Katarina Pranji A GRUPA

OTVORENA:
1. Integralno planiranje ? - svjesna i kontinuirana planska aktivnost razliitih aktera u cilju predvianja, oblikovanja i
usmjeravanja razvoja na odreenom podruju.
2. Turistika valorizacija prostora ? ocjena turistike vrijednosti resursa, posebna kvalitativna kategorija koju se ne smije
mijeati s pojmom ekonomske valorizacije, odnosno eksploatacije.
ZATVORENA:
3. Produktivni oblik dokolice ukljuuje ? element obrazovanja
4. Tri razdoblja analiza teorijskih stajalita o turizmu ? rani , klasnina ili tradicionalna, suvremena
5. Suvremena teorija se razvila ? nakon Drugog svjetskog rata
6. Ekonomski kapacitet nosivosti osnovni kriterij temelji se na ekonomskoj isplativosti turistike izgradnje i upravljanja
kapacitetima turistike ponude
7. Cjelokupan razvoj turizma treba promatrati u okviru kojih meusobno povezanih i uvjetovanih aspekata ? - stanja
razvijenosti, sustava ciljeva, upravljakog ili instrumentalnog sustava pomou kojeg se dano stanje razvijenosti prevodi u
novo, eljeno stanje
8. Koja funkcija okazuje da turizam utjee na smanjenje socijalnih razlika izmeu pojedinih ljudskih skupina, klasa, naroda ili
rasa ? - socijalna funkcija
9. Naelo vremenske odreenosti ? - svaki plan mora imati vrsto utvrene vremenske granice
10. Planiranje kao proces ? - svjesno utvrivanje ciljeva i zadataka koji se u odreenom vremenskom razdoblju nastoje
dostii u nekom sektoru ili subjektu
11. Ima li sezonski karakter utjecaj na kapacitet nosivosti ? ja sam metla da ima bitan utjecaj
12. Kod planiranja turistikog razvoja, kako se odabiru razvojne alternative ? - konsenzusom

B GRUPA
OTVORENA:
1. Fiziki ili ekoloki kapacitet nosivosti osnovni kriterij temelji se na fizikim mogunostima prostora
2. Strateko planiranje - definira svrhu i smjer, te daje smjernice za operativne aktivnosti; trai se konsenzus o dugoronim i
srednjoronim ciljevima
ZATVORENA:
3. Slobodno vrijeme ? vrijeme osloboeno od organiziranog rada, ali ne i svih drutvenih obveza
4. WTO dijeli turistiku destinaciju na tri vrste ? udaljenu, glavnu i motivirajuu
5. Utvrivanje pogodnosti prostora (resursa) za turistiko koritenje postupak odreivanja prikladnosti za odreenu
turistiku namjenu i za razvoj odreenih oblika turizma.
6. Prema M. Baud-Bovy-u, turizam utjee na prostor na koje naine, izbaci uljeza ?
7. 1989.g. Brundtlandov izvjetaj ? naa zajednika budunost
8. Naelo poptunosti ? - upuuje da planom treba obuhvatiti sve elemente jednog sustava i sve u njemu povezuje
organizacijske jedinice
9. Nekaj sa analitikim planiranjem u turizmu ?
10. Na kojoj se razini donose planovi ? ponueno: nacionalnoj, regionalnoj, meunarodnoj, grad, grad-opina

GRUPA E zatvorena: drugi naziv za srednjorone ciljeve

nadopunit turistika razvojna politika
kvalitativni i kvantitativni ciljevi moraju biti (uljez)
zaokruit ubrzani rast
restrukturiranje i repozicioniranje...
razdoblje suvremenog turizma
drugi naziv za saturaciju;
otvorena: definicija strategije turistikog razvoja
socijalni kapacitet nosivosti
to omoguuju indikatori menaderu
nabroji 5 dugoronih ekonomskih ciljeva
to je turistika valorizacija
2015 GRUPA:
Zatvorena

1. Drugi naziv za saturaciju preoptereenost prostora

2. Prepoznati definiciju turistike valorizacije (Turistika valorizacija prostora) Ocjena turistike vrijednosti resursa,
posebna kvalitativna kategorija koju se ne smije mijeati s pojmom ekonomske valorizacije, odnosno eksploatacije.
Turistika vrijednost odreenog prostora utvruje se na turistikom tritu, to znai da se o njoj moe govoriti samo ako se
u takvom prostoru realizira odreeni fiziki promet turista izraava se brojem posjetitelja koje odreeni resurs
intenzitetom svojeg atraktivnog djelovanja i atraktivnim svojstvima moe privui i na sebe vezati.

