BLAGO IZ TUZLANSKOG DEPOA

U Muzeju savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci 10. februara otvorena je

izloba ADELE BER VUKI (1888.- 1966.), prve bh. kolovane slikarke i pionirke
domae likovne umjetnosti; ova izloba je nesvakidanja prilika da se vidi
osamdesetak njenih radova koji inae ame u depou Meunarodne galerije
portreta Tuzla i decenijama nisu izlagani; prenosimo najzanimljivije detalje
sa ove izlobe i podsjeamo na biografiju slikarke velikog talenta koja se
kolovala u Beu a koja je svoju karijeru unitila povratkom u Bosnu
Autoportret
1931. godina

SLIKE SA DVA LICA

66

SLOBODNA BOSNA I 18.2.2010.

NA GOSTOVANJU U BANJOJ LUCI

VRHUNSKE GRAFIKE

Akt oko 1922. godine (lijevo); Muslimanke

ivot Adele Ber obiljeili su

oskudica, povuenost
i nerazumijevanje primitivne sredine
Pi{e: ADISA BA[I]
Foto: MARIO ILI^I]

Slikarica Adela Ber, koja je svr{ila

nauke na prvoj umjetni~koj {koli u Be~u
zapo~inje slikarski kurs polovicom juna.
Podu~ava}e u slikanju po prirodi, pejsa`u i
drvorezu. Dalje upute upraviti od 1. juna na
Sarajevo, Bakarevi} Turbe 2, pisalo je u
Sarajevskom listu iz 1914. godine. Mlada
Bosanka tek se bila vratila sa {kolovanja u
Be~u i opijena atmosferom evropske metropole, ponadala se da }e kona~no mo}i dostojanstveno `ivjeti od svog umjetni~kog
rada i da }e ne{to od ste~enog znanja mo}i
prenijeti i svojim sunarodnjacima.

UTICAJ GAVRILA NA ADELIN KURS

Me|utim, {kola slikanja koju je htjela
pokrenuti, ostala je samo njena ma{tarija o
boljem `ivotu u Sarajevu. Broj prijavljenih
je bio mali, a uskoro }e uslijediti doga|aji
koji }e definitivno dokinuti svaku potrebu
za podukama iz slikarstva. Svega nekoliko
ulica dalje od mjesta na kojem je Adela
`ivjela i `eljela dr`ati kurs, Gavrilo Princip
}e 28. juna ubiti austrougarskog prijestolonasljednika i njegovu suprugu.
Po~etak Prvog svjetskog rata ozna~i}e kraj
`ivota kakav je Adela poznavala: i ono
malo {ansi da mlada `ena `ivi od svog
umjetni~kog rada prakti~no je nestalo. A
jo{ koju godinu ranije, kada je primljena
na Umjetni~ku {kolu za `ene i djevojke u
18.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

Be~u, `ivot se za ovu mladu slikarku ~inio

idili~nim.
Kona~no je roditelje bila ubijedila da joj
dopuste da se obrazuje za slikarku, a ne za
u~iteljicu, {to se njima ~inilo kao pametnije
i sigurnije ulaganje. To {to je `ena
onemogu}avalo ju je da se upi{e na glavnu
i najstariju be~ku likovnu akademiju, ali
ova okolnost joj je ~ak i{la na ruku. Na
mu{koj akademiji (tamo je, koje li
slu~ajnosti, upravo Franz Ferdinand imao
velikog uticaja na izbor profesora) vladala
je u{togljena atmosfera i pretjerano
po{tivanje autoriteta. Prema pisanju histori~arke umjetnosti Azre Begi}, u {koli za
`ene koja se smatrala manje zna~ajnom,
upravo su cvjetale umjetni~ke slobode i
savremena shvatanja umjetnosti, a predavali su profesori slobodnijeg duha i
istaknuti umjetnici tog vremena.
Adela Ber ro|ena je 1888. u Tuzli gdje
je njen otac, ^eh o`enjen Livnjankom, bio

