseljava vei broj Jevreja iz Njemake i

Istone Evrope poznatih pod imenom Akenazi (Ekenazi) koji na lijevoj obali Miljacke 1902.
godine, podiu hram po projektu arhitekte Karla Parika.
Izmeu dva svjetska rata u Sarajevu (1926/30) sarajevski Sefardi grade jedan od najveih
hramova u Evropi Templ (danas BKC) po projektu zagrebakog arhitekte Rudolfa Lubinskog.
Najtei period je bio u vremenu Drugog svjetskog rata kada su u Veliki hram zatvarani Jevreji,
da bi potom sluio kao skladite.
Polumilenijska tradicija zajednikog ivota razliitih vjerskih zajednica u Sarajevu, ranjena je
faistikim pogromom (1941-45) u Drugom svjetskom ratu, kada je mueno pa ubijeno ili stra-
dalo u faistikim kazamatima preko 11.500 graana Sarajeva, od toga veim dijelom graana
jevrejske nacionalnosti.
Knjiga stradanja smjetena je na galeriji muzeja sa popisom 6.000 imena sarajevskih Jevreja,
rtava faistikog terora i 6.000 imena stradalih u drugim krajevima Bosne i Hercegovine. Tako
je nestala velika jevrejska zajednica u Sarajevu.
Hram je rekonstruiran 1957. godine, kada je postao Muzej Jevreja. Nakon opsade Sarajeva u
posljednjem ratu Hram je ponovo saniran, a obnovljena je i stara postavka. Veoma vaan po-
datak je da Jevreji u Sarajevu i drugim gradovima u BiH, nikada nisu ivjeli u posebnim getima
(odvojenim kvartovima).
Sarajevsko Staro jevrejsko groblje je jedinstveno u svijetu po neuobiajeno oblikovanim spo-

menicima i drugo je po veliini i vanosti u Evropi, poslije groblja u Pragu.
Prvu apoteku u Sarajevu je izgradio i uvakufio sandak-beg Junuz-beg (1514/15.). Ipak su pre-
tee savremenih farmaceuta bili atari. U Sarajevu se u XVI stoljeu spominje atarska arija.
Atarski duani-apoteke su bili puni ljekovitog bilja u posudama i kutijama sa natpisima na he-
brejskom, turskom i bosanskom jeziku. Najstariji sauvani atarski duan je apoteka porodice

Papo, stara oko 350 godina i nalazi se u Muzeju Jevreja u Sarajevu.
Tradicija zajednikog ivota je jo tee ranjena agresijom susjednih zemalja i faistikim pro-
jektom raseljavanja etnikih zajednica u posljednjem ratu (1992-95), na kraju XX stoljea, kada
je od neselektivnog bombardovanja i pucanja po gradu i na linijama opsade, ubijeno 11.541
Sarajlija, svih nacionalnosti.
Velika nematerijalna batina Jevreja u Bosni i Hercegovini i Sarajevu bie sauvana u doku-
mentima historiara, lingvista, muzikologa i folklorista.
Povratak Jevreja u Sarajevo, kao i drugih naroda, tee sporo. Obnovljen je Stari hram (koji
ponovo djeluje kao sinagoga), Akenaska sinagoga i kapela na starom Jevrejskom groblju.
Umjetnika galerija Bosne i Hercegovine Zelenih beretki 8.
To je najvea, najbogatija i najznaajnija institucija kulture u Bosni i Hercegovini koja se bavi

likovnim kulturnim nasljeem kao i savremenom likovnom scenom. Umjetnika galerija Bosne
i Hercegovine je osnovana 1946. godine, a u ovoj zgradi djeluje kao muzej od 1953. godine.
Objekat je prvobitno izgraen za potrebe trgovake kue Jeue i Mojse D. Salom (1912), rad
arh. Karla Parika (Karl Paik). U Umjetnikoj galeriji se nalazi pet zbirki i to: Zbirka bosan-
skohercegovake umjetnosti; Zbirka ikona; Zbirka Hodler (zbirka slavnog vicarskog slikara
Ferdinanda Hodlera koja sadri crtee, skice i slike na platnu); Zbirka meunarodne umjetnosti
i Zbirka fotografija.
Ferdinand Hodler (1853-1918) je roen u Bernu, ali je u enevi zapoeo svoju slikarsku kari-
jeru gdje je i umro. Njegov sin Hector Hodler je osnovao (1908) Svjetsku Esperanto udrugu.
Njegove slike prikazuju likove u svakodnevnim djelatnostima. Hodlerova uvena slika drvosje-
e nalazi se na poleini vicarske novanice od 50 franaka. Hodler je imao velikog uticaja na
bosanskohercegovakog slikara Gabrijela Jurkia ali i na cijeli niz hrvatskih umjetnika meu
kojima Ivana Metrovia, Ljubu Babia i posebno Jozu Kljakovia. Nakon smrti velikih kolekci-
onara Jeanne Charles Cerani (najvei model slavnog evropskog slikara Ferdinanda Hodlera) i
Mehmeda iia, iz ugledne mostarske porodice, kolekciju od 224 slike i crtea (veina radovi
slikara Ferdinanda Hodlera) dolazi naslijeem do Emine Korkut od koje kolekciju 1966. godine,
otkupljuje Zavod za zatitu kulturnog naslijea iz Sarajeva, da bi je 1983. godine, Zavod po-
klonio Umjetnikoj galeriji Bosne i Hercegovine gdje se i danas nalazi. Naalost, u posljednjem
ratu su nestale dvije vrijedne slike iz kolekcije Hodler uz jo 41 ikonu i tri iluminirana rukopisa.
Pored kolekcija, tu je i specijalizirana biblioteka sa preko 10.000 naslova, dokumentacija, ar-

hiva kao i fotodokumentacija iz domena likovnih umjetnosti. Kolekcije sadre preko 6.000 je-
dinica (slike, skulpture, crtei, grafike, instalacije, audio i video radovi... od kraja XV pa do XXI
stoljea).

Muzej knjievnosti i pozorine umjetnosti Sime Milutinovia 7.
Ovo je rijetka kulturna institucija u Evropi koja se istovremeno bavi uvanjem i prezentiranjem
grae iz dvije velike oblasti knjievnosti i pozorine umjetnosti.
Kua u kojoj je smjeten muzej je stara srpska kua iz XVIII stoljea, koju je projektirao atrhi-
tekta Max Knopfmacher i predstavlja spomenik kulture prve kategorije. Kua je prvobitno bila u
vlasnitvu porodice Skari, a potom porodice Despi.
Muzej knjievnosti Bosne i Hercegovine poinje da djeluje u ovoj kui 1961. godine, a od 1969.
godine, poinje izuavati i pozorinu umjetnost. Od 1992. godine, Muzej otvara vlastiti izlobe-
ni prostor koji se naziva galerija Mak.
U Muzeju knjievnosti i pozorine umjetnosti se uva oko 20.000 dokumenata i oko 100 pozo-
rinih i knjievnih zbirki.
Muzej Sarajeva - Muzej Svrzina kua Glodina 8.
Posebno planirajte vrijeme da uz obilazak ovog muzeja popijete kafu ili aj u kahve-odaku
kue.
Svrzina kua je sjajni primjer kulture ivljenja bonjakog bogatijeg dijela stanovnitva i bo-
njake arhitekture iz 18-tog stoljea. Vlasnici su kuu prodali 1952. godine, Muzeju grada Sa-
rajeva.
itav kompleks je nastajao tokom 18-tog stoljea osim prizemne kue u enskoj avliji koja je
zavrena 1832. godine. Osnovano se pretpostavlja da je kua na ovom mjestu postojala i prije
velikog poara iz 1697. godine, po ostacima ranije kue u dijelovima temelja. Kuu je izgradila
porodica Gloo, a kasnije je enidbenim ugovorom dola u posjed takoe imune porodice
Svrzo.
Ovaj kraj se zove uria brijeg i u to vrijeme je smatran elitnim dijelom grada. Jahja-paa,
bosanski sandakbeg, 1482/3. godine, podie damiju koja je izgorjela kada je grad Sarajevo
zapalio Eugen Savojski (1697). Salih-aga uri gradi dvor i obnavlja damiju koja se od tada
zove uria damija, a okolna mahala (kvart) uria brijeg.
Relativno ouvane karakteristike starih mahala (kvartova) iz tog vremena su kompleksi kua
na lijevoj obali Miljacke oko Brdo-damije, Nadmlini iza stare Vijenice, Alifakovac nasuprot
Vijenice kao i kompleksi kua sjeverno od Baarije ukljuujui Vratnik.
Svrzina kua, kao i ostale kue, se dijelila na muki, gostinski dio (selamluk) i enski intimni dio
(haremluk-harem). Sarajevo je jedna od tri evropske metropole sa najstarijim vodovodom (uz
Krakov i Prag), tako da je i Svrzina kua od starina imala tekuu vodu.

Jedan od vlasnika kue, Munib ef. Gloo je izgradio Sedreniki vodovod, a jedan krak tog
vodovoda je proveo do svoje kue. Imati tekuu vodu u vlastitoj kui, u tim vremenima, je ipak
bila privilegija samo bogatijih graana. Ostali graani su se snabdijevali vodom iz esmi koje
su se nalazile uz svaku damiju ili na trgovima.
Sve stambene prostorije su u principu bile opremljene musanderima (ugraenim ormarima)

meu kojima je bila uklopljena banjica (malo kupatilo) i dugake seije (sofe) za sjedenje.
Stropovi su bili drveni i obino ukraeni drvorezom, a podovi su bili zastrti ilimima. U avlijama
(dvoritima kua) ene su sadile rue, voke i ljekovito bilje, a ispod avlija su bili podrumi u
kojima se uvala hrana. U evropskim predobama pojam harem (enski dio kue) se vee za
poligamiju.
Sarajlija prof. Demal eli bez komentara citira njemakog putopisca Rennera sa kraja 19-tog
stoljea koji je piui o bosanskim muslimanima zapisao:
Njima zakon dozvoljava do etiri ene. Ali je prava rijetkost nai nekoga i sa dvije; njima
kao i nama jedna ena je dosta i previe.
Muzej Sarajeva - Despia kua Despia 2.
Stambena kultura srpskog graanskog trgovakog stalea od 1780. godine, do poetka XX

stoljea, prikazana je u kui sarajevske porodice Despi. Vlasnici su kuu poklonili gradu Sa-
rajevu 1969. godine, pod uvjetom da ima muzejsku namjenu.
Zabiljeeno je da se, u drugoj polovini XIX stoljea, najivlja kuna pozorina djelatnost od-
vijala u velikoj sobi ove kue. Velika soba je mogla da primi oko stotinu posjetilaca koji su
sjedili na minderlucima. Zbog velikog interesovanja morale su se tampati pozivnice.
Milenijska tradicija bosanske i dubrovake vlastele i trgovaca je bila skromnost koja je u sred-
njem vijeku bila ureena ak i zakonima o skromnosti. Namjetaj u kuama je bio skroman, a
bogatija kua je podove zastirala ilimima umjesto ponjavama.
Razlike u opremanju kua su bile samo u detaljima. U kuama pravoslavaca je visila na zidu
ikona i kandilo, a presvlake na seijama su bile uglavnom tamno crvene boje. U muslimanskim
kuama presvlake na seijama su bile raznih boja.
Odjea gradskog stanovnitva bez obzira na vjeroispovijest je bila ukraena ili postavljena
krznom, tako da je bila velika potranja za krznom. Krznarskim (urijskim) zanatom su se
uglavnom bavili pravoslavci tako da su oni bili meu najimunijim zanatlijama u Sarajevu.
Svoje proizvode su prodavali po Carigradu ali i Beu, Lajpcigu, Trstu... odakle su donosili robu
u Sarajevo koje nije bilo na tritu.
Oko 1760. godine, iz okoline Gacka u Sarajevo dolazi mladi Risto Slijepevi koji, nakon to
je izuio urijski zanat, kupuje kuu u Latinluku i eni se sarajevskom djevojkom Despom.

Njegovi sinovi su po tadanjim obiajima nosili prezime Ristii ali su koristili i majino ime pa
su se nazivali Despii. Njihovi potomci su usvojili ime Despii. Despii kao uspjene urije su
imali vie kua i magaza, a zabiljeeno je da su imali i po 20 radnika.
Meu svim Despiima najpoznatiji je Hadi Makso Despi koji se rodio u vrijeme Osmanskog
carstva, ivio i radio u vremenu Austrougarske monarhije, a umro u Kraljevini Jugoslaviji. Kao
ugledan i estit graanin u vrijeme Osmanske carevine je ak u dva mandata bio gradski ha-
znadar (blagajnik) to do tada niko nije bio.
Hadi Makso Despi, iako veoma bogati trgovac, je za ivota propagirao tradiciju skromnosti.
Zabiljeeno je da je za ivota naruio mrtvaki koveg od grubog, neobojenog drveta da se
vidi da smo u smrti svi jednaki i da tamo niko nita ne nosi. Interesantan je i njegov testament
koji je u cjelini izloen u predvorju kue.
Kue i kultura stanovanja hrianskog i jevrejskog dijela stanovnitva nije se bitnije razlikovala
od bonjake, o emu ima dosta sauvanih dokumenata.
Muzej Sarajeva - Muzej Sarajevo 1878-1918 Zelenih beretki bb.
Mali muzej velikog vremena u kojem je u Sarajevu i Bosni i Hercegovini tota bilo prvo na
Balkanu pa ak i u svijetu.
Nova arhitektura Monarhije zanemarila je zateene ambijentalno-arhitektonske vrijednosti Sa-

rajeva, ta vie, odnosila se kritiki prema njima. Tek kasnije arhitekti i ininjeri koji su stekli
struna zvanja na visokim tehnikim kolama u Evropi, projektirali su sa sluhom za nove poja-
ve uz ambicije da stvore bosanski stil u arhitekturi. Tako je u arhitekturi inaugurisan tzv. maurski
slog, prenesen iz sjevernoafrikih islamskih zemalja.
Grad Sarajevo je krajem XIX i poetkom XX stoljea bio jedan od najmodernijih gradova svoga
vremena. Sve to je graeno u tim vremenima bilo je raeno po najviim standardima koji su
tada vaili u svijetu. Palate koje su u tom vremenu imale vodovod, elektrinu rasvjetu, kanali-
zaciju, parket na podovima sa oslikanim zidovima smatrane su veoma savremenim. Pojavljuje
se pokretni namjetaj iz dijelova tako da se u gradu stvara veoma karakteristina kombinacija
orijentalne i zapadne kulture stanovanja.
Prvi konjski tramvaj (1884/5), a potom prvi elektrini tramvaj (1895), elektrino osvjetljenje ulica
prije mnogih metropola Evrope (1895), prva damija osvjetljena elektrinom energijom u cije-
lom islamskom svijetu - Begova damija u Sarajevu (1898), graene su i osnivane zdravstve-
ne, dravne, kulturne i naune institucije kao to su: Muzejsko drutvo i Institut za istraivanje
Balkana (1884), Statistiki departman (1894), Meteoroloke stanice (1879), Geoloki zavod
(1898), Zemaljska bolnica (1894), prva visinska meteoroloka stanica na Balkanu, a druga u
Evropi (Bjelanica 1894), tamparije i izdavatvo, izgradnja eljeznice, pote, razvoj industrije
i saobraaja...

Pred Prvi svjetski rat i u toku rata Bosna i Hercegovina raspolae sa jedinstvenom, dobro raz-
granatom i opremljenom mreom uzanog kolosijeka u duini od 1.611 km, koja je u evropskim
razmjerama predstavljala uzor za uzane pruge, te je kao takva i tretirana u tehnikoj literaturi
toga vremena.
Nastaju i razna udruenja, pjevaka drutva, kulturno-prosvjetna drutva...
Sjajni razvoj grada okonan je atentatom na Austro-Ugarskog prestolonasljednika Ferdinanda i

suprugu Sofiju, koji se zbio 28. juna 1914. godine, u Sarajevu, tano na mjestu ulaza u dana-
nji muzej. Atentat u Sarajevu je bio povod za poetak Prvog svjetskog rata i poetak krvavog
raspada Austro-Ugarske monarhije.
Pri dolasku sveane povorke u Gradsku vijenicu na otvoreni prestolonasljednikov automobil,

tipografski radnik Nedeljko abrinovi je bacio bombu koja se skotrljala na cestu i ranila jednog
oficira iz pratnje. U povratku iz Vijenice na zaokretu kod dananjeg mosta Latinska uprija
Gavrilo Princip puca iz revolvera i ubija njegovu suprugu Sofiju, a drugim hicem ubija i presto-
lonasljednika Ferdinanda.
Atentatori, pripadnici organizacije Ujedinjenje ili smrt (Crna ruka), su bili mladi ljudi iz Bosne i
Hercegovine koji su zagovarali politiku borbu nasilnim sredstvima, a obuavani su i naoruani
u susjednoj Srbiji.
Atentatori su na suenju tvrdili da oficiri iz zvaninih krugova Srbije nisu znali za atentat. Na
suenju je Princip izjavio da mu je ujedinjenje Jugoslovena uvijek lebdilo pred oima. Socijalne
teme su rijetko pominjane. Na suenju sarajevskim atentatorima se nalo 25 optuenih. Na
smrtnu kaznu osuena su tri uesnika, a ostali na kazne od 3 do 20 godina. Glavni atentatori
(Princip, abrinovi i Grabe) kao maloljetnici su osueni na 20 godina. Devet optuenih je
osloboeno.
Muhamed Mehmedbai je izbjegao suenje u Sarajevu, ali je 1917. godine, u tzv. solunskom
procesu Dragutinu Dimitrijeviu Apisu i Crnoj ruci (tajna vojna organizacija) osuen na 15
godina robije. Od tog vremena navedene organizacije urotnika se nazivaju zajednikim ime-
nom Mlada Bosna. Tajne omladinske organizacije su otkrivene irom Bosne i Hercegovine,
Dalmaciji i Sloveniji.
Grupe urotnika kojima je sueno po drugim gradovima Bosne i Hercegovine bile su jo vie iz-
mjeane po narodnosti. U haremu Alipaine damije u Sarajevu i danas stoji turbe sa grobovi-
ma Avde Sumbula i Behdeta Mutevelia koji su (1915.) umrli u kazamatu u Aradu (Rumunija).
Nakon Prvog svjetskog rata pojedini uesnici Sarajevskog atentata su proglaeni Vidovdan-
skim herojima od strane Kraljevine SHS i njihovi posmrtni ostaci su preneseni u Sarajevo,
gdje su nakon dovrenja kapele (1939.) sahranjeni u zajednikoj grobnici. Kapela sv. Arhan-
ela se nalazi na Starom srpsko-pravoslavnom groblju sv. Mihajla na Koevu. Istovremeno

sruen je spomenik rtvama atentata Ferdinandu i Sofiji (Franz Ferdinand i Sophie von Hohen-
berg) podignut na desnoj strani Latinske uprije!?
Zato je ubijen prestolonasljednik Ferdinand i kakva je bila uloga Rusije, susjedne Srbije i
drugih evropskih sila (Velike Britanije) u organiziranju Sarajevskog atentata, bie poznato tek
nakon to bude napisana zajednika historija naroda Evrope.
Muzej Alija Izetbegovi - Kovai
Nakon pustoenja i paljenja Sarajeva od strane princa Eugena Savojskog (1697) bedemi gra-
da su temeljito obnavljani. Izgraene su tri kapi-kule i pet tabija.
Smjetaj muzeja, koji je posveen prvom predsjedniku Predsjednitva nezavisne drave Bo-
sne i Hercegovine, u dvije stare odbrambene kule (kapije grada, Ploa i irokac) povezane
odbrambenim zidom simbolizira odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine u posljednjem ratu
(1992-95). Zbirka muzeja u kuli Ploa su djela Alije Izetbegovia, lini predmeti, najznaajnije
nagrade i priznanja, a prikazan je i ivot kao obinog ovjeka i dravnika.
Muzejska postavka u drugoj kuli (irokac) posveena je Aliji Izetbegoviu kao predsjedniku
Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine koje je bilo (Predsjednitvo BiH) vrhovni ko-
mandant Armije Bosne i Hercegovine.
Moria han i Kua sevdaha - Sarai 77 i daire
U Sarajevu je 1878. godine bilo 50 hanova (srednjovjekovnih prenoita). Prvi je izgraen

Kolobara han (1462), a potom ostali. Moria han je po svojoj veliini i ouvanosti posebno zna-
ajan. Izgraen je u XVI stoljeu (1551), iz sredstava Gazi Husrev-begova vakufa (zadubine).
Ime je dobio po Moriima, zakupcima hana. Unutranje dvorite opasuju magaze i tale, a na
katu hodnik od kaldrme i nanizane sobe.
Naziv han i karavan-saraj su Turci (Osmanlije) preuzeli iz perzijskog jezika i donijeli ih u nae
krajeve. Han je zgrada za konaenje putnika, a to isto je i karavan-saraj (karavan i saraj dvor).
Razlika izmeu hana i karavan-saraja je u tome to je putnik u hanu plaao konak i zimi ogrjev,
dok je konak u karavan-saraju bio besplatan, a za hranu i ogrjev se morao brinuti sam putnik
Prema tome han je koristonosni objekat, a karavan-saraj je humanitarna ustanova.
Hanovi koji su podizani uz puteve sluili su za krai ili dui boravak (konaenje, nevrijeme, bo-
lest). Trgovaki hanovi su podizani u veim trgovakim centrima i u njima su trgovci boravili
vie dana, mjeseci pa i godina, a sezonski hanovi su sluili za lijeenje ili teferie (zabave).
Bilo je hanova za gospodu, srednji stale i za seljake.

Uz puteve, u naseljima i selima podizane su dobrotvorne ustanove koje su se zvale musafirha-
ne. U njima je putnik mogao konaiti, dobiti hranu za sebe i konja i to potpuno besplatno. Prvu
poznatu musafirhanu je osnovao Gazi Isabeg Ishakovi 1462. godine, u Sarajevu. Od poetka
XVI stoljea musafirhane djeluju i u franjevakim samostanima i pravoslavnim crkvama irom
Bosne i Hercegovine.
Sarajevo dobiva prvi moderni hotel (Evropa 1882) na Zapadnom Balkanu, prije hotela na Ja-
dranskoj obali. U bati dananjeg hotela Europa vidljivi su ostaci starog Tali-hana (zadubina
Gazi Husrev-begova) koji je izgorio u poaru 1879. godine.
Trgovaka roba je uvana u magazama i dairama (bilo ih je pet, sauvane su tri). U starim
dubrovakim dairama (magazama) na Baariji, danas djeluje Kua sevdaha koja afirmira i
uva od zaborava staru gradsku bosansko-hercegovaku pjesmu sevdalinku.
Saborna srpsko-pravoslavna crkva Presvete Bogorodice Zelenih beretki 1.
Crkva je je izgraena pred kraj Osmanske uprave 1868. godine, i posveena je Presvetoj Bo-
gorodici. Priloge za gradnju su dali ruski Carski dom, sultan Abdul Aziz (500 dukata) i bosanski
vezir erif Topal Osman paa.
Crkvu je gradio Makedonac Andrija Damjanov (koji je gradio i vojnu kasarnu, za ta je odlikovan
od sultana Abdul Aziza) u neobaroknom stilu sa elementima srpsko-vizantijskog graditeljstva.
Uz crkvu je i zgrada Mitropolije, djelo arh. Rudolfa Teniesa (1899).
Zabiljeeno je da je, kada je ponestalo novca za gradnju, bogati sarajevski trgovac Jeftanovi
sazvao narodni zbor i zatraio pomo. Narod je poeo davati priloge, a ene su skidale nakit
sa sebe. Kada je to vidio Jeftanovi je zavikao:
Hajde ljudi! Koliko god vi darujete ja dajem treinu pa da crkvu zavrimo. Nastalo je
nadmetanje i sredstva za gradnju su prikupljena.
Crkva je graena 9 godina, a ast da prvi potegne ue na crkvenom zvonu pripala je To-
pal-Osman pai koji je osim donacije i na druge naine pomogao gradnju i posveenje ove cr-
kve. Arhimandrit Sava Kostanovi je iz Rusije donio ikone za ikonostas (1873) koje se i danas
nalaze u crkvi. Oltar, kao i prostor ispred njega je uzdignut u odnosu na ostatak crkve za tri ste-
penika. Unutranji zidovi, lukovi i svodovi su ukraeni ornamentalnom slikanom dekoracijom.
Kultna mjesta: Jediler turbe, crkva sv. Ante i Stara pravoslavna crkva
Tri lokaliteta u starom dijelu Sarajeva: Islamsko Turbe sedam brae (Jediler turbe), Katoliku
crkvu svetog Ante Padovanskog i Staru pravoslavnu crkvu na Baariji, posjeuju ljudi bez
obzira na njihovu vjersku pripadnost i to je vjerovatno jedinstven obiaj u svijetu.

Jediler (turski yediler sedmorica njih) turbe (mauzolej - natkrivena grobnica) grobnice nevino
stradalih ljudi, nalazi se u dvoritu okadi hadi Sulejmanove damije koju Sarajlije smatraju
kultnim mjestom. Ova damija je poznata i kao damija za Beglukom ili Jediler damija i izgra-
ena je davne 1538. godine.
Obilazak Turbeta sedam brae uz obiaj davanja priloga, sa eljom za sreu i zdravlje najbli-
ih, simbolizira vjerovanje Sarajlija u dobre ljude evlije.
Jediler turbe u narodu poznato kao Turbe sedam brae i Jediler tekija su formirani postepeno.
U poetku je to bila samo prostorija za uvara Jediler turbeta. Legenda kae da je tu sahranjen
neki ejh koji je doao sa sultanom Fatihom. Kasnije su tu sahranjena dva dervia osumnjiena
za krau novca i nevino pogubljena, a zatim i etiri kapetana koje je Mustafa paa Dalbatan
dao pogubiti jer nisu pravovremeno obavijestili o dolasku vojske princa Eugena Savojskog
1697. godine. Tako je nastalo Turbe sedam brae.
Turbe su ozidali 1815. godine, po nareenju Sulejman pae Skopljaka jer se govorilo da se nad
mezarima via svjetlost (lua) pa je svijet grobove prethodno ogradio daskom i pokrio imlom.
Narodno vjerovanje kae da, ako neko od srca moli za neto realno kao to je lino ili tue
zdravlje pa i porodica, treba ii jednim putem do sedam brae, ubaciti iste novie na pro-
zore poevi od vrata i pri tom zaeljeti elju i prouiti molitvu, nije vano koje vjere, bitno da
je od srca. Potom treba otii drugim putem i utjeti, a prvo to uje od prolaznika tumaiti kao
odgovor na elju.
Tradicija podrazumijeva i obiaj davanja priloga u oblinjoj katolikoj crkvi sv. Ante i Staroj pra-
voslavnoj crkvi na Baariji.
U Crkvi sv. Ante na Bistriku treba dati prilog i upaliti svijeu i zamoliti za pomo. Uz to valja
izgovoriti molitvu, bilo koju molilac zna, samo da je iz srca. Franjevci su u Bosni i Hercegovini
prisutni u kontinuitetu preko 700 godina. Franjevci uvaju staru Ahdnamu (povelju) sultana
Mehmeda II iz 1463. godine, kojom je stavio pod svoju zatitu bosanske franjevce i koja se
potovala preko 400 godina osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini. Zbog svog sadraja povelja
se smatra preteom evropske povelje o ljudskim pravima.
Samostan je sagraen 1894. godine, (arh. Panek), a crkva 1912. godine, (arh. Vanca) u neo-
romanikom stilu. Samostan posjeduje veliki broj starih rukopisa, knjiga, umjetnikih slika, ru-
kotvorina, crkvenih predmeta velikog znaaja. Vitrai na prozorima su umjetniko djelo slikara
Ive Dulia. Kao i drugi sakralni objekti u gradu, crkva i samostan su u posljednjem ratu teko
oteeni i nakon rata obnovljeni.
U Staroj pravoslavnoj crkvi na Baariji treba dati prilog i zamoliti za pomo na nain koji
molilac zna. Najee elje su za zdravlje drugih i djece, odgoj, uenje i slino. U nekim slu-
ajevima ene koje ele imati dijete ili imaju veih problema sa djecom dodirnu stol na kojem
se nalazi koveg sa neunitivim tijelom djeteta. Ljudi vjeruju da dio snage kojom bog uva ovo

djeije tijelo od unitenja prelazi i na njih i prati ih do rjeenja njihovog problema.
Takvoj tradiciji davanja priloga iz starih vremena svakako je pogodovala pojava islama, koji
priznaje prethodne boije poslanike i monoteistike religije za koje smatra da vuku isti korijen
iz boije objave.
Tradicionalni nain davanja priloga, koji se zadrao do dan danas, simbolizira jedinstveno po-
tovanje stanovnika Sarajeva prema drugim konfesijama ali i ukazuje potovanje prema kom-
iji, a to je neto to je jedinstveno u svjetskim okvirima.
Kua zanata M.M. Baeskije 55.
Zanat je rije arapskog porijekla (ar. zanaat - vjetina, znanje) koja obiljeava privrednu djelat-
nost jedne ili vie osoba koje runo izrauju odreeni proizvod za trite.
Zanati, naalost, svakodnevno neumitno nestaju. Obrada eljeza se na teritoriji dananje Bo-
sne i Hercegovine odrala u kontinuitetu preko dvije hiljade godina. Austro-Ugarski geolog dr.
Fridrich Katzer je krajem XIX stoljea, zabiljeio da su vareki proizvodi svojom kvalitetom
biser gvozdenog obrta u Evropi.
Kroz selo Gornje Oevije kod Varea protie rjeica Oevija, gdje i danas egzistiraju tri aktivne
srednjovjekovne kovanice (od predratnih deset) koje vode tri kovaa oenjena za tri sestre.
U njima se i danas izrauju potkovice za konje i volove, motike, lopate i krampovi, raonice,
ralice, saevi, sjekire, zvona, brave i drugi upotrebni predmeti. eljezni majdani u selu Oevije
su muzej na otvorenom, koji su zadrali stari nain proizvodnje iz XIV ili poetka XV stoljea.
Dr. Smail Tihi, u eseju Spomenici tehnike u Bosni i Hercegovini Problemi uvanja i prezen-
tacija kae: Proizvodnja eljeza u Bosni i Hercegovini od prahistorije, antike i srednjeg vijeka
pa sve do dananjih dana je jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti. Kada je u Vareu 1891.
godine, potpaljena prva visoka pe, koja je za sedam dana istopila vie rude nego sve tadanje
duhaonice vareke okoline zajedno, zapoelo je odumiranje tradicionalne proizvodnje gvoa.
Spasavanje nacionalne kulturne batine, predmeta alata i drugih proizvodnih orua iz starih
vremena, osim Zavoda za zatitu spomenika kulture, nikoga jo uvijek ne interesira.
Kako u vremenu industrijske globalizacije i komercijalizacije sauvati i prezentirati stare zanate
i openito nematerijalnu kulturnu batinu?
Kanton Sarajevo je popisao stare i tradicionalne zanate (71 djelatnost) koji, naalost, neumitno
odumiru. Oigledno je da lokalne zajednice, pa i Kanton Sarajevo, same ne mogu obezbijediti
dotacije iz budeta za ouvanje ovih zanata i da se moraju traiti dodatni resursi.
Skuptina Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu - UNESCO, na

svojoj 32. sjednici, od 29. septembra do 17. oktobra 2003 godine, je donijela Konvenciju o
zatiti nematerijalne kulturne batine u kojoj zatita znai mjere iji je cilj osiguravanje odr-

ivosti nematerijalne kulturne batine, ukljuujui identificiranje, dokumentiranje, istraivanje,
ouvanje, zatitu, promociju, poveanje vrijednosti, prenoenje, posebno putem formalnog i
neformalnog obrazovanja, kao i revitalizaciju razliitih oblika te batine.
arija nije raena po urbanistikom planu, ali je bila u skladu sa urbanistikim principima
gradnje. Krajem XVI stoljea, preko cijele Baarije je tekao rukavac Moanice u cilju pranja
i ienja ulica. Visoki jablanovi i drugo zelenilo su bili neraskidivi dio ambijenta.
Mnogobrojne kafane, karavan-saraji, hanovi (ak 44) uz sigurnost (uvari pasvandije) su

pruali ugodno mjesto za ivljenje i pogodno mjesto za poslovanje. Baariju je inilo 45 ulica
sa zanatlijama jednog ili srodnog zanata.
Sve ukupno je bilo 81 vrsta razliitih zanatlija koji su bili organizovani u jake esnafe (cehove)
i to:
abadije (krojai seoske suknene odjee); arakijadije (kapari); aije (kuhari); atari
(drogeristi);
baltadije (vrste oruija); bardakije (keramiari); berberi (brijai); bezadije (plat-
nari); baakije (noari); bojadije (moleri); bozandije (bozari, pie koje se pravi od
kukuruza); bravadije (bravari); bunardije (kopai bunara); burkeije (prave i prodaju
bureke);
arikije (opanari); ekrkije (prave ekrk i predmete od drveta); elengiri (klinari);
ibukije (izrauju ibuke); izmedije (izmari); ebedije (valjanje,i izrada i trgovina
ebadi); urije (krznari);
dogramdije (drvorezbari); dugmedije (proizvoai dugmadi); dunderi (graevinari);
damdije (staklari);
ekmekije (pekari); eskidije (krpedije);
fiekije (puani meci);
halai (vuna i pamuk); halvaije (prave i prodaju halvu, slastiari); haremdije (kru-
ai duhana);
ibrikdije (prave bakreno sue);
jalduzdije (zlatari); jasmakdije (platnari); jogurdije ili jogurtadije;
kahvedije (dre kafanu); kalajdije (kalajiu sue); kalpakije (prave kape); kantar-
dije (mjere kantarom na pijaci); kasapi (mesari); kazandije (prave kazane i drugo
bakreno posue); kazazi (prave tekstilne ukrase); keedije (prave kape od vune, pod-
loge za sedla od goveih dlaka); kilitdije (katanci); kolakije (prave vunene rukavice
i zakrpe na akirama); koltukije (tapetari); kolukije (sabljari); kovai (kuju kamen i
gvoe); kujundije (srebreni nakit); kundurdije (cipelari);
mejhandije (krmari); merematije (popravak zgrada); mudeliti (knjigovesci); mum-
dije (svjeari); mutapije (izrauju konjske potkovice);
nakai (moleri); naladije (potkoviari); nalbanti (potkivai konja); nalundije (prave i
prodaju nanule);
pamukije (pamuari); papuije (papuari); pamakije (obuari);
sagardije (strugai dlake sa goveih koa); sahaije (asovniari); safundije (sapu-
nari); samardije (prave samare); sandukije (prave sanduke, drvene kovege); sarai

