PROMET U TURIZMU

- 1.kolokvij

1. UVOD
- Svladavanje udaljenosti- putovanjem da bi se na odredištu koristile turističke usluge,
moguće je jedino i isključivo zahvaljujući prometuomogućuje prijenos turista od
emitivnog tržišta do destinacije, nositelj je kretanja na području same destinacije, a u
kombinaciji s jednostavnim turističkim uslugama čini proizvod koji povećava
atraktivnost destinacije
- U nacionalnoj i svjetskoj ekonomiji promet je značajna gospodarska grana s
karakterom kapitalno intenzivne djelatnosti, važna za gospodarstvo u cjelini;
kvalitetan a jeftin promet je pretpostavka kvalitete tur. proizvoda
- Sa stajališta potreba postoji 5 elemenata prometa:
1) prometni oblici poput kružnih putovanja, charter prijevoza zrakoplovom i
dr. u turističke svrhe
 tur. proizvodi zasnovani na prometu (npr. biciklistički, svemirski,
željeznički turizam)
2) prometni oblici koji nisu primarno namijenjeni turistima, ali su zbog
potražnje porasli i doživjeli unaprjeđenje kvalitete
3) sigurnost- pad razine sigurnosti može smanjiti atraktivnost destinacije
4) definiranje koncepta održivog razvoja prometa i turizma do mjere koja ne
ugrožava resursnu obnovu
 Razvoj nakon industrijske revolucije tijekom 19.st. važna kvaliteta
prijevozne usluge, sigurnost, brzina i udobnost, potreba za očuvanjem
prirodnih resursa (zaštita okoliša)
5) Vrlo su značajni tehnički i organizacijski oblici prometa primijenjeni
zaštićenim oblicima prirode, žičare u zimskom turizmu, zabavni parkovi,
brdske željeznice, izlet željezničkim prometom, napuštene morske luke

2.KOMPATIBILNOST I KOMPLEMENTARNOST PROMETA I

TURIZMA

- Kopneni promet se javlja u pretpovijesno doba ( čovjek prehranjivao sebe lovom,

ulovljene životinje nosio do špilje)
- Vodni promet se javlja kada su ljudi birali svoja naselja uz vodu- prvo se koristilo
deblo, pa onda splav
- Antičke civilizacije: plovila veća, životinje se pripremaju za promet (Feničani predvodili
pomorski promet)
- Rimsko carstvo: porast broja kola sa usavršenom konstrukcijom kotača, ceste 150 000
km
- Kraj srednjeg vijeka: nova tržišta, otkriće kompasa i navigacijskih uređaja, bolja
morska plovila
- Industrijska revolucija, 18.st: viškovi industrijskih strojeva, otkriće parnog stroja
(James Watt,1769.), porast potražnje, oblikovanje ponudeprvi početci turizma,
 minimalni uvjet za putovanje na većim udaljenostima, zgrade za odmor, prehranu i
noćenje
- Pojava željeznice (1829., Stevenson)- masovni prijevoz putnika, intenzivni razvitak,
počinju putovati i siromašni !!!
- Automobil (1876., Daimler-benzinski motor, Diesel- dizelski motor)- u početku za
bogate, nakon pojave Forda dostupan širim društvenim slojevima
- Pojava aviona (1903., Wright)- turizam dobiva globalni karakter, dostupna udaljena
područja
- Telegraf- 19.st, zamjenjuje pisma
- Specijalizacija prometa
- Prva organizirana putovanja: vrhunac moći Asiraca u doba Perzijskog carstva.
Putovalo se u vrijeme dominacije egipatske civilizacije, starih Grka i Rimskog carstva,
Olimpijske igre; uz ceste se grade prenoćišta, vjernici putuju u svetišta, putuje se na
sajmove; nakon konstrukcije tiskarskog stroja tiskaju se turistički priručnici- tur.
priručnici Opatija i Opatijska rivijera ; Thomas Cook- prvo organizirano tur. putovanje,
prva tur. agencija
- Turizam utječe na promet na više načina:
 intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture
 porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava
 uvođenje novih oblika organizacije prometa
 porast prometa putnika i tereta
- Promet utječe na turizam: savladavanjem udaljenosti (željeznički promet je utjecao
na masovnost putovanja, cestovni na elastičnost, dostupnost i individualnost, a zračni
na brzinu i porast udaljenih tur. putovanja)
- Tržišno pozicioniranje destinacije ovisi o 3 elementa:
 dostupnost- svladavanje udaljenosti moguće je samo prometom
 privlačnost
 organiziranost
- Proporcionalni su; ako je destinacija lakše dostupna, bolje organizirana i privlačna, na
tur. tržištu je bolje pozicionirana
- Skupine aktivnosti koje sudjeluju u proizvodnji tur usluge: u središtu je turistička
destinacija koja obuhvaća motiv dolaska turista, u prvom krugu su elementi
primarnog značenja (ugostiteljske i prometne usluge), a u drugom krugu su
djelatnosti koje pridonose kvaliteti usluge u tur. destinaciji (sportsko- rekreacijski
sadržaji, zabavni sadržaji, trgovina, obrazovni programi, banke, pošte,
telekomunikacijske usluge… Kvaliteti pridonose i klimatske prilike, značajke krajolika,
ljubaznost stanovništva, očuvanost okoliša
- Tokom sezone bi trebali biti obuhvaćeni i usklađeni svi prometni tokovi: prema
sadržaju, vremenu, lokaciji i nositeljima postiže se primjenom logistike
- Sinergijski učinak- vremenski i sadržajno usklađeno investiranje u prometni i turistički
kapacitet daje veće financijske učinke od učinaka koji bi se ostvarili zasebnim
ulaganjem jednakog kapitala u jednu i drugu djelatnost ali vremenski i lokacijski
neusklađeno
- Ograničavajući utjecaj prometa na turizam- ostvaruje se prometnom infrastrukturom
( vizualno degradira prostor i oduzima od prirode područja) i prometnim sredstvima
( buka, štetni plinovi, potreba za velikim površinama namijenjenim prometnoj
infrastrukturi; osim prometnica potrebni prostori za mirovanje- dijelove ili čitava
 prometna sredstva pri isteku roka trajanja treba iskoristiti u novom ciklusu ili ih
razgraditi)
- Ograničavajući utjecaj turizma na promet- određivanje granice do koje će se promet
na tur. području razvijati- planski razvitak infrastrukture- određuju se prometni pravci
i gustoća prometne infrastrukture- može se ogledati u gradnji nepovoljnih trasa
prometnica a time i višim troškovima
- Fluktuacija u tur. potražnji u regijama kao posljedica nepredvidivih događaja i
pojava potražnja brzo reagira; u prošlom desetljeću porastao udio zračnog, a pao
udio cestovnog prometa
- U Europi dominira cestovni promet sa 50%- razvijena cestovna infrastruktura, zračni
promet 36% (niskobudžetne kompanije, frekvencija servisa), željeznički promet iznosi
7%, kao i vodni prometpozitivan trend: smanjenje udjela cestovnih vozila u
dolascima turista, ali ga ne prati porast željeznice i ostalih ekoloških mogućnosti
prometa
 Zračni promet- posljedica globalizacije u turizmu i potražnje za prometnim
uslugama, ima dominantnu ulogu u dolascima turista u sjevernu Europu i
Istočni mediteran (udaljenost, nerazvijenost ostalih grana)
 Kopneni promet- najveći udio dolazaka turista u Europu (gosti iz Europe
zbog male udaljenosti i razvijenosti infrastrukture)
 Vodni promet- Sjeverna Europa- specifičan položaj i atraktivnost obale
 U Hrvatsku 93% ljudi dolazi cestovnim prometom (autocesta, blizina
emitivnih tržišta), a zračnim oko 6% (nerazvijen), pomorski promet 2%
(nautički turizam, kružna putovanja)
- Proizvodnja prometne usluge- prometni proces koji predstavlja kretanje prometnog
sredstva od početne do završne točke, dok se u njemu nalazi korisnik (teret ili putnici),
s prestankom procesa prestaje i usluga, rezultat je promjena mjesta za korisnike-
sudionike u prometu
- 3 osnovna elementa u proizvodnji prometne usluge:
1) sredstva za rad- prometna sredstva koja za kretanje trebaju infrastrukturu
2) predmet rada- predmet prometa, ne mijenjaju svojstva- troše se energija,
maziva…
3) rad- direktno sudjeluje u proizvodni usluge i onaj koji je neophodan da bi
se proizvela kvaliteta prometna usluga
- Turistički proizvod- ukupnost materijalnih i nematerijalnih elemenata koji pripadaju
izvornoj ili izvedenoj tur. ponudi- rezultat ponude destinacije tj. cjelovitost zahtjeva
kupca- splet prodanih ili promoviranih elemenata + cijena (mora obuhvaćati bar 2 od
3 elementa: promet, smještaj ili ostale tur usluge.)
- Prometna usluga ima karakteristike:
a) nematerijalan karakter- određen problemima poduzeća koja se bave
njenom proizvodnjom
b)nedjeljivost procesa proizvodnje i potrošnje
c) nemogućnost uskladištenja prometnih usluga ima upotrebnu
vrijednost samo u određeno vrijeme i na određenoj relaciji, ako nije
konzumirana, usluga je izgubljena
d)heterogenost- na istim relacijama prometuju različita prometna
sredstva, čak i ako su identična razlikuju se u nekim elementima;
ugovorom o kupovini
 e)vlasništvo- nikada se ne prenosi na vlasništvo (sjedala u autobusu,
kabina na brodu) već samo mogućnost korištenja
- Specifične značajke prometne usluge su:
 visoka cijena- cijena prijevoza uz cijenu smještaja je glavnina troškova
putovanja, cijena prijevoza ovisi o grani
 sezonalnost- problem kako povećati stupanj iskorištenosti kapaciteta, kako
postići veću popunjenost izvan glavnog razdoblja
 međuovisnost- prometna poduzeća zajedno predstavljaju tur. proizvod, pa
loše i dobro poslovanje jednog subjekta utječe na rezultat poslovanja
drugog
 utjecaj na društvo- lokalno stanovništvo teško prihvaća porast prometa i
prometnih sredstava jer se smanjuje kvaliteta života (buka, zagađenje,
parking)
 utjecaj vanjskih čimbenika- ratovi, prirodne katastrofe, teroristički napadi,
zagađenje, epidemije zaraznih bolesti, negativan publicitet (npr. rat u BiH i
Hrvatskoj je prekinuo prometnu vezu Europe i Bliskog istoka)
- Izostajanje prometne usluge u tur. proizvodu- kod individualnog organiziranja
putovanja, npr. osobnim automobilom (turist sam odabire prometno sredstvo i
relaciju, te vremenski određuje) – ipak prometna infrastruktura ovisi o destinaciji
- Prometna usluga je često dopuna- ako se izuzme nestaje tur. proizvod (zračni promet
do udaljenih destinacija), no može biti i manja važnost (umjesto vlaka drugo
prijevozno sredstvo)
- Prometna usluga ima dominantnu ulogu- kružna putovanja, bez prometa takav
proizvod ne postoji
- Motivi putovanja:

