1.

U budućnosti se očekuje sve manji značaj i uloga javnog gradskog prometa zbog dostupnosti
automobila svim kategorijama stanovništva. NE

2. Omnibus s konjskom vučom u JGP pojavljuje se krajem 19. st. NE

3. Početkom i sredinom 20st. Okosnica riječkog GP su tramvajske linije koje kasnije zamjenjuju
trolejbusne. DA

4. Autobus ja danas najzastupljeniji vid prijevoza u većini gradova u nas i svijetu. DA

5. Prepreka široj primjeni trolejbusa u JGP-a je nemogućnost zajedničkog korištenja iste prometne
površine s tramvajima što predstavlja problem u gradskim centrima. DA?

6. Prosječni prijevozni kapacitet metroa kreće se u granicama od 120 do 250 putničkih mjesta. DA

7. Maglev tehnologija poznata je već dugi niz godina ali do sada nije uporabljena u komercijalne
svrhe. NE

8. Standardni autobus u prijevozu gradskih i prigradskih putnika nudi kapacitet putničkih mjesta od:
70 – 82 čovjeka

9. Uspinjače savladavaju nagibe do max: 100%

10. Problem gradskog prijevoza je skup međusobno povezanih problema koji se mogu razvrstati u tri
glavne kategorije:

- zagušenost

- pokretljivost

- vanjski (eksterni) utjecaji

11. U gradskim područjima dostupno je pet glavnih načina prometa:

- pješačenje

- bicikl

- motocikl

- privatni automobil

- neki oblik jgp

12. Posljedice prometne zagušenosti očituju se u sljedećim nepovoljnim utjecajima:

- gubitak slobodnog vremena

- gubitak radnih sati i materijalni gubici povezani sa time

- povećana mogućnost nastanka prometnih nesreća i stradanja

- negativan utjecaj na okoliš

13. Ako se želi povećati korištenje vozila javnog prijevoza, on mora imati operativne značajke koje mu
daju prednost u odnosu na automobil. Jedna od njih je i praktičnost koja podrazumijeva:
- pružanje usluge mora se protezati do odredišta do kojega putnik želi putovati, po mogućnosti bez
presjedanja - smatra se da je prijevoz putnika dobro organiziran ako se do bilo kojeg dijela grada iz
bilo kojeg dijela grada dođe (po svjetskim kriterijima) s jednim presjedanjem

- učestalost pružanja usluge mora biti organizirana tako da vrijeme čekanja bude prihvatljivo kratko, tj.
u intervalu 5-7 minuta radnim danima, a u ostale dane 15 minuta

- usluga mora biti pouzdana, tj. vrijeme dolaska i trajanje vožnje moraju biti dosljedno poštovana.
Pješačenje do najbližeg stajališta ne prelazi pet minuta u središtu grada, a izvan središta do 10 minuta

-vozilo javnog prijevoza mora biti udobno, s odgovarajućim sjedalima za one kojima je potrebno, s
prihvatljivom gustoćom putnika koji stoje u vrijeme "špice"

- vozilo mora zadovoljavati higijenske standarde

- pristup vozilima javnog prijevoza mora biti lagani siguran za sve putnike, osobito starije, djecu i
invalide

- stajališta moraju biti dobro projektirana s objektima za čekanje koji štite putnike od vremenskih
nepogoda, na udaljenostima koje su dostupne pješacima - stajališta na liniji moraju biti, gdje god je to
moguće, postavljena iza semaforiziranih raskrižja, a na početno završnim terminalima gdje je moguće
parkiranje za sustav "park&ride"

- svako presjedanje treba se odvijati na istoj razini na maloj udaljenosti, po mogućnosti bez korištenja
stepenica ili prelazaka prometnice

- pristupni pješački putovi prema stajalištima trebaju biti privlačni, dobro osvijetljeni i dobro
održavani.

14. Temeljne značajke na autobusima temeljenih sustava JGP-a su:

- danas prisutne pre razgranate mreže postignute stihijskim uvođenjem linija

- potreba smanjivanja velikog broja radijalnih linija i organiziranje tangencijalnih, dijametralnih i

kružnih linija

- zagađenje

- ograničen kapacitet – idealan za manje ili srednje opterećene trase

- kratki vijek trajanja (8-12 godina, iznimno 15-20 godina)

Očekuju se daljnja poboljšanja u smislu:

- tehnoloških unapređenja u vozilu u pogledu udobnosti

- novi tipovi motora (sa manje zagađenja)

- primjena automatike u kontroli kretanja.

15. Nedostatci odnosno specifični izazovi korištenja žičara u urbanom kontekstu su:

- nalaženje “ravne linije” bez prepreka može biti teško u pretrpanim gradskim prostorima

- vizualni utjecaj visokih tornjeva može predstavljati poteškoće u planiranju

16. Značajnije karakteristike prigradske željeznice su:

- ovaj podsustav u sustavu željeznice karakterizira “teška” oprema, velike brzine, sporo ubrzavanje i
usporavanje

- linije su obično dugačke po 40 kilometara prometuju do terminala u središnjem poslovnom dijelu

grada (CBD)

- većina stajališta postavljena je na većim udaljenostima (cca.1500 metara)

- karakteristično je da na linijama prigradske željeznice dolazi do velike neravnomjernosti protoka

putnika što se naročito događa u vrijeme "špica"

