Dananje vrijeme je u sukobu s batinom jer su se u kratkom vremenu promijenili drutveni i
materijalni odnosi. Izmijenjen je i nain ivota, nagla urbanizacija, promjenjiva socijalna struktura, suvremena tehnika dostignua, povean promet to sve utjee na izgradnju, dogradnju i pregradnju povijesnih podruja objektima koji po funkcijama, materijalima i oblicima nisu usklaeni s postojeim vrijednim okruenjem. Restauratorski pravac se javio najprije u Francuskoj u 19. stoljeu i ubrzo se iri u druge zemlje. Podrazumijevao je obnavljanje spomenika, dopunjavanje nekih dijelova koji nisu postojali, mijenjajui tako njihov prvobitni izgled. Violett-le-Duc zagovarao je restauratorski pravac ime je ouvan vrijedan dio nasljea iz srednjeg vijeka, ali se time nerijetko predmet oistio od povijesne slojevitosti jer je vladala tenja za stilskom istoom. Konzervatorski pravac se javio kao reakcija na restauratorski pravac i na obnavljanje spomenika a zagovarao je iskljuivo zatitu jer su smatrali da je djelo jedino vrijedno u svom originalnom obliku. Zagovornik ovih stavova bio je engleski kritiar umjetnosti John Ruskin. Umjetniko djelo je tvorevina koja pripada njegovom stvaraocu, mi moemo u tom djelu uivati, diviti mu se i promatrati ga tijekom svih faza postojanja, ali ga nemamo pravo dirati jer svaka intervencija predstavlja proizvoljnost i suprotnost njegovoj biti. Talijanski povjesniar arhitekture Camilo Boito bio je znaajna linost za afirmiranje novih ideja i temeljnih principa valorizacije. Postoji 8 naela: 1. Razlika u stilu izmeu novog i starog 2. razlika se iskazuje i u graevinskom materijalu 3. ne obnavljaju se profilirani i ukraeni dijelovi 4. stare autentine dijelove, ukoliko se iz nekog razloga uklanjaju, treba izloiti do same graevine 5. svaki novougraeni komad treba obiljeiti nekim konvencijalnim znakom ili datumom restauracije 6. na objektu restauracije treba postaviti epigraf 7. opis i fotografije koje dokumentiraju provedbu zahvata trebaju biti pohranjeni u samom objektu ili u njegovoj blizini, odnosno moraju biti objavljeni 8. javnost rada