1) s obzirom na duljinu trajanja putovanja-

a) putovanja u trajanju do jednog dana
b) putovanja u trajanju od jednog dana do jedne godine-putovanja u
trajanju do godine dana i ona koja traju do jednog dana mogu se
poduzimati u tur. svrhe, ali i radi posla, školovanja ili obiteljskih razloga
c) putovanja koja traju više od godine dana- promjena mjesta stanovanja
ili boravka:izbjeglice, studenti, nomadi, diplomati, pripadnici vojnih ili
policijskih snaga
- Dvije kategorije korisnika putovanja: izletnici (u trajanju do jednog dana) i turisti
(trajanje veće od jednog dana, jedan od motiva tur. putovanja) obje kategorije
nazivaju se posjetiteljima

2) s obzirom na udaljenost putovanja:

a) lokalnog karaktera- unutar šireg područja mjesta boravka bez obzira na
motiv
b) putovanja na većoj udaljenosti- putovanja izvan tog područja, bira se
optimalno prometno sredstvo

3) S obzirom na cilj putovanja:

a) posjete rodbini i prijateljima
 b) susreti, seminari, savjetovanja i kongresi ( zračni promet, najbrži
dolazak u destinaciju)
c) posao
d) rekreacija
e) zabava
f) osobni i obiteljski razlozi
g) ostali
- Promet kao sustav: struktura je polazna osnova, a potom odabir optimalne razine
simplifikacije na način da sustav odražava istraživanu pojavu, a da njegova složenost
ne bude takvih razmjera da cijena istraživanja dovede u pitanje njegovo izučavanje;
precizno utvrditi granice; složene pojave se mogu izučavati jedino primjenom
metodologije opće teorije aspekta, uz uzimanje u obzir i drugih aspekata, ali rezultati
analitičkog pristupa su uvijek nepotpuni i u određenoj mjeri odstupaju od stvarnog
stanja; interdisciplinarnost i multidisciplinarnost upućuju na timski rad, važne su i
tradicionalne znanstvene i kvantitativne metode
- Temeljne pretpostavke opće teorije sustava:
 sustav je dio veće cjeline
 izučavaju se i definiraju veze s okružjem
 definira se funkcija sustava u cjelini
 elementi sustava izučavaju se u njihovim interakcijama i u odnosu na
funkcioniranje sustava u cjelini
 uspješnije funkcioniranje sustava postiže se drugačijim povezivanjem
elemenata sustava
 ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme
- Prometni sustav:skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i
pravne naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijevoz energije i vijesti, te reguliranje
njihova toka na određenom području
- Postoji vertikalna struktura- elementi koji se nalaze u odnosima hijerarhijske ovisnosti
(tehničke, tehnološke, organizacijske i ekonomske prirode) horizontalna struktura-
elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti (elementi pravne prirode- definiraju
modalitete međusobnih usklađivanja ostalih elemenata na lokalnoj, državnoj i
međunarodnoj razini)
- Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija intelektualni kapital-zbir svega
što ljudi znaju: znanje koje teče kroz tehnologiju, znanje koje se pretvara u profit…
kvalitativno-kreativni element koji može osigurati veću uspješnost svakog pothvata,
element vertikalne strukture koji se nadograđuje na elemente pravne razine
- Intelektualni kapital se sastoji od:
a) ljudski kapital (sposobnosti, vještine, iskustvo, kreativnost,
inventivnost, motiviranost, radna kultura)
b) strukturalni kapital (informacijski sustavi,distribucijski kanali,
organizacijska struktura, certifikat o kvaliteti, intelektualno
vlasništvo)
c) kapital klijenata (odnos s kupcima)
- Osim intelektualnog kapitala postoje i: inovacijski kapital, procesni kapital i
neopipljiva imovina
- Napredak čovječanstva počiva na interakcijskoj preuzima prirode, čovjeka, društva i
tehnologije, a pri tome se pretpostavlja harmonično, ciljano, štedljivo i plansko
angažiranje potrebnih resursa
- Prirodni resursi su vertikalne strukture prometnog sustava, kao i ekološka razina koja
su najviši element tog sustava
- Horizontalna struktura obuhvaća prometne grane:
 kopnene (cestovni i željeznički promet),
 vodne (pomorski promet i riječko-jezersko-kanalski promet),
 zračni promet,
 cjevovodni promet,
 promet prijenosnim trakama,
 poštanski promet,
 telekomunikacijski promet
 prijenos električne energije
- U području putničkog prometa postoji 5 osnovnih prometnih grana, ali struktura
mora obuhvatiti i
1) promet žičarama i uspinjačama
2) svemirski promet
3) promet lebdjelicama
4) telekomunikacijski promet
5) poštanski promet
6) promet prijenosnim trakama

PROMET NA ELEKTRIČNI POGON OBUHVAĆA: žičare, uspinjače i ostala sredstva na

električni pogon koja se koriste za savladavanje velikih visina na kratkoj udaljenosti u
tur. svrhe; veliki kapacitet i ekološka zaštita

LEBDJELICE: lebdi iznad ravne podloge tla ili vode zahvaljujući zračnom jastuku kojeg
snažni pogonski strojevi proizvode ispod trupa; druga skupina pogonskih uređaja
omogućuje povoljne manevarske sposobnosti i kretanje prema odredišnom terminalu
( NASA)

TELEKOMUNIKACIJSKI I POŠTANSKI PROMET: prijenos informacija, a ne ljudi, veza je

indirektna; mogućnost komunikacije pridonosi zadovoljstvu putnika

- Prometni sustav je vrlo složen:

