Univerzitet u Tuzli

Prirodno-matematiki fakultet
Odsjek za geografiju

SEMINARSKI RAD
Karavan-saraj

PREDMET: Etnologija Bosne i Hercegovine

STUDENT:

MENTOR:

Husein Cvrk

dr. sc. Devad Meanovi, doc.

Tuzla, Decembar, 2012.

Sadraj:

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Uvod .................................................................................................................................. 2
ta je karavan-saraj ........................................................................................................ 3
Podjela karavan-saraja ................................................................................................... 4
Saraj-karavani u Bosni i Hercegovini ............................................................................ 7
Kukaviin karavan-saraj ................................................................................................ 8
Moria han ...................................................................................................................... 10
Gazi Husrev-begov bezistan i talihan ......................................................................... 12
Zakljuak ........................................................................................................................ 14
Literatura ........................................................................................................................ 15

1. Uvod

U ovome radu ukratko emo se osvrnuti, ipak, na gotovo zaboravljene graevine, karavan-saraje,
na podruju nae drave iz perioda Osmanskog Carastva. Pokuat emo, to vjerodostonije,
prikazati njihov natanak i razvoj na ovome pdruju. Takoer, ukratko emo objasniti njihovu
podjelu, znaaj, te namjenu. Veina karavan-saraja je u popunosti unitena, ili jo uvjek postoje
neki ostatci kojima niko ne pridodaje panju kakvu zasluuju. Treba naglasiti da je mali broj
obnovljenih graevina ove vrste, i upravo njima emo se detaljnije baviti u ovome radu.

2. ta je karavan-saraj

Karavanske stanice ili karavan-saraji su mjesta gdje su se nalazila konaita za

uesnike karavana na njihovom duem putu. Karavanske stanice smjetane su na mjestima koja
su obezbjeivala odmor i prenoite ponosnika i tovarnih ivotinja, skladita za robu i zatitu
uesnika karavana. To su mjesta koja su se nalazila du putnih pravaca. Zaustavljanje karavana
znailo je mogunost ponude smjetaja za ljude i robu, odmor, zamjene tovarnih konja, ali i
razmjene robe (kupovinu i prodaju), pa su brojne karavanske stanice vremenom prerastale u
trgove. Karavan-saraj je cestovno svratite za prihvaanje i smjetaj karavana, esto i
lokalno trgovako sredite odnosno vojno uporite. Povijesno su nicali uz puteve surovih
nenaseljenih krajeva zbog opasnosti od divljai i pljakaa, a primarna funkcija bila im je
osiguranje odmora i prenoita za putnike odnosno ivotinje zbog ega su obino bili udaljeni
dan hoda. Osim naziva karavan-saraj koji je perzijskog porijekla, istovjetan tip odmorita poznat
je i kao saraj u Indiji, funduk u Arapskom svijetu ili han na prostoru biveg Osmanskog Carstva.
Han ili karavan-saraj je zgrada u kojoj je putnik nalazio mogunost noivanja i smjetaja svoje
zaprege i robe kao i obavljanja trgovine. Nalazile su se preteno u Aziji, Sjevernoj
Africi i Jugoistonoj Evropi.
Najstariji izvor u kojem se spominju karavan-saraji su biljeke grkog historiara Herodota iz 5.
stoljea pr. n.e. koji u svom djelu Povijest opisuje 2500 km dugaku perzijsku Kraljevsku
cestu i njene stanice odnosno odmorita. Razvojem Svilenog puta karavan-saraji se grade
diljem jugozapadne, june i sredinje Azije, dolaskom islama ire se i na sjevernu Afriku, a
posredstvom Osmanskog Carstva javljaju se i diljem jugoistone Evrope pa tako i u Bosni i
Hercegovini. Karavan-saraji su najee pravouganog tlocrtnog oblika, imaju samo jedan ulaz i
opasani su zidinama uz koje se proteu jednoetane prostorije, a u sreditu se nalazi veliko
unutranje dvorite ili trg. Unutranjim proeljima jo od starog vijeka dominiraju lukovi,
svodovi i ajvani, isprva karakteristini za iransku, kasnije i islamsku arhitekturu openito. 1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Karavanska_stanica

