PROMETNA GEOGRAFIJA, SADRŽAJ, ZADACI I METODE

- dio ekonomske geografije koji se bavi zakonitostima razvoja i razmještaja prometne mreže u
ovisnosti o prirodnim, društvenim i ekonomskim čimbenicima
- povijesni razvoj prometne geografije:
1. Putopisi (Marko Polo, Ibn Batuta)
2. Velika geografska otkrića ( Kolumbo, Magellan, Humbolt)
- Prvu Prometnu geografiju objavio je njemački geograf Kohl, 1841. godine
- U užem smislu promet ima funkciju prijevoza ljudi i dobara, komuniciranje među ljudima u
prostoru
- Idealan promet trebao bi biti trenutačan, neograničenih kapaciteta i uvijek dostupan
- Svrha prometa je svladati prostor kojeg karakterizira niz ljudskih i fizičkih zapreka kao što su
udaljenost, vrijeme, administrativna podjela i reljef
- Prometna geografija objašnjava postanak, razvoj, svakodnevno odvijanje prometa i
posljedice prometnog djelovanja u prostoru

VAŽNOST PROMETA

- POVIJESNA – odigrao važnu ulogu tijekom stvaranja civilizacije (Egipat, Rim, Kina)
- DRUŠTVENA - promet olakšava pristup zdravstvenoj zaštiti, kulturnim i umjetničkim
događajima
- POLITIČKA - vlada je investitor; ona donosi odluke i zakone iako se prometnice grade na osnovi
ekonomskog imperativa mnogi koridori nastali su uslijed političkih razloga
- EKONOMSKA – razvoj prometa oduvijek je bio vezan za ekonomski razvoj
- UTJECAJ NA OKOLIŠ – kvaliteta zraka i vode; utječe na razinu buke i zdravlja stanovništva

PREMA MEDIJU KOJIM SE PROMET KORISTI

- Promet na kopnu
- Promet na vodi
- Promet u zraku
- Svemirski
- Telekomunikacijski

TRENDOVI KOJI DANAS OBILJEŽAVAJU PROMET

- Rast potražnje
- Smanjenje troškova
- Širenje infrastrukture
-

PROMET PREMA PREDMETU PUTOVANJA

- Teretni
- Putnički
- Specifični
 UNUTARNJI PROMET

- Sva 3 područja prometa: kopneni – cestovni, željeznički

vodeni – pomorski, riječni
zračni
- Ceste: 26963,9 km
- Autoceste i poluaoutoceste: 1419,1 km

LUKE I POMORSKI PROMET

- Luke od državnog interesa:

o Pretežno teretne: Rijeka, Ploče, Šibenik
o Pretežno putničke: Split, Zadar, Dubrovnik
- Split je najvažnija putnička luka
- Shangai je najveća kontejnerska luka
- Rijeka je najveća teretna luka
- Terminali za rasute terete
- Terminal za žitarice
- Terminal za konvencionalne terete
- Kontejnerski i RO-RO terminal
- Terminal Škriljevo
- Terminal Bršica – drvo, stoka

PLOVNE RIJEKE

- Ukupno plovno: 804,1 km

- Dunav, Sava, Drava, Kupa, Una
- Luke na unutarnjem plovnom putu: Osijek, Slavonski Brod, Sisak, Vukovar

GRADSKI PROMET

- Gradski promet → prijevoz ljudi i dobara na području grada i prigradskih naselja, jedan od
temeljnih čimbenika odvijanja i kvalitete gradskog života
- Sustav gradskog prometa čine vozila, prometnice, mjesta za popravak i održavanje
- U gradskom se prostoru odvija unutargradski promet kojemu su ishodišne i odredišne točke
unutar gradskog područja, prolazni promet te ulazno – izlazni promet iz udaljenijih i bližih
odredišta
 OSOBNI PROMET

- Taj se oblik prometa gradu ne računajući pješački, najčešće se odvija osobnim automobilima
koji omogućuju udoban prijevoz od odredišta u vrijeme kada to najviše odgovara korisniku

