Zastita Na Radu PDF

Strojarska tehnika kola Frana Bonjakovia, Konavoska 2, Zagreb
Zatita na radu
ZATITA NA RADU
1. ULOGA I ZNAENJE ZATITE NA RADU I

NORMATIVNO REGULIRANJE ZATITE NA RADU
Zadatak zatite na radu: Smanjenje broja nezgoda, profesionalnih bolesti i materijalnih

gubitaka nastalih zbog zastoja u radu.
Nezgoda na radu je svaki neeljeni, nepredvieni dogaaj koji bi mogao imati za

posljedicu lake ili tee ozljede (ubod, posjekotina, prijelom, i sl.), zdravstveno oteenje
radnika ili materijalne gubitke zbog zastoja u proizvodnji.
Profesionalno oboljenje za razliku od nezgode nastaje kao posljedica oteenja

zdravlja uzastopnim i dugotrajnim djelovanjem nefiziolokih uvjeta rada, tetnih tvari i
nepovoljnih higijenskih uvjeta rada.
Nefizioloki uvjeti rada su predugo radno vrijeme, naporan poloaj tijela (kleanje,
sagibanje) ili preoptereenje pojedinih organa tijela ( podizanje i prenoenje tereta).
Do ozljeda dolazi neijom grekom i to iz 3 bitna faktora:

1. Kad ovjek ne zna sigurno raditi (nepoznavanje posla)
2. Kad ovjek ne moe sigurno raditi (pod utjecajem bolesti, alkohola, droga i sl.)
3. Kad ovjek ne eli sigurno raditi (zanemarivanje propisa zatite na radu)
Svrha provoenja zatite na radu je osiguranje uvjeta rada bez opasnosti za ivot i
zdravlje svim osobama na radu.
Zatita na radu regulirana je Ustavom RH, statutom, pravilnikom o zatiti na radu i

odgovarajuim opim normativnim aktima to ovisi o poduzeima.
( Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi Republike Hrvatske iz 1993. godine
u Hrvatskoj se svake godine na radu ozljedi u prosjeku oko 30 000 radnika, od kojih oko
100 izgubi ivot. To znai da se u prosjeku u Hrvatskoj svakog dana ozljedi 150 do 166
zaposlenika, odnosno 18 do 20 svakog sata. Svaki se 41. zaposlenik u Hrvatskoj tijekom
godine povrijedi na radu, a bolovanje u prosjeku traje 23 radna dana.
Novi zakon o Zatiti na radu uskoro.
Dunosti poduzea:
1. Poduzee je duno dati sva zatitna sredstva i opremu za rad.
2. Duno je staviti upozorenja na opasna radna mjesta
3. Duno je ukazati na:-dunosti i prava radnika u vezi zatite na radu
-sadraj i nain obrazovanja i zatite, prve pomoi i protupoarnezatite
ostvarivanje prava u svezi nadzora i inspekcija
Dunosti radnika:
1. Radnik ima sva prava i obvezu koritenja zatitnih sredstava na odreenim
poslovima
2. Svi radnici koji samostalno obavljaju radne zadatke moraju se osposobiti za rad na
siguran nain
Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 1

Zatita na radu
3. Svaki radnik duan je provoditi mjere zatite u poduzeu ali u svom djelokrugu
rada
4. Radnik mora prijaviti neposrednom rukovoditelju svaki kvar ili nedostatak koji
ugroavaju njega i okolinu
5. Radnik mora prijaviti svoja osobna oboljenja kao to su (slab vid, slab sluh,
vrtoglavicu, srane smetnje, epilepsiju i sl.)
6. Nezgodu i povrede treba prijaviti neposrednom rukovoditelju
7. Radnik ima pravo odbiti rad na poslu na kojem mu prijeti neposredna opasnost za
ivot
8. Radnik moe biti kanjen novano od strane organa nadzora ili suca za prekraje
za nepridravanje pravila zatite na radu.
9. Radnik se mora pridravati odredaba o poslovima s posebnim uvjetima rada na
kojima su propisani posebni zahtjevi glede kvalifikacija zdravstvene sposobnosti,
dobi, spola, reima rada i sl.)
Poduzee ne smije staviti u upotrebu sredstva rada ako nisu izraena u skladu s
pravilima zatite na radu ili ako nisu ispravna.
Mjere zatite u poduzeu duno je provoditi rukovodee osoblje i svaki zaposlenik u svom
djelokrugu rada. Shodno tome svi rukovodei i izvrni zaposlenici koji samostalno
obavljaju radne zadae moraju se osposobiti za rad na siguran nain.
Zbog nepotivanja pravila zatite na radu moe odgovarati svaki zaposlenik, bez obzira
na funkciju odnosno poslove i zadatke koje obavlja. Zbog povrede radnih dunosti
zaposlenik moe odgovarati svojoj organizaciji. Za prekraj moe biti kanjen novanom
kaznom od organa nadzora, odnosno suca za prekraje, a ako su djela drutveno opasna
moe odgovarati i krivino te biti kanjen novano ili zatvorom.
Ako se zaposleniku ipak dogodi nezgoda na poslu, on mora odmah obavijestiti o tome
svog neposrednog rukovoditelja.
Strunjak za zatitu na radu je osoba koju poslodavac zapoljava radi obavljanja poslova
unutarnjeg nadzora nad provoenjem mjera zatite na radu i pruanja strune pomoi
poslodavcu, ovlatenicima i povjerenicima zaposlenika za zatitu na radu.
Procjena opasnosti je postupak kojim se utvruje razina rizika na radnom mjestu od

ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti te poremeaja u procesu rada koji bi mogli
izazvati tetne posljedice za sigurnost i zdravlje zaposlenika.
Izvori opasnosti
Mehaniki izvori opasnosti

Opasnost od padova i radova na visini
Opasnost od elektrine struje
Opasnost od tetnih i otrovnih tvari
Opasnost od buke i vibracije
Opasnost od tetnih zraenja
Opasnost od nepovoljnih klimatskih uvjeta rada
Opasnost od poara i eksplozija

Zatita na radu
2. MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI

Smatraju se oni koji uzrokuju tzv. mehanike povrede ( udarci, prignjeenja, posjekotine i
sl.) Do mehanikih povreda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja
( pravocrtnog ili krunog). Opasnosti od mehanikih povreda javljaju se pri rukovanju
otrim i iljastim predmetima, rotirajuim predmetima, na mjestima ukljetenja, u blizini
predmeta koji se gibaju pravocrtno i sl. Opasnost su i dijelovi stroja i koji mogu odletjeti iz
stroja ( otputanje dijelova). To se moe sprijeiti samo ispravnim odravanjem i
kontrolom.
Mehaniki izvori opasnosti su sve vrste opasnosti koje proizlaze iz mehanikog
djelovanja sredstava rada, kada su u stanju mirovanja ili gibanja na tijelo zaposlenika, a
uzrokuju tzv. mehanika oteenja.
Mehanika oteenja su:
- ubodi,
- posjekotine,
- ukljetenja,
- razderotine,
- nagnjeenja,
- kontuzije,
- prijelomi,
- amputacije i slino
- udari transportnih sredstava,
- pad predmeta kod guranja,
- vuenja, bacanja i slino,
- ozljede koje nastaju pri rukovanju alatima i pomonim priborom
Mehanike opasnosti su:
1. Otri i iljati predmeti u stanju mirovanja (posjekotine, rane)
2. Rotirajui dijelovi (posjekotine, zahvaanje dijelova odjee, ukljetenje)
3. Ostali pokretni dijelovi (povratni hod orua)
4. Dijelovi i estice koji odlijeu (prilikom tokarenja, bruenja i slino)
5. Rasprskavanje i odlijetanje dijelova i estica (npr. brusne ploe)
6. Pad predmeta na radnika (na ruke, nogu, glavu)
7. Pad radnika na razini ( poskliznue , neravni podovi)
8. Pad radnika s visine (s ljestvi, skela)
9. Pad radnika u dubinu (otvori u podu)
10. Zatrpavanja (npr. pri kopanju)
11. Udar radnika (u predmete, vozila i obrnuto)
a) Opasnosti od krunog gibanja

Strojni dijelovi koji se kruno gibaju, npr. razliite osovine, vratila spojke, rotirajui komadi
tijekom obrade na tokarskom stroju .Opasnosti kod tih elemenata poveavaju se s
brzinom rotacije. Opasnost osovine i vratila mogu zahvatiti kosu ili odjeu zaposlenika.

Zatita na radu
Opasnosti( slika) kod strojnih dijelova koji se kruno gibaju.
Primjer (slika) ukljetenja kod paralelnih vratila koja se okreu u razliitim smjerovima
b) Opasnost kod pravocrtnog gibanja

Rjee je od krunog , a takvi su strojni dijelovi gotovo iskljuivo zatvoreni u kuitu, pa su
opasnosti mnogo manje.
Potrebno je ograditi kako bi se zaposlenicima onemoguio pristup dok su u pogonu.