(sedlari); simidije (pekari za posebno pecivo simit); sujoldije (vodoinstalateri);
tabaci (koari); tahmiije (prai kafe); tarakije (eljari); taije (klesari); tene-
edije (limari); terlukije (enske papue); terzije (krojai gradske odjee); tufegdije
(pukari);
zildije (zvonari).
Pored ovih postojali su usluni zanati koji nisu trebali duane kao: telali (licitari), hamali (nosa-
i), talaci (maseri), emenedije (svirai)
Napokon razvoju arije je doprinijela mnogo i institucija vakufa. Uvakufljenje je izjava volje
poslovno sposobnog lica kojom otuuje vlastitu imovinu u korist opeg dobra, s tim da ta
imovina trajno slui islamskim vjerskim, kulturno prosvjetnim i socijalno humanitarnim ciljevi-
ma. Tako su u Sarajevu stoljeima graeni vjerski objekti (damije, musale, tekije), obrazov-
ni objekti (mektebi, medrese, biblioteke), mostovi, sahat kule, hamami, esme Da bi se ta
imovina izdravala graeni su duani, kue... to je sve rezultiralo velikom broju zaposlenih,
razvojem zanata i openito privrede grada.
Gradska Vijenica
Grad Sarajevo za potrebe gradnje gradske Vijenice u dva navrata alje arhitektu Aleksandra
Witteka u Kairo radi prouavanja islamske arhitekture i umjetnosti. Kao mogui uzor, osobito za
neke dijelove fasade Vijenice, moe se uzeti kairska damija sultana Hasana II sa medresom.
Wittek umire u Gracu, a Vijenicu dovrava arhitekt iril Ivekovi.
Zajedniko ministarstvo finansija u Beu je poetkom 1892. godine, odobrilo gradnju sara-
jevske beledije prema predloenim projektima, na lokaciji Mustaj-pain mejdan, gdje su se
nalazila dva hana i desetak duana.
Prekoputa Vijenice je objekat dananjeg restorana Inat kua koji je nekada bio na drugoj
strani rijeke. Zbog potrebe gradnje Vijenice, krajem XIX stoljea, kua je trebala biti sruena.
Nekadanji tvrdoglavi vlasnik Benderija je zahtijevao kesu dukata, a uz to da kua bude pre-
baena na drugu obalu Miljacke.
Zgrada Vijenice je otvorena sveanim banketom, vjerovatno prvim takve vrste u Bosni i Her-
cegovini, 14. jula 1894. godine, a meu 80 uzvanika su bili civilni poglavari baron Kutschera,
baron Molinary, baron Pittner i mnoge ugledne Sarajlije sa gradonaelnikom Mustajbegom
Fadilpaiem na elu.
Posebna vrijednost graevine je prostrani hol u obliku pravilnog estougaonika sa staklenom

kupolom i galerijom koju nose pojedinani stubovi kao centralni komunikacioni elemenat.
Radovi na unutranjem opremanju su povjereni arhitektima Josipu Vancau i Hansu Nieme-

czeku koji su napokon dovrili radove poetkom 1896. godine, kada je Vijenicu, 20. aprila,
sveano predao baron Appel gradskoj opini.
Od 1951. godine, zgradu je koristila Narodna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,

a jedno vrijeme tu je bila smjetena i Umjetnika galerija BiH, Muzej revolucije, Institut za jezik
i knjievnost, dio Istorijskog arhiva kao i slikarski ateljei.
Vijenica je naalost bila jedan od prvih objekata u Sarajevu koji su zapaljeni projektilima Voj-
ske i Policije Republike Srpske (1992) sa padina Trebevia zbog toga to je u njoj bila smjete-
na Narodna i univerzitetska biblioteka sa arhivom.
Vlada Austrije, Evropska komisija i Grad Sarajevo su na osnovu sauvanog projekta, 2014.
godine, obnovili Vijenicu sauvavi bogatu pseudoorijentalnuu dekoraciju eksterijera i unu-
tranjosti, posebno u auli, na stepenitu i sveanim dvoranama. U rekonstrukciji su koriteni
10 vrsta kamena sa razliitih lokacija tako da je trebalo prvo pristupiti istraivanju uzoraka
kamena, keramike, dekoracija...
Na obnovi Vijenice su radili arhitekti Muhamed Hamidovi, Ferhad Mulabegovi, Smajo i

Nedad Mulaomerovi, Muhamed Hajdarevi..., a radove oslikavanja je vodila Maja Jerki.
U Vijenici su smjeteni uprava Grada Sarajeva, Narodna i univerzitetska biblioteka, izlobeni

dio Muzeja grada Sarajeva kao i drugi kulturni sadraji javnog karaktera.
Mostovi Sarajeva
Kozija uprija
Jedini most na Miljacki sauvan u izvornom obliku i jedan od najznaajnijih spomenika kulture
u Bosni i Hercegovini.
Carigradski drum ili stambolska dada koji je vodio iz Sarajeva, poinjao je na lijevoj strani
Miljacke, vodio preko Alifakovca, a potom prelazio na desnu stranu rijeke. Taj put je u vremenu
od XV do XIX stoljea vezao itavu Bosnu sa Sandakom, Srbijom, Makedonijom, Carigradom
i cijelim Istokom. Most je vjerovatno zadubina Mehmed-pae Sokolovia. Smatra se da je po-
slije gradnje mosta u Viegradu jedan uenik najveeg arhitekte svijeta Mimar Sinana sagradio
most na epi, a drugi Koziju upriju - Demaludin eli, Mehmed Mujezinovi Stari mostovi u
Bosni i Hercegovini.
Koza je u Evropu dola iz Mezopotamije. irenjem Osmanskog carstva irila se i stara trgovi-
na kozama. Idealno stanite i dobra ispaa pred tada najveim gradom u Bosni je bio predio
Jaredola, a vjerovatno i veliko trgovite kozama. Nesporno je da se po istoj ivotinji nazvalo i
selo i most ispod njega. Slini toponimi su planina Kozara i mjesto Kozarac. Na Kozijoj upriji
su stoljeima doekivani bosanski veziri uz poklone, muziku i prangije, a nakon tri dana go-

stoprimstva ispraani u Travnik i Banja Luku. Sarajevo je ljubomorno uvalo status slobodnog
grada koji je polovinom XIX stoljea ukinuo Omer paa Latas i nasilno vratio sjedite vezira u
Sarajevo.
Drveni most na Bentbai
Vjerovatno je izgraen 1782. godine, kao zadubina Mehmed-age Dine, a sluio je za hvata-
nje trupaca koji su plovili Miljackom.
eher-ehajina uprija
Dosta je slina Latinskoj upriji. Most je podigao neki Alija Hafizagi 1585. godine, a dvije
opravke mosta su finansirale sarajevske ene Atija-hanuma Hadimusi 1834. i Amina, ki
Ahmeta iz Kalim hadi-Alijine mahale 1841. godine. Most je vie puta popravljan i mijenjan
kada je jedan luk zazidan u novu cestu tako da sada most ima etiri luka. Posljednji put je most
restauriran 2002. godine.
Carev most
Sagradio ga je Hadi Husein-aga Harai, poslije 1619. godine, nakon to je poplava poruila
stari most Isa-bega Ishakovia, koji je bio neto nie od dananjeg, a obnovio ga je Hadi
Mustafa Belija ((1792). Austro-Ugarska uprava je 1897. godine, sagradila prvi betonski most
uzvodno od ovih prvobitnih. Most i danas nosi isti naziv.
Latinska uprija
uprija se spominje 1541. godine, koju podie neki sara Husein, sin irmerdov, izgleda da je
bio od drveta. Iz jednog zapisa sudskog protokola saznajemo da se 1565. godine, ovde nalazio
kameni most trgovca Hadi Abdulah-age Brigo. Spominju se majstor Jovan, kova Maksim,
klesari Ahmed i Grga U vremenu Austro-Ugarske mostu su dodani trotoari.
umurija most
Povezivao je At-mejdan i Ajas-painu damiju (na mjestu hotela Central), a sagradio ga je
1565. godine, Hadi Hasan. Nazvan je po lugu od drvenog uglja umura, kojeg su tu istresali
oblinji majstori sabljari. Most je 1886. godine, poruen i zamjenjen eljeznim, a danas armira-
no betonski sa eljeznom konstrukcijom.
obanija most
Sagradio ga je 1557. godine, oban Hasan Vojvoda, a popravljao ga je ejh Hasan Kaimija
pa ga je narod prozvao ejhanija most. Dananji most je izgledom iz 1888. godine, a nakon
posljednjeg rata je temeljito rekonstruiran donacijom Vlade USA.
Uvrnuti most, Festina Lente (pouri - polako)
Sagraen (2012.) po ideji tri studenta Akademije likovnih umjetnosti ALU, Adnana Alagia,
Bojana Kanlia i Amile Hrusti.
Skenderija most
Prvobitno je bio drveni most koji je povezivao zadubine Skender-bega Mihajlovia u XV sto-
ljeu. Na lijevoj strani Miljacke Skender-beg je podigao (1485-1490) jednu tekiju (zaviju) za

dervie nakibendijskog reda i imaret. Na desnoj strani, nasuprot tekiji podigao je sebi dvor i
karavan-saraj. Uz te objekte je formirana arija na Hisetima. Oko Skenderija mosta poetkom
XVI stoljea, sin Skender-pae, Mustaj-beg Skenderpai (1515) gradi prvu potkupolnu dami-
ju u Sarajevu u narodu poznata kao Skenderija (struena radi gradnje KSC Skenderija), a Gazi
Ali-paa (1560) na suprotnoj strani uz Koevski potok gradi Ali-painu damiju. Dananji most
je raen (1883) po tipskom projektu Goustaf Eiffela predvienom za eljezniki saobraaj.
Veliki armirano-betonski most
Sagraen u drugoj polovini XX stoljea, kada je graena KSC Skenderija.
Most Suade (Dilberovi) i Olge (Sui),
Nosi ime po djevojkama koje su na tom mostu ubijene u antiratnom protestu civila 05. aprila
1992. godine. Prije posljednjeg rata most se nazivao Vrbanja most, a u dananjem obliku je
izgraen u drugoj polovini XX stoljea, u vremenu gradnje Grbavice.
Most je prvobitno nosio ime irihana most, po irihani maloj tvornici tutkala, gdje su bili taba-
ci (preraivai koe), a sagradio ga je neki trgovac Jevrej u XVIII stoljeu. Sarajevski kroniar
M.M. Baeskija je zabiljeio da je u mjesecu muharemu 1208. (09.VIII do 07.IX 1793.) jedan
trgovac Jevrejin dao da se sagradi most za 600 groa. Ovo je jedini sluaj u vremenu vladavine
Osmanlija da se kao investitor pojavljuje nemusliman. Pretpostavlja se da je zadubina nastala
da bi se olakao pristup Jevrejima na njihovo groblje (Staro jevrejsko groblje).
Pjeaki most Ars Aevi
Poklon gradu svetskog arhitekte Renza Piana koji je Sarajevu donirao i idejni arhitektonski
projekat budueg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi.
Od kamenih mostova sauvan je jo i tzv. rimski most kod Blauja iz XVI stoljea, izgraen u
vremenu Osmanske uprave. Naziv rimski most je vjerovatno baziran na uzidanim detaljima sa
rimskih graevina koji su naeni na mostu. Najstariji dokument ga spominje kao Bosna basi
kuprisi (most kod izvora Bosne). Ostali nepomenuti mostovi su armirano betonski mostovi
izgraeni na Miljacki od druge polovine XX stoljea do danas. Svi pomenuti mostovi su nakon
posljednjeg rata obnavljani.
Ratni tunel spasa Tuneli 1. Ilida Donji Kotorac
Na kraju XX stoljea u sred Evrope (BiH geografski pripada Srednjoj Evropi), grad u kojem se
jednim pogledom mogu obuhvatiti sve vjere Knjige, grad sa nekoliko stotina hiljada stanovnika,
preivljavao je preko hiljadu dana totalnu vojnu blokadu i svakodnevno neselektivno granati-
ranje.
Granatirale su ga snage Vojske i Policije Republike Srpske, naoruane i organizirane od strane

Jugoslovenske narodne armije.

Granate naravno nisu birale Srbe, Hrvate, Bonjake Ubijalo se, radi teritorijalne podjele Bo-
sne i Hercegovine, multikulturno bie grada koji je u sebi sabrao ljude svih monoteistikih vjera
i kultura jo od svoga utemeljenja.
Sarajevski i pariki novinar Nedim Lonarevi i njegov pariki kolega Yan de Kerorguen su
15 godina nakon rata snimili sjajan dokumentarni film pod nazivom Tunel tajna opsade
Sarajeva. Procjenjuje se da je tokom rata, u pokuaju da preu pistu sarajevskog aerodrome
poginulo oko 300 ljudi.
Tunelom se prenosilo oruje, lijekovi, hrana, izvoeni su ranjeni iz grada ali ono to se u Lon-
arievom filmu obzirno ne spominje je i masovni verc alkoholom, cigaretama, naftom Zabi-
ljeeno je da su trgovci za jedan sat koritenja tunela plaali oko 30.000 DEM (dananjih KM).
Meu pripadnicima UN bilo je prijedloga da se tunel potopi, ali je dolo do preutnog sporazu-
ma sa Armijom BiH o tunelu kojeg nema.
Radovima na kopanju prilaznog tranea pristupilo se 28.01.1993. godine, a otpoeli su ga 8

pripadnika civilne zatite sa Dobrinje. Radilo se 3-4 puta dnevno, a radovi su tekli vrlo sporo.
Nepovoljni vremenski uvjeti, nedostatak alata i ljudstva, granatiranje
Za potrebe kopanja samog tunela angaovani su pripadnici Civilne zatite opine Ilida, tako
da su radovi na izgradnji otpoeli 23.04.1993. godine u naselju Donji Kotorac, kod kue poro-
dice Kolar.
Kasnije je ljudstvo popunjeno sa rudarima iz Miljevine i iz srednje Bosne. Rad se odvijao u tri
smjene, tj. 24 sata dnevno. Poseban problem bila je podzemna voda, koja se na prostorima
oko Sarajevskog aerodroma nalazila na vrlo visokom nivou.
Zbog stalnih prekida u napajanju elektrinom energijom, voda se esto iz tunela iznosila ru-
no, tj. u kantama ili kanisterima. I pored svih potekoa na koje je nailazila ideja o tunelu, ali
i samo kopanje tunela, 30.07.1993, oko 21:00 sat, dva ovjeka su, kopajui sa dvije razliite
strane, uspjeli spojiti ruke negdje ispod Sarajevskog aerodroma.Tog dana Sarajevo je dobilo
mali, ali siguran prolaz, tj. vezu sa Butmirom, Igmanom i ostatkom slobodnih teritorija Bosne i
Hercegovine.
Ukupno je iskopano oko 2800 kubnih metara zemlje, ugraeno oko 170 kubnih metara drvene
grae, i ugraeno oko 45 tona metala. Dimenzije tunela bile su: 800 m duina, prosjena irina
1 m, i prosjena visina 1,5 m.
Na samom poetku funkcionisanja tunela sve se nosilo na leima i u rukama. Prenosila se

hrana, cigarete, nafte, municija, naoruanje, lijekovi, ranjenici i drugo. Poslije zavretka radova
postavljena je i pruga koja je napravljena od eljeznog vinkla, napravljeni su i mali vagoni, tako
da je transport materijala bio puno laki.
U poetku je u funkciji bilo samo 5-6 kolica, a kasnije se zbog koliine materijala koji se prevo-

zio, broj napravljenih kolica popeo na 24 komada. Kolica su se koristila veinom u vojne svrhe,
a ljudi su ih gurali runo, sa teretom od 200-300 kg. Guranje kolica nije bilo lak posao, posebno
zbog pravca tunela koji je imao nekoliko krivina, a uz to je tunel jednim dijelom iao nadole, a
potom nekih 200 m gore. Najdublja taka tunela ispod aerodromske piste bila je 5 metara, to
je dovodilo do velikih problema sa podzemnom vodom na tom dijelu. Elektrine pumpe koje su
bile postavljene u tunelu nisu bile dovoljne, posebno tokom jakih kia ili naglog topljenja snije-
ga. esto se deavalo da zbog kvara na pumpama ljudi moraju gaziti kroz vodu iznad koljena.
Prolazak ljudi kroz tunel odvijao se u dva smjera naizmjenino. Grupe ljudi kretale su se iz-
meu 20 osoba i 1000 osoba, a skoro svaki ovjek je nosio prosjeno 50 kg hrane u ruksaku.
Tunel D-B bio je vojni objekat, a njegovo obezbjeenje i kontrolu ljudi vrila je u poetku vojna
policija 4. i 5. brigade, a kasnije pripadnici Bataljona Vojne policije 1. Korpusa. Veza izmeu
dva kontrolna punkta uspostavljena je vojnim telefonom. Za prolazak tunelom, civilima ili vojni-
cima bila je potrebna dozvola od komande 1. Korpusa, koja se nije morala plaati.
Ljudima u veim grupama ponekad je bilo potrebno i dva sata da prou 800 metara tunela.
Prosjeno je kroz tunel dnevno prolazilo 4000 ljudi. Zbog stalnog granatiranja i snajperskog
djelovanja, transport materijala odvijao se nou. Prosjeno je voeno 20 tona nekog materijala
tokom jedne noi. Poto se izmeu naselja Donji Kotorac, u kojem se nalazio izlaz tunela, i na-
selja Butmir nalazio otvoren prostor, napravljen je trane kako bi ljudi mogli bezbjedno doi do
ulaza. Meutim, vozai kamiona sa materijalom morali su na sebe preuzeti rizik dolaska tokom
noi bez svjetala, jer se za kamion nije mogao napraviti nikakav bezbjedniji put.
Vojska i Policija RS su esto granatirali ulaze u tunel, a dva puta granate su pogodile ljude
koji su ekali na ulazu. Napravljena su dva strana masakra u kojima su stradali veinom civili.
Uz pomo donacije Njemake vlade, koja je donirala kabal za elektrinu energiju, radnici Elek-
troprivrede u saradnji sa ljudima iz Civilne zatite proveli su 12 MW visokovoltani kabal od
Pazaria, preko Igmana, kroz tunel do grada. Svi radovi vreni su nou, a po zavretku radova
prolazak kroz tunel postao je vrlo opasan. Ljudi su ponekad morali gaziti kroz vodu, dok im se
u isto vrijeme kabal nalazio sa jedne strane, a cijev za naftu sa druge svjedoe Bajro i Edis
Kolar, vlasnici kue muzeja.
Prolazak kroz tunel je bio veoma naporan za gladne i iscrpljene graane Sarajeva. Tunel se u
duini od 800 metara, zbog svoje prosjene visine od 1,5 m, prolazio u poluueem poloaju.
Posebnu opasnost u prolasku su predstavljali elini profili koji su osiguravali strop tunela. Te-
ke povrede glave su bile svakodnevne. Onaj ko je bio u prilici, preventivno je koristio vunenu
kapu, maksimalno podignutu iznad glave kao antenu, koja ga je upozoravala da une u hodu
jo vie (primjedba Z.B.). Pria o tunelu kojeg nema kao uostalom i svaka pria o Sarajevu,
po prirodi stvari, ne moe da bude jednostavna. Opsada Sarajeva u politikom smislu vie nije
aktuelna i ona pripada historiji isto kao i teme o Prvom i Drugom svjetskom ratu. Istovremeno
prie o ratovima su neiscrpne. Za dobru priu nije vano da li se ona dogaa prije 20, 100 ili
vie godina.

Muzej 105. motorizovane brigade tvrava Mala kula pisasta stijena (Grdonj)
Tvrava Mala kula je sagraena u vremenu Austro-Ugarske okupacije na stratekoj taki na

vrhu brda Grdonj na jugo-istonom ulazu u grad Sarajevo u blizini picaste stijene sa koje se
otvara iznimno lijepi pogled na skoro cijeli grad.
Tvrava ima dvije etae sa adaptiranom zatvorenom terasom i dvije manje etvrtaste kule
koje se nalaze na suprotnim stranama. Ogromni kameni zidovi su debljine od 90 do 110 cm i
ima brojne otvore opremljene elinim kapcima. Prostorije na oba sprata su visine 250 cm, a
unutranji zidovi i stepenite su od kamena.
Muzej 105. motorizovane brigade je otvoren uz tehniku podrku i saradnju Muzeja Sarajevo,
a autori stalne izlobe su Mirsad Avdi, Hamdija Dizdar i Adnan Muftarevi. Idejno rjeenje i
dizajn stalne izlobe je uradio Hamdija Dizdar. Uz muzej tvravu je podignut natkriveni spo-
menik sa popisom preko 300 ehida i poginulih boraca 105. motorizovane brigade. Oko jedan
kilometar od Male kule, na vrhu tzv. picaste stijene iznad Sedrenika, podignut je i spomenik
dvojici poginulih pripadnika jedinice Crni labudovi koji su poginuli 18.9.1994, godine, prilikom
oslobaanja uporita na picastoj stijeni.
Ratni turizam u Sarajevu
ta je to to je impresioniralo prve moderne turiste koji su u Sarajevo poeli pristizati elje-

znicom od 1882. godine? Svakako je to bila divlja priroda, visoke planine i duboki kanjoni ali
i fascinantna kulturna batina i zajednice katolika, pravoslavnih, Jevreja i muslimana koje su
ostale stoljeima sauvane zahvaljujui jedinstvenoj kulturolokoj i vjerskoj toleranciji osman-
ske imperije.
Od poetka XX stoljea, u regionu je stvarana lana slika o Bosni i Hercegovini i Sarajevu u

kojem su stanovnici u latentnom sukobu. Toj slici je svakako kumovao atentat maloljetnog Ga-
vrila Principa na Austro-Ugarskog prestolonasljednika Ferdinanda i suprugu Sofiju, koji se zbio
na srpski praznik Vidovdan, 28. juna 1914. godine, u Sarajevu. Od tada pa do danas, nema
modernog turiste koji je posjetio grad, a da nije posjetio mjesto atentata koji je oznaio poetak
prvog ratnog vihora u svijetu (Prvog svjetskog rata), i tako e biti i u budunosti.
Polumilenijska tradicija zajednikog ivota razliitih vjerskih zajednica u Sarajevu, ranjena je

faistikim projektom (1941-45) u Drugom svjetskom ratu, kada je mueno pa ubijeno ili stra-
dalo u faistikim kazamatima, od strane okupatora i njegovih sluga, preko 11.500 graana
Sarajeva, od toga najveim dijelom graana jevrejske nacionalnosti. U spomen tim rtvama
izgraen je Spomen park Vrace (danas devastiran). Tradicija zajednikog ivota je jo tee
ranjena faistikim projektom u posljednjem ratu (1992-95), na kraju XX stoljea, kada je od
neselektivnog bombardovanja i pucanja po gradu i na linijama opsade, ubijeno hiljade Sarajlija,
svih nacionalnosti (11.541 osoba od toga 1.601 djete). Zabiljeeno je preko 50.000 djelimino

ili teko ranjenih graana. Do danas nije izgraeno spomen obiljeje ubijenim Sarajlijama.
Opsada Sarajeva je bila etverogodinja blokada grada koja je zapoela osvajanjem meuna-
rodnog aerodroma Sarajevo 4./5. aprila 1992. godine, od strane Jugoslovenske narodne armi-
je, koja se stavila na stranu Srbije i Crne Gore. Opsada je zavrila 29. februara, 1996. godine,
nakon 1.425 dana. Za vrijeme opsade Sarajevo je granatirano sa prosjeno 329 granata po
danu, a rekord je bio 22. jula 1993. godine, kada je uknjieno 3.777 ispaljenih granata.
Meunarodna zajednica je pokrenula zrani most koji je dopremao humanitarnu pomo opko-
ljenim ljudima u Sarajevu koji su skapavali bez dotoka vode, struje i plina i koji je trajao due
od Berlinskog zranog mosta. Grad su bombardovale snage Vojske i Policije Republike Srpske
koje je naoruala biva JNA, a ne neodreene srpske snage ili srpske granate. Opsada
Sarajeva je jedna od najveih mrlja u modernoj historiji Evrope.
Akademik Abdulah Sidran na novinarsko pitanje (Koliko je ostalo od one zemlje koja je bila
srce Jugoslavije?), odgovara: Bosna i Hercegovina nije bila srce Jugoslavije, nego jedna
od njenih ravnopravnih federalnih jedinica, drava, ono to je bila i bivala prethodnih hiljadicu
godina. Od 10. i 11. vijeka, u kojima je vizantijski carevi i istoriari Konstantin Porfirogenet
i Ivan Kinamos pomenue kao zemljicu Bosnu, bansku dravu koja nikome nije podlo-
na nego sama sobom upravlja, preko ozbiljnog evropskog srednjovjekovnog kraljevstva, pa
zasebnog ejaleta u okviru osmanskog, i zasebne pokrajine (corpus separatum!) u okviru
habzburkog carstva. Nije nastala udruivanjem prethodno postojeih faktora (entiteta!), nego,
kako se to u srednjem vijeku kazivalo, po Boijoj volji. Zato je nedopustiva analogija izmeu
nje i Jugoslavije, i onaj propagandni trik: ako nije mogla opstati Jugoslavija, ne moe ni Bosna
i Hercegovina.
Vidljivo je, kroz historiju Bosne i Hercegovine, da je svaki oblik necivilizacijskih postupanja, po-
gromi na vjerskoj, rasnoj, nacionalnoj... osnovi, uvijek nalazio, kao i svugdje u svijetu, domae
izvoae radova.
Bosna i Hercegovina je mala evropska zemlja velike tradicije gostoljubivosti i mirnog zajedni-
kog ivota razliitih konfesionalnosti iji su stanovnici kroz historiju pruali, kada je bilo vrijeme
za to, oruani otpor svakom nasilju, krajnje nesrazmjeran veliini svoje drave i koji su kao
takvi dali veliki doprinos evropskoj civilizaciji.
Koliki je taj doprinos vjerovatno je da neemo moi izmjeriti prije nego to Evropa (ali i Bosna
i Hercegovina) bude spremna da napie zajedniku historiju svojih naroda. Bilo kako bilo, u
posljeratnim godinama u Sarajevu turisti se vode po ratnim linijama okolo grada kao to su
Vrace, Zlatite i Crvene stijene na Trebeviu ili tvrava Mala kula u blizini picaste stijene na
Grdonju (danas Muzej 105. motorizovane brigade), u Ratni tunel spasa... i to e takoe biti i
u budunosti.
Ono to se ne smije preutiti (vrlim pitcima) o ratu, pri turistikoj interpretaciji historije grada,
ve valja rei (brzi odgovor dati), da u itavoj historiji grada Sarajeva nikada nije zabiljeen

sukob izmeu njegovih stanovnika na vjerskoj ili nacionalnoj osnovi. Pogromi na vjerskoj ili u
novije doba na nacionalnoj osnovi su uvijek bili inicirani i voeni izvana.
U Evropi su veoma popularni turistiki itinereri ratnim fortifikacijama iz raznih vremena.
Turistika promocija rata i ratnih posljedica u Sarajevu kao i u cijeloj Bosni i Hercegovini, bez
istovremene interpretacije velike tradicije zajednikog ivota BH naroda, je alosna ideja i u
turistikoj promidbi je potpuno neupotrebljiva.
Ostale znamenitosti grada
Staro jevrejsko groblje,

Drugo po veliini i znaaju u Evropi (poslije groblja u Pragu) predstavlja jevrejski memorijalni
kompleks kakvom, radi odreenih oblikovanih specifinosti nema premca u Evropi uope. Gro-
blje se po izvjesnim elementima moe porediti samo sa nekim srednjovijekovnim nekropolama
steaka. Ono to sefardsko groblje u Sarajevu ini izuzetnim je oblik nadgrobnih spomenika
kojih po miljenju niza autoriteta za ovu oblast nema nigdje van Sarajeva. Pred novim gene-
racijama je posao istraivanja porijekla oblika sefardskih nadgrobnih spomenika u Sarajevu.
Spomen park Vraca
Spomen podruje antifaistikim rtvama iz Drugog svjetskog rata ali i vana taka (kao Ben-
tbaa) za doivljaj jedinstvene povezanosti Grada sa prirodom. Na alost danas je Spomen
podruje devastirano.
Careva damija i ostale sarajevske damije.
Carevu upriju gradi Isa-beg Ishakovi, a na lijevoj obali podie mesdid 1457. godine, koji
poklanja sultanu Mehmedu Fatihu, a koji je kasnije pretvoren u damiju. Uz damiju gradi i
hamam koji je danas obnovljen. Dananja adaptirana (2015.) damija je iz 1566. godine, iz
vremena sultana Sulejmana Velianstvenog. Iza palate Marijin dvor u ulici Magribija na broju
5. nalazi se nacionalni spomenik, damija ejha Magribije iz XV stoljea. O ejhu Magribiji se
malo zna. Pretpostavlja se da je u Sarajevo doao u vremenu Isa bega (prvog namjesnika i
osnivaa urbanog grada) kao lan dervikog reda i da je bio iz Magriba (zemlje Sjeverne Afri-
ke). Poznati engleski uenjak sir Thomas W. Arnold je 1929. godine posjetio Sarajevo i tada ga
je naroito impresionirala Magribija damija. On se zainteresirao za drvene stupove sa kame-
nim bazama i kapitelima na sofama, za konstrukciju ieta kao i prekrasne are u bojama na
drvenariji u unutranjosti ove damije. Tom prilikom je izjavio da je neto slino vidio samo po
damijama u Delhiju u Indiji, inae vie nigdje na svijetu. Na poetku Carigradskog druma pod
Alifakovcem nalazi se Vekil-Har damija, a u narodu poznata kao Hadijska. Naziv Hadijska
je nastao tako to je tu na poetku Carigradskog druma uena ikrar-dova, a zatim su mjetani
ispraali hadije do Hadijske zaravni na Kozijoj upriji. Do damije je dovedena voda sa pa-
dina Trebevia, a esmu je ozidao (1801) kadija (sudija) Mustafa Fevzi Mostarac. Ta esma je
est motiv na platnima poznatih slikara. U mezarju Vekil-harove damije su pokopani braa

Morii koji su ubijeni zbog odmetnitva i samovlaa. Damija Havade Duraka Baarij-
ska, izgraena je 1528. godine, i tokom vijekova je mijenjala svoj izgled. Ali-painu damiju,
po mnogima najljepu i najskladniju damiju u Sarajevu, je izgradio 1560/61. godine, Hadim
Ali-paa, budimski beglerbeg, rodom iz Drozgometve kraj Sarajeva. Damija je izgraena u
tipinom istanbulskom stilu. Ferhadiju damiju gradi Ferhad-beg Vukovi-Desisali, bosanski
sandak-beg, 1562. godine. U damiji je sauvana originalna arabeska i klesarski ukrasi. U
Sarajevu je izgraeno 105 damija od ega je bilo 69 sa drvenom munarom.
Arheoloki lokalitet Atmejdan
Obuhvata ostatke Bakrbabine (XVI stoljee) medrese i damije sa haremom. Radi bolje pre-
zentacije arheolokog parka iznad iskopina je uraen pjeaki most. Radove su finansirali
turski grad Bursa, Opina Stari Grad i Zavod za zatitu kulturnog i historijskog i prirodnog
naslijea Kanotona Sarajevo.
Katolika crkva sv. irila i Metoda.
Zajedno sa sjemenitem raena je po projektu Josipa Vancaa 1895. godine. Crkva je bogato
dekorirana i natkrivena kupolom promjera 10,5 metara. Crkva i sjemenite posjeduju veliki broj
vrijednih slikarskih dijela Otona Ivekovia.
Hadi Sinanova tekija, nekropole i stara groblja.
Evlija elebija je u XVII stoljeu, zapisao da u Sarajevu ima etrdeset i sedam dervikih tekija.
Tekija je duhovno odgajalite, stjecite islamskih mistika-dervia. Smatra se da je prva tekija
osnovana u Damasku 150. godine po Hidri ili 767. godine, a potom su se proirile kroz itav
islamski svijet.
Ko god u ovaj dom ue

Neka nahranjen bude
Ne pitajte ak ni koje vjere je
Jer sve to od Boga
Duu dobilo je
Ovde hljeb zasluuje. - Natpis nad ulazom stare tekije u Siriji.
Tekija je stalno otvorena. Damija je mjesto okupljanja svih muslimana, a tekija je mjesto okup-
ljanja svih ljudi koji ele da se odgoje i priblie Allahu d.. Obilazak tekije je u pratnji murida
- dervia koji doekuje posjetioce. Od mnogobrojnih starih tekija u gradu je sauvana samo
jedna Hadi Sinanova u Sagrdijama. Tekija je sagraena 1638/40. godine. U enterijerima
tekije, naroito u ulaznom prostoru postoji itavo bogatstvo kaligrafskih zapisa iz XVII i XVIII
stoljea. U prostranom groblju iza tekije nalazi se turbe Hadi Sinana i njegove ene.
U Sarajevu je sauvano blizu 5.000 steaka na 213 nekropola. Izuzetno vrijedna skupina ste-
aka nalazi se u krugu Zemaljskog muzeja, a replika uvenog Zgoanskog steka je izloena
na Trgu Bosne i Hercegovine. Turbeta i groblja su nerijetko neovisna od damija. Od musli-
manskih nekropola znaajna je ona na Alifakovcu sa dva turbeta na etiri stupa sa kupolom.

