UMJETNOST OD

PREDROMANIKE DO
GOTIKE
SADRŽAJ
• Predromanika
• Bizantska kultura
• Arapska kultura i umjetnost
• Romanika i gotika
PREDROMANIKA
• Predromanika – „barbarska umjetnost”
– Umjetnički stil koji se razvio na području oko Sredozemnog mora u ranome srednjem vijeku
– Stil prije romanike, kraj 8. st. – početak 11. st.
– Uključuje likovna ostvarenja Gota, Franaka, Langobarda, Slavena, Kelta i drugih pokrštenih naroda
ranog srednjeg vijeka (sjetimo se seobe naroda kad je hrpa barbarskih plemena došla na područje
nekadašnjeg Carstva. Krenuli su živjeti sjedilačkim životom, baviti se poljoprivredom, prihvatili
kršćanstvo – i, normalno, sve je to utjecalo i na umjetnost)
– Tipični ukrasi: pleteri (ukrasi u obliku pletenice, kasnije se uz njih pojavljuje i ljudski lik), rozete
(veliki okrugli prozori s ukrasima) i križevi
– U to vrijeme nastale brojne relikvije ili moći (= ostaci dijelova tijela svetaca koji su ukrašavani
zlatom i dragim kamenjem, npr. prst, ruka i dr.)
 PREDROMANIKA
• Predromaničke crkvice građene u 9. i 10. st.
– Građene od grubo tesanog kamena koji je prekrivan naslagama žbuke Krstionica kneza Višeslava
– Stotinjak malih crkava sačuvano na hrvatskom području
– Najčešći tlocrti: u obliku kruga, pravokutnika i križa, crkve često ukrašene kupolom
– Ni u jednoj nije sačuvana potpuna oprema, pleterima su ukrašavani oltar i drugi dijelovi unutrašnjosti,
na oltarnoj pregradi često natpis s imenom vladara koji dao izgraditi crkvu (nijedan natpis s
Tomislavovim imenom)

Crkva sv. Donata (prvo se zvala Crkva sv. Križa, Nin Crkva sv. Trojice pokraj Splita
crkva Svetog Trojstva), Zadar
BIZANTSKA KULTURA
• Bizantska kultura, književnost i umjetnost - razvile se od Grka i Rimljana
• Ipak, presudan utjecaj Crkve na razvoj bizantske kulture > umjesto motiva životnih radosti, u
umjetnosti su prisutni vjerski motivi
• Ikone i mozaici – crkvene slike, veličaju moć Boga i vlast cara kao
Božjeg predstavnika na zemlji
• Bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet, djelo „O upravljanju
carstvom” – sadrži podatke o doseljavanju Hrvata u
današnju domovinu
• Knjige: ukrašene velikim brojem slika, pisane rukom; vjerske, povijesne
+ s područja matematike, astronomije, filozofije, medicine i geografije
• Bazilike s kupolama
– Najvažnija: Aja Sofija, Carigrad
(u to vrijeme najveća kršćanska crkva na svijetu,
ime joj znači crkva Svete Mudrosti)
BIZANTSKA KULTURA
Odijevanje u Bizantu
• Bizantska odjeća koju nose na dvoru totalno sliči na antičku
rimsku odjeću
• Muškarci nosili 2 tunike, jednu preko druge (nekad duge, nekad
kratke), a ispod tunike lepršave hlače perzijskog podrijetla :D
• Imali su kratku kosu i obrijane brade do 8. st., onda zbog
utjecaja Istoka kreću nositi brade

• Žene također pod utjecajem antičke mode nosile dvije tunike

• Imale su frizure u grčkom stilu, dodatno ih ukrašavale vrpcama,
nekakvom kapicom ili dugim velom
• Usto su nosile bogati i skupocjeni nakit (nisu nosile brade ni
pod utjecajem Istoka)
ARAPSKA KULTURA I UMJETNOST
Arapima super išlo u znanosti, usto bili face i u umjetnosti:
književnost, likovna i glazbena umjetnost
Književnost
• Jedno od najpoznatijih arapskih književnih djela – zbirka „Tisuću i jedna noć”
• Najvažnija u arapskoj književnosti – djela vjerskog sadržaja