3. Podjela karavan-saraja

Karavan-saraji se, po svojoj namjeni i mjestu gradnje, mogu podijeliti u dvije osnovne grupe:
unutargradski i izvangradski karavan-saraji.
Unutargradski karavan-saraji se nazivaju saraj, tim ili time, a veina graevina ove vrste
ve odavno je adaptirano i preinaeno u gradske bazare. Preduvjeti za ovakvu promjenu namjene
karavan saraja ve su bili formirani samim tim to su karavan saraji od davnina vaili za jednu
od glavnih stanica u protoku proizvoda i roba iz jednog u drugi grad. U okviru karavan saraja je
trgovano raznim robama, da bi kasnije te lokacije bile pretvorene u centre za kupovinu raznih
vrsta roba na veliko ili za skladitenje roba. Unutargradske saraje odlikuje veliki broj ulaza i
izlaza, a preteno su kapije postavljene tako da stanovnicima i putnicima omogue ulazak u
unutranjost saraja iz svih ulica i sokaka koji saraj povezuju sa okolnim naseljima i mahalama. U
blizini glavnog ulaza u saraj preteno se nalazi nekoliko lijepo ukraenih soba koje su sluile za
primanje posebno vanih gosti. Glavno dvorite saraja je graeno u romboidnom ili krunom
obliku, a u sredini se preteno nalazio bunar. U planinskim podrujima je sredinje dvorite
prekriveno kupolnom strehom koja je putnike titila od hladnoe. Karavan saraji su oivieni
kulama koje su koritene za straarska osmatranja. Na glavni zidove sa unutarnje strane su bile
naslonjene sobe sa drvenim ulaznim vratima. Ove sobe nemaju prozore, jer su bile namijenjene
iskljuivo za spavanje. Krovovi su graeni u vidu ploa na kojim su putnici tokom toplih ljetnih
noi spavali. Karavan saraji su graeni od kamena i cigle, a veina tih graevina je bila ukraena
u skladu sa arhitektonskim rjeenjima tog vremena. Na nekim karavan sarajima su jo uvijek
primjetni ukrasi raeni ciglom, keramikom, kamenorezakim i drugim metodama.
Meugradski karavan-saraji su bili namijenjeni za odmor i prenoite putnika i njihovih jahaih i
tegleih ivotinja. U okvirima tih karavan-saraja su bile stacionirane i vojne snage koje su imale
zadatak da putnicima prue sigurnost i da razbojnike odvrate od napada na karavane. Upravo
zbog toga se prostor oko glavnih ulaznih vrata u karavan-saraja meusobno razlikuje.
Meugradske karavan-saraje odlikuje samo jedna ulazna kapija koja se nalaze izmeu zidina
izgraenih od vrstog materijala. Takva struktura karavan-saraja sigurnosnim snagama je
osiguravala neometan nadzor nad putnicima i robama, kao i kretanju karavanskih kola tokom
ulaska u krug karavan-saraja. Meugradski karavan-saraji se, prema cilju gradnje i tituli
graditelja, dijele u tri grupe: kraljevske, privatne i karitarne.
Kraljevski karavan saraji su graeni sredstvima iz dravne kase, a prihodi ostvareni od njihove
ponude su koriteni za gradnju drugih objekata ili punjenje dravne kase. Graeni su u kiastom
stilu i u istovjetnom arhitektonskom rjeenju. Sobe u njihovoj unutranjosti su iznajmljivane
putnicima ija imena su upisivana u knjigu posjeta. Sve trgovinske transakcije su biljeene u
dravnim defterima, te je tako trgovina sve vie poprimala zvanian izgled. Vlasti su,
zahvaljujui tim defterima, imale detaljniji uvid u nivo i opseg trgovinske razmjene u Iranu.2