Vidljivo je da su parkovi u centru grada stara muslimanska groblja. Ouvana katolika i pravo-
slavna groblja su iz XIX stoljea, za razliku od Starog jevrejskog groblja iz XVII stoljea. Veliki
betonski lav na Vojnom groblju Koevo je djelo (1917) Josef Urbania.
Alifakovac
Alifakovac je dobio ime po Aliji Fakihu, pravniku i timaru, jednom od svjedoka Isa-begove va-
kufname iz 1462. godine, kojom je zaet grad. Bosanski sandak- beg Jakub paa ((1491) na
Alifakovcu gradu damiju, kada nastaje istoimena mahala i ulice u njoj Veliki i Mali Alifakovac,
Magoda, Megara i Carina. Ahmed ef. Jajhjaefendi podie turbeta u XVIII stoljeu, i obnavlja
esmu ispod mezarja, koja je dobivala vodu starim eljigovikim vodovodom sa Jaredola.
Alifakovac je primjer stare gradnje koja se temeljila na humanosti i meusobnom potovanju.
Susjedi nisu smjeli graditi kue tako da zaklanjaju vidik i sunce drugima, tako da se krovovi
izmiu jedni ispod drugih u redovima.
Javna vaga
Javna vaga je bio drveni kiosk iz vremena Osmanlija na Baarijskom trgu u kojem se vagalo
na kantaru i naplaivala usluga. Kiosk je nekoliko puta mijenjao mjesto, a danas se nalazi na
tramvajskoj stanici Baarija. Umjesto vaganja u njemu se danas prodaju cigarete, novine i
karte za javni prijevoz.
Bijela i uta tabija i druge utvrde okolo grada
Bijela tabija je podignuta na mjestu starije srednjovjekovne utvrde poetkom XVIII stoljea, a
uta tabija je dio vratnikog bedema koji je utvrivan nakon provale vojske Eugena Savojskog
(1697). Sa ute tabije se prua jedinstven pogled na grad posebno pri izlasku ili zalasku sunca.
Spomenik ubijenoj djeci Sarajeva 1992-95
Nalazi se u Velikom parku a raen je prema idejnom rjeenju skulptora Mensuda Kee. Spo-
menik se sastoji od bronzanog prstena koji je napravljen od ahura granata i ostale municije.
ahure smo skupili poslije rata, istopili ih i izlili u prsten. Na prstenu su otisnute djeije stope,
koju su otisnuli djeca srodnici ubijene djece u ratu. Dvije odvojene staklene skulpture u sredini
predstavljaju majku koja eli da zatiti svoje dijete, objasnio je skulptor. Isti kipar je autor spo-
menika Davoru (pjeva Davorin Popovi) i Mirzi (koarka Mirza Delibai) prekoputa Fiskul-
turnog doma FIS.
Historijsko podruje grada
Obuhvata povrinu od 250,5 ha i obuhvata prostor izmeu Vratnikog bedema na Zmajevcu i
Bijeloj tabiji do Marijin dvora po pravcu istok zapad i od podruja Koevskih parkova, eka-
lue i Vrbanjue do Alifakovca i Skenderije po pravcu sjever jug.
Historijsko jezgro
Povrine 129,4 ha obuhvata prostor od kapija na Kovaima do crkve na Marijin dvoru, u dru-
gom pravcu ui pojas izmeu ulica Didikovac, Mejta, emerline do poteza ulica H. Kreev-
ljakovia i Franjevaka sa druge strane Miljacke.
Staro historijsko jezgro grada

Povrine 54 ha, obuhvata podruje Baarije sa kontaktnim zonama mahala Logavina, Kova-
i, Nadmlini, Alifakovac i Podbistrik.

Turistiko razgledanje grada
Turistika destinacija Sarajevo se obilazi autobusom i pjeke. Planiranje i organiziranje turisti-

kog (pjeakog i autobuskog) saobraaja je u obavezi drave, konkretno u ovom sluaju to je
u obavezi Vlade Kantona Sarajevo. Aktuelni Zakon o turizmu Federacije Bosne i Hercegovine
je precizirao ko se moe baviti poslovima turistikog vodia, donio program nastave i odredio
ko izdaje certifikat.
Zakon, nadalje, ne dozvoljava bavljenje komercijalnim poslovima vodike slube turistikim

zajednicama (koje se finansiraju iz boravine takse i lanarine).
U vremenu koje se nalazi ispred nas (2015.) bie potrebno uvesti upravljanje turistikom desti-
nacijom Sarajevo koje podrazumijeva ureenje turistikog saobraaja (pjeakog i motornog)
i saobraaja u mirovanju, stop-bus punkta i naplate turistike vinjete, oblikovanje kulturnog
turizma uz vezane ulaznice za muzeje, edukacije u turizmu i vodike slube...
U funkciji poboljanja turistike ponude, neophodno je sve potencijale koji proistiu iz prisut-
nosti raznih civilizacija na podruju Grada-Kantona Sarajevo revalorizirati uz maksimalnu sa-
radnju sa arheolozima , historiarima , historiarima umjetnosti, urbanistima, arhitektama, a
posebno turistikim djelatnicima i staviti u funkciju proirenja nove turistike ponude.
Pjeaka tura br.1 - Pjeke kroz Staro historijsko jezgro grada
U ovom gradu su se susrele i udruile velike kulture juga i sjevera Evrope, zapadnog i istonog
hrianstva, islama i judaizma, ali i velike imperije evropske historije.
Obilazak starog dijela grada Sarajeva poinjemo pjeke sa bilo koje take turistikog itinerera
koji vodi po Staroj historijskoj jezgri grada. Pretpostavimo ovaj put da je to obnovljena gradska
Vijenica.
Preite staru eher ehajinu upriju, ali se zadrite na njoj jedan trenutak. Iza i ispred vas je
najstariji dio Grada, a iznad vas vojne utvrde (uta i Bijela tabija) i ostaci, ratom devastirane,
stare Jajce kasarne.
Jedinstveno. Nigdje se tako naglo, bez predgraa, ne ulazi ili izlazi iz velikog grada. Tu se
nalazi Inat kua koja je nekada bila na drugoj strani rijeke. Zbog potrebe gradnje Vijenice,
krajem XIX stoljea, kua je trebala biti sruena. Nekadanji tvrdoglavi vlasnik Benderija je
zahtijevao kesu dukata, a uz to da kua bude prebaena na drugu obalu Miljacke.
U blizini dananje brane na Miljacki je utemeljitelj urbanog Sarajeva Isa-beg Ishakovi podigao
branu (bent) za potrebe mlinova koji su opskrbljivali zaviju (tekiju) sa musafirhanom i imaretom

(besplatnom kuhinjom). Dananji naziv Bentbaa (u narodu se esto naziva Bembaa) potie
iz polovine XV stoljea (Glavna brana).
Grad Sarajevo za potrebe gradnje gradske Vijenice u dva navrata alje arhitektu Aleksandra
Witteka u Kairo radi prouavanja islamske arhitekture i umjetnosti. Kao mogui uzor, osobito
za neke dijelove fasade Vijenice, moe se uzeti kairska damija sultana Hasana II sa medre-
som. Wittek umire u Gracu, a Vijenicu dovrava arhitekt iril Ivekovi. Vijenica je naalost
bila jedan od prvih objekata u Sarajevu koji su zapaljeni projektilima Vojske i Policije Republike
Srpske, sa padina Trebevia, zbog toga to je u njoj bila smjetena Narodna i univerzitetska
biblioteka.
Vlada Austrije je na osnovu sauvanog projekta, 2014. godine, obnovila Vijenicu sauvavi
bogatu pseudoorijentalnu dekoraciju eksterijera i unutranjosti, posebno u auli, na stepenitu i
sveanim dvoranama. U Vijenici su smjeteni uprava Grada Sarajeva, Narodna i univerzitet-
ska biblioteka i Muzej grada Sarajeva.
Nakon obilaska Vijenice, zanimljivost tek slijedi. Onaj ko se popne do male utvrde - uta
tabija (predlaemo da uzmete taksi - oko 500-600 m.), bie nagraen prekrasnim pogledom
na Grad i okolne planine, ali i senzacionalnim doivljajem. Nagrada je sluanje fascinantnog
ekumenistikog eha koji Sarajevo danas odailje u eter (eho crkvenih zvona i eho ezana
islamskog poziva na molitvu), prilika za fotografiju ili kadar za vjenost.
Sa ovoga mjesta se prua iznimno lijepi pogled na sarajevsku dolinu, znaajne objekte Grada,
crkve, damije, sinagoge, stare stotinama godina i izgraene jedne pored drugih koje pred-
stavljaju i jedinstveni spomenik zajednitva bosanskohercegovakih naroda. Historija grada
Sarajeva ne biljei sukobe meu njegovim stanovnicima.
Svakako pogledajte staru Iplidik Sinanovu damiju (XVI stoljee) pedesetak metara sjeverno
od izlaza sa ute tabije u ulici Jekovac. Ulicom Jekovac u pravcu jugo-zapada, spustite se u
Baarijski lavirint. Siite stazom niz mezarje (groblje) starog kvarta Kovai koji je ime dobio
po kovaima kamena koji su tu klesali nadgrobne spomenike. Tu nie i nova rezidencija Islam-
ske zajednice Bosne i Hercegovine.
Sarajevska groblja nisu sumorna mjesta na periferiji Grada, nego sastavni dio ive slike
Grada. U njima i okolo njih smrt ne zamrauje ivot i ivot ne skrnavi smrt. Mezari i gro-
blja u Sarajevu sa svojim bjelim nianima i spomenicima koji tonu u zemlju umiru danas i
sama, ali spokojno i dostojanstveno u ljepoti kao to su ivjeli i umirali i bivali sahranjiva-
ni stoljeima oni koji u njima poivaju zapisao je sarajevski nobelovac Ivo Andri.
Staro groblje nad Kovaima je bilo od 1878. godine pretvoreno u park ali je u vremenu ratne
opsade grada 1992.-95. godine ponovo aktivirano. U donjem dijelu groblja su ukopavani pogi-
nuli borci, pa se od tog vremena naziva ehidsko mezarje (groblje). Tu je i mezar i muzej Alije
Izetbegovia, prvog predsjednika Predsjednitva nezavisne drave Bosne i Hercegovine.
Spustite se stepenicama niz Kovae, a potom skrenite desno pratei ulicu sa granitnim koc-
146 Turistiko razgledanje grada

kama prema taxi stajalitu na Baariji. Desno je zgrada Fakulteta islamskih nauka (1889),
remek djela sarajevskog arhitekte Karla Parika (roen u ekoj, arhitektonski fakultet zavrio
u Beu i u Sarajevu proivio est desetljea), raene u pseudomaurskom dekorativnom stilu.
Fakultet je izrastao iz Kurumli medrese (preko puta Begove damije) iz koje je do danas od-
kolovano preko etiri stotine sedamdeset generacija uenika.
Malo uzbrdo u ulici Sagrdije je spomenik stambene kulture grada, kua Alije arzeleza za
koju se vjeruje da je najstarija kua u gradu. Alija erzelez je savremenik utemeljitelja urbanog
Sarajeva Gazi Husrev-bega i junak iz narodne poezije (poetak XVI stoljea). U ovoj ulici je i
Hadi Sinanova tekija (1638/39). Tekije su stjecita islamskih mistika-dervia. Tekija je duhov-
no odgajalite, bogomolja, a po potrebi konaite. Bilo ih je dosta u gradu ali je sauvana samo
ova. U ulaznom dijelu i na katu su bile prostorije ejha (starjeine tekije), a na sjevernoj strani
su prostorije za dervie i simahana (prostori za obrede). U tekiji, a naroito u ulaznom prostoru
postoji itavo bogatstvo kaligrafskih zapisa iz XVII i XVIII stoljea. U ovoj tekiji je otvoren azil
(1768.) za duevne bolesnike ime je zapoela organizirana zdravstvena sluba u Bosni i
Hercegovini.
Pred vama je lagani uspon Hrgievom ulicom na uria brijeg. U Hrgievoj ulici je odrastao
i poznati bosanskohercegovaki slikar Safet Zec koji danas ivi izmeu Venecije i Sarajeva.
Jahja-paa daleke 1482/3. godine, podie damiju koja je izgorjela kada je grad Sarajevo za-
palio Eugen Savojski (1697). Salih-aga uri obnavlja damiju koja se od tada zove uria
damija.
Skrenite u Gloinu ulicu i uite u harem damije i pogledajte stare i nove niane (spomenike)
uglednih Sarajlija. Produite Gloinom ulicom do broja 8 i detaljno obiite Svrzinu kuu (de-
pandans Muzeja grada), spomenik bonjake kulture stanovanja iz XVIII stoljea. Predlaemo
vam da se malo odmorite uz bosansku kafu ili osvjeavajue pie u krugu muzeja.
Siite lagano starim stepenicama do Stare pravoslavne crkve sv. Arhangela Mihaila i Gavrila
i Muzeja ikona. Do danas nije precizno utvreno vrijeme gradnje crkve. Evo prilike za poetni
in obiaja Poeli elju drugome na nain Sarajlija i ona e ti se ispuniti.
Spustite se do centralnog trga sa Sebiljom (arap. javna esma) odakle se granaju ulice prema
vrstama zanata. Sarajlije su esto gradili posebne esme-sebilje, jer se davanje vode smatra
velikim sevapom (dobrim djelom). Putopisac Evlija elebi 1660. godine, navodi da ih je bilo
vie od 300, ali ih je veina izgorila u paljevini Eugena Savojskog (1697). Poetkom XVIII sto-
ljea, Mehmed-paa Kukavica je nastavio tu tradiciju i izgradio sebilj na baarijskom trgu. On
je bio neto nie nego dananji i izgorio je u poaru (1857). Austro-Ugarska vlast je zaduila
Josipa Vancaa da projektira novi, koji je izgraen u pseudomaurskom stilu 1897. godine, gdje
i danas krasi Baarijski trg.
Tu je radnja posljednjeg sarajevskog uara Demala Kurahovia. Uari od konoplje proizvode

razne konopce i mree.

Onaj posjetilac koji nije obiao barem nekoliko zanatskih ulica nije ni dotakao duu i sutinu
Baarije.
U Kazandiluku se izrauju predmeti od bakra za svakodnevnu upotrebu, ali i drugi predmeti

umjetnike izrade. Stare kazandijske radnje se nalaze i u drugim okolnim ulicama.
Novo vrijeme neumitno daje i drugu namjenu starim zanatskim ulicama, ali ulica Ailuk koja
potie iz ranog osmanskog perioda je i dalje tu, sa ainicama (gotova jela) sa tradicionalnim
jelima sa kraja XVI stoljea, koja se serviraju u tradicionalnom posuu (sahanima).
Kupite suvenir, probajte sarajevski rotilj (evapie); pitu sa raznim nadjevima u buregdini-
cama; tradicionalni bosanski kola uz bozu (osvjeavajui napitak) na baarijskoj raskrsnici
slastiarni, nazvanoj Slatko oe; jedinstveni sladoled u slastiarni Egipat u pjeakoj ulici
(Ferhadiji) ili neko jelo u nacionalnim restoranima. Gastronomska ponuda u Gradu je nevjero-
vatna mjeavina grko-orijentalne i srednjoevropske kuhinje sa jedinstvenim varijacijama. Na
kraju popijte bosansku kafu koja se servira na poseban nain u dezvi sa fildanima uz vodu,
rahatlokum i kocku eera. Prvo se konzumira lokum i zalije vodom, a potom se pije kahva.
Samo takav mirni obilazak dae vam priliku da ispod trenutno skromne odore Grada otkrije-
te poneto od velianstvene batine jedne od etiri najvee turistike destinacije jugoistone
Evrope (uz Atinu, Istanbul i Dubrovnik).
Zaronite u Baariju, stari dio grada i slobodno se izgubite u arijskom bermudskom trouglu:
Vijenica bezistani (Brusa bezistan stalna postavka Muzeja Sarajeva) Begova damija
katolika Katedrala Stara sinagoga Stara pravoslavna crkva i Muzej ikona.
Napokon krenite najstarijom (1462) poznatom ulicom Sarai, gdje su zanatlije izraivali pred-
mete od koe (konu opremu za konje i konu galanteriju). Tu su papudijske radnje porodice
Kalajdisalihovi, koje se spominju u 1822. godini, u kojima se i danas izrauju papue, a u
nazad trideset godina posebno dizajnirane papue aladinke. Ovom starom ulicom kreui se
pjeakom zonom prema zapadu, proi ete kroz cjelokupnu historiju grada od osmanskih,
preko austrougarskih do modernih vremena.
Gazi Isa-beg Ishakovi gradi prije 1462. godine Kolobara-han koji je stradao u poaru 1935.
godine.
Moria-han u Saraima jedini je do danas sauvan, i restauriran han u gradu. Izgraen je po-
lovinom XVI i poetkom XVII stoljea, iz sredstava Gazi Husrev-begovog vakufa. Na spratu je
bilo 50-tak soba i kafana gdje su se sklapali poslovi. Han je bio sredite bune polovinom XVIII
stoljea, poznate kao Moria buna. U vrijeme austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine,
tu je bilo sjedite Narodne vlade, njena blagajna i skladite.
Begova damija (1530/31.) je najznaajnija islamska graevina na ovim prostorima. Nju je iz-
gradio Gazi Husrev-beg, najvei i najznaajniji legator u Bosni i Hercegovini, po ocu Hercego-

vac, a po majci carevi, unuk sultana Bajazida II. Valja rei da je Begova damija prva damija
u cijelom islamskom svijetu koja je dobila elektrinu rasvjetu (1898). Uporedo sa izgradnjom
damije(1530/31) Gazi Husrev-beg gradi medresu (visoku kolu) za ejhove (Hanikah) gdje su
se kolovali derviki autoriteti, i prvu savremenu pekaru, imaret (besplatnu kuhinju za slu-
benike vakufa, studente softe, sirotinju...) i musafirhanu (besplatno konaite za putnike do
tri dana).
Tu je i danas privatna pekara poznata kao Imaret (u kompleksu sahat-kule) koja u kontinuitetu
djeluje skoro 500 godina. U toj pekari su ispeeni i prvi sarajevski somuni, iji se miris kau,
osjeao i do tri kilometra od grada. Somun je uao u tradicionalnu ishranu Sarajlija i postao
brend grada.
Gazi Husrev-beg pokree rad prve Visoke vjerske kole (1537.) koja je bila u rangu europskih
fakulteta (Kurumli medresa) i u kojoj se osim teologije izuavalo pravo i filozofija. Istovremeno
utemeljuje jednu od najstarijih biblioteka u Europi. Biblioteka se vremenom uveavala otkupom
privatnih zbirki knjiga i rukopisa. U srcu Baarije, neposredno uz Kurumli medresu, izgra-
ena je zgrada, donacija Katarskog eika Al Tania kao konano rjeenje smjetaja biblioteke.
Nemojte propustiti priliku da se napijete vode na staroj esmi ispred Begove damije. Legenda
kae ko se napije vode sa jedne od starih sarajevskih esmi taj e se vratiti u Sarajevo.
Kujundijska (zlatarska) arija je nastala u XVI stoljeu. Tu se nalazi i stara zlatarska i juve-
lirska radnja porodice Zlatar, iji potomak Mensur Zlatar odrava mehanizam starog sata na
oblinjoj Sahat kuli koja vrijeme mjeri od izlaska i zalaska sunca. Zbog svakodnevne korekcije
vremena (nejednaka duina dana) uz Sahat-kulu je osnovana institucija sa osnovnim astro-
nomskim instrumentima (muvekithana) sa astronomom (muvekit). Sat na sarajevskoj Sahat-
kuli pokazuje vrijeme po lunarnom kalendaru i po tome je vjerovatno jedinstven u svijetu. U
maloj pisarnici ispod Sahat-kule nastali su najznaajniji zapisi o Sarajevu koje je biljeio Sa-
rajlija Mula Mustafa Baeskija (1731-1809). Njegovo djelo Ljetopis je najdragocijeniji izvor za
prouavanje Sarajeva u XVIII stoljeu.
Du Kujundijske ulice protee se stari (1555) Gazi Hesrevbegov bezistan (trgovinski centar)
dug vie od 105 metara, a irok 19,5 metara sa 52 duana pod jednim bavastim svodom.
Vi ste ve ispred hotela Europa koji je prvi moderni hotel evropskog tipa na Zapadnom
Balkanu, a vjerovatno i ire. Hotel je izgraen davne 1882. godine, da bi zadovoljio potrebe
gostiju koji su od te godine poeli da pristiu u Sarajevo eljeznicom. Hotel je u posljednjem
ratu (1992) devastiran, a potom ponovo obnovljen.
U njegovoj bati se nalaze ostaci starog Gazu Husrev-begovog Tali-hana u ije dvospratno
zdanje se moglo smjestiti 70 konja i 200 ljudi. U prizemlju su bile magaze i konjunice, a na
spratu 60 soba. Han je vie puta gorio, a zadnji put 1879. godine, nakon ega vie nije ni ob-
navljan.

Vratite se ponovo do raskrsnice nazvane slatko oe na drugom kraju Gazi Husrev-begovog
bezistana i nastavite etnju Ferhadijom, pjeakom ulicom grada . Nekada su stoljeima na toj
raskrsnici djelovale etiri slastiarne na etiri oka (danas dvije).
Veliki hram (1581.) je najstarija sinagoga u Bosni i Hercegovini, danas Muzej Jevreja BiH.
Sefardski Jevreji, nakon izgona iz panske postojbine 1492.-96. godine, masovnije dolaze na
Balkan, a potom u Bosnu i Hercegovinu. Najvei centar na ovim prostorima im je bilo Sarajevo,
gdje je bilo vie sinagoga i sjedite rabina. Posluajte priu o historiji Jevreja i njihovoj nepro-
cjenjivoj kulturnoj batini koja se uva u Sarajevu.
Za etiri godine faistikog inkvizitorskog divljanja u Sarajevu u toku II svjetskog rata ubijeno
je, pomrlo od gladi ili muenja u koncentracionim logorima oko 11.500 Sarajlija od kojih 6.000
sarajevskih Jevreja, to je bilo 90% ivlja sarajevske Jevrejske opine.
Krenite prema damiji Ferhadija (1561) po kojoj se zove glavna pjeaka ulica Sarajeva. Dok
je Ferhad-beg (potomak stare sarajevske porodice Vukovi Desisali) gradio sjajnu damiju,
njegov brat Ivan radi sliku Bogorodica sa Kristom koja se uva u Muzeju ikona u Staroj pravo-
slavnoj crkvi na Baariji.
Produite do katolike Katedrale u centru Grada, izgraene po projektu arhitekte Josipa Van-
caa (1889). U njoj je grob i portret (rad Marina Studina) Nadbiskupa vrhbosanskog Josipa
tadlera (1881-1918) ijim je zalaganjem izgraena Katedrala i Nadbiskupski dvor, Bogoslovi-
ja, Crkva svetih irila i Metoda kao i niz svjetovnih objekata u Gradu.
Obiite crkvu. Prekoputa ulice je Stari hamam (javno kupatilo) zadubina najveeg legatora u
historiji Sarajeva, Gazi Husrev-bega (1537-39), a danas dio Bonjakog instituta.
Preite tramvajsku prugu i obiite Bonjaki institut - Fondacija Adil Zulfikarpai. Adil Zulfi-
karpai je uesnik antifaistikog pokreta u II Svjetskom ratu. Nakon toga postaje politiki
disident i odlazi u emigraciju. Utemeljuje Bonjaki institut u Cirihu (1988.), a potom ga seli
u Sarajevo. Institut posjeduje biblioteku, arhiv, grafiki centar, zbirku umjetnina, antikvarnicu i
knjiaru kao i vlastitu izdavaku djelatnost.
Preite ulicu i malo zatim skrenite desno u ulicu Josipa tadlera. Lijevo je ve konvikt Svetog
Augustina, a potom zgrada Muzike akademije raena 1893. godine, po projektu arhitekte
Josipa Vancaa. Na vrhu tornja je simbol Akademije, velika lira.
Josip Vanca je roen u Sopronu (Maarska) 1859. godine, a u Sarajevo dolazi 1883. godine,
na poziv bosanske vlade. Nastojao je ostvariti bosanski stil u graditeljstvu. U njegovim mno-
gobrojnim djelima prevladava historicizam, eklekticizam, a kasnije se javljaju elementi beke
secesije.
Malo naprijed na lijevoj strani je Nadbiskupsko sjemenite i katolika crkva Sv. irila i Metoda
takoe rad arhitekte Josipa Vancaa (1895) u stilu neorenesanse. Bona krila su namijenjena

za edukaciju, biblioteku, stanovanje profesora i nauni rad, a u sredini je bogato dekorisana cr-
kva posveena brai monasima-misionarima osnivaima slavenske pismenosti i knjievnosti.
Oba brata su roena u Solunu. iril umire u Rimu 869. godine, a Metod u Moravskoj 885. go-
dine. Staro staroslavensko pismo se kasnije razvija u brzopis koje se vidi u raznim bosanskim
srednjovijekovnim poveljama, a tampani brzopis u Bosni se naziva bosanica. U ovom kvartu
je roen Vladimir Prelog, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju.
Vratite se pred Katedralu i produite pjeakom zonom do Gradske trnice Markale (Marktha-
le), djelo arh. August Butscha iz 1894/95. godine, a potom preko Trga Osloboenja Alija
Izetbegovi, prema Domu armije BiH. Dom Armije je izgraen 1881. godine, prema projektu
Karla Parika i od tada do danas ga koristi vojska za razne skupove i manifestacije.
Na desnoj strani se nalazi stari kolski kvart iz XIX stoljea, kola primjenjenih umjetnosti,
Prva gimnazija (koju su pohaali nobelovci Ivo Andri i Vladimir Prelog) i osnovna kola, djela
arhitekata Karla Parika (Karl Paik) i Karla Paneka (Carl Panek) sa kraja XIX stoljea.
Nastavite lijevo izmeu Saborne srpsko-pravoslavne crkve i Umjetnike galerije Bosne i

Hercegovine do ulice (druga ulica desno) Sime Milutinovia Sarajlije (pjesnik, historiar, et-
no-istraiva, uitelj Petra II Petrovia Njegoa) i u zgradi Muzeja knjievnosti i pozorine
umjetnosti obiite stalnu postavku i provjerite da li ima neka zanimljiva postavka u prizemlju, u
galeriji Mak. Zgrada sa lijepim dvoritem je spomenik kulture prve kategrije.
Nastavite uz rijeku pored stare kue srpske trgovake porodice Despi (depandans muzeja
Sarajeva u kojoj je djelovalo prvo domae pozorite). Tu je i kaligrafska radnja majstora Ha-
zima Numanagia. Kaligrafi su majstori koji ukrasnim pismom prepisuju razne natpise, citate,
epitafe...
Vi ste ve na mjestu atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Ferdinanda i nadvoj-

vodkinju Sofiju. Atentat se dogodio 28. juna 1914. godine, i to je bio povod za poetak Prvog
svjetskog rata. Mjesto atentata je tano na uglu ulica Obala Kulina bana i ulice Zelenih beretki,
odnosno ispred ulaza u muzej Sarajevo 1878-1918. Mali muzej sjajnog vremena u kojem je
u Sarajevu tota bilo prvo na Balkanu, pa ak i u svijetu.
Sa tog mjesta preite na lijevu stranu rijeke preko mosta zvanog Latinska uprija (prvobitan
most iz 1565.), iji je naziv nastao po tadanjoj zasebnoj gradskoj katolikoj etvrti koja se u
narodu zvala Latinluk, a slubeno se zvala Frenkluk ili Frank-mahala u kojoj su uz domae
stanovnitvo ivjeli dubrovaki, mletaki i firentinski trgovci. Stara katolika crkva je postojala
u Latinluku vjerovatno jo od srednjeg vijeka. Izgorila je u katastrofalnom poaru (1697), a u
XVIII stoljeu, je podignuta rimokatolika kola i obnovljena crkva to e definitivno stradati po
austrougarskoj okupaciji 1879. godine.
Skrenite desno prema parku Atmejdan i obnovljenom muzikom paviljonu (prvobitno izgraen
1913. godine, poruen 1941., obnovljen 2004. godine). Park Atmejdan nije ni velik, ni star, ni
poseban, ali je jedinstven po broju atrakcija okolo njega i nezaobilazan u turistikom razgleda-

nju grada.
Vojna palata se od izgradnje, polovinom XIX stoljea, u vremenu osmanlijske vlasti, neprekid-
no koristi kao vojni objekat. Djelo je arhitekte Makedonca Andrije Damjanova za ta je odliko-
van od sultana Abdul Aziza. Vjerovatno je na tom mjestu postojao dvor (Saray) po kojem je
grad dobio ime.
Vi ste u prilici da nastavite sudjelovanje u jedinstvenom obiaju u svijetu Poeli elju drugome
na nain Sarajlija i ona e ti se ispuniti koji simbolizira vjerovanje Sarajlija u dobre ljude evlije.
Kultno mjesto Sarajlija je Turbe u dvoritu okadi hadi Sulejmanove damije (1538) koji je
(Turbe) kasnije podigao Sulejman-paa Skopljak i na njemu otvorio sedam prozora.
Obiaj davanja priloga na turbetu Sedam brae, sa eljom za sreu i zdravlje drugome, po-
drazumijeva i davanje priloga u oblinjoj katolikoj crkvi sv. Ante i Staroj pravoslavnoj crkvi na
Baariji. Tradicionalni nain davanja priloga (jedinstven u svijetu) iskazuje potovanje prema
komiji i drugim konfesijama.
Dvije su mogunosti da produite prema crkvi Svetog Ante i kvartu gdje je skoro jednu dece-
niju boemski ivio i stvarao najvei hrvatski pjesnik Augustin Tin Ujevi. U svijetu je uobiajeno
da se batini lik i djelo sugraanina ako je u gradu proivio est-sedam godina. Kako Verona
batini Firentinca Dantea, tako Sarajevo batini Tina Ujevia.
Prva mogunost je kroz tunel pored stambene kue porodice Fadilpai projektirane (1910) u
bosanskom stilu sa neobinom baroknom fasadom.
Oblinji Konak je rezidencija osmanskih namjesnika iz 1866. godine, a koristi se od tada ne-
prekidno kao rezidencijalna palata. Austro-Ugarska vlast je palatu obnovila i u njoj su boravili
baroni, uglednici pa i sam car Franc Jozef I.
Druga mogunost je da se vratite malo prema rijeci do Careve damije (podignutoj 1566. go-
dine, po naredbi sultana Sulejmana Velianstvenog), na mjestu prve sarajevske damije koju
je jo polovinom XV stoljea podigao Isa-beg Ishakovi. Uz Carevu damiju sauvano je i
groblje (mezarje) u kojem se vjerovatno nalazi i nian Isa-bega. Uz damiju se nalazi i upravo
obnovljeni i restaurirani Isa-begov hamam.Tu je i zgrada Akademije nauka i umjetnosti Bosne
i Hercegovine.
Tradicionalni prilog u crkvi sv. Ante uz elju za dobro drugome. Tim inom ste obavili jedinstveni
ritual u svijetu koji podrazumijeva molitvu i davanje novia za sreu na tri razliita lokaliteta
u gradu koja posjeuju ljudi bez obzira na nacionalnu, vjersku ili politiku pripadnost, traei
sreu ili dodatnu energiju za borbu sa ivotnim nedaama.
Pred Vama je ve Sarajevska pivara, utemeljena 1864. godine. Vrijeme je za zaslueni odmor
uz au svijetlog ili crnog piva, uz ljutu ili blagu kobasicu, u pivnici HS smjetenoj u samoj
zgradi Pivare.

