1.

Definirati pojam zaštite na radu (0,5 bodova)

Skup mjera i aktovnisti, dio ustroja rada i izvedbe radnih postupaka
usmjerenih na zaštitu zaposlenika i ostalih osoba kod poslodavca od
ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i dr. bolesti uvjetovanih
obavljanjem posla. Utvrđuje propise, mjere, postupke i pravila, kako bi se
stvorili sigurni radni uslovi i spriječile nezgode na radu i profesionalne
bolesti.

2. Koja je razlika između stručnjaka zaštite na radu i povjerenika

zaštite na radu ( 0,5 bodova)
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za
obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uslove za
obavljanje tih poslova.
Povjerenik zaštite na radu je radnik koji je u skladu sa zakonom o ZNR
izabran da zastupa interese radnika na području ZNR.

3. Što je djelimično dovršena mašina (0,5 bodova)

Djelimično dovršena mašina označava sklopove koji su gotovo mašine,
ali koji se ne mogu zasebno koristiti za određenu namjenu. Djelimično
dovršene mašine su namjenjene za ugradnju ili sklapanje sa drugim
mašinama ili drugim djelimično dovršenim mapinama ili opremom, na taj
način stvarajući mašine.

4. Navesti potencijalne NE mehaničke opasnosti na proizvodnim

uređajima (0,5 bodova)
Padovi i rušenja, npr. zakrčeni prolazi, oštećeni podovi, loša osvjetljenost,
razlika u visini poda, nepažljivo i brzo hodanje

Povrede nastale udarom električne struje, npr. neispravni električni aparati

i alati, oštećeni kablovi, utičnice, utikači, popravak mašina pod naponom.

Požar i eksplozije – opekotine, npr. peći, otvoren plamen, iskre,

neispravni elektirčni uređaji i alati, zapaljive hemikalije

Hemijske štetnosti, biološke štetnosti

Vibracije i buka

Zračenje
 5. Obaveze poslodavca po osnovu sigurnosti i zaštite zdravlja na radu (1
bod)
-savjetovanje sa zaposlenicima o svim pitanjima zaštite, sigurnosti i
zdravlja na radu
-osiguranje redovnih zdravstvenih pregleda
-obuka za predstavnike zaposlenika zadužene za ovu oblast kao i svih
zaposlenika, zavisno od procijenjenih opasnosti na radu

6. Objasniti pojam opasnosti na proizvodnim uređajima (1 bod)

Opasnost je potencijalni izvor povrede, bilo da je riječ o nekom fizičkom
oštećenju ili oštećenju zdravlja. Opasnosti su svi uslovi na radu i u vezi sa
radom koji mog ugroziti sigurnost i zdravlje radnika. Opasnosti koje se
odnose na upotrebu mašina treba tražiti u identifikaciji načina pogrešne
upotrebe mapine ali i u aktivnostima transporta mašine, njene montaže,
instalacije, sklapanja, čišćenja, popravke.

7. Translatorno kretanje dijelova i komponenti mašina kao izvor

opasnosti (1 bod)
Pravolinijsko kretanje dijelova mašina, uključuje i kretanje transportnih
sredstava cikličkog tipa, zaglavljivanje, translatorno beskonačno kretanje.
Opasnosti od direktnog kontakta sa translatornim elementima, trenje,
abrazija, toplina.

8. Tehnološki sistem i tehnološki proces (2 boda)

Tehnološki sistem predstavlja osnovni dio proizvodnog sistema koji omogućava
prevođenje ulaznih u izlazne veličine u potrebnom obliku i karakteru.
Tehnološki sistem obuhvata liniju ili skup mašina gdje se od sirovina ili
poluproizvoda dobijaju gotovi dijelovi ili sklopovi a čine ga:

 obradni sistemi
 montažni sistemi
 sistemi za rukovanje materijalom
 upravljanje zalihama
 upravljanje kvalitetom
 upravljanje alatima i priborom
 upravljanje održavanjem
 skladišni sistemi
upravljački sistemi
Osnovni elementi tehnološkog sistema su:
Ulazni elementi – materijal, oprema, energija, ljudski rad, tehnološka
dokumentacija
Izlazni elementi: gotov proizvod, škart, gubici u materijalu i energiji
Tehnološki proces – sastoji se od tehnoloških operacija, zahvata, pokreta i
mikropokreta.