17. Poredajte podsustave JGP-a po kapacitetu (putnika/sat) od najvećeg do najmanjeg.

a) regionalna željeznica

b) klasični metro

c) light rail

d) klasični tramvaj

e) autobus

f) gradska autocesta
ISHOD 1
- prijevoz ima sveobuhvatan utjecaj na razvoj modernog društva - ima društvene i kulturne utjecaje,
on oblikuje način života, a problemi koji se odnose na prijevoz imaju istaknuto mjesto u političkim
programima

- u prošlosti su glavnu ulogu pri lokaciji gradova imali prometni pravci, danas prijevozni sustavi utječu
na to gdje i kako će se razvijati gradska područja

PROMET I GRAD

- prijevoz ima dominantnu ulogu u obliku gradova

- kroz povijest - glavni načini prijevoza relevantni za urbana područja podrazumijevaju: hodanje,
konjski tramvaj, električni tramvaji, brzi prijevoz, automobil

- „dohvat“ (kombinacija brzine i vremena putovanja) svakog načina je važan za oblik grada:

- određivanjem krajnje veličine grada

- njegove gustoće i „visine“

- prvo razdoblje – pješačko doba

- druga era - razvoj omnibusa i tramvaja - omogućeno je oslobađanje grada od prenapučenosti zbog
šireg radijusa, uz odgovarajuće smanjenje gustoće stanovništva

- olakšanje u ovoj fazi koncentracije donosi električni tramvaj koga nasljeđuje širok raspon brzih
masovnih prijevoznih sustava i na kraju automobili

- promjene u prometnim tehnologijama također su uzrokovale mijenjanje lokacija ključnih

komponenti grada

- porastom individualnog prometa počinje zanemarivanje JGP - s vremenom se javlja nemogućnost

praćenja razvoja motorizacije odgovarajućom izgradnjom prometne infrastrukture

BUDUĆNOST

- u budućnosti uloga i značaj prometa u razvoju i funkcioniranju grada biti će još naglašenija, jer su
prisutna dva trenda - urbanizacija i decentralizacija grada

GLOBALNA URBANIZACIJA

- urbanizacija je uvjetovana tranzicijom s ruralnog u urbano društvo - njezin produkt je trend

povećanja udjela populacije koja živi u urbanim sredinama

ODNOS JAVNOG GRADSKOG PRIJEVOZA I GRADA

- osnovni principi:

- gradovi imaju naslijeđeni sustav ulica i minimalne mogućnosti dogradnje ili nemoguće i skupe
rekonstrukcije
- ambijentalnost
- pristupačnost
- kretanje pješaka - sukob automobila i pješaka

- konflikt individualnog i javnog prometa i odvajanje:

- modalni udio je važna komponenta u razvoju održivog prometa unutar grada

- posljednjih su godina mnogi gradovi postavili ciljeve povećanja udjela održivih načina prijevoza npr.
30% nemotoriziranog (biciklizam i hodanje) i 30% javnog prijevoza

PROBLEM GRADSKOG PRIJEVOZA

- problem gradskog prijevoza je skup međusobno povezanih problema koji se mogu razvrstati u tri
glavne kategorije:

- zagušenost
- pokretljivost
- vanjski (eksterni) utjecaji

- do zagušenja dolazi kada prijevozna potražnja premašuje opskrbu prijevozom u određenom dijelu
prometnog sustava - u takvim okolnostima svako vozilo ometa pokretljivost drugih

- najočitiji primjer je zagušenje vozilima JGP u vrijeme “špica” kao u velikim gradovima tako i malim

- posljedice prometne zagušenosti:

- gubitak slobodnog vremena

- gubitak radnih sati i materijalni gubici povezani sa time
- negativan utjecaj na okoliš
- povećana mogućnost nastanka prometnih nesreća i stradanja
- psihički stres kod ljudi

- prometna zagušenost ima nekoliko uzroka:

- hiperurbanizacija – prevelika koncentracija ljudi i ekonomskih aktivnosti u gradskim

područjima
- specijalizacija aktivnosti unutar gradova
- usklađivanje ponude i potražnje - ponuda za prijevoznim sredstvima je uglavnom stalna no
potražnja varira tijekom dana
- ponuda često potiče potražnju – izgradnjom novih prometnica potiču se nova putovanja, pa s
vremenom i na njima dolazi do prometne zagušenosti – latentna potražnja

- latentna potražnja

- promet koji se vidi na zagušenim cestama ne predstavlja punu potražnju jer zagušenja sama
uzrokuju otkazivanje mnogih potencijalnih putovanja, njihovo usmjeravanje na javni prijevoz
ili manje zagušene rute ili odgađanje
- stoga svako smanjenje zagušenja uslijed proširenja kapaciteta potiče druge na vožnju tijekom
vršnih sati ili na rutama koje oni obično ne bi koristili
- mjere za ublažavanje zagušenja barem su djelomično poništene samom latentnom
potražnjom

- kvalitetno rješenje problema zagušenosti - javni prijevoz

OSIGURANJE POKRETLJIVOSTI (MOBILNOSTI)

“Kako ponuditi prijevozne usluge hendikepiranim osobama?“

- prijevoz posebnim vozilima (kombijima)

- osposobiti sva vozila javnog prijevoza za pristup osobama s tjelesnom invalidnošću

VANJSKI UTJECAJI

- očituju se u:

1) prometnim nesrećama - javni prijevoz je daleko sigurniji u odnosu na individualni

2) potrošnja energije - javni prijevoz racionalniji

3) ekološki utjecaj - vozila javnog prijevoza manji su zagađivači po putniku nego osobni automobili