Nastavite pravo Franjevakom ulicom, pored eke ambasade, do ulice Avdage ahinagia,
kojom se spustite ponovo do rijeke pred obnovljenu gradsku Vijenicu. Zaronite u Baariju,
stari dio grada i slobodno se izgubite u arijskom bermudskom trouglu. Razgledanje grada
moete nastaviti pjeke ili tramvajem.
U Sarajevu djeluje (1884/5.) tramvaj (tramway) sa konjskom vuom, a od 1895. godine, prvi
elektrini tramvaj u srednjoj i jugoistonoj Evropi.
Sada vai gosti mogu biti vodii drugima jer ve pripadaju drutvu najveih svjetskih putnika,
koji su duhom ovoga grada uveali bogatstvo svoga svijeta.
Turistiki itinereri u zavisnosti od motiva posjete gradu i zanimanja posjetilaca mogu

biti tematskog karaktera. Ovdje je dat primjer turistike prezentacije ueg, starog jezgra
grada, sa akcentom na stare zanate.
Pjeaka tura br.2 - Pjeke kroz Historijsko jezgro grada
Krenite od Muzejskog kvarta (Zemaljski muzej, Historijski muzej Bosne i Hercegovine i lokacije
budueg Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi) prema istoku (centar grada). Svakako proe-
tajte do pjeakog mosta Ars Aevi, djela slavnog svjetskog arhitekte Renza Piana i Vilsonovog
etalita. Tu je i Spomenik meunarodnoj zajednici, djelo umjetnika Neboje eria obe, u
obliku konzerve Ikar koja se dijelila kao humanitarna pomo stanovnicima Sarajeva tokom
posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
Preko puta ceste je zgrada Tehnike kole (1889) koja je u to vrijeme bila prva srednja tehnika
kola na Balkanu. Na desnoj strani je zgrada Filozofskog fakulteta, rad arh. Juraja Najdharta.
Fakultet ima odsjeke za: filozofiju i sociologiju, razne jezike (germanistika, slavenske jezike...),
historiju umjetnosti, knjievnost BiH, komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo, orijentalne stu-
dije, psihologiju, pedagogiju, romanistiku... Na lijevoj strani je hotel Holiday izgraen 1983.
godine, za potrebe Olimpijskih igara (1984), djelo arh. Ivana trausa..
Vi ste ve na Trgu Bosne i Hercegovine. Pred vama su veliki trgovinski centri, a desno su
zgrade Parlamenta i Vlade Bosne i Hercegovine, a na lijevoj strani (preko bulevara) je Crkva
sv. Josipa (1940), djelo arh. Karla Parika u neoromanikom stilu. Crkva ima bogate vitrae na
prozorima, a glavni oltar od mramora je poklon pape Pija XII. Ispred crkve je spomenik Blaene
Majke Terezije, humanitarke i dobitnice Nobelove nagrade za mir 1979. godine.
Krenite uz tramvajsku prugu. Lijevo je stambeno-poslovna zgrada Augusta i Marije Braun iz

1895. godine, po kojoj je ovaj sarajevski kvart i dobio ime (Marijin dvor). Iza palate u ulici Ma-
gribija, je nacionalni spomenik damija ejha Magribije graena u vremenu Isa bega (polovina
XV stoljea), prvog namjesnika i osnivaa urbanog grada.

Malo nie, u parku Hastahana pogledajte nevjerovatu skulpturu Zvjezdani put poklon gradu
Sarajevu od slavnog njemakog skulptora Helmuta Lutza. To je spomenik ovjeku, umjetnosti
i ivotu i simbol prijateljstva Sarajeva i Fridrishafena.
Nastavite dalje nekadanjom rimskom cestom prema raskrsnici puteva jo iz antikih vremena
do Ali-paine damije. Raspored rimskih nalaza uglavnom prati dvije savremene gradske ar-
terije: Titovu ulicu i Alipainu ulicu sa produetkom prema Skenderiji. Vi se pouzdano nalazite
na antikoj raskrsnici puteva, a veoma je vjerovatno da je to i prahistorijska raskrsnica jer su
rimljani za svoje ceste koristili ve utvrene stare staze. Na samoj raskrsnici je Ali-paina da-
mija. Ali-paa, beglerbeg Budima (stari dio Budimpete u Maarskoj), rodom iz sarajevskog
kraja, podie (1560) po mnogima najskladniju i najljepu damiju u Sarajevu.
Spustite se prema rijeci, prema sportsko-trgovakom centru Skenderija. Na lijevoj strani je

zgrada Kantona Sarajevo (1897-1904) rad arh. Karla Parika koja je dio administrativnog kvar-
ta austrougarske uprave (uz susjedne zgrade Zemaljske vlade i Direkcije eljeznica i Ministar-
stva inostranih poslova.
Produite preko rijeke, koji pamti velike igre koarkaa Bosne - evropskog prvaka u koarci,
mnoga svjetska prvenstva, spektakularne filmske projekcije iz epohe Tita, Zimske olimpijske
igre ZOI 84, projekcije sarajevskih reditelja dobitnika najveih nagrada za film na svijetu (Zlat-
na palma-Kan, Zlatni lav-Venecija, Zlatni medvjed-Berlin, Felix, Oskar...), vrhunska muziciranja
svjetskih izvoaa i orkestara...
etnju nastavite lijevom stranom Miljacke, Obalom Maka Dizdara (jedan od najveih evropskih
pjesnika druge polovine XX stoljea) od starog mosta na Skenderiji (raen po tipskom projektu
Goustaf Eiffela) i zgrade Grke ambasade. Lijevo preko rijeke je zgrada stare Uiteljske kole
((1891), a potom nekadanja zgrada Zemaljske tamparije (1906).
Pred vama je takozvani uvrnuti most (Pouri polako Festina lente) rad studenata Akademije
likovnih umjetnosti koja se nalazi u nekadanjoj Velikoj evangelistikoj crkvi (danas Likovna
akademija - ALU), takoe rad arh. Karla Parika (1899).
Sljedei most se zove obanija nazvan po oban Hasanovoj mahali koja se na lijevoj strani
rijeke formirala jo u polovini XVI stoljea. Ranije se ovaj most zvao ejhanija po zadubini ej-
ha Hasana Kaimije koji je zbog podrke pobunjenim graanima, krajem XVII stoljea, protjeran
iz Sarajeva i umro u Zvorniku.
Monumentalna graevina na lijevoj strani je zgrada Pravnog fakulteta i Rektorat Univerziteta u

Sarajevu. Graevina je djelo arh. Alfreda Kraupa i Hansa Glassera iz Bea (1912/14.) i izlazi
na etiri ulice. Istona strana kompleksa je Pravosudna palata, a na sjevernoj strani se nalazi
Centralni zatvor.
Ivo Andri, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost je zapisao (parafraziram):
Ko bi pomislio, u vremenu Prvog svjetskog rata, kada sam leao jadan i ranjen u velikoj

sali na drugom spratu palate, koja je bila u to vrijeme pretvorena u ratnu bolnicu, da u
nakon Drugog svjetskog rata u toj istoj sali, nekoliko decenija kasnije, biti sveano pro-
glaen za poasnog doktora nauka Univerziteta u Sarajevu.
Zgrada Pote iz 1913. godine, je rad arh. Josipa Vancaa u stilu secesije. Svakako preite
most obaniju i u Glavnoj poti Sarajeva kupite prigodnu marku za uspomenu.
Narodno pozorite je rad arh. Karla Parika iz 1897/98. u stilu neorenesanse. Stotinjak metara
zapadno je nekadanji jevrejski Templ (jedan od najveih u Evropi) koji je Jevrejska zajednica
Sarajeva svojevremeno poklonila gradu. Danas u rekonstruiranom Templu djeluje Bonjaki
kulturni centar BKC.
Produite izmeu Pote i zgrade Narodnog pozorita pravo ulicom Kulovia. U toj maloj ulici je
Pozorite mladih koje ima dvije scene: lutkarsku i dramsku. U tom prostoru je u trenutku najte-
ih ratnih uvjeta (1992) nastao Sarajevski ratni teatar SARTR kada se oko reditelja Dubravka
Bibanovia i pisca Safeta Plakala okupila ekipa glumaca i teatarskih djelatnika radei na drami
Sklonite. Predstava se igrala pod danononim granatiranjem grada po gradskim skloniti-
ma, bolnicama i polurazruenim salama. Znaaj 97 izvedbi drame Sklonite na raznim mjesti-
ma u Sarajevu do ljeta 1994. godine, ponajbolje, pak, objanjavaju rijei koje je jedna Sarajka
upisala u knjigu utisaka SARTR-a:
Fala sarajevskim glumcima to su nam pomogli da ne poludimo.
Tu je i galerija Roman Petrovi koja je dobila ime po sarajevskom slikaru i pedagogu, prvom
predsjedniku Udruenja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Mala Kulovia ulica izlazi na
glavnu trgovaku ulicu grada, ulicu Marala Tita.
Ako nastavite etnju desno, pred vama je bivi Grand hotel (Karl Parik 1895.), a danas Za-
vod za platni promet. Na dan osloboenja Sarajeva, 6. aprila 1945. godine, postavljena je
spomen-ploa oslobodiocima grada od faizma kada je zapaljena vjena vatra. Tekst je
dopunjen nakon faistike opsade Sarajeva (1992/95). Takozvana vjena vatra za Sarajlije
predstavlja taku susreta.
Ako nastavite etnju lijevo ulicom Marala Tita, niz tramvajsku prugu, predlaem vam da se
zadrite na Spomeniku ubijenoj djeci Sarajeva u ratu 1992/95. godine, u Velikom parku koji
je nekada bio groblje. Valja znati da su parkovi Sarajeva u posljednjem ratu pretrpili tetu od
90%. Samo vam mata moe pomoi da zamislite ogromna stabla javorolisnih platana i divljih
kestena koja su planski saena krajem XIX stoljea u itavom gradu.
Va izbor nastavka etnje e vjerovatno zavisiti od lokacije vaeg boravita. Moj prijedlog je da
popijete pie u jednoj od sarajevskih kafana.

ta moete preporuiti posjetiocima grada?
Teatri. U Dubrovakom arhivu 1408. i 1410. godine, pominju se zabavljai bosanskog kralja.
Kasnije se spominju glumci i svirai. Zabiljeeno je da su Dubrovani slali Gazi Husrev-begu
u Sarajevo glumce i svirae, a da je to isto inio i Husrev-beg Dubrovanima. U Sarajevo je
sa istoka dolo originalno pozorite Karaoz. To je pozorite slino dananjem lutkarskom
pozoritu.
Prva pozorita u Sarajevu su bile putujue druine iz regiona i teatarske predstave po privatnim
kuama polovinom XIX stoljea (konzul Holms, trgovac Despi...), a potom je 1881. godine,
Heinrich Spira osnovao stalno Njemako pozorite u Sarajevu.
Odlukom gradske vlade i prilozima bogatijih Sarajlija 1896. godine odlueno je da se gradi
Drutveni dom (dananja zgrada Narodnog pozorita) koji se sveano otvara 2. januara 1899.
godine. Od 1911. godine, u Sarajevu djeluje lutkarsko pozorite na domaem jeziku.
Narodno pozorite (opera, balet, drama) je otvoreno 22. oktobra 1921. godine. Sarajevska
operska primadona Ljiljana Molnar Talaji se svojevremeno (1970) smatrala kao najbolja Aida
na svijetu.
Narodno pozorite, Obala Kulina bana 9.

Kamerni teatar 55, Marala Tita 56/II
Pozorite mladih, Kulovia 8.
SARTR, Gabelina 16.
BKC Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24.
Art teatar, Mehmeda Spahe 20.
Umjetnike galerije. Tragove likovne umjetnosti u sarajevskoj dolini moemo pratiti od pra-
historije, preko helenistike i rimske umjetnosti, a u srednjem vijeku preko umjetnosti steaka,
crkvenog freskoslikarstva do osmanske umjetnosti nakon koje se pojavljuju Sefardske ilumi-
nacije iz XVI stoljea.
Bosna je bila poznata po nalazitima zlata i srebra i to je bilo presudno za umjetniki razvitak
zanatskih proizvoda srednjovjekovne Bosne.
U prvom periodu vodei likovni umjetnici su bili stranci, a potom se pojavljuju i domai likovni
umjetnici koji se upuuju na evropske akademije (Be, Mnchen, Prag, Krakov, Budimpeta i
Pariz) od kojih su najslavniji Selman Selmanagi (diplomac i profesor na BAUHAUS-u) i Braco
Dimitrijevi (diplomac ALU u Zagrebu i postdiplomac St. Martin School of Art u Londonu).
Nakon Prvog svjetskog rata u Sarajevu se osnivaju likovne udruge (Blaujska likovna kolonija
prva u bivoj dravi Jugoslaviji), a pred Drugi svjetski rat (1939) osniva se udruenje Collegi-
um artisticum. Mnogi sarajevski likovni umjetnici su poznata meunarodna umjetnika imena

(Safet Zec, Braco Dimitrijevi, Alija Hafizovi Haf, Neboja eri oba, Jusuf Hadifejzovi,
Maja Bajevi...).
Akademija primjenjenih umjetnosti Sarajevo Obala Maka Dizdara 3.

Galerija Mak, Sime Milutinovia 7.
Collegium artisticum, BKC Bosanski kulturni centar, Branilaca Sarajeva 24.Novi
Hram, M.M.Baeskije 38.
Roman Petrovi, M.Tita 54.
Galerija sv. Ante, Franjevaka 6.
Galerija Bosanskog kulturnog centra, Branilaca Sarajeva 24.
Egzotik Art, Pitin brijeg 22.
Paleta, Hamdije Kreevljakovia 13.
Preporod, M.Tita 54.
Art x Club, M.M.Baeskije 63.
Gabrijel Kamerni teatar 55, M.Tita 56/I
Arcus Gaudeamus Club Gallery, M.Spahe 20.
Stari Grad, Jelieva 1.
E&A- Mersad Berbers Gallery, Zmaja od Bosne 4 (Holiday)
Leonardo, A. airbegovi bb.
Fakta, H.Kreevljakovia 7.
ASA Prevent Art Gallery, Bulevar Mee Selimovia 16.
Galerija 10, Ferhadija 17.
Collection of Zecs Works, M.Tita 31/II
Carlama Depot, Terezije bb.
Boris Smoje, Radieva bb.
Raiffeisen galerija, Zmaja od Bosne bb.
Kina. Sredinom 1887. godine Sarajevski list pie da jedan poduzetnik Curiel prikazuje u
cirkusu Edisonov kinematograf. To je elektrina sprava koja prijanje fotografine snimke
najpreciznije ponavlja kao ive slike, na kojima se ljudi i ivotinje kreu kao u ivotu.
U Sarajevu su ve 1911. godine, djelovala tri stalna kinematografa, Edison, Goller The
Royal-Biograph i Thaumatograf. Od tih vremena film je poeo da ugroava pozicije pozo-
rita. Graevinski poduzetnik Albert Metz u septembru 1912. godine otvara prvo moderno
ureeno kino Apolo, a godinu dana kasnije u Napretkovoj palati Imperial-Kino.
Sarajevski filmski autori su dobitnici najveih svjetskih priznanja za film (Oskar, Zlatna pal-
ma, Zlatni lav, Zlatni medvjed). Filmovi sarajevskog autora Hajrudina ibe Krvavca koji je
bio tvorac partizanskog vesterna su svojevremeno bili svjetski hitovi koji su potakli svjetske
producente na snimanje tzv. akcionih filmova. Njegove filmove su gledali milioni gledalaca u
svijetu, posebno u Kini.
Meeting Point, H.Kreevljakovia 13.

Kinoteka, Alipaina 19.

Cinema City - multiplex, Trg djece Sarajeva bb.
Kino Novi Grad, Bulevar Mee Selimovia 97.
Metalac (Open Air Cinema), Obala Kulina bana 10.
Art House kino, Obala Kulina bana 2.
UNITIC, Fra Anela Zvizdovia 1.
BKC-Bosnian Cultural Centre, Branilaca Sarajeva 24.
Apolo, Mis Irbina 2.
Bosna, Alipaina 19.
Gdje jesti?
Kultura kuhinje i hrana u multikulturalnoj zajednici naroda u Bosni i Hercegovini igrala je zna-
ajnu ulogu u razvoju kulturnog i regionalnog identiteta stanovnika razliitih vjeroispovijesti i
kroz protekla vremena koritena je kao simbol nacionalnog ponosa. Gastronomska ponuda je
mjeavina grko-orijentalne i srednjoeuropske kuhinje sa jedinstvenim varijacijama.
Osnovne poruke EU o hrani i piu su: hrana i pie su elementi kulturnog naslijea i identiteta
svake zemlje Evrope, kulinarska kulturna proizvodnja i tradicija su osnove za budue standarde
proizvodnje, autentinost i razabiranje okusa su povratak regionalizaciji nasuprot globalizaciji.
Vjerovatno originalno bosanskohercegovako jelo je Bosanski lonac za koje analitiari kuli-

narstva pretpostavljaju da vue porijeklo iz srednjeg vijeka. Vjeruje se da je jelo nastalo kod
bosanskih srednjovjekovnih rudara i drvosjea. Razne namirnice bi se iskustveno poslagale u
zemljani lonac na nain ve iroko poznat na mediteranu. Ono to jelu daje posebnost i jedin-
stvenu aromu je vezanje (zatvaranje) lonca izbuenim papirom ili koicom koja, kada se spee,
nije mogla biti neprimjetno skinuta. Zemljani lonac je potom ostavljan da se krka najmanje 5-6
sati, a nekada i due.
Zato se lonac vezao? Da onaj ko je ostavljen uz vatru ne bi doao u napast da malo po malo
ne pojede meso iz lonca. Ako je primjeeno da je lonac otvaran deurni je mogao dobiti i malo
degeneka.
evabdinice. Radei u turizmu skoro etrdeset godina, slobodan sam rei da relativno dobro
poznajem kvalitetu ponude jela sa rotilja u zemljama Evrope, Mediterana i Bliskog istoka.
Moje lino iskustvo je da je bosanskohercegovaka ponuda jela sa rotilja, a posebno sara-
jevska, po kvalitetu i ukusu nenadmana. Postii takvu snagu ukusa i aromu bez koritenja
masnog mesa (svinjetine), na naizgled jednostavan nain, vjerujem da je vrhunska kulinarska
vjetina i akumulirano znanje generacija sarajevskih evabdija.
Buregdinice. Tradicionalno bosansko jelo, napravljeno od tanko razvuene jufke i savijeno

u zvrkove, je pita sa raznim nadjevima i svaka je izvrsnog ukusa. Ipak sarajevski burek (pita
od mesnog nadjeva) - je neto posebno. esto se prisjetim nezaboravnog raspoloenja za
vrijeme skijakih skokova na planini Igman, u vremenu Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Ovo je dobe (dobro) vikao je neki eh. Ovo je jo vie dobe vikao je eh nakon ponude
sarajevskim burekom.

Volimo Jureka vie od bureka vikali su navijai nakon to je skija Jure Franko, za
ZOI 84, osvojio srebrenu medalju u veleslalomu.
Ainice. Ovo je nevjerovatno - pa kod vas se nude jela sa kraja XVI stoljea, kojih vie na
orijentu nigdje nema- komentiraju kulinarski poznavaoci pri posjeti tradicionalnim sarajevskim
ainicama. Ainice kao zasebne objekte Sarajevo je imalo ve koncem XV ili poetkom XVI
stoljea. Zabiljeeno je da je u Isa-begovoj musafirhani (1492) radio aija. Iz ostavinskih po-
pisa ainica iz 1770. i 1815. godine, navode se odak-kazan, razne zemljane tave, kandilj,
vie mahrama, i za evab, drvena sinija i setilj za pravljenje kadaifa. Uz ainicu je esto bila
vezana i pekara.
Konzumni prostor ainice se naziva odak, a naziv dolazi od odaka (toplog pulta) koji se
nalazi u istaknutom prostoru za konzumiranje. Tu je omogueno da gost bira jelo pri samom
ulazu.
U sluaju prijema boljeg gosta (musafira) obino na katu hana ili karavan-saraja kao posluav-
nik slui demirlija (velika bakrena okrugla tacna) na kojoj se prezentiraju jela u malim supijeri-
ma (aicama sa kubali poklopcima). Na demirliji se nalaze i iste kaike i jedna vea aa sa
vodom u koju se odlau ve upotrebljene kaike.U savremenim restoranima tu funkciju imaju
restoranska kolica.
Kafe barovi, pabovi, klubovi
Od nekadanjeg pojma kafane u dananjem Sarajevu ostali su popularni kafe barovi za dnev-
ne izlaske i tzv. kafe klubovi sa ivom i audio/vizuelnom muzikom za none izlaske.
Slastiarne
Slastiari i njihovi proizvodi su sastavni dio kulture ivljenja u gradu. U ponudi su grko-ori-
jentalni kolai sa slatkim preljevom (agdom) ali i kolai iz Srednje Evrope pa i prave beke
sachertorte. Vjerovatno je originalni domai slatki, tufahija (jabuka sa nadjevom od oraha).
U tradicionalnim slastiarnama nakon kolaa se slui boza, kiselkasto osvjeavajue pie od

kukuruznog brana, a u zimskom periodu salep, slatko bezalkoholno pie od korijena kauna.
Kupovati
Utvrena ekonomska historija biljei da su se prvi trgovniski centri pojavili oko 1920-tih godina,
u USA. U Sarajevu je vidljivo da su trgovinski centri (bezistani) djelovali poetkom XVI stolje-
a.. Gazi Husrev-begov bezistan je bio svojevrsni trgovinski centar sa 50 duana. U Sarajevu
su bila tri bezistana (tgrovinski centri), sauvana su dva. Danas u gradu, kao i u drugim metro-
polama Evrope, djeluju veliki oping centri.
Hoteli
Austro-Ugarska uprava je u Sarajevu zatekla (1878.) preko 50 hanova i karavan saraja u koji-
ma su se od tih vremena poeli pojavljivati prvi stolovi sa stolicama i pokretni namjetaj.
U Sarajevu je 1882. godine, otvoren prvi moderni hotel na Zapadnom Balkanu, hotel Evropa.

Krajem XIX stoljea u gradu je poslovalo est modernih hotela (hoteli Evropa, Central, Ra-
decki, Rojal, Kajzerkrone i Imperijal) i na Ilidi tri (hoteli Austrija, Bosna i Hungarija)
i dva manja.
Pored modernih hotela za ukonaavanje su sluili i neki stari hanovi, dijelom adaptirani prema
savremenim potrebama, pa je na kraju ovog perioda u Sarajevu bilo sedam hanova i doma-
ih (landesbliche) hotela. Svih trinaest hotela i hanova u Sarajevu imalo je 621 postelju, dok
je kapacitet pet hotela na Ilidi iznosio 171 postelju. Pored ukonaavanja, hoteli i hanovi su
u ovo vrijeme vrili i neke berzanske funkcije sluei kao sastajalite trgovaca za obavljanje
raznih trgovakih poslova. U Sarajevu danas djeluje preko 500 smjetajnih objekata razliite
kategorije.
Bolnice u Sarajevu
Pretee savremenih farmaceuta u Sarajevu su bili atari. U Sarajevu se u XVI stoljeu spominje
atarska arija. Atarski duani-apoteke su bili puni ljekovitog bilja u posudama i kutijama sa
natpisima na hebrejskom, turskom i bosanskom jeziku. Najstariji sauvani atarski duan je
apoteka porodice Papo, stara oko 350 godina i nalazi se u Muzeju Jevreja u Sarajevu. Apo-
tekar Samuel Elazar (1902-1989.) je zapamen kao predsjednik jevrejske opine u Sarajevu i
jedan od osnivaa Muzeja Jevreja.
Otvaranjem azila za duevne bolesnike 1768. godine u hadi Sinanovoj tekiji praktino poinje
organizirana zdravstvena sluba u Bosni i Hercegovini.
Posljednji bosanski guverner Topal Osman paa, pod uticajem svoga linog lijenika i bio-
grafa dr. Jozefa Keeta (Koetschet), gradi prvu vakufsku bolnicu (1866.) u Bosni i Hercegovini
u Nadkovaima sa odjeljenjem za ene. Grob dr. Keeta je na katolikom groblju sv. Mihovil.
Uz njegovu grobnicu je i grob dr. Alexander Drnera koji je ivot posvetio lijeenju bolesnih,
ranjenih i beskunika irom Bosne i Hercegovine. Za svoj rad je dobio niz priznanja, a i ordene
Franje Josipa (Franz Joseph) iz 1912. godine, kao i kralja Aleksandra I iz 1929. godine.
Zemaljska bolnica u Sarajevu u doba svoga otvaranja (1894) je bila najmoderniji objekat na
Balkanu, a i ire. Bolnica je projektirana kao kopija beke univerzitetske bolnice i uraena
prema najmodernijim standardima koji su tada vaili u svijetu. Krajem XIX stoljea u bolnici je
radio vrhunski medicinski kadar bekog medicinskog fakulteta, na tada najsavremenijoj medi-
cinskoj opremi.
Krajem XIX stoljea u Sarajevu se osniva Zavod za javno zdravstvo, radi evidentiranja zara-
znih i drugih bolesti za koji se vjeruje da je prvi, ustanovljen za takve namjene, u svijetu.
Hitna pomo, Kolodvorska 14.

Kliniki centar Sarajevo Univerzitetska bolnica, Bolnika 25.
Opa bolnica PRIM. DR. ABDULAH NAKA, Kranjevieva 12.
Zubotehnika klinika, Bolnika 4a.
Mountain Rescue Service Sarajevo 061299443

Rescue Club 2000 Sarajevo 061911911
Novac u Bosni i Hercegovini
Na teritoriji Bosne i Hercegovine se kovao novac jo u III stoljee prije nove ere, kada su sje-
vernije evropske oblasti pripadale kasnoj prahistoriji, primitivnom barbarskom periodu koji se
sutinski razlikovao od visoko civiliziranih grkih krajeva i krajeva pod grkim uticajem. Novac
se kovao u gradu Daorson kod Stoca, kategoriziranom sa nultom (O) kategorijom (svjetskog
znaaja), koji je bio centar domicilnih ilira - Daorsa. Pronaeni bronzani novii na reversu ima-
ju portret mladolikog vladara, a na aversu predstavu trgovakog ili ratnog broda sa natpisom
DAORSON. Ve od bosanskog bana Stjepana II Kotromania (polovina XIV stoljea) bosanski
vladari su kovali srebreni novac, a potom i zlatni.
Zbirke starog novca se mogu vidjeti u Zemaljskom muzeju u Sarajevu ali i u Muzeju -franjeva-
kog samostana Duh sveti u Fojnici.
Dananji novac u Bosni i Hercegovini je Konvertibilna marka iji je paritet utvren u odnosu na
valutu EU otprilike jedne polovine vrijednosti, tanije 1 = 1,95583 KM (BAM).
Javni prijevoz
Nedvojbeno je da je grad Sarajevo krajem XIX i poetkom XX stoljea (u vremenu Austrije)
bio jedan od najmodernijih gradova svoga vremena u Evropi. Sve to je graeno, raeno je
po najviim standardima koji su tada vaili u svijetu. Palate koje su imale ugraen vodovod,
kanalizaciju, kupatila, toalete, elektrinu energiju, smatrane su u to doba veoma savremenim.
Za lokalne potrebe Sarajeva izgraen je (1884.) tramvaj (na konjsku vuu) od Stare eljeznike
stanice, preko Marijin dvora, glavnom gradskom ulicom i Ferhadijom do dananjeg Ekonom-
skog fakulteta, a prva sveana vonja tramvajem je krenula na Novu 1885. godinu.
Sarajevo dobiva elektrini tramvaj 01. maja 1895. godine., prije metropola Srednje i Jugoisto-
ne Evrope. Neto ranije (03. i 04. aprila 1895.) Sarajevo dobiva elektrinu rasvjetu ulica meu
prvim gradovima Evrope, pa i prije Londona koji se u tim vremenima i dalje osvjetljavao na plin.
Tramvaji koji danas voze su prepravljeni stari tramvaji i polovni tramvaji kupljeni po raznim gra-
dovima Evrope. Reklamni natpisi na njima esto skrivaju njihovu dotrajalost. Sarajevski tram-
vaji nas danas podsjeaju na hrabrost i dostojanstvo ovog grada u posljednjem ratu. Moderno,
dvadeseto stoljee u Evropi i svijetu u kojem su stvoreni mnogi tehnoloki noviteti je i stoljee
najveih sukoba. Takvo dvadeseto stoljee je upravo ovdje zapoelo i zavrilo se ovdje na
istom ovom mjestu. Moda je Sarajevo, paradigma dvadesetog stoljea, savren primjer slo-
bode, hrabrosti i otpora, pravo mjesto koji moe modernom turisti pomoi da shvati nae doba.
Dravni praznici
U Bosni i Hercegovini na dravnom nivou nema Zakona o dravnim praznicima. U Sarajevu
kao dravni praznici obiljeavaju se 01. mart, Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine; 01. maj,
Meunarodni dan rada; 25. novembar, Dan ZAVNOBIH-a i 01.i 02. januar - Nova Godina.

Vjerski praznici
U Sarajevu se prihvataju svi vjerski praznici poznatih religija po njihovom kalendaru (vjerski
praznici po muslimanskom, katolikom, pravoslavnom, jevrejskom kalendaru...). Za vjerske
praznike pripremaju se tradicionalna hrana i slatkii. Posjeuju se lanivi porodice i groblja, a
gosti se rado prihvataju. Svi zaposleni u Sarajevu imaju pravo na dva dana godinje za vrijeme
svojih vjerskih praznika.
Toaleti
Voda sa Bistrika u Sarajevu je unkovima dovedena do Gazi Isabegovog hamama jo 1461
godine. Grade se i prvi javni nunici. Prvi je izgraen 1526. godine, na Kovaima u Sarajevu,
a drugi 1529. godine, u blizini Begove damije (Begove hale). Zbog obaveze redovnog pranja
prije vjerskih obreda, pored svake damije gradila se i javna esma.
Dananji javni toaleti su ispod gradske trnice Markale (Markthale) i dva na Baariji. U da-
nanjem Sarajevu postoje i drugi javni toaleti ali ono to je oigledno je da bi ih trebalo biti
mnogo vie.
Turistima preporuujemo koritenje toaleta po mnogobrojnim kafiima uz uvjet da u kafiu

popiju kafu ili drugo pie.
Vremenska razlika
U Sarajevu je lokalno vrijeme kao u veini zemalja EU, ali sat vremena prije zemalja koje mjere
vrijeme po Grinviu i sat poslije vremena koje se mjeri u Grkoj, Rumuniji, Bugarskoj i Turskoj.
Osobita mjesta - samo za upuene
Dendi runo izraeni eiri i kape, vlasnik Hlpka Janko, M. Tita 21.
Kua ljepote Irmis, vlasnik Smajo Hadimuhovi, frizer, kozmetiar, pediker, ulica Val-
tera Peria 9.
Kujundija (zlatar, juvelir, filigranist) Mensur Zlatar, muvekit (astronom) sahat kule. Sa-
hat kula ve 350 godina otkucava vrijeme po lunarnom kalendaru i po tome je jedinstve-
na u svijetu.
Kazandije izrauju razne predmete od bakra za svakodnevnu upotrebu, a vrsni maj-
stori su Nasir Jabuar i Mehmed Huseinovi.
U ulici Bravadiluk na Baariji je radnja majstora Blagojevia koji izrauje rakijske
kazane.
Jedina ena kazandija je Nermina Ali na Kovaima koja je i jedini majstor za kalaisa-
nje gotovih kazandijskih proizvoda.
Sahadija-urar, Izet dralovi u ulici Sarai 62 vri opravke starih satova sa mehani-
kim mehanizmom.
U fondu Gazi Husrev-begove biblioteke nalazi se izuzetna kaligrafska vrijednost, uzo-
vi (ljepote, skladnosti...) Mehmed pae Sokolovia.