 veliki broj bitno različitih elemenata (od tehničkih do pravnih)
 veliki broj elemenata koji i sami imaju sve značajke sustava (npr.
prometne grane)
 međunarodni karakter prometa koji prerasta u najbitniju
determinantnu razvitka
 organizacijski zahtjevni prometni procesi koji pod pritiskom tržišnih
potreba poprimaju značajke prometnih lanaca
 veliki broj ne samo glavnih-prometnih već i sporednih procesa koji
se odvijaju u skladu sa strožim kriterijima
 interesno povezivanje prometnih organizacija i drugih organizacija
vezanih za promet, radi jačanja tržišne pozicije
- Prometni sustav je podsustav društveno-ekonomskog sustava, a unutar svakog
elementa odvijaju se brojni procesi:
a) glavni- svladavanje udaljenosti u vremenu
b) sporedni- u funkciji glavnih(priprema prometnog sredstva za
počinjanje procesa, upućivanja sredstva i ljudi koji će njime
upravljati, priprema dokumenata koji prate proces, priprema i
dostava hrane i pića za ukrcaj u prometno sredstvo, upućivanje
zaposlenika na tečajeve za stjecanje dodatnih znanja ili obnavljanja
znanja, izračun kalkulacija putovanja…
- Upravljanje sustavom: opći cilj zbog kojeg se sustavi izučavaju, no ponekad je
potreban suboptimalan pristup- izučavanje dijela sustava kako bi se optimiziralo
dijelove sustava, budući da je optimizacija cijelog sustava teško ostvarivo i ima svoju
dinamiku, tijek i cijenu
- Turizam kao sustav: skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske
i pravne prirode kojemu je svrha pružanje usluga ugostiteljstva, prometa,
posredovanja, turističkih atrakcija te upravljanja i organizacije destinacije
- Elemente sustava moguće je definirati u horizontalnom i vertikalnom smislu: između
elemenata horizontalne strukture postoje ravnopravni odnosi, a u vertikalnom smislu
su hijerarhijski povezani (npr. organizacija rada je sveukupnost gospodarstvenog
zadatka koji uključuje tehničke elemente, postupke, strukturu i br. zaposlenih zbog
realizacije gosp. zadatka (pružanje prijevoza, smještaja))
a) U vertikalnom smislu, elementi turizma kao sustava su: tehnološki,
tehnički, organizacijski, ekonomski, pravni, intelektualni kapital i ekologija
b) Horizontalnu strukturu turizma kao sustava čine: djelatnost ugostiteljstva,
prometna djelatnost, djelatnost posredovanja, turističke atraktivnosti,
upravljanje i organizacija destinacije
- Djelatnost ugostiteljstva: okosnica tur. ponude u tur. destinacije, nositelji: hoteli,
moteli, pansioni, apartmani, vile- usluge smještaja kao i usluge hrane koje pružaju ti
objekti, ali i specijalizirani- restorani, slastičarne, objekti brze prehrane
- Prometna djelatnost: prijevoz turista od mjesta boravka do tur. destinacije, na
području destinacije i organizacija prometnih usluga koje povećavaju privlačnost
destinacije, organizatori su prometna poduzeća ili tur. agencije, ali to može biti i sam
posjetitelj
- Djelatnost posredovanja: informiranje emitivnog tržišta o tur. ponudi destinacija,
prodaji tur. putovanja, ug, usluga, organizacija konferencija i skupova, iznajmljivanje
vozila- nositelji su turoperatori, tur. agencije
- Djelatnost organiziranja i ponude tur. atraktivnosti- kulturni i pov. spomenici, muzeji
i galerije, arheološki lokaliteti, tematski parkovi, zoološki vrtovi
- Djelatnost organiziranja i upravljanja destinacijom- sudjeluju lokalna tijela uprave,
tur. zajednice i udruženja te specijalizirani subjekti
- Usklađenost elemenata u horizontalnom i vertikalnom smislu:
 na tehničkoj razini usklađenost komunikacijskih sredstava i
sredstava za prijenos informacija, prometnih sredstava, prometno-
putničkih terminala, ugostiteljskih objekata
 na tehnološkoj razini usklađenost procesa prijenosa informacija,
prijevoza i prekrcaja turista, ug. usluga i usluga vezanih za motiv
dolaska turista
  na organizacijskoj razini optimalizacija organizacije pravnih
subjekata nositelja pojedinih djelatnosti i uskalšivanje dijelova
tehnoloških procesa
 na ekonomskoj razini usklađenost načina vrednovanja usluga,
utvrđivanja troškova, prodajne cijene i investiranja
 na pravnoj razini uskalđenost zakona i propisa nacionalnog
karaktera, međudržavnih sporazuma, međunarodnih konvencija
 na razini intelektualnog kapitala usklađenost ljudskog, strukturnog
kapitala i kapitala klijenata
 na ekološkoj razini racionalno i ciljano korištenje prirodnih resursa
- Ključne komponente sustava turizma:ulazne, izlazne veličine i vanjski čimbenici
otvoren sustav = veze s okruženjem, vanjski čimbenici: gospodarstveni sustav u
emitivnom području, zahtjevi turista, politički čimbenici i gospodarstveni razvitak na
području receptivnog tržišta
- Intelektualni kapital- element sustava koji može oblikovati suvremene tur. proizvode
primjerene dinamičnom, nepredvidivom i hirovitom razvitku potražnje, važna je
kreativnost i kvaliteta strukturalnog kapitala zasnovana na informacijskim i
komunikacijskim sustavima
- Kapital klijenata- kvalitetan odnos s korisnicima tur. usluga temelji se na istraživanju
tržišta i prepoznavanju potreba potencijalnih korisnika, profesionalan odnos prema
korisniku i pribavljanje povratne informacije o zadovoljstvu tur. proizvoda
- Neki elementi prometnog sustava imaju samo posrednu ulogu- npr. cjevovodni
promet i prijenos el. energije; za specifične ciljeve najvažniji je promet putnika, a
neophodno je opskrbljivanje (teretni promet); komercijalno poslovanje- tokovi
informacija u pisanom, usmenom i elektroničkom obliku
- Promet putnika obuhvaća prijevoz svih putničkih tokova bez obzira na motiv; sredstva
za prijevoz se razlikuju opremom, kapacitetom, brzinom, vrstom pogona
- Specifična prijevozna sredstva utječu na razlike u organizaciji dijelova procesa i org.
rješenjima poduzeća, ekonomski aspekti se svode na postizanje profitabilnosti na
način da se ostvari planirani odnos prihoda i troškova
- Pravna regulativa: odvijanje prometa na međunarodnoj razini, sigurnosni aspekt,
ekološki aspekt, struktura radnog vremena osoba koje upravljaju prijevoznim
sredstvima i njihova formalna naobrazba
- Sposobnost prihvata automobila ( trajekti, vagoni za automobile)
- Glavnina teretnih tokova ima izvor i odredište izvan turizma, ali se na području tur.
destinacije odvijaju tokovi tereta; optimizaciju tokova treba obuhvatiti logističkim
konceptom
- Predmet prometovanja su i informacije, vijesti, grafički prikazi, slike, pismarazlika u
sredstvima i postupcima kojima se prijenos obavlja
- Prometni proces se može segmentirati u 3 osnovne faze: početna faza(ulazak i
smještaj putnika u prometno sredstvo-prihvat prtljage i ukrcaj osobnih vozila), faza
prijevoza (proces prijevoza i predstavlja svladavanje udaljenosti u određenom
vremenu, najbitniji dio) i završna faza (izlazak putnika, prihvat prtljage i iskrcaj
osobnih vozila s prometnog sredstva)
- Osnovna uloga prometa: svladavanje udaljenosti između emitivnog i receptivnog
tržišta, principi organizacije se razlikuju ovisno o udaljenosti; odvija se temeljnim
prometnim granama… ako je to mjesto u kojem turisti borave radi konzumiranja tur.
 usluge potrebna je regulacija prema drugačijim načelima od onih koje vrijede za
promet na velikim udaljenostima, ako gosti žele posjedovati automobil potrebno je:
odvajanje pješačkog prometa od prometa vozilima, osiguranje dostatnih parkirališnih
kapaciteta, aktiviranje tur. atraktivnih i ekološki prihvatljivih prometnih vidova;
opskrbljivanje- teška cestovna teretna vozila ne smiju ulaziti u područje grada, već bi
se trebao organizirati logistički distribucijski centar u kojem bi se odvijale operacije
sabiranja i distribucije proizvoda, a opskrbljivanje trgovinskih i ugostiteljskih objekata
trebalo bi vremenski i prostorno organizirati
- Upravljanje sustavom: planirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju,
akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave
- Glavni procesi koji utječu na funkciju sustava: prijevoz turista od mjesta boravka do
tur. destinacije, prijevoz po tur. destinaciji radi korištenja tur. sadržaja, od tur. dest do
mjesta boravka, prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do tur. dest. radi opskrbljivanja,
posredovanje u informiranju o tur. ponudi, posredovanje u korištenju tur. ponude,
priprema i pružanje usluga smještaja, prehrane i zabavnih, kulturnih, sportskih i sl.
usluga koje su motiv dolaska turista u destinaciju.
o Prva varijanta:prijevoz uz sudjelovanje cestovnog i zračnog prometa: prijevoz
turista od mjesta stanovanja do zračne luke taksi vozilom ili autobusom,
prijava putnika i predaja prtljage u zračnoj luci, ukrcaj putnika u zrakoplov,
prijevoz avionom od početne do odredišne zračne luke, iskrcaj putnika sa
zrakoplova, preuzimanje prtljage, prijevoz taksi vozilom ili autobusom do
hotela ili drugog smj. objekta
o Druga varijanta-prijevoz uz sudjelovanje cestovnog prometa: ukrcaj prtljage i
putnika u osobni automobil, prijevoz osobnim automobilom do usputne
destinacije, parkiranje radi korištenja tur. usluga, nastavljanje prijevozom
automobilom do motela radi noćenja, mirovanje, nastavljanje prijevoza
automobilom do destinacije, prijevoz po samoj destinaciji do hotela ili drugog
smj. objekta
- Proces prijevoza turista od mjesta boravka do tur. destinacije vrlo je složen i sastoji se
od brojnih procesa, odabir prometnog sredstva i relacije određuju organizaciju,
složenost prijevoznog procesa pridonosi isprepletenost s procesima proizvodnje
tipičnih usluga
- Ovisno o ciljevima koji se upravljanjem žele ostvariti moguća su 2 pristupa:
a) prvi pristup- ako je cilj upravljanje sustavom turizma i prometa neophodna je
selekcija između glavnih procesa i zanemarivanje sekundarnih, a prema kriteriju
cilja kojeg se želi postići u sustavu nac. gospodarstva (npr. razvoj zdravstvenog ili
ekološkog turizma moguć je samo ako se ograniči razvitak prometa na tur.
području koji nije u funkciji turizma)
b) drugi pristup- ako je cilj razvijati jedan segment tada je moguć detalji pristup koji
će uzeti u obzir sve glavne procese pa će se optimalizirati dijelovi cjeline
- Strategija je utvrđivanje dugoročnih temeljnih ciljeva poduzeća te usvajanje pravaca
aktivnosti i definiranje resursa neophodnih za postizanje tih ciljeva
o 3 elementa strategije:
a) dugoročni karakter- poduzeće ili drugi subjekt raspolaže vizijom
dugoročnog razvitka
 b) odabir pravca aktivnosti- nije naglasak na preciznosti već
definiranju poslovnih i razvojnih ciljeva, bitno je da se ostvare u
cijelosti
c) osiguranje resursa-u obzir treba uzeti financijske,
fizičke(infrastrukturne) i intelektualne resurse
- Realizacija strategije odvija se na 3 razine: strateška, taktička i operativna, razlikuju
se s obzirom na:vremensku komponentu, preciznost utvrđivanja zadataka, razinu
organizacije subjekta koji je donosi, ciljeve, stupanj sigurnosti; strategija se može
promatrati kao plan, pothvat, način ponašanja, pozicija u odnosu na ostale i
perspektiva
- Država donosi strategiju razvitka prometa- po nalogu Ministarstva, prihvaća ga Vlada
i Parlament, najmanje 5 godina
- Često strategija razvoja prometa i strategija razvoja turizma nisu usklađene
- Prometna politika personificira stav države prema vlastitom prometnom sustavu,
njegovu djelovanju i razvitku, a turistička politika je ukupnost smišljenih akcija na
području turizma
- Usklađivanje prometne i turističke politike ima za cilj maksimalno valoriziranje
sinergijskog učinka, kako bi se angažiranjem kapitala koji je u državnom budžetu
planiran za promet i turizam ostvarili najveći učinci (npr. neka planinska država može
težiti razvitku zimskog turizma, a prometnu povezanost bazirati na cestovnom
prometu, a obalna država razvijati pomorski turizam, a za okosnicu smatrati zračni
promet
- U Europi dominira željeznički promet radi blizine, udobnosti, kvalitete i brzine
- Globalizacija-turizam omogućava upoznavanje sa životnim navikama, kulturološkim i
sociološkim posebnostima, a promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za
neposredan kontakt ljudi radi razmjene znanstvenih spoznaja i sklapanja poslova,
dislokaciju mjesta nabave, proizvodnje i potrošnje, te razmjenu vijesti i informacija

3.TEORIJSKE POSTAVKE PROMETA

- 3 značenja pojma promet (prof. Zeleniki): najširi smisao se veže uz odnose među
ljudima, uži smisao se odnosi na oblike međuodnosa ekonomske prirode-robni,
devizni, međudržavni promet, a najuži smisao obuhvaća prijevoz, transport, ali i
operacije u vezi s prijevozom robe, putnika i komunikacijeodgovara pojmu
transport, omogućuje proizvodnju prometne usluge
- Pojam promet se koristi u 2 značenja (prof.Rubinić): važno je značenje koje promet
veže uz prijenos dobara, ljudi, energije i vijesti s jednog mjesta na drugo; transport ili
prijevoz predstavlja djelatnost koja pomoću tehničkih sredstava i organizacije svladava
prostor prenoseći ljude, dobra i energiju promet čine transport i komunikacije

- Prof. Glavan-prijevoz ili transport je aktivnost premještanja ljudi, dobara i energije

od početne do završne točke u užem smislu, a u širem smislu prijevoz obuhvaća
prekrcajne aktivnosti u početno-završnim točkama putovanja !!!!!!!!