JAVNI GRADSKI PRIJEVOZ

- Taj je oblik gradskog prijevoza racionalniji od osobnog, ima veću prijevoznu sposobnost,
zauzima manje prostora; sigurnije je i jeftinije te manje onečišćenje okoliša
- Čine ga vozila cestovnih sustava i vozila tračničnih sustava javnog gradskog prijevoza

GRADSKI PROMET DANAS

- Stalan porast stanovnika što znači da se povećaju i problemi u organizaciji i odvijanju

gradskog prometa
- U slabo razvijenim zemljama koriste više bicikle

MEĐUNARODNI I REGIONALNI PROMET

- Infrastruktura vezana uz međunarodni promet tijekom povijesti uvijek ovisila o geopolitičkoj

situaciji
- Geostrategija međunarodnog prometa je promatrati sa 4 stajališta:
1. OSVAJANJE – prometna tehnologija prvenstveno je imala za cilj steći i osvojiti
oceane, teritorije i prirodna bogatstva. Europljani su prvi poboljšali brzinu kretanja
te mogućnost obrane/napada te su stoga s lakoćom uspostavili pomorske rute i
kolonije diljem svijeta. Uz pomorske rute važnu ulogu u širenju njihove moći odigrala
je i željeznica (Indija - kolonijalizam, Sjeverna Amerika – izgradnja nacije).
2. NATJECANJE – međunarodni promet je način natjecanja na polju globalne
ekonomije. Natjecanje oblikuje moderne prometne sisteme. Zastave pogodnosti.
3. SURADNJA – standardna širina kolosijeka u Europi – 1.435 m
4. KONTROLA – što su SAD ovisnije o vanjskoj trgovini naftom, sve više pažnje
poklanjaju situaciji na Bliskom Istoku

- Vodeće svjetske koncentracije prometa:

1. Sjeveroistok Sjeverne Amerike

2. Zapadna Europa
3. Istočna Azija
- Pomorske rute i lokacije s geostrateški najpovoljnijim položajem:
- Svjetski pomorski prometni sustav – najveći dio obale
- Smještaj prirodnih izvora nafte i minerala određuju pomorske rute
- Najveći udio prevezene robe otpada na naftu i minerala

Dvije najvažnije: Hormuz i Malacca – pristup naftnim poljima na Bliskom Istoku kroz
Perzijski zaljev

Malacca – promet između Indijskog i Tihog oceana

Iz Perzijskog zaljeva dvije osnovne osi cirkulacije nafte uslužuju Zapadnu Europu i SAD
te Istočnu Aziju

Panamski kanal – duljina 82 km, gradnja od 1904 – 1916; skraćen put od New Yorka
do San Francisca

Sueski kanal – najdulji kanal na svijetu bez ustava, prvi kanal prokopan u 13. st. Pr.
Krista; gradnja od 1859 – 1869; dužina 179 km.