4) zauzimanje zemljišta - više od 30 % gradskih površina za prijevoz

5) estetika - promet i prometna infrastruktura ne pridonose povećanju gradske estetike

6) razaranje gradskih površina prometni koridoru presijecaju naselja - željeznica u Zagrebu - cesta u
naselju Srdoči dijeli učenike od škole

7) prenamjena gradskih površina - naselja sa manjom gustoćom i više poslovnih centara zahtijevaju
veću površinu čime povećavaju troškove putovanja i potrošnju energije - pješačenje smanjuju na
minimum - nepravilno širenje gradova otežava javni gradski prijevoz

SIGURNOST

- sigurnost u kontekstu javnog gradskog prometa može biti i šire razmatrana izvan područja sigurnosti
odvijanja prometa - jedna od važnih komponenti sigurnosti u mnogim gradovima svijeta je i sigurnost
korisnika na postajama i u vozilima u svezi kriminala

POTROŠNJA ENERGIJE

- potrošnja energije potrebne za prijevoz jednog putnika je puno manja ako se koristi JGP nego što je
to slučaj s individualnim prometom

- mnogi sustavi koriste električnu energiju kao osnovno pogonsko sredstvo (tramvaji, metro, LRT,
trolejbusi)

EKOLOŠKI UTJECAJ

- ekološke negativnosti identificirane su kao: buka, vibracije, atmosferska zagađenja, efekt staklenika,
narušavanje biološke ravnoteže i kakvoće života

ZAUZIMANJE PROSTORA

- ograničava se broj individualnih motornih vozila (putničkih automobila - PA) ili upotrebe PA (postoje
i drugi razlozi):

- zabrana prometa PA na određenom prostoru ili u određenom vremenu

- porezna ograničenja
- brojem parkirnih mjesta
- cijenama

TEHNOLOGIJA GRADSKIH PUTOVANJA

- ukupnu urbanu mobilnost možemo podijeliti u tri kategorije:

a) javni gradski prijevoz – u funkciji je omogućavanja mobilnosti svim socijalnim kategorijama

stanovnika, njegova efikasnost je temeljena na prijevozu velikog broja ljudi i prihvatljive ekonomske
racionalnosti - uključuje podsustave kao što su: taksi, paratranzit, tramvaji, autobusi, trolejbusi, LRT,
metro, ferry boats i slično

b) individualni prijevoz – uključuje bilo koji način kretanja ako je ono produkt osobnog izbora načina
korištenja kretanja; u svjetskim urbanim prostorima individualni prijevoz - korištenje osobnog vozila
za kretanje sve više predstavlja problem u ukupnoj urbanoj mobilnosti i održivog života u gradovima

c) teretni promet – produkt je potreba stanovnika urbane forme za egzistencijalnim potrebama

MOBILNOST U GRADOVIMA

- naglo se povećava iz više razloga:

a) iznos bruto društvenog proizvoda (BDP) veći je u urbanim sredinama

b) stupanj motorizacije je također veći u urbanim sredinama

c) broj putovanja – u urbanim prostorima sve je veći broj kraćih u odnosu na duža putovanja

d) modalna raspodjela putovanja – raste broj putovanja osobnim vozilom

- na razinu mobilnosti još utječe:

f) relativni trošak posjedovanja vozila i njegova upotreba

g) sociološki faktor (manja domaćinstva – veća mobilnost)

h) ekonomsko-sociološki faktor - veći fond slobodnog vremena za posljedicu ima veću mobilnost

TEHNOLOGIJA PUTOVANJA

- pod tehnologijom prometa podrazumijeva se oblik organizacije i proizvodnje prometnih usluga što
se obavljaju specifičnim prijevoznim sredstvima i infrastrukturom

- tehnologija gradskog prijevoza putnika dio je tehnologije gradskog prometa i obuhvaća specifičnosti
vezane za način i oblik prijevoza putnika u gradovima

- u gradskim područjima dostupno je pet glavnih načina prometa:

- pješačenje
- bicikl
- motocikl
- privatni automobil
- neki oblik JGP

JGP

- pod javnim prijevozom u širem smislu podrazumijevamo sve sustave u kojima putnici ne putuju u
svojim vlastitim vozilima

- u užem smislu - javni prijevoz je javni servis koji osigurava prijevoz na utvrđenim trasama bez
potrebe prethodne najave ili rezervacije

- funkcija JGP:

- zadovoljenje potreba svakodnevnih migracija

- garantira prijevoze na određenim relacijama, u određenim rokovima, uz opće prihvatljivu
tarifu prijevoza, te uz zadovoljenje određenih dodatnih uvjeta
 - opće društveno dogovoreno prihvatljivo vrijeme putovanja
- tolerancija najviše jednog presjedanja

- osnovna obilježja JGP:

- dostupan svima pod jednakim uvjetima

- javno obznanjen vozni red
- javna cijena

„Zašto se ulaže u javni gradski prijevoz?“

- manji troškovi za zajednicu

- zauzima manje gradskog prostora

- manja potrošnja energije po prevezenom putniku

- veća sigurnost prijevoza

- povećava dostupnost mjesta rada, trgovine, zabave dostupan za sve

- pješak

+ potpuna dostupnost do svih ciljeva bez troškova za energente bez zagađenja okoliša

- sporost

- biciklist

+ potpuna dostupnost do svih ciljeva bez troškova za energente bez zagađenja okoliša

- uvjetna sporost nesigurnost u gradskog uvjetima neprikladan na strmim reljefima

- automobil

+ potpuna dostupnost do svih ciljeva visok komfor vožnje raspoloživost u svako doba brz način
kretanja (uvjetno)

