CESTOVNEPROMETNICEI

doc.dr.sc.DubravkaHozjan

literatura
prof.dr.sc.IvanLegac:CestovneprometniceIjavneceste,FPZ,
Zagreb,2006.

I.RAZVOJCESTAICESTOVNOGPROMETA
uuskojjevezisrazvitkomljudskecivilizacije
prvotnestaze,putoviicesteomoguavalesurazmjenumaterijalnih
dobaratepresudnopridonosileopemrazvitku.
1Povijesnirazvoj
3000g.prijeKrista konstruiranazaprenakola;poetakgradnjecesta
(uvrenjepodloge)
Starivijek
Karavanskiputovi(ceste):
solni(odHadramautaprekoArabijedoMaleAzije)
jantarski(odBaltikadoMediterana)
svileni(odKinedoCrnogmora)
put slabijeureenaprometnapovrinapreteitozaprometzapregaipjeaka(poljski
put,karavanskiputitd.)

Poznatecestestarogavijeka
Cesta (road,Strasse,route)prometnotehnikiureenagraevinaspodlogom
izastoromzacestovnipromet(tehnikadefinicija)
gradesezaratnesvrhe,vjerskeprocesije,zatrgovakiipotanskipromet(na
perzijskimcestamapremaHerodotovomopisu484g.pr.Krista)
2500.g.pr.Krista:Egipat,cestaizgraenaodkamenazagradnjuKeopsove
piramide)
Babilonskacestazavjerskeprocesije,izvedenanapodloziodtriredaciglesa
zastoromodkamenihploauasfaltnomvezivu
515.g.pr.Krista:PerzijazavrijemeDarijaI.izgraenacestaduga2.500km
kojapovezujeMaluAzijusPerzijskimzaljevom,kraljevska
cesta, sluiizapotanskipromet
oko500.g.pr.Krista:prvistandardzadvokoliceuGrkoj,gradesekolnicisa
ljebastimpodlogama

RimskoCarstvo(200.g.pr.Krista 476.g)
napredakupoboljanjupostojeihcestaiizgradnjanovihcesta
razgranatacestovnamrea;oko150.000km;pokrivaSredozemlje,srednju
EuropuipovezujeRimsasjevernomAfrikomiAzijom
ViaAppiaiz312.g.pr.Krista;najpoznatijacestaduljine540km;RimBrindizi;
kraljicusvihcestaizgradiocenzorApijeKlaudijeSlijepi
Znaajkerimskihcesta:
planiranesupremaznaenjupravca
dobrosutrasirane
solidnokonstruirane(kolnicidebljine60100cm)
imajuizvedenecestovneobjekte(mostove,tunele,vijadukte,propuste,
potporneioblonezidove)
propauRimskogCarstvaprestajeuEuropigotovosvakadjelatnostna
gradnjicesta

Srednjivijek
zastojugradnjicesta,zaputenerimskeceste
12.stoljee:stvaranjeveihnaseljairazvitaktrgovinedovodidoizgradnje
gradskihcesta;uvrujusetaracom,ljunkomilituencem
15.stoljee:Inkeizgradile10.000kmcestovnemreeuPeruu;dioidanas
sluiprometu
Novodoba
kraj18.st.(TresaquetuFrancuskoj)ipoetak19.st.(TelforduEngleskoj)
poinjugraditicesteskamenompodlogomiljunanimzastorom
1817.g.MacAdamzapoinjegraditicestesuvaljanimtuencemunekoliko
slojeva;naingraenjasezadraododanaspodnazivommakadam
Pojavomeljeznice(parnistroj)cestegubenaznaaju.

Godina

Razvojni koraci i tehnologije

a) Klasini nemotorni promet

Prije Krista
oko 2500.

Cesta za gradnju Keopsove piramide (Egipat)

oko 2300.

Kineska cestovna mrea

oko 2000.

Ceste preko movarnih podruja u Europi

oko 700.

Poploena Kraljevska cesta u Asiriji

oko 515.

Kraljevska cesta u Perziji

oko 200.

Izvedba najvanijih cesta u Rimskom Carstvu

Poslije Krista
god. 401.

Razoren Rim s cestovnom mreom

god. 1185.

Poploavanje cesta u Parizu

god. 1730.

Zavrena daljinska cesta Be Semmering Ljubelj - Jadran

god. 1809.

Zavrena tzv. Lujzinska cesta (Rijeka Delnice - Karlovac)

god. 1865.

Prva betonska cesta u kotskoj (1888. u Njemakoj)

b) Motorni promet
god. 1867.

Otto i Langen proizveli motor s unutarnjim izgaranjem

god. 1890.

Dunlop patentirao kota sa zranicom

god. 1892.

Diesel patentirao svoj motor

god. 1924.

Prva talijanska autocesta (Milano - Varese)

god. 1926.