3. to ne spada u dugorone ekonomske ciljeve (izbaci uljeza)

Ekonomski dugoroni ciljevi:
Turizam kao metoda razvoja gospodarstva u cjelini
Rast investiranja
Poduzetnitvo, obrtnitvo
Vee zapoljavanje
Poveanje turistike potronje
Proizvodnja autohtonih proizvoda
Smanjenje uvozne komponente
Cjelogodinje poslovanje (sezonalnost ponegdje nemogue izbjei)
Via kvaliteta smjetajnih objekata
Bolja struktura smjetajnih kapaciteta
Razvoj novih turistikih proizvoda
Osvajanje novih trita
Kvaliteta

4. Kada je nastala suvremena teroija razvoja Nakon drugog svjetskog rata

5. Kvantitativni i kvalitativni ciljevi (izbaci uljeza)

Kvantitativni i kvalitativni ciljevi moraju biti formulirani na nain da su:
Ambiciozni
Dostini
Sukladni okolnostima na tritu
Sukladni lokalnim specifinostima

6. Postignue ciljeva se mjeri sustavom indikatora

7. Odgovor je sinergija ciljeva ekonomski + socio kulturni + ekoloki (zatita okolia)

Otvorena

1. to je strategija Strategije su razvojna rjeenja koja se izrauju za upravljanje razvojem poduzea, gospodarskih grana
i sektorima ili nacionalnim gospodarstvom u cjelini. Strategijom se:
Prilagoavaju i anticipiraju mogue prijetnje i brojni utjecaji koji dolaze iz okruja, a djeluju na razvoj sustava
Daju djelotvorni odgovori na izazove promjena koje nastaju unutar sustava ili organizacije
Stratos vojska; ago vodim
Vojskovoa, vodstvo, majstorstvo

2. Podaci koje menader dobiva uvaavajui pokazatelje indikatora

lake i bolje identificiraju vane i hitne probleme, te nastoje poduzeti mjere da do njih ne doe tj. da se izbjegnu,
identificiraju utjecaje i poduzimaju akcije prije nego doe do ozbiljnih problema;
utemeljeno podravaju odrivi razvoj, identificirajui pri tome limite i mogunosti;
omoguuju menadmentu bolju procjenu i odgovorno donoenje odluka temeljeno na znanju i relevantnim
informacijama

3. Analize teorijskih stajalita

rani radovi iz razdoblja koja prethode pojavi modernog turizma (radi se o pojedinanim radovima, a ne o opoj
pojavi, do kraja 19. stoljea)
klasine ili tradicionalne teorije razvoja turizma (od kraja 19. stoljea do kraja Drugog svjetskog rata; Walter
Hunziker i Kurt Krapf znaajno su obiljeili klasinu teoriju turizma)
suvremene teorije razvoja turizma (one teorije koje su se razvile nakon Drugog svjetskog rata)

5. Svrha indikatora Svrha je indikatora da na vrijeme i jasno upozore na promjene odreenih vrijednosti kako bi se na
vrijeme poduzele korektivne mjere.
PRIJANJA PITANJA:
B grupa
Otvorena

1. to omoguuju podaci koje menaderi iitavaju iz indikatora? ODGOVOR IZNAD

2. Objasnite ekonomski kapacitet nosivosti osnovni kriterij temelji se na ekonomskoj isplativosti turistike izgradnje i
upravljanja kapacitetima turistike ponude mjerilo kojim se utvruje razina mogue zasienosti nekog prostora
turistikom izgradnjom nakon ega dolazi u pitanje ekonomska isplativost te izgradnje odnosno poslovanja objekata
turistike ponude u pravilu podrazumijeva i procjenu vrijednosti za novac

3. to su strategije? ODGOVOR IZNAD

4. 3 ekonomske funkcije turizma

Multiplikativna funkcija tumai se tezom da se sredstva turistike potronje nakon svoje osnovne cirukulacije,
od mjesta gdje su nastala do mjesta potronje ne zaustavljaju, nego da njihov najvei dio nastavlja cirkulirati i time
dalje utjee na gospodarska zbivanja.
Utjecaj na platnu bilancu fiskalne olakice i strana ulaganja.
Utjecaj na zapoljavanje turizam omoguuje da lokalno stanovnitvo podigne razinu svojih prihoda kao i
kvalitetu ivota.
Utjecaj na regionalno uravnoteenje razvoja ljudske aktivnosti koje rezultiraju turistikom potronjom stvaraju
ekonomske efekte i imaju vrlo jak utjecaj na gospodarski razvitak pojedinih turistikih mjesta.