ZA @ENE JE UDAJA, A NE STIPENDIJA

Adela Ber (lijevo), sa kolegicom Lujzom
Kuzmi} (desno) na studiju u Be~u

u to vrijeme na slu`bi. Rano djetinjstvo

provela je seljakaju}i se sa porodicom po
Bosni i Hercegovini, a kada je do{la na
studij pred njom se ukazao o~aravaju}i Be~
tog vremena, secesije, burnih kulturnih i
dru{tvenih de{avanja, rasko{i i slobode.
Dodu{e, mnogo tih be~kh ljepota Adeli je bilo
uskra}eno jer je `ivjela u velikoj oskudici.
Dok su mu{karci na {kolovanju u inostranstvu dobivali razne potpore, `enama su i
ta vrata bila zatvorena. Stipendije nikada
nijesam u`ivala, to `enama nisu davali,
rekla je slikarka u jednom autobiografskom
svjedo~anstvu, dodaju}i da su joj u Zemaljskoj vladi rekli da mu{karci treba da
u~e visoke {kole i imaju zvanje, a da }e se
`ena ionako udati i pasti na teret ~ovjeku.
Sa Adelom je na studiju bila i Lujza
Kuzmi}, tako|er veoma nadarena bosanska
slikarka, ali Lujza je poticala iz imu}nije
porodice pa je i njen boravak na studiju bio
znatno udobniji. Zanimljivo je me|utim da
ni Lujza nije imala velike sre}e sa
slikarskom karijerom: nakon {to se udala za
poznatog slikara Karla Miji}a, ona je svoju
karijeru sasvim podredila njegovoj, tako da
je opus koji je ostao iza nje obimom veoma
mali. Histori~arka umjetnosti Sarita Vujkovi}, koja se bavila prou~avanjem djela obje
ove slikarke, sugeri{e da Lujzin stvarala~ki
duh nije tek tako nestao: Mo`emo se zapitati da li je ova umjetnica sa sna`nim modernisti~kim utemeljenjima zaista mogla potpuno napustiti slikarstvo, a pri tome cijeli
svoj `ivot pro`ivjeti u slikarskom ateljeu,
okru`ena bojama i platnima, ili je njena
umjetnost anonimno nastavila svoj put u
okrilju i pod za{titom imena njenog mu`a,
uva`enog slikara Karla Miji}a.
Iako su dakle, Adela i Lujza, `ivjele u razli~itim uvjetima, njihove karijere su donekle


67

BLAGO IZ TUZLANSKOG DEPOA

bile sli~ne. Njih dvije dijelile su sudbinu
ve}ine bosanskohercegova~kih umjetnica
kojima talenat i rad nisu bili dovoljni za uspjeh u sku~enoj i deprimiraju}oj sredini. U njihovo vrijeme svega 40.000 `ena u BiH je bilo
elementarno pismeno, a visoko obrazovanje i
umjetni~ko djelovanje bili su istinska
rijetkost. Dru{tveno priznanje i punu umjetni~ku afirmaciju u prvoj polovini dvadesetog
vijeka sticale su uglavnom one `ene koje su
se privatnog `ivota odricale radi svoje umjetnosti, a jedna od takvih bila je velika slikarka
Mica Todorovi}.

BOSNA OBESHRABRUJE UMJETNICE

Adela Ber udala se u tridesetim godinama, ali njeno siroma{tvo se samo pove}alo.
Udajom je promijenila vjeru a i ime, pa se
od tada na nekim slikama pored Adela Ber
potpisuje i sa Jelena Vuki}. Pored potpisa,
veoma su zanimljive i druge tekstualne
bilje{ke koje je slikarka ispisivala na svojim radovima. Rezala sam ovu moju vrbu
u drvetu a poslije su mi je sasjekli barbari
za vrijeme rata, pi{e na njenom crte`u iz
1916. godine, a na crte`u bistri~ke ulice
Hrvatin su i komentari koji dio ulice je crtala a koje su ku}e kasnije sru{ene.
Sarita Vujkovi}, kustosica izlo`be Adele
Ber Vuki} u Banjoj Luci, za na{ list ka`e:
Veoma su zanimljive slike koje je radila,
naprimjer, za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Ona na pejza`ima iz 42. ili 43. godine ispod
pi{e, te godine se kod nas krila ta i ta osoba
koju su tra`ili i proganjali. To su kao cijeli
mali dnevni~ki zapisi. Ponekad je na svojim
slikama pisala ~ak i vrijeme kada je po~injala
da radi. Naprimjer, postoje bilje{ke, po~ela da
radi autoportret u toliko i toliko sati poslije
podne. To su neki elementi koji se javljaju tek
kod konceptualnih umjetnika, a ona je prije
osamdeset godina imala svijest o tome da i
vrijeme kada je ne{to po~ela da radi ima neki
zna~aj za sliku. To su samo neki detalji, ali
oni govore dosta o njenim umjetni~kim
mogu}nostima koje je imala a, na`alost, nije
do kraja ispoljila. Rani radovi iz 1919., 20.,
22. godine pokazuju koliko je ta {kola u koju
je ona i{la bila napredna, jer na njoj su u to
vrijeme radili ~lanovi secesije, savremenog, veoma zna~ajnog umjetni~kog
pravca tog doba i ti profesori su u~enicama
zaista mogli ponuditi nova i zna~ajna znanja.
Povratkom u Bosnu Adela je stagnirala,
nije mogla do kraja da iska`e ni svoj talenat, ni ideje ni znanja.
Adela Ber bila je povu~ena umjetnica
koja nije uspjela da na|e svoje mjesto u
poslijeratnom dru{tvu. Nije bila ~lanica
udru`enja likovnih umjetnika, nije imala
status slobodne umjetnice, nije imala svoj
atelje niti je bila u prilici da koristi bilo
kakve privilegije, da dobiva pozive za
izlo`be ili da njen rad postane vidljiviji.
Kolege su je cijenile, i pozivale na saradnju,
68