 U okviru tehnološkog sistema izdvaja se tehnološki proces u kome

se obavlja transformacija ulaza sistema u željeni izlaz. Tehnološki
sistemi predstavljaju izraz tehnologije djelovanja radnog procesa.
Tehnološki sistem nije jedna mašina ili neki drugi pojedinačni elemenat
sistema obrade već isključivo njegov integralni sadržaj i povezanost
svih elemenata u ostvarivanju odgovarajućeg cilja. Osim mašina,
alata i uređaja, elementi tehnološkog sistema su sirovine i drugi
ulazni materijali, energija, kadrovi, gotovi proizvodi i tehnološki
poroces.

9. Alat / ručni alat (2 boda)

Alat je pomagalo s kojim ručno ili na stroju obrađujemo materijal. S njim
se radi lakše, brže i točnije.Omogućuje izradu vrlo složenih proizvoda.
Alati su mnogobrojni i raznovrsni. Mogu biti jednostavni, ali i vrlo
složeni i s vlastitim pogonom. Alati u izravnom dodiru obrađuju materijal,
bilo odvajanjem čestica (nož, sjekira, turpija, glodalo, svrdlo, ručna pila,
ručna blanja) ili bez odvajanja čestica (čekić, kliješta, odvijač).
Primjena i razvoj alata usporedno su vezani uz razvoj ljudskog
društva i civilizacije. Osnovni cilj je bio olakšati i ubrzati rad. Poseban
zamah u razvoju alata uzrokovan je masovnom proizvodnjom različitih
uređaja i opreme (npr: automobila), gdje se zahtjeva što kraće vrijeme
pripreme i proizvodnje, kako bi se smanjili troškovi poslovanja. Današnje
alate nazivamo pomoćnim priborom ili mehanizmima u procesu izrade
proizvoda i njegove kontrole. Mogu se podijeliti, odnosno razvrstati po
različitim kriterijima.

Podjela alata u mašinstvu

Opća podjela alata mašinske struke:

 rezni alat u izravnom dodiru obrađuje materijal i oblikuje proizvod (glodalo,

nož).
 stezni alat posreduje između reznog alata, obratka i mašine, te na taj način
utječe na oblikovanje proizvoda (stega, stezne glava).
 mjerni alat služi za mjerenje i kontrolu tijekom obrade
(libela, metar, mikrometarski vijak, pomično mjerilo, mjerne rašlje, mjerne
pločice, mjerni listići, mjerna ura, sinusno ravnalo, koordinatni mjerni
uređaj, profilni projektor, kontrolni češalj za navoj)
 ručni alat služi za ručno obavljanje radova (kliješta, ključ).
 ručni alat s vlastitim pogonom je mala mašina s ručnim vođenjem
(električna ručna bušilica, brusilica, polirka).

Ručna obrada je obrada materijala koja koristi alat uz snagu mišića. Alat je
sredstvo kojim mijenjamo oblik sirovcu, dok se za upravljanje alatom radnik
koristi svojom snagom. Npr. Rezanje ili sječenje, piljenje, bušenje, turpijanje,
brušenje, grecanje.

10.Zone opasnosti (3 boda)

Bilo koja zona unutar ili oko mašine u kojoj je izloženo lice podvrgnuto
riziku za svoje zdravlje ili sigurnost. „Izloženo lice“ je bilo koje lice koje
je u potpunosti ili djelimično u zoni opasnosti.