2 http://bosnian.irib.ir
4

Prihodi ostvareni od ponude privatnih karavan saraja su pripadali vlasniku. Ova vrsta konaita
za putnike je odlikovana graditeljskom jednostavnou i skromnim dimenzijama.
Treu grupu ine karavan-saraji karitarnog tipa. Ovi karavan-saraji su graeni u cilju
ostvarivanja Boijeg zadovoljstva, a putnici su u njima mogli odmarati bez ikakve novane
nadoknade.
Karavan-saraji graeni su u raznim oblicima tako da ih moemo podijeliti u tri grupe:
-karavan-saraj zatvorenog tipa,
-karavan-saraj bez sredinjeg dvorita, i
-karavan-saraj sa velikim sredinjim dvoritem.
Prvu grupu ine karavan-saraji zatvorenog tipa. Ovi karavan-saraji su preteno graeni u
hladnijim planinskim podrujima, a njihove dimenzije se kreu od malih objekata graenih pored
izrazito strmnih planinskih poteva pa sve do kraljevskih karavan-saraja. Klasini primjeri ovog
tipa karavan saraja sainjeni su od sredinjeg salona nad kojim se nadvija kupolni krov niza soba
sa kupolnim krovovima i nekoliko staja. Planinski karavan-saraji u svojim sobama imaju odake
i ognjita, i potpuno su zatvoreni kako u njihovu unutranjost nebi prodirala hladnoa. Meu
najspecifinije primjere ovog tipa karavan saraja moemo ubrojati karavan-saraj ibli u
Azerbejdanu i karavan-saraj Geduk koji se nalazi u blizini sjevernog Iranskog grada Savad
Kuha. Ovaj karavan-saraj je nekada bio poznat kao Karavan saraj ah Abbasa. Ostalo je
zapisano da je ovaj karavan saraj nekada koriten kao odmorite i konaite sultanskih karavana.
Podruja koja gravitiraju oko Perzijskog zaljeva od davnina su vaila za trgovinske centre. Na
tim podrujima je zbog tih mnogobrojnih trgovinskih uvozno-izvoznih aktivnosti izgraeno
uistinu mnogo karavan-saraja koje krasi specifina arhitektura. Veina tih karavan saraja nema
sredinje dvorite. Ovi karavan saraji imaju po jednu veliku sredinju sobu izgraenu u obliku
znaka plus (+). Nivo ove sobe je uzdignutiji od nivoa na kojem su graene sobe za odmor. U
prolosti su sve putnike sobe imali i po jedan ulaz iz vana, a taj ulaz je, izmeu ostalog, koriten
i za provjetravanje prostorije. Ove graevine su bogato ukraavane, a kao najbolji primjer ove
vrste karavan-saraja moemo spomenuti Qale pahlu u blizini Bandar Abbasa.
Treu grupu ine karavan-saraji sa velikim sredinjim dvoritem. Dijele se na nekoliko
podgrupa: krune, romboidne, etverougaone, dvostrene i etverostrene, te karavan-saraje sa
stepeniastim salonima. Sve ove karavan-saraje odlikuje veliko sredinje dvorite koje ujedno
odraava i naklonost tadanjih graditelja prema tradicionalnoj arhitekturi. Struktura ovih
karavan-saraja se razlikujuprema historijskim razdobljima svoga nastajanja. Najizraeniji primjer
ovog tipa karavan-saraja nalazi se na putu izmeu Qoma i Kaana. Rije je o karavan-saraju Pa
Sangan. U ovom karavan-saraju se nalaze skladita za vodu koju su koristili putnici, a nad
glavnim ulaznim vratima se nalaze ukrasi koji su po mnogo emu jedinstvenu u cijelom svijetu.
U karavan-saraju Pa Sangan se nalaze i male sobe za straare i njihove konje to pokazuje da
je pri izradi ovog objekta voeno rauna o svim potrebama jednog sigurnog konaita. Cijela
graevina je izgraena od cigle, temelji su joj od velikih kamenih kocki, a zbog blizine rijeke
5

podovi su podignuti za oko jedan metar kako bi bilo sprijeeno prodiranje vlage u unutranjost.
Ovaj karavan-saraj je preinaen u turistiku atrakciju i godinje ga obie i po nekoliko desetina
hiljada domaih i stranih turista.3

4. Saraj-karavani u Bosni i Hercegovini

3

http://bosnian.irib.ir

Izmeu niza interesantnih arhitektonskih objekata iz perioda turske vladavine u Bosni i