Zatita na radu
c)Opasnosti na mjestima radnog postupka
Javljaju se kod probijanja , odsijecanja, savijanja ,preanja. Najvea opasnost je tamo
gdje se materijal obrauje. Takva mjesta je potrebno dobro zatititi jer u protivnom moe
doi do tekih povreda koje mogu zavriti gubitkom prstiju ili ake.
Zatita od mehanikih opasnosti

- Zatitne naprave
- Zatitni ureaji
- Zatitne blokade
Zatitne naprave (ograde, zagrade, titnici, poklopci, vrataca, oklopi, kuita,

kape, nape, branici, naprave za protupovratno djelovanje izradaka i drugo) jesu
naprave koje onemoguuju ulazak ruku ili drugih dijelova tijela radnika u opasno mjesto
za vrijeme rada odnosno koje tite radnika od loma, odbacivanja, prskanja, izlijevanja,
poara, eksplozije, trovanja, opasnih zraenja ili drugih ne eljnih djelovanja tvari.
Zatitni ureaji ili ureaji sa zatitnom funkcijom (sigurnosni ureaji) jesu

konstrukcijski elementi orua koji slue i za rad na oruu i za zatitu radnika od pojedinih
opasnosti na ovaj nain:
1. Ograniuju ili onemoguuju prisustvo tijela ili dijelova tijela radnika opasnim mjestima
(ureaj za dvoruno upravljanje, daljinsko voenje odnosno upravljanje, ureaj kojim
upravljaju dva radnika i drugo).
2. Onemoguuju premaenje ili snienje tlaka, temperature i drugih svojstava tvari
(odune cijevi, sigurnosni ventili, tlane sklopke, kontaktni termometri i drugo).
3. Onemoguuju preoptereenje orua (ureaji za detekciju preoptereenja osjetila i
drugo).
4. Onemoguuju nekontroliran rad orua ili njegovih dijelova (regulacijsko sigurnosni
sklopovi, elektromagnetni ventili, bimetalni osigurai, ureaji za automatsku kontrolu i dr.)
5. Zatiuje orue i radnika od drugih opasnih pojava zbog zatajivanja normalnih funkcija
orua.
Zatitni ureaji za blokiranje (zatitne blokade) jesu ureaji kojima se osigurava
meuovisnost djelovanja zatitnih naprava ili ureaja i orua odnosno njegovih dijelova te
siguran rad odnosno zaustavljanje orua u sluaju kvara ili drugih neeljenih pojava u
procesu rada (spreavanje istodobnog toka razliitih operacija, ogranienje hoda i okreta
pokretnih orua dizalica, ogranienje optereenja i dr.)
Mjere zatite:
1. Redovna kontrola ispravnosti alata i strojeva
2. Redovno odravanje istih, ienje, podmazivanje)
3. Ispravno koritenje zatitnih sredstava
4. Koritenje osnovnih vrsta zatitnih naprava
vrste (nepomine) zatitne naprave
zatitne naprave za blokiranje (gumbi, papuice, fotoelija i sl.)
automatske zatitne naprav
ureaj za daljinsko upravljanje i prinoenje materijala za obradu
kombinacija dviju ili vie vrsta spomenutih zatitnih naprava
Ako su na stroju postavljene zatitne naprave one se moraju redovno odravati i ispravno
podeavati. A specijalni alati za prinoenje tereta koriste se uvijek kada je to mogue i

Zatita na radu
onda kada je mjesto radnog postupka na stroju dobro zatieno ali oni ne mogu biti
zamjena na zatitne naprave.
Mehaniki izvori opasnosti pri koritenju runog alata
Runi alat mora biti konstruiran i odravan tako da kod pravilnog naina rada ne postoji
opasnost od ozljeivanja
.
Najei uzroci nezgoda pri rukovanju runim alatom:
1. Neispravan alat (izvijai sa slomljenom drkom, labavo nasaeni eki. Tupe pile,
tupi sjekai, turpije bez drke, itd.)
2. Upotreba alata u pogrene svrhe (klju umjesto ekia, turpija umjesto odvijaa,
klijeta umjesto kljua za odvijanje matica, neizoliran alat pri radu s naponom)
3. Nepravilan nain rada (dranje predmeta u ruci za vrijeme odvijanja vijaka,
turpijanje, piljenje predmeta bez postavljanja na vrsti oslonac, rezanje predmeta
noem u smjeru tijela, dranje ekia za ruicu blizu glave ekia, produavanje
poluge kljua pomou cijevi ili poluga itd.
4. Nepravilno odlaganje alata smatra se odlaganje alata na povienim mjestima sa
kojih moe pasti, ostavljanje alata s otrim reznim plohama ili otricama na radnom
mjestu ili po podu odnosno na mjestu rada. Svi alati s otricama trebaju biti
odloeni u posebnim kutijama ili torbama.
Slika A Nepravilan nain prihvaanja i pogled usmjeren u sjeka, treba gledati u sjeivo.
Slika B Pravilno dranje sjekaa i ekia te gledanje preko naoala u sjeivo.
Slika A Pravilan rad s izvijaem

Slika B Pogreno je drati ruku ispod izvijaa jer on moe iskliznuti
Mjere zatite pri rukovanju runim alatom

1. Kontrola alata (prije upotrebe i za vrijeme upotrebe)

Zatita na radu
2. Odravanje alata ( popravak alata: kaljenje udarnih ploha, bruenje svih reznih
ploha, mijenjanje rukica itd.)
3. Uskladitenje i pravilno prenoenje alata ( runi alat se ne smije nositi u
depovima radne odjee jer moe izazvati ozljedu, alat se mora odlagati u
posebnim kutijama za alat, odnosno torbama, u skladitima alat mora biti tako
odloen da ne postoji opasnost od pada s povienog mjesta. Na mjestu alat ne
smije biti razbacan po transportnom putu ili po mjestu kretanja, na skelama,
ljestvama, stepenicama i drugim mjestima)
4. Upotreba osobnih zatitnih sredstava meu kojima su:
zatitne naoale ili titnik za oi i lice
zatitni ljem
zatitne pregae
zatitne rukavice
zatitne potkoljenice i zatitne cipele s elinom kapicom
3. OPASNOSTI OD PADOVA I RADOVA NA VISINI

RADNI PROSTOR I OKOLINA
Radnim prostorom smatramo prostor gdje se odvija radni proces, moe biti vanjski ili
unutarnji.
Radni prostor se rjeava projektom koji mora zadovoljiti sve zahtjeve zatite na radu to
se odnosi na: podove, zidove, elektrine instalacije, rasvjetu, vlagu, buku, temperaturu i
sl.
a)Padovi na istoj razini
Najee nastaju zbog loe konstrukcije ili neodravanja poda. Pod radne prostorije mora
biti ravan i gladak, ali ne i klizav.
Po radnom prostoru se vidljivim bojama izvlae transportni putovi . Prema pravilima
zatite na radu, slobodne povrine poda koje slue za prolaz ljudi ili vozila moraju imati
odgovarajuu irinu i to:
- glavni prolazi za ljude mora biti irok najmanje 150 cm
- sporedni prolaz mora biti irok najmanje 100 cm
- transportni putovi za kretanje vozila ne smiju biti ui od 180 cm ,odnosno moraju biti
iri za najmanje 80 cm od transportnog vozila.
Uz radno mjesto se moe odlagati materijal ili gotovi proizvodi ali i taj prostor mora biti
posebno obiljeen i visina tako propisno sloenog materijala ili gotovih proizvoda ne smije
prelaziti visinu od 100 cm.
b)Padovi u otvore u podu

Pod otvorima na podu podrazumijevaju se: (jame, okna, otvori za dizala, stepenita za
nie etae itd.)
Da se sprijei pad u otvore na podu njih treba ograditi postavljanjem odgovarajue
zatitne ograde ili se preko otvora moraju postaviti posebni poklopci koji dobro prianjaju
uz otvor.

Zatita na radu
c)Radovi na visini i padovi s povienih mjesta
Radom na visini smatra se svaki rad na visini s povrine podignute vie od 3 metra od
okolne povrine.
Sva radna mjesta via od 100 cm od tla ili nie etae kod kojih postoji opasnost od pada
moraju biti zatiena posebnom zatitnom ogradom.
Zatitna ograda mora biti visoka najmanje 100 cm (1m).Na donjem rubu zatitne ograde
mora se postaviti zatitna preka visine najmanje 20 cm. Funkcija te preke je da sprijei
pad predmeta s visine na radnike koji rade ispod zatitne ograde.
Za izvoenje nekih radova na visini upotrebljavaju se ljestve, koje mogu biti:
stabilne (nepomine), jednokrake ,dvokrake.
Stabilne ljestve imaju tzv. Leobran koji se postavlja na visini od 250 cm od tla.
Jednokrake ljestve (prijenosne) moraju se postaviti pod kutom od 75 stupnjeva i moraju
rukohvatom nadvisiti etau na koju vode za najmanje 75 cm.
Za dvokrake ljestve najvanije je da su prilikom koritenja uvijek sasvim otvorene a da

su krakovi povezani vrstim lancem ili remenom.
Kod silaenja s ljestava treba pripaziti da se pravilno silazi tj. licem okrenutim prema
ljestvama.
U graevinarstvu se koriste i skele sa kojih se izvode radovi, a kod njih treba voditi
rauna o stabilnosti postavljenih nogara na kojima se nalaze daske.
Dizanje i prenoenje tereta
Dizanje i prenoenje tereta spadaju u natee radove koji optereuju organizam te tetno
djeluju na: srce, kraljenicu, zglobove i miie a to dolazi do izraaja naroito prilikom
rada u skuenom prostoru (stepenita, ljestve)
Loe navike prilikom rada su slijedee:
1. Nesigurno za hvatanje predmeta

2. Nepropisno dizanje i sputanje tereta
3. Manipuliranje sa suvie tekim predmetima

Zatita na radu
4. Nekoritenje osobnih zatitnih sredstava

Pravila kod prenoenja:
Prije podizanja tereta treba kontrolirati istou puta i teinu tereta
1. Ako je predmet mastan i mokar treba ga isuiti
2. Poloaj stopala treba omoguiti stabilan poloaj tijela
3. Izabrati najpovoljniji poloaj i ne mijenjati ga prilikom prenoenja
4. Tee predmete nositi udvoje i koristiti prijevozna sredstva
5. Radi zatite ivota i zdravlja ustanovljena je najvea masa tereta za mukarce i
ene kod stalnog podizanja i prenoenja tereta i ona iznosi: -- -
ene i mlade do15 kg, a mukarci do 25kg.
6. Prilikom prenoenja dugog predmeta na ramenu prednji kraj treba podii u vis
kako ne bi ozlijedili druge radnike
7. Zaposlenici trebaju biti poredani po visini ako prenose dugake predmete na
ramenu.
8. Dizanje tereta izvesti iz unja(B), a ne iz luka kraljenice.
4. OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE

Elektrina struja prolazi kroz tijelo ljudi i ivotinja te moe imati :
a)toplinsko djelovanje pri kojem se tijelo zagrijava na mjestima ulaza-izlaza moe
izazvati opekline
b)mehaniko djelovanje gdje struja razara tkivo pri ulasku i izlazu
c)kemijsko djelovanje gdje struja rastvara krvnu plazmu
d)bioloko djelovanje koje se izraava u stezanju miia, treperenju sranih klijetki,
prestanku disanja zbog paralize dinih organa
Sva ta djelovanja mogu dovesti do lakih i teih povreda pa i smrtnih sluajeva. Ta
djelovanja ovise o: jakosti struje, vremenu izlaganja, putu prolaza, visine frekvencije i
individualne osobine organizma.
Elektrina struja na ovjeka djeluje kada je on u zatvorenom strujnom krugu, tj. kada je
ovjek u izravnom dodiru s dvjema tokama meu kojima je elektrini napon.