- veliki potrošač energije zagađivač okoliša brzina kretanja podložna kolebanjima tijekom dana

- autobus

+ opslužuje zone nije veliki potrošač energije savladava nagibe jeftin prijevoz s malo ulaganja u sustav,
80 % putnika u svim sustavima javnog prijevoza na svijetu otpada na putnike koji se voze autobusima

- mali kapacitet koristi fosilna goriva - zagađuje okoliš koristi javne prometnice - osjetljiv na zastoje i
gužve

- povećanje kapaciteta moguće je:

- osuvremenjivanjem voznog parka (ograničeno)

- prometnom regulacijom - žute trake autonomni prometni koridori (značajno)

- tramvaj

+ opslužuje zone i okosnice mali potrošač energije neznatno zagađuje okoliš

- mali kapacitet kada koristi javne prometnice - osjetljiv je na zastoje i gužve - nepodesan za veće
nagibe terena
- podzemna željeznica

+ opslužuje okosnice, autonoman, brz, pouzdan i točan, veliki kapacitet prijevoza putnika, povoljna
potrošnja energije, ne zagađuje okoliš

- visoki troškovi izgradnje, nije dostupan do svih ciljeva, podesan samo za velike gradove

- metro (ili metropolitanska) željeznica je željeznički sustav u širem gradskom području s velikim
kapacitetom prijevoza i učestalim polascima

- prometuje na trasama koje su potpuno odvojene od ostalih prometnih sustava sa križanjima u

različitim nivoima

- prigradska željeznica

+ troškovi izgradnje niži

+/– koriste se infrastrukturne mreže i pojasevi postojeće željeznice (Rijeka)

- hibridna vozila – koriste se različitim sustavima vođenja i različitim energetskim izvorima

POVIJEST

19. st.

- omnibus s konjskom vučom

- tramvaj sa konjskom vučom

- tramvaj vučen užetom

- električni tramvaj – 1879. godine

- najstariji tramvaj u Hrvatskoj počeo je prometovati 1884.

- tramvajski promet u Rijeci uveden je 1899. godine

- autobusi s benzinskim motorom - 1899.g

ZNAČAJKE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA

- značenje javnoga gradskog prijevoza putnika može se razmotriti kroz tri razine generiranja
(privlačenja) odredišta putovanja:

1) razina visoke gustoće

2) razina srednje gustoće

3) razina niske gustoće

ZAHTJEVI JAVNOG GRADSKOG PUTNIČKOG PRIJEVOZ

- zahtjevi prometnog sustava ili urbanistički zahtjevi:

- mreža koja omogućuje više direktne vožnje – dostupnost

- minimalizacija negativnih utjecaja na okolinu
- nezavisnost kretanja o ostalim vidovima prijevoza – veća brzina i efikasnost prijevoza
- minimalno narušavanje estetskog izgleda urbane sredine

- zahtjevi kvalitete prometne usluge:

 - brzina
- efikasnost
- sigurnost
- pouzdanost (točnost i ravnomjernost)
- ekonomičnost
- utjecaj na okolinu
- udobnost

ŽELJENE ZNAČAJKE SUSTAVA JAVNOG PRIJEVOZA

- željene značajke su:

- praktičnost
- imidž
- informativnost
- sigurnost

- praktičnost:

- pružanje usluge mora se protezati do odredišta do kojega putnik želi putovati, po mogućnosti bez
presjedanja (smatra se da je prijevoz putnika dobro organiziran ako se do bilo kojeg dijela grada iz bilo
kojeg dijela grada dođe s jednim presjedanjem)

- učestalost pružanja usluge mora biti organizirana tako da vrijeme čekanja bude prihvatljivo kratko, (u
intervalu 5-7 minuta radnim danima, a u ostale dane 15 minuta)

- usluga mora biti pouzdana, tj. vrijeme dolaska predviđeno voznim redom i trajanje vožnje moraju
biti dosljedno poštovana; vrijeme putovanja "od vrata do vrata" mora biti usporedivo, tj. konkurentno
s putovanjem automobilom, to znači da pješačenje do najbližeg stajališta ne prelazi pet minuta u
središtu grada, a izvan središta do 10 minuta

- vozilo javnog prijevoza mora biti udobno, s odgovarajućim sjedalima za one kojima je potrebno, s
prihvatljivom gustoćom putnika koji stoje u vrijeme "špice"

- pristup vozilima javnog prijevoza mora biti lagani siguran za sve putnike, osobito starije, djecu i
invalide

- stajališta moraju biti dobro projektirana s objektima za čekanje koji štite putnike od vremenskih
nepogoda (na udaljenostima koje su dostupne pješacima i potencijalnim korisnicima, stajališta na liniji
moraju biti, gdje god je to moguće, postavljena iza semaforiziranih raskrižja, a na početno završnim
terminalima gdje je moguće parkiranje za sustav "park&ride")

- svako presjedanje treba se odvijati na istoj razini na maloj udaljenosti, po mogućnosti bez korištenja
stepenica ili prelazaka prometnice

- pristupni pješački putovi prema stajalištima trebaju biti privlačni, dobro osvijetljeni i dobro održavani

- poboljšanje imidža:

- udobna grijana sjedala, mogućnost anatomske prilagodbe te smanjena razina buke u vozilu

- kvaliteta vožnje postizana ujednačenom vožnjom pri ubrzanju ili usporavanju vozila