RIJETKE SLIKE U ULJU IZ ADELINE ZAOSTAV[TINE

Mrtva priroda 1937./38. (lijevo); Portret starice

SOCIJALNI BUNT IZ BANJE LUKE

I kobila se prvo pomiluje...

U okviru festivala Sarajevska zima
posjetioci Umjetni~ke galerije BiH u
Sarajevu mogu pogledati veoma zanimljivu
izlo`bu Muzeja savremene umjetnosti RS-a
Me|uprostor. Ovo je putuju}a izlo`ba
nastala prije tri godine sa ciljem da kroz
djela razli~itih autora i razli~ite medije predstavi trenutna de{avanja na banjalu~koj
sceni. Izlo`eni su radovi devet autora, a to
su Veso Sovilj, Radenko Milak, Ana
Vidovi}, Sandra Duki}, Miodrag Manojlovi}, Boris Glamo~anin, Mladen
Miljanovi}, Nenad Male{evi} i Zvjezdana
Veselinovi}.
Posebno zanimljiv u kontekstu pri~e o
`enama umjetnicama i njihovom polo`aju u

dru{tvu jeste rad Savjeti banjalu~ke umjetnice Sandre Duki}. Iako se ~ini da `ivimo u
vremenu druga~ijem od onog u kojem je
`ivjela Adela Ber Vuki}, i danas postoje brojna ograni~enja sa kojima se autorice
susre}u. Jedna od onih koje progovaraju
protiv toga je i Sandra Duki}, koja na tkaninama pravi ku}ne kuhinjske dekoracije i na
njima iznosi vrlo eksplicitne i o{tre poruke o
polo`aju `ena: Ra|aj, Udaj se, Ko nije tu~en
nije ni nau~en ili Kobila se prvo pomiluje pa
se onda zaja{i... Sandra u svom radu govori
o retradicionalizaciji u dru{tvu, o vra}anju na
nazadne vrijednosti kao {to je apsolutna
vezanost `ene za doma}instvo i isklju~enost
iz javnog `ivota.

SA BANJALU^KE IZLO@BE ME\UPROSTOR U SARAJEVU

Rad anga`ovane umjetnice Sandre Duki} Savjeti i rad Vese Sovilja Umjetnost BiH u granicama BiH
SLOBODNA BOSNA I 18.2.2010.

NA GOSTOVANJU U BANJOJ LUCI

KONCEPTUALNI POTEZI: Na naizgled idilinim

pejzaima naslikanim za vrijeme Drugog svjetskog rata
Adela Ber je ostavljala dnevnike zapise o ljudima koje
je sakrivala od okupatora
STUDIJA U GRA\ANSKOM OGLEDALU

Prve koje su prekoraile kuni prag

Paralelno sa otvaranjem izlo`be Adele
Ber Vuki} u Banjoj Luci je promovisana i
knjiga U gra|anskom ogledalu histori~arke
umjetnosti Sarite Vujkovi}. Ovo je veoma
zna~ajna studija koja se bavi biografijama
i javnim djelovanjem istaknutih `ena u periodu od 1878. do 1941. godine. Dolazak
Austro-Ugarske donio je razne promjene u
`ivotu u Bosni i Hercegovini, a izvjesni uticaj imao je i na polo`aj `ena i njihovu
prisutnost u javnosti. Iako su u fokusu
autorice ove knjige ponajprije likovne
umjetnice (Adela Ber Vuki}, Lujza Kuzimi}
Miji}, Iva Despi} Simonovi}, Rajka
Mer}ep, Milena [otra i Mica Todorovi}),
ona se tako|er bavi i {irim dru{tvenim kon-