Zatita na radu
To se moe dogoditi u sluajevima:
a) kada se dotaknu dva vodia strujnog kruga
b) kada se dotakne vodi pod naponom i zemlja
c) kada se dotakne metalni dio nekog stroja koji su grekom doli pod napon
d) kada se dotakne uzemljiva dok kroz njega protjee struja
e) kada je ovjek u blizini visokonaponskog postrojenja, pa doe do proboja zraka i do
zatvaranja strujnog kruga preko njega u zemlju
f) kada se ovjek nae izmeu dviju toaka na povrini zemlje meu kojima vlada razlika
potencijala zbog prolaza struje kroz zemlju
Opasnost je najvea ako struja ide kroz prsni ko i srce.
Faktori koji utjeu kod udara elektrine struje

It jakost struje dodira protekle kroz tijelo(A) amper
UL - dodirni napon (V) volt
Z otpor ovjejeg tijela( ) ohm
I = U/ Z odnosno I=U/R
Prosjean otpor ovjejeg tijela u prosjeku iznosi 2000
Jakost struje dodira- prema tehnikim propisima donja granica opasnosti jakosti struje
dodira iznosi od 15 30 mA ( miliampera)
Napon dodira-Najvia vrijednost napona dodira iznosi: za izmjeninu struju 50 V , a za
istosmjernu 120 V.
U odreenim nepovoljnim uvjetima i nii naponi od 50 odnosno 120 V mogu biti opasni
po ivot- smrtno djelovati i to: veliki postotak vlage u zraku i na tlu, nainu dodirivanja,
slaba kondicija ovjeka. U loijim uvjetima npr. kao to su mokre prostorije ili rad na
metalnim velikim plohama propisuje se nii trajno doputeni napon, a iznosi 25V za
izmjeninu i 60 V za istosmjernu struju.
Zbog toga je za odreene sluajeve propisan i nii tzv. Sigurnosni mali napon.
Frekvencija struje -Pri frekvenciji struje od 42 do 60 Hz ovjek moe bez posljedica
podnijeti jakost struje od 20 mA, dok su jae struje tih frekvencija opasne.
Dok visokofrekventne struje od 500 000 do 1 000 000 Hz nisu opasne pa koriste za
terapije u medicini.
Osim opasnog napona i jakosti struje, vaan je i put prolaza struje kroz organizam i
opasnost je najvea ako struja ide kroz grudni ko i srce.
Vrijeme prolaska struje kroz organizam

Zatita na radu
to je vrijeme prolaza dulje, ozljede su tee i opasnije, a smrtna opasnost vea.
Zatitne mjere od elektrinog udara
Do elektrinog udara, tj. do patofiziolokog djelovanja elektrine struje na iva bia,

moe doi zbog:
a) izravnog (direktnog) dodira dodir s dijelovima pod naponom, tj. dodira ljudi ili
ivotinja s dijelovima elektrine opreme ili instalacija koje se nalaze pod naponom
b)posrednog (indirektnog) dodira dodir s dijelovima stroja koji su doli pod napon
probojem temeljne izolacije
Zatita od direktnog dodira:

Zatitu od sluajnog dodira dijelova pod naponom provodimo na nekoliko naina:
izoliranjem
udaljavanjem
ugraivanjem
ograivanjem
Izoliranje
Zatita izoliranjem provodi se tako da sve dijelove pod naponom , koji se nalaze nadohvat
ruke izoliramo ( izolacijskim materijalom se obloe svi metalni dijelovi koji u sluaju kvara
dolaze posredno ili neposredno pod napon, to su razna kuita, builica, brusilica
itd.)Troila koja su tako zatiena tj. zatitnom izolacijom imaju na sebi znak kvadrat u
kvadratu.(dvostruka izolacija)
Statiki elektricitet -Nastaje trenjem izmeu: krutih tvari, krutih tvari i tekuina, tekuina i
plinova, estica praine. Nije opasan po ivot radnika ali izaziva odreene nelagodnosti i
nesigurnosti prilikom rada, ali zbog mogueg iskrenja postoji opasnost u proizvodnji
razrjeivaa, benzina i lako zapaljivih materijala, od poara i eksplozija.
Zatitne Mjere -Statiki elektricitet moe se odvesti: uzemljenjem ,meusobnim
povezivanjem dijelova strojeva ,odravanjem visoke vlage u zraku, ionizacijom zraka.
Udaljavanje se ostvaruje postavljanjem postrojenja pod naponom izvan domaaja ruku i

to tako da su 2,5 m uzdignuti iznad mogueg stajalita ili 1,25 m udaljeni vodoravno ili
nanie. Goli zrani vodovi moraju od tla biti podignuti 4 m, a u naseljenom mjestu 7 m.
Ugraivanjem izravnog( direktnog) ureaja pod naponom-razvodnih ormaria- postie se

zatita od direktnog dodira. dopunska zatita (strujna zatitna sklopka
Ograivanje je mjera zatite kada se zatitnim pregradama ili mreama sprjeava dodir s
postrojenjem pod naponom- ograivanje preprekama.
Zatita od indirektnog dodira:
Automatsko iskljuivanje izvora elektrine energije koji napaja strujni krug s grekom.
dvostruka izolacija

Zatita na radu
Mali radni i sigurnosni naponi

Pod malim radnim naponom podrazumijevaju se naponi do 50 V izmjenine struje. Ti se
naponi najee koriste u vrlo nepovoljnim uvjetima rada kakvi su na primjer: radovi s
elektrinim ureajima na metalnim konstrukcijama u kotlovnicama, garaama i sl.
Male radne napone primjenjujemo za svjetiljke vrsto postavljene na strojevima, tu se
koristi napon od 24 V.
postavljanje elektrine opreme u nevidljiv prostor,
koritenje sigurnosnih izvora napajanja ( sigurnosni transformatori za elektrino
odvajanje)
PRILIKOM RADA S ELEKTRINIM TROILIMA TREBA PAZITI NA SLIJEDEE:
1. Prilikom bilo kakvih radova na elektrinim. ureajima iskljuite osigurae

2. Nikada ne dodirujte oteene elektrine vodove
3. Ne dodirujte elektrine vodove koji su pali na zemlju jer mogu biti pod naponom
4. ne nadograujte osigurae
5. ne nastavljajte kablove obinim vezivanjem ve koristite uko-utika i prikljunice
6. ne stavljati kablove na transportni put bez zatite bilo daskama ili eljeznim
ploama
7. ne povlaiti kabel iz utinice tako da ga drimo za kabel ve za utika
8. prilikom zamijene osiguraa ili arulje uvijek treba imati suhe ruke i stajati na
izoliranoj podlozi
9. sve utine naprave valja ee kontrolirati jer male greke mogu prouzroiti teke
ozljede ili poar
Zabranjuje se krpanje (premoivanje) uloaka osiguraa i umetanje uloaka vee
nazivne vrijednosti , nego to je osigura.
ZAPAMTITE: OSOBU UKLJUENU U STRUJNI KRUG NE SMIJETE HVATATI GOLIM