5. Koji ciljevi trebaju biti sinergijski? ekonomski, socio-kulturni i ekoloki (zatita okolia)

Zatvorena

6.Klasine teorije u kojem razdoblju su nastale od kraja 19. stoljea do kraja Drugog svjetskog rata

7. Saturacija nedopustivo zasienje prostora (okolia) nekom ljudskom aktivnou, primjerice turizmom. U suvremenom
turizmu pod saturacijom se smatra zasienje, stanje u kojem se kao rezultat odreene razine turistikog razvoja stvaraju
poveani negativni uinci. To je granica iznad koje nema potrebe vie razvijati turizam.

8. Definicija turistike valorizacije prostora ODGOVOR GORE

9. Objektivna ogranienja tur.prostora proizlaze iz injenice da je za turizam atraktivnih prirodnih resursa ogranien broj,
pa je osnovno egzistencijalno pitanje sauvati te resurse

10. Utvrivanje pogodnosti za turistiko koritenje postupak odreivanja prikladnosti za odreenu turistiku namjenu i
za razvoj odreenih oblika turizma. Pogodnost nekog resura za turistiko koritenje odreena je ukupnim turistikim
potencijalom odreenog prostora (atraktivnog, komunikativnog i receptivnog) kojim odreeni prostor raspolae

C grupa

1. 3 kulture turizma ( otvoreno) lokalne kulture, uvezene kulture, turistike kulture

2. Dokolica? ( otvoreno) dio slobodnog vremena koje preostaje nakon podmirenja drutvenih obaveza, dakle
vrijeme potpuno preputeno izboru i volji ovjeka

3. 3 razdoblja analiza teorijskih stajalita o turizmu? ODGOVOR GORE

4. Ek. Kapaciteti nosivosti ODGOVOR GORE
5. Postignue ciljeva potrebno je mjeriti ime? sustavom indikatora
6. to su strategije? ODGOVOR GORE

7. Razvojne opcije ( 3 scenarija )

odranje sadanjeg stanja
restrukturiranje i repozicioniranje
ubrzani rast

8. Podaci koje menaderi dobivaju uvaavajui pokazatelje indikatora omoguujui im da? ODGOVOR GORE
D grupa
12 pitanja
5 otv:

1. Odgovor indikatori Indikatori se mogu definirati kao empirijska, kvantitativna i kvalitativna mjerenja/ocjene kojima se
detektira stanje, te predstavljaju dragocjenu informaciju prilikom donoenja razvojnih planova i odluka u svezi turizma.

2. Svrha indikatora ODGOVOR GORE

3. Nabroji barem 7 indikatora

zatita prostora
pritisak na prostor
intenzitet koritenja
socijalni utjecaj
kontrola razvoja
upravljanje otpadnim vodama
proces planiranja
kritine toke ekosustava
zadovoljstvo turista (potroaa)
zadovoljstvo lokalnog stanovnitva
doprinos turizma lokalnoj ekonomiji

4. 3 socio kulturna cilja

Rast kvalitete ivota lokalnog stanovnitva, blagostanje
Sigurnost za lokalno stanovnitvo i turiste
Ouvanje kulturno-povijesne batine
Ouvanje lokalnog identiteta u uvjetima globalizacije
Proimanje kultura

5. Politika razvoja u najuem smislu Usmjerena je na upravljanje ponaanjem ek. subjekata, potroaa ili poduzea,
prema njihovim ciljnim fukcijama.

6. Prepoznati definiciju strategije turistikog razvoja je program ili skup koherentnih akcija, koje su usmjerene
prilagoavanju turistikog sustava uvjetima u okruju i kriterijima efikasnog koritenja razvojnih resursa, a s ciljem
da razvoj turizma daje optimalni doprinos ostvarivanju nacionalnih ciljeva.

7. Saturacija ili prihvatni kapacitet odgovor Prihvatni potencijal maksimalni broj turistikih korisnika koji simultano
posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih poremeaja fizike, ekonomske i socio-kulturne okoline, kao i bez
neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetilaca

8. Prepoznati def saturacije ODGOVOR GORE

9. 3 razdoblja analiza teorijskih stajalita o turizmu ODGOVOR GORE

10. Koliko ima indikatora za razvoj? 11

11. Izbaci uljeza valjda odg odljev domae radne snage

Evo Vam jo pitanja od prole godine

1. Slobodno vrijeme vrijeme osloboeno od organiziranog rada, ali ne i vrijeme osloboeno od svih drutvenih obaveza.

2. Klasina teorija od kraja 19. stoljea do kraja Drugog svjetskog rata; Walter Hunziker i Kurt Krapf

3. Turistika razvojna politika(definicija,dopunit) podruje je ope gospodarske politike i politike drutvenog razvoja u
cjelini, a podrazumijeva ukupnost mjera ili instrumenata svjesnog utjecaja drave u podruje razvoja turistikog
sektora.