U fondu Muzeja Stare Pravoslavne crkve u Sarajevu pohranjeni su irilski dokument
Leontijevo jevanelje i kaligrafsko djelo (Otanik - prepisiva Visarion) koji su nastali u
Sarajevu.
Sara, zanatska radnja za izradu predmeta od koe, u kojoj se preplie spoj tradicio-
nalnog i savremenog je radnja Harisa Zeca u Saraima.
U ulici izmediluk 22. Majstor Remzija Balagi na tradicionalan nain izrauje sve
vrste etki za domainstva, za maine, za pekare, za pelare, za molovanje i farbanje...
Spomenik prijateljima Davorinu Popoviu i Mirzi Delibaiu, u parku, u ulici Mis Irbi,
prekoputa zgrade nazvane FIS u kojoj su prve korake napravili slavni gimnastiari, kara-
tisti, dizai tegova, koarkai, rukometai, bokseri... ali i najvei pop i rok muziari bive
drave Jugoslavije jer je sala FIS-a sluila i kao koncertna i plesna dvorana. Davorin
Popovi je bio veliki koarka ali i najpopularniji pop i rok pjeva, a njegov nerazdvojni
mlai prijatelj je bio koarka Reala iz Madrida Mirza Delibai, ranije kapiten koar-
kakog kluba Bosna iz Sarajeva, sa kojim je osvojio naslov klubskog prvaka Evrope u
koarci. Spomenik je djelo akadenskog kipara M. Kee.
Pivnica HS u zgradi stare Sarajevske pivare koja batini 1864. godinu osnivanja,
Franjevaka 15.
Park prirode Skakavac sa vodopadom visokim oko 100 m. Vodopad je na visini oko
1.100 m n/v i po tome je poznat. Do parka se stie makadamskim putem od Pionirske
doline preko Nahoreva.
ahovski klub Bosna sa kafanom, ljetnom batom i klubskim prostorijama na spratu
u Pruakovoj ulici br.21. ahovski klub Bosna je sedmostruki prvak u ahu bive Ju-
goslavije i i trostruki osvaja Kupa ali i etverostruki prvak Evrope u ahu (1994; 1999;
2000; 2002) i taj rekord teko da e u dogledno vrijeme biti dostignut.

OSNOVI VOENJA PO PARKOVIMA PRIRODE
Zatita prirodnih vrijednosti i biodiverziteta
Organizacija Ujedinjenih naroda - OUN je proglasila 5. juni Danom ouvanja ovjekove ivotne
okoline.
Tom prilikom je zemljama lanicama uputila pismo poglavice indijanskog plemena Seattle koji
je on uputio 5. juna 1854. godine, Abrahamu Lincolnu. Pismo poglavice ima univerzalnu vrijed-
nost za sva vremena.
Poglavica je Lincolnu odgovorio na ponudu drave da otkupi zemlju koju je njegovo pleme
stoljeima uivalo.
...Kako se moe prodati ili kupiti nebo i toplina zemlje? Tako neto sasvim nam je stra-
no. Mi nismo vlasnici svjeine zraka i bistrine vode. Pa kako ih moemo prodati? Svaki
je djeli ove zemlje svetinja mome narodu, svako zrno pijeska na rijenom sprudu, svaka
maglica u tami ume - sveti su u mislima i ivotu moga naroda...
Danas je velika veina stanovnitva svjesna efekta Park, koliko u smislu imida, toliko i zbog
finansijske pomoi koji ruralni prostor dobija iz budeta i prihoda od vlastitih djelatnosti svake
godine.
Zatiene zone su podvrgnute striktnim pravilima koja morate potovati u vrijeme posjeta. Pra-
vila se primjenjuju samo na prostore centralnih zona, ali vas upuuju na pravila ponaanja i u
perifernoj zoni. U principu razlikujemo tri vrste nacionalnih parkova:
Funkcija amerikog parka je zatita osnovnih karakteristika podruja i turistike aktivnosti se

podreuju tom cilju. Evropski nacionalni parkovi slue svestranom nauno-istraivakom radu.
Pojavom rekreativnog i vikend turizma traio se nain kompromisa izmeu zatite prirode i
turizma. Tako je nastao tzv. kombinirani tip nacionalnog parka u svijetu. U mnogim zemljama
postoje sva tri tipa, ali je kombinirani tip najbrojniji.
U Bosni i Hercegovini djeluju tri nacionalna parka i to: NP Sutjeska i NP Kozara u Republici
Srpskoj i NP Una u Federaciji Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo za okoli i turizam
radi na proirivanju zatienih dijelova prirode kroz kategoriju nacionalni park na planinama:
vrsnica, abulja, Vran; planini Prenj kao i na planinama Igman, Bjelanica, Visoica, Treska-
vica
Na osnovu principa koje je ustanovila Meunarodna unija za konzervaciju prirode (IUCN) us-
postavljeno je i kategorizirano vie zatienih podruja u Kantonu Sarajevo i to:

ZP Skakavac spomenik prirode III kategorija
ZP Vrelo Bosne spomenik prirode III kategorija
ZP Bijambarske peine zatieni pejza V kategorija
ZP Kanjon Miljacke zatieni pejza V kategorija
Zatieni pejzai su i: emerska planina (opina Ilija), Podlipnik (opina Ilija), Debelo brdo
(arheoloko nalazite iz Gvozdenog doba na Trebeviu), dio planine Zvjezda, dio Trebevia,
dio Jahorine, rijeka Misoa u opini Ilija kao i ire podruje Igman-Bjelanica, Treskavica,
Visoica (podruja od posebnog znaaja ali jo uvijek bez kategorije), kao i zatieno prirodno
podruje Rakitnice (poetak kanjona u Kantonu Sarajevo, a vei dio u HNK).
Pojmovi - ruralni turizam i agriturizam
Ruralni (seoski) turizam podrazumijeva sve vrste smjetaja koji se obiljeavaju kao turistike
strukture u ruralnom okoliu i koji zadovoljavaju minimalne zahtjeve:
Noenje/doruak: sobe za unajmljivanje kod lokalnih porodica, sa tipinim namjetajem, s mo-

gunou doruka pripremljenog od lokalnih proizvoda;
kue i stanovi za odmor: stanovi za unajmljivanje uz upotrebu kuhinje, sa tipinim namjetajem;
hotel: hotelske strukture smjetene u ruralnom okoliu, sa tipinim namjetajem, sa lokalnim

proizvodima u ugostiteljstvu.
Agriturizam je turistika ponuda svih vrsta poljoprivrednih gazdinstva koja se registriraju po

svojoj raspoloivosti da ponude smjetaj u sobe i/ili stanove (apartmane), doruak i obroke,
usluge i prijem za turiste i putnike.
Propisima se reguliraju standardi pruanja usluga u ruralnom (seoskom) i agrituristikom do-
mainstvu.
Eko turistike netipske aktivnosti u prirodi
Podruje planina su oblasti koje u sebi sadre vie lokaliteta u kojima se upranjavaju razne
motivske aktivnosti. Sportsko-rekreativne aktivnosti na otvorenom i zatvorenom prostoru i kul-
turne aktivnosti (ukomponirane kulturne karakteristike) su glavni uzrok turistikih kretanja.
Pored ovih ope poznatih tipskih aktivnosti postoje i tzv. netipske aktivnosti koje se takoe
ubrajaju u turistike kao to su branje ljekovitog bilja, skupljanje umskih plodova, branje gljiva,
ornitoloke i botanike ture (foto safari), ekoloki kursevi, geomorfoloka ispitivanja i sl.
Mine su najstranija zaostavtina iz posljednjeg rata u BiH. Od njih stradaju umski radnici,
166 Osnovi voenja po parkovima prirode

poljoprivrednici, djeca... Niko sa sigurnou ne zna njihov broj. Procjene se kreu od nekoliko
desetina hiljada do milion zaostalih mina! Svjesnost o postojanju mina ne treba da obeshrabru-
je ideju o eko-turistikoj budunosti Bosne i Hercegovine.
Ipak u odnosu na veliinu BiH, minirana podruja ine tek neznatan dio ukupne teritorije ze-
mlje. Oigledno je da e se problem minskih polja rjeavati decenijama. Ono to se kratkoro-
no moe napraviti je insistirati na obavezi svake lokalne zajednice na obiljeavanju i ograiva-
nju miniranih podruja.
Nesporna opasnost od mina posebno potencira potrebu markiranja i kategoriziranja, odno-

sno standardiziranja staza za pjeaenje po BiH planinama. Sve staze koje su ponuene za
korisnike moraju imati cilj, daljinu, vrijeme potrebno za obilazak staze, pristup sa pristupnom
obavjetajnom tablom, itinerer, altitudu (denivelaciju), teinu, atraktivnost i uputstvo za neop-
hodnu opremu.
U Kantonu Sarajevo do sada od mina nije stradao i nee stradati ni jedan turista ukoliko se
bude pridravao zakona i pravila kretanja u prirodi. Ipak ne treba zaboraviti tragediju koju je
doivio mladi leta paraglajdera iz Slovenije (Vogrinec) koji je paraglajderom upao u minsko
polje na vrhu Jahorine.
Ni jedna turistika agencija ne poziva turiste u Australiju da se kupaju u moru prepunom ajkula
i otrovnih meduza, da plivaju i piju vodu iz rijeke Nil, da pjeae kroz dungle neobiljeenim
stazama, da se kupaju u rijeci Rajni, venecijanskoj laguni ili rijeci Po
Skoro 150 godina u svijetu se hoda strogo utvrenim hodakim itinererima. Nigdje u Evropi
nije dozvoljeno pjeaenje, vonja planinskim biciklima, vonja dipovima, konjima, turno ski-
jama mimo strogo utvrenih i obiljeenih staza, a lov i ribolov na za to odreenim mjestima.
Nigdje u Evropi nije dozvoljeno slobodno sportsko kampovanje, osim na pustom dalekom sje-
veru kontinenta.
Kanton Sarajevo u sljedeim decenijama valja da bude prepoznat po turistikim zonama satka-
nim od mnotva atraktivnih i bezbjednih hodakih itinerera, koji su umreeni unutar turistikog
lokaliteta, a koji potom tee da se umree izmeu sebe (lokaliteti) koridorima ili pejzanim
prostorima. Bogata infrastruktura hodakih itinerera, obavjetajni panoi, odmorita, planinarski
domovi, seoske prodavnice, gostionice
U godinama koje su pred nama, opasnosti graevinskoga urbaniziranja prirode na srednjim

planinama su zanemarljive. Relativna opasnost preurbaniziranja lokaliteta (betoniranje plani-
ne) u ovome trenutku postoji samo u pojedinim zonama visokih planina (ski centri).
Razvoj staza prirodne, estetske, rekreacijske vrijednosti i pripadajue infrastrukture je pretpo-

stavka za bilo koji oblik turistikog valoriziranja uma.
Kretanje u prirodi je nezamislivo bez turistikih karata. Topografske karte razmjera 1 : 50.000

su podesne za izletnike jer daju najbolji pregled okolnog terena. Na alost, u Bosni i Herce-
govini se jo uvijek ne mogu nabaviti turistike karte u razmjeri 1 : 50.000 ni za jedan region
teritorije. Karte u razmjeri 1 : 25.000 su takoe podesne za izletnike koji kreu u planinu, jer
daju masu detalja i korisnih sitnica bitnih za orijentaciju.
Karte koje se danas koriste u Bosni i Hercegovini su amerike vojne karte. Sve karte se izra-
uju u sjevernoj orijentaciji, to znai da gornji rub karte oznaava sjevernu stranu. Uz pomo
kompasa i visinomjera ili depnog elektronskog ureaja (GPS Global Positioning System) sa
satelitskim navoenjem lako emo ustanoviti mjesto gdje se upravo nalazimo.
Najvei proizvoa sistema za precizno odreivanje lokacija na zemlji, firma Garmin (USA),
izdala je dva nova modela GPS lokatora sa ekranom u boji visoke rezolucije. Zbog kvalitetnih
ekrana ureaji mogu na kartama na kojima su ucrtane ceste, jezera, rijeke i granice, korisni-
cima pokazati taan poloaj. Instalirane su karte Sjeverne Amerike i Evrope do kojih dopire
signal iz satelita. Primjenom savremenih GPS ureaja i satelitske geodezije ostvaruje se bri i
ekonominiji rad katastarskog premjera u opinama.
Kljune rijei: Zatieni dijelovi prirode, eko-turizam, ruralni turizam, agri-turizam, pje-
ake staze, netipske aktivnosti u prirodi, ume.
168 Osnovi voenja po parkovima prirode

KROZ IZLETITA I PARKOVE PRIRODE KANTONA
SARAJEVO
Dobrodoli u Bosnu i Hercegovinu i Kanton Sarajevo
Bijae dio Ilirije, koji sad Bosna se zove,

Divlja zemlja, ali bogata srebrenom rudom.
Tu se dugom brazdom nisu prostrana pruala polja,
Ni njive, koje bi obilnom raale etvom,
Nego surove gore, nego sure, nebotine stijene
I visoke kule na vrletnom strei bilu
Janus Pannonius (1434 1472), poet, diplomata i biskup u Peuju (Maarska)
Sa obala rijeke Drine na istoku, zelene rijeke Une na zapadu, iz ravne Panonije na sjeveru i
tano iznad jadranskih plaa na jugu, diu se velike planine koje uvaju jedan drugaiji svijet,
divnu i originalnu ljepotu, Bosnu i Hercegovinu.
Bosanskohercegovake planine sa mnogobrojnim visokim vrhovima ine etiri petine teritorije

drave i dio su Dinarskog lanca sa morfologijom tla, biljnim i ivotinjskim vrstama jedinstvenim
u Evropi. Lednika jezera, potoci i dijelovi rijeka jo uvijek bogati ribom, poseban su ukras i
bogatstvo tih planina. Na malom prostoru odvijaju se zauujui klimatski obrti. Dok su obronci
prema unutranjosti pod debelim snjenim pokrivaem, na onim zagledanim u more cvjetaju
kadulje, nar i bademi. U Bosni i Hercegovini se ukrtaju dvije velike florne oblasti: euro-sibirska
i sredozemna, a prodire i trea irano-turanska to uzrokuje biodiverzitet (raznolikost) biljnog i
ivotinjskog svijeta koji se moe mjeriti samo sa tropskim oblastima.
Srce Bosne i Hercegovine je odredite koje privlai mnogobrojnim neizbrisivim tragovima su-
sreta naroda, obiaja, religija, jezika i kultura. Ovdje se od prahistorije kopala i preraivala
ruda. Ime iz antikih vremena, Argentaria, a potom Bosna srebrena, oznaavala je oblast gdje
se vadilo gvoe, srebro, olovo, zlato ili drugi metali.
Bogatstvo Bosne kroz historiju je naalost esto bilo predmet ljudske pohlepe. Putnik se ne-
oekivano, meu grmljem, moe nai pred vratima skromne ili otmjene kue, kroz koja se
ulazi u pusto, u kojoj su slomljene ograde, urueni bunari, a iz tragova nekada rascvjetanoga
vrta stre goli zidovi zarasli nepristupanim spletom trnja i drugih penjalica. U ovoj zemlji buj-
ne vegetacije, dobroudna majka priroda nastoji da sakrije tragove razaranja koja je uinila
ovjeija ruka.
U Dinarskim masivima nalaze se neistraene peine, a na povrini nepregledni panjaci i ume

pa i praume, kojih u Bosni i Hercegovini ima pet. Sve ove prirodne ljepote i bogatstvo su kao
stvorene za uivanje, ne samo za alpiniste, planinare, speleologe, sakupljae, ribolovce, nego
170 Kroz izletita i parkove prirode kantona sarajevo

i za sve one koji trae ljepotu, odmor ili sport u prirodi. Pohodei planinarske staze, puteljke i
bespua, uspinjui se uz litice i vrleti, nailazimo na rimske ploe i miljokaze, karavanske kal-
drme, ostatke utvrda i kula, nekropole i tajanstvene srednjovjekovne bosanskohercegovake
nadgobne spomenike - steke.
Planinski panjaci Bosne i Hercegovine mogu vas opiti divnim mirisom svojih aromatskih trava.
Tradicionalno, pastiri kreu u proljee na panjake u okolne planine. Tamo bi, kao i njihovi oe-
vi, djedovi i preci, gradili katune, torove i kolibe i ostajali sve do dolaska zime. Uvee okupljeni
oko vatre, pjevajui balade i priajui drevne prie i legende, jedu tvrdi hljeb, kajmak i sir mirisa
panjaka odakle potiu. Tako je bilo stoljeima i tako je i danas
Prijedlozi za dobru pripremu vaeg izleta:
Nauite odabrati i primjenjivati odgovarajuu linu opremu;

Pokuajte savladati tehnike hodanja i objektivno procijenite svoju kondiciju;
Nauite da na vrijeme uoite opasnosti u prirodi i naine kako da ih izbjegnete;
U planinu nikada ne idite sami, a svaki izlet dobro isplanirajte;
Planinarski domovi su vaa polazita, odmorita i ciljevi;
Imajte na umu da se u svijetu 150 godina hoda samo obiljeenim i utvrenim itinere
rima;
U prirodi boravi tako da po odlasku niko ne moe pretpostaviti da je tu neko bio.
Sarajevska dolina je nastanjena jo u prahistoriji i naselja su se mijenjala kroz protekle milenije.

Prosjena nadmorska visina doline je preko 500 m sa vrhovima okolnih planina preko 2.000
metara.
Ve kod utemeljenja, Grad su naseljavali ljudi iz tri monoteistike religije islamske,
katolike i pravoslavne, a u njemu se govorilo turski, arapski i perzijski, bosanski, hrvat-
ski i srpski, maarski, njemaki i italijanski. Onda su poboni vladari Ferdinand i Isabella
protjerali iz svojih panjolskih zemalja idove od kojih su se neki sklonili u Sarajevo,
donosei u taj grad etvrtu monoteistiku religiju, novu kulturu, konstituiranu oko te reli-
gije i oko stoljea lutanja, donosei i nekoliko novih jezika. Tako je Sarajevo postalo novi
Babilon i novi Jeruzalem grad nove jezike pometnje i grad u kojem se jednim pogle-
dom mogu obuhvatiti bogomolje svih vjera Knjige zabiljeio je sarajevski knjievnik
Devad Karahasan.
Dva izleta u Kantonu Sarajevo
Tura 1. Izlet do olimpijskih planina Igmana i Bjelanice i parka prirode Vrelo Bosne
U Kantonu Sarajevo nalaze se velike turistike atrakcije - olimpijska borilita (XIV ZOI 84.),
banja Ilida (od rimskih vremena do danas), Velika Aleja duga 3,5 km sa fijakerskim saobraa-

jem (u kontinuitetu preko 120 godina) i Vrelo Bosne (brend drave Bosne i Hercegovine i jedno
od najveih izvorita u Evropi). Itinerer izleta: Babin Dol na Bjelanici Veliko i Malo Polje na
Igmanu Banja Ilida
Tura 2. Izlet do zatienog pejzaa Bijambare
U Kantonu Sarajevo na Niikoj visoravni, na visini od 950 m n/v nalazi se gusta zimzelena
uma, prostrani panjaci kojima protiu dva potoka koja stvaraju jezerca koja opet poniru u
zemlju. To je Zatieni pejza Bijambare (945 m/nv) koji obuhvata povrinu od 497 ha i usta-
novljen je u cilju ouvanja pejzaa, naunog istraivanja, ekoloke edukacije i vaspitanja, te
rekreacije i turizma.
Najvea peina zove se Glavna Bijambarska peina i dostupna je za turistike posjete. Vrijeme
posjeta je od 15. marta do 15. oktobra. Duina obilaska u peini je 420 m sa 4 velika hodnika
iji prenik dosee do 60 m, a visina preko 30 m. Maksimalni broj posjetitelja u jednom terminu
je do 30 osoba. Itinerer izleta: Niika visoravan ZP Bijambare.
Parkovi Sarajeva i banja Ilida
Okolo dananje banje Ilida utvrene su naseobine ovjeka jo iz neolita (III milenij p.n.e.).
Ouvani su tragovi antike banje i ime Kolonia Aquae S... (vjerovatno Sulfurae).
Austrijski ministar Kalaj (Kallay) je posebno investirao u banju Ilidu, sa namjerom da stvori
svjetski poznato ljeilite. Zabiljeeno je da je 1893. godine, kada su vrena buenja, novo
vrelo za 24 sata izbacivalo 13.800 hektolitara vode, temperature 58 C. Po analizi dvorskog
savjetnika dr. Ludwiga, koja je obavljena u Beu, voda obiluje Glauberovom soli, hloridom,
kalcij bikarbonom i ugljinom kiselinom. Vrelo na Ilidi po koliini eljeza nalik je na vodu vrela
Ficoncella u Civitavecchiu (54 C) i ubraja se u najznaajnija topla vrela u Srednjoj Evropi.
Sve tadanje poslove oko izgradnje sklonita na planinama, iznajmljivanje jahaih i tovarnih
konja, sluba vodia, propaganda i informacije, bili su skoncentrirani u banji Ilidi. Direktor
banje Julijus Pojman je i autor prvog vodia po planinama Bosne i Hercegovine. Ljekovite vode
na Ilidi, atraktivni izvor rijeke Bosne i blizina Sarajeva bili se glavni razlog razvoja.
Od vremena kada je arhitekta iril Ivekovi 1892. godine napravio projekat ureenja parkovskih
povrina na Ilidi, projektirajui krivuljaste oblike, park se neprestano proirivao. Otkupljivane
su parcele Mejreme Svrzo, roene Gloo, Mustaj-bega Turhanije, Omer-bega Fadilpaia... i
saena su srednja i visoka rastinja etinara i listopadnog drvea sa Igmana i okoline. Banja
Ilida je tako postala uvena ne samo po svojoj sumpornoj vodi nego i po ljepoti prirodnog i
izgraenog ambijenta. Tu su dolazile i visoke linosti austrougarske uprave iz Sarajeva i Bea
ali i najvei slikari monarhije. Milena Mrazovi je zabiljeila da je 1895. godine, A-U prestolona-
sljednik sa suprugom posjetio Vrelo Bosne.
U krugu dananje zgrade Zemaljskog muzeja, pod rukovodstvom botaniara Karla Malyja

1912/13. godine, izgraen je i botaniki vrt u kojem se danas uzgaja preko 1.700 vrsta biljaka.
Vrt Zemaljskog muzeja je stogodinja oaza mira i ljepote u svim godinjim dobima, ali je ipak
najljepi u proljee.
Sa ciljem ouvanja i obnavljanja parkova u Sarajevu, koji su pretrpili tetu u posljednjem ratu,
preko 90%, kontinuirano se radi i na zatiti stoljetnih stabala lipe u zoni rijeke Miljacke i na
daljem izgraivanju novih, po povrini znaajnijih zelenih povrina, a ve dui period obnavlja-
ju se i grade nove rekreativne povrine na Ilidi, Stojevcu, Bentbai, Vrelo Bosne, Betanija,
Barice-avljak, Skakavac ..., kantonalno strelite Paino brdo
Spomenik prirode - Vrelo Bosne
Prostor Vrela Bosne je spomenik prirode povrine 603 ha i predstavlja izvorini dio rijeke Bo-
sne, smjeten jugozapadno od grada Sarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelanice.
Podruje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilida - Vrelo Bosne - Stoj-
evac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostor neodvojivo po-
vezan. I prema stvorenim vrijednostima ovo podruje predstavlja cjelinu, posebno sa aspekta
turizma, banjskog lijeenja i rekreacije. Bogatstvo prirode ovog podruja, koje privlai veliki broj
posjetilaca, ogleda se u bogatstvu vode, termalnim vodama, umama kao i brojnim dobrima
kulturnohistorijskog naslijea.
Podruje Vrela Bosne je prostor na kome se nalazi glavno izvorite pitke vode Baevo za
grad Sarajevo. Slivno podruje izvorita predstavljaju planine Igman i Bjelanica. Na lokalitetu
Vrela Bosne javlja se est izvora i brojni tokovi, koji se spajaju u jedinstven vodotok, oznaen
kao Mala Bosna. Hidrolokoj raznovrsnosti ireg podruja Vrela Bosne doprinosili su i vodotoci
Veerica i Stojevac.
Specifine prirodne vrijednosti su:

Hidroloke: Vrelo Bosne, Vrelo Stojevac, Sumporna banja Ilida. Hortikulturne: Velika aleja,
Banjski park Ilida.
Graditeljske vrijednosti:
Arheoloki lokaliteti: naselje Ilida, Crkva nekropola Vrutci, Crkvite-Plandite. Nekropole i gro-
blja: steci 3 cjeline (hotel Austrija, Glavogodina, Vrutci), jedna cjelina niana u Glavoglodini
Pojedinani objekti: most na Planditu. Na prostoru Vrela Bosne stanite je nalo (djelomino
uz pomo ovjeka) preko 26 razliitih biljnih zajednica. Kao rezultat dosadanjih istraivanja
na irem prostoru Vrela Bosne registrirana je velika raznolikost grmlja i drvea, kao i zeljastih
biljaka. U sastavu drvea dominante su kultivirane i zasaene vrste u parkovima i alejama,
meutim, prisutni su i segmenti sa samoniklim vrstama.
Broj ivotinja registriranih na ovom podruju (u vodenoj i kopnenoj sredini) prati visoku razno-
vrsnost biljnog pokrivaa. Prema dosadanjim podacima konstatirano je 20 vrsta sisara koji

su jednim dijelom vezani za padine Igmana. U sastavu riba dominira autohtona vrsta potone
pastrmke koja je vie vezana za prostor Male Bosne do Plandita, a pored njih je kalifornijska
pastrmka i lipljen koje su alohtone, ali su se dobro adaptirale na ovaj dio vodotoka. U sastavu
beskimenjaka konstatiranih u vodenim ekosistemima zastupljene su endemine vrste raia
(dvije) i insekata (tri) koje su svojim larvenim periodom vezane za vodu, a kao odrasli ive na
obalnoj vegetaciji.
Od ruba Igmana do Ilide se mogu sresti: kuna bjelica, zec, vjeverica, lasica, rijetka vrsta vidre,
mnoge ptice stanarice ali i migratorne vrste. Od patki sreemo sedam vrsta: ljuka livadarka,
ljuka umska, siva aplja, bijela roda, mala bijela aplja, razne vrste golubova, kukavice, ra-
zne vrste pjevaica, djetli itd.
Most na Planditu se spominje kao most u polju, a esto se spominje i naziv rimski most. U
starim dokumentima iz srednjeg vijeka spominje se kao Bosna basi kuprisi (most kod izvora
Bosne). Naziv rimski most prvenstveno je baziran na uzidanim detaljima sa rimskih graevina
koji su naeni na mostu. Ti detalji su vjerovatno sa rimskih nadgrobnih ploa,to su esto kori-
tene i kao graevinski materijal. Most je jedan od niza primjera graditeljske raznolikosti na tlu
Bosne i Hercegovine i kao takav predstavlja zatieni spomenik kulture.
Podruje Stojevca povezano je sa Vrelom Bosne alejom koju sainjavaju platani, hrast lu-
njak i lipe. Na samom prostoru koji je oivien sa padinama Igmana nalaze se parkovi sa 49
vrsta drvea, a u sastavu grmlja razliite vrste divljih rua, malina i kupina iji cvjetovi doprinose
ukupnom pejsanom ugoaju. U dananje vrijeme, kada je veina objekata devastirana, dolo
je do izrastanja samoniklih korovskih biljaka. Vodni ekosistemi su predstavljeni potokom Stoj-
evac koji nizvodno u centru formira stajai ekosistem u vidu bare ili jezera. Lokalitet Stojevca
je prije rata spadao u jedan od ljepih i ureenijih prostora u gradu, te je bio znaajan turisti-
ko-rekreativni i izletniki centar.
Vrutci su znaajno arheoloko nalazite. Na ovom lokalitetu je u drugoj polovini 9. ili u prvim
desetljeima 10. stoljea podignuta crkva posveena sv. Stjepanu Prvomueniku. Graevina je
predromanika, a datiranje je izvreno prema nalazima dijelova crkvenog namjetaja. Posjed
je zajedno sa podignutom crkvom darovan bosanskom biskupu prilikom osnivanja Biskupije u
drugoj polovini 11. stoljea. Crkva se spominje u povelji Bele IV iz 1244. godine. Tokom stolje-
a je jednom pregraivana, a sruena poetkom 14. stoljea. U njenim ruevinama i oko njih
formirana je nekropola od oko 80 steaka.
Velika Aleja koja vodi od banje Ilida do izvora rijeke Bosne u duini od 3,5 kilometra, sa fi-
jakerskom atrakcijom starom preko 120 godina, dobro je mjesto za etnju, vonju biciklom i
doging. Aleju sainjava 726 stabala javorolisnog platana, saenih u dva reda 1892. godine, te
desetine stabala divljeg kestena koji su saeni 1888. godine.
Cilj posjete je doivljaj prirode sa atraktivnim izvorima i jezerima gdje obitavaju labudovi, naj-
prepoznatljiviji simbol Vrela Bosne. Podruje je opremljeno parkovskim mobilijarom za boravak
u prirodi, te igralitem za djecu. Ugostiteljske usluge trenutno prua restoran Labud. Podruje

je pjeaki povezano sa podrujem Stojevac.
Proetajte parkom prirode Vrelo Bosne i nemojte u jednom gutljaju popiti bosansku kahvu.
Obiaj nalae da se polako pije, malim gutljajima, sa namjerom da se to due pije, ali nikada
ne napije.
Nastanak koije i fijakera
Vjeruje se da je koija nastala u vremenima kada je ovjek otkrio toak. Starokineske, sumer-
ske i egipatske legende spominju koije. Homer pjeva o koijama ispod mitskog opsjednutog
grada Troje. Heron iz Aleksandrije je opisao napravu za mjerenje preenog puta koije.
Koije onakve kakve danas poznajemo su se prvi put pojavile polovicom XV stoljea u maar-
skom mjestu Kocshu (tako su dobile ime koije), a u mondenom Parizu mogle su se sredinom
XVII stoljea iznajmiti ispred gostionice Saint Fiacre (i tako su dobili ime fijaker).
Prvi prijevoz pote u Engleskoj se vri koijama od 1640. godine. Koijai dobivaju uniforme i
potanski rog da bi trubljenjem najavljivali svoj dolazak. Otmjene koije u to vrijeme su obino
pratili 4-5 pasa.
Oko 1650. godine izvjesni Nikola Suva u Rue de Fiacre (ulica Fiakr) u Parizu poinje da iznaj-
mljuje koije i koijae. Prekoputa njega na zidu gostionice bio je oslikan lik svetog Fijakrusa,
irskog doseljenika koji je 670. godine n.e. u Francuskoj osnovao manastir Brej Mo (Breuil
Meaux) i koji je kasnije proglaen svecem. Stari Fijakrus je tako postao zatitnik ovog novog
zanimanja. Ideja najma koije se prenijela u Be gdje se ustaljuje naziv fijaker i za koiju i
koijaa.
Godine 1693. austrijski car prvi put je dodijelio licencu za beku koiju za iznajmljivanje. Tada
je to bila neudobna koija sa dva konja kojom se teko upravljalo. estoki rival je ubrzo bila
nosiljka. etiri godine poslije izdavanja licence za fijaker, car Leopold je odobrio Mihaelu de
la Pasu da izdaje nosiljke. Servis Portechaises je postao veoma popularan i 1781. godine u
gradu Beu je bilo preko sto nosiljki.
Tek kada je englez Henri Mil razvio sistem opruga, fijaker je postao udobniji. Jo 1702. godine
izdata je uredba da svi fijakeri moraju biti numerisani, a i da koijai moraju da se dre fiksnih
cijena. Takoe je fijakerima bilo zabranjeno da voze izvan centra, a i da stoje na prometnom
mjestu i mame muterije. Bilo je propisano da moraju da se sakriju, da ekaju kod kue, dok ih
neko ne zatrai. Ko se ne bi ovoga pridravao konfiskovali bi mu fijaker i konje.
Ovu zabranu fajakeri su zaobilazili vozei centrom Bea laganim kasom kako su to tada na-
zvali, ne bi li ih koja muterija zaustavila.