Bospor i Dardaneli – spaja Crno More i Sredozemno more; povijesno najstariji

pomorski prolaz

Gibraltar, britanski posjed od početka 19. st., poluotok na istočnom ulazu u

Gibraltarska vrata

PROMETNI CENTRI

- 1. Tip pune motorizacije

- Gradovi ovisni o uporabi automobila
- Stari gradovi s populacijom od 300-400 000 stanovnika pretvaraju se u potpuno
motorizirane bez razaranja tradicionalnih oblika ulica
- Europa – poboljšavaju se stare ceste; gradi središnji kružni tok oko gradskog centra
- Gradovi s niskim do prosječnim stupnjem gustoća izgrađenosti
- 2. Strategija slabog centra
- Prostorna struktura velikog broja američkih gradova kod kojih je najveći broj
aktivnosti smješten na periferiju
- Grad s radijalnom mrežom cesta koje opslužuje mali gradski centar
- Radna mjesta su najvećim dijelom smještena u predgrađu i povezane kružnim
cestama velikog kapaciteta
- Industrija se širi van grada privučena autocestom
- Centar - financije, burza, kultura
- Centar je točka najveće dostupnosti, moguć je dolazak iz svih dijelova grada
- Gradovi su nastali tijekom 1. polovice 20. stoljeća
- 3. Strategija jakog centra
- Gusto naseljena urbana područja sa dobro razvijenim javnim prrijevozom
- Obujam radnih mjesta i drugih aktivnosti tako je velik da privatni prijevoz nije mogao
zadovoljiti usluge svih nego samo malog broja putnika u centar grada
- Kružne ceste su usmjerene na odvlačenje aktivnosti iz centra grada
- Javni prijevoz velikog kapaciteta
- Pariz – kružno oko Seine i Meine
 - Radijalni prometni sustav – podzemna željeznica, mrežna autocesta
- Tokyo – jak centar temeljen na radijalnom sustavu
- Visok stupanj uporabe zemljišta, visok stupanj uporabe javnog prijevoza
- 4. Ograničeni promet
- Jak centar s dobro razvijenom mrežom javnog prijevoza
- Oko grada je kružna cesta, a brza autocesta izdužena je oko centra
- Program ograničenja uključuje zabranu parkiranja u nekim ulicama, daje se prednost
autobusima, pješacima i biciklistima
- London, Singapur, Hong Kong, Beč, Štokholm
- London – rast omogućila željeznica
- 1863. prva podzemna željeznica

PROMETNICE

- RAZVOJ CESTOVNOG PROMETA - u uskoj je vezi s razvitkom ljudske civilizacije ‐ prvotne

staze, putovi i ceste omogućavale su razmjenu materijalnih dobara te presudno pridonosile
općem razvitku
- 1 POVIJESNI RAZVOJ
- 3000 g. prije Krista ‐ konstruirana zaprežna kola; početak gradnje cesta(učvršćenje
podloge)
- Stari vijek - Karavanski putovi (ceste):
solni (od Hadramauta preko Arabije do Male Azije)
jantarski (od Baltika do Mediterana)
svileni (od Kine do Crnog mora)
- Rimsko Carstvo (200. g.pr. Krista‐476. g) ‐ napredak u poboljšanju postojećih cesta i
izgradnja novih cesta ‐ razgranata cestovna mreža; oko 150.000km; pokriva
Sredozemlje, srednju Europu i povezuje Rim sa sjevernom Afrikom i Azijom;
Via Appia iz 312. g. pr. Krista; najpoznatija cesta duljine 540km;Rim‐Brindizi; “kraljicu
svih cesta”izgradio cenzor Apije Klaudije Slijepi
Značajke rimskih cesta: • planirane su prema značenju pravca
• dobro su trasirane
• solidno konstruirane (kolnici debljine 60‐100cm)
• imaju izvedene cestovne objekte (mostove, tunele,
vijadukte, propuste, potporne i obložne zidove)
propašću Rimskog Carstva prestaje u Europi gotovo svaka djelatnost na gradnji cesta
- Srednji vijek ‐ zastoj u gradnji cesta, zapuštene rimske ceste; 12. stoljeće: stvaranje
većih naselja i razvitak trgovine dovodi do izgradnje gradskih cesta; učvršćuju se
taracom, šljunkom ili tučencem; 15. stoljeće: Inke izgradile 10.000 km cestovne
mreže u Peruu; dio i danas služi prometu
- Novo doba ‐ kraj 18. st. (Tresaquet u Francuskoj) i početak 19.st. (Telford u Engleskoj)
počinju graditi ceste s kamenom podlogom i šljunčanim zastorom; 1817. g. Mac
Adam započinje graditi ceste s uvaljanim tučencem u nekoliko slojeva; način građenja
se zadržao do danas pod nazivom makadam ; pojavom željeznice (parni stroj) ceste
gube na značaju
- Motorni promet 1885.Daimler i 1886. Benz ‐pronalazak motora s unutarnjim
izgaranjem
- 1890.‐Dunlop patentirao kotač sa zračnicom
 - 1892.‐Diesel patentirao svoj motor
- Razvoj motornih vozila pokreće izgradnju suvremenih cesta s kolnicima od asfalta i
betona.
- 1921. ‐izgrađena je pokraj Berlina prva autocesta duga desetak kilometara1924. ‐
autocesta Milano ‐Varese
- 1929. ‐autocesta Köln –Bonn.
- U Njemačkoj je u razdoblju od 1934. do 1940. godine modernizirana postojeća
cestovna mreža i izgrađen je sustav glavnih cesta u duljini 4.000 km.Nakon Drugoga
svjetskog rata gradnja cesta još više napreduje. Smatra se da je danas duljina
cestovne mreže u svijetu oko 17 milijuna kilometara, a od toga ih je više od 50 posto
sa suvremenim kolnikom.