4. 3 razvojna scenarija ODGOVOR GORE

5. Prihvatni potencijal/saturacija ODGOVOR GORE

6. 4 vrste prihvatnog potencijala (otvoreno)

Fiziki ili ekoloki
Ekonomski
Socioloki
Kulturoloki

7. Kulturoloki kapacitet nosivosti (otvoreno) osnovni kriterij temelji se na uspostavljanju kulturoloke ravnotee izmeu
posjetitelja i lokalnog stanovnitva
8. Kako se mjeri postignue ciljeva(otvoreno) sustavom indikatora

9. Turistika razvojna politika( otvoreno) ODGOVOR GORE

TURIZAM I RAZVOJ
1.kolokvij

1. Predstavnici klasine (tradicionalne) teorije razvoja turizma su Hunziker i Krapf (kraj 19., poetak 20. stoljea).

2. Suvremena teorija razvoja turizm javila se sredinom 20. stoljea, odnosno nakon 2. svjetskog rata (predstavnici su
Krippendorf, Pizam, Jafari).

3. Saturacija turista je kapacitet nosivosti, zasienje, granica iznad koje nema potrebe razvijati turizam, a ukljuuje brojnost i
ponaanje turista.

4. Ciljevi koji odraavaju kontinuitet razvoja su dugoroni ili finalni ciljevi.

5. Ciljevi koji predstavljaju put, metodu ili strategiju za ostvarenje finalnog cilja su srednjoroni ili intermedijalni ciljevi.

6. Postignue ciljeva potrebno je mjeriti sustavom indikatora (sustav mjera kojima pratimo realizaciju ciljeva).

7. Aspekti razvoja turizma:

socioloko-kulturoloki aspekti
ekoloki aspekti
turizam i integralni razvoj
turizam i odrivi razvoj.

8. U ekonomske razvojne ciljeve NE spada sigurnost za lokalno stanovnitvo i turiste.

9. Temeljni dokument koji je koncipirao razvoj svijeta u budunosti na osnovama odrivosti je Naa zajednika budunost
(1989.).

10. Program ili skup koherentnih akcija, koje su usmjerene prilagoavanju turistikog sustava uvjetima u okruju i kriterijima
efikasnog koritenja razvojnih resursa, a s ciljem da razvoj turizma daje optimalan doprinos ostvarivanju nacionalnih
ciljeva je strategija turistikog razvoja. STRATEGIJA TURISTIKOG RAZVOJA

MOJA PITANJA:
I. KOLOKVIJ

1. Tri karakteristike suvremenog drutva masovne potronje:

obilje potroaa
mo potroaa
vanost psihologije potroaa (opisno pitanje)

2. Produktivni oblik dokolice nosi: element obrazovanja

4. Odreena ogranienja razvoja turizma nastaju u samom fenomenu i pojavljuju se kao proturjeje fenomena:
subjektivna ogranienja turistikog prostora.

5. Turistika valorizacija prostora: ocjena turistike vrijednosti resursa, posebna kvalitativna kategorija

6. Maksimalni broj turistikih korisnika koji simultano posjeuju turistiko mjesto bez neprihvatljivih poremeaja fizike,
ekonomske i sociokulturne okoline: prihvatni potencijal (carrying capacity)

7. Socioloki kapacitet nosivosti: osnovni kriterij temelji se na uspostavljanju socioloke ravnotee u receptivnom
turistikom prostoru (opisno pitanje)

8. Osnovni ekonomski uinci turizma oituju se na:

razini gospodarskih subjekata
razini poduzea komplementarnih djelatnosti posredno ukljuenih u turistiki proces
razini ostalih poduzea i organizacija koje stvaraju ope uvjete za odvijanje turistikog prometa
razini drutveno-politike zajednice (opisno pitanje)

10. Oni instrumenti to ekonomski subjekt maximira, opeg vrijednosnog i normativnog znaaja, oblikuju odnose meu
kategorijama: instrumenti institucionalnog znaenja