Godine 1785. fijakeri su napokon izborili dva mjesta u Beu gdje su se mogli parkirati i ekati
muterije. Be je 1788. godine brojao 648 registrovanih fijakera i 300 neregistrovanih koji su
naravno vozili po niim cijenama. Koijai su bili u svakodnevnoj svai sa divljim fijakerima,
nosaima nosiljki, ali i sa vlasnicima privatnih koija sa kojima su se esto utrkivali ulicama.
Moda fijakera je procvala, a 1856. godine u Beu je krenuo tramvaj sa konjskom vuom.
Grad je tada brojao oko 700.000 stanovnika, imao je 1.149 fijakera, 1.352 jednoprega, 890
potanskih kola. Od 1903. godine, koije poinju da potiskuju automobili. Ve 1925. godine, za
tradicionalni cvjetni korzo u Prateru umjesto koije bio je okien automobil.
Poslije Drugog svjetskog rata u gradu Beu nije bilo vie konja i fijakera. Stanovnici su za pri-
jevoz koristili tramvaj ili taksi.
Za uskrsnue fijakera u Beu najzasluniji su bili ameriki vojnici stacionirani u Austriji poslije
Drugog svjetskog rata. Zahvaljujui ovim turistima , interes za vonju koijama je rastao,
te je ve 1967. godine u Beu je bilo 32 fijakera, a 1991. godine ukupno 46 fijakera. Naravno,
fijakeri su sada od gradskog prijevoza pretvoreni u turistiku atrakciju.
Razgledanje turistikog grada fijakerom je danas uobiajeno u Evropi i svijetu (Rim, Be, Prag,
Njujork, Manila...), svugdje gdje je to mogue.
Tradicija neprekidne vonje fijakerom, u modernom dobu, od Ilide za Vrelo Bosne, stara pre-
ko 130 godina (izuzetak ratovi) je jedinstvena u Evropi, a vjerovatno i u svijetu.
Zatieno podruje Kanjon Miljacke
Posmatra koji prelazi eher ehajinu upriju (preko puta stare gradske Vijenice, na krajnjem
istoku Sarajeva), i koji se na njoj zadri jedan trenutak, u prilici je da doivi jedinstvenu pove-
zanost grada Sarajeva sa prirodom.
Veoma rijetko u svijetu se tako naglo, bez predgraa, ulazi ili izlazi iz velikog grada. Valja znati
da su lokaliteti za doivljaj jedinstvene povezanosti Sarajeva sa prirodom i vidikovci na Spo-
men parku Vraca, utoj tabiji, Zmajevcu...
Zatieno podruje Kanjon Miljacke zapoinje nekoliko stotina metara uzvodno od Vijenice
i obuhvata ue Moanice i Lapinice, krakih rijeica koje se ulijevaju u Miljacku. Uzvodno
od Kozije uprije padine Trebevia i Gradine postaju veoma strme tako da kanjon postaje uzak
i dubok. Nadmorska visina na nivou rijeke Miljacke je 570 m n/v, vrh Trebevia je 1.629 m, a
Gradine oko 1.100 m.
Aleja ambasadora je etalite koje vodi od Bentbae do nacionalnog spomenika Kozija upri-
ja. Du etalita je do sada oko 115 ambasadora posadilo lipe. Zanimljivo je da su te sadnice

esta meta nepoznatih vandala.
Kozija uprija, jedini most na Miljacki sauvan u izvornom obliku je jedan od najznaajnijih
spomenika kulture u Bosni i Hercegovini.
Klimu ZP Kanjon Miljacke, determiniraju topla ljeta i dosta duge i hladne zime. Srednje godinje
temperature podruja su u pravilu neto vie u odnosu na podruje grada i iznose oko 10 C.
Smanjena horizontalna i vertikalna cirkulacija zraka, visoke temperature, relativno niska vla-
nost vazduha, u ljetnim periodima, uvjetuju stvaranje tzv. fenskih struja koje rezultiraju oblicima
izmjenjene submediteranske i stepske klime. To potvruju i stanita brojnih submediteranskih i
stepskih vrsta biljaka pa i itavih zajednica.
Zbog djelovanja vie specifinih ekolokih faktora tok rijeke Miljacke u duini od 5-6 km pred-
stavlja endemno podruje, odnosno refugij flore i faune sa centrom u regionu Da Rive i ua
Moanice u Miljacku.
Zatieno podruje ima povrinu od 147,7 ha i nema utvrenu diferencijaciju prostora sa as-
pekta zonacije, ve je rije o prostoru sa jedinstvenim fiziko-geografskim i biolokim specifi-
nostima. Za ovo podruje nije odreena institucija za administriranje i upravljanje. Posjete ovoj
zoni su individualnog karaktera. Najvei broj posjetilaca se okuplja u iroj zoni Kozije uprije
i to vikendom. Pristup podruju je Alejom ambasadora od Muzej kue na Bentbai do Kozije
uprije.
Vidjeete:
Dio stare rekreativne zone grada nazvanog Bentbaa (turski Velika brana), Muzej kuu Aleja
ambasadora, Dio ZP Kanjon Miljacke, nacionalni spomenik Koziju upriju...
Zatieni pejza (uma-park) Trebevi i Jahorina
Velikim akcijama poumljavanja u vremenu Austrije obuhvaena je posebno oblast planine

Trebevi. Smatra se da je toponim Trebevi izveden iz rijei trebite to je naziv za staroslaven-
ski rtvenik. Valja rei da je utvreno da veina starih gradova (utvrenja) u Bosni i Hercegovini
vuku porijeklo jo iz prahistorije, iz vremena Ilira. Tako je i sa mnogim toponimima.
Stari hroniar Sarajeva Mula Mustafa evki Baeskija (1746-1804) spominje izlaske cehovskih
zajednica na Trebevi radi godinjih proslava.
Od vremena Austro-Ugarske monarhije do posljednjeg rata, Trebevi je poumljavan i graeni

su mnogobrojni objekti. Pod vrhom Trebevia, na mjestu zvanom Sofe, gradi se prvi planinarski
dom 1896. godine.
Na Dobrim vodama na Trebeviu 1907. gradi se planinarsko sklonite. Izmeu dva svjetska
rata (1932) Drutvo planinara Romanija gradi objekat na Ravnama na Trebeviu. U vremenu

bive drave (SFRJ) izgraena je iara sa vidikovcem (1959) kao i niz objekata (dom Vranice,
hotel Mladost, Ravne, dom Unioninvesta, dom banke, hotel PTT, planinarski domovi, bob i
sankaka staza, alpinetum...) koji jo uvijek ekaju obnovu.
Cijelo podruje planine je bezbjedno za izletnike, a u planu je postavljanje stare donirane ia-
re. Na Brusu (RS) je izgraen mini rekreativni centar. Kulturno drutvo Napredak iz Sarajeva
je izgradilo na Ravnima sjajan planinarski dom sa cca 60 kreveta.
Smatra se da je Trebevi stanite snjene voluharice koja je izuzetno rijetka u ostalim krajevi-
ma BiH. Na Trebeviu se mogu oekivati brojne vrste ptica karakteristine za borealnu zonu
kao to su: kanjac, umska sova, veliki djetli, una, ojka, kukavica, ljetarka, vie vrsta
sjenica, zelendura i mnogih drugih. Trebevi je, kao i druge planine okolo Sarajeva, veliki po-
tencijal za birdwatching.
Prirodna cjelina Trebevi, Jahorina su dijelovi veih cjelina u RS-u i reducirani su administra-
tivnom Dejtonskom granicom to objektivno usporava obnovu. Do sada evidentirani lokaliteti
prirodnih vrijednosti su: izvor Kouta, izvor Crne rijeke, izvor Guina i peina u Delijau na
junoj Jahorini (Kanton Sarajevo).
Jedna od najljepih hodakih staza na planini Trebevi je umska staza koja vodi od Lovake
kue na Brusu preko Dobrih voda i Alpinetuma do vrha planine odakle se prua zadivljujui
pogled na grad i okolne planine.
Jahorina predstavlja najvaniji prirodni resurs opine Pale na istoku Kantona Sarajevo. ume i
umsko zemljite zauzimaju 16.902,95 ha to ini 64% opine Pale. Jahorina obiluje zavidnim
biodiverzitetom samoniklog ljekovitog bilja, umskog voa, listopadnih i etinarskih uma, div-
ljai, pticama, ribama...
Zavod za zatitu kulturno-istorijskog nasljea Republike Srpske je evidentirao oko 1006 vasku-
larnih biljaka od kojih su 15% endemine.
Jahorina i Bjelanica su stara skijalita iz vremena Austro-Ugarske uprave. Na Vukelinim

vodama na Jahorini gradi se poetkom XX stoljea, dom Anselma Hutte, po imenu supruge
tadanjeg predsjednika Bosanskohercegovakog turistikog kluba Brodnika.
Prvo zvanino skijako takmienje Sarajevskog zimsko-sportskog podsaveza odrano je

1931. godine, na Jahorini, neposredno iza takmienja na Bjelanici. Na Jahorini prvi put nastu-
paju i ene u zvaninoj konkurenciji. Pobjednica je bila Abida Karahasanovi-Kadi.
Olimpijska planina Jahorina raspolae sa osam iara i ski liftova i preko 20 km skijakih staza
sa kapacitetom ski liftova od 8.000 skijaa na sat. Na Jahorini i Palama (RS) djeluje 21 hotel i
pansion sa oko 1.700 leaja i u ponudi je oko 3.500 leaja u planinskim kuama.
Na Jahorini u vremenu ZOI 84 su vozile ene na stazama: spust 1965 m (547 m denivelaci-
je) (Michela Figini, SVI ); veleslalom 1332 m (337 m denivelacije) (Debbie Armstrong, USA);

slalom 1557 m, (180 m denivelacije) (Paoletta Magoni, ITA).
Vidjeete:
Najljepu olimpijsku planinu Trebevi, najljepu hodaku stazu (umska staza), velianstveni
pogled na sarajevske planine... Napokon, nagrada ambicioznim izletnicima, etaima, je mo-
gunost kuanja pite zeljanice u Lovakom domu na Brusu na Trebeviu, vidjeete i uveni
zimski planinski centar na Jahorini.
Spomenik prirode - Skakavac
Vodopad Skakavac je visine 98 m i smjeten je u pejzau izuzetne ljepote. Krajem 2008. go-
dine otkriveno je znaajno nalazite steaka na lokalitetu Babin potok koji datira iz XIII i XIV
stoljea. Tu su i dva pravoslavna groblja, staro muslimansko groblje i na nekoliko lokaliteta
srednjovjekovne nekropole steaka. Duboko u umi,na dijelu zvanom Babin potok, u blizini
izletita Skakavac, pronaeni su ostaci niana starih vie od 500 godina. Utvreno je da je rije
o nianima prelaznog perioda koji lie na one klasine osmanske, a bili su meu prvim niani-
ma na ovom podruju. Posjetioci pored jednog od jedinstvenih vodopada u Evropi (po poloaju
vodopada na 1.136 m n/v) imaju priliku vidjeti i ove vrijedne kulturnohistorijske spomenike.
Na ovom prostoru konstatovano je oko 1.500 viih biljaka, kao i visok procenat vrsta endemi-
nog karaktera. Takoe je potvreno prisustvo niza interesantnih i veoma rijetkih vrsta biljaka.
Na ovom podruju dominiraju smrevo - jelove ume i bukovo-jelove ume sa smrom.
ire podruje vodopada Skakavac je jako bogato medicinskom i medonosnom florom, te se na

ovom prostoru nalazi nekoliko stotina ljekovitih, aromatinih, i vitaminskih biljaka, meu kojima
se naroito istiu trava od utrobice, ukras naih uma i ikara, veoma ljekovita, ali i ugroena
vrsta, jetrenjaka, sve ugroenija vrsta uma i ikara, te i mnoge druge.
Podruje karakterie i veliko bogatstvo vrsta gljiva, meu kojima su veinom jestive i ljekovite
vrste poput martovke, urevae, smrka, lisiarke, sunanice, bukovae, vrgnja, gnoitarke i
drugih. Osim jestivih mogu se nai i neke otrovne kao to su vrste iz roda pupavki, branjaa,
te ludara.
Podruje Skakavca odlikuje se izuzetnom faunistikom raznovrsnou, te su mnogi predstav-

nici ivotinjskog svijeta ovdje nali svoje utoite. Od glavnih vrsta divljai koje obitavaju na
ovom prostoru su: srna, divlja svinja, medvjed, zec, ljetarka, vuk, lisica, divlja maka, jazavac,
kuna, te brojne vrste ptica od kojih pojedine, na osnovu prijedloga Crvene liste ugroenih
ptica na podruju entiteta Bosne i Hercegovine, ulaze u kategoriju ugroenih vrsta.
Na irem prostoru vodopada Skakavac evidentirani su mnogi geomorfoloki fenomeni, kao

to su stijene, peine, klisure, kanjoni i karstne konfiguracije. Skoro sve planine u okolini Sa-
rajeva su preteno izgraene od krenjaka i vulkansko sedimentnih tvorevina. U orografskom

pogledu ovaj prostor je veoma heterogen. ine ga brojni vrhovi, doline, kanjoni, klisure, usjeci
i vrtae, dok je ravnih terena veoma malo. Od klisura i kanjona najznaajnije su klisure Babi-
nog potoka, Stublinskog potoka, Perakog potoka, potoka Suice, potoka Jasikovca i drugih
uglavnom kraih vodotoka.
Od stijena svojom konfiguracijom dominiraju: Skakavac, Crvene stijene, Uevica, Keina stije-
na, Suica, Bijela stijena, Vranjska stijena, Kozjaa, a od peina evidentirane su Keina pei-
na, koja je teko pristupana, te peina pod Uevicom.
Podruje je i sa hidrolokog aspekta vrlo specifino po brojnim izvorima, potocima, manjim rje-
icama i ponorima. Najuzvodnije u obuhvatu nalazi se Babin potok koji, nakon uliva desne pri-
toke Ljenice, prerasta u Peraki potok. Nizvodno od sela Perca, Peraki potok prelazi u rijeku
Vogou. Njegove desne pritoke su Suica, Jasikovaki potok, i Jasikovica, a lijeve Miljevaki
potok, Sejinovaki potok i potok Skakavac.
Svakako najveu vrijednost ovom prostoru daje vodopad Skakavac, koji je visine 98 m, te se
ubraja meu najvee vodopade u Bosni i Hercegovini. Vodopad se nalazi na visini od 1.136 m
n/v i po tome predstavlja rijetku prirodnu atrakciju.
Posmatrano sa hidrogeolokog aspekta, ovo podruje je specifino po nakupinama sedre, koja

se nalazi uz korito potoka Skakavac, to ukazuje da je u geolokoj prolosti kroz dolinu potoka
proticala znatno vea koliina vode od sadanje. Osim ovih vodotoka meu osnovne vrijed-
nosti spadaju i brojna vrela, gdje treba napomenuti vrelo Bukovik, vrela ispod Bukovika, vrela
ispod Vranjske stijene, vrela ispod Stublina, perako vrelo, vrelo Skakavac
Podruje prua izvanredne uvjete za planinarenje, brdski biciklizam i razne vrste ekstremnih
sportova, a opremljeno je planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, odmor i relaksaciju
cijele porodice. Cijeli iri predio nalazi se pod cvijetnim planinskim panjacima i znaajnim po-
drujima pod crnogorinom i dijelom mjeovitom umom. Ovo podruje je od davnina bilo rado
posjeeno izletite graana Sarajeva. Neke staze i planinarski putevi su markirani, a neke nisu.
Cijelo podruje je bogato manjim vodotokovima i izvorima.
Planinari su nakon posljednjeg rata ponovo izgradili planinarski dom Bukovik, a na junim pa-
dinama, na avljaku, izgradili su dva nova doma. Na potezu od Barica do avljaka nalazi se
vie ugostiteljskih objekata i lovaki dom.
Na podruju Crepoljskog, u neposrednoj visini vrha, nalaze se dva ugostiteljska objekta i lova-
ki dom. Na podruju Crepoljskog (RS) u ponudi je vie objekata i etno/eko sela kao to je eko
kua Radonja u Borinom Dolu, etno selo Vuija Luka, Ekofutura...
Preko Bukovika i Crepoljskog vode dva transferzalna planinarska puta kojima upravljaju pla-
ninarska drutva Demal Bijedi i Centar iz Sarajeva. Zbog veeg broja izgraenih makadam-
skih i umskih puteva podruje je pogodno za vonju brdskim biciklima.

Dom na Skakavcu se nee obnavljati odlukom Vlade Kantona Sarajevo zbog zatite ovog
podruja. Ispred ruevine je mali bazen koji je nekada sluio za rad mini elektrane koja je
strujom snabdijevala dom. Kroz valu protie Skakavaki potok koji izvire cca 100 metara iznad
ostataka starog doma, a nekoliko stotina metara dalje voda potoka se obruava u duboki kla-
nac Perakog potoka (vodopad Skakavac). Koliina vode koja se obruava je relativno mala,
a najvea je u proljee.
Od biveg doma vodi markirana staza (cca 5 min) do vidikovca sa kojeg se vidi vodopad i kla-
nac. Vidikovac se nalazi na ivici litice i potreban je oprez, posebno u zimskim uvjetima. Za one
koji ele potpuni doivljaj vodi staza (cca 20 min.) do podnoja vodopada.
Od Skakavca se moe nastaviti dalje:

U Nahorevo (700 m) preko vrha Bukovika i steaka, markiranom stazom (cca 3,oo
sata);
Na vrh Bukovika (1.534 m) od izvora Skakavakog potoka, markiranom stazom
strmom jarugom do aira sa kolibama (vrelo sa koritom), dalje stazom prema planinar-
skom domu Bukovik, a prije doma skernuti na vrh (cca 1,oo sat);
Na vrh Crepoljsko (1.524 m) pored doma Bukovik, markiranom stazom (cca 2,oo
sata).
Ovim pravcem moe se i u Sarajevo preko Barica (cca 3,oo sata);
Opina Vogoa razvija mreu planinarskih staza sjeverozapadno od zatienog podruja i

Perakog potoka koje imaju konekciju sa podrujem Skakavac. Na podruju Donje Biosko na
broju 28. djeluje konjiki klub Djeca vjetra koji nudi kolu jahanja, terensko jahanje, streliar-
stvo... uz smjetaj i domau tradicionalnu kuhinju. Vie na www.arapskikonji.com
Olimpijske planine Bjelanica i Igman
Planine su od davnina bile iarane pjeakim stazama. Tim stazama su ljudi izlazili na planinu
sa svojom stokom da koriste njene panjake ili da sijeku umu za svoje potrebe.Ti putevi su
bili vrlo teki. Planine su do renesanse smatrane avoljim prebivalitem. Obiaj izlaska na
planinu u Bosni i Hercegovini postoji od pamtivijeka.
Sauvao se predhrianski, staroslavenski obiaj izlaska junih Slavena od Makedonije do

Slovenije na planinu, u prirodu, za sv. Iliju gromovnika/Peruna 02.avgusta (Ilinden-Ilijin dan-
Alidun), koji je posveen kultu Sunca.
U Sarajevu se 1892. godine, osniva Bosanskohercegovaki turistiki klub, a 1905. u Sarajevu

je formirano i drutvo Prijatelj prirode kao podrunica drutva iz Bea. Da bi se zadovoljile
potrebe planinara, lovaca, skijaa, ribolovaca, geografa, biologa i drugih znatienjnika grade
se i prvi planinarski domovi (1896). Baron Albory, 1906. dozvoljava planinarima upotrebu nje-
gove lovake kue koja se zvala Jagdhaus Alboryhutte ispod vrha Hranisave na Bjelanici.

Osim na Jahorini i Bjelanici grade se domovi i na Prenju, Treskavici, Plivskom jezeru...
Dinarsko gorje u duini od 300 km., kojem pripadaju i planine oko Sarajeva, predstavlja grani-
cu uticaja mediteranske i kontinentalne klime, ali i vododjelnicu jadranskog i cromorskog sliva
(prevoj Hojta izmeu Treskavice i Bjelanice).
Sukobljavanja razliitih vazdunih masa sa juga od mora i hladnih sa sjevera uzrokuju este
promjene vremena i u zimskom periodu velike snjene padavine. Zbog ovakvih osobina na
vrhu Bjelanice (2.067 m n/v) je jo 1894. godine, izgraena visinska meteoroloka opserva-
torija, prva takve vrste na Balkanu, a druga u Evropi. U zgradi opservatorije su bile i dvije sobe
rezervirane za planinare. Iz te godine datira i jedna od prvih fotografija skijaa.
Babin Dol na Bjelanici
Sportski heroji ove doline su jo iz vremena XIV ZOI 84 u alpskim disciplinama za mukarce.
U najatraktivnijoj alpskoj disciplini spustu, pobjednik je bio amerikanac Vilijam Bil Donson,
drugi je bio vicarac Peter Miler, a trei austrijanac Anton tajner.
U disciplini veleslalom predosjealo se da se sprema neto veliko. Pred trideset hiljada gleda-
laca i milijardu gledalaca irom svijeta, uz TV ekrane, pobjedio je vicarac Max Julen, drugi je
bio Jugosloven Jure Franko, a trei austrijanac Andreas Vencel.
U disciplini slalom prvo i drugo mjesto su podijelili Amerikanci, braa Fil i Stiv Mer, a trei je bio
Francuz Didie Bouve.Dinarsko gorje u duini od 300 km., kojem pripadaju i planine oko Saraje-
va, predstavlja granicu uticaja mediteranske i kontinentalne klime, ali i vododjelnicu jadranskog
i cromorskog sliva (prevoj Hojta izmeu Treskavice i Bjelanice). Na prostoru Babina Dola i
Ravne Vale na Bjelanici nalazi se jedinstveni praumski rezervat, neprocijenjive vrijednosti za
umarska, faunistika, floristika i vegetacijska istraivanja.
Centar raspolae sa osam iara i ski liftova i oko 17 km skijakih staza. Uraeni su urbani-
stiki planovi i dovedena je kompletna infrastruktura: putevi, elektrina energija, optiki kablovi,
vodovod, kanalizacija, plin... Na podruju skijalita djeluje vie restorana, nekoliko hotela i
veliko apartmansko naselje. U ponudi su skijanje, snowboard, nono skijanje, sankanje, ski
tranje, paraglajding, kola skijanja i boardanja..., vonja planinskim biciklima, raznim etvoro-
tokaima, pjeaenje...
Veliko Polje na Igmanu
Prostrani plato Velikog Polja, na planini Igman je olimpijsko borilite za Nordijske discipline ali
po klimatskim karakteristikama ova dolina je jedinstveni inverzioni fenomen (lokalitet Mrazite).
Na padinama planina okolo sarajevske kotline temperatura u prosjeku opada 0,6 stepeni C na

svakih 100 m. nadmorske visine. U stabilnim vremenskim periodima, kada je visok pritisak,
deava se obrnuta pojava, nazvana toplotna inverzija. Tada se u kotlinama stvara jezero
hladnog zraka (to je najee praeno pojavom magle), dok na obodima planina preovladava
vedro i sunano vrijeme, pa je temperatura via i za 2-4 C od temperature u kotlini. Ova pojava
je mogua u toku cijele godine.
Ovakvi klimatski uvjeti su omoguili osnivanje farme srebrenih lisica, koje su se uzgajale na
ovoj klimatski inverzionoj dolini do pred II svjetski rat (farma lovouvara Mozera). U ovoj dolini
je zabiljeena najnia temperatura u BiH, u januaru, 1963. godine, i iznosila je -43,5 C. Za-
nimljivo je da je nekoliko desetina kilometara vazdune linije, junije, u Mostaru, zabiljeena
u julu 1901. godine, najvia temperatura u BiH od +46,2 C. U Sarajevu je rekord u pogledu
najvie temperature zabiljeen u avgustu 1946. godine, i iznosio je +40 C.
Prirodni fenomen je da na klimatski inverzionoj dolini Veliko Polje na Igmanu na visini od cca
1.200 m, rastu zimzelene etinjae (jele, smreke i borovi), a na viim dijelovima planine na visi-
nama oko 1.550 m/n.v. rastu mjeovite ume sa listopadnom bjelogoricom (bukve, javorovi...)
to je vidljivi dokaz da je u dolini znatno hladnije.
U Sarajevo su prve skije dole sa austrijskim vojnicima 1878. godine. Od 1892. godine, ski-
jaka sekcija je postojala u Bosanskohercegovakom turistikom klubu. Ski-klub Sarajevo je
osnovan 1927. godine, a nezvanina takmienja su poela od 1929. godine na stazi dugoj 22
km.
Na Velikom Polju na Igmanu 8.marta 1931. godine, odrano je prvo zvanino takmienje Sara-
jevskog zimsko-sportskog podsaveza, u tranju na 30 km.
Sportski heroj ove doline je snjena kraljica, Maria Liisa Hmlinen iz grada Simple u
Finskoj, koja je na olimpijskim igarama u Sarajevu osvojila etiri medalje i to tri zlatne i jednu
bronzanu medalju (5,10 i 20 km i u trci tafeta). Snjena kraljica je umjesto krune, na glavi
imala trorogu plavo-bijelu laponsku kapu i umjesto ezla podignute drvene skije.
Planine Igman i Bjelanica raspolau sa oko 53 km staza za Nordijske discipline (zimska ski
tranja) i oko 160 km obiljeenih staza za planinski bicikl. U ponudi je bejbi ski lift, hostel Feri
i apart hotel Borik.
Malo Polje na Igmanu
Malo Polje na Igmanu je u vremenu Olimpijskih igara bilo borilite u ski skokovima. Pred 30.000
gledalaca na takmienju (1984. godine) na 70-metarskoj skakaonici, pobjedio je Jens Vajsflog,
drugi je bio Mati Nikenen, a trei Jari Puikonen.
To je tek bio uvod u veliki spektakl. Na 90-metarskoj skakaonici pred 80.000 gledalaca i svjet-
skim TV auditorijumom sa skokom i rekordom skakaonice od 116 metara, pobijedio je finac

Mati Nikenen i time postao heroj smuarskih skokova ZOI 84. Drugi je bio Jens Vajsflog, a trei
ehoslovak Pavel Ploc.
U ponudi je jedna dvosjedenica, bejbi ski lift, kafe restoran na skijalitu i dva planinarska
doma. Prirodna cjelina Bjelanica je povrine 25.411 ha, unutar koje su zastupljene sljedee
graditeljske vrijednosti:
ambijentalne cjeline: sela Miliii, Raenovii, Lukavac, Umoljani, Gradina, Krama-
ri...; nekropole i groblja: nekropole Umoljani, Moioci, Lukavac, abii, Klanac, Dubi,
Oraak, Glepine, Kasice...
arheoloki lokaliteti: tumuli-Grkarica, crkvina-Umoljani, gradina-Umoljani, ilirska gradi-
na Stanari, tumuli gradina-Crepljani;
historijsko-memorijalni: spomen ploa u selu abii.
Specifine prirodne vrijednosti podruja su:

Geomorfoloki: peina Hrid, Crepljani, Matia jama, peina Ledenica, peina Me-
gara-Kuvija, peina Klokoevica, peina Greda, jama Ponor, Garava jama, peina na
vrelu eljeznice, Vilina peina, Kozarica peina.
Hidroloki: jezera Lokve, vrela Hrasniki stan, Objeenjak, Kovaica, Zoranjske vode,
vrelo i stijena Vao, Studeni potok, Kradenik, Hrasnica, Lasica.
Novi teritorij od znaaja za Kanton Sarajevo nema kategoriju i zahvata povrinu od 8.563 ha
na istonoj Bjelanici sa sljedeim kulturno-historijskim vrijednostima:
ambijentalne cjeline: sela Zoranovii, Moevii, Presjenica, abanci, Ledii;
nekropole i groblja: steci, niani i pravoslavno groblje u Zoranoviima, Dolovi, Gor-
nja Presjenica, Donja Presjenica, Preani, abanci, Dejii, Ledii, Pomol-Trebeaj,
kamenjara-Trebeaj, uvrat-Trebeaj, Kaurai-Trebeaj, niani-Trebeaj, Pendiii;
arheoloki lokaliteti: gradina Preani, gradac, Umani, tumuli-Ostojii, gradina-Milja-
novii, utvrenje Brutusi, tumuli-Trebeaj;
historijsko-memorijalni: spomen ploe Proskok, Devadu Hanjaliu, Dejii, Ledii,
kua Miovia u Lediima, Trebeaj, ploa Nijazu ahinoviu u Brutusima.
Prirodna cjelina Treskavica, povrine 3.764 ha, na opini Trnovo biljei sljedee prirodne vri-
jednosti:
Paleontoloki: Paina peina/planina
Hidroloki: Zacina vrela, vrelo Godinjeg potoka, izvor eljeznice u selu Godinja, Crno
jezero, Ilijaka vrela, Veliko jezero, Uljiva vrela, Bijelo jezero, Platno jezero, Konjska
vrela.
Graditeljske vrijednosti su:
Ambijentalne cjeline: naselja Dujmovii, Godinja i nekropola u Dujmoviima; Arheoloki lokali-
teti: tumuli Godinja, gradina Godinja.
Valja znati da su mnoge od nabrojanih prirodnih i kulturnih vrijednosti na Bjelanici i Treskavici

tee dostupne za posjetioce i nisu obiljeene adekvatnom turistikom signalizacijom u prosto-
ru. Prisjetimo se zlatnog pravila: koristi samo utvrene i obiljeene itinerere kroz prirodu.