- vozila koja daju dojam moderne i dobre prijevozne usluge

- stajališta trebaju predstavljati "namještaj grada", a to znači da su čista, bez oštećenja i grafita i po
mogućnosti da su unificirana s prepoznatljivim simbolima grada

- informacije:

- učestalost usluge, vrijeme dolaska i vrijeme polaska, kao i cijena vožnje za određene pravce moraju
biti lako dostupni, jasno predočeni i ažurirani

- informacija u "real timeu" (stvarnom vremenu) mora biti dostupna putnicima na stajalištima kao i u
prijevoznom sredstvu

- putnici bi trebali dobivati tekuće informacije o stvarnim vremenima odlazaka, dolazaka popunjenosti
prvog i sljedećeg vozila

ISHOD 2

VIDOVI JGP-A

- autobus - javno cestovno putničko sredstvo sa gumenom oblogom na naplatcima kotača, a koje se
snagom vlastitog, u principu dizel, motora kreće po cestovnoj i/ili uličnoj mreži uz mogućnost
prilagođavanja trenutno vladajućim eksploatacijskim uvjetima djelovanja unutar mješovitog prometa

- danas najzastupljeniji vid prijevoza u većini gradova u nas i u svijetu – posljedica visoke elastičnosti
koji on posjeduje

- temeljne značajke:

- danas prisutne prerazgranate mreže postignute stihijskim uvođenjem linija

- potreba smanjivanja velikog broja radijalnih linija i organiziranje tangencijalnih,
dijametralnih i kružnih linija
- zagađenje
- ograničen kapacitet – idealan za manje ili srednje opterećene trase
- kratki vijek trajanja

- očekuju se daljnja poboljšanja u smislu:

- tehnoloških unapređenja u vozilu u pogledu udobnosti

- novi tipovi motora
- primjena automatike u kontroli kretanja

- vrste autobusa:

- minibus
- standardni (klasični) autobus
- zglobni (harmonika) autobus (s jednim i/ili dva zgloba)
- autobus na kat (katni autobus)
- ostale vrste autobusa za posebne namjene

- minibus - s obzirom na svoj gabarit i broj putničkih mjesta, najmanje cestovno javno prijevozno
sredstvo čija unutarnja visina dozvoljava stajanje putnika za vrijeme vožnje
- najčešće se koristi ili na kratkim linijama u centralnom gradskom prostoru relativno velike gustoće
gdje je frekvencija putnika učestala, a intenzitet putničkih tokova slabiji, ili na prigradskom području
male gustoće naseljenosti kao fleksibilna nadopuna prigradskoj željeznici odnosno osnovnoj mreži

- standardni autobus - vrsta cestovnog vozila koje se za prijevoz gradskih i prigradskih putnika u svijetu
najčešće koristi zbog svojih zadovoljavajučih optimalnih tehničko - eksploatacijskih i ekonomsko -
organizacijskih karakteristika

- zglobni autobus - najdulje cestovno javno putničko prijevozno sredstvo kojeg čini vučno vozilo i
poluprikolica međusobno povezani nosećim fleksibilnim mehaničkim zglobom i harmonika oplatom
čineći tako funkcionalnu cjelinu kontinuirane unutrašnjosti vozila koje ima mogućnost otklona ±40° u
horizontalnoj i ±10° u vertikalnoj ravnini

- nedostatak ovakovog rješenja jest relativno neudobna vožnja u zadnjem dijelu zglobnog autobusa na
koga se prenose sva gibanja i oscilacije prednjeg dijela a naročito prilikom naglih promjena smjera
kretanja autobusa te vožnje po lošim cestama i/ili ulicama

- autobus na kat - najviše cestovno prijevozno sredstvo koga čine dva, u horizontalnom smislu
podijeljena i po visini različita, putnička prostora međusobno povezana jednim ili dvoma
komunikacijskim stepeništima u jedinstvenu cjelinu

- zbog njihanja vozila i niskog plafona gornjeg putničkog dijela isti raspolaže samo putničkim mjestima
za sjedenje, dok prizemna etaža raspolaže i sa 5 do 25 putničkih mjesta za stajanje

- u skupinu ostalih vrsta autobusa ubrajaju se tzv. turistički autobusi

- trolejbus - cestovno električno vozilo, u stalnoj električnoj sprezi sa dvožičnim kontaktnim vodovima
preko trolnih oduzimača struje i sa ograničenom slobodom bočnog kretanja od osi kontaktne mreže

- napaja se iz nadzemnih vodova slično kao električni tramvaj, ali razlika je u tome što se kod tramvaja
strujni krug zatvara preko tračnica dok trolejbus koristi dvije žice

- trolejbus ima značajnu prednost u odnosu na tramvaje - nisu vezani za tračnice, fleksibilne trole im
omogućuju promjenu trake radi zaobilaženja prepreka

a) trolejbusi su zelena tehnologija:

- manja potrošnja energije od autobusa

- nema emisije na razini ulice

- može se koristit električna energija iz obnovljivih izvora b) veća vjerojatnost da se “vozači” prebace
na jgp zbog:

- udobnosti - nema vibracija, niska razina buke i “glatka” vožnja

- visoki kapacitet smještaja putnika koji smanjuje prenatrpanost
- osjećaj postojanosti službe zbog žica

c) trolejbusi su dokazana tehnologija:

- koriste se u više od 340 gradova u svijetu

- novi sustavi se otvaraju i stari se obnavljaju

d) trolejbus infrastruktura je jeftinija od tramvajske:

- nema potrebe za izgradnjom posebnog puta

 - trolejbusi su jeftiniji za izgradnju od tramvaja, a kao i tramvaji, imaju tendenciju da traje duže
od autobusa