RUKAMA

Zatita na radu
5. OPASNOST OD TETNIH I OTROVNIH TVARI
Opasne tvari dijelimo na : za zdravlje tetne tvari, zapaljive tvari i eksplozivne tvari.
Za zdravlje tetne tvari su tvari ili smjese koje mogu tetno djelovati na zdravlje radnika
za vrijeme dok je zaposlen, nakon umirovljenja i koje imaju tetan utjecaj na njegove
potomke.
Industrijske tetne tvari ili otrovi su tvari koje mogu otetiti ljudski organizam.
U grupu industrijskih tetnih tvari i industrijskih otrova ulaze:
tetne tvari u industriji su :
a)plinovi-Najpoznatiji plin koji tetno djeluje na zdravlje ljudi je ugljini monoksid CO.
tetno djelovanje uzrokuje smanjenu sposobnost krvi da prenosi kisik potreban
organizmu, jer se hemoglobin u krvi znatno lake spaja s co.
b)pare To je plinoviti oblik tvari, koje su na obinoj temperaturi i tlaku u tekuem ili krutom
obliku.
c) aerosoli To su rasprene krute ili tekue estice u zraku, a dijele se na praine,
dimovi i magle.
U organizam ulaze preko :organa za disanje, koe, organa za probavu.
Svojim ulaskom u organizam izazivaju trovanje koje moe biti: akutno i kronino
Akutno trovanje nastaje kada u organizam u kratko vrijeme ue velika koliina otrovnih
tvari.
Kronino trovanje nastaje kada kroz due vrijeme u organizam ulazi manja koliina
otrovnih tvari.
Tehnike mjere zatite: uklanjanje izvora oneienja, spreavanje rasprostranjenosti
oneienja.,osobna zatitna sredstva ( specijalna odijela, rukavice, respiratori )
OPASNOSTI PRI RADU S KISELINAMA I LUINAMA
Kiseline i luine su kemijske tvari koje djeluju nagrizajue tj. korozivno na metale, drvo,
kou, papir, tkaninu i dr. A na organizam djeluju razorno to ovisi o vrsti kiseline,
koncentraciji i duljini izlaganja.
Mogu otetiti kou, oi, dine puteve i probavne organe.
Kiseline nisu zapaljive ali mogu biti uzronici paljenja.
Posude u kojima se dre kiseline moraju biti itave i neoteene i na sebi moraju imati
naljepnice s oznakom o nazivu i vrsti kiseline, koncentraciji i uputama za upotrebu, a ako
takve naljepnice nemaju treba ih vratiti u skladite i ne otvarati.
Posude s kiselinom moraju biti napunjene gotovo do vrha ali mora biti ostavljeno neto
prostora ( praznog) zbog irenja kiseline uslijed topline.
Prilikom mijeanja kiseline s vodom uvijek moramo ulijevati kiselinu u vodu a nikako
obrnuto.

Zatita na radu
Zapamtite: kiselina se uvijek polako uz mijeanje ulijeva u vodu.
U radu s kiselinama i luinama treba koristiti osobna zatitna sredstva: gumene rukavice,
zatitna pregaa, zatitne naoale i kapuljaa.
Ali usprkos tome ako doe do prolijevanja kiseline po koi treba polivenu kou obrisati i
neutralizirati sa otopinom sode a zatim isprati velikom koliinom vode.
OPASNOSTI PRI RADU S BOJAMA I OTAPALIMA
Boje su organski ili anorganski spojevi neki vrlo otrovni u obliku krutina ili otopljeni u
otapalima.
Otapala su lako hlapljive tvari koje vrlo dobro otapaju na primjer ulja, masti, smole,
lakove, gume itd.
Karakteristika otapala i razrjeivaa je ta da se vrlo lako isparuju i zato treba prilikom rada
s njima koristiti posude s poklopcima.
Poto vrlo lako isparuju, u zraku se stvara opasna koncentracija koja se vrlo lako zapali i
eksplodira.
U otapala i razrjeivae ubrajamo: benzin, petrolej, trikloretilen, toluen, ksilen itd.
Otapala djeluju na ovjeka na sljedei nain:

na kou isuuju je
na oi, dine puteve uzronik raznih upala
djeluju narkotino tj. na centralni ivani sustav
na krv i kotanu sr
ZATITNE MJERE:
Najvanije je sprjeavanje ishlapljivanja, znai posude moraju biti dobro zatvorene,

prostorije treba provjetravati i koristiti osobna zatitna sredstva ovisno o specifinosti
radnog postupka.
TEHNIKI PLINOVI
Su plinovi koji se koriste iskljuivo u industriji a nalaze se u spremnicima (bocama) pod

odreenim pritiskom a razlikujemo ih po boji boce ili spremnika.
KISIK se nalazi u plavim bocama pod pritiskom od 150-180 bara

Zatita na radu
Ne gori ali podrava gorenje i koristi se u industriji za plinsko zavarivanje i u medicini.
Treba ga uvati od utjecaja masti i ulja.
ACETILEN - dobiva se djelovanjem vode na kalcijev karbid. Nalazi se u boci bijele boje s
bijelom trakom pod pritiskom od 15 bara. Koristi se u industriji za plinsko zavarivanje.
ZAPALJIVI PLINOVI se nalaze u bocama crvene boje
NEZAPALJIVI PLINOVI - u bocama sive boje (CO2)
KLOR se nalazi u bocama zelene boje
Kontrola nepropusnosti spojeva na ureaju za zavarivanje vri se pomou sapunice a
ne nikako otvorenim plamenom (ibicom)
6. OPASNOST OD BUKE I VIBRACIJE
Buka se definira kao svaki neugodan i nepoeljan zvuk.

tetnost buke na ljudski organizam izraava se zamorom, oteenjem sluha i
smanjenjem radne sposobnosti.
Buka djeluje razliito no njezina tetnost se najvie izraava kroz:
psiholoko djelovanje ( ovisi o individualnim osobinama)
fizioloko djelovanje ( oteivanje sluha i poremeaj fiziolokih funkcija organizma)
smanjenje radne sposobnosti i produktivnosti rada
Mjerenje buke i podruja tetnosti
Veliina buke mjeri se instrumentima koji se zovu zvukomjeri ili bukomjeri a
za iskazivanje snage buke jedinica je DECIBEL (dB).
Pri frekvenciji od 1000 Hz buka od:

5 dB oznaava prag ili granicu ujnosti
35 dB oznaava granicu do koje se buka smatra bezopasnom
65 dB oznaava podruje do kojeg buka ima samo psiholoko djelovanje
90 dB oznaava podruje buke koja, osim psiholokog djelovanja, izaziva reakcije
neurovegetativnog sustava, jo nije ugroen organ sluha. Smatra se gornjom
doputenom granicom buke. ovjek se titi od buke kad ona iznosi 90 dB.
120 dB je buka znaajno ugroava organ sluha granica nelagodnosti
140 dB predstavlja prag ili granicu bola ne smije se biti izloeno niti kratkotrajno.
Zato se pri buci od 90 dB primjenjuju zatitne mjere.

ZATITA OD BUKE
- zdravstvene mjere
- tehnike mjere
Zdravstvene mjere obuhvaaju redovite preglede i praenja stanja sluha.

U tehnike mjere za zatitu od buke ubrajaju se: smanjivanje sila zbog kojih nastaje buka
na izvoru, pravilno odravanje i podmazivanje strojeva, primjenjivanje manje bunih
strojeva, primjena odgovarajuih amortizera.
Tehnike mjere dijele se na kolektivne i pojedinane.
Kolektivne tehnike mjere primjenjuju se :na izvoru buke ,na putu irenja od izvora do
prijemnika (radnika).Na izvoru buke tehnike mjere su :smanjivanje sila zbog kojih
nastaje buka, zamjena bunih strojeva tiima.
Za spreavanje buke na putu od izvora prema radnicima primjenjuju se ove tehnike

Zatita na radu
mjere :ograivanje strojeva materijalima koji upijaju zvuk, prekidanje veze izmeu izvora
buke i prijemnika (radnika),postavljanje zvunih barijera i skretanje zvuka.
Pojedinane tehnike mjere sastoje se od upotrebe osobnih sredstava za zatitu sluha
unih titnika:
Uni uloci su: epovi od pamune vate, epovi od mineralne vate, navoteni epovi od
pamuka, spuvaste gume ili plastine mase, elastini uni epovi od gume ili plastine
mase
Uni pokrovi: poklopci za ui, ljemovi i kape s ugraenim poklopcima za ui
Upotrebom zatitnih sredstava zvuk se moe priguiti od 5 dB 20 dB.
ZATITA OD VIBRACIJA
Vibracije se javljaju kao popratna pojava buke. Vibracije zamaraju radnika, smanjuju mu
radnu sposobnost i tetno djeluju na zdravlje ako im je radnik due izloen. Zbog duljeg
djelovanja vibracija mogu nastati oboljenja krvnih ila, tetiva, zglobova i kostiju,.
miia i srca
Najbolja zatita je na samom izvoru vibracija tako da krute dijelove strojeva ili
mehanizama zamijenimo elastinim a to su razne opruge, ublaivai udaraca ili
amortizeri, gumeni jastuci i sl.
Od osobnih zatitnih sredstava se koriste: razni steznici za miie i zglobove.
7. OPASNOSTI OD TETNIH ZRAENJA
Zraenje je irenje energije u prostor pomou valova.

Najpoznatije vrste zraenja su:
a)Toplinsko ili infracrveno zraenje
Osim ostalih zraka sunce isijava i toplinsko ili infracrveno zraenje. Takvo zraenje javlja
se i u industriji u talionicama kod visokih pei, pri zavarivanju itd. Utjecaj tog zraenja na
ovjeka djeluje tako to stvara veliko toplinsko optereenje organizma. Prekomjerno
zraenje djeluje najvie na centralni ivani sustav. Akutni poremeaj zbog prevelike
akumulacije topline u organizmu jesu toplinski udar i sunanica., Simptomi toplinskog
udara su naglo poveanje temperature (do 41 stupanj C ) i ubrzani puls (150
otkucaja/min), glavobolja i nesvijest.
Sunanica nastaje zbog dugog izlaganja glave sunevim zrakama. Simptomi sunanice
su poviena temperatura, glavobolja, halucinacije i drugo.
Opasnosti koje prijete od toplinskog zraenja su toplinski udar, sunanica, oteenje
sredinjeg sustava i oboljenje mokranih organa.
b)Ultraljubiasto (ultravioletno) zraenje
to zraenje dolazi od sunca, a u industriji prilikom zavarivanja, lijevanja itd.