Selo Lukomir i kanjon rijeke Rakitnice
Prirodna cjelina rijeke i dijela kanjona Rakitnice je rezervat prirode, povrine 1.988 ha unutar
Kantona Sarajevo koja sadri ambijentalnu cjelinu - selo Bobovicu. Na junoj strani planine
Bjelanice, izvan Kantona Sarajevo, u opini Konjic (HNK), nalazi se Zatieni kulturni pejza,
selo Lukomir. U toku zimskih mjeseci selo je zavejano snjegom i nedostupno. Zimi u selu da-
nas ivi svega nekoliko stanovnika, ali selo oivi u ljeto.
Sve to je u vidokrugu sela je jedinstveni doivljaj divljine prirode. Na istoku Crveni klanac i
prostrana zelena visoravan (1.500 m) kroz koju meandra Studeni potok koji se zatim obruava
u kanjon rijeke Rakitnice. Prema selu vodi Dugo polje u obliku slova S sa pogledom na vrho-
ve divlje Bjelanice. Na zapadu sela je umovito brdo Lovnica iza kojeg se nalaze sela june
Bjelanice, a na jugu, pogled iz sela preko strahovitog kanjona Rakitnice na planinu Visoicu.
Selo Lukomir na junoj strani planine Bjelanice je na visini od 1.469 m n/v na ivici nepristu-
panog kanjona rijeke Rakitnice, preko 800 m iznad rijeke, posljednje zone divljine u Evropi.
U planinskim selima Bosne i Hercegovine, u kamenim kuama pokrivenim trenjevim drvetom,
visoko u planinama, vrijeme je stalo. Da su ljudi tu ivjeli stoljeima dokaz su jedinstveni u svi-
jetu bosanskohercegovaki srednjovjekovni nadgrobni spomenici - steci.
Vidjeti Lukomir, velianstveno Dugo polje na Bjelanici, kanjon Rakitnice, planinu Visoicu na
jugu sa ijeg vrha su jedino vidljivi svi vrhovi planina u Bosni i Hercegovini preko 2.000 m, je
izazov ne samo za alpiniste, planinare, speleologe, sakupljae nego i za sve one koji trae
ljepotu, odmor ili doivljaj ivota sa prirodom. Sela june Bjelanice Lukomir, uhovii, Blaca
su zimi zavijana snijegom i nedostupna. Mogue vrijeme posjete je od aprila do oktobra.
U svijetu je mnogo izuzetnih mjesta. Neka od njih su posebno impresivna. Takvo je selo Luko-
mir, Zatieni kulturni krajolik, nadomak Sarajeva.
U eko turistikom smislu selo jo nije dovoljno valorizirano. Na temeljima bive kole u selu je
izgraen objekat pogodan za interpretaciju podruja kojim upravlja NVO GEA + i koji ima am-
biciozne planove razvoja u cilju eko i kulturne valorizacije cijelog prostora. Ugostiteljske usluge
prua jedno domainstvo.
Tura 1 dan selo Lukomir. Onaj ko se odlui krenuti makadamskim putem od hotela Maral
uz umom obraslu sjevernu stranu Bjelanice preko planinskog prevoja doivjet e klimatski
obrt ali i jedan drugaiji svijet, divnu i originalnu ljepotu.
Automobilski, biciklistiki ili pjeaki cilj je selo Umoljani od kojeg su potom mogui sljedei
izbori: terenskim automobilom ili biciklom preko Dugog polja ili pjeke preko Gradine u dva
pravca. Prva mogunost je pjeke dolinom Studenog potoka i ivicom kanjona do sela Lukomir,
a druga mogunost je etnja do sela preko vrha Obalj sa izuzetnim vidicima.
Vidjeete: Impresivno Dugo polje na Bjelanici, selo Lukomir - najvie selo u Evropi (cca

1.500 m n/v) u kojem je vrijeme stalo, kanjon Rijeke Rakitnice posljednju zonu divljine u
Evropi... Meandre Studenog potoka, tajanstveni srednjovjekovni bosanskohercegovaki nad-
grobni spomenik steak, nomadske stoare i autohtonog bosanskohercegovkog pastirskog
psa Tornjaka...
Foto safari, branje i skupljanje ljekovitog bilja i umskih plodova
Ve smo spomenuli da pored ope poznatih tipskih aktivnosti (sportsko-rekreativne aktivnosti

na otvorenom i zatvorenom prostoru i kulturne aktivnosti na otvorenom) postoje i tzv. netip-
ske aktivnosti koje se takoe ubrajaju u turistike kao to su branje ljekovitog bilja, skupljanje
umskih plodova, ornitoloke i botanike ture (foto safari), ekoloki kursevi, geomorfoloka
ispitivanja i sl.
U Bosni i Hercegovini se ukrtaju dvije velike florne oblasti euro-sibirska i sredozemna, a

prodire trea irano-turanska. Prema katalozima BiH herbara Zemaljskog muzeja u Sarajevu u
BiH je utvreno oko 5.134 vrsta, podvrsta i hibrida viih biljaka. Zabiljeeno je preko 300 vrsta
liajeva iji se broj procjenjuje na oko 1.000. Takoe se procjenjuje da u Bosni i Hercegovini ivi
oko 15-20 hiljada vrsta gljiva od kojih je do sada poznato svega 549 vrsta. To se moe mjeriti
samo sa bogatstvom tropskih i suptropskih podruja. Mnoge od njih su izrazitog reliktnog ka-
raktera, sa mnogobrojnim endemima.
Najbolje doba za sakupljanje gljiva i ljekovitog bilja je jesen, ali i ljeto na viim predjelima. Pra-
va sredina za gljive su ume u kojima raste kesten, hrast i bor. Pojedine vrste, kao naprimjer
vrganj, trae otvoren prostor. Teren treba da bude dovoljno vlaan, ni suvie, ni premalo, jer
gljivama smeta hladnoa, velika vlaga i sua. Uzalud emo traiti gljive po sui ili po vjetru ili
za vrijeme dugotrajnih kia. Treba se ograniiti na mali broj poznatih vrsta. Zlatno pravilo je:
ako sumnja odustani od te gljive. Gljive i ljekovito bilje se ne smiju brati upanjem ve podre-
zivanjem.
Tura 2 dana pjeaenje ili biciklom Olimpijskim planinama Bjelanicom i Igmanom.

Olimpijske planine iznad Sarajeva predstavljaju vododjelnicu crnomorskog i jadranskog sliva
ali i granicu uticaja mediteranske i kontinentalne klime. Od Bjelanice na sjeveru do Mostara
na jugu, postoji obiljeena biciklistika staza.
Vidjeete: Veliko i Malo Polje (cca 1200 m) na Igmanu, borilita za nordijske discipline; ski
centar za alpsko skijanje i praumu Ravnu valu...
Tura 1 dan pjeaenje Putem srebrene lisice. Prva mogunost: Pjeaenje od Babinog
Dola pored peine Klokoevica do Kamenog amfiteatra na Javorovom Dolu. Druga mogu-
nost: Uspon pjeke (cca 1300 m) markiranom stazom (ili sjedenicom) od tinjeg Dola koja se
uspinje crnogorinom umom do visine od cca 1680 m n/v (meustanica). Iznad posmatraa
uzdiu se vrhovi Bjelanice preko dvije hiljade metara, na kojima se skijalo jo krajem XIX sto-

ljea, a ispod u dolini je ski centar (cca 1300 m n/v).
etnja sjevernim obroncima planine do planinarskog bivka, a potom silazak kroz umu (Josi-
povom stazom cca 3 km) pored praume Ravna vala i dalje do mjesta za piknik na Velikom
Polju na Igmanu ili nazad do Babina Dola. Teina staze 1-2 stepena (lak put ili staza i teren
bez staza).
Vidjeete: Skijalite od kraja XIX stoljea sa kojega potiu i jedne od prvih fotografija skijaa
(1894); olimpijske staze za alpske discipline za mukarce; praumu Ravnu valu; Veliko Polje
na Igmanu, borilite za nordijske discipline i mjesto nekadanjeg uzgoja srebrenih lisica...
Prirodna cjelina Visoica sa Rakitnicom, na jugu Kantona Sarajevo, sa ambijentalnim cjelina-

ma (akli, Jelenaa i Tuila i selo Bobovica);
arheolokim lokalitetima: (Gromile/Donja Tuila) i nekropoli steaka u selu Pervizi;
paleontoloki: peina Ledenica;
hidroloki: vrela Bobovica, je izazov za poklonike prirode i ukomponovanih kulturnih
karakteristika.
Tura 2 dana pjeaenje na vrh svih vrhova u BiH. Prvi dan iznad kanjona Rakitnice na
jugu, uzdie se planina Visoica. Rakreativna staza, sjevernom stranom planine, vodi ivicom
ume iznad sela Sinanovii sa izuzetno lijepim vidicima, potom dolinom Jelenaa sa usponom
do Mandinog vrela ispod vrha Puzim i dalje na vrh Crveni kuk (1733). Teina staze 1-2 stepena
(lak put ili staza i teren bez staza) u prvom dijelu i 2-3 stepena ( teren bez staza) u drugom
dijelu.
Drugi dan. Poetak pjeaenja, junom stranom planine, na vrh Visoice je sa nekropole ste-
aka (Police cca 1600 m), stjenovitim ogoljenim terenom, do visoravni sa malim jezerima i
stecima prema vrhu (Damija, 1967 m) sa kojega je jedino mogu pogled na sve vrhove u
Bosni i Hercegovini visoke preko dvije hiljade metara (Vranicu, Cincar, Vran, vrsnicu, Prenj,
Bjelanicu, Treskavicu, Leliju, Brego, Volujak, Magli, Ljubinju...). To je mjesto sakupljanja
energije koju daje uzviena ljepota bosanskohercegovake prirode.
Teina staze 2-3 stepena (teren bez staza i kamenjar). Silazak je zapadnom padinom do mje-
sta za piknik, kilometar iznad rijeke Rakitnice. Mogu silazak vozilima od Grua polja ili nasta-
vak izleta do gleerskog Borakog jezera.
Vidjeete: Lijepe pejzae iznad sela sjeverne Visoice; fascinantnu dolinu Jelenau (cca 1300
m) koja je u proljee jezero; uspon na vrh Crveni kuk (1733 m); nekropole steaka; vrh Viso-
ice sa jedinstvenim pogledom na vrhove planina u BiH; pogled sa ivice kanjona Rakitnice cca
1000 m iznad rijeke; gleersko Borako jezero...

Zatieni pejza Bijambare
Zatieni pejza Bijambare obuhvata povrinu od 497 ha i ustanovljen je u cilju ouvanja pej-
zaa, naunog istraivanja, ekoloke edukacije i vaspitanja, te rekreacije i turizma. Zvanino
objavljeno na web stranici unutar zatienog podruja postoji sljedea infrastruktura:
Skoro 400 metara turistike staze unutar Srednje bijambarske peine.
Biciklistika,obrazovna i umska staza.
Podruje opremljeno planinskim mobilijarom za boravak u prirodi, te igralita za djecu
(Drveni grad).
Izvanredne mogunosti za avanturiste i ljubitelje prirode, te za relaksaciju i odmor
cijele porodice.
(U periodu 15.4. - 30.11. ulaz u Srednju bijambarsku peinu s vodiem je radnim
danom u 12 i 14 sati, a vikendom u 11, 13 i 15 sati. Izvan ovog perioda ciljane grupe
ulaze po najavi i dogovoru. Kupovina ulaznica je jedino mogua na info-punktu Bijam-
bara.)
Prirodna batina Bijambara - geomorfoloki spomenici.
Srednja (Glavna) Bijambarska peina je najdua, najatraktivnija i najvie istraena peina na
ovom prostoru. Prvi detaljan opis potie od I. Bauia i V. Rehaka iz 1959. godine, a detaljno
geoloko- speleoloko istraivanje izveo je M. Malez 1968. koji je snimio i grafiki prikazao
cijeli objekat. Ulaz u peinu lei na 945 m n/v i udaljen je oko 150 m ureenom strmom stazom
od planinarskog doma. Duina peine je 420 m koliko ima ureenih osvijetljenih staza a koje
prolaze kroz 4 povezane dvorane od kojih je posljednja i najvea, zbog odline akustinosti,
nazvana Muzika dvorana. Tlo je prekriveneo vlanom glinom koja je mjestimino ovrsnuta
kalcitnom korom sa brojnim kamenicama, mnoge ispunjene vodom. Na kalcitnoj kori se naro-
ito u sredinjem dijelu dvorane nalaze brojni stalaktiti. Po svojim ukrasima, najraznovrsnijim
po veliini, obliku i boji, ova dvorana spada meu najljepe ukrase naeg podzemlja. Tempe-
ratura zraka je slabo podlona vanjskim kolebanjima i unutar peine se kree u rasponu od
4-6 C, relativna vlanost je vrlo visoka i rezultat je slabe cirkulacije izmeu vanjskog prostora
i unutranjosti peine. Radovi na ureenju su zapoeli krajem 60-tih godina XX stoljea i sa
prekidima traju do danas.
Gornja Bijambarska peina
Nalazi se iznad i desno od Glavne peine na udaljenosti cca 60 m. Ulaz na 973m n/v otkriva
jedno vee peinsko proirenje iza kojeg se nastavljaju 2 pojedinana hodnika u pravcu S-Z i
S-l. iroko predvorje orijentisano prema jugozapadu je suho i bogato osvijetljeno pa pogodno
kao prahistorijsko sklonite. Ova peina je znaajno arheoloko nalazite. Stratigrafsko-pa-
leontoloki nalazi slojeva iz istraivakih sondi su pokazala materijalne ostatke ivotinja iz
ledenog doba i peinskih ljudi iz doba paleolita.
Donja Bijambarska peina
Ustvari je aktivni ponor potoka Brodi. Lei juno-jugozapadno od srednje peine na udaljeno-
sti oko 100 m, na koti 915 n.v. Visinska razlika prema Srednjoj peini je 30 m i ona je hipsome-
trijski nia od ponora Bjelila. Njeni oblici podsjeaju na tipinu evoluciju u uvjetima otvorenog

kanala. Osim ulaznog prostora ostatak peine je vrlo uzak, duina kanala je oko 60 m.
urina peina
Locirana je na oko 600 m od Srednje peine u pravcu sjevero-istok. Od otvora se prua oko 40
m dubok kanal, na ijem dnu se nalazi snijeg do kasno u ljeto. Vertikalni kanal se pri dnu pro-
iruje u jednu prostoriju - dvoranu ije dno je djelimino prekriveno debelom kalcitnom korom.
Do peine se prolazi ispod kamenog svoda pred kojim je manja vrtaa. Objekat je nenaruen,
prolaz obrastao brojnim endeminim i reliktnim biljnim vrstama, nedovoljno istraen i nije topo-
grafski snimljen, a ulaz je nepodesan za posjetioce.
Dimina peina
Nalazi se kod ponora Bjelila uz put za Bijambarske peine. Ima irok kanal visine 2 m koji
odmah nakon ulaza postaje vrlo strm. Poloaj ove peine pokazuje da je ona u nedavnoj geo-
lokoj prolosti imala ulogu ponora koji je drenirao vodu Bjelila i pritoka. Istu ulogu je preuzeo
sadanji ponor nakon to je snien erozioni nivo rjeice Bjelila. Iz mape ovog podruja se vidi
da se uriina i Dimina peina djelimino prepliu. Novim speleolokim istraivanjima, tokom
2006. godine registrovane su jo tri peine (Ledenjaa, Ledenica, Nova peina).
U Sumbulovcu (Mokro, RS) nadomak Sarajeva, za posjete je otvorena atraktivna peina Orlo-
vaa, stanite izumrlog piljskog medvjeda.
Prirodne cjeline i drugi lokaliteti u Kantonu Sarajevo
Prirodna cjelina OZREN, povrine 6.958 ha pokriva opine Ilija, Stari grad, Centar i Vogou.
Unutar Ozrena evidentirane su sljedee graditeljske vrijednosti:
nekropole/groblja: Vidotina, Mandra-Visojevica, Mramorje-Klek, Veliko Mramorje,

Bandijera... dvije nekropole niana, muslimanska groblja Kokorevac, gradac Nahorevo,
gradina Nahorevo, pravoslavno groblje u Vrapu, jedno grko groblje u Donjim Moio-
cima i jedno ehidsko groblje;
arheoloki lokaliteti: gradina Vidotina, grad Luka, gradac Nahorevo, gradina Mrkovii,
gradina Kokorevac;
historijsko-memorijalni: Spomen obiljeje Sokolina; geomorfoloki: Keina peina na
Crepoljskom, peina Visojevica, peina Uevica; hidroloki: vodopad Skakavac, vrelo
potoka Skakavac, Peraki potok, vrela Volujska stijena, vrela ispod Uevice, vrelo
Sokoline, vrela Ornikog potoka, vrela Orlova glava, vrela Luice, Moioci, Uroevo
vrelo-Radava.
Prirodna cjelina DEBELO BRDO, je zatieni pejza povrine 1.768 ha koji ostavlja naselja
Blagovac, Tihovii i Ljubinja za irenje i slobodan razvoj. Na ovom podruju su evidentirane
sljedee prirodne i graditeljske vrijednosti:
Hidroloke: Popino vrelo, vrelo Zmajevac na brdu Kreme, Joaniki potok, Gornja
Joanica;

Arheoloki lokaliteti: nekropola niana Kreme, pravoslavno groblje Kreme.
Prirodna cjelina ZVIJEZDA je zatieni pejza povrine 3.050 ha sa evidentnom prirodnom

cjelinom Bijambare kao i kulturno-historijskim vrijednostima:
Ambijentalne cjeline: Nanii, Zlotege, Elezovii i ehovii;
Arheoloki lokaliteti: gradina Nanii;
Nekropole/groblja: nekropole steaka u Naniima i Kamenici, niani u selima Nanii,
Krivajevii, Odaku, Elezoviima, pravoslavno groblje u Niiima;
Pojedinani objekti: pravoslavna crkva u Niiima, Sefer paino turbe u Naniima,
spomen esma Crna rijeka.
Planina Zvijezda je pravi botaniki vrt na kojoj se nalazi prirodni raritet tresetite ilda sa
endeminom i ljekovitom biljkom goricom. U zelenilu ove predivne planine, okrueno gustom
crnogorinom umom, nalazi se turistiko odmaralite Doli, gdje gosti mogu koristiti bungalove
i posluiti se ukusnim domaim jelima.
Prirodna cjelina PODLIPNIK je zatieni pejza povrine 1.328 ha sa sljedeim prirodnim

vrijednostima:
Geomorfoloki: peine Blatnica i Rakova noga;
Hidroloki: vrela Blatnice i Bjelave, vrelo Sirovinske rijeke na lokalitetu Rakova noga;
Nekropole steaka: Vrutci-Sudii, iroka Luka-Podlipnik, Mrezga Rakova noga;
Nekropole niana: Vrutci i Rakova noga i pravoslavno groblje Rakova noga.
Prirodna cjelina EMERSKA PLANINA je zatien pejza povrine 1.673 ha. To je preteno
umsko podruje slabo naseljeno i loe dostupno.
Geomorfoloka prirodna vrijednost je jama Ledenica.
Prirodna cjelina MISOA povrine 535 ha, obuhvata kanjon rijeke Misoe uz zapadnu grani-
cu kantona sa dijelovima naselja Donje i Gornje Misoe. Evidentirane kulturne vrijednosti su:
Arheoloki lokalitet: grad Dubrovnik (Kopoi)
Nekropola steaka: Misoa
Spomen mezarje: Gornja Misoa.
Srednjovjekovni grad Dubrovnik (opina Ilija) su po dubrovakom kroniaru Jakovu Lukare-

viu osnovali dubrovani kojima je Kulin ban dao na eksploataciju srednjobosanske rudnike.
Grad Dubrovnik je nekadanja dubrovaka kolonija, koja se jako bavila rudarstvom i to sre-
brom i eljezom dr. Luka akovi, Rudarstvo i topiniarstvo u BiH.
U teritorijalno-organizacijskoj emi Bosanskog kraljevstva u kasnom srednjem vijeku Kraljevoj

oblasti pripadala je i novoformirana upa Dubrovnik koja je nastala iz ranofeudalne upe Vo-
goa, a prostirala se u slivu desnih pritoka Bosne (rijeke Vogoa, Ljubinja, Stavnja i Misoa)
dr. Vesna Mueta.
Vjeruje se da je to prva Dubrovaka kolonija u Bosni; prvi rudarsko metalurki centar; mjesto

gdje je nastala ideja i potekla inicijativa za izdavanje Povelje Kulina bana; upravno politiki
centar jedne srednjovjekovne teritorijalne jedinice. Spominje se u mnogim pisanim izvorima,
a naputen je poetkom XVIII stoljea. Danas je zatieni kulturno-historijski spomenik BiH.
U blizini grada Dubrovnik je i nekropola Velikog kneza Bosanskog, Batia i njegovih, za koje
mnogi tvrde da su najljepi dekorisani steci u itavoj Bosni i Hercegovini. Na steku kneza
Batia je uklesano: Va ime oca i sina i svetoga duha amin. Se lei knez Bati na svoe zemli
na plemenitoj, milostiu Boiom i slavnoga gospodina krala Tvrtka knez basanski. Na visokom
se prebolih, na Duboku medn doide. Si bilig postavi gospoja Vukava s moimi dobrimi. iva mi
virno sluae i mrtvu mi poslui.
Nedavna arheoloka istraivanja nekropole (2015.) su otkrila ouvane ostatke tekstilnog grob-
nog plata koja su pohranjena u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Otomanski popis iz 1468. godine, biljei na irem podruju dananjeg Sarajeva pet trgova od
kojih su tri dostigla status varoi meu kojima je i grad Dubrovnik. Popis iz 1604. godine, regi-
strira varo kao glavni grad nahije Dubrovnik.
Historijsko-memorijalni kompleks u je nova evidentirana cjelina povrine 254 ha unutar ra-

nije registrirane kategorije park-uma u koja obuhvata 1.039 ha. Podruje je znaajno iz
perioda odbrane grada u posljednjem ratu.
PANJA: KORISTI SAMO OBILJEENE I UTVRENE ITINERERE KROZ PRIRODU!
Lokaliteti za rekreaciju:
Opina Stari grad: Barice povrine 169,66 ha i Bentbaa 114,14 ha.
Centar: Barice povrine 69,44 ha.
Opine Stari grad, Centar: Park uma Sedrenik povrine 200,73 ha.
Opine Stari grad, Centar, Vogoa, Ilija: Skakavac povrine 209,00 ha.
Opine Novi grad, Vogoa: u povrine 936,18 ha.
Opina Ilida: Stojevac povrine 16,61 ha, Terme ate 18,63 ha, Vrelo Bosne
19,14 ha.
Opina Hadii: Orahovica povrine 67,97 ha, Suhodol 365,76 ha.
Opina Ilija: Bijambare povrine 239,52 ha, Niii 257,61 ha, Podlipnik 251,61 ha,
Sportski aerodrom Niii 7,20 ha.
Opina Trnovo: Trebeaj povrine 238,62 ha.
Lokaliteti za sport i rekreaciju:

Stari grad: Trebevi povrine 358,25 ha, Bentbaa biciklistika staza, Strelite Paino
brdo.
Centar: Biciklistika i trim staza povrine 25,04 ha, Golf Betanija 38,65 ha, Pionirska
dolina (zoo vrt) 8,69 ha, Skenderija 5,05 ha, Zetra 28,26 ha.
Novo Sarajevo: Hum povrine 152,41 ha, SRC Grbavica 6,49 ha.
Novi grad: Otoka povrine 6,96 ha, u.

Ilida: Akvatorij Butmir povrine 98,46 ha, Igralite 6,28 ha, Park sportova 20,27 ha,
Park sportova 6,20 ha, Stadion Hrasnica 4,75 ha.
Vogoa: Centar Vogoa povrine 3,49 ha, Hum 0,69 ha, Hum 0,33 ha i Crveni kri.
Hadii: Karaosmanovii povrine 5,52 ha, Velika Vlahinja 2.076,88 ha, Zovik 3,84
ha.
Ilija: Igralite povrine 3,70 ha, Sportski aerodrom Niii Duevine-abanci 650,59
ha.
Trnovo: Divii povrine 1.200,14 ha.
Hadii, Trnovo, Ilida: Igman, Bjelanica Grkarica povrine 806,14 ha.
Hadii, Trnovo, Ilida: Igman, Bjelanica, Grkarica povrine 4.358,16 ha.
Turistike zone (seoski turizam)

Hadii: Lokve povrine 83,57 ha, Ljubovii: 78,55 ha.
Ilija: Bioa povrine 723,67 ha, Kamenice 452,97 ha, Misoa 668,45 ha, Niii
762,72 ha, Tarain 1.381,99 ha, Vrutci 779,38 ha.
Trnovo: Ledii, Dujmovii, Dejii povrine 310,97 ha, Sinanovii (Tuila) 128,21 ha,
Umoljani, abii 786,51 ha.
Od gradskih uma tu su Park uma Trebevi, Park uma Sedrenik, Park uma Hum, Park
uma u, Park uma Mojmilo, Park uma Debelo Brdo Ukupna povrina parkova i zatitnog
zelenila na podruju Kantona Sarajevo iznosi 468,71 ha.
Tu su i veliki prostori zelenila (olimpijske planine Jahorina, Bjelanica, Igman, Trebevi) koji su
prostor za rekreaciju i prostor za takmiarske sportove meunarodnog znaaja.
Izvan navedenih graditeljskih i prirodnih cjelina, u ovom vodiu, evidentirano je vie stotina
spomenika evidentiranih prema vrstama, kao to su:
Historijsko-memorijalni lokaliteti: 49 pojedinana spomen obiljeja
Ambijentalne cjeline: 20 lokaliteta
Arheoloki lokaliteti: 57 lokaliteta
Pojedinani graditeljski spomenici: 131 lokalitet (stambeni, javni, privredni, vojni)
Nekropole/groblja: 160 lokaliteta
Spomenici prirodne batine: 33 specifine prirodne cjeline
U toku je ponovna izgradnja kabinske iare za Trebevi, razvoj zimskog, sportskog i rekreativ-
nih podruja, sportsko-letakog aerodroma, rekonstrukcija i obnova astronomske opservatorije
na Trebeviu (olina kapa) kao i izgradnja niza objekata za edukaciju i interpretaciju podruja
Kantona Sarajevo.
Mala planinarska top lista:

Visoica - pravac selo Sinanovii - dolina Jelenaa - Mandino vrelo nekropola Poli-
ce potok Toak (ponornica) - vrh Damija
Visoica Planinarski dom Treskavica, a potom po izboru vrhovi: Prut, Drstva,
Vito

Bjelanica - pravac Veliko Polje - Javornik - Ravna Vala - Hranisava
Trebevi - Brus - Dobre vode - vrh Trebevia
Bjelanica - Umoljani - Gornji Lukomir - Kanjon Rakitnice
Sarajevski Ozren - Crepoljsko - Bukovik - Skakavac
Bazna oprema podrazumijeva:

jedan ruksak od savremenih materijala zapremine 30 l;
cipele za pjeaenje;
nepromoiva jakna;
kiobran na sklapanje;
termo prsluk;
kapa za sunce;
uturica;
karta regiona (za grupe bez vodia);
krema za sunce;
sunane naoale;
kutija hitne pomoi;
planinarski no;
program ture, itinerer.
Savjeti za tehniki napredniju dugu etnju (dva dana i vie):

ruksak do 60 l. zapremine umjesto torbe od 30 l.;
jedne pantalone protiv vjetra;
dva odijela za promjenu (arape i sl.);
par rukavica;
jedna eona lampa;
jedan kompas i altimetar;
jedan pokriva za preivljavanje;
jedan konopac duine 20 m. Promjera 8 mm.;
dva skijaka tapa (teleskopska).
Pravila za ponaanje u prirodi
Uvijek pozdravi prijatelja kad ga sretne ili prolazi pored njega, pozdravi ak i stranca
na osamljenom mjestu. Potuj sve ljude i ne klanjaj se nikome - poglavica Tecumseh,
Shawnee.
10 pravila za ponaanje u prirodi po M. Franjkoviu:

1. Ne oteujte drvee i grmlje;
2. Divite se divljem cvijeu, ali ga ne trgajte;
3. Ostavite ivotinje na miru;
4. Sprijeite umske poare;

5. Svoje otpatke ponesite sa sobom;
6. Ne naruavajte mir i tiinu u prirodi;
7. Parkirajte svoja kola samo na za to odreena mjesta;
8. Nemojte istiti svoja kola u prirodi;
9. Potujte zakonske propise i lokalna uputstva;
10. Ponaajte se u prirodi kao civiliziran i odgovoran ovjek.
Krici i urlikanje u umi uznemiruju ivotinje. U planinama vai zakon Kako vie u umi tako ti
uma odjekuje. Ovog pravila se treba pridravati i u saobraanju sa stanovnicima kraja. Posli-
je boravka u planini koriteni prostor valja ostavljati oien. Loenje vatre dijelovima plotova i
ograda je kraa. U planinama, zbog erozije tla, strogo je zabranjena vonja vozilima (automo-
bilima, terenskim vozilima, planinskim biciklima) mimo utvrenih puteva i staza. Stanovnici
planina ive teko i sve to imaju to im priroda daje. To uvijek treba imati na umu. Pravilo je
da se u planinu ne ide sam. Najvei broj nesrea se desio zbog banalnih spletova okolnosti.
Pravilo je da se za vrijeme hodanja kroz prirodu, ak i stazama, ne zabavljamo neim drugim
ili uno priamo.
Opasnost od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava
U Bosni i Hercegovini do sada od mina nije stradao i nee stradati ni jedan turista ukoliko se
bude pridravao zakona i pravila kretanja u prirodi. Ni jedna turistika agencija ne poziva turiste
u Australiju da se kupaju u moru prepunom ajkula i otrovnih meduza, da plivaju i piju vodu iz
rijeke Nil, da pjeae kroz dungle neobiljeenim stazama, da se kupaju u rijeci Rajni, veneci-
janskoj laguni ili rijeci Po
Nigdje u Evropi nije dozvoljeno pjeaenje, vonja planinskim biciklima, vonja dipovima,
konjima, turno skijama mimo strogo utvrenih i obiljeenih staza, a lov i ribolov na za to
odreenim mjestima.
Nigdje u Evropi nije dozvoljeno slobodno sportsko kampovanje, osim na pustom dalekom sje-
veru kontinenta.

KAKO VODITI U PRAKSI?
25 malih pravila voenja
Mjesta stacionarnog turizma, odnosno mjesta u kojima se turista zadrava vie od pet dana u
Bosni i Hercegovini su Neum, Meugorje, banje i planinsko-zimski centri. Turistika destinacija
Sarajevo za sada goste zadrava u prosjeku 2,3 dana boravka.
U posljednje vrijeme izgraeni su objekti irom Bosne i Hercegovine, posebno za fly fishing,
koji goste zadravaju sedam i vie dana. Razvojem eko turistike ponude u Bosni i Hercegovini
gosti e se zadravati pet i vie dana.
Region Hercegovine u dubinu od 100 km je odredite jednodnevnih izleta organiziranih sa sta-

cionarnog dijela Jadranske obale. Izgradnjom autocesta u Bosni i Hercegovini odredita izleta
sa obale Jadrana e ii u dubinu od 300 km.
Interes lokalne agencije je isplativost izleta, a interes turistikog mjesta je razvoj ukupne turi-
stike ponude. Razvojem ponude izleta agencije objedinjavaju usluge velikog broja nositelja
turistike ponude na terenu. Treba oekivati rast broja agencija koje e u turistikom mjestu
traiti prihode u poslu organiziranjem prihvata izletnika.
Vodi je posljednja ali i najjaa karika u lancu cjelokupne turistike ponude. On sinhronizira
predviene usluge u turistikom aranmanu, daje svoje znanje i kreira cjelokupni doivljaj. Vo-
di ispunjava oekivanja gostiju. Da bi to ostvario on mora nastupati kao menader, zabavlja,
diplomat, lijenik, lingvist, pravnik, psiholog, sudac...
Ukratko, vodi je sveznajua neznalica kako je to volio rei legendarni sarajevski
vodi Ibrahim Zildo.
U daljem tekstu pod pojmom lokalni vodi podrazumijeva se vodi po gradu (K.Sarajevo).
1. Posao vodia pri voenju razliitih vrsta turistikih aranmana je:
* Tehniko pripremanje voenja
* Struno tumaenje
* Davanje ope-tehnikih informacija
* Davanje generalnih informacija odgovori na raznovrsna pitanja gostiju
* Zavrni operativno-tehniki poslovi (ispunjavanje i obraun radnog naloga i sl.)
.
2. Odgovornosti turistikog vodia pri voenju paket aranmana za:
* Ispunjavanje usluga voenja
* Zatitu prava i interesa turista
* Realizaciju usluga prema utvrenom itinereru
196 Kako voditi u praksi?

* Realizaciju usluga ostalih predvienih davatelja usluga
* uvanje tajnosti osobnih podataka turista
* Pravovremeno i istinito obavjetavanje turista
* Sigurnost stvari, zdravlja i ivota turista
* tetu koja nastane neispunjavanjem, djeliminim ili neurednim ispunjenjem do-
govorenih usluga.
3. Smetnje i zapreke u komuniciranju turistikog vodia

* Smetnje u komuniciranju su objektivne naravi ili tehnolokog porijekla i one se
lako uoavaju i otklanjaju. U sluajevima nedovoljne ujnosti vodia komuniciranje je
oteano ali nije prekinuto.
* Zapreke su subjektivne naravi i ljudskog porijekla. Postoje zapreke koje je lako
primijetiti ali se ne otklanjaju brzo (potapalice, mucanje, razne govorne mane...).
* Nastup sa pozicije neopravdanog autoriteta
* Prijenos neeljenih emocija sa porukom
* Selektiranje informacija (ljudi esto uju ono to ele uti i vide ono to ele
vidjeti).
* Loe sluanje (i loe pamenje)
* Etnocentrizam (stereotipi)
* Upotrebe strunog argona ili koritenje narjeja
4. Koji su faktori uspjenog komuniciranja?

* Uspijeno komuniciranje se oslanja na osobnost komunikatora (psiholoke vje-
tine koje posjeduje vodi) na povezanost razliitih oblika komuniciranja kao i na
dobru organizaciju (strategiji) komuniciranja.
* Povezanost razliitih oblika komuniciranja u jedinstven doivljaj moe biti ver-
balno, neverbalno i aktivno sluanje.
* Faktori verbalnog komuniciranja su tanost, loginost, kompozicija, cjelovitost,
sistematinost, uravnoteen odnos podataka i atmosfere, poetinost, emotivnost, je-
zika pravilnost, izbjegavanje iskljuivosti... Procentualni odnos unutar verbalne ko-
munikacije bi mogao biti 10% sadraj, a 40% nain prijenosa podataka
* Faktori neverbalnog komuniciranja su vizuelni kontakt, izraz lica, govor tijela,
koritenje prostora, dodirivanje, osobni izgled. Procentualni odnos unutar ukupne
komunikacije bi mogao biti, neverbalna komunikacija 50%.
* Aktivno sluanje je tzv. oditavanje povratnog komunikata to znai promatranje
ta sluaoci gledaju, da li komentiraju, da li gledaju na sat i lupaju u njega...
* Dobra organizacija (strategija) komuniciranja temelji se na:
* Strategiji komunikatora, a to je vjerodostojnost komunikatora, pouzdanost i po-
vjerenje, estitost i potenje, strunost i preporuke, imid i privlanost, status i mo,
uvjerenja... Sve te nabrojane vjerodostojnosti je veoma lako izgubiti pa to onda moe
postati prepreka deljnjem komuniciranju.
* Strategija publike se temelji na analizi publike. Ko su, ta znate o gostima, ta
oni znaju o vama...? Nikada se ne smije precijeniti znanje turista, ali ni potcijeniti
njihova inteligencija.