2 CESTE I CESTOVNI PROMET U HRVATSKOJ

Razvoj cestovne mreže

Preko hrvatskog i susjednih područja prolazile su rimske ceste pa mnogi dijelovi današnje mreže
slijede njihove trase.

Na našim su područjima, uz određene rekonstrukcije, još uvijek ostale neke ceste koje potječu iz
Rimskog Carstva.

Srednji vijek u našim krajevima Cestovne veze koje su po svojoj izvedbi bile znatno lošije od rimskih
cesta.

Doba Austro‐Ugarske izgrađene su ceste preko Velebita koje povezuju luke na Jadranu sa zaleđem

• Karolinska cesta(1730. do 1735.):Karlovac –Bosiljevo –Vrbovsko –Mrkopalj–Fužine –

Bakar –Rijeka;1786. godine, preuređena u Terezijansku cestu

• cesta Gospić –Baške Oštarije –Karlobag

• Jozefinska cesta(1775. do 1779.); Senj –Vratnik –Tounj –Karlovac

• Lujzinska cesta(1803.‐1809.); Karlovac –Rijeka; 135 km; š=8,2‐14,40m; s=2‐

4%;najljepša u Europi; izgradio general Vukasović financirao biskup Vrhovec

Te su se ceste nakon potrebnih rekonstrukcija zadržale u uporabi i do danas.

1898. prvi automobil u Hrvatskoj (grof Marko Bombelles u Vinici)

Masovna proizvodnja motornih vozila postavlja zahtjev za modernizacijom postojećih i gradnjom

novih cesta nakon Prvog svjetskog rata.

Kraj Drugog svjetskog rata: 461 km suvremenih cesta; 75% mostova razoreno i oko 50% mreže
neupotrebljivo za promet

1950. izgradnja autoputa Bratstva i jedinstva Zagreb‐Beograd; I. faza autoceste

1952. izgradnja Karlovac‐Rijeka; Varaždin‐Zagreb ;Rijeka‐Pula; Zagreb‐Velika Gorica; Dugo Selo‐

Vrbovec; radovi na Jadranskoj magistrali

1971. dovršena AC Zagreb‐Karlovac;44,7 km; prva naplata cestarine

1991.‐1995. Domovinski rat: miniranje mostova, rušenje pokosa, loše održavanje, nesiguran i
neredovit promet; 300 mln.€ izravne štete i 6 milijardi € posredne štete
Javnih cesta ima 29.132,9km prema podacima za 2009. Gustoća mreže cesta iznosi 51,53 km/100km2
površine ( u zemljama EU 80 km), odnosno 6,9 km na 1.000 stanovnika.

PROMETNA MREŽA

Pojam prometne mreže

Prometna mreža je prostorno distribuiran sustav na kojemu se odvijaju prometno transportni

Procesi.
Temeljna funkcija mreže je omogućiti sigurno, učinkovito, ekološki i troškovno prihvatljivo
premještanje ljudi, roba i informacija od izvorišta do odredišta k.