Hercegovini preostao je i izvjestan broj hotela-prenoita, tzv. hanova, karavan-saraja i
musafirhana. Rauna se da je u poetku austrougarske okupacije 1878 bilo jo preko 40 takvih
objekata, a prije toga ih je moralo biti mnogo vie jer je samo Sarajevo ve 1660 godine imalo 23
hana i karavan-saraja. U Sarajevu je bilo 1878. god. 50 hanova, od ega 45 na podruju grada.
Prvi je izgraen Kolobara han (1462.), koji je mogao primiti 400 ljudi i 35 konja, a zatim Gazi
Husrev-begov - Talihan, uz istoimeni bezistan. Talihan je izgraen 1543. god, bio je pokriven
bavastim svodom. Teko oteen u poaru 1697. god. a poslije poara 1879. nije obnovljen, a
poruen 1912. Postoje ostaci u bati hotel "Evrope". To su zatim bili Moria han, Skenderpain
karavan-saraj, Kemalbegov karavan-saraj, hadi Beirov, Pehlivanov i Despia han, te brojni
drugi. Hanovi i karavan-saraj i, iako su imali istu namjenu, razlikovali su se po svojoj veliini i
dispoziciji. Dok je karavan-saraj obino bio vei objekat sa centralnim dvoritem i sa vie
magaza i konjunica (ahara), kao npr. poznati Moria han u Sarajevu, dotle su hanovi bili manje
zgrade, zatvorene pravougaone osnove, bez centralnog dvorita i sa manjim brojem magaza i
konjunica. Obije vrste hotelskih objekata donesene su u Bosnu i Hercegovinu sa Istoka i
vremenom su nazivi han i karavan-saraj postali identini, tako da ne pretstavljaju vie
oznaku za veliinu i vrstu zgrade. Tako atrijalni objekat u Sarajevu nosi naziv han, a manja
zgrada u Foi karavan-saraj. Veina hanova i karavan-saraja imali su prizemlje i sprat, i po
svojoj dispoziciji i sadraju su ve prije 400 i 500 godina imali manje-vie iste karakteristike kao
i dananji hoteli. U prvom redu, hanovi i karavan-saraj i su, uglavnom, pruali putnicima one iste
usluge koje i savremeno ugostiteljstvo treba da prui. Druga karakteristika hanova i karavansaraj a je bila striktna podjela prostorija po namjeni. U prizemlju je gospodarski dio, ahari,
magaze za robu, nekad i prodavaonica i esto puta i kafana koja je sluila i kao mjesto za
trgovaka ugovaranja. Na spratu su bile spavae sobe koje su se nizale na dvije ili na sve etiri
strane hodnika, zatim kupaone, nunici i abdesthana (prostorija za umivanje).
Po prof. Kreevljakoviu postojala su tri tipa hanova i karavana saraja, i to: hanovi na putevima,
u kojima se putnik zadrao jednu do dvije noi, a koji su bili sagraeni uz najvanije
komunikacije, trgovaki hanovi , koji su izgraivani u vanijim mjestima i trgovakim centrima,
u kojima se putnik zadravao dulje vrijeme i u kojima se obavljala trgovina, te, konano,
sezonski hanov i koji su bili sagraeni u poznatim banjama i uz mineralna vrela, a koji su radili
samo za vrijeme ljetnih mjeseci. Zasebnu vrstu pretstavljaju musafirhane, tj. objekti u kojima su
siromani putnici dobivali besplatno konaite.4

5. Kukaviin karavan-saraj

Hamdija Kreevljakovi, Saraji ili dvori bosanskih vladara (1463-1878)