- usporedba tramvaj – trolejbus

- trolejbusi imaju tendenciju nižeg kapaciteta od tramvaja, iako postoje zglobni trolejbusi s
kapacitetom od 200 putnika

- trolejbusi i tramvaji mogu koegzistirati na istim putevima iako to zahtijeva tri nadzemne žice (dvije za
trolejbus i jedna za tramvaje)

- moderni trolejbusi mogu biti 100% niskopodni i postići istu preciznost zaustavljanja kao tramvaji
pomoću “rubnog vođenje”

- brzi autobusni prijevoz (brt - bus rapid transit)

- za BRT ne postoji standardno rješenje te se može fleksibilno prilagođavati specifičnim okolnostima

svakog pojedinog grada

- temelji se na autobusu ali je dizajniran da ima veći kapacitet i pouzdanosti te druge značajke
kvalitete od konvencionalnog autobusnog sustava:

- posebne fizički odvojene trake i prednost prolaska na križanjima

- kratki intervali slijeđenja
- ukrcaj na razini perona
- naplata karata unaprijed i dr.

- BRT ima za cilj kombinirati kapacitet i brzinu sustava lake željeznice (LRT) ili metroa s fleksibilnošću,
nižom cijenom i jednostavnošću autobusnog sustava

TRAČNIČKI SUSTAVI

- većina općih obilježja na temelju kojih se tračnička putnička prijevozna sredstva razlikuju od
cestovnih rezultat su četiri osnovne specifičnosti:

1. kruta (ograničena) fiksna kontinuirana trasa

2. prisilno vođenje prijevoznog sredstva pomoću čeličnih tračnica i čeličnih kotača s bandažom
konusnih izvedbi kako bi im dodirne površine, a time i trenje bili što manje
3. prevladavajuća elektro - vuča, odnosno elektrifikacija trase
4. posebna, fizički (rubnjacima, ogradom, živicom, denivelacijom) djelomično ili potpuno
izdvojena trasa u prostoru djelovanja mješovitog prometa

TRAMVAJ

- s obzirom na svoja tehničko - eksploatacijska obilježja današnji je tramvaj tračno prijevozno sredstvo
namijenjeno za masovni prijevoz gradskih putnika bilo samo motornim vučnim vozilom bilo
tramvajskom kompozicijom sastavljenom od pridodanih (jedne ili dvije) prikolica čije se kretanje po, u
kolovoz ugrađenom kolosijeku ostvaruje pomoću elektromotora napajanih iz jednožičanog
nadzemnog strujnog voda i oduzimača struje

- značajke:

- manja buka od autobusa i nema zagađenja

- prijevozna sposobnost velika
- elastičnost kapaciteta
 - veliki konflikt sa individualnim prometom na mješovitom prometnom traku

- podjela:

1. s obzirom na samostalnost pogona:

- motorni samohodni tramvaj

- vučena tramvajska prikolica (bez vlastitog pogona)

2. s obzirom na broj osovina pojedinačnog vozila:

- dvoosovinski tramvaj
- četveroosovinski tramvaj
- šestosovinski tramvaj
- osmoosovinski tramvaj

3. s obzirom na konstrukciju karoserije:

- standardni klasični tramvaj

- jedno, dvozglobni ili višezglobni tramvaj
- tramvaj na kat (katni tramvaj)

4. s obzirom na sastav kompozicije:

- samostalni («solo») tramvaj

- udvojeni tramvaj (par sastavljen od motornog vozila i prikolice)
- trodjelni tramvaj (trojka sastavljena od motornog vozila i dvije prikolice)
- d)multiplicirani tramvaj (kompozicija od dva ili tri motorna vozila)

PRIGRADSKA ŽELJEZNICA

- ovaj podsustav u sustavu željeznice karakterizira “teška” oprema, velike brzine, sporo ubrzavanje i
usporavanje

- linije su obično dugačke po 40 kilometara prometuju do terminala u središnjem poslovnom dijelu

grada

- većina stajališta postavljena je na većim udaljenostima

- karakteristično je da na linijama prigradske željeznice dolazi do velike neravnomjernosti protoka

putnika što se naročito događa u vrijeme "špica"

- osnovna karakteristika koja diferencira pojedine vrste voznih parkova prigradske regionalne
željeznice jest kompaktnost kompozicije

METRO

- opći naziv za električnu podzemnu željeznicu koja služi javnom prijevozu putnika u velikim
gradovima - predstavlja optimalni oblik masovnog prijevoza putnika

- metro - podzemna željeznica - kompozicija željezničkih vozila posebno prilagođenih profilom,

oblikom i konstruktivnim komponentama visokofrekfentnom i brzom gradskom i prigradskom
prijevozu putnika koji se većinom obavija u podzemnim tunelima

- prijevoz se obavija na potpuno izdvojenim kolosiječnim trasama (putničkim linijama) koje se ne

ukrštaju u istoj razini niti se neposredno dodiruju s drugim vozilima ili prometnicama
- metro se smješta ispod zemlje, što ujedno rasterećuje površinski promet

Svaki grad ima individualni pristup rješavanju problema javnog gradsko-prigradskog prijevoza
putnika.