- Može se definirati i kao gospodarstvena djelatnost- prijenos ljudi, dobara energije,

vijesti organiziranih na komercijalnim osnovama; ali može biti i aktivnost koja ne treba
imati komercijalni karakter (osobni automobil)
 - U svladavanju prostornih udaljenosti koriste se 3 konstitutivna čimbenika: čovjek
(njegovo znanje, iskustvo, organizacija, upravljanje), prijevozna sredstva i uređaji koji
služe odvijanju prometa, prometna infrastruktura (prometni put)
- Promet je moguće podijeliti prema:
1) prometnom putu i tehničko-tehnološkim značajkama:
a) kopneni promet(cestovni, željeznički, cjevovodni, promet prijenosnim
trakama)
b) vodni promet(pomorski, riječno-jezersko-kanalski)
c) zračni promet(zrakoplovni, promet balonima)
d) poštanski
e) telekomunikacijski
f) promet lebdjelicama
g) promet žičarama i uspinjačama
h) svemirski
2) predmetu prometa- promet tereta, putnika i ostalih predmeta
3) mogućnosti korištenja- javni promet, promet za vlastite potrebe
4) organizaciji- linijski, slobodni, prigodni
5) područje na kojem se odvija: međunarodni(promet između 2 ili više država,
tranzitni, pogranični) i nacionalni (domaći) (međugradski, prigradski, gradski)

Cestovni promet- prijevoz cestovnim vozilima po izgrađenoj cestovnoj infrastrukturi,

dominanta uloga u gradskom prijevozu kao i na većim udaljenostima, kao linijski ili promet za
vlastite potrebe

Željeznički promet- prijevoz vučnim vozilima-lokomotivama i vagonima po izgrađenoj

željezničkoj strukturi, linijskog i javnog karaktera, rijetko prigodnog; sudjeluje u gradskom i
prigradskom prijevozu, a najviše u međugradskom
Cjevovodni promet- prijenos tekućih tereta (nafte, naftnih derivata, prehrambenih
proizvoda) od mjesta proizvodnje do mjesta potrošnje

Promet prijenosnim trakama- prijenos suhog sipkog tereta, komadnog tereta i ljudi, najčešće
zatvorenih sustava

Pomorski promet- prijevoz brodovima morem od početne do odredišne luke

Riječko-jezersko-kanalski promet- prijevoz brodovima unutarnjim plovnim putovima

(rijekama, jezerima, kanalima) od početnog do odredišnog pristaništa

Zračni promet- prijevoz sredstvima težim ili lakšim od zraka od početne do odredišne zračne
luke ili drugog odgovarajućeg objekta infrastrukture

Poštanski promet- prijenos pisama, paketa i novca od polazišta do odredišta posredstvom

drugih prometnih grana

Telekomunikacijski promet- prijenos vijesti i informacija specifičnom infrastrukturom i

uređajima
Promet lebdjelicama-prijevoz u pravilu ljudi od početne do odredišne točke- koju predstavlja
izgrađena infrastruktura na kopnu , sredstvima koje lebde iznad površine vode ili tla

Promet žičarama i uspinjačama- prijevoz putnika na kraćim udaljenostima ali većim visinskim
razlikama

Svemirski promet- prijevoz ljudi i tereta svemirskim letjelicama od početne točke na Zemlji s
izgrađenom infrastrukturom do svemirske postaje

Prometna grana- svaka tehničko-tehnološka i organizacijska cjelina, sa specifičnim

ekonomskim odnosima i pravnom regulativom, koja u okviru prometnog sustava djeluje kao
zasebna funkcionalna cjeluna

Promet tereta- u funkciji procesa proizvodnje jer vrši dopremu sirovina, materijala i
poluproizvoda, ili je vezan za prodajnu funkciju i omogućuje dopremu finalnih proizvoda ko
krajnjeg potrošača

Promet putnika- prijevoz ljudi u turističke, poslovne, edukacijske zdravstvene, religiozne,

istraživačke, sportske i druge svrhe od početne do odredišne točke u kojoj se nalazi izgrađen
objekt infrastrukture (obuhvaća prijevoz putnikove prtljage i hitnih pošiljki)

Promet ostalih predmeta- prijenos poštanskih pošiljki, vijesti, informacija

Javni promet- dostupan korisnicima bez diskriminacije, te je o tome moguće dobiti potrebne
informacije, djeluje i u teretnom i putničkom prometu

Promet za vlastite potrebe- izostajanje svojstva javnosti, namijenjen zatvorenoj grupi

korisnika-pojedincu, obitelji ili poduzeću koje ga organizira

Linijski promet- kruta organizacija temeljena na voznom redu (plovidbeni ili red letenja)
Slobodni promet- organizira se kad postoji potreba, te se utvrđuje relacija, vrijeme, trajanje i
kapacitet

Prigodni promet- organizira se povremeno, u pravilu jednokratno, kad linijskim ili slobodnim
nije moguće zadovoljiti potrebe

Međunarodni promet- mjerilo je prelazak jedne ili više državnih granica, tranzitni promet-
ako promet između dvije države koristi za prelazak teritorij treće države, pogranični promet-
između država u područja uz granicu, može biti vrlo intenzivan jer je uvjetovan dnevnim
migracijama stanovništva i ekonomskim vezana, regulira se propisima

Nacionalni(domaći) promet- cjelokupan promet se odvija unutar granica države;