Meunarodno drutvo za autoceste HAFRABA ( Hamburg- Genova)

god. 1971.

Zavrena prva autocesta u Hrvatskoj ( Zagreb- Karlovac)

Motornipromet
1885.Daimleri1886.Benzpronalazakmotorasunutarnjimizgaranjem
1890. Dunloppatentiraokotasazranicom
1892. Dieselpatentiraosvojmotor
Razvojmotornihvozilapokreeizgradnjusuvremenihcestaskolnicimaod
asfaltaibetona.
1921. izgraenajepokrajBerlinaprvaautocestadugadesetakkilometara
1924. autocestaMilano Varese
1929. autocestaKln Bonn.
UNjemakojjeurazdobljuod1934.do1940.godinemoderniziranapostojea
cestovnamreaiizgraenjesustavglavnihcestauduljini4.000km.
NakonDrugogasvjetskogratagradnjacestajovienapreduje.Smatraseda
jedanasduljinacestovnemreeusvijetuoko17milijunakilometara,aod
togaihjevieod50postosasuvremenimkolnikom.

SlikaI02.DiosuvremenemreeeuropskihEcesta(AGR,2005.)

2CesteicestovniprometuHrvatskoj

2.1

Razvojcestovnemree

Prekohrvatskogisusjednihpodrujaprolazilesurimskecestepamnogi
dijelovidananjemreeslijedenjihovetrase:
Poetovio(Ptuj) Mursa(Osijek) Sirmium(SrijemskaMitrovica);
Aquilea Tarsatica(Trsat) Senia(Senj) Salona(Solin) Epidaurum(Cavtat)
Skadar;
Emona(Ljubljana) Siscia(Sisak) Cibalae(Vinkovci);
Salona BistueNova(Zenica) Sirmium;
Salona Andetrium(Mu) Burnum(upljaCrkva) Siscia;
Neviodanum(ate) Andautonia(itarjevo) Siscia
Nanaimsupodrujima,uzodreenerekonstrukcije,jouvijekostaleneke
cestekojepotjeuizRimskogCarstva.

SlikaI01.MreacestaurimskimprovincijamaDalmatiaiPannonia

Srednjivijek unaimkrajevima
Cestovnevezekojesuposvojojizvedbibileznatnoloijeodrimskihcesta:
Dubrovakacesta(Dubrovnik Trebinje)
Splitskiput(Split Klis Sinj).
DobaAustroUgarske
izgraenesucesteprekoVelebitakojepovezujulukenaJadranusazaleem
Karolinskacesta (1730.do1735.):Karlovac Bosiljevo Vrbovsko Mrkopalj
Fuine Bakar Rijeka;1786.godine,preureenauTerezijanskucestu
cestaGospi BakeOtarije Karlobag
Jozefinskacesta (1775.do1779.);Senj Vratnik Tounj Karlovac
Lujzinskacesta (1803.1809.);Karlovac Rijeka;135km;=8,214,40m;
s=24%;najljepauEuropi;izgradiogeneralVukasovifinanciraobiskup
Vrhovec
Tesusecestenakonpotrebnihrekonstrukcijazadraleuuporabiidodanas.

Napoleonovaokupacija(1805.1813.)
probijeno500kmcesta
najpoznatijaMarmontovacesta:KninSinjMetkoviDubrovnik
1898. prviautomobiluHrvatskoj(grofMarkoBombellesuVinici)
Masovnaproizvodnjamotornihvozilapostavljazahtjevzamodernizacijom
postojeihigradnjomnovihcestanakonPrvogsvjetskograta.
do1918.154kmsuvremenihcestauHrvatskoji218kmasfaltiranihuIstri
kojajepodokupacijomItalije
1918.1941. 8.789kmcesta(372kmsuvremenihcesta:okolicagradova
Rijeke,Zagreba,Zadra,Splita;DugoSeloZagrebSamobor,tzv.betonska
cesta);UokupiranojIstri:TrstPula;RijekaPula;PorePazin
1941.1945. izgraeno89kmcestasasuvremenimkolnikom(GPVaradin
Komin;RijekaGrobnik;Zaprei NoviDvori)

KrajDrugogsvjetskograta:
461kmsuvremenihcesta
75%mostovarazorenoioko50%mreeneupotrebljivozapromet
1945. 1990. obnovaimodernizacijacestovnemree
1950. izgradnjaautoputaBratstvaijedinstvaZagrebBeograd;I.faza
autoceste
1952. izgradnjaKarlovacRijeka;VaradinZagreb;RijekaPula;ZagrebVelika
Gorica;DugoSeloVrbovec;radovinaJadranskojmagistrali
1945.1955.gradiseoko73km/god;1955.1200kmsuvremenihcesta
1955.1962.gradise151km/god
1962.1967.gradise344km/god;1965.postoji19.169kmjavnihcesta;
odtoga3.553kmsuvremenih
Zagorskamagistrala;Podravskamagistrala;Karlovac PetrinjaSisak;
PetrinjaKostajnicaDvor;PlitviceGospiKarlobag