* Strategija poruke je sadraj, stil i struktura poruke. Panja publike je veoma
ograniena. Obino se najbolje slua na poetku voenja i na kraju. Struktuirati poru-
ku zavisi od oekivanja (1/2 miliona ili 500 hiljada). Strategija poruke podrazumijeva
i omjer informacija i atmosfere (ljudi su doli na odmor, a ne da sluaju struna pre-
davanja).
5. Najznaajniji izvori informacija za voenje su:

* Internet (najbri i najekonominiji nain dobivanja informacija, ali i esto upitne
tanosti podataka)
* Knjige (struna literatura ima nedostatak vee cijene nabavke i esto nedostu-
pnost odreene literature na tritu)
* asopisi i novine (periodika iz biblioteke NUBIM u Vijenici je teko stradala u
posljednjem ratu, ali ostaje mogunost traenja odreenih podataka iz arhiva)
* Elektronski mediji (upitna tanost podataka)
* Osobni kontakti i iskustvo (stie se praksom)
6. ta je geografska osnova izlaganja?

Osnove izlaganja su fizika geografija (geomorfologija, reljef, flora, fauna) i socijalna geografija
(statistika, tabelice...). ovde je veoma bitan nain interpretacije navedenih podataka da se ne
bi upalo u zamku nabrajanja brojeva.
Kada se predstavlja zemlja ili region obino se daju sljedei podaci:

* Taan naziv zemlje na jeziku slualaca i na jeziku stanovnika zemlje
* Informacije o privrednom i politikom sistemu, administrativnoj i teritorijalnoj po-
djeli zemlje.
* Tipine geografske cjeline
* Osobine reljefa
* Klima
* Znaajke biljnog i ivotinjskog svijeta
* Informacije o stanovnitvu, njegovom broju, sastavu, starosti, obrazovanosti
* Istaknu se najvaniji gradovi i najvee turistike atrakcije zemlje
Dodatna izlaganja za gradove i mjesta su:

* Vanost u regiji i poloaj u prostoru
* Udjeli u ukupnim podacima u dravi
7. ta ini historijsku osnovu izlaganja?
Dosljedno tumaenje historijskih stavova kao nauke uvijek treba koristiti kao polazite, a tamo
gdje oni prestaju ostaje prostor za interpretaciju koja mora uvijek ukljuiti vie razliitih gledanja
bez iskljuivosti.
Historija je uvijek bila interpretacija historijskih dogaaja, a ne predstavljanje injenica i iz tih

razloga objektivizam historije je uvijek veoma upitan s obzirom na ljudski faktor koji predstavlja

historijske injenice. Zbog toga u ovoj oblasti treba dosta opreza.
Historijska osnova izlaganja moe biti:

* Na poetku ili na kraju izlaganja?
* Moe interpretacija ii od opeg prema specifinom ili obrnuto?
* Izdvojeno ili integralno tumaenje historijskih injenica?
* Cjelovito ili fragmentarno?
8. Koje informacije ine osnovu izlaganja o privrednom i politikom ustroju

zemlje?
* Politiki ustroj i sadrajna priprema voenja

Grb, zastava i himna
Suverenitet i teritorij
Temeljne ustavne vrijednosti
Dravljanstvo
Slubeni jezik i pismo
Dravno ureenje
* Privredni ustroj i sadraj pripreme voenja

Odnos drave i ekonomije
Raspodjela dohotka
Drava i makroekonomske politike
Drava i meunarodna razmjena
9. Koje su specifinosti pripreme i tumaenja neke turistike atrakcije po

vaem izboru?
U marketinkom smislu turistika destinacija je drava, rjee region, a najee mjesto koje u
sebi sadri vie turistikih atrakcija koje se na tritu mogu ponuditi kao turistiki proizvod. Turi-
stike atrakcije su glavni razlog dolaska turista i njihovo pokazivanje i interpretiranje je osnovni
posao vodia. Svako voenje unutar destinacije mora da uobziri:
* Geoloke znaajke prostora

Klima
Vode
Biljni svijet
ivotinjski svijet
Zatiena prirodna batina
* Zatiena kulturno-historijska batina
Arheoloka nalazita
Spomenike cjeline
Pojedinane sakralne graevine
Pojedinane profane graevine

Vrtna arhitektura
Memorijalna podruja i graevine
Groblja i nekropole
* Kultura ivljenja i rada
Folklor
Rukotvorine
Tradicionalno graenje i ureenje vrtova
Tradicionalni zanati
Proizvodnja pia i pripremanje hrane
* Znamenite osobe i historijski dogaaji
Manifestacije
Kulturne i vjerske ustanove
Zdravstvene ustanove, ljeilita i banje
Sportsko-rekreativne graevine i tereni
Turistike staze, putevi i ceste
Tematski parkovi
10. ta sve morate uzeti u obzir prilikom donoenja odluke o prihvatanju

poslova voenja?
Veoma je naivno prihvatiti svaki posao voenja grupe bez ozbiljne procjene da li e se takvo
voenje moi realizirati na obostrano zadovoljstvo ili ne.
* Odluka o prihvatanju posla treba da uobziri sljedee elemente:

Procjena izvodivosti itinerera
Mogunosti korekcije itinerera ako je to nuno
Procjena vrste grupe
Procjena kapaciteta grupe
Honorar
11. Koje informacije i dokumentaciju morate preuzeti prije polaska na voenje?
* Informacije o putovanju i potrebna dokumentacija

Itinerer (plan puta)
Ugovori (kopije dokumentacije, ugovora sa dobavljaima)
Voucheri
Rooming liste
Manifest putnika (popis putnika)
Kontakti (hoteli, restorani, vodii, logistika...)
Polisa osiguranja
Natpis agencije (za autobus)

12. Kojih naela se valja pridravati prilikom sastajanja, razlaza i ponovnog
okupljanja turista?
* Sastajanje sa turistima i prvi kontakt

Pravovremeni dolazak na polazite
Upoznavanje sa lanovima grupe
Identifikacija svih lanova grupe
Uvodno predstavljanje i izlaganje
* Razilaenje i ponovno okupljanje
Uputiti turiste gdje i kada e se grupa ponovo okupiti (sastati)
Najbolje je da rastanak bude na mjestu ponovnog sastanka
13. Kako planirati i organizirati vrijeme za osnovne fizioloke potrebe putnika?
Pauze za osnovne fizioloke potrebe. Pauze prilikom obilaska grada pjeke se openito prave
svaki sat (bus pauze svaka 2 sata). Meutim za svaku grupu treba praviti procjenu fizikih mo-
gunosti koja svakako zavisi od ivotne dobi putnika. Iskustvo pokazuje da mlai putnici vie
piju tenosti i ee trae pauze za toalet, dok stariji putnici piju manje tenosti, ali fizioloki
imaju eu potrebu za toaletom.
Planiranje pauza se vri na osnovu procjene dostupnih WC-a, kafe schopa sa vodom, prodav-
nice, veliine i kapaciteta objekta i sl.
* Pauze za koritenje toaleta
* Pauze za konzumiranje hrane i pia
14. Koje su specifinosti kretanja sa turistima pjeke po gradu i u prirodi i na

koji nain treba birati mjesta za interpretacije?
* Kretanje u gradu pjeke

Paziti na vidljivost posljednjeg turiste
Voditi rauna o naglim skretanjima
Planirati objekte za fotografiranje
Voditi rauna o brzini kretanja
Upozoriti na kretanje kroz velike guve
Prelasci ulica na vidno obiljeenim mjestima (zebre)
* Kretanje u prirodi pjeke
Skretanja
Nepregledan teren
Brzina hoda
Siguran pravac kretanja
* Izbor mjesta za tumaenje (interpretaciju)
Sigurno
Prostrano
Ne smije biti izloeno neprimjerenoj buci, suncu, vjetru, mirisu...

Ne ometa prolazak drugih turista ni prolaznika
Najbolji pogled na objekat tumaenja
Vodi treba stajati malo bono tako da turistima ne zaklanja pogled na objekat
tumaenja
Vodi ne smije poeti sa tumaenjem ili davanjem obavijesti dok svi turisti nisu stigli i
zauzeli svoje mjesto.
15. Koje su specifinosti voenja u autobusu?
Osnovno sredstvo za rad vodia u autobusu je ispravna audio i vizuelna oprema. Nakon pred-
stavljanja vozaa i vodia putnici se podsjeaju na program izleta po Kantonu Sarajevo za taj
dan, a nakon toga putnici se upoznavaju sa ostalim ureajima u autobusu. Nakon objanja-
vanja upotrebe ureaja putem mikrofona vodi prolazi kroz autobus i sa svakim od putnika
izmjeni po reenicu dvije i objasni koritenje ureaja.
* Organizacija voenja turista u autobusu

* Mikrofon i ostala audio vizuelna oprema
* Ostali ureaji u autobusu koji su od velike vanosti za turiste su WC, stakla,
zastori, sjedita i njihovo regulisanje, prostori za odlaganje stvari i klimatizacijski i
ventilacijski sistem.
* Specifian oblik voenja je panoramsko razgledanje autobusom
* Tumaenja treba paljivo isplanirati
* Iznimno je vana dobra koordinacija sa vozaem
* Dobro planiranje itinerera (rute)
* Tumaenja tokom duih vonji
* Zaustavljanja
* Izbor mjesta za ukrcaj i iskrcaj putnika
* Sigurnost putnika i vozaa
16. Koje su specifinosti operativno tehnikih poslova u hotelu i restoranu?
* U hotelu, na recepciji
Saznati sve potrebne informacije na recepciji (vrijeme doruka i sl.) i provjeriti
rezervaciju
Prenijeti potrebne informacije turistima
Rasporediti turiste u sobe
Rijeiti ostale poslove na recepciji (voucher, buenje i sl.)
* U restoranu
Nain organizacije prehrane
Lokacija i vrijeme poetka obroka
Posebne prehrambene potrebe turista (vjerske, vegetarijanci, dijabetiari...)
Raspored stolova
Vodi u restoran dolazi prvi, a posljednji poinje da jede.

17. Kako vodi brine o opoj sigurnosti i zdravstvenoj zatiti putnika?
U ovim sluajevima je veoma vana deviza Bolje sprijeiti nego lijeiti. Stalno upozoravati na
mogue opasnosti i ugroavanja ope sigurnosti. To znai putnike upozoravati na bezbjedono-
sne i zdravstvene opasnosti na putu.
* U tom smislu je vano:
* Planirati sigurna mjesta za izlaganja, pauze prilikom razgledanja grada
autobusom i sl.
* Ako postoji bilo kakva opasnost gledaj gosta i stoji na tom mjestu i 100 puta
uopzoravaj
* Pripremiti goste na prikladnu obuu i odjeu prilikom planiranih razgledanja
(udobna obua i odjea, krema za sunce, sunane naoale, kapa, vjetrovka,
kiobran, ne u tiklama po kaldrmi ili po prirodi...)
* Provjeriti uvijek vrijeme sa hidrometeorolokim zavodom i upozoriti goste na
vremensku prognozu.
* Ako neko u autobusu pone kaljati kao lud, staviti ga u prtljanik ili baciti iz
autobusa (ala).
* Dobro je ako vodi ima na raspolaganju neko osvjeavajue ili estoko pie. To
veoma esto dobro doe u busu, na brodu i sl.
18. Koja su osnovna pravila provoenja postupka prigovora, albi ili

reklamacija turista?
Vodi samo identifikuje problem i konstatira da li stvarno neka od odreenih ugovornih obave-
za nije ispunjena. Vodi potom pokuava dobrom voljom da smiri situaciju i da u razgovoru sa
gostom objektivizira problem . Ukoliko to ne uspije vodi treba na napie incident report i to
samo objektivne injenice, a da izjave gostiju stavi samo kao citat jer su gosti skloni da problem
uveliavaju. Jednu kopiju izjave daje gostu, a druga i trea kopija idu agenciji.
Vodi ne ulazi u problematiku zakonodavstva u toj oblasti niti precizira rokove albi i slino.
19. Kako se mogu podijeliti poslovi voenja turista i koje su razlike u

poslovima turistikog vodia i turistikog pratioca putovanja?
* Voenje turista obuhvata:

Ispunjavanje poslova koje obuhvata ugovor sa agencijom
Obaveze i odgovornosti vezane za opi pojam vodia
Ispunjavanje oekivanja koje imaju turisti od osobe koja ih vodi (vodi stvara doivljaj)
* Vrste poslova vodia

Operativno tehnika priprema
Struno tumaenje i objanjavanje
Davanje korisnih i vrijednih informacija (ope, tehnike, generalne)
Zavrni operativno-tehniki poslovi

* Zakonska regulativa predvia
Turistiki pratilac. Fizika osoba koja obavlja operativno-tehnike poslove u voenju i pra-
enju turista, te koja tokom putovanja moe, osim u turistikim cjelinama, davati putnicima
osnovne podatke i informacije o podrujima obuhvaenim putovanjem.
Turistiki vodi sa poloenim opim dijelom strunog ispita moe pruati usluge turistikog
vodia na podruju koje nije odreeno kao turistika cjelina (lokalitet).
Turistiki vodi sa poloenim posebnim dijelom strunog ispita (po kantonima) moe pru-
ati usluge turistikog voenja na podruju koje nije odreeno kao turistika cjelina i takoe
na podruju turistike cjeline (kantona) na koju se odnosi dio strunog ispita koji je poloio.
20. Koji su formalni, a koji neformalni uvjeti za obavljanje poslova turistikog

vodia?
* Formalni
Minimalno srednja struna sprema
Poznavanje jednog jezika
Poloen struni ispit
* Neformalni
Elokventnost (glumake) i govornike vjetine
Sposobnost komunikacije
Nastup
Prisebnost
vrstina u odluivanju
Snalaljivost
21. Specifinost voenja transfera
Aerodromski transfer
Dobrodolica
Trajanje transfera (udaljenost do hotela)
Navesti hotele u transferu
Novac i teaj novca
Korisne informacije podrazumijevaju info o vodi, lokalnom prijevozu, temperaturama zraka,
izleti...
Ostali transferi
Podaci relevantni za taj transfer
Obavezno napomenuti vrijeme povratnog transfera
22. Operativno tehniki poslovi na cjelodnevnom izletu
Upoznati se sa:
Itinererom (plan puta)
Ugovorima (kopije dokumentacije, ugovora sa dobavljaima, odnosno uslugama koje
je agencija obeala u programu)

Uzeti od agencije cijelu potrebnu dokumentaciju i to:
Ugovori (kopije ugovora sa dobavljaima)
Voucheri
Manifest (spisak) putnika (ako se prelazi granica, brojeve pasoa/putovnice).
Kontakti (restorani, vodii, logistika)
Polisa osiguranja za sve putnike
Natpis agencije (za autobus)
U toku putovanja potvrditi dolaske u odreene destinacije (lokalni vodii, restorani)
23. Operativno tehniki poslovi voenja ture
Upoznati se sa:
Itinerer (plan izleta)
Uzeti od agencije potrebnu dokumentaciju
Itinerer (plan kompletnog izleta)
Voucheri za sva odredita
Rooming liste za eventualni hotel
Manifest (spisak, popis) putnika
Kontakti (hoteli, restorani, vodii, logistika)
Polisa osiguranja
Natpis za autobuse
Tokom izleta potvrivati dolaske u odreene destinacije (hoteli, loko vodii, restorani)
Obavjetavati putnike o planu izleta (usmeno i pismeno obavjetavanje)
Prodaja i praenje opcijskih tura (izleta, fakultative) koje nudi agencija
Pomo u organizaciji dodatnih sadraja koje gost eli pogledati (koncerte, dodatne
izlete, posebne restorane, galerije i sl.). Turistiki vodi nee, naravno, u svakoj prilici
oekivati materijalnu korist pruanja ovakvih informacija i usluga.
24. Operativno tehniki poslovi na aerodromu (zranoj luci)
* Prikupljanje putnika
Tabla sa natpisom agencije (da bi putnici uoili svoga vodia)
Spisak sa prezimenima zbog kontrole dolaska
Vodi prikuplja putnike oko sebe ako to prilike dozvoljavaju ili svakome pokazuje
autobus ili parking sa autobusom za odlaganje prtljaga
Vodi pomae putnicima oko pisanja izjava radi gubitka prtljaga ili sl.
* Otprema putnika na good bye

Isti spisak putnika sa brojem prtljage (!)
Provjeriti na recepciji da li su putnici rijeili sve dugove mini bara i drugoga. Veoma je
esto da neko u grupi zaboravi platiti dugove sobe (mini bar, telefon, dodatnu uslu-
gu...)

Provjeriti da li su svi koferi i torbe na broju. Ovo je veoma zahtijevan posao. Najbolji
nain je da svi gosti spuste svoju prtljagu do recepcije, a da se zatim prtljaga lino
odnosi do autobusa, bez posrednika (kao prilikom ukrcavanja na avion kada se prtljag
pokazuje za ukrcaj).
Vodi vie puta pita putnike da li imaju sve dokumente (pasoe/putovnice, avio kar-
te), tablete i ostali medicinski materijal da zadre u linom prtljagu, a noeve, baterije,
alcohol (ala) da stave u dno svojih kofera.
Dogovarati sa vozaem potrebno vrijeme transfera (zbog kanjenja) kao i planirati
dolazak grupe na aerodrom prije ostalih grupa, naroito Japanaca i panjolaca koji su
poslovino spori prilikom ukrcaja. Priprema organizacije voenja grupa sa posebnim
programima se vri u dogovoru sa organizatorima putovanja i predstavnicima grupa.
25. Operativno teniki poslovi prilikom voenja u sredstvima javnog prijevoza
Provjeriti tano vrijeme odlaska

Provjeriti broj gostiju prije ulaska u prijevozno sredstvo i na izlazu
Provjeriti cijenu karte (u sluaju kada gosti sami kupuju karte)
Prije kretanja gostima se objasni priblino tura, procedura sa kartama, gdje treba iza-
i (ako je mogue glasno pozvati putnike na izlazak iz tramvaja, autobusa, trolejbusa)
Upozoriti na mogue guve i neudobnosti, a naroito na deparoe u javnom prijevo-
zu. Takoe upozoriti na mogue plaanje globe zbog neposjedovanja katre za prijevoz.
Praktini primjer panoramskog razgledanja grada
* Pripremiti praksu na osnovu sljedeih teza:

Priprema za panoramsko razgledanje grada: dokumenti, oprema, odijevanje
Preuzimanje gostiju u hotelu/aerodromu i panoramsko razgledanje grada
Preuzimanje gostiju na dogovorenom mjestu od strane lokalnog vodia
Svako voenje valja obuhvatiti interpretaciju prirodnih i antropogenih dobara podruja
na mjestima sa kojih su ta dobra vidljiva uz koritenje ula sluha, vida, osjeta i mirisa.
Itinerer za panoramsko razgledanje grada koji ukljuuje muzeje
Itinerer za panoramsko razgledanje grada koji ukljuuje mjesta za fotografisanje
Itinerer koji ukljuuje izlete u neposrednu okolinu grada (izletita, parkovi)
Specifini pristupi grupama razliitih profila
Zatiene cjeline u gradu
Poznate osobe
Turistika ponuda, kapaciteti, statistiki podaci u turistikom prometu
Manifestacije
Institucije i institucije kulture
Ostale zanimljivosti
Lociranje jednog spomenika i opis.

* Znanja i vjetine koje se oekuju od polaznika na kraju programa
obrazovanja za turistikog vodia:
Da prezentira podruja grada i Kanton Sarajevo
Da vodi grupne ili pojedinane putnike (ukljuujui i one sa posebnim potrebama)
kroz prirodne i umjetne atrakcije podruja.
Da istrauje i skuplja informacije radi tanih i relevantnih podataka
Da pomae posjetiocima/putnicima da iskuse i razumiju ono to su vidjeli
Da informie putnike o svim relevantnim aspektima ivota u Kantonu Sarajevo
Da predstavi informacije na jednostavan i komunikativan nain
Da poznaje turizam u gradu i profil putnika
Da poznaje relevantna pravila i propise, ukljuujui zdravlje i sigurnost
Da zna o porezima i pravima osiguranja putnika
Da pozna marketing i menadment biznisa turistikog pratitelja.
Osnove prve pomoi
Evropska unija je ujednaila pravila o pruanju hitne medicinske pomoi kroz obavezni priru-
nik svih uesnika u saobraaju. Uz Prirunik je propisan i obavezan set pribora za prvu pomo.
Obuka polaznika se vri u ovlatenoj ustanovi praktinim vjebama. Sadraji obuke su: upo-
znavanje sa sredstvima za pruanje prve pomoi; utvrivanje stanja povrijeenog; aktivnosti
prilikom prestanka disanja i rada srca; koma; traumatski ok; povrede; zavoji; krvarenje; po-
vrede kostiju i zglobova; povrede unutranjih organa; povrede usljed zatrpavanja; povrede
toplotom i hladnoom; prenos i transport povrijeenih lica
Tokom obuke polaznik stie znanja o pravilnom pruanju prve pomoi; nain utvrivanja sta-
nja povrijeenog; demonstrira praktino pruanje prve pomoi, te demonstrira postupak njege
prilikom transporta.
Autor i redaktor:
Zoran E. Bibanovi
Zoran (Esada) Bibanovi je dugogodinji djelatnik u turizmu. Specijaliziran za turistiko
posredovanje i konsalting, organiziranje sportskih, kulturnih, turistikih... manifestacija
i meunarodnu razmjenu studenata. Prvi i aktuelni predsjednik Udruenja/Udruge tu-
ristikih agencija u Bosni i Hercegovini UTA BiH (www.uta.ba), predsjednik Drutva
prijatelja kulturnih i prirodnih vrijednosti Wigwam, koje je lan Associazione Italiana
dei Clubs Wigwam (www.wigwam.it). Autor vie knjiga i prirunika kao i mnogobrojnih
turistikih vodia i programa.
Sarajevo, 2015.

LITERATURA
Alija Bejti, Ulice i trgovi Sarajeva, 1973.

Alojz Benac i Ljubica Mladenovi, Sarajevo od najstarijih vremena do danas, Muzej grada
Sarajeva, Sarajevo 1954.
Amir Pleho, Neeljeno u susretu sa gostom, Studentska tamparija Univerziteta Sarajevo
1997.
Arhiva YUTA Beograd.
Atif Purivatra, Nacionalni i politiki razvitak muslimana, Sarajevo 1972.
Aziz Hadihasanaovi, Sarajevo istine i mitovi, Svjetlost Sarajevo 2001.
Bakir Tanovi, Ko je vlasnik Bosne i Hercegovine, EMINEX Zagreb, 1995.
Baeskija Mula-Mustafa, Ljetopis 1968.
Borivoj ovi, Od Butmira do Ilira, Veselin Maslea 1976.
Dragan Miloji, Lidija Amidi i Zoran Bibanovi: Unapreenje upravljanja zatienim pri-
rodnim dobrima u prekograninom podruju SRB BiH, Studija 1. i Smjernice, 2012.
Dubravko Lovrenovi, Steci, Rabic Sarajevo 2009.
Dubravko Lovrenovi, Avdo Sueska, Ibrahim Tepi, Vlado Azinovi, Istina o Bosni i Her-
cegovini, Altermedia i NUBIM 1991.
Dr. Enver Imamovi, Porijeklo i pripadnost stanovnitva Bosne i Hercegovine, Sarajevo
1997.
Enver Redi, Historijski pogledi na vjerske i nacionalne odnose u Bosni i Hercegovini,
Svjetlost Sarajevo 2005.
uro Basler, Mogorjelo, TD apljina
Devad Kapetanovi, S Ibrahimom Zildom kroz Sarajevo, Sarajevo 2007.
Demal eli, Kulturno nasljee Bosne i Hercegovine, 2000.
Demal eli, Mehmed Mujezinovi, Stari mostovi u BiH, Sarajevo 1998.
Evlija elebi, Putopis, 1979.
amil Sijari, Herceg Bosno i tvoji gradovi, Sarajevo 1986.
Hamdija Kreevljakovi, Izabrana djela III, 1937/52.
Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, N.D. NRBiH,
Sarajevo 1954.
Hitrec, T., Turistika destinacija pojam, razvitak, koncept, 1995.
Grupa autora, Svjetska kulturna i prirodna batina, Zagreb 1990.
Grupa autora, Prilozi historiji Sarajeva, Institut za istoriju Sarajevo 1997
Grupa autora, Koije i koijai / Fijakeri i fijakeristi, AIASN, 2007.
Inventar zatiene graditeljske batine, Savjet za ovjekovu sredinu i prostorno ureenje,
1977;SZS, knjiga II Pregleda stanja.
Ismet Ovina, Sonja Polimac, Amra Reidbegovi, Vijenica prepoznatljivi simbol NU-
BIM-a, NUBIM 2007.
Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Globus zagreb, 1987.
Ivo Bojanovski, Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji, Sarajevo 1974.
Ivo Peri, Razvitak turizma u Dubrovniku i okolici, Dubrovnik 1983.
208 Literatura
Joseph Poindexter, A La Conquete des Sommets,1998 New York.
John Bowker, Religije svijeta, Znanje Zagreb 1998.
John V. A. Fine, Bosanska crkva, BKC, 2005.
Komisija za ouvanje nacionalnih spomenika Kulturno pamenje blago koje nestaje,
Sarajevo 2004.
Ljubo Mihi, Bjelanica Igman, Sarajevo 1984.
Majo Dizdar, Sarajevski vakifi i njihovi vakufi, BEMUST, Sarajevo 2010.
Margaret Oliphant, Stari svijet, Svjetlost Sarajevo 1998.
Markovi, S., Ekonomika turizma, kolska knjiga, Zagreb, 1972.
Marui, M. i Prebeac, D., Istraivanje turistikog trita, Adeco, Zagreb, 2004.
Mehmed Bublin, Bosna Tragovi postojanja i unitavanja, Sejtarija, 2012.
Mehmed Mujezinovi, Mahmud Tralji, Gazi Husrev-begova biblioteka, 1982.
Mile Petrovi, Baarija, Turistkomerc Zagreb 1985.
Muhamed Ali-paa, Ljetno putovanje u Bosnu i Hercegovinu, Institut za istoriju i Istorijski
arhiv Sarajeva, 2008.
Izet Mai, Zdravstvo u Bosni i Hercegovini tokom osmanskog perioda, Avicena, Sarajevo
1994.
Muhamed Hukovi, Zaboravljena batina, Zagreb 1992.
Muhamed Hevai Uskufi, 1631., Bosansko-turski rjenik, rije urednika, Tuzla 2011.
Noel Malcolm, Povijest Bosne, Erasmus biblioteka
Risto Besarovi, Iz kulturnog ivota u Sarajevu pod Austrougarskom upravom, Veselin
Maslea, 1974.
Romano Anfosso, ivot na otvorenom, Mladinska knjiga 1983.
efik Belagi, Steci i njihova umjetnost, Zavod za izdavanje udbenika 1971.
Sarajevska Hagada, Rabic 2008.
Tom Buncle, Brendiranje BiH, USAID 2009.
Univerzitet u Sarajevu,Fakultet politikih nauka,postdiplomski studij Evropske integracije
Zakoni i propisi Federacije Bosne i Hercegovine i statistiki izvori
Zakon o provedbi odluka Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika kulture
Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Vodi, Sarajevo 2008.
Zoran Bibanovi, Turizam interes Bosne i Hercegovine, Rabic 2006.
Zoran Bibanovi, Turistiki vodi Sarajeva, Connectum 2011.
Zoran Bibanovi, Prirunik za voditelja poslovnice poseban dio, FMOIT, Sarajevo 2012.
Zoran Bibanovi, Master plan Hrustovake peine, Sanski Most, 2012.
Zoran Bibanovi, Jedan dan kroz Sarajevo, TZ KS.
Zoran Bibanovi: Vodi kroz izletita i parkove prirode Sarajeva, TZ KS 2013 i Ministarstvo
za privredu KS.
ivadin Jovii, Turistika geografija, Nauna knjiga Beograd 1989.

Kulturno I Prirodno Naslijede Sarajeva PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kulturno I Prirodno Naslijede Sarajeva PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zoran E.

KULTURNO I PRIRODNO NASLIJEE

Knjiga Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva prvenstveno je namijenjena za obrazovanje turi-

2 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Napokon, kao to se ne mogu precizno odrediti granice turistikog djelovanja u privrednom

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 3

ilirskih, grkih i rimskih bogova,

Pokretnom kulturnom batinom smatraju se djela iz oblasti likovnih i primjenjenih umjetnosti,

4 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 5

6 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Fons je bila putna postaja na izvorima, rijekama ili jezerima.

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 7

Na prijedlog uglednog istraivaa, profesora Envera Imamovia (1992.) vraena su srednjo-

8 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Zabiljeeno je da je srednjovjekovna Bosna imala preko 350 utvrenih gradova od kojih su

Razvijenost kovakog i oruarskog zanata u tim vremenima ukazuje da se neprekidno vadila

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 9

Prorauni ukazuju da je poetkom XV stoljea, samo posredstvom Dubrovana, iz bosanskih

U Milima, danas Arnautovii, postojala je franjevaka crkva u kojoj su okrunjeni i pokopani

10 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Dananji samostan i crkva svetoga Duha u Fojnici, podignuti su 1888.godine na temeljima

Tu je i uveni fojniki grbovnik iz 1340. godine (grbovi bosanske srednjovjekovne vlastele), a

Od tada pa sve do danas prisutne su rasprave o vremenu nastanka i historijskim vrijednostima

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 11

12 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Tragove umjetnosti u Bosni i Hercegovini moemo pratiti od prahistorije preko helenistike i

Neki od umjetnikih zanata, posebno u Sarajevu, su se zadrali do danas, prkosei industrij-

Prezentaciju umjetnosti i graditeljstva od prahistorije do kraja srednjeg vijeka je mogue vidjeti

Graditeljstvo i pisana rije od vremena Osmanlija do modernih vremena

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 13

Mo islamske umjetnosti se prvenstveno i danas izraava u damijama kao simbolu islamskog

14 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Popravke vodovoda je vrio sujadija (vodoinstalater), upravnik i blagajnik je bio hamamdija,

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 15

16 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Uz puteve, u naseljima i selima podizane su dobrotvorne ustanove koje su se zvale musafi-

Poznato je da je Franjevaki samostan u Fojnici otvorio musafirhanu 1513. godine. Postojale

Gazi Husrev-beg gradi u Sarajevu (1530/31.) Hanikah (kolu za ejhove-dervike autoritete),

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 17

Kordobski kalifat je svijet zaduio velikim ekonomskim i kulturnim tekovinama. Unijeli su u

18 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Nematerijalna batina bosanskih Sefarda je zapeaena genocidom izvrenim nad Jevrejima

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 19

Muhamed Hevai Uskufi se smatra najznaajnijim alhamijado pjesnikom. Napisao je nekoliko

Bosansko-hercegovaka kaligrafija se smatra produetkom kole turske kaligrafije. Prvi put se

20 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Bosanski muslimanski upravitelji, mnogi potomci srednjovjekovnog bosanskog plemstva, imali

U jednom dokumentu o devirmi (sakupljanje, sabiranje) koja je u osmanskoj historiografiji

Islamski princip uvakufljenja je preporuen od Muhammeda a.s., da je imetak najbolje zavje-

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 21

Moderno doba u Sarajevu

22 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Prvi podatak o pokuaju otvaranja specijalizirane muzike kole je predstavka kompozitora i

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 23

Sveano otvaranje Drutvenog doma (zgrada dananjeg Narodnog pozorita) u Sarajevu

Prva umjetnika kolonija je otvorena 1921. godine, u Blauju, a u poetku su je sainjavali

Od naredne godine Lutkarsko pozorite je djelovalo na domaem jeziku. Uz etno- muzikoloka

Za etrdeset godina uprave Austro-Ugarska je ostvarila u Sarajevu brojne urbano-komunalne

24 Crtice iz historije umjetnosti, arhitekture i kulture

Arhitekti koriste uglavnom stil neorenesanse (Zemaljska vlada) sa baroknim i klasicistikim

Atentat u Sarajevu 28.6.1914. godine na austrougarskog prestolonasljednika Ferdinanda

Kulturno i prirodno naslijee Sarajeva 25