Zraenje je vrlo tetno za oi, a djeluje i na sredinji ivani sustav, pa uzrokuje
glavobolju, vrtoglavicu i povraanje. Veina ljudi koja se bavi elektro- zavarivanjem , a
nije zatiena osobnim zatitnim sredstvima, djelovanje ultraljubiastog zraenja osjeti
tek idui dan. To zraenje djeluje na: kou (ona se upali ), oi ( ronjaa se upali pa
djeluje tako kao da su oi pune pijeska),sredinji ivani sustav (glavobolje, vrtoglavica,
povraanje)

Zatita na radu
c)Rendgensko i radioaktivno zraenje
Nuklearna i rendgenska zraenja izravno ili neizravno ioniziraju tvar kroz koju prolaze i
zovemo ih ionizirajuim zraenjem.
Svako ionizirajue zraenje tetno djeluje na ljudski organizam.
Koliinu ionizirajueg zraenja koje primi neki organizam mjeri se jedinicom koja se zove
SIEVERT (Sv) 1 Sv = J/kg. Osobna godinja granica (odnosi se najvie na prirodno i
ozraenje u medicinske svrhe) ekvivalentne doze radioaktivnog zraenja za ozraenost
cijelog ovjejeg tijela iznosi od 0,2 do 5 ms (milisievert)
Doza od 250 mSv kod nekih organizama (ljudi) izaziva muninu a doza do 5 mSv nije
opasna po ivot ljudi.
ZATITA OD ZRAENJA
Od toplinskog i ultraljubiastog zraenja dovoljan je paravanski zaklon, a od ionizirajueg

zraenja danas se upotrebljavaju razliiti apsorberi od olova ili olovnog stakla i to krae
izlaganje zraenju.
Na radnom mjestu u graevinarstvu i strojogradnji najee se javljaju Ultraljubiasto i
infracrveno (toplinsko) zraenje
8.OPASNOSTI OD NEPOVOLJNIH MIKROKTLIMATSKIH

UVIJETA
Mikroklimatski uvjeti radne okoline vrlo su znaajni faktori za uspjean i siguran rad.
U mikroklimatske uvijete ubrajamo:

Temperaturu (stanje zraka uvjetovano temperaturom)
vlanost zraka
strujanje(brzina, kretanje zraka)
toplinsko zraenje
Veina ljudi najbolje se osjea pri temperaturi izmeu 18 0-220 C , relativnoj vlazi oko 50
% i brzini strujanja od 0,2 do 0,3 m u sekundi.
Neki tehnoloki procesi kao to su lijevanje , kovanje, rad uz visoke pei isl. obavljaju se
u nepovoljnim mikroklimatskim uvjetima.
ZATINE MJERE
Zatitne mjere provode se: izoliranjem izvora toplinskog zraenja,
pravilnim instaliranjem toplinskih ureaja, postavljanjem zatitnih zidova, zaklona ili
branika, upotrebom klimatizacijskih ureaja u radnim prostorijama
automatizacijom radnih procesa, upotrebom osobnih zatitnih sredstava
Zatitne mjere koje se provode u osiguranju odgovarajuih uvjeta za udoban i siguran
rad su pravilno instaliranje i izolacija toplinskih ureaja, klimatizacija i automatizacija
radnog procesa.

Zatita na radu
9. OPASNOSTI OD POARA I EKSPLOZIJE I SREDSTVA ZA

GAENJE
GORENJE je kemijski proces spajanja neke tvari s kisikom uz popratnu pojavu svijetlosti i
topline.
Da bi dolo do procesa gorenja moramo imati tri uvjeta: gorivu tvar,
Kisik-koji podrava gorenje i
odreenu koliinu topline ili plamite-odreena temperatura.
GORIVA TVAR
Sve tvari se mogu sa stajalita opasnosti od poara svrstati u dvije skupine i to:
nezapaljive ili negorive tvari (voda, metalni oksidi, CO 2 itd.)
zapaljive ili gorive tvari: krutine, tekuine, plinovi
Izvor paljenja moe biti: iskra, trenje, otvorena vatra, elektrini luk, toplina
Osnovni uvjeti za pojavu poara su kisik, goriva tvar i toplina.
GAENJE: je proces obrnut od gorenja te u postupku elimo i nastojimo ukloniti jedan od
uvjeta potrebnih za proces gorenja.
Sredstva za gaenje rade na dva osnovna principa:

1. Snienje temperature paljenja tj. gasimo ohlaivanjem
2. Sprjeavamo dovoenje kisika tj. gasimo uguivanjem
Ako se upali odijelo na ovjeku on mora lei na pod i valjati se da se vatra ugasi (A)
Sredstva za gaenje:
glavno (voda)
specijalna (pjena, prah, CO2 itd.)
pomona (zemlja, pijesak, prekrivai isl.)
-Voda se koristi za gaenje krutih tvari i radi na principu ohlaivanja. Slui za gaenje

Zatita na radu
poara drva, papira, tekstila , zapaljivih tekuina. Vodom se ne smiju gasiti poari
elektrinih instalacija, upaljenih tekuina i plinova, metalnih povrina i tvari koje opasno
reagiraju u dodiru s vodom(kalcijev karbid , natrij i sl )
-Pjena se koristi za gaenje drva, tekstila, papira, ugljena i lako zapaljivih tekuina i
masti, a radi na principu uguivanja i ohlaivanja. Pjenom se ne smiju gasiti poari
elektrinih instalacija pod naponom jer u pjeni ima vode.
-Prah se koristi za gaenje svih vrsta poara i radi na principu uguivanja
-CO2 se koristi za gaenje svih vrsta poara a naroito za gaenje elektrinih instalacija i
radi na principu uguivanja.
-Pomona sredstva se koriste za gaenje manjih poara i rade na principu uguivanja.
Runi aparati za gaenje poara:

za gaenje vodom, pjenom, vodom i pjenom (brentae), prahom, plinom-CO 2
10. OSOBNA ZATITNA SREDSTVA
Osobna zatitna sredstva predstavljaju osobnu zatitnu opremu koja se daje na

koritenje osobama izloenim za vrijeme rada odreenim opasnostima koje se
drugim mjerama ne mogu otkloniti. U ovom sluaju u primjeni su posebna pravila
zatite na radu jer opasnost na radnom mjestu nije bilo mogue otkloniti primjenom
osnovnih pravila zatite na radu.
Najee se povrjeuju:
ruke - 43,3 %
noge - 29,4 %
glava - 19,3 %
trup - 7,8 %
vrat - 0,2 %
Osobna zatitna sredstva su takva sredstva zatite koja pri ispravnoj primjeni pruaju
dovoljnu sigurnost radniku prilikom obavljanja radnih zadataka.
Dijele se, prema dijelu tijela koji tite na: sredstva za zatitu glave, lica i oiju; sredstva za
zatitu sluha i dinih organa ,sredstva za zatitu ruku, tijela i nogu
Sredstva za zatitu glave :zatitni ljem, zatitna kapa, zatitna marama i ostala
sredstva
Sredstva za zatitu oiju i lica :zatitne naoale (bijelo i tamno staklo),titnik za oi i
lice, titnik za elektrovarioce
Sredstva za zatitu sluha: razni epii ,uni pokrovi (slualice)
Sredstva za zatitu organa za disanje: respirator, plinska maska ,cijevna maska s
kapuljaom, aparati s komprimiranim zrakom i kisikom.
Sredstva za zatitu ruku: obina kona zatitna rukavica (zatita od iljastih predmeta),
azbestna rukavica (zatita od toplinskog zraenja), gumena rukavica ( zatita od vode i

Zatita na radu
nagrizajuih tekuina, rukavica otporna prema rastvaraima (od neoprena), gumena
rukavica za elektriare ( za napon do 650 V ), koni titnik za runi zglob (teki fiziki
radovi),naprstak od koe, gume ili metala (titi prst).
Sredstva za zatitu tijela: zatitno odijelo (gdje postoji opasnost od rotirajuih dijelova),
zatitna kuta, zatitne vjetrovke i ogrtai, zatitne pregae, koni titnik za rame, boni
titnik i zatitni pojas (opasnost od pada).
Sredstva za zatitu nogu: zatitne cipele s elinom kapicom, zatitne cipele s drvenim
onom, titnik za koljeno i potkoljeno, zatitne gumene izme
Sredstva za zatitu od vremenskih nepogoda: zatitna kina kabanica, prsluk ( bez
rukava podstavljen vunom), zatitna bunda podstavljena krznom, izme za zatitu od
hladnoe (izraene od koe i podstavljene krznom), zatitne rukavce podstavljene
krznom
zatitna kapa podstavljena krznom.
AKO SE RADNIK NE KORISTI OSOBNIM ZATITNIM SREDSTVIMA TREBA GA

UDALJITI S POSLA JER TIME UGROAVA SVOJE ZDRAVLJE I IVOT, A UJEDNO
UGROAVA I DRUGE RADNIKE!
RADNO ODIJELO
1. Sredstva za zatitu glave, marama, zatitni ljem (kaciga) koja mora tititi glavu
od padajuih predmeta. Zatitni ljem mora imati ugraenu kolijevku koja ima
mogunost podeavanja po veliini s razmakom od ljema izmeu 2 i 4
centimetra.
2. Sredstva za zatitu oiju i lica, poput zatitnih naoala ili titnika za varioce, slue
za zatitu od ulijetanja estica i strugotina u oi te za zatitu oiju od tetnog
zraenja kod npr. varenja.

Zatita na radu
zatitne naoale s prozirnim staklom, zatitne naoale s tamnim staklom,

titnik( maska) za elektrovarioce, titnik za oi i lice.
3. Sredstva za zatitu sluha u koja spadaju vata, epii i zatitne slualice (antifoni)
se daju na koritenje osobama izloenim za vrijeme rada poveanoj buci koja se
drugim mjerama ne moe sprijeiti.
4. Sredstva za zatitu dinih organa slue kako bi se zatitili dini organi od tetnih
estica, praina i plinova koji se vrlo lako mogu udahnuti i na taj nain doprijeti do
plua i uzrokovati oteenja tkiva. U ova sredstva spadaju respirator, cijevna
maska s kisikom i zatitna plinska maska.