Likovna umjetnost
• Također povezana s religijom, islam zabranjuje slikanje ljudi i životinja > razvila se
umjetnost bogata ornamentima i ukrasima
• Najčešće geometrijski motivi, isprepleteni s tekstovima iz Kur’ana koji su ispisani
ukrasnim pismom
• Arabeska – tipični ukras, sastavljen od geometrijskih crta i biljnih motiva
• Graditeljski stil raskošan i izražajan, osobito se ističu vjerske zgrade – džamije
ARAPSKA KULTURA I UMJETNOST
• Džamija
– Minaret – toranj s kojeg se poziva na molitvu
– Kupola
– Mihrab – niša u zidu džamije usmjerena u smjeru Meke kojoj su muslimani okrenuti za
vrijeme molitva
– Bunar za ritualno pranje

Mihrab
ROMANIKA I GOTIKA
• Crkva u srednjem vijeku nema utjecaj samo na obrazovanje (što smo prije naučili), nego i na
graditeljstvo > gradnja velikih crkava – katedrale
• Katedrale
– Najveće i najljepše građevine u to vrijeme, troškove dugotrajne gradnje zajedno pokrivaju i
crkva i grad; novac za izgradnju prikuplja se od poreza plus dobrovoljnih priloga (za oprost
od grijeha) – dobre su za obrtnike graditelje (dobivaju posao) i za trgovinu (kad su vjerske
svečanosti i sl., okuplja se puno ljudi pa trgovci zadovoljno trljaju ruke)

Romanička crkva Gotička crkva

Crkva sv. Krševana u Zadru Crkva sv. Ivana Kapistrana u Iloku

Kužiš razliku u stilovima?

ROMANIKA I GOTIKA
Romanika
• Stil u umjetnosti i graditeljstvu koji se pojavio u Europi sredinom 11. st.
(dakle, nakon predromanike, koja trajala od 8. do početka 11. st.)
• Građevine veće, masivne, čvršćih kamenih zidova i malih prozora,
inspirirane rimskim oblim lukovima (dotad su crkve bile male, a sad postaju veće jer je veća i moć
Crkve)
• Razvija se i kiparstvo – kipari ukrašavaju crkve (vrata, portale) prizorima iz Biblije
• Romanika dolazi i na hrvatske prostore početkom 12. st.
– Crkve sv. Stošije i sv. Krševana u Zadru, katedrale u Trogiru, Rabu,
Dubrovniku, Zadru i dr., zvonici
– Prva zagrebačka katedrala (koju su srušili Tatari) bila građena u
romaničkom stilu
– Majstor Radovan izradio mramorni portal trogirske katedrale
= najljepše djelo romaničke umjetnosti u RH (evo ga tu desno, ne vodi
u Nether)
ROMANIKA I GOTIKA
Gotika
• Umjetnički stil nastao u 12. st. u Francuskoj (dakle, stoljeće nakon
romanike), otamo se proširio Europom
• Šiljati lukovi, visoki tornjevi, vitki stupovi i visoki uski prozori
ukrašeni slikama na staklu
• Razlika od romanike: gotičke građevine mnogo veće i u njima
prevladavaju šiljati lukovi i svodovi
• U dalmatinskim gradovima gotika se razvila početkom 15. st.
• 13. st. počela gradnja nove zagrebačke katedrale
• Crkva sv. Marka u Zagrebu, crkva sv. Marije u Topuskome
• Najpoznatiji slikar gotike Blaž Jurjev Trogiranin djelovao u
dalmatinskim gradovima
• Freske Vincenta iz Kastva u crkvi u Istri prikazuju ples mrtvaca (desno)