Jedan od malog broja sauvanih hotelskih objekata iz vremena turske vladavine je i Kukaviin
karavan-saraj u Foi, koji je prije 1758 godine sagradio Mehmed-paa Kukavica, turski feudalac,
porijeklom iz sela Popa u Sutjesci, iz ijih sredstava je sagraena i jedna sahat-kula i damija.
Ovaj karavan-saraj, koji nosi i naziv Veliki han tipian je primjer grupe hanova bez dvorita,
pravougaone osnove i vrlo jednostavne dispozicije. U prizemlju se nalazi jedna velika
konjunica, a sa lijeve i desne strane od ulaza po jedna magaza za robu kojoj su putnici ili
prodavali ili kupovali. Uz glavni ulaz u konjunici nalazi se jednorameno stepenite koje vodi u
centralni hodnik na prvom spratu, oko koga su poredane spavae sobe. Na jednoj, uoj, strani
hodnika bila je smjetena prostorija za umivanje i nunici. Centralni hodnik nema stropa, to je
gotovo redovita pojava kod svih hanova, nego se vidi krovna konstrukcija koja je vrlo
interesantna. Strop nad hodnikom nije izraen iz dva razloga. Prvo, da bi se preko otvora u
krovu, tzv. bada, dobilo to bolje dnevno svjetlo, a zatim, da bi se odveo dim iz sobnih pei iz
kojih dimnjak nije vodio na krov nego u sam hodnik. Uokliko sobe nisu bile snabdjevene peima
nego se zagrijavanje vrilo upotrebom drvenog ugljena u eljeznim pladnjevima, tzv.
mangalama, hodnik je sluio i kao mjesto za razgorjevanje ovog ugljena. Bade u krovu su
tako smiljeno postavljene da postoji stalna ventilacija koja odvodi dim, a da pri tome nema
neprijatne promahe. U sobama, koje su bile vrlo niske nije bilo gotovo nikakvog namjetaja.
Niski drveni leaj i pokoja prostirka pretsavljali su sav mobilijar. Sve ostalo to bi putniku za
noenje bilo potrebno nosio je putnik po ondanjem obiaju sa sobom (dueci, prekrivai i sl. ).
Prizemlje Kukaviinog karavan-saraja izgraeno je u kamenu, a prvi sprat u bondruk
konstrukciji sa ispunom od erpia. Prizemni zidovi, koji su debeli od 60 do 75 cm, ujedno su i
konstruktivni te nose cijelu gornju konstrukciju. Ova meuspratna konstrukcija bila je izraena
iz hrastovih greda priljubljenih, jedna uz drugu iznad kojih se nalazio debeli sloj ilovae, nasip
jastunice i drveni pod. Dio stropa iznad konjunice je radi veeg raspona bio poduhvaen jakom
drvenom podvlakom i poduprt sa etiri drvena stuba. Radi spreavanja slijeganja i truljenja ovi
stupovi stoje na kamenim papuama. Sva vrata na karavan-saraju bila su iz drveta sa okovom iz
kovanog eljeza, izuzev vrata magaza koja su bila iz eljeznih ploa. Prozori prizemlja su bili
zatieni eljeznim reetkama, tzv. demirima koje su obezbjeivale prostorije od provale.
Kameni zid je na drugoj strani smanjivao mogunost oteenja robe od poara.5

Slika 1: Kukaviin karavan-saraj prije restauracije (1953 god.)

5 J. Finci I. Taubman, Restauracija karavan-saraja Mehmed-pae Kukavice u Foi
8

Izvor: J. Finci I. Taubman, Restauracija karavan-saraja Mehmed-pae Kukavice u Foi

Slika 2: Kukaviin karavan-saraj pogled sa druge strane (1953 god.)

Izvor: J. Finci I. Taubman, Restauracija karavan-saraja Mehmed-pae Kukavice u Foi

6. Moria han

Moria han je objekat Gazi Husrev-begovog vakufa koji je podignut u srcu sarajevske arije
krajem XVI ili poetkom XVII vijeka. Moria han je posljednji sauvani karavan-saraj na naim
prostorima. Karavan-saraji su bile velike graevine sa unutranjom avlijom potpuno zatvorenog i
utvrenog tipa za smjetaj kompletnih karavana (karavan-saraj = dvor za karavane). Nasuprot
karavan-sarajima u kojima su putnici sami sebi obezbjeivali hranu, hanovi su bili konaita
skromnijih dimenzija tipa obinih kua bez unutranje avlije u kojima su putnici pored konaita
mogli da dobiju i hranu, pa je han u leksikom smislu analogan dananjoj gostionici. Od druge
polovine XVIII stoljea u naim krajevima naziv karavan-saraj nestaje pa je naziv han od tada
poeo da se upotrebljava i za jednu i za drugu vrstu konaita. Moria Han je u svoje vrijeme
mogao da primi na konak karavan od 300 putnika i 70 konja. Handijina soba je bila iznad
samog glavnog ulaza kako bi mogao da ima slobodan pregled putnika koji dolaze i odlaze.
Prizemlje hana je sluilo za smjetaj konja i robe koja se odlagala u magaze, a na spratu su bile
musafirske sobe i jedna velika prostorija kao zajedniki prostor za razgovore uz kahvu. U ovoj
kahvani su se esto odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skuptine sarajevskih obrtnika te je
kahvana Moria hana postala toliko znaajna da je ula i u sevdalinku. Han je u narodu obino
dobivao ime po handiji ili po zakupcu tako da ovaj objekat putopisac Evlija elebija istie jo
1659. godine pod imenom Hadi Beirov han koji je tada bio handija Gazi Husrev-begovog
vakufa. Dananje ime je dobio u prvoj polovini XIX stoljea po njegovim prvim zakupcima,
Mustafa-agi Moriu. 6
Slika 3: Moria han avlija (danas)