Zatita na radu
cijevna maska s kapuljaom, respirator-filter, plinska maska, plinska maska s crijevom
5. Sredstva za zatitu ruku tite ruke od hladnoe i topline, elektrine energije,

mehanikih opasnosti, tetnog djelovanja kiselina i slino. Rade se od gume (za
rukovanje kiselinama, za rad s ureajima pod naponom) li koe (kod varenja).
6. Sredstva za zatitu nogu tite noge od padajuih predmeta (cipele sa elinom

kapicom), zatitu od tetnog toplinskom djelovanja (npr. cipele sa drvenim
onom).

Zatita na radu
7. Sredstva za zatitu tijela u koja spadaju zatitna kuta, kombinezoni i slino slue
kao zatita od praina i prljanja.
8. Sredstva za zatitu od nepovoljnih atmosferskih utjecaja tite radnike od

hladnoe, vjetra, kie, snijega.
9. Sredstva za zatitu od pada sa visine koriste radnici kojima nije mogue na niti
jedan drugi nain ograditi ili na drugi nain osigurati radno mjesto. U ovu opremu
spadaju zatitna uad i opasai.

Zatita na radu
11.PRVA POMO
to je prva pomo?
Prva pomo je skup radnji kojima se pomae ozlijeenoj ili iznenada oboljeloj osobi na
mjestu dogaaja, prije dolaska ekipe hitne medicinske slube ili drugih kvalificiranih
zdravstvenih djelatnika.
Prva pomo je nastojanje da se ukupnim djelovanjem, postupcima prve pomoi i
psiholokom potporom stekne povjerenje i stvori osjeaj sigurnosti zdravstveno
ugroene osobe. Pruanje prve pomoi su takve radnje koje imaju za cilj spaavanje
ivota ovjeka koji se nalazi u stanju opasnosti od: ozljeda, krvarenja, trovanja, udara
elektrine struje i posljedica koje mogu dovesti do invalidnosti.
Prvu pomo prua osoba koja se zatekne na mjestu nesree. O njezinom poznavanju
prve pomoi ovisi daljnji tijek spaavanja, osiguravanje brze intervencije hitnih slubi i u
konanici uspjenost spaavanja.
Ciljevi pruanja prve pomoi
Spasiti ivot!!!
Sprijeiti nastanak trajnih posljedica!
Skratiti trajanje lijeenja i rehabilitacije !
1.Osnovna pravila prve pomoi
a) Ne stvarati paniku, ovjek mora biti pribran i smiren, postupiti brzo i svrsishodno
(prije pruanja prve pomoi uoiti promjene na ozljeenom; raditi mirno i sabrano, ne
paniariti , to negativno utjee na unesreenog. U tijeku pruanja prve pomoi poslati
nekoga iz vae blizine da izvijesti hitnu medicinsku pomo na broj telefona 94 . Kad se
ustanovi broj ozlijeenih i vrsta ozljeda poziva se hitna medicinska sluba..
to je prijeko potrebno rei kad zovete hitnu slubu? Predstavite se (razgovijetno recite
svoje ime i prezime). Dajte broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete. -Osobi s
kojom priate dajte sljedee podatke: gdje se nesrea dogodila (navesti tonu adresu,
dati to tonije podatke o mjestu dogaaja); to se dogodilo (opisati vrstu i teinu
nesree, moguu opasnost od vatre, vode, plina, otrovnih tvari, posebnih vremenskih
uvjeta); broj, spol i priblina starost ozlijeenih; o kakvim se ozljedama radi (vaa
procjena vrste ozljeda, prirode bolesti i stanja ozlijeenih). Vano! ekajte daljnja pitanja
ili upute, razgovor zavrava osoba u hitnoj medicinskoj slubi
b) Pridravati se naela - prije svega ne tetiti( ne premjetajte unesreenog nakon
pruene osnovne pomoi ako to nije nuno. Prijelomi natkoljenice ili kraljenice
zahtijevaju zbrinjavanje od strune ekipe hitne medicinske pomoi, jer u protivnom
mogu uslijediti nesagledive posljedice. Kada i gdje je mogu dolazak hitne medicinske
pomoi priekajte strunu ekipu. Ako ovjek ne pokazuje znakove ivota treba postupati
kao da je iv.
c) Ne initi vie nego to se oekuje
d) Voditi brigu o sigurnosti spasioca i ozlijeenih
2.Pregled ozlijeene osobe
Opseg i nain pruanja prve pomoi uvjetovani su mogunou pozivanja i brzinom
dolaska hitne medicinske slube . Svaki postupak prve pomoi koji se moe odgoditi
bez opasnosti za ozlijeenu osobu treba prepustiti strunim slubama.
Prvi primarni ili orijentacijski pregled ozlijeene osobe obavlja se na mjestu gdje smo je
zatekli, na mjestu nesree. Kad god je to mogue pregled obavite bez suvinog
pomicanja ozlijeene osobe, u poloaju u kojem ste ga zatekli. Prije poetka pruanja
prve pomoi treba se raspitati o ozlijedi i stanju unesreenog.
Prvim pregledom utvrujemo: stanje svijesti, disanje, znakove krvarenja, teke ozljede i
znakove oka.

Zatita na radu
Ukoliko ozlijeena osoba odgovara na vaa pitanja, to znai da je pri svijesti, da die,
tada ju pitajte to mu se dogodilo i gdje ga najvie boli.
Ovisno o odgovoru ozlijeenog potraite: ozljedu na povrini tijela, znakove ozljeda
unutarnjih organa i ozljede kotanog sustava (kosti, zglobovi, kraljenica, zdjelica).
Kod pregleda upotrijebite sva svoja osjetila :
- vid (pogledom traite i zamijetite vidljive promjene: rane, krv, deformacije, otekline,
promjenu boje koe, nesimetrinost, zabodena strana tijela, reakciju ozlijeenog na va
dodir itd.);
- sluh (sluajte zvuk disanja, reakciju ozlijeenog na va dodir, itanja iznad rane);
- opip (dodirom koji mora biti njean, ali dovoljno vrst otkrijte otekline,
neravnine, nestabilnosti, temperaturu i vlanost koe);
-njuh (miris alkohola, plina, paljevina, itd.).
Pregled obavite u slijedu od glave prema nogama
- glava (pregledom i opipom potraite rane i ozljede kostiju lica i glave;
provjerite disanje, broj udaha i kvalitetu disanja - je li oteano ili praeno
zvukovima) glasnim pitanjem provjerite sluh (oba uha), provjerite nos i ui,
provjerite oi, posebno zjenice te usta);
- vrat (pregledom i opipom potraite rane i ozljede vratne kraljenice);
- prsa (pregledom i opipom potraite rane i ozljede rebara i kljune kosti,
provjerite podie li se prsni ko simetrino);
- gornji ekstremiteti (pregledom i opipom - svakog posebno, potraite rane i
ozljede kostiju i zglobova, provjerite boju koe na prstima, potraite ima
li znakova uboda igle, pitajte osobu moe li pomicati ruke i osjea li va dodir);
- trbuh (pregledom i opipom potraite rane, opipajte je li trbuna stjenka napeta ili
mekana);
- zdjelica (opipom provjerite kosti zdjelice);
- donji ekstremiteti (pregledom i opipom - svakog posebno, potraite rane i
ozljede kostiju i zglobova, pitajte osobu moe li pomicati noge i osjea li va
dodir, provjerite boju koe na prstima).
Ozljede koje smo pronali zbrinjavamo po prioritetu, to znai da najprije zbrinjavamo
najtee ozljede, a zatim sve ostale koje smo nali.
1.Svijest-postavite ozljeenom nekoliko pitanja. Ako ne odgovara, nanesite mu laganu

bol utipnuvi ga za podlakticu ili potkoljenicu. Ako ne reagira, nastupio je gubitak svijesti.
2.Disanje-disanje ujemo i vidimo a moe biti ubrzano, usporeno ili oteano. Ako osoba
ne die, uvjerite se u to na taj nain da joj glavu zabacite unazad i prislonite svoju uku
ispred nosa i usta ozlijeenog. Ako ne osjetite i ne ujete disanje zaponite odmah s
umjetnim disanjem.
3.Rad srca-osjeamo na jagodicama prstiju ako opipamo vratnu ilu kucavicu. Ako pulsa
nema zaponite odmah s umjetnim disanjem i masaom srca.
4.Boja koe-modra boja koe upuuje na guenje, blijeda na stanje straha i iskrvarenje,
siva s grakama znoja na stanje oka.
5.Ozljede s krvarenjem- lako se uoavaju. Unutarnje ozljede nasluujemo prema mjestu
boli, znacima krvarenja, oteklinama i slino.
6.Prijelom kostiju i ozljede zglobova-prepoznaju se po bolima na koje se ali ozlijeeni,
po promjeni oblika ozlijeena dijela tijela u odnosu na zdravi dio, a kod otvorenog
prijeloma vidi se rana i kost.
7.Ozljede kraljenice-prepoznaju se po bolima koje nastaju na mjestu
ozljede.,nemogunou pokretanja nogu ili ruku ako je ozljeeni vratni dio.

