Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Odsjek za povijest umjetnosti

EDO MURTIĆ
Suvremena umjetnost

Dora Šunjić
- hrvatski slikar

- „vrijeme ukorijenjenosti
čovjeka u stilu”

- „majstor ekspresije”

- „slikar vulkanske snage i

geste”

- „pravi slikar 20. stoljeća”

Odnos prema socrealizmu
„Bili smo politički, ideološki
vezani za Sovjetski savez. Mi smo
dobili više od 50 sovjetskih
plakata. Zapravo strašno,
skandalozno. I ja bih to pokazao
svojim suradnicima, s
napomenom: »Tako se ne smije
raditi.« Naša likovna kultura i
tradicija nisu mogle ni smjele
pristati na takvo što.”
Upoznavanje s apstraktnim
ekspresionizmom
„Pollocka sam upoznao u vrijeme održavanja
njegove izložbe. Na izložbu sam dolazio više puta.
Kad sam došao, mislim, to je već bio šesti posjet,
prišao mi je omalen čovjek i zapitao me: »Što vi
toliko često dolazite?« Rekao sam mu: »Dolazim
jer mi se sviđaju slike, cijela izložba.« Izvadio je iz
džepa plosku viskija. Malo smo pili, a onda me
pozvao u svoj atelijer. Na pod je stavio platno, a
odozgo iz pokretnih kranova puštao boju. Tako je
nastajala njegova kompozicija. To je bilo
fascinantno na svoj način, izraz apsolutne slobode
koju Europa još nije poznavala. Mene je oduševilo
takvo shvaćanje slobode stvaranja.”
Doživljaj Amerike
- izložba 1953. godine

- prizori velegrada,
autocesta, nebodera,
semafora...

- cjelovitost predmeta u
realističkom smislu
napuštena
Highway, Manhattan 1952.
- snažna koloristička paleta
 Most, 1952.

„Ne želim se zatvoriti ni u kakav teorijski sistem niti u bilo koju dogmatsku
tehniku izražavanja. Kao slikar želim slobodno reagirati na sve vanjske
izazove koji pobuđuju moj interes, želim uvijek nanovo pronaći adekvatan
način izražavanja za sve nove osjećaje i iskustva.” Nebo nad New Yorkom, 1950.
Ciklusi nakon Doživljaja Amerike
• Sluh mora 1953.

• - sasvim se približava
apstrakciji

• - ploha ispresijecana
širokim potezima kista

• - princip strukturalne
sličnosti između slike i Školjke, 1954.
stvarnosti se napušta Hrast i masline, 195.
• Otoci sna 1956. –
1960.

• tašizam

• maksimalna
autonomija boje

Crvena točka, 1960.

• kraj 70-ih:

• dramatičnost
kompozicije
naglašena
snažnim
dijagonalnim
trakama

• dominira žuta,
plava i crvena

Okršaj, 1978.

Crveni putokaz, 1978.

• Jedno ljeto 1981. Igor Zidić: „Užareni kamenjar, vinogradi
u vatrama večeri, uvale, otoci, more; kad
-povratak slikanju pejzaža
sve zbrojimo rezultat je – Murtić.
Dotaknuo je slikar, uvjerljivije nego ikad,
srce zemlje; kroz list, kroz val, kroz bor.”

Vinograd, 1981. Kuća pod Pelješcem, 1981.

• Oči straha, 1982.

- nemani otvorenih
čeljusti, strašila, zubi,
oči...

- dominantni crno-crveni
prikazi

- crtačka napetnost

Čovjek i konj, 1982.

Dva krika, dva oka, 1983.

Mozaici

nacrt mozaika za crkvu sv.

Petra i Pavla u Mostaru,
1988.
glavni oltar crkve sv. Eustahija u Dobroti, Boka kotorska, 1989.
Zaključak
• borio se za umjetnost bez ideoloških simbola i
poruka
• iz SAD-a donio apstraktni ekspresionizam
• među prvima najavljivao autonomnost
umjetničkih mogućnosti
• vratio hrvatsko slikarstvo na put moderne
europske umjetnosti
Drago Orlić: „Edo je Murtić, gledano
i u svjetskim razmjerima, jedan od
rijetkih koji kroz svoj medij žestoko
progovara, moćnije od riječi,
komentira društveni politički
trenutak, osuđuje, ukazuje na
nepravdu svojom moralnošću i
jasnom artikulacijom.”
Literatura:
1. Gibson, Michael. Edo Murtić. Zagreb: Globus, 1989.

2. Kalčić, Silva. »Vrijeme Murtić« Zarez: dvotjednik za društvena i kulturna zbivanja, 2005.

3. Maleković, Vladimir. Edo Murtić – retrospektiva 1938-1990. Zagreb: Muzej za umjetost i obrt,
1990.

4. Orlić, Drago. Posljednje vrsarsko ljeto Ede Murtića. Poreč: Errata Corrige, 2009.

5. Prica, Čedo. Plovidbe atelijerom Ede Murtića. Zagreb: Naprijed, 1997.

6. Selem, Petar. Arielov pogled. Zagreb: Matica hrvatska, 2004.

7. Zidić, Igor. Slika i vrijeme: Edo Murtić. Zagreb: Ex Libris, 2013.