tekstom, te pi{e o brojnim drugim `enama

koje su bile prisutne u javnosti tog vremena. U knjizi se tako spominju biografije
`ena koje su me|u prvima iskora~ile iz privatne u javnu sferu i tako utrle put drugim
intelektualkama: bile su to pjesnikinja
Umihana ^uvidina, knji`evnica Staka
Skenderova, u~iteljica i prosvjetiteljka
Adelina Paulina Irbi (poznatija kao Mis
Irbi), pedagoginja Jelica Belovi} Bernad`ikovska, novinarka i urednica Milena
Mrazovi}, knji`evnica Laura Papo
Bohoreta... Te `ene su (iako ponekad bez
formalnog obrazovanja) znale po nekoliko
stranih jezika, pisale, objavljivale i podu~avale druge.

BIOGRAFIJE
VELIKIH
@ENA

Histori~arka
umjetnosti Sarita
Vujkovi} objavila
je zna~ajnu
studiju o javnom
anga`manu `ena
u BiH od
1878. do 1941.
godine

18.2.2010. I SLOBODNA BOSNA

ali ~esto zbog nedostatka novca nije mogla

da se pridru`i kolonijama, izlo`bama i
dru`enjima. Njene grafike bile su izuzetne,
iako ra|ene u te{kim uslovima. Nije imala ni
grafi~ku presu, ni dovoljno novca za skupi
kvalitetni papir, pa je radila minijaturne formate. ^esto je imala radove sa dvije strane,
{to kustosima i danas ote`ava izbor koju
stranu zapravo izlo`iti. Moram da radim,
osje}am potrebu. Dan mi je prazan ako ne
slikam. Zato premazujem jedne da bih
naslikala druge slike jer na{ poziv je skup.
Navikla sam na to premazivanje i ne boli me
vi{e..., govorila je svojedobno Adela.
Izlagala je rijetko, za `ivota je imala
samo dvije samostalne izlo`be. Jedina ve}a i
reprezentativnija njena izlo`ba odr`ana je
1988. godine u Me|unarodnoj galeriji
portreta Tuzla, povodom stote godi{njice
njenog ro|enja. Tada su pored nekolicine
posu|enih djela bili izlo`eni i radovi koji se
ovih dana mogu vidjeti u Banjoj Luci. To su
Adelini prikazi bosanskohercegova~kih i
primorskih gradova (Zenica, Jajce, Sarajevo,
Kladu{a, Drvar, Krk, Orebi}, Hvar, HercegNovi), zatim autoportreti (od ranih pa do
poznog naslikanog nekoliko godina pred
smrt), kao i portreti bosanskih `ena, tu su
tako|er studije iz studentskih dana, te
o~aravaju}e grafike u kojima prizori poput
ljetnog kupali{ta ili zavodljivog modela u
ateljeu prerastaju u splet fantazmagorijskih
ornamenata. Ta tuzlanska zbirka koju su
nam kolege ljubazno posudile ima oko
osamdeset djela i porodi~na je zaostav{tina,
uspomena koja se sa~uvala kod ro|ake u
Dubrovniku. Ona je kasnije tu zbirku ustupila galeriji u Tuzli gdje je Adela i ro|ena.
Zbirka, na`alost, ne mo`e da kontinuirano
prati njeno stvarala{tvo i rad, ali mo`e
pokazati da je Adela bila umjetnica velikog
potencijala i da je na nekim radovima dosegnula visoke domete i bila naprimjer u samom
vrhu jugoslovenske grafike tog vremena.
Adela Ber jeste bivala zastupljena na
velikim izlo`bama, nje ima i u galerijama,
posebno zahvaljuju}i Umjetni~koj galeriji i
kustosima poput Azre Begi}. Tu su nabavljana reprezentativna i va`na i djela, bez toga
bi danas bilo te{ko izu~avati djelo ove
umjetnice. Ali je, kao i ve}ina bh. umjetnica
generalno, bila zanemarivana i obeshrabrivana u razvoju svog velikog talenta. O Adeli
Ber Vuki} se zato treba govoriti i danas da
bismo odr`ali taj kulturni kontinuitet, kulturnu memoriju koju tako lako gubimo, ali i da
bismo ukazali na polo`aj dana{njih umjetnica, ka`e kustosica Vujkovi}.
Tuzlanska galerija i sama kuburi sa
nedostatkom novca i adekvatnog prostora
pa djela Adele Ber nisu u stalnoj postavci,
nego su u galerijskom depou, uglavnom
te{ko dostupna javnosti. Utoliko je banjalu~ka izlo`ba, otvorena do 10. marta ove
godine, dragocjenija.

69