Zatita na radu
3.Nesvijest
Osoba se sruila, ne reagira na pitanja i dodire, ali die i srce joj radi .Osobu odmah
okrenite na bok s licem prema podlozi. Onesvijeteni ne smije leati na leima jer bi se
uguio vlastitim jezikom. Do dolaska strune medicinske ekipe hitne pomoi pratite je
die li i radi li mu srce.
Ako osoba bez svijesti die normalno, stavite je u stabilan boni poloaj!
Vano!
Prije okretanja na bok skinite osobi naoale (ako ih nosi) i uklonite druge predmete s tijela
(na pr. vrsti predmeti u depu) koji bi osobi koja je okrenuta na bok mogli tetiti.
Boni poloaj mora trajno odravati prohodnost dinih putova mora omoguiti istjecanje
tekuine iz usta - drenani poloaj mora biti stabilan, treba izbjei pritisak na prsni ko,
periferne ivce i krvne ile , treba osigurati pregled i dostupnost nadzora dinoga puta i
krvotoka, kao i mogunost brze intervencije treba promijeniti stranu nakon 30 minuta
4.Umjetno disanje i masaa srca

UMJETNO DISANJE
Kod prestanka disanja odmah zapoeti s umjetnim disanjem. Ako se osoba nalazi u
zatvorenom prostoru prethodno je treba iznijeti na svjei zrak.
Postupak umjetnog disanja:
-zabacite unesreenom glavu unazad.
-zatvorite palcem i kaiprstom jedne ruke nos unesreene osobe
-udahnite duboko.
-obuhvatite svojim ustima usta povrijeenog i izdahnite.
-da je zrak uao u plua ozlijeenoga vidjet emo po pomicanju prsnog koa.
-odmaknite glavu od usta ozlijeenog i ponavljajte radnje 12-14 puta u jednoj minuti.
Disanje usta na usta

Zatita na radu
Disanje usta na nos (zahvat "zabaci glavu - podigni

bradu")
Umjetno disanje pomou ruku povrijeenog

Zatita na radu
MASAA SRCA
Ako osoba nema pulsa na vratu,

zaponite s masaom srca.Umjetno disanje i masau srca radi uvijek jedna osoba, a
kada se ona zamori mijenja je druga osoba.Na taj nain sami kontrolirate uinjeno jer bi
se dvije osobe teko uskladile pri izvravanju radnji ako im je to prvi put. Oivljavanje s
dva spasioca ine zdravstveni radnici koji su u tim radnjama dobro uvjebani.
Postupak oivljavanja
-kod udara elektrine energije provjerite da osoba jo uvijek nije u dodiru s vodiem struje
-zaponite odmah, ne gubite vrijeme jer mozak ne podnosi nedostatak kisika i hranjivih
tvari-nepovratno odumire.
-uinite 2-3 puta upuhavanje zraka u plua
-odredite mjesto masae na donjoj treini prsne kosti.
-na odreeno mjesto poloite zapee svoje ruke, drugu ruku prebacite preko ruke na
podlozi i pritisnite snagom gornjeg dijela tijela da pri tom ne savijete laktove.
-ponavljajte pritisak 15 puta.
-opet zabacite glavu i duboko izdahnite u plua ozlijeenog,
-ponovite 15 masaa srca.
-inite to dok osjeate da moete ostvariti kvalitetne radnje, a kad se zamorite neka vas
netko zamjeni.
-ponavljajte ove postupke do dolaska stune lijenike ekipe hitne pomoi.
-ako je osoba poela sama disati, prekinite radnje, okrenite je u boni poloaj i
promatrajte je die li, a opipom pulsa na vratu kontrolirajte rad srca.

Zatita na radu
5. Postupak s ranom
Postupak prve pomoi kod rana kod kojih je ozlijeenu osobu potrebno uputiti na
daljnje zbrinjavanje u bolnicu:
zaustaviti krvarenje
sprijeiti nastanak sekundarne infekcije tako da ranu pokrijemo sterilnim materijalom;
imobilizacijom smanjiti bol i irenje infekcije (u sluaju pomicanja ili transporta).
Tijekom pruanja prve pomoi ove rane se ne smiju: istiti, ispirati, vaditi iz njih strane
predmete (strana tijela treba fiksirati u rani), stavljati na nju razne pripravke !
Rane ne dirati prstima, ne ispirati nikakvim sredstvima. Onakvu kakva je pokriti sterilnom
gazom koju uvrstite zavojem ili trokutnom maramom. Ako iz rane viri krhotina postavite
gazu oko nje i uvrstite zavoj tako da ne prelazi preko nje. Ako ozljeeni ima no u rani,
ne vaditi ga, ve okolo postaviti gazu i zavoj. Nakon zavijanja pokrijte no ili krhotinu.
Blago prebacite neku tkaninu da se ne vidi zbog negativnog psihikog djelovanja na
unesreenog i okolinu.
Kod rane iz koje jae curi krv pritisnite ilu ( arteriju) koja vodi krv prema rani, a zatim
izravno na ranu postavite kompresivni zavoj koji e na due vrijeme sprijeiti dalje
krvarenje. Rane mogu biti otvorenog i zatvorenog tipa.
Krvarenje imamo arterijsko, vensko i kapilarno. Osnovno je zaustaviti krvarenje bilo
kompresivnim zavojem ili pritiskom na vrstu podlogu
Kompresivni zavoj
Za ranu postavite sterilnu gazu. Preko gaze postavite vrstu smotanu tkaninu ( zavoj,
rubac, al, kapu, komad odjee) Utisnite je u ranu i zamotajte zavojem ili trakom platna.
Pritisak na ilu poslije povijanja rane nije vie potreban.

Zatita na radu
Ruku, na kojoj je zavoj s kojim smo zaustavili krvarenje ( kompresivni zavoj, staviti u
stanje mirovanja trokutnim rupcem, a ozlijeenu nogu podii prema tijelu.
Kontrolirajte boju prstiju. Ako je plava, olabavite zavoj jer ste previe stegnuli.
Ozljede glave
Onesvijetenu osobu okrenite na bok.
Ranu ne dirati, kosu ne iati. Ranu pokrite sterilnom gazom i uvrstite trokutnim rupcem
ili zavojem.
Prijevoz u zdravstvenu ustanovu ostvariti u bonom poloaju.
Ozljeda nosa
Rane nosa zaviti zavojem koji zovemo praka nosa. Osobu s krvarenjem iz nosa
postavite u polusjedei poloaj s glavom nagnutom prema naprijed.
Rane grudnog koa
Ako iz rane na prsnom kou ujete da iti zrak pokrijte je sterilnom gazom, a preko
gaze postavite plastino ili gumeno platno i uvrstite zavojem.
One rane koje ne ite pokrijte sterilnom gazom i zavijte. Osoba s ranom prsnog koa
mora leati u polusjedeem poloaju i mirovati.
Izbljuvak svjetlocrvene boje znak je unutarnjeg krvarenja.
Rane trbuha
Rane na trbuhu pokrijte sterilnom gazom i lagano zavijte zavojem ili trokutnim rupcem.
Kod sumnje na ozljedu unutarnjih organa trbuha unesreenom ne dati nita piti ili jesti.
Oznaite to na unesreenom oznakom NITA NA USTA.
Prijevoz u zdravstvenu ustanovu mora biti hitan , u prikazanom poloaju.
Ako osoba s ranom trbuha pokazuje znakove iskrvarenja , polegnuti je vodoravno.
Zabranjeno je podizati mu noge prema tijelu jer bi na taj nain samo ubrzali iskrvarenje.
6.Opekline
Opekline nastale plamenom, uarenim predmetima, vruom vodom, parom ili kemijskim
tvarima treba odmah:( ugasiti plamen)
-isprati mlazom vode polijevajui pet minuta odozgo prema dolje (ne tuirati)
-nakon ispiranja ne skidajte odjeu ve blago pokrijte sterilnom gazom koju uvrstite
trokutnom maramom.
-odjea se skida odmah samo kod opeklina kemijskim tvarima.
-ozlijeeni dio tijela stavite u stanje mirovanja. Nogu na kojoj je opeklina blago podignite
prema tijelu.
-ozlijeenom dajte piti to vie tekuine (vode, soka, zabranjeno je davati alkoholna pia )
Smrzotine smrznute dijelove tijela postepeno utopljavati i davati tople napitke.
7. Prignjeenja
Prignjeeni dio tijela to prije osloboditi pritiska. Ozlijeenoj osobi zabraniti kretanje i onda
kada ona ima mogunost da se sama kree. .Kretanje je strogo zabranjeno i negativno
utjee na daljnje stanje ozlijeenog. Osobu polei vodoravno, osloboditi obuu ili odjeu s
prignjeenog dijela tijela jer se javlja oteklina. Osobi dati piti to vie tekuine da se zadri
pri svijesti .
8. Ozljede kostiju i imobilizacija
Prijelom kosti prepoznaje se po slijedeim simptomima: Na mjestu prijeloma vidi se
promjena oblika, oteklina i modrica.
Povreda stopala
Ozlijeeno stopalo oslobodite obue i arape. Ako postoji rana zavijte je sterilnom gazom
i trokutnim rupcem. Prijelom kosti stopala imobilizirajte dekom ili obloenim daicama.
Cramerovom inom i slinim predmetima.
uganue stavljati hladne obloge i davati napitak da se zadri pri svijesti.
Imobilizacija prijeloma na ruci