međugradski-odvija se na najvećim udaljenostima između većih centara, prigradski- kraće
udaljenosti, između centra grada i okolnih mjesta, važno za lokalno stanovništvo, gradski-
neophodan za život u gradu
- 5 temeljnih prometnih grana: pomorski, unutarnji ,vodni, cestovni, željeznički i zračni
promet
o Poštanski promet + telekomunikacijski promet, cjevovodni promet,
promet prijenosnim trakama, prijenos el. energije, promet
lebdjelicama, promet žičarama i uspinjačama, svemirski turizam
- Prometni proizvod je sveukupnost elemenata prometne usluge koji se u cjelovitom
obliku plasiraju na prometnom tržištu
- Elementi proizvodnje prometnih proizvoda su: prometna infrastruktura, prometna
sredstva, predmet prometa i prometni intelektualni kapital.. mogu se proširiti i sa
transportnom i prometnom tehnologijom, informacijskom tehnologijom, financijskim
potencijalom i dr.
- U nekim slučajevima tur. proizvod se poistovjećuje sa prometnim proizvodom- vožnja
Seinom radi razgledavanja Pariza)
- Prometno sredstvo je tehnički uređaj namijenjen prijevozu ljudi i dobara, te prijenosu
energije i vijesti od polazišne do odredišne točke
- Razlikuju se po tome što tijekom procesa mijenjaju mjesto i time omogućavaju
odvijanje procesa reprodukcije, podložna su tehničko-tehnološkom progresu,
nabavne cijene su u pravilu visoke, elastičnost u zadovoljavanju tržišnih potreba
- Predmet prometa su:ljudi, dobra, energija i vijesti
a) Ljudi su putnici, a ako taj promet ima tur. svrhu onda su turisti, putnički
promet obuhvaća cjelokupan prijevoz ljudi bez obzira na motive putovanja
b) Dobra- u prometnoj praksi ustalio se pojam teret- teretni prometprijevoz
materijala, poluproizvoda i roba
c) Energija- uporaba vrlo specifičnih tehničkih sredstava i radnih postupaka,
vijesti- najpropulzivniji segment prometa u svijetu
- 3 osnovne faze prometnog procesa:
a) pripremna faza,
b) faza prijevoza
c) završna faza
- Prometni lanac- prometni proces koji teče neprekinutu, dijelovi su međusobno
povezani u jedinstvenu organizacijsku cjelinu
- Teretni prometni proces sadrži ove faze:
a) priprema prometnog sredstva i ukrcaj tereta
b) prijevoz tereta od početne do završne točke
c) iskrcaj tereta s prometnoga sredstva
- Putnički prometni proces:
a) priprema prometnog sredstva
b) prihvat i smještaj putnika ( i prtljage) u prometno sredstvo
c) prijevoz putnika, iskrcaj putnika ( i prljage) iz prometnog sredstva
- Prometni put je medij za prijevoz putnika i tereta, te prijenos energije i vijesti od
polazišne do odredišne točke- voda i zrak koji je najmanje ekonomična prometna
grana, izgrađuju se jedino početno-završne točke (luke, pristaništa, aerodromi)
- Prometna infrastruktura je cjelokupnost građevinskih objekata i ostalih tehničkih
uređaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta, te prijenosu energije i vijesti,
investitori uglavnom država ili lokalna vlast, ali može biti i privatno poduzeće;
infrastruktura se nakon 50.g. smatra zastarjelom, potrebno je predvidjeti kapacitet
- Prometna potražnja je potreba za prijevozom u određeno vrijeme i na određenoj
relaciji, ovisi o visini životnog standarda, veličini tur. potražnje, sklonosti potrošnji,
cijeni, kvaliteti usluge…
 Prometna potražnja kojom se zadovoljavaju potrebe za prijevozom u turističke
svrhe, nalazi se pod utjecajem čimbenika koji određuju turistička kretanja:
demografskih, geografskih, psihosocijalnih i ponašanja korisnika
a) Demografski čimbenik se odnosi na poznavanje značajki korisnika
prometno-turističke usluge (dob, spol, prihodi, razina naobrazbe i
obiteljsko stanje)
b) Geografski čimbenik predstavlja poznavanje područja na kojem
postoji prometno-turistička potražnja
c) Psihosocijalni čimbenik determinira odabir vrste turističkog
proizvoda s obzirom na socijalno stanje, način života i osobnost
pojedinca
d) Ponašanje korisnika je čimbenik koji predstavlja odgovor na utjecaje
iz okruženja
- Kapacitet prometnog sredstva je sposobnost prihvata putnika ili tereta
 Statički kapacitet je sposobnost jednokratnog prihvata putnika ili tereta(to
određuje njegovu nepromjenjivost, jer su veličini statičkog kapaciteta
prilagođeni ostali tehnički parametri)
 Dinamički kapacitet je ukupan broj putnika ili masa tereta prevezena u
određenom razdoblju( kao teorijska i ostvarena veličina, pa se usporedbom
utvrđuje stupanj popunjenosti kapaciteta i efikasnost korištenja); ovisi o broju
dana korištenja, veličini i vremenu trajanja obrta-vremena koje protekne od
jednog do drugog uzastopnog korištenja kapaciteta prometnoga sredstva
 Kapaciteti prometne infrastrukture:
a) prometnice-propusna moć, veličina koja izražava broj prometnih sredstava,
broj putnika ili količinu tereta koja se kretala prometnicom u promatranom
periodu, ovisi o značajkama prometnice i mogućnostima supstitucije
b) terminali- prihvatni kapacitet je veličina koja izražava sposobnost
istodobnog prihvata određenog broja prometnih sredstava, br. putnika ili
količine tereta; određena brojem lokacija te veličinom objekata, prometni
kapacitet predstavlja veličinu koja izražava broj prometnih sredstava, broj
putnika ili količinu tereta koja se prekrca na lokaciji terminala u
promatranom razdoblju; ovisi o prekrcajnim mogućnostima terminala i
prihvatnom kapacitetu, a ključni element je dimenzioniranje veličine
kapaciteta, optimalni kapacitet- veličina kapaciteta koja je u mogućnosti
prihvatiti planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili količinu tereta,
a da pri tome ostane na raspolaganju određena rezerva kapaciteta za slučaj
pojave većih neravnomjernosti prometnih tokova
- Prometnim aktivnostima se ostvaruju dva učinka: prevaljuje se udaljenost i prenose se
ljudi, teret, vijesti ili energija- mjerna jedinica putnički kilometar (pkm)
- Prometna politika- ukupnost gospodarskih i političkih akcija društva radi razvoja
prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti određene države ili zajednice država,
ogleda se u: administrativnoj regulaciji prometnih grana, mjerama vlade na
unapređenju rasta, nadzoru ulaganja, oporezivanju prometnih sredstava i
regulacijama radi zaštite interesa
  Odrednice prometne politike:
a) zemljopisno-prometni položaj države- struktura prometnog sustava s
obzirom na mogućnost korištenja i razvitka prometnih grana (planinska,
pomorska država)
b) prometna potražnja- posredstvo obima i strukture
c) prometna ponuda- rezultat prometne politike, na nju također utječe obim
i struktura
d) mogućnost države da zadovolji prometne potrebe- sposobnost brzog
poduzimanja mjera i aktiviranje rezervnih kapaciteta
e) društveno-gospodarski sustav i uvjeti poslovanja-npr. pomorska politika-
država postane pomorska velesila
f) ciljevi razvitka prometnog sustava- realni, ostvarivi, opći i dugoročni,
posebni i detaljni, dobro razumljivi
g) tehnološki napredak- prilagođavanje radnih postupaka i povećanje obima
znanja zaposlenika u prometu
h) neekonomski uvjeti i ograničenja-ekološki zahtjevi
- Promet ostvaruje specifičnu društvenu, političku, socijalnu i vojnu ulogu, ali je
ekonomska najvažnija i može se sagledati u 3 razine:
1) promet je gospodarstvena djelatnost pa treba funkcionirati prema
ekonomskim načelima
2) uloga prometa u tijeku svih gospodarstvenih procesa je nezamjenjiva
3) logistička uloga prometa podliježe načelima održivosti
- Povijest razvitka ljudskog društva je istodobno i povijest gospodarstvenog razvitka, a
povijest gospodarstvenog razvitka je povijest razvitka prometa
- Promet omogućava dislokaciju mjesta proizvodnje i potrošnje dobara, te dislokaciju
izvora nabave u odnosu na mjesta proizvodnje, kriterij može biti proizvodni ili tržišni
koji utječe na smanjenje cijene
- 29.8% ukupne godišnje potrošnje se odnosi na promet, a udio prometa u
gospodarstvu iznosi između 5 i 9%, javna ulaganja iznose oko 40%
- Razmjena osnovnih elemenata proizvodnje- sredstva za rad i predmet rada, ali i
razmjena intelektualnog kapitala i informacija
- Promet omogućuje svjetsku proizvodnju i razmjenu, ali je poznat kao veliki potrošač-
naftnih derivata, prometnih sredstava, metalnih konstrukcija
- Ima ulogu u tercijarnom, kvartarnom i kvintarnom sektoru (javna uprava, sigurnost,
očuvanje mira i reda, financijsko posredovanje

4. PROMET IZMEĐU TRŽIŠTA I DESTINACIJE

- Podjela rada na tržištu prometnih usluga u različitim državama odstupa od stanja u
svijetu i kreće se u rasponu od dominantne uloge cestovnog prometa do dominantne
uloge zračnog prometa; uzroci razlika su: zemljopisni položaj, značajke prometnog
sustava, vrsta turizma koja prevladava u destinaciji, značajke turističke ponude,
udaljenost emitivnog tržišta i platežna moć turista

- Cestovni promet-izuzetno elastičan, slobodan izbor početka i završetka putovanja,

zaustavljanja, dostupnosti mjesta, prijevoza od vrata do vrata
- Velik broj cestovnih automobila jer su najmanjeg kapaciteta, pogodna za individualno
korištenje i relativno jeftina- automobili; no autobusi se koriste od strane agencije
zbog elastičnosti i široke primjene, nabavne cijene i jednostavne eksplotacije
- U turističkim tokovima cestovna vozila su nositelji povezivanja emitivnog i receptivnog
područja, sastavni dio turističkog proizvoda, koji predstavlja samo putovanje te ima
nezamjenjivu ulogu u opskrbljivanju turističke destinacije
- Cestovni promet ima karakter: vlastitog prijevoza, linijskog (javnog prijevoza) te
prijevoza posebne namjene
a) Vlastiti prijevozi su oni koje poduzimaju fizičke osobe, ali nikada u
komercijalne svrhe- npr. prijevoz vlastitim automobilom ili unajmljenim
automobilom
b) Linijski prijevoz organiziraju specijalizirana prometna poduzeća, objavljuju
vozni red, saznaju informacije o vremenu i mjestu početka i završetka
putovanja, cijeni prijevozne usluge i značajkama prometnog sredstva; javnog
karaktera, vozni red se objavljuje na dulje razdoblje, a obvezno je odrediti
veličinu i strukturu te broj zaposlenika
c) Prijevoz posebne namjene- organiziraju pravne osobe, ne moraju biti
prometna poduzeća, za nesmetano odvijanje osnovne djelatnosti- npr. dostava
rublja u smještajne objekte
d) Automobilski promet: automobil je najbrojnije cestovno vozilo, ali i prometno
sredstvo; masovnost cestovnog prometa je posljedica uporabe vlastitih
automobila, važan je i ret-a-car; važna su udobnost, brzina i ekonomičnost u
konstrukciji cestovnih vozila, te sigurnost
o Pasivnu sigurnost automobila povećava: veća čvrstoća konstrukcije
putničke kabine, specifična konstrukcija prednjeg i stražnjeg dijela koja
preuzima energiju nastalu prilikom sudara, sigurnosni pojasevi, nasloni
za glavu na svim sjedalima te zračni jastuci
o Aktivnu sigurnost predstavlja ABS- intenzitet kočenja kod brze reakcije
vozača i nepovoljnih uvjeta na cesti, također se ugrađuju katalizatori
kako bi se smanjila emisija štetnih plinova u atmosferu
e) Vozila za kampiranje-kamp-prikolice i kamperi- kamp-prikolice su vozila bez
vlastitog pogona, opremljena za višednevni boravak, a funkcionalno su vezana
za automobil, kamperi se sastoje od pogonskog dijela, kabine i prostora za
višednevni boravak, namijenjena su duljem putovanju koje obuhvaća
zaustavljanje, noćenje, pripremu hrane; postoje poduzeća za iznajmljivanje
vozila za kampiranje
f) Motocikli i bicikli: bicikl se koristi na ravnom terenu, tipičan za Skandinavski
poluotok, potrebna je mreža staza i signalizacija odvojena od ceste, prostor za
mirovanje na značajnim lokacijama; ekološko je prometno sredstvo, ušteda
 prostora, zdravstveno stanje je bolje i utječe na razinu kvalitete života u
gradu, mogućnost najma bicikla u raznim gradovima
g) Autobusni promet: turistički autobusi- razvoj turističkih autobusa rezultiralo
je napuštanjem međugradskih autobusa koji su zamijenjeni turističkim, dvije
osnovne kategorije:
1) visokopodni (48-55 sjedećih mjesta)glavnina voznog parka tur. agencija,
koriste ih za dulja putovanja ili jednodnevne izlete, lokalne transfere i
razgledavanja… postoje i autobusi manjih kapaciteta (10-40 sjedećih
mjesta)
2) autobusi na kat (80 sjedećih mjesta).