LAKA ŽELJEZNICA

- javni prijevoz lakom željeznicom trenutačno je najpopularniji oblik željezničkoga javnog prijevoza

- moderna verzija električnog tramvaja

- tračnice mogu biti položene u cestovnu konstrukciju, unutar brze ceste s prvenstvom prolaza, ili
ispod zemlje

- tipični laki brzi tramvaj (pred-metro) - šestosovinsko i/ili osamosovinsko zglobno vozilo, kao i
tramvajska kompozicija multipliciranih jedinica koju sačinjavaju najviše tri vozila koja pojedinačno
imaju od četiri do šest osovina ili od dvoja osamosovinskih vozila

- kapacitet - do 250 putničkih mjesta od kojih je 20- 40% za sjedenje

- kretanje na trasi u razini terena te na nadzemnoj i podzemnoj trasi. Udaljenost stajališta na trasi
ovog podsustava u pravilu je kraća nego li kod klasične željeznice što je poglavito bitno na gradskom
području

- prednosti:

1. sigurnija je jer dobiva električnu energiju iz nadzemnog voda, umjesto iz treće tračnice, nema
potrebe za posebnom zaštitom i promet se može odvijati u razini prometnice
2. nudi veću fleksibilnost lokacije stajališta - tamo gdje je teren skup (u središtu grada), putnici
mogu ulaziti i izlaziti na pješačkim stazama
3. izgradnja "traka s prvenstvom prolaska" može biti znatno jeftinija, u odnosu na metro sustave
4. pogodnija je u situaciji s nižom razinom potražnje - to je naročito pogodno za gradove srednje
veličine, gdje je jedino alternativno rješenje autobusna usluga
5. ako je trasirana na odvojenim prometnim pravcima, prosječne brzine su veće od onih koje
postižu autobusi
6. tehnologija prometovanja lakom željeznicom potvrđena je te postoji mali rizik mehaničkih
problema i mogućnost prekoračenja predviđenih troškova poslovanja

POSEBNI NAČINI PRIJEVOZA

- unutar zonski prijevoz

- centri gradova, prigradski centri, studentski gradovi, aerodromski kompleksi, sajamski prostori,
zabavni centri

- unutar prostora promjera 0,5-2 km

- za putovanja duga 400-800 m, 5-10 min pješačenja ili duža

- frekventna usluga, mala brzina

a) kontinuirana pomoćna sredstva za pješake

- pokretne trake
- trake sa ubrzanjem (3 do 12 km/h)
- pokretne kose trake · pokretne stepenice (eskalatori)
- pokretne trake prevoze putnike na vodoravnim ili kosim ravninama na kratke do srednje udaljenosti

- izrađuju se u dva osnovna oblika:

- kontinuirani niz ravnih metalnih ploča koje zajedno formiraju nogostup

- metalne ili gumene trake na valjcima

HIGH-SPEED TRAKE

- osnovna ideja - sporo kretanje trake na mjestu ukrcaja i iskrcaja (cca. 2 km/h) dok su u srednjem
dijelu brzine znatno više (do 15 km/h)

- problem – potrebno razumijevanja načina rada, gubitak ravnoteže...

b) grupni brzi prijevoz

- unutarzonski prijevoz na aerodromima, sveučilišnim centrima, zabavnim parkovima

• skybus - na aerodromu vozila sa 30 do 70 mjesta

• “auto vlakovi" - 3-5 prikolica na gumenim kotačima, koje vuče jedinica na dieselski i
elektro - pogon, brzina do 40 km/h

TRANSPORT IZMEĐU POJEDINIH TOČAKA U GRADU

- zupčaste željeznice

- nagib trase od 30 - 48%

- uspinjače - nagibi 10 do 100%, savladavanje visinskih razlika, dvije kabine, mimoilaznice ili 2
kolosjeka; kabine sa 20-40 mjesta (ima ih do 160 mjesta), brzina 30 km/h

- žičare - uspinjanje na brdo, prijelaz preko rijeke, zaljeva i sl., brzina 7-25 km/h, kabine 4-125 putnika

- trajekti

- helikopteri (brzine 110-150 km/h, direktan prijevoz)

- hidrogliseri - brzine 70-100 km/h

USPINJAČE

- temelje se na kretanju dviju kabina u suprotnim smjerovima

- negdje su to kraće kompozicije sastavljena od 2-4 vagona

- oslonjene su na tračnice, a pokreće ih vučno uže koje se smješta između dvije tračnice i oslonjeno je
na niz kotačića

- svaka se uspinjača gradi unikatno

- uspinjače kraćih trasa se izvode sa dva odvojena kolosjeka; svaka kabina se kreće po svom kolosjeku
dok se kod dužih trasa izvode s jednim kolosjekom i mimoilaznicom (u pravilu) u sredini trase

- na većim dužinama se mogu locirati i međupostaje koje se sinhrono postavljaju za oba smjera vožnje

- dužine trasa uspinjača se kreću u granicama između cca. 60 m do 1.900 m

ZUPČASTA ŽELJEZNICA
- podrazumijeva poseban način prijenosa vučne sile koji se ostvaruje preko zupčanika i nazubljene
“treće” tračnice (letve) koja je obično smještena u sredini kolosijeka

- tehnički su ograničene u pogledu nagiba

- zupčaste željeznice savladavaju veće nagibe (oko 25%) a uspinjače i znatno više (ali postoje
ograničenje u pogledu dužine i zakrivljenosti linije)

ŽIČARE

- ovdje tretiramo samo one sa kabinama, a ne sa sjedalicama ili vučnice za skijaše (premda su ovi
zadnji tipovi najbrojniji), kao ni žičare za prijevoz tereta

- dužine trase su znatno duže od uspinjača - od cca 500m do 3.600m, sa rasterima stupova od 50m do
200m

- većina ih je sa nizom kabina kapaciteta 8 do 15 putnika, one srednjih veličina su obično za 30 do 45,
a rijetke su sa velikim kabinama za 75 do 125 putnika.