Izvor: http://farm3.staticflickr.com/2463/3969509122_a616fe156e_m.jpg
Slika 4: Moria han pogled sa vanjske strane (danas)
6

http://www.sarajevo.ba

10

Ivor: http://vakuf.tabacki.com/bosanski/modules/mod_news_pro_gk4/cache/stories.osmanskiperiod.morica-han1nsp_88.jpg

7. Gazi Husrev-begov bezistan i talihan

11

Bezistan se takoer ne spominje u vakfijama, ali je postojao u 16. stoljeu. Sagradio ga je ili
Gazi Husrev-beg ili jedan od prvih njegovih mutevelija. Du cijele ulice Kujundiluk od
Ferhadije do ulice Kralja Petra protezao se Husrev-begov bezistan. To je uska, 109 m duga,
olovom pokrivena zgrada. Bezistan je bio, pijaca sa 52 duana, koji su se nizali oko uskog i
dugog hodnika natkrivnog poput bazilike. Danas je jo treina ove zgrade u prijanjem stanju,
dok je preostali dio 1913. poruila vakufska uprava, da ondje podigne modernu palau. U bezistanu su imali svoje duane trgovci robom, to se uvozila s istoka i zapada.
Zapadno od bezistana stajao je talihan, ili Husrev-begov karvan-Saraj. Spominje se jo 1564.
kao zgrada koja ide pod najam. I to je bio veliki trgovaki bazar, u kom su se duani s magazama
redali oko etverougaonog dvorita, a ne kao u bezistanu oko uskog i natkrivenog hodnika.
Bezistan je bio prizemna zgrada, a talihan (kameni han) jednospratnca. Talihan je silno stradao
u poaru 1879. i nije vie popravljen, a sravnjen je sa zemljom 1914.
Obje ove zgrade su bili glavni centri sarajevske trgovine. To je bilo zlatno vrelo, iz koga je
izviralo blagostanje i bogatstvo Sarajlija, koje je bilo na glasu, a stranci i putnici mu se nisu
mogli nauditi.7

Slika 5: Ostaci istonog zida talihana

Izvor: http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/taslihan/
http://www.dzemat-oberhausen.de/index.php/tekstovi/historija/491-gazi-husrev-beg-hamdijakreevljakovi
7

12

Arheoloko podruje ostaci Talihana u Sarajevu su proglaeni nacionalnim spomenikom

Bosne i Hercegovine 2007. godine.8

8. Zakljuak
8

http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/taslihan/

13

Iz navedenog u ovom radu moemo zakljuiti da se karavan-saraji spominju jo u 5. stoljeu pr.

n. e. u biljekama grkog histoiara Heredota. Na podruju dananje Bosne i Hercegovine
pojavljuju se u vrijeme prodranja Osmanskog Carstva na ovo podruje. Karavan-saraji ili
karavanske stanice ili hanovi nastajali su uglavnom na trgovakim prometnicama i imali vanu
ulogu u razvoju trgovine na podruju dananje Bosne i Hercegovine. U njima su trgovci, ali i
obini prolaznici nalazili konak (noenje) i smjetaj za svoju robu. Jedan od malog broja
sauvanih hotelskih objekata iz vremena turske vladavine je i Kukaviin karavan-saraj u Foi,
koji je prije 1758 godine sagradio Mehmed-paa Kukavica. Iako su nekada imali vane funkcije
(prije svega trgovake), danas, prije svega, ostatci tih interesantnih arhiteknonskih graevina iz
perioda Osmanskog Carstva slue kao turistike atrakcije, i u popunosti su izgubile svoju
prvobitnu namjenu. Treba naglasiti da je mali broj njih obnovljen, i da im se ne pridodaje panja
kakvu zasluuju.

9. Literatura

14

Hamdija Kreevljakovi, Saraji ili dvori bosanskih vladara (1463-1878)

J. Finci I. Taubman, Restauracija karavan-saraja Mehmed-pae Kukavice u Foi
http://bosnian.irib.ir
http://www.sarajevo.ba
http://bs.wikipedia.org/wiki/Karavanska_stanica
http://www.dzemat-oberhausen.de/index.php/tekstovi/historija/491-gazi-husrev-beghamdija-kreevljakovi
http://tvsa.ba/ba/vijesti/hanovi_i_karavan_saraji
http://sarajevo.co.ba/znamenitosti/taslihan/

15