Autobusi imaju aerodinamičan oblik, ojačanu konstrukciju kabine i opremu

namijenjenu udobnosti: klima, video, priručna kuhinja wc, kod autobusa
na kat stolovi pa čak i ležajevi

Linijski prijevozi imaju javan karakter, dio prigodnih također (tur. putovanja
u organizaciji tur. agencija je informacija dostupna za javnost) a posebni
prijevoz je dio namijenjen zatvorenim grupama korisnika
- Cestovna infrastruktura obuhvaća sve građevinske objekte koji sudjeluju u
prometnim tokovima: početno-završne točke, veze između njih, te objekti na
području gradova i naselja za odvijanje cestovnog prometa prometnice(ceste,
ulice), mostovi, tuneli, podvožnjaci i nadvožnjaci; terminali za putnički i teretni
promet, prostori za mirovanje cestovnih vozila (garaže i parkirališta), prateći uslužni
objekti uz autoceste, uređaji za signalizaciju, praćenje i upravljanje
prometom(semafori, prometni znakovi, upravljački sustavi)
- Prisutnost ITS- upravljačkih sustava koji omogućavaju bolje iskorištenje propusne
moći ceste, veću protočnost prometa i veću razinu sigurnosti zbog pravodobnog
informiranja sudionika u prometu o izvanrednim događajima na cesti, neophodni su
za suvremene prometnice informacije o zastojima, odabir određene rute kao
najbrži put do odredišta informacije o raspoloživosti parkinga, na magistralama
informacije o izvanrednim klimatskim i prometnim uvjetima
- Značajke cestovne infrastrukture:investiranje velikih financijskih sredstava (od 2-3
mil. USD/km do čak 7), dugi vijek trajanja(ekonomski vijek se podudara s vijekom
trajanja građevinskih objekata, a tehnički je duži), gradnja traje godinama
(uvjetovano tehničkim mogućnostima gradnje i dinamikom financiranja), način
gradnje ovisi o vrsti objekta infrastrukture (ceste se u pravilu grade po fazama, a
terminali predstavljaju funkcionalnu cjelinu), potreba za što točnijim
dimenzioniranjem kapaciteta (infrastruktura statičnog karaktera i dugog vijeka
trajanja u tom bi razdoblju trebala zadovoljavati veličinom propusne moći),
predviđanje rezerve kapaciteta, dostupnost(dostupna svima pod jednakim uvjetima),
utjecaj na potražnju za infrastrukturom drugih prometnih grana(odljev dijela
potražnje s ostalih prometnim grana na cestu), jednokratna naknada za korištenje
ceste u pravilu ne pokriva stvarne troškove( sustav participacije- cestarina, godišnja
naknada prilikom registracije vozila, participacija za gorivo, za infrastrukturu)
- Financiranje cestovne infrastrukture je u domeni države i predstavlja jedan od
najznačajnijih instrumenata realizacije ciljeva razvojne politike cestovnog prometa
(natječaj za dodjelu koncesije- povjeriti će je privatnom poduzeću, i od koncesionara
 naplaćivati godišnju naknadu na ime koncesije, koncesionari mogu biti privatna
poduzeća ili poludržavna poduzeća
- Kvaliteti cestovne prometnice osim građevinsko-prometnih značajki kao što su:
propusna moć, broj voznih traka u oba smjera, radijus zakrivljenosti, veličina uspona,
nagib trase, signalizacija pridonose i prateći uslužni objektikriterij udaljenosti i koje
sadržaje trebaju nuditi (opskrba gorivom, informativna služba, popravak vozila,
trgovine)
- Uloga pratećih uslužnih objekata u turizmu: ponuda pojedinih tur. usluga
karakterističnih za destinaciju (ugostiteljske usluge, suveniri i sl.), promocija tur.
ponude, informiranje posjetitelja o servisnim službama čije usluge mogu trebati za
boravka u destinaciji
- Putnički terminali: početno-završne točke autobusnog linijskog prometa putnika,
autobusni terminal je različit od autobusnog kolodvora !!!; putnički terminali bi trebali
raspolagati: površinama za prihvat autobusa, prostorima za pranje i čišćenje
autobusa, radionicama za manje popravke autobusa, zatvorenim prostorima za
boravak putnika dok čekaju na početak putovanja, ugostiteljskim i trgovinskim
uslugama, informativnom službom, službom prodaje karata i porstorima za prihvat
gradskih autobusa, taxi vozila i sl.; putničkim terminalima bi trebalo dati prednost
lokacije jer se time omogućuje lakše presjedanje s jednog prometnog sredstva na
drugo
- Odvajanje autobusnog od pješačkog prometa- putnicima se treba pružiti sigurnost
dok borave na području terminala (peroni, odvajanjem sa 2 ili više razina)
- Informacijska služba- treba pravodobno i jasno informirati korisnika o vremenu i
lokaciji polaska i dolaska autobusa

- ŽELJEZNIČKI PROMET I TURIZAM:

è Predmosti: veći kapacitet jednokratnog prihvata putnika, niski troškovi
eksploatacije te sigurnost i utjecaj na okoliš
è Nedostaci: neelesastičnost (linijski karakter), nemogućnost prijevoza od vrata do
vrata, mala komercijalna brzina uvjetovana neracionalnostima u organizaciji rada
poduzeća i prometnog procesa (komercijalna brzina 30-40 km/h koja nije bitna za
teret, ali za putnike jest- traže udobnost, brzinu, cijenu, točnost, blizinu kolodvora,
a smeta im kašnjenje, loši higijenski uvjeti, neljubaznost osoblja, presjedanje, loša
informiranost)

Organiziranje prijevoza željeznicom uključuje:izradu voznih redova i usklađivanje na

međunarodnoj i državnoj razini, planiranje i nabavu prometnih sredstava, ranžiranje
vlakova, praćenje međunarodnih prijevoza, istraživanje tržišne prodaje kako bi se
moglo konkurirati cestovnom prometu, prodaja putnih karata- fizička prisutnost
putnog ureda u svakom kolodvoru i terminalu, uvođenje izvanrednih vlakova u slučaju
povećane potrebe, uvođenje novih oblika prijevoza

- Održavanje prometnih sredstava: predstavlja veliki zadatak: veliki broj lokomotiva i

vagona trebaju biti ispravni i raspoloživi za ranžiranje i prijevoz
- Održavanje infrastrukture i signalnih uređaja: zbog duljine pruga država, križanja s
cestama te sustava signalizacije koji mora biti pouzdan; važna je organizacijska
struktura i radni procesi, a za modernizaciju je potrebno ulaganje velikog kapitala,
 rezultatnekvalitetna prometna usluga, no prednost je što djeluje manje agresivno
na prirodu

- Proces privatizacije željezničkog poduzeća: odvajanjem u zasebna poduzeća moguća

je efikasna organizacija, a zbog različitih poduzeća na tržištu konkurencija na tržištu
potiče na kvalitetnu prometnu uslugu,
 2 modela privatizacije:
1. po željezničkim prugama-osnivanje poduzeća u kojima su
objedinjeni i željeznička pruga i prometna sredstva
2. po funkcionalnim cjelinama- ono za cjelokupnu infrastrukturu
i za prometna sredstva na području države

- Prijevoz željeznicom ima linijski i javni karakter: linijski znači točnost i preciznost, no
ne podrazumijeva elastičnost ili individualnost; prigodni prijevoz je rijedak- teško je
uklopiti dodatne prijevoze, pojavljuju se na inicijativu željeznice, tur. vlakovi u
sezoni ili pred blagdane
- Lokomotive i vozila s kapacitetom za putnike ili teret-vagoni- lokomotive mogu
sudjelovati u procesima prijevoza, a vagoni se nalaze u procesima početno-završnih
operacija; konstrukcija vagona obuhvaća postolje s uređajima za kretanje i kočenje te
nadgrađe s kapacitetom za prihvat putnika ili tereta, najvažnija značajka= miran hod
vagona, dvije klase razreda
- Prema namjeni putnički vagoni su: lokalni (od 50 km, podsjećaju na gradske i
prigradske autobuse), magistralni(veće brzine i udobnosti, bogatije opreme) i
međunarodni(udobnost, brzina, oprema i dodatne usluge)magistralnim i
međunarodnim se priključuju specijalni vagoni za spavanje, vagon-restorani,
kombinirani vagoni
- Željeznički promet se dijeli u: gradski(između gradova, prigradski i gradski),
međugradski(međunarodni, domaći, regionalni i intercity velikobrzinskim vlakovima) i
intermodalni( kombinirani prijevoz željeznicom i tramvajem, cestovnim vozilima
- Razvojni ciljevi: olakšati pristup željezničkoj infrastrukturi, povećati učinkovitost
konvencionalnih tehnologija i velikobrzinskih vlakova, unaprjeđivati sigurnost na
željeznici, povećati kvalitetu prijevoznih usluga te razvijati korektan odnos s
korisnicima u kojemu će putnik imati pravo na odštetu u slučajevima odstupanja od
općih uvjeta poslovanja
- TEN-Trans European Network- mreža pruga velikih brzina za odgovarajuće vlakove
koji željeznicu čine atraktivnijom
- Velikobrzinski vlakovi-13% ukupnih putničkih tokova, zajednička brzina 200-300
km/h, ukupna mreža pruga je dulja od 3000 km, u nekim destinacijama su ukinute
zrakoplovne linije, a zrakoplovne kompanije surađuju sa željezničkim poduzećima
- Infrastruktura željezničkog prometa obuhvaća: pruge, koje se razlikuju prema
dozvoljenom osovinskom pritisku, tehničkim i tehnološkim značajkama, prateće
objekte, donji i gornji ustroj pruge, mostove, tunele i vijadukte, signalno-sigurnosne
uređaje, telekomunikacijske veze, informacijski sustav, uređaje za jednostavnu
razmjenu podataka, zgrade, kolodvore, postaje, perone i ostale objekte, ranžirne
kolodvore s pratećim uređajima, putničke terminale sa svim objektima za udoban
boravak putnika, pristupne prometnice i parkirališta za automobile i taksi vozila te
 autobusne postaje; pruga se mora graditi u cjelini a usklađenost mora biti u
tehničkom, tehnološkom i organizacijskom smislu
- 3 zone koje su u istom prostornom međuodnosu i redoslijedu: zona prihvata putnika
i prtljage, kolodvorska zgrada, zona prihvata vlakova
- Koncepcija oblikovanja željezničkog putničkog terminala: da se poveća stupanj
integracije između zona kako bi putnici premostili udaljenost od prihvatne zone do
zone ukrcaja na vlak; da se sadržajima namijenjenim putnicima obogaćuje ponuda u
kolodvorskoj zgradi