Zatita na radu
Otvoreni prijelom na ruci odmah zavijte sterilnom gazom koju uvrstite zavojem ili
trokutnim rupcem.
Prijelom potkoljenice
Ako postoji rana na prijelomu , sterilno je zavijte. Paljivo skinite cipelu i arapu.
Imobilizaciju ostvarite s dva vrsta predmeta ili s dekom. Trokutnim rupcem ili trakama
platna poveite u podruju zglobova ispod i iznad. Ako je hladno, omotajte stopalo.
Povremeno kontrolirajte cirkulaciju. Ako ste previe stegnuli, olabavite trake kojima ste
uvrstili sredstvo imobilizacije.
prijelome imobilzirati na licu mjesta bilo kojim prirunim sredstvima.
Imobilizacija natkoljenice
Zatvoreni ili otvoreni prijelom natkoljenine kosti uzrokuje metak, pad, prignjeenje,
zaruavanje i sl. Znaci prijeloma su: bol, oteklina, nemogunost oslanjanja na tu nogu,
deformacija oblika kosti, kost na povrini koe.
PRAVILAN POLOAJ PRILIKOM TRANSPORTA
9. Trovanje
Kod trovanja najvaniji je prekid kontakta s otrovom. Osnovna pravila kod
trovanja:1.prekid kontakta s otrovom,2. odstraniti otrov, 3.povraanje, 4. upotreba
protuotrova (identifikacija otrova).
-Kod kiselina, luina , soli tekih metala, benzina i drugih derivata ne izazivati povraanje.
-Kod otrovanja antifrizom protuotrov je rakija , konjak, viski.
-Kod otrova koji nisu topivi u vodi dajemo mlijeko.
-Kod otrovanja jodom protuotrov je krob (aku brana razmutite u vodi)
-Kod trovanja deterdentom za pranje sua ne izazivamo povraanje, protuotrov je
otopljena sapunica u vodi.
10. Upute za pruanje prve pomoi ozlijeenim od udara elektrine struje
to je god bre mogue, mjesto nesree treba odvojiti od napona i ozlijeenu osobu
osloboditi utjecaja elektrine struje na jedan od slijedeih naina:
-kod prenosivih troila izvucite utika iz prikljunice,
-kod vrsto postavljenih troila iskopajte sklopku ili izvadite osigurae( uloke osiguraa)
Ako se na mjestu nesree napon ne moe odvojiti od unesreenog:
-izolirajte svoje ruke suhim komadom odjee (npr. kaputom ) ili upotrijebiti izolacijske

Zatita na radu
rukavice.
-upotrijebite izolacijsku motku, suhu letvu i sl.
-ispod unesreenog podvucite suhu dasku i tako ga odvojite od zemlje.
Zapamtite: osobu ukljuenu u strujni krug nikada ne smijete hvatati golim
rukama.
U sluaju udara elektrine struje prijeko je potrebno iskljuiti elektrinu energiju ili
otkloniti vodi pod naponom i odmah poeti s umjetnim disanjem i masaom srca.
Sigurni znaci smrti

Rani znaci smrti:
1. maje oko-ona jabuica na pritisak palcem i kaiprstom izduuje se u smjeru pritiska i
tako ostaje.
2.mrtvake pjege-taloenje krvi kod prestanka cirkulacije prema mjestima kojima tijelo
pritie na podlogu.
3.mrtvako bljedilo,
4.mrtvaka ukoenost- javlja se u vremenu od etiri do osam sati nakon smrti i nestaje
nakon 48- 72 sata.
5.mrtvaka hladnoa-hlaenje prema vanjskoj temperaturi.
1.Ppovrede nogu stanje oka

(kod jaeg krvarenja)
2. Besvjesno stanje
(povraanje)
poloaj na bok
3.Povrede kraljenice
4. Povrede grudnog koa
5. Povrede trbuha i zdjelice

Zatita na radu
12. OVJEKOV IVOTNI I RADNI OKOLI
ivotni i radni prostor ine: zrak, voda i tlo

1. zagaivanje i zatita zraka
2. zagaivanje i zatita voda
3. zagaivanje i zatita tla
Zagaenje i zatita zraka:

Maksimalno dopustive koliine tetnih tvari u radnim prostorijama i prostorima propisane
su odgovarajuim propisima. .S tim u vezi prema odredbama Zakona o Zatiti na radu
postoji obveza poduzea da ispituje stanje u radnom okoliu najmanje svake dvije
godine, odmah nakon to zapone s radom pri kojem se oslobaaju tetne tvari u radni
okoli, odnosno nakon svake promjene u tehnolokom procesu, koja bi mogla imati
utjecaj na stanje u radnom okoliu glede nazonosti odreenih tetnih tvari.
prljave tehnologije putaju u atmosferu tetne estice i plinove koje treba sprijeiti.
Zatita se vri :Industriskim filterima, gravitacione talone komore (taloenje prije
isputanja), Mokri separatori ( prica se voda kroz zrak), Ciklonski separatori
U svrhu zatite okolia poduzea su obavezna ispitivati stanje radnog okolia najmanje
svake 2 godine.
Zagaivanje i zatita voda:

Vode koje se rabe u tehnolokom procesu su industrijske otpadne vode i najee su
znatno zagaene, pa ih je prije isputanja u vodotok ili kanalizaciju potrebno proistiti.
Tri su osnovna naela proiavanja otpadnih voda:
a)Primarno proiavanje je mehaniko proiavanje povrinskim taloenjem estica iz
vode u posebnim talonim bazenima odvajaju krute tvari-estice iz vode.
b)Sekundarno proiavanje voda se obogauje kisikom prelijevanjem kaskadno iz
jednog bazena u drugi ,to pozitivno djeluje na floru i faunu u vodi.
c)Tercijarno proiavanje koriste se kemijski filtri, tzv. aktivni krug, poseban mulj s
mikroorganizmima za obogaivanje vode kisikom.
Zagaivanje i zatita tla:
Izvor zagaenja tla :- mineralna gnojiva, zatita biljki od bolesti i insekata. Takva sredstva
trebalo bi paljivo primjenjivati, jer viak sredstava za zatitu odlazi u zemlju i uzrokuje
ugibanje korisnih ivotinja. Naroito su opasna za ovjeka, ako se prekomjerno rabe ili
neprimjereno primjenjuju.
- komunalni i industrijski otpadi-u gradovima i urbanim sredinama.
Zatita se provodi reciklaom(odvajanjem korisnog otpada) i spaljivanjem preostalog
dijela otpada koji se ne moe upotrijebiti i nije prirodno razgradljiv.
Ergonomska visina radnog stola za sjedei posao iznosi 68 do 76 cm.

Zatita na radu
ZNAKOVI SIGURNOSTI
KATALOG ZNAKOVA SIGURNOSTI I UPUTA ZA RAD NA SIGURAN

NAIN www.preventa.hr

Zastita Na Radu PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zastita Na Radu PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Strojarska tehnika kola Frana Bonjakovia, Konavoska 2, Zagreb

1. ULOGA I ZNAENJE ZATITE NA RADU I

Zadatak zatite na radu: Smanjenje broja nezgoda, profesionalnih bolesti i materijalnih

Nezgoda na radu je svaki neeljeni, nepredvieni dogaaj koji bi mogao imati za

Profesionalno oboljenje za razliku od nezgode nastaje kao posljedica oteenja

Do ozljeda dolazi neijom grekom i to iz 3 bitna faktora:

Zatita na radu regulirana je Ustavom RH, statutom, pravilnikom o zatiti na radu i

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 1

Procjena opasnosti je postupak kojim se utvruje razina rizika na radnom mjestu od

Mehaniki izvori opasnosti

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 2

2. MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI

a) Opasnosti od krunog gibanja

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 3

Opasnosti( slika) kod strojnih dijelova koji se kruno gibaju.

b) Opasnost kod pravocrtnog gibanja

Potrebno je ograditi kako bi se zaposlenicima onemoguio pristup dok su u pogonu.

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 4

Zatita od mehanikih opasnosti

Zatitne naprave (ograde, zagrade, titnici, poklopci, vrataca, oklopi, kuita,

Zatitni ureaji ili ureaji sa zatitnom funkcijom (sigurnosni ureaji) jesu

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 5

Mehaniki izvori opasnosti pri koritenju runog alata

Najei uzroci nezgoda pri rukovanju runim alatom:

Slika A Pravilan rad s izvijaem

Mjere zatite pri rukovanju runim alatom

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 6

3. OPASNOSTI OD PADOVA I RADOVA NA VISINI

b)Padovi u otvore u podu

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 7

c)Radovi na visini i padovi s povienih mjesta

Za dvokrake ljestve najvanije je da su prilikom koritenja uvijek sasvim otvorene a da

Dizanje i prenoenje tereta

Loe navike prilikom rada su slijedee:

1. Nesigurno za hvatanje predmeta

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 8

4. Nekoritenje osobnih zatitnih sredstava

4. OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 9

Opasnost je najvea ako struja ide kroz prsni ko i srce.

Faktori koji utjeu kod udara elektrine struje

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 10

Zatitne mjere od elektrinog udara

Do elektrinog udara, tj. do patofiziolokog djelovanja elektrine struje na iva bia,

Zatita od direktnog dodira:

Udaljavanje se ostvaruje postavljanjem postrojenja pod naponom izvan domaaja ruku i

Ugraivanjem izravnog( direktnog) ureaja pod naponom-razvodnih ormaria- postie se

Zatita od indirektnog dodira:

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 11

Mali radni i sigurnosni naponi

PRILIKOM RADA S ELEKTRINIM TROILIMA TREBA PAZITI NA SLIJEDEE:

1. Prilikom bilo kakvih radova na elektrinim. ureajima iskljuite osigurae

ZAPAMTITE: OSOBU UKLJUENU U STRUJNI KRUG NE SMIJETE HVATATI GOLIM

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 12

5. OPASNOST OD TETNIH I OTROVNIH TVARI

OPASNOSTI PRI RADU S KISELINAMA I LUINAMA

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 13

Zapamtite: kiselina se uvijek polako uz mijeanje ulijeva u vodu.

OPASNOSTI PRI RADU S BOJAMA I OTAPALIMA

Otapala djeluju na ovjeka na sljedei nain:

Najvanije je sprjeavanje ishlapljivanja, znai posude moraju biti dobro zatvorene,

Su plinovi koji se koriste iskljuivo u industriji a nalaze se u spremnicima (bocama) pod

Ana Malnar Sutlovi dipl. ing. stroj. 14