1971.1976.zastojuizgradnji;Hrvatskoproljee
1971. dovrenaACZagrebKarlovac;44,7km;prvanaplatacestarine
1972. izlazizRijekepremaZagrebu
1977. ACIvanjaRekaOkuani
1981./1982.izgradnjakapitalnihobjekata:obilaznicaZagreba,poetak
izgradnjeobilaznicaRijeke,OsijekaiSplita;tunelUka;mostKrk
1985. 27.474kmjavnihcesta/18.928kmsasuvremenimkolnikom
1990. 21.525kmcestasasuvremenimkolnikom
1991.1995. Domovinskirat:miniranjemostova,ruenjepokosa,loe
odravanje,nesiguranineredovitpromet;300mln. izravnetetei6
milijardi posrednetete
Javnihcestaima29.132,9kmpremapodacimaza2009.
Gustoamreecestaiznosi51,53km/100km2 povrine(uzemljamaEU80
km),odnosno6,9kmna1.000stanovnika.

SlikaI03.MreaautocestaRH

SlikaI04.Mreadravnihcesta(DcesteRH,2005.)

PodacioprometnomoptereenjunaprimarnimcestamauRHza2011.

Uskladusplanomrazvojacestovnemree uRHa,postojedvauzduna
(longitudinalna)pravcaodkojihjejedankontinentalni(posavski),adrugi
obalni(jadranski)teetiripoprena(transverzalna)pravcakojiihpovezuju.
Posavskipravac(koridor)definiranjesmjeromLjubljana Bregana/Zagreb
SlavonskiBrod Lipovac Beograd
Jadranski pravacjeodreenpravcemTrst Pasjak/Rijeka Zadar Split
Dubrovnik/DebeliBrijeg.
etirisutransverzalnapravca:
odmaarskegranice(Gorian/akovec),prekoVaradinaiZagreba,kroz
GorskikotarigradRijeku,svezomnajadranskicestovnipravactedalje
premaIstriiTrstu
odaustrijskegranice(entilj/Maribor)prekoZagrebadoSplitaiZadra tzv.
pyhrnskipravac
odmaarskegranice(TerezinoPolje/Virovitica)prekoOkuanaiBanjeLuke
doSplita
odmaarskegranice(Lu/BeliManastir)prekoOsijekaiSarajevadoPloa.

Prioritetnicestovnismjerovi,StrategijaprometnograzvitkaRH,1999.

StrategijarazvitkacestovnemreeuHrvatskojpredvidjelajegradnju
sljedeih autocestaipoluautocesta:
primorskogoranskaiprigorskomeimurskaautocesta:Rijeka Zagreb
Gorian
zagorskailikodalmatinskaautocesta:Macelj Zagreb Split
posavskaautocesta:Bregana Zagreb Lipovac
jadranskaautocesta:Pasjak/Rijeka Zadar/Split Dubrovnik,(sIstarskim
Y:Plovanija Pula Matulji)
likaautocesta:Karlovac/Bosiljevo Otoac Sv.Rok
slavonskohercegovakaautocesta:BeliManastir Osijek Svilaj
(Sarajevo) Ploe
splitskohercegovakismjer:Split Sinj Trilj(premaLivnuiMostaru).

Strategijajepredvidjelaigradnjumreepetnaestakbrzihdravnihcesta,
ukupneduljinepreko1.300km.Sagraenojeiugradnjitektridesetak
kilometara.
Tosuceste:Solin Klis Sinj;Katela obilaznicaSplita Stobre;Ploe
Metkovi(Gabela);Split(Dugopolje) Arano;Karlovac Slunj Plitvice
Lovinac;Sv.Helena Vrbovec Koprivnica;Vrbovec Bjelovar Virovitica;
Virovitica Pakrac Okuani;Karlovac Sisak Kutina GrubinoPolje
Virovitica;Varadin Virovitica Osijek Vukovar Ilok;Vukovar Vinkovci
upanja;Oroslavje DonjaStubica MarijaBistrica Laz Popovec;Zadar
Benkovac Knin;Osijek Naice Poega NovaGradika(DonjiMiholjac)i
obilazniceveihgradova.
OkvirnipodacioprometuuHrvatskoju2005.godiniukazujunakljune
uinke:udomaemprometuprevezenojeoko10milijunaputnika(od
ukupnih30milijuna)teoko5milijunatonatereta(odukupnih12milijuna
tona).Odsvihpristiglihturistaunauzemljuoko80%ihjedoputovalo
osobnimautomobilima.