- ZRAČNI PROMET I TURIZAM: zračne luke (aerodromi)- početno-završne točke

putovanja, međusobno su povezane zamišljenim rutama-koridorima, koji se razlikuju
po visini i smijeru, a garantiraju sigurnost zrakoplovima (avionima)
- Problemi su neelastičnost i neophodnost uporabe neke druge grane prometa, najveća
brzina prijevoza 900 km/h nadmašuje sve grane; velika potrošnja goriva, visoka
nabavna cijena i troškovi eksploatacije
- Najveći suvremeni zrakoplovi imaju kapacitet do 500 putnika, Comet- prvi zrakoplov
na mlazni pogon, Concord- nadzvučni zrakoplov
- Baloni- danas se koriste u telekomunikacijama, teretnom prometu, reklame i tur.
Svrhe
Teretni zrakoplovi- tereti malih količina i velikih vrijednosti
- Komercijalni prijevoz putnika-linijski(red letenja) i charter promet; srednje
udaljenosti (3000-5000 km), a velike udaljenosti su (11000-12000 km)
- Boeing B-747-Jumbo jet- najveći u komercijalnoj uporabi
Airbus A-310- srednje udaljenosti
Airbus A-380-Superjumbo (555 putnika, a sa jednom putničkom klasom čak 800,
predstavlja prekretnicu: uporaba laganijih i čvršćih konstrukcijskih materijala, značajke
pogonskog stroja, hidrauličkih, informacijskih i komunikacijskih uređaja u zrakoplovu,
brzina 900 km/h; ukupni troškovi puno manji
- Specifičnost organizacije zračnog prometa: potreba periodične provjere psihofizičkih
sposobnosti pilota, nemogućnost odstupanja stvarne od formalne strukture
prijevozne funkcije te potreba usklađivanja planova održavanja letačkog parka s
dinamikom reda letenja
- Niskobudžetne kompanije: reduciranje vozarina uz smanjenje do razine koja ne
ugrožava sigurnost prometa, a uz pojednostavljenje prodajne funkcije( Internet)
- Prodaja putnih karata se može povjeriti agenciji, drugim prijevoznicima ili vlastitoj
mreži agencija
- Zrakoplovne kompanije nekad nude više od ponuđenih mjesta iako su svjesni da će se
dogodi prekapacitiranost- kako bi izbjegli prazna mjesta ako putnik otkaže rezervaciju
- Charter promet- oko 10%, manji zrakoplovi koji mogu biti vlasništvo poduzeća kojima
nije primarna djelatnost promet, može se koristiti u poslovne svrhe ili u vlasništvu
pojedinaca za osobne svrhe
- Foker F-27- oko 50 mjesta, često se koristi prilom pomorskih nesreća,nadgledavanja
prometa ali i u tur. svrhe-mobilnost i elastičnost prijevoza, vremenu početka i
završetka
- Infrastruktura zračnog prometa: poletno-sletne staze, manevarske površine, površine
za mirovanje zrakoplova, objekte, uređaje i postrojenja sigurnosti leta, servisne
 uređaje za zrakoplove, objekte i opremu za prihvat putnika, objekte i opremu za
prihvat tereta, površine za prihvat sredstava ostalih prometnih grana, pristupne
prometnice
- Zračna luka u Frankfurtu- arhitektonski projekt i efikasno prometno rješenje,
Panoramska željeznica povezuje putničke terminale
- Zračne luke su opremljene za: lokalni, nacionalni i međunarodni promet; izvori
financiranja mogu biti banke, fondovi poduzeća i lokalni organi

- POMORSKI PROMET I TURIZAM- osnovno prometno sredstvo- brod-veliki kapacitet,

mala brzina, niski prijevozni troškovi, elastičnost, uz vlak najsigurnije prometno
sredstvo
- Lebdjelice- 400 putnika i 60 automobila, brzina preko 60 čvorova
- Hidrogliseri-udobnost i brzina, nisu sigurni i pouzdani
- Brzi brodovi- veća brzina, unutra izgledaju kao zrakoplovi, lagani materijali, pogon
plinskom turbinom i jet-propulzijom
- Katamaran- isključivo prijevoz putnika
- Trajekti- najveće plovne jedinice od 900 putnika i 240 autombila, 43 čvora brzina
- Infrastruktura- luke, signalno-sigurnosni uređaji i plovni kanali
- Linijski putnički promet
- Trajekti- kratke(mali kapacitet, nemaju kabine, brzina manja),srednje i najveće
udaljenosti (3000 putnika, 130 automobila); koriste se i kao svojstvo mini krstarenja,
specifičnost je brodska rampa posredstvom koje se obavlja prekrcaj vozila,
unutrašnjost trupa nema poprečnih pregrada- jedino je podijeljena palubama
- Brodovi za prijevoz vlakova- ferry brodovi- nepovoljan odnos nosivosti i bruto mase
proizvoda
- Red plovidbe, nositelji su linijska poduzeća, postoje linije od posebnog državnog
interesa koje država ima potrebu održavati radi ostvarenja nekih drugih ciljeva
zacrtanih razvojnom politikom; verificirane mjere pomorske politike- npr.
subvenciranje
- Promet po osobnim potrebama: ribolov, sport, rekreacija, zavava; ribarski čamci,
čamci za sport, vodeni skuteri
- Infrastruktura pomorskog prometa: putnička luka-funkcija se ne iscrpljuje u prihvatu
broda već putnika, na terminalima za linijski putnički promet trebaju postajati
površine za mirovanje cestovnih vozila, pristupne ceste i rampe te kontakt sa
sredstvima iz drugih grana, terminali za međunarodna kružna putovanja-u blizini
zračne luke, marine i luke i lučice, terminali za kružna putovanja unutar
teritorijalnog mora-

- RIJEČKO-JEZERSKO-KANALSKI PROMET I TURIZAM: neelastičnost u odabiru rute,

mala brzina, mali udio ljudskog rada, visok stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama,
nejednaka obilježja riječnih tokova, redovito održavanje kao pretpostavka za odvijanje
prometa
- Unutarnjim plovnim putovima plove ova sredstva:
 a) Samohodna teretni i putnički brodovi, tegljači, potiskivači, tehnička
sredstva za održavanje riječnog toka,
b) Nesamohodna-teglenice, potisnice
- Svi brodovi za prijevoz putnika su samohodnog tipa; prednosti: veliki kapaciteti,
ekonomičnost
- Oblici prometa po posebnim potrebama: kružna putovanja i izleti
- Infrastruktura riječnoga prometa: zimovnici(infrastrukturni objekti-zaštićeni pristani
za dulji boravak brodova tijekom zime ili u situacijama mirovanja-mogu biti javni ili za
vlastite potrebe) i pristaništa(namijenjeni prihvati brodova, prekrcaju tereta i
putnika), putnički terminali( dijelovi pristaništa namijenjeni prihvatu putničkih
brodova i prekrcaju putnika); financira država

- TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET I TURIZAM- funkcija je prijenos vijesti i informacija

- Telekomunikacije se dijele na:kabelske (metalni vodiči,optička vlakna) i bežične
(javna mobilna telefonija, pomorske komunikacije, u cestovnom prometu,
željezničkom i dr.)
- Infrastruktura: telefonske centrale(zgrade i uređaji), kablovska mreža, telefonske
govornice i satelitski uređaji
- U zračnom prometu ima ulogu regulatora, a u cestovnom omogućuje prijenos
informacija; glavne pokretačke snage su: liberalizacija, privatizacija i konkurencija
- Internet-internetski marketing nudi mogućnosti: komuniciranja s medijem i drugim
korisnicima, destinacije stavljaju ponudu na medij i komuniciraju jedna s drugom,
destinacija i potencijalni korisnik mogu komunicirati, korisnik svojim sugestijama i
komentarima osigurava zanimljiv i komercijalno orijentiran sadržaj na stranicama
- Web str. treba omogućiti narudžbu, tj. rezervaciju, treba naznačiti e-mail adresu,
višejezičnost web str,, kvalitetna web str., brzina i kvaliteta odgovora te najnovije
informacije
- Uloga telekomunikacija: prilikom istraživanja tržišta i pribavljanja podataka o
zahtjevima turista, podataka o potencijalnoj ponudi, promocije tur. proizvoda,
prijenos informacija između centrale i poslovnica i agencija, te u poslovnoj
korespondenciji
- U hotelskom poslovanju pojavljuju se kod: poslovnog komuniciranja s tur.agencijama i
individualnih korisnika, praćenju bookinga, izradi planova popunjenosti, usporedbi
stanja bookinga i iskorištenosti kapaciteta, praćenja zalihe hrane, pića, goriva i
financijskih tokova

- POŠTANSKI PROMET I TURIZAM- prijenos robe u malim(paketnim) pošiljkama, novca

i prvenstveno pisama tj. pisanih vijesti u prvobitnom obliku
- Organizacijske jedinice: jedinice poštanske mreže za pružanje usluge korisnicima,
jedinice za obavljanje poslova opreme, prijevoza te prispjeća poštanskih pošiljaka i
jedinice za organizaciju i obračunavanje novčanog prometa
- Pošta jedina može osigurati: prijenos pisanih informacija od organizatora tur.
putovanja do potencijalnih korisnika, prijenos pisanih informacija od korisnika do
organizatora tur. putovanja ili pružatelja usluge smještaja, te osobnu komunikaciju
između članova obitelji ili prijatelja koji su udaljeni zbog tur. Putovanja
- Dobro organizirano poduzeće bi trebalo nuditi usluge: informiranja. posredovanja u
distribuciji tur. marketinga i istraživanja tur. tržišta, poslove tur. agencija i ureda,
upoznavanje sa lokalnom tur. ponudom i prodaja suvenira