- prednosti:

- nisu uhvaćene u prometne gužve

- zahtijevaju malo prostora (zemljišta)
- imaju relativno niske kapitalne troškove
- mogu prevoziti do 5000 putnika na sat u svakom smjeru
- energetski su učinkovite
- mogu se brzo izgraditi i uvesti u eksploataciju
- imaju niske operativne troškove
- kao sredstvo povezivanja područja odvojene rijekama, željeznicom ili glavnim
prometnicama znatno su jeftinije i brže se grade od mostova i tunela

- nedostatci:

- nalaženje “ravne linije” bez prepreka može biti teško u pretrpanim gradskim
prostorima
- vizualni utjecaj visokih tornjeva može predstavljati poteškoće u planiranju

MONORAIL SUSTAVI

- sustav baziran na jednoj tračnici kao nosećem i vodećem elementu

- sustavi su često (ali ne i isključivo) povišeni i uvijek odvojeni od ostalog prometa i pješaka

- raskoračni (jahaći) i ovješeni

- najčešći tip Monoraila je raskoračni

- kotači su u kontaktu s gredom na vrhu i na obje strane za vuču i stabilizaciju vozila

MAGLEV

- koristi magnetsku levitaciju odnosno vlak ne dodiruje podlogu, nego lebdi na vrlo malom razmaku
od vodilice pomoću magnetskih sila

- „Maglev“ tehnologija temelji se na dva principa: elektromagnetskom i elektrodinamičkom

- Maglev infrastruktura je značajno skuplja u izgradnji ali zahtijeva manje održavanja i ima niske
tekuće troškove

AUTOMATIZIRANO VOĐENI PRIJEVOZ (AGT- AUTOMATED GUIDEWAY TRANSIT )

- prijevozni sustav u kome bespilotna vozila prevoze putnike na fiksnim stazama

- kapacitet vozila varira od jednog do stotinjak putnika jer mogu raditi kao pojedinačna vozila ili kao
vlakovi

- vremenski razmak između vozila također varira i može biti nekoliko sekundi ili više

- podjela:

- zatvoreni (petlja) sustavi

- grupni brzi prijevoz
- osobni brzi prijevoz

- zatvoreni – kreću se naprijed natrag po fiksnim stazama s malo ili bez skretanja (skretnica),
horizontalni ekvivalent automatskog lifta

- grupni brzi prijevoz - za prijevoz grupa ljudi s istim polazištem i odredištem

- osobni brzi prijevoz - sustavi s malim vozilima za jednu osobu ili skupine do šest - najkraći put do
odredišta, bez međustaničnih zaustavljanja

PARATRANZIT

- karakteristike:

- polujavni i javni prijevoz; između individualnog i javnog prijevoza

- sličan je javnom prijevozu jer usluge na raspolaganju javnosti - sličan je i privatnom
prijevozu jer prometuje po potrebi, ne slijedi stalni pravac niti stalni vozni red.
- obavlja se obično cestovnim vozilima u uvjetima mješovitog prometa
- obavljaju ga privatni i javni prijevoznici

- dostupan je određenim grupama korisnika ili svim građanima;

- trase i red vožnje se u nekim slučajevima prilagođava željama korisnika

- mala vozila
- lako se uvodi bez velikih investicija
- posebno je podesan malim gradovima koji nemaju razvijen jgp ali i kao dodatni tip jgp
u velikim gradovima
- fleksibilniji od jgp

- način korištenja

- polujavni (pretplata, pripadnost grupi, klubu, organizaciji, školi) - odlazak i povratak sa

posla
- javni (redoviti) - dostupan svima

- vlasništvo vozila

- netransportna ili transportna organizacija ili pojedinac

- vrsta usluge
 - od vrata do vrata
- donekle prilagođena putanja korisnika
- stalne trase

- način korištenja usluge

- stalni vozni red

- prethodno ugovoreni prijevoz
- zaustavljanje vozila na ulici
- poziv telefonom

TAXI

- najstariji oblik javnog prijevoza

- individualna usluga

- dozvola za vozilo (ograničen broj), 2-3 vozača voze isto vozilo

- kontrola cijena (taximetar)

- veći volumen prometovanja od JGP

- male potrebe za parkirališnim prostorom

- korištenje rezervnih prometnih trakova

- tehnologije: taxi postaje, kružne vožnje (zaustavljanje s pješačke staze), telefonska narudžba

VRSTE PARATRANZITA

a) fiksna usluga

- u osnovi identično kao i konvencionalni JGP osim što su da su vozila manja i s kraćim intervalima
slijeđenja npr. Jitneys

b) usluga prema potražnji

- zajednička vožnja - ovo je najčešća vrsta paratranzita, a također uključuje carpools i vanpools

c) fleksibilna usluga - odstupanje od rute - usluga s mogućnošću skretanja s glavne rute na zahtjev
pojedinog putnika pod uvjetom održavanja prihvatljivog vremena putovanja

POLUJAVNI PARATRANZIT

- mikrobus

- vozilo sa 7-15 mjesta osigurava poduzeće

- dijeljenje troškova

- vozač dobrovoljac, u slobodno vrijeme koristi ga sam

- ugovoreni autobus - poduzeće osigurava autobus ili unajmljuje autoprijevoznika za prijevoz

zaposlenika, po određenoj trasi i prema fiksnom redu vožnje