Karakteristike zone opasnosti:

-Trodimenzionalni prostor
-Najčešće jednoznačno označen na podu radionice
-Ne postoje ujednačena pravila i norme za označavanje
- Ne mora biti stalan

Zona opasnosti treba da:

-jasno i nedvosmisleno označi i adekvatno osigura područje na kome se
obavljaju radne aktivnosti.
-upozorava sve ostale koji se zadese u proizvodnom pogonu da na
navedenom području operater ima prioritet pri realizaciji svojih
aktivnosti.
Tipovi zona opasnosti:
Zatvorene- zaustavljanje ulaska ljudi
Mješovite – određeni broj ljudi
Otvorene- ljudi rade sa ostalom proizvodnom opremom.

11.Mehaničke opasnosti na proizvodnim uređajima (3 boda)

Mehaničkim izvorima opasnosti smatraju se oni koji uzrokuju takozvane
mehaničke ozljede. To su udarci, prignječenja, posjekotine i slično. Do
mehaničkih ozljeda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja. Tako, na
primjer, opasnosti od mehaničkih ozljeda javljaju se pri rukovanju (ili u njihovoj
blizini) oštrim i šiljastim predmetima, rotirajućim predmetima, na mjestima
uklještenja, u blizini predmeta koji se kreću pravolinijski i slično.

Osim toga, opasnosti su i dijelovi mašina ili predmeti koji mogu odletjeti iz
mašine (otpuštanje dijelova). To se može spriječiti samo ispravnim održavanjem
i kontrolom. Isto tako, postoji opasnost od pogrešaka u konstrukciji, što se teže
može uočiti, pa je i zaštitu teže planirati. Radnici koji rukuju ili rade na
održavanju, posluživanju mašine, izloženi su opasnostima od slobodnog pada
predmeta koji se obrađuje, odlaže, prenosi, premješta i slično.

Ako bismo ipak željeli napraviti selekciju mehaničkih izvora opasnosti, brinući
o mjerama zaštite pri radu koje se postižu upotrebom zaštitnih naprava, tada, kao
tipične opasnosti, možemo istaknuti:

- Opasnosti od dijelova koji miruju

- Opasnosti od rotirajućih dijelova (kod kružnog gibanja)

- Opasnosti kod pravocrtnog gibanja

- Opasnosti od uklještenja

- Opasnosti na različitim mjestima radnog postupka

Na mašinama i uređajima mehaničke se opasnosti pojavljuju na dijelovima za

prijenos gibanja i u području radnog postupka. Tipični su primjeri opasnosti
dijelovi mašine koji se kružno gibaju. To su različite osovine, vratila, spojnice i
drugo. Opasnost kod tih dijelova povećava se ovisno o brzini njihove rotacije.
No i bez obzira na tu brzinu oni su opasni ako nisu na odgovarajući način
zaštićeni. Čak i glatke osovine mogu zahvatiti kosu ili odjeću radnika i izazvati
ozljedu na radu. Velika su opasnost i dijelovi na primjer, osovina ili valjci koji
se okreću u suprotnim smjerovima jer se na ulaznom dijelu stvaraju takozvana
mjesta uklještenja na kojima može doći do zahvaćanja dijela tijela ili odjeće.
Zbog toga sve osovine i drugi rotirajući dijelovi na visini do2 m od poda moraju
biti zaštićeni.

Kod pravolinijskog gibanja također postoje mehaničke opasnosti pa se zaštita

mora provesti potpunim ograđivanjem opasnog mjesta.
I na mjestu radnog postupka postoje iste opasnosti pa se tu u cilju zaštite koriste
razne zaštitne naprave koje mogu biti:

- čvrste to jest nepomične zaštitne naprave kojima je glavna karakteristika da za

vrijeme rada onemogućuju pristup u opasno područje i da se ne mogu pomicati.
Postavljaju se tako da materijal koji se obraduje nesmetano prolazi kroz
napravljene otvore a radnik rukom odnosno prstima ne može doći u područje u
kojem bi ga mogla zahvatiti mašina ili dio mašine.