5. KOPNENI PROMET- TURISTIČKI PROIZVOD

- CESTOVNI PROMET:
è Autobusni izleti:elastičnost, niska cijena, mogu biti namijenjeni
turističkom tržištu (povremeni prijevozi, ravnopravno se pojavljuje
turistička i prijevoznička funkcija, agencija može koristiti vlastite autobuse
ili od druge agencije ili prijevoznika; odabir autobusa ovisi o raspoloživosti
voznog parka, veličini potražnje, udaljenosti, platežnoj moći potražnje i
specijalnim zahtjevima korisnika) ili zatvorenoj grupi korisnika
(prijevoznička funkcija, a tek sekundarno turistička, organizator ugl. subjekt
koji okuplja vrtić, školu, crkvu, prijevoz uz novčanu naknadu)
è Višednevna putovanja autobusima- autobusna kompanija Greyhound
1928., niska cijena, turistički sadržaj obuhvaća: organiziranje ug. usluga i
noćenja, razgledavanje kulturnih znamenitosti i vodiča, ulogu organizatora
mogu imati turoperatori ili manje agencije, vlastitim ili unajmljenim
autobusima, a na odabir utječu veličina i zahtjevi potražnje i raspoloživost
voznog parka
è Panoramski i ostali prijevozi autobusima i specijalnim vozilima u tur.
destinaciji: prvo razgledavanje New York 1900.g.; karakter kružnih vožnji s
ciljem da se za vrijeme prijevoza razgleda okolina: gradska jezgra, prirodni
ambijent i sl., prisutni i drugi oblici:
a) prijevozi između mjesta boravišta turista i destinacije- jedinstven
tur. proizvod, smjene turista se organiziraju u istim razmacima
b) kombinirana putovanja: dvije prometne grane: autobus i brod,
autobus i avion, autobus i vlak
c) shuttle-prijevozi: zatvorene grupe korisnika, prijevozi putnika na
kružnim putovanjima od mjesta iskrcaja u luci do grada radi
razgledavanja, hotelski gosti do grada ili parkirališta; u pravilu se ne
naplaćuju posebno
d) transferi turista- od vrata do vrata, kombinirani transport, npr:
prijevoz od zračne luke do hotela
- Lokalne turističke linije:linijski prijevozi u tur. mjestima (autobusi), najrašireniji oblici
su: u zimskim tur. destinacijama ski-bus(povezuje naselja s podnožjem skijališta i
rasterećuje cestovnu infrastrukturu-ulice i parkirališta), a u primorskim plažni
autobus(zbog klimatskih uvjeta autobusi manje pogoni); cijena prijevoza uključena u
cijenu karte za žičare ili parkiranje
- Linijski autobusi mogu poprimiti turistički karakter ako je njegovo korištenje besplatno
(Nova Godina)
- Iznajmljivanje cestovnih vozila u tur. destinaciji: skuteri, ATV i bicikli različitih
konstrukcija
- Iznajmljivanje automobila: rent-a-car , ugovorom o najmu automobila utvrđuje se:
visina naknade, trajanje najma,vrsta vozila i ostali uvjeti; nositelji su agencije(Hertz,
Avis, Budget, Europcar); plaćanje:prema pređenoj udaljenosti ( određeni br. km se ne
 plaća, a nakon toga se plaća po utvrđenom iznosu) i prema vremenskom trajanju
najma(naknada za dugotrajni najam ili najam uz prekide traje dulje razdoblje)

- BICIKLISTIČKI TURIZAM-zajednički naziv za različite načine korištenja bicikla u tur.

svrhe, koje ovisi o avanturističkom duhu, očekivanjima, životnim navikama,
mogućnostima i ambijentu, prosječni korisnik bicikl. turizma ima između 35 i 49 god,
odmor u pravilu traje 1 dan i dnevno pređe između 21 i 30 km; značajke bic.
turizma:mala ili nikakva ulaganja, dobar odnos prema okolišu i zdravlju, razvitak u
razl. područjima prema željama korisnika,3 načina korištenja:
1) bicikl je isključivo prometno sredstvo tijekom odmora- za stizanje do
destinacije i kretanje po destinaciji
2) koristi se u destinaciji u svrhu rekreacije ili razgledanja- do destinacije
se dolazi automobilom ili drugim sredstvom, a u destinaciji se koristi
vlastiti ili unajmljeni bicikl na rekreativni način
3) koristi se u brdskim predjelima destinacije- sa sobom nose bicikl na
brdo kako bi prakticirali brdski biciklizam
- Načini korištenja bicikla:
1) izletnici-ne napuštaju mjesto boravka- raspon godina 24-45, dnevno od
15-25 km, sporedne ceste ili označene biciklističke staze, s obitelji, u
paru ili samostalno
2) izletnici korisnici brdskog biciklizma- sami ili u manjim skupinama- ugl.
muškarci, neoznačene brdske staze do srednje težine
3) biciklisti korisnici brdskog turizma-sami i bez agencije, mladi koji biraju
zahtjevne staze

- ŽELJEZNIČKI PROMET-primjene u turizmu: povezivanje prometnih čvorišta i terminala

sa konačnom destinacijom, prijevoz brzim tračnicama i metroima unutar naseljenih
područja, od grada do grada visokobrzim vlakovima, lokalnim vlakovima u vrijeme
potražnje u prigradskim zonama do željezničke stanice u centru grada, upotreba
zastarjelih ili manje opterećenih pruga u tur. Svrhe
- Usluge željezničkog prometa se turizmu trebaju prilagoditi: regionalni prekogranični
prijevozi namijenjeni turistima ili stanovnicima na udaljenostima od 80-90 km,
međugradski prijevozi na velikim udaljenostima namijenjeni turistima ili posl. ljudima,
velikobrzinski prijevozi na velikim udaljenostima namijenjeni turistima ili poslovnim
ljudima, koji do željezničkih čvorišta stižu automobilom ili zrakoplovom, redoviti
prijevozi noćnim ili kušet-kolima za pojedine tržišne niše, povremeni prijevozi do
zimskih tur. centara ili obalnih destinacija
- Turistički prijevozi željeznicom u sustavu linijskog prijevoza: turistički vlakovi-
povezuju mjesta velikih udaljenosti s jakim i u vrijeme sezone, konstantnim tur.
tokovima, u pravilu se priključuju vagoni za automobile, kako bi turisti na odredištu
mogli koristiti sve prednosti raspolaganja vlastitim automobilom, smanjuje se obim
cestovnog prometa
- Željeznički turizam- putovanja luksuznim vlakovima- daleke destinacije, atmosfera
putovanja iz prošlosti; dugo trajanje putovanja navelo je organizatora na kombiniranje
prijevoza željeznicom sa uslugama noćenja, posjetima tur. znamenitosti, a usluga
hrane se redovito nudi tijekom prijevoza; najpoznatiji luksuzni vlakovi su Venice
Simplon –Orient-Express, The Eastern and Orintal Express, The British Pullman i The
 Northern Belle- kapacitet do 250 put. mjesta, putnici ugl. iz VB, SAD-a i Japana; Royal
Scotsman- 36 mjesta, dvokrevetne kabine, razgledavanje , izlet, kvalitetna hrana, piće
i zabava, tijekom noći je mirovanje, moguć najam cijelog vlaka, tipičan škotski tur.
proizvod; Trans Siberian-Express- 9000 km, 15 ili 21 dan, all inclusive; Rocky
Mountainer- 41 vagon, 120 putnika, Morski vlak- između Civitavecchie i Rima
- Panoramski prijevozi željeznicom na ograničenom području tur. destinacije:razlike
od javne željeznice su: zatvoren sustava tračnica manje duljine, vlakovi nestandardnih
dimenzija, manja brzina, kapacitet i vanjski izgled prilagođeni turizmu
- Skijaški vlakovi: karakter linijskog prijevoza i povezuju podnožje skijališta sa skijaškim
terenima, imaju veliki kapacitet, ne zagađuju prirodu i minimalno degradiraju prostor,
- Izleti: obilazak :prirodnih ljepota, kulturno pov. baštine i razl. manifestacija;
velikobrzinski vlakovi-jednodnevna putovanja
- Ostali oblici željezničkog prometa u turizmu: brdske željeznice-atraktivne,
obnovljene ali spore

- PROMET ŽIČARAMA, USPINJAČAMA I PRIJENOSNICIMA- ŽIČARSKI PROMET:

specijalizirana djelatnost koja pomoću žičarske infrastrukture i žičarske suprastrukture
proizvodi transportnu uslugu tj prenosi, premješta vuče i transportira predmet
putovanja s jednog na drugo mjesto, vertikalni promet- fizičko povezivanje dviju
točaka različite n.v. u gorskom području
- Skijaške i planinarske žičare- prijevozna sredstva za kraće udaljenosti, strme reljefne
konfiguracije( na kojima se ne mogu koristiti druga prijevozna sredstva) te za velike
prometne tokove, žičara se sastoji od: nosivih stupova, strojarnice s vitlima u početnoj
i završnoj postaji, kablova prevučenih od početne do završne postaje posredstvom
uređaja za miran hod na nosivim stupovima i sredstava za prihvat putnika, vrste žičara
su: vučnice, žičare sa sjedištima( od 2-6 ljudi, stakleni poklopci),žičare s
kabinama( veće udaljenosti, panoramski pogled, kabine fiksirane za kabel ili kabel u
početnoj i završnoj postaji odvajaju od kabela) te zračni tramvaj.
- Gradske žičare i uspinjače- uspinjače su prijevozna sredstva za svladavanje kratkih i
strmih relacija, kabina se kreće po uređenoj podlozi, kolosjeku ili ležištima uz pomoć
čelične užadi u podlozi; za strmine do 60% koriste se podloge kabine koje prate nagib
tla, a pod uvijek stoji vodoravno i ugodan je za boravak
- Prijenosnici-panoramske željeznice u tur. destinacijama mogu biti sastavljene od
jedne ili nekoliko kabina povezanih u kompoziciju ( nagib do 20%, brzina veća),
panoramska ćeljeznica se sastoji od nekoliko vlakova fiksiranih za pogonski kabel, vlak
se može odvojiti od kabela i ostvariti nezavisnost