Riječ mreža (network) u općem kontekstu ima više značenja:

a) sustav cesta, linija, kabela, cijevi itd. koji su međusobno spojeni
b) skup računala i pripadne opreme koja omogućuje razmjenu informacija
c) skup radijskih ili televizijskih postaja koje emitiraju isti programski sadržaj
d) matematički koncept povezanosti u topološkim strukturama i grafovi

U formalnom opisu prometna mreža je predstavljena strukturom čvorova i linkova kojima su

pridružene težine-ponderi.

Terminali su usko vezani uz pristupni dio mreže s koje prometni entiteti ulaze/izlaze s jezgrenog dijela
mreže

U transportnom sustavu terminali su na pristupnim dijelovima gdje ulaze-izlaze putnici odnosno gdje
se utovara-istovara roba u vozila ili kontejnere

U cjevovodnom transportu terminal je mjesto gdje se supstrat (npr. nafta) ulijeva ili izlijeva

U telekomunikacijskom prometu terminal je telefon, faks, racunalo..

Obavljaju “dodatne funkcionalnosti” (izdavanje i naplata voznih karata, informiranje, čekaonice,

skladištenje robe, špedicija..)

U čvorovima se obavljaju različite funkcije od propuštanja entiteta do složenih procesa: smjeravanje,

naplata karata, skladištenje, informiranje

Čvorovi: gradovi, raskrižja, aerodromi, željeznički kolodvori, autobusni kolodvori, pošte, robni
terminali

Linkovi međusobno povezuju čvorove u prometnoj mreži i služe za fizički transport bez dodatnih
usluga

Linkovi/grane: ulice, ceste, plovni putovi, zračni putovi, željezničke pruge

U stvarnom svijetu svakoj će grani grafa biti pridružen neki realan broj ponder (udaljenost, kapaciteti,
troškovi, vrijeme putovanja, otpori itd..)
Čvorišta su mrežni elementi u kojima se koncentriraju, križaju, slijevaju ili odlijevaju prometni tokovi
vozila, vlakova, zrakoplova, brodova, tk kanala, podatkovnih paketa ili dr. entiteta

Ključno obilježje čvorišta (raskrižje, tel. centrala..) je naizmjenično korištenje kapaciteta, a

razdjeljivanje tokova izvodi se u prostornim, vremenskim ili drugim dimenzijama (frekvencija, kod)

Tokovi se ne smiju ometati

Još neki pojmovi koji se pojavljuju kod opisivanja mreža:

• Izvor (source) – ureaj koji generira podatke za slanje. Izvorišnom čvoru se
može pridružiti numerička karakteristika b(vi) > 0 “izvor”
• Odredište (destination) – uređaj koji prima podatke od prijemnika.
Odredišnom čvoru se može pridružiti numerička karakteristika b(vi) < 0 “cilj”
• Tranzitnom čvoru se može pridružiti numerička karakteristika b(vi) = 0
“tranzitni čvor”
 POOPĆENI STRUKTURNI MODEL PROMETNE MREŽE

• Pristupni dio mreže cine mjesta s kojih prometni entiteti ulaze (garaže, parkirališta, stajanke
zrakoplova, poštanski ormarić, pretplatničke parice, radio kanali..)

• Terminali vezani uz pristupni dio mreže (mjesta ulaska izlaska putnika, utovara-istovara
robe, telefon, fax, računalo, mjesta ulijevanja-izlijevanja nafte..)
• Čvorišta elementi gdje se koncentriraju, slijevaju, odlijevaju tokovi vozila, zrakoplova,
vlakova.. Načelo razdjeljivanja prometnih tokova da se ne smiju ometati

• Link mrežni element koji spaja dva čvora

• Dodatne funkcionalnosti naplata karata, informacije, privremeno skladištenje roba,

špediterske usluge

• Upravljanje otklanjanje incidentnih situacija, reguliranje prometa, održavanje mreže,